sutjeski vjesnik broj 20

Sutješki vjesnik, broj 20. ww

w.kraljeva-sutjeska.com

1

ISSN: 1840 - 0736SRPANJ - KOLOVOZ 2007. BROJ: 20 - GODINA: IV.CIJENA: 2KM / 10 kn / 2,80 Euro / 4, 30 CHF

Sutješki vjesnik Kraljeva Sutjeska online

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

2

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

2

OPTIKA BJELOPOLJAKBJELOPOLJAK AHMED optičarZGOŠĆANSKA S-3, KAKANJ, BiHFAX: +387 32 555 045 GSM: 061 717 811 GSM: 061 717 804E-mail: [email protected]: www.optika-bjelopoljak.com

MODNA KUĆA

LEATHERFIRMA S TRADICIJOM I KVALITETOM

A. IzetbegovićaMO 64032 559 004www.cosicleather.com

BOGAT IZBOR KOŽNIH JAKNI

KAO I DRUGIH ODJEVNIH

PREDMETA

( SUKNJE, HLAČE, PRSLUKE...)

DIZAJNIRANIH I IZRAĐENIH

PO NAJNOVIJIM MODNIM

STANDARDIMA.

POSEBNA PONUDA DO KRAJA KOLOVOZA

OD SADA MOŽETE NOSITI SUNČANE (DIOPTRIJSKE) NAOČALE BEZ OBZIRA NA VAŠU DIOPTRIJU

NARUČITE SVOJ PAR FOTO PROGRESIVNIH LEĆA ZA CIJENU

OBIČNIH

NOVO U PONUDI!

PRODAJA NOVIH I RABLJENIH RAČUNALA

SERVIS I ODRŽAVANJE RAČUNALA I RAČUNALSKIH MREŽA

A. Izetbegovića 10, Soliter 3INFO: 062 192 365

[email protected]

PRODAJA

computer shop

BESKAMATNI KREDITI DO 12 MJESECI



3

SUTJEŠKO LJETO 2007.

Susret dijaspore i rodnog kraja

RAZGOVOR S SLAVENOM KATIČIĆEM

Unatoč svim problemima, stvari idu nabolje...

KOMENTAR BROJA

Hrvate prodatiprivatnicima

PRIČA

Čuvarevo pismo

REPORTAŽA

Gladna Bosna ulazi u EU

Impr

esum

Nakladnik: FONDACIJA CURIA BANI KRALJEVA SUTJESKA Za nakladnika: Marijana Šapina; Glavni i odgovorni urednik: Iva Tomić; Uredničko vijeće: Iva Tomić, Vjekoslava Tomić,Tomislav Đondraš, Milo Jukić, Ana Dojčinov, fra Vjeko Tomić, Dražen Filipović; Lektura: prof. Ivan Nujić; Telefax: +387 32 552 160 Web izdanje i e-pošta: www.kraljeva-sutjeska.com / pretplata; [email protected]; Grafi čko oblikovanje: Dražen Filipović Adresa uredništva: Fondacija Curia bani, Sutješki vjesnik Kraljice Katarine br 7. 72 244 Kraljeva Sutjeska, BiH Tisak: UNIONINVESTPLASTIKA Semizovac

BANKOVNI RAČUNI ZA PRETPLATU:

BiH (20,00KM): UNI CREDIT ZAGREBAČKA BANKA dd, poslovnica Kakanj KM: 3385902202104156 s naznakom za Pretplatu ŠVICARSKA (35 CHF): REIFEISENBANK LÄGERN-BAREGG 5430 WETTINGEN SCHWEIZKonto-Nr.: 26728.01, 80740 Kontoinhaber: Kroat.Kath. Kulturverein Brunnlistrasse 53, 8155 Niederhasli CHUPLATE IZ DRUGIH ZEMALJA : UNI CREDIT ZAGREBAČKA BANKA dd MOSTAR, Kardinala Stepinca b.b. Mostar, BiH SWIFT CODE ZABABA 22 (Potrebno je upisati korespodentnu za određenu zemlju - više o tome na www.kraljeva-sutjeska.com

Odlukom županijskog ministarstva znanosti kulture i športa od 12. srpnja 2004. godine časopis je registriran u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 42. Mišljenjem federalnog ministarstva za znanosti, kulture i športa časopis je oslobođen poreza na promet kao proizvod

kulturnog karaktera članom 18. stavom 2. toka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda.

Dragi čitatelji!Dragi čitatelji!

Evo, stigli smo i do malog jubileja - našeg 20. broja Sutješkog Evo, stigli smo i do malog jubileja - našeg 20. broja Sutješkog vjesnika! vjesnika! U uvodniku ovog puta neću ništa posebno izdvajati. Među ovim U uvodniku ovog puta neću ništa posebno izdvajati. Među ovim stranicama se nalazi sve ono što smo, vodeći se prethodnim stranicama se nalazi sve ono što smo, vodeći se prethodnim iskustvima, procjenili vrijednim da bude zabilježeno. iskustvima, procjenili vrijednim da bude zabilježeno. Ljeto u Kraljevoj Sutjesci je prilično mirno. Nekome je to savršeno Ljeto u Kraljevoj Sutjesci je prilično mirno. Nekome je to savršeno za godišnji odmor, a nekima još jedna stanica prema moru. za godišnji odmor, a nekima još jedna stanica prema moru. Protekla dva mjeseca ovdje se i živjelo u nekom ljetnom ritmu: Protekla dva mjeseca ovdje se i živjelo u nekom ljetnom ritmu: proslave, hodočašća te različiti susreti jest ono što je obilježilo proslave, hodočašća te različiti susreti jest ono što je obilježilo ljeto u sutješkom kraju. Posebno su pažnje vrijedni susreti naših ljeto u sutješkom kraju. Posebno su pažnje vrijedni susreti naših iseljenika sa zavičajem. Ivandan, Sutješko ljeto u srpnju, sv. Ana iseljenika sa zavičajem. Ivandan, Sutješko ljeto u srpnju, sv. Ana na Teševu, hodočašće na Bobovac, Susret Sutješčana u kolovozu, na Teševu, hodočašće na Bobovac, Susret Sutješčana u kolovozu, povod su i za bar kratki povratak zavičaju...povod su i za bar kratki povratak zavičaju...A tako je i dobro, svima nam treba vrijeme za odmor. Uskoro će A tako je i dobro, svima nam treba vrijeme za odmor. Uskoro će se sve vratiti na svoje uobičajeno mjesto. Završavaju se godišnji se sve vratiti na svoje uobičajeno mjesto. Završavaju se godišnji odmori, svi se vraćaju svojim obvezama. Ovdje ili negdje drugdje. odmori, svi se vraćaju svojim obvezama. Ovdje ili negdje drugdje. No, mi ćemo i dalje biti ovdje i prenositi vam sve što se zbiva.No, mi ćemo i dalje biti ovdje i prenositi vam sve što se zbiva.Do idućeg jesenskog izdanja novina bit će već novih tema, Do idućeg jesenskog izdanja novina bit će već novih tema, događanja, novih i starih problema. Zašto novine služe nego da događanja, novih i starih problema. Zašto novine služe nego da govore o tome?!govore o tome?!Do tada, dragi čitatelji nadam se da ćete se dobro odmoriti, a ovo Do tada, dragi čitatelji nadam se da ćete se dobro odmoriti, a ovo 20. izdanje neka vam u tome barem malo pomogne. 20. izdanje neka vam u tome barem malo pomogne.

Hvala na povjerenju i ostanite i dalje uz nas.Hvala na povjerenju i ostanite i dalje uz nas.Iva TomićIva Tomić

RIJEČ UREDNICE

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

4

I DALJE SE GRADI

Građevinski materijal iz Hrvatske stigao i na

područje općine Kakanj

Dugoočekivani građevinski materijal za obnovu i gradnju kuća Vlade Republike Hrvatske

namjenjen Hrvatima u BiH, stigao je i u naš kraj koncem mjeseca lipnja. Tegljači poduzeća Marić B.A.U. iz Vinkovaca od tih su dana započeli razvoziti materijal za gradnju i obnovu kuća tridesetak korisnika s područja općine Kakanj koji su s hrvatskim Ministarstvom mora, prometa, turizma i razvitka za ovu godinu potpisali ugovore o ugradnji darovanog materijala.Gradnja i obnova može početi za one koji su zahtjeve za donaciju građevinskog materijala uputili ranije, no također za one koji to namjeravaju učiniti još uvijek ima vremena. Kako smo doznali u nedavnom razgovoru s gosp. Jakovom Vidovićem, direktorom slavonsko-

brodskog poduzeća Brod Projekt koje priprema projekte za kuće korisnika, ovakvi projekti se nastavljaju i dalje u cijeloj BiH pa time i na općini Kakanj. Tim više jer interes korisnika za donacije građevinskog materijala iz Hrvatske ne jenjava a Vlade RH ga jednako uspješno nastavlja dalje provoditi. SV online

DOLAZE NAM TURISTI

Na biciklima iz Italije do Kraljeve

Sutjeske!

Kako je Kraljeva Sutjeska postala sve prepoznatljivije turističko mjesto primamljivo za turiste iz raznih

krajeva kako BiH tako i iz inozemstva, potvrđuju ovih dana sve brojniji posjeti - i to većinom stranaca.Julia i Marco su mladi Talijani željni pustolovina i otkrivanja novih krajeva, kultura i običaja drugih naroda. Pošto su čuli za brojne prirodne ljepote i bogatu povijest ove zemlje, Bosna i Hercegovina je bila zemlja koju su odabrali za svoj ovogodišnji dvotjedni odmor. Na put su krenuli ni manje ni više nego na biciklima. Za Kraljevu Sutjesku su čuli i zahvaljujući našem portalu te su zainteresirani onim što su vidjeli i pročitali krenuli u svoju biciklističku pustolovinu. Kako su nam rekli, iz Italije su do Splita došli trajektom, a potom su iz Splita na dobro opremljenim biciklima krenuli preko Ploča, Mostara, Sarajeva, Visokog i ravno - do Kraljeve Sutjeske.

U našem stolnom mjestu su se zadržali dva dana. Nakon obilaska sve onoga što ovo mjesto ima te pješačenja do Bobovca, obnovili su se energijom koja će im biti potrebna za povratak prema njihovoj zemlji Italiji. Kako zajednički rekoše, ostalo im je još dovoljno vremena i snage da posjete tvrđave na Vranduku, u Travniku te Jajcu.Ovim mladim ljudima uistinu treba čestitati na volji, snazi i hrabrosti. Imajući u vidu (ne)kulturu naših vozača i lošeg stanja ovdašnjih cesta, ovaj poduhvat mladih Talijana svakako je vrijedan divljenja. Sutješki vjesnik im je poželio sretan ostatak puta i povratak u Italiju. Arrivederci!

U nedjelju 29. srpnja u Poljanima je svetom Misom u novobnovljenoj kapeli obilježen

završetak radova temeljite obnove ovog vjerskog obekta. Svečanu svetu misu je predvodio fra Danimir Pezer uz suslavljenje sutješkog gvardijana fra Ilije Božića. Misi je nazočilo više stotina vjernika Papratna i Poljana od kojih su mnogi za ovu prigodu pristigli iz drugih krajeva domovine te iz inozemstva. Fra Danimir je u svojoj propovjedi posebno naglasio sudbonosnu vezu

naših ljudi sa svojim rodnim krajem. Napominjući da Gospodin nije zaboravio Poljane i ostala naša stradala sela što svakako potiče nadu u povratak i održavanje tijesne veze sa zavičajem.Poslije svečane svete mise ispred kapele je priređen domjenak za sve prisutne uz pjesmu sutjeških žena mahom rodom iz Poljana.Kapela u Poljanima dovršena je poticajem, trudom i zalaganjem naših ljudi koji žive većinom u inozemstvu koji su još prije nekoliko godina odlučili organizirano pristupiti ovom vrijednom djelu. Nakon elektrifi kacije zvona radilo se i na unutarnjem te vanjskom uređenju kapele a uređen je i prilazni put te popravljena ograd. Primjer kapele u Poljanima svakako može biti i poticaj ostalim našim selima gdje su stradale ili zubom vremeno teško oštećena kapele i groblja koje tek čekaju svoje „Švicarce“. Poput onih naprimjer u Miljačićima ili Grmačama

OBNOVA KAPELA

U Poljanima posvećena novoobnovljena kapela

SV online

Julia i Marco

Novoobnovljena kapela

Istovar građevinskog materijala za korisnike pomoći

RAZGOVOR



5





55

Naime XXVII. sjednica Općinskog vijeća za svoju prvu točku dnevnog reda je imala trenutno

stanje u vezi s aktualnim sporom nazvanim „Gvardijanova luka“. Prijedlog da se ovaj gorući problem u našem kraju uvrsti u dnevni red došao je od stane vijećnika Tomislava Đondraša. Općinsko vijeće se tako 28. lipnja 2007. trebalo očitovati o svojim prijašnjim odlukama vezano za ovaj spor te osobito o odluci iz 1994. kada je nepravovaljanom odlukom samostanski posjed Vlahovići dodijeljen na korištenje novom vlasniku da bi u studenom 2000. zajedno s Gvardijanovom lukom u općinskim knjigama bio upisan kao vlasništvo poduzeća Agrotrendu d.d. Kakanj koje je s takvim nezakonitim papirima tada krenulo u privatizaciju.

Rasprava je dosegla svoj vrhunac kada je predsjedavajući Općinskog vijeća Ivica Petrović iznio na glasovanje Odluku o poništenju dvaju rješenja iz 1994. koje je donijelo Općinsko vijeće. Iako Vijeće nikada nije glasovalo o tome, u izvještaju sa spornog sastanka Vijeća iz 1994. šturo stoji da je Odluka usvojena no bez točnog određivanja o kojem je zemljišnom posjedu riječ niti tko je glasovao za tu Odluku.Nažalost, prijedlog poništenja dviju spornih Odluka odbijen je i to s 19 suzdržanih glasova te 3 za i 3 glasa protiv.

Usvojen je jedino prijedlog načelnika općine Mensura Jašarspahića po kojem će nadležne vlasti u što kraćem vremenu prikupiti nove informacije i pomoći u iznalaženju rješenja prihvatljivog za sve tri strane (osim Franjevačkog samostana i Agrotrenda i Općina Kakanj je dobila svoju ulogu) te sazvati izvanrednu sjednicu Vijeća s jednom jedinom točkom a to je slučaj Gvardijanove luke. -Općina Kakanj sebi ne može dati takav luksuz i otplaćivati nastalu štetu izazvanu krivim i pogrešnim odlukama a na štetu građana istaknuo je Jašarspahić. Ono što je bilo primjetno jest da je Općinsko vijeće tj. većina ili gotovo svi vijećnici svjesno nepravde koju ju Vijeće napravilo 1994. te nespretnosti kantonalne Agencije za privatizaciju da stane u kraj muutnim privatizacijama kakva je Agrotrendova sa samostanskom zemljom u Vlahovićima i Gvardijanovoj luci.Drugim riječima loptica je prebačena na Agenciju za privatizaciju čija se odluka nestrpljivo očekuje jer ako Agencija prizna pogrešku dužna je oštećenoj strani a ovog puta je riječ o Agrotrendu nadoknaditi nastalu štetu. U ovom slučaju riječ je o milijunskoj svoti. Zato i ovakva kukavička odluka Općinskog vijeća. U korist krivaca i jačega te ponovno na štetu najslabije karike: samostana i Hrvata općine Kakanj. Aferim, vijećnici!

JOŠ UVIJEK BEZ RJEŠENJA

Slučaj Gvardijanove luke i dalje na staklenim nogama

ŠTO SU VIJEĆNICI VIJEĆALI?

Dio općinskog kolača i Vukanovićima,

Bjelavićima, Seocu i Poljicu

Sredinom srpnja održana je 28. sjednica Općinskog vijeća Kakanj u kojoj su vijećnici raspravljali

o devet točaka dnevnoga reda koje su prethodno usuglašene na sjednici Kolegija vijeća.Konačno je Kakanj dobio Odluku o javnom redu i miru kojom su propisane sankcije za učinjene prekršaje a koji nisu obuhvaćeni Zakonom o javnom redu i miru.Vodeći burnu raspravu o programima utroška novčanih sredstava od koncesija, cestovnih naknada i aerozaštite vijećnicima je bilo potrebno gotovo tri sata kako bi konačno shvatili da su programi predlagača ipak najrealniji.Ovogodišnjim programom utroška sredstava nešto je ipak dodijeljeno naseljenim mjestima gdje žive Hrvati. Vukanovićima je tako proračunom za 2007. godinu odobreno 100.000 KM za nastavak asfaltiranja ceste do ovog mjesta. Mještani Brkića u MZ Tršće dobili su 5.000 KM. Za sanaciju puta u Gornjoj Lipnici i Poljicu je također dodijeljeno po 5.000 KM, s tim što je Termoelektrana najavila da će trajno riješiti put za Poljice.Ove godine će zasjati javna rasvjeta u ostatku MZ Bjelavići dok će se rebalansom proračuna ovoj MZ dodijeliti dugo obećavana sredstva za dovršetak puta kroz Bjelaviće. Iz programa koncesija MZ Seoce je odobreno 23.000 KM za obnovu mjesnog vodovoda.Ipak najviše pozornosti je izazvalo rješenje kojim je fi rmi “K&B” d.o.o. iz Busovače dodijeljeno građevinsko zemljište “Partizan” u svrhu izgradnje trgovačko-sportskog centra.Ostaje da se vidi hoće li spomenuto poduzeće narednih četrnaest mjeseci zaista izgraditi obećane sadržaje ili će to biti još jedna kakanjska graditeljska avantura.U nastavku zasjedanja usvojena je i Odluka o privremenom određivanju radnog vremena u vrijeme održavanja “Kakanjskih dana trgovine i kulture”. Tomislav Đondraš

SV online

Vijećnici OV Kakanj



5

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

6

Zadnji dani mjeseca srpnja 2007. godine, kad pišem ovaj tekst, ostat će zapamćen kao vrijeme velikih požara kod

nas ali i u susjednoj Hrvatskoj. Požari nisu zahvatili Sarajevo i Mostar ali u sabornicama i u razgovorima s novim visokim predstavnikom Miroslavom Lajčakom i te kako ima vatre. Na jednoj je strani Lajčak i bošnjački dužnosnici a na drugoj hrvatski predstavnici koji traže TV kanal na hrvatskom jeziku. Srbi su bezbrižno podijeljeni i nezainteresirani za tu temu koja je kod njih davno riješena uz blagoslov međunarodne zajednice. Oni imaju svoju „srpsku“ i državu i televiziju.

Očekivalo se da će gospodin Lajčak, kako je i najavljivao, razumjeti interese najmanjeg konstitutivnog bh naroda. Međutim, nije ni zagrijao svoju fotelju, Hrvatima je najavio da se ne igraju: on će biti na valnoj dužini svojih prethodnika. Doduše, neće tenkovima rušiti hrvatske banke kao g. Petritsch, da bi na njihovo mjesto doveo austrijske banke, vjerojatno neće mahati salvetom kao g. Ashdown koji je Tuđmana proglasio zločincem što je htio podijeliti Bosnu, a prešućuje imena onih koji su Bosnu podijelili i de facto i de iure (stvarno i pravno). Tko bi Petritschu i Ashdownu spomenuo hrvatski TV kanal, mogao bi se pozdraviti

sa svojom karijerom i slobodom. I g. Lajčak ne podnosi to pitanje. Vidjelo se to neki dan u Mostaru. Upitan o hrvatskom tv kanalu bez okolišanja je Hrvatima poručio: - imate federalnu televiziju a ako želite imati televiziju na hrvatskom jeziku, to vam mogu odraditi privatnici!

Nuditi rješenje jednog takvoga važnog nacionalnog interesa privatnicima, nečuveno je i od najvećih protivnika života i opstanka Hrvata u BiH, hrvatskog jezika i kulture. Ozbiljni ljudi u BiH stalno ponavljaju kako i Hrvati trebaju imati svoju televiziju na cijelom prostoru BiH, preko koje će čuvati, njegovati i razvijati nacionalne, vjerske i domovinske osjećaje, nasuprot pohlepnim i egoističnim interesima privatnika, koji su nam već uništili nedjelje i blagdane vođeni zaradom po svaku cijenu. Zanimljivo, što g. Lajčak to mudro rješenje ne nudi Srbima i Bošnjacima koji na svojim jezicima imaju desetke televizija?

U ostalom, neka međunarodni faktori zatraže strukturu zaposlenih na svim tim televizijama pa će vidjeti gdje su tu Hrvati.

Istina, ima nešto malo Hrvata na Federalnoj televiziji, u informativnim emisijama ali ih nema u obrazovnim, zabavnim i sportskim ili se pod imenima „braco“ i „zlatko“ na, za Hrvate određenim stolicama, nalaze urednici iz drugih naroda.

Očekivati da Hrvati plaćaju TV pretplatu a za uzvrat gledaju TV bućkuriš na bošnjačkom i nešto malo na hrvatskom jeziku, stara je priča koja je donedavno harala na ovim prostorima i pokazala se promašenom.

Nevjerojatno je da na početku 2l. st. netko brani jednom narodu imati televiziju na svom jeziku, kad svatko može, ako želi, u svojoj kući gledati programe cijeloga svijeta. Recepti stare Jugoslavije su davno propali i ovdje će biti suživota samo ako svatko bude njegovao svoj jezik, vjeru i kulturu i to poštuje kod drugoga.

Zašto braniti nekome da bude ono što jest. Suživot je stvar slobode i izbora, a ako je nametnut, bit će kao prisilni brak koji mora propasti i u kojemu se rađaju nesretna djeca i debili.

TV KANAL NA HRVATSKOM JEZIKU

Hrvate prodati privatnicima

Upitan o hrvatskom TV kanalu u BiH predstavnik međunarodne zajednice Miroslav Lajčak bez okolišanja je Hrvatima poručio: imate Federalnu televiziju a ako želite imati televiziju na hrvatskom jeziku, to vam mogu odraditi privatnici!

Piše: Fra Drago Perković

komentar broja



7

U prvoj polovici srpnja u Kaknju je održan još jedan u nizu tzv. radnih sastanaka (kao da postoje

i oni neradni) „tima za revitalizaciju i valorizaciju kraljevskog grada Bobovca i Kraljeve Sutjeske“.

Sastanku su nazočili predstavnici općine Kakanj, razvojnih agencija: SERDA i REZ, predstavnici županijskih ministarstava te institucija i nevladinih organizacija među kojima i iz našeg stolnog mjesta Franjevački samostan te Fondacija Curia bani .

Zaključci sastanka odnose se na prve konkretne korake u cilju provođenja javnih nabavki za izradu Studije o razvoju turizma i očuvanje kulturno-povijesnih spomenika općina Kakanj i Vareš te natječaja koji se tiču sanacije putova i druge infrastrukture prema kraljevskom gradu Bobovcu koje će obaviti novoformirane komisije sastavljene od pet članova.

Komisije čine članovi REZ agencije, općina Kakanj i Vareš te županijskog ministarstva prostornog uređenja i ministarstva okoliša

i turizma. Sudionici su donijeli zaključak da rad članova komisija bude volonterski što je veliki doprinos institucija iz kojih članovi dolaze.Financiranje samog projekta ovisit će o ispunjenju obećanja koja su članovi tima dali potpisivanjem Protokola na Bobovcu u svibnju ove godine. Napomenimo da su na Bobovcu protokol potpisali predstavnici dvadesetak institucija. -Prva konkretna sredstva koja se očekuju za ovaj projekt iznose oko 30.000 KM što će pomoći pri samoj izradi Studije, istakla je Amela Maličbegović, direktorica agencije REZ iz Zenice. Riječ je o sredstvima općina Kakanj i Vareš koje će o projekt uložiti po 10.000 KM te drugih donatora.

Svakako se očekuje veće sudjelovanje same države kroz odobrenje projekata usmjerenih ka obnovi kulturnog nasljeđa i razvoju turističkih kapaciteta Kraljeve Sutjeske i Bobovca, istakli su sudionici sastanka.

Hoće li sve i završiti na ovim prvim koracima, znat ćemo uskoro.

NOVI PROJEKT

Korak naprijed do obnove Bobovca (?)

Već tradicionalni Susret Sutješčana i ove su godine organizirali Mjesna zajednica Kraljeva Sutjeska i Turistička agencija Katarina. Već prvoga dana sportski i zabavni sadržaji na ulice

našeg stolnog mjesta izmamili su sve Sutješčane, one koji ovdje žive kao i one koji su, nadamo se samo privremeno, negdje u inozemstvu. Poslije popodnevne biciklijade, petak navečer na Trgu Pape Ivana Pavla II odnosno Pijesku kako ga Sutješčani od milja od starine nazivaju, bio je rezerviran za pučku zabavu za sve uzraste. Posjetitelje željne zajedničkog druženja zabavljao je glazbeni sastav iz Vareša. Započelo je s Thompsonovim hitovima a nastavljeno s neizostavnim kolima i drugim hitovima domaće popularne glazbe.Pjevački zbor “Kraljica Katarina” publici se i ovaj put publici predstavio upečatljivim nastupom otpjevavši himnu “Sutjeska, gruda djedovska” te nekoliko drugih prigodnih popjevki ovoga kraja. Tradicionalne lokalne nošnje u koje su članice zbora bile odjevene mamile su poglede.Posjetiteljima zabavne večeri na raspolaganju su bila je bio stalno spremni gril te točeno pivo. Miro i Kristijan trudili su se udovoljiti svim gostima. Mnogi su naravno na trgu sami sebi organizirali i stol i gastronomski užitak po sistemu “sam svoj majstor” odnosno u Bosni popularnom zvanom “ceker sijelu”

UZ PJESMU I DOBRO RASPOLOŽENJE

Susret Sutješčana 2007.

SV online

SV online

Sastanak potpisnika Protokola za obnovu i revitalizaciju Bobovca

Kraljevski grad Bobovac

Otvaranje Susreta Sutješčana

Nije manjkalo ničega

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

8

RAZGOVOR

Slaven Katičić poznat po svom angažmanu i sudjelovanju u svim projektima od općeg značaja, bilo da je riječ o pokretanju javnog glasila na hrvatskom jeziku, obnovi kuća, izgradnji infrastrukturalnih projekata, organiziranju kulturnih manifestacija poput Dana Kraljice Katarine, obljetnica iz Domovinskog rata, postavljanja spomen obilježja te svih drugih javnih događanja. Razgovarao: Srećko Bratić

SV: Što još treba dodati o Slavenu Katičiću? Što je izostavljeno od Vašeg angažmana? Nema se tu nešto posebno dodati, vi ste me tako predstavili mislim da je dovoljno. Kada pitate za aktivnosti u kojima sam sudjelovao a nisu spomenute, naravno da ih ima ali o njima malo kasnije. Također ima i onih koje su malo prenaglašene, primjerice kada je u pitanju moj angažman na cesti Čatići – Kr. Sutjeska. Ja sam kao pojedinac ne značim ništa posebno ako nisam dio tima koji nešto radi. Znajući da je to tako aktivno sudjelujem u jednom timu ljudi koji je okupljen u stranci HDZ BiH i koji nastoji da zajednički djeluje i radi na dobrobit svog naroda i svoje lokalne sredine. To govorim iz razloga što želim da čitatelji to u tom pravcu i promatraju jer se to odnosi na ovo gore što ste pobrojali ipak su povod razgovora projekti u kojima sudjelujem a ne ja kao pojedinac.Ali kako sam prethodno ranije rekao da sam dio tima, logično da zajednički uspjeh bude i moj uspjeh.

SV: Otkuda entuzijazam u svim tim “izvan nastavnim aktivnostima”?Ipak se na ovim prostorima u posljednjih godina puno toga događa i logično da je

bilo projekata u kojim nisam sudjelovao. Možda da ste neke spomenuli mogao bih odgovoriti da ili ne. Pitate otkuda entuzijazam, odgovor je vrlo jednostavan. Svatko od nas ima ovozemaljski vijek trajanja života i rada. Mislim da treba raditi dok se nešto može uraditi, ako se to propusti i prođe vrijeme kajanje ništa neće popraviti.

Sve ovo u čemu ja sudjelujem je nešto što treba nama svima, ali prije svega i meni i mojoj obitelji. S druge strane, svaki uspješno okončan projekt jednostavno vas motivira i „goni“ dalje, jer ovo u čemu ja sudjelujem da ne vrijedi, sigurno bih odustao i to ne bi radio.

SV: Ipak Vas nema na našem portalu. Tražilica ostaje praznih ruku. O čemu je riječ?Koliko se sjećam prije skoro tri godine imao sam jedan razgovor za Sutješki vjesnik, sjećam se da je bilo komentara o

izborima kada je spominjano moje ime. E sad što mog imena nema u tražilici meni osobno nije problem. Ja nisam osjećao potrebu da se medijski promoviram a ovo u čemu ja sudjelujem stvar je procjene novinara je li im to atraktivno za objaviti ili nije. Meni osobno je drago da Sutješki vjesnik redovito izlazi. Bitno mi je da kvalitetno i objektivno informira čitatelje, ostalo je manje bitno. S većinom članova uređivačkog kolegija sam u stalnom kontaktu i mogu kazati da u posljednje vrijeme dobro surađujemo, ne samo na projektu medija.

SV: Pokušajmo skinuti i veo tajne sa svih ovih gotovo možemo reći povijesnih radova. Kako do njih dolazi jer znamo da je riječ o velikim novcima barem kad je u pitanju cesta. Nema tu nekih posebnih tajni. Zahvaljujući Niki Lozančiću koji je kroz poziciju predsjednika Federacije bio u izvršnoj vlasti ovi su projekti realizirani. Bilo je pomoći i sa drugih strana, od općine do privatnika pa i pomoći na prijateljskim osnovama. Znači nije uvijek kapital u novcima kapital je i u ljudima.

Slaven Katičić poznat po svom angažmanu i sudjelovanju u svim projektima od općeg značaja, bilo da je riječ o pokretanju javnog glasila na hrvatskom jeziku, obnovi kuća, izgradnji infrastrukturalnih projekata, organiziranju kulturnih manifestacija poput Dana Kraljice Katarine, obljetnica iz Domovinskog rata, postavljanja spomen obilježja te

Unatoč svim problemima, stvari idu nabolje



9

Položaj Hrvata u općini Kakanj

SV: Tko se uopće brine da do Hrvata stigne nešto od općinskog i županijskog kolača kad znamo da Hrvata u tijelima vlasti na spomenutima razinama gotovo ni nema?Kada je u pitanju to koliko Hrvata ima u vlasti, ima ih onoliko koliko sami Hrvati im daju potporu na izborima, da nas je moglo biti više zasigurno jest.

SV: Tko se dakle brine o Hrvatima ovog kraja, o njihovim ciljevima i interesima, o ostvarivanju njihovih prava u općini Kakanj, njihovom boljitku? Na pitanje tko se brine o Hrvatima ovog kraja je teško odgovoriti a da se netko ne osjeti uvrijeđen. Svaka politička opcija u kojoj ima Hrvata će kazati da se oni o njima brinu pa to će kazati neki koji su ove godine prvi put dolazili na ove prostore i pričali da brinu o Hrvatima u Kraljevoj Sutjesci i Kaknju. I tu postoji velika razlika ima nekih koji samo pričaju i ništa ne rade a ima i onih koji rade.

Ako je sve ovo što se radi u našem interesu to se može smatrati dijelom brige za interese Hrvata ali i drugih naroda, ako nije to onda je šuplja priča bolja briga.

SV: Prije skoro tri godine bili ste kandidat HDZ-a na izborima za općinskog načelnika. Što bi u Kaknju danas bilo drugačije i bolje da ste izabrani a što bi Vaš izbor donio Hrvatima Kraljeve Sutjeske? I da sam izabran ne bih bio načelnik samo Hrvatima u Kraljevoj Sutjesci nego bih bio načelnik svih građana općine Kakanj. Sadašnji načelnik je demokratski izabran i ja ga prihvaćam kao svog načelnika. Ja znam a i vi znate da ima Hrvata iz iste političke opcije iz koje je izabran načelnik koji kažu da su „odlučili u ime Hrvata da umjesto za Katičića glasuju za gosp. Jašarspahića, i da su i Hrvati doprinijeli da tako bude“. Uostalom i vaše novine su pisale kako ja nemam izgleda.

Sada se iz vašeg pitanja nazire nezadovoljstvo sadašnjim stanjem. Mislim da bi bilo zanimljivo da ti isti ponude svoje viđenje vođenja takve politike koji su ga tada podržavali a sada ga osporavaju. Rad gosp. Jašarspahića ne želim komentirati i ocjenjivati pogotovu a da mi ne može replicirati. Neka cijene oni koji su ga izabrali i neka progovore javno. Ja time nisam bio niti sam sada opterećen i na tu temu sam već davno rekao što mislim.Ja mogu govoriti o onom što ja radim. Unatoč tome što nisam izabran ipak sam sudjelovao u projektima na dobrobit svih nas prvenstveno Hrvata ali i građana druge nacionalnosti. Spomenut ću izgradnju sportskog poligona u Aljnićima, njegovu elektrifi kaciju, rasvjetu Sutjeska, Bjelavići, Čatići, spomen obilježja Kr. Sutjeska, Grmače, Slapnica, Čatići, sudjelovanje u kulturnim manifestacijama, konkretnu pomoć Župnim uredima Kr. Sutjeska, Vukanovići i Kakanj, zatim samostanu časnih sestara u Kaknju, te Pravoslavnoj crkvi u Kaknju, pomoć u organizaciji likovnih kolonija u Kraljevoj Sutjesci, kao i drugih kulturnih manifestacija. U koordinaciji sa Ministarstvom izbjeglica u dodjeli plastenika i poljoprivrednih mašina, osiguranju jednokratnih pomoći i stipendija za studente, pojedinačnim pomoćima povratnicima u građevinskom materijalu, socijalno ugroženim osobama, te sportskim aktivnostima škola skijanja i plivanja. Bilo mi je posebno zadovoljstvo kada sam mogao pomoći pojedincu i svojoj župnoj zajednici.

Kao načelnik vjerojatno bih određene stvari radio drugačije i vjerojatno bi popis onoga u čemu sam sudjelovao bio duži ali to je priča što bi bilo kad bi bilo.

SV: Kako ocjenjujete sadašnji položaj Hrvata na općini Kakanj uključujući jednakopravnost, njihovu zastupljenost u tijelima vlasti, čelnim položajima, mogućnosti zapošljavanja i sl.?Položaj Hrvata u Kaknju je sličan položaju i problemima i drugih Hrvata u BiH s tim što su ti problemi negdje izraženiji više, dok su negdje manje izraženi u odnosu na probleme Hrvata u Kaknju. Napominjem da osim Hrvata, veliki dio zajedničkih problema imaju i Srbi i Bošnjaci. To

moramo s uvažavanjem prihvatiti jer ne živimo samo mi ovdje. Jednom prigodom sam našim mladim studentima a i čitateljima ponudio da zajedno obiđemo prostor općine i pojedina sela pa da se uvjere kako je živjeti i u nekim drugim selima. Ako je infrastruktura loša onda je loša svima, ako ne valja voda ne valja svima. Znači problema ima od ekonomskih, socijalnih, nacionalnih i tako dalje da ih ne nabrajamo.Mene veseli da se unatoč svemu stanje ipak svake godine popravlja, možda ne brzinom koju smo očekivali i kojom bi trebalo ići naprijed, ali ipak ide.

Ekonomski oporavakSV: Gdje pak vidite priliku za ekonomski oporavak kraja? Bi li to zaustavilo odlazak mladih i nezaposlenih i požurilo povratak naših iz dijaspore. Često naši u inozemstvu znaju reći „kad bih imao posao sutra bih se vratio“. Pitanja ekonomskog oporavka i zapošljavanja je nešto čega smo se ranije malo dotakli i logičan je odgovor da zapošljavanje zaustavlja odlaske. Temelji je problem što mi ovdje a i oni u dijaspori nismo prihvatili da su se određene promjene dogodile. Iluzorno je očekivati da općina pravi fi rme i zapošljava radnike, kad se u istoj toj državi provodi privatizacija kao i svugdje u svijetu. To što mi to prihvaćamo u Švicarskoj, Njemačkoj a ne u BiH je nešto što pojedinac ne može promijeniti. U BiH dolaze stranci među njima i Kinezi koji trguju, rade nešto ulažu a naši ljudi ne. Dijaspora je ta koja može najviše doprinijeti ovom kraju jer ona ima kapital. Projekt malog poduzetništva i samozapošljavanja nudi kakvu takvu perspektivu, ali bez kapitalnih ulaganja koje će to objediniti je samo dio priče.

Unatoč svim problemima, stvari idu nabolje

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

10

RAZGOVOR

Vlada Republike Hrvatske nastavlja fi nancijski potpomagati programe i projekte Hrvata u

Bosni i Hercegovini. Tako je iz državnog proračuna za ovu godinu izdvojeno 15 milijuna kuna za programe i projekte iz područja kulture, za područje obrazovanja i znanosti 10,8 milijuna te 1,5 milijuna kuna za područje zdravstva.

Za općinu Kakanj izvojeno je ukupno 165 tisuća kuna. Gradska biblioteka Kakanj na ovom natječaju dobila je 15 tisuća

kuna, HKD Napredak Kakanj 20 tisuća kuna te Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska ukupno 130 tisuća kuna.

Od toga novca jedan manji dio izdvojen je i za medije na hrvatskome jeziku. Nažalost, Sutješki vjesnik, tiskano - elektroničko glasilo, premda jedini medij na općini Kakanj na hrvatskom jeziku, od hrvatske Vlade ovaj put nije dobio ni kunu fi nancijske potpore. Valjda će slijedeće godine takva nepravda biti popravljena.

VLADA RH ODLUČILA O RASPODJELI POMOĆI HRVATIMA U BIH

Za općinu Kakanj izdvojeno ukupno 165 tisuća kuna

SV online

Kad država makar i susjedna, poput Hrvatske, iscrpi svoje službene kanale za pružanje materijalne

pomoći Hrvatima u BiH, tada nitko ne kaže da se ne smije priskočiti humanitarno, onako od srca srcu. Njega naravno smiju i mogu kao i svi ostali ljudi imati i državni službenici.Upravo se to dogodilo nedavno u općini Prozor - Rama gdje je pomoć za dvije siromašne višečlane obitelji stigla zahvaljujući dobrom ljudskom srcu, i u našem kraju poznatog Marija Zeke, djelatnika hrvatskog Ministarstva mora, prometa, turizma i razvitka kao i humanom odazivu Zekinih prijatelja i kolega koji priskočili onda kad već nije moglo drugačije.

Pomoć u hrani, odjeći, novcu, kućnim potrepštinama i školskom materijalu primila je tako u Proslapu obitelj Ivana i Kate Baraban koja ima 13 djece. U Gračanici je pomoć stigla za obitelj Marka i Anice Ćurdo koja odgaja osmero djece. Obitelj Ćurdo bi osim toga prema obećanju Federalnog ministarstva izbjegilh mogla uskoro dobiti i vlastiti krov nad glavom budući da sada žive u prostorijama stare dotrajale seoske ambulante, bez kupaonice i tekuće vode.- Prilikom obilaska terena u općini Prozor/Rama za hrvatske donacije u BiH, upoznao sam u Gračanici obitelj Marka i Anice Ćurde s osmero djece u Gračanici i Ivana i Katu Baraban sa trinaestoro djece. “Slomio” sam se kad sam vidio u kakvim ljudi uvjetima borave, ali i ostao zadivljen s kolikom vjerom u život i optimizmom žive svaki dan, koji im nije nimalo lagan, kazao je za Sutješki vjesnik Mario Zeko, inicijator ove humanitarne akcije.

Kad se vratio u Zagreb, Zeko je među poznanicima, prijateljima i kolegama pokrenuo akciju prikupljanja pomoći za te obitelji. Odaziv je bio više nego odličan, prisnažio je Zeko. Humanost su na djelu pokazali tako: Poduzeće Protekt prom, Zagreb, MPV Kupres, Ramska zajednica Zagreb, Pero Matić, Zagreb, Željko Benger, Stubičke Toplice, Federalno ministarstvo za izbjeglice BiH, pomoćnik ministra . Zdravko Beljo, Općina Kiseljak i drugi.

HUMANOST NA DJELU

Pomoć za dvije obitelji s ukupno 21 (!?) dijete

Obiteljima Ćurdo i Baraban ova će pomoć zasigurno dobro doći



11

ČATIĆI U prvoj polovici veljače na čatićkom sportsko-rekreacijskom centru Čimen postavljena su nova rasvjetna tijela. U akciji poboljšanja elektrifi kacije sportskih terena za nogomet, košarku i odbojku postavljeno je osam novih rasvjetnih tijela koje je osigurao OO HDZ-a Kakanj, a pozdravili su je najviše stalni korisnici terena – sportski rekreativci. SV online

Nama su tada bile dovoljne i naše rijeke, lijepe, bistre i nezagađene. Ono čega se s posebnom radošću sjećam

bilo je odlaženje na zavjet, kako smo tada zvali današnja hodočašća. Već u proljeće, zavisi kako bi koje godine bili Duhovi, nadala sam se da će me netko od mojih ukućana povesti sa sobom na zavjet. Obično bi to učinila moja baba. Ljeto je počinjalo odlaskom u Fojnicu za Duhove, onda u Busovaču za Svetog Antu.

Odlazak na Ivandan u Kraljevu Sutjesku i Petrovdan u Kakanj podrazumijevao se. Za Veliku Gospu išlo se u Sarajevo ili Olovo, za Ilinu u Kiseljak, za Malu Gospu u Travnik, za Miholjdan u Vareš i na kraju u Guču Goru o Svetom Franji.Svatko je od nas imao svoje razloge odlaska u ta svetišta. Stariji su išli moliti za zdravlje, sreću ili, kako su govorili, za Božje proviđenje. Sjećam se da se za pomalo nemirnu djevojku znalo reći: Treba je poslati u Olovo Gospi po pamet.Mladi su išli i da se susretnu i provesele, a djeca su se radovala raznim sitnicama koje su mogla kupiti ili koje su im stariji donosili. Ponekad smo dobivali šarene loptice ispunjene pilotinom, drvene leptirove na štapu, licitarska srca i bebe. Ja se i sad svake godine obradujem kad vidim prve cvjetove divlje ruže, šipka.

Uvijek se tada javi sjećanje na plastične broševe koje smo kupovali na Ivandan u Sutjesci a koji su sličili tim cvjetovima.U tadašnjim prometnim uvjetima sva su ova mjesta bila daleko. Na putovanje se kretalo u ranu zoru, a kući se vraćalo s prvim mrakom. Sjećam se jednog odlaska s babom na Gospino vrilo kod Travnika. Baba je imala česte glavobolje i zavjetovala se Gospi moleći za zdravlje. Tako je govorila. Sad kad su mi se unučad i djeca rasula po svijet, sve više sumnjam da je baba molila samo za zdravlje.Išli smo vlakom do Lašve, a onda dalje uskotračnom prugom. Tada mi se to putovanje činilo dugo, dugo. Hranu smo ponijeli od kuće, a ondje smo kupili neko voće. Nikad više nisam vidjela to mjesto i sigurno je sada drugačije nego u slikama iz moga djetinjstva.

Kasnije su došle godine kad se i ovdje počelo brže i drugačije živjeti. Ljeta smo provodili odlazeći s djecom na more. Gradilo se, kupovalo, žurilo. A onda je došao posljednji rat i pokazao nam kako je bilo vrlo lako ostati bez svega što smo godinama stvarali i vjerovali da nam je vrlo važno u životu. Eto, i mnogo godina poslije tih godina sjećam se samo s tugom i željom da se nikada ne ponove. I takve teške i tužne stvari vezane su za naše blagdane.

Na Svetog Antu 1993. gorjela su sela oko Sutjeske kao da su zapaljene velike ivanjske vatre. Na Ivandan smo otišli u Sutjesku prolazeći mnoge barikade i u polupraznoj crkvi spoznali svu strahotu pustoši koja je ostala poslije egzodusa našeg svijeta u Vareš. Ali i tada nismo bili sami. Nekoliko svećenika iz Visokog, Busovače, Fojnice uspjelo je doći. Među njima je bio i pokojni fra Nikica Miličević. Iz duše i srca molili smo sv. Ivu da nam pomogne u našoj velikoj nevolji.

I te tužne godine minuše. Ponovno idemo na zavjet u Fojnicu, Busovaču, Kiseljak, Olovo, Vareš, Guču Goru. Sve je više onih koji onamo dolaze da se vide i susretnu poslije godina izbivanja. Ma gdje bili, mnogi sanjaju o tom danu kad se skupe u starom kraju i barem za trenutak vrate u neka sretnija vremena, a onda sutra ponovno u svijet s nadom da će jednom doći i ostati.

Što se mene tiče, već nekoliko godina idem u Fojnicu za Duhove i tako pokušavam ostvariti svoj dnevni dječji san o odlasku u ova naša svetišta. Još mi nije uspjelo da u jednoj godini obiđem sva. Nadam se da ću uspjeti dosanjati jedan od svojih dječjih snova. I ne pokušavam govoriti da je to radi zdravlja. Nitko mi ne bi vjerovao.

Piše:Vjekoslava Tomić

Pripadam generacijama

koje ljeta svoga djetinjstva na

pamte po odlasku na more. Mi smo se ljetu radovali

zbog mnogo drugih stvari.

Opet idemo na zavjet

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

12

JUB BOJE MIJENJAJU DOM (2)

Završili mi to – doduše, jesmo se i naradili! – Šicko sretan, zadovoljan, vodi nas na večeru, tu u neki restoran. Ljeto,

orkestar, terasa, lagani stezavac, znaš već tu atmosferu. Mi onako našminkani, premazani svim mogućim i nemogućim bojama, obavijeni oblakom terpentina umjesto mošusa – moram priznat, što jest-jest: umili smo se mi i ruke oprali, čak i kosu malo mineralnom zagladili, kad već nismo imali gela! – sjurimo se na terasu, u jedan malo udaljeniji ćošak. Računamo, nema smisla da se ljudi češu o nas i da sad zbog nas restoranu mijenjaju ime u Spektar. A Šicka krenulo! Otkačio se, malo i popio pa počeo i pjesme naručivat. Te ovu, te onu...vaku, naku...plaća Šicko sve u šesn’est, a pivač malo-malo pa u mikrofon:

Samo za Šicka i društvo iz Merike !

Nije društvo iz Merike, budalo, samo je Šicko iz Merike! ispravlja ga naš kolega Rocky kojeg smo tako zvali jer je pio puno sirovih jaja naćesrce.

I tako...proslavimo dobro, do u sitne sate. Odnesemo Šicka u krevet, on prekosutra, kad se otrijeznio, na avion pa za Ameriku.Prošlo odtada i petnaest dana, prolazimo

ti mi slučajno pored tog istog restorana kad čujemo, gore na terasi grmi pivač:Samo za Šicka i društvo iz Merike!Gospa te blažena spasila!!!Koji Šicko, koji bakrači, nit’ Šicka nit’ društva u restoranu!Kolko li je tih najava Šicko platio unaprijed, ko će ti znat! I – šta mu je to trebalo!?Čudni su ljudi, moj daidža, nikad ne znaš...Evo, rećemo, taj Rocky, kojeg su potajno zvali i Jajara, a kojeg je jedan novajlija na gradilištu, nekom zgodom, polupavši lončiće, oslovio sa «Kvočka», pa mu je Rocky promijenio fi zički izgled toliko da je moro mijenjat legitimaciju ( poslije se novajlija vadio kao, znao sam da je nešto povezano s peradarstvom, na vrhu jezika mi je bilo da mu kažem «Pilence» ali...)...kažem, eto, taj Rocky došo meni jednom prilikom i kaže: Šefe, ajmo se kladit da mogu pojest dvije tegle meda!Kolike tegle, pitam ja.Od kilu.Znači, dvije kile odjednom?Jest.De, ba, Rocky, pamet beri, kažem mu ja, ‘oćeš crknit!?Oš se ti kladit il neš?

A radili mi fasadu na nekoj kući daleko izvan naselja, do prvog susjeda imaš pola sata dobrog hoda. Zovnem ti ja

Fićeka – Filip mu bilo ime – i kažem: idi do prodavnice, donesi nam paradajza, paprika, tri štruce i po triest deka salame za svakoga. I dvije kile meda.

Opaaaaaaa, veli Fićek, a da nećeš, možda i malo oraha? Kriza, šefe, a? Ma, da, razumin te, klimatske promjene, šta ćemo, događa se, ljudi smo...Ne bibiči, Fićo, već uradi kako sam ti reko!

Ode Fićo – a kad se vratio, zovnem ga ja nastranu i kažem: evo ti ključ od kombija, uzmi kanister s vodom i zaključaj ga u kombi. Al, da niko ne vidi!

Uradio Fićo i to, skupili se mi na marendu, pojeli- i onda ti ja one dvije tegle meda pa pred Rockyja. Evo, ljudi, velim pred svima, Rocky se kladio sa mnom da će pojest dvije kile meda odjednom.

A šta daješ ako pojedem? pita Rocky.

Od mene ti je...evo ovako...sedam dana plaćenog godišnjeg. Može?

Može, veli Rocky, daj ruku.Pružim mu ruku, on prihvati, protrese dva tri puta a onda Morska Neman- za prijatelje kratko: Neman - presiječe ( kažu da je puno čito neke romane i da mu je omiljena poštapalica bila «trista mu

Piše: F. B.

Ma...svašta je bilo, moj daidža. Jednom smo radili kod jednog našeg čovjeka, tu u Kaštelima, Šimo mu ime a zovu ga Šicko.

Čovjek u Americi, nema ni kučeta ni mačeta, a napravio ovdje kuću – ma kakvu kuću, kućetinu ! – i dao nama da mu radimo

vanjsku i nutarnju fasadu..



13

E, moj daidža, da ti je to bilo vidjet!Do polovice prve tegle nekako je i išlo a onda poče Rocky mijenjati boje. Zapravo, zacrvenio se ko paprika, izbili grašci znoja po čelu, vidim: gubi na ritmu.

Ima l’ malo vode, veli, samo da splaknem usta?Rocky, ti kako hoćeš, velim mu ja dobronamjerno, al’ nije ti zdravo pit vodu kad jedeš med.Ma, samo malo...Fićo, namignem mu, dajder donesi onaj kanister s vodom!

Ode Fićo, a Rocky nastavi dalje, kaže, da ne izgubi puno na vremenu. No međutim, vidim ja, sve sporije i sporije. Gubi na tempu, pritisak skoro na nuli, jedino mu se temperatura bliži točki ključanja, Poče pomalo i podrigivat.

Ma, di je taj Fićo? veli gotovo nečujnim glasom.Fićo, majka mu stara, šta je s tim kanisterom? proderem se ja.Tražim šefe, tražim, al’ negdje smo ga izgleda zaturili. Ko je zadnji pio?Ja nisam, urliknu Morska Neman, kao da ga netko optužuje da je baš on bio taj.

A onda se dogodilo to što se, vjerojatno, moralo dogoditi. Kad je načeo i drugu teglu, u Rockyjevim očima pojaviše se suze. Ne, ne plače on, ne jeca, ma kakvi, samo suze ko mačije glave teku niz njegovo lijepo lice.

Suze liju plave oči, prošapta iza mene onaj mali Pešordin, a ja opet:Fićo, sunce ti žarko, ima l’ te vode?Tražim, šefe, tražim...Slušaj, Fićo, ako nema, dolazi vamo, evo ti ključ, pali kombi i dovezi vodu kako znaš!

Fićo ode a Rocky prokuva, ko kiler u starom autu. Ustade od stola i zaputi se prema koritu u kojem je, na njegovu sreću, il’ nesreću!, još bilo vode, doduše prljave, jer smo u njoj prali alat po završetku radnog dana. Pa onako, prsnim stilom, koliko je dug i širok, poklopi se po koritu, ko Murat po kobili...

Je l’ pio il’ nije,,,? i koliko je...? vjerojatno jest. Znam samo da je Fićo odmah, čim se vratio, ponovno okreno kombi i žurno raspalio prema Splitu. Na Firule. S Rockyjem na zadnjem sjedištu. Dao sam im i onog malog Pešordinog – sad sam se sjetio, zovu ga Stjenica! – da im se nadje pri ruci ako zatreba.

Od tog dana Rockyja zovu Slatki.Ispumpavali mu želudac na Firulama, dobio sedam dana bolovanja...Eto ti! A da je samo malo bolje zapeo, mogo je dobit plaćeni godišnji, čitav tjedan. Da je....da je....Al’ nije!!!

WWW.KRALJEVA-SUTJESKA.COMPOSJETITE

NAŠ NEWS PORTAL

POSTANITE NAŠ PRETPLATNIKMA GDJE GOD

BILI

Sutješki vjesnik Kraljeva Sutjeska online

REKLAMIRAJTE SE KOD NAS

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

14

Jớ napot, Magyarorszag

Iznenađeni smo potom uskim mađarskim cestama na kojima se kamioni ne mogu komotno mimoići pa oba moraju silaziti s ceste vanjskim kotačem. Otuda s obje strane ceste

po rubu i jedan dodatni kolotrag koji prave kotači kamiona. Nisam shvaćao zašto država ne naredi da se ceste prošire za tih pola metra pa da bude mirna Bosna. Ostalo mi je nejasno i kako je to Mađarska primljena u EU a nije uskladila širinu svojih cesta s europskim standardima. Progledalo joj kroz prste valjda. Samo tu ili i drugdje? Kroz koliko su prsta morali tek progledati jednoj Bugarskoj i Rumunjskoj kad je njih primalo prvog dana ove godine? Zato je tu Hrvatska koja mora sve uskladiti sa EU zahtjevima. Hoće li je išta jadne nebile ostati dok se sva

prilagodi EU zahtjevima? Kako sada stvari stoje, daj Bože. Što li će tek biti kad na red dođe naša BiH? Hoće li i nju ugurati u EU na lijepe oči kao Bugarsku i Rumunjsku? Ili će nas ostaviti u da se kuhamo u balkanskom sosu?

U Mađarskoj primjećujemo osim toga da su njive sve uzorane i da nema neobrađena zemljišta dočim mađarska sela kroz koja prolazimo djeluju poprilično skromno i još nekako socijalistički sivo. Ima grada u koji idemo Zalaegerszeg vježbali smo putem i ponavljajući nekako naučili no cijelo vrijeme muku mučimo sa čitanjem naziva mađarskih sela i mjesta poput Szenterzsebetthegy, Csonkahegyuhat, Pejsszeg, Kerkabarabas, Zalasczentrgyorgyi i slično. Lomimo jezik i ovako bez napisanih naglasaka na riječima. Ništa čudno stoga da odemo u krivom pravcu jer ne stižemo u vožnji pročitati sva imena. Druge natpise ne pokušavamo ni čitati, raspozanjemo tek da se pošta piše kao i kod nas posta kao i da se centar može napisati centrum. Nema onih domaćih naziva trgovina i kafi ća kao kod nas: Moby Dick, Aquarius, Pacifi c, Dallas, Borsalino, Napoleon, Mozart, Galeria, Maccao, Royal, Atrium, Calypso, Lou Lou… Trgovkinja kod koje uzimamo sitne forinte kako bismo kupili kavu iz aparata obratila nam se ipak s dvije talijanske riječi, uno za jednu kavu i due za drugu kavu. Sve ostalo je gola pantomima ko u najbolje dane kviskoteke. Znate ono, prva riječ, muški rod, druga…

Gladna Bosna ulazi u EU III DIO

Piše:Srećko Bratić

S TEČOM U MAĐARSKU

Učimo mađarski: Zalaegerszeg, Szenterzsebetthegy

Po prelasku u Mađarsku glavna nam je teškoća kako s Mađarima i Mađaricama pronaći zajednički jezik i kako pronaći oznaku puta za Zalaegerszeg što je naše odredište. Ne uspijevamo rascariniti robu te se vrtimo u krug po granici tražeći nadležni ured.



15

Gladna Bosna ulazi u EU III DIO

Dobro jutro na mađarskom nije nam trebalo jer je carinska djelatnica Marta uredila za nas svu potrebnu papirologiju, a to nam je Gabor pokazao uzdignutim palcem prema gore idući nam ususret. Čim je vozač viljuškara iskrcao teret okrenuli smo natrag k Bosni. U povratku ponovno uz nekoliko zabasanja, nalazimo put prema deželi a onda i prema lijepoj našoj. Sada sve ide puno brže. Carinici nas sad već neki prepoznaju i čestitaju na obavljenom poslu. Onaj ljubazni hrvatski iz Murskog Središća pita i što će reporter staviti u putopis. Ni ovaj puta mu ne otkrivamo koliko nas je za srce ujela njegova kolegica. Vraćajući se hrvatskim autocestama i zaustavljajući se povremeno, nikako se nismo mogli oteti dojmu kako od sve četiri zemlje u kojima smo bili uključivo i našu BiH, Hrvatska djeluje najnaprednije. Više nikakvih problema nismo imali nigdje. U sitne sate trećeg dana, gotovo pred zoru, poslije 43 sata vraćamo se obavljena posla u Kakanj odnosno Čatiće. Umorni ali zadovoljni, puni dojmova o Hrvatskoj i EU. Vozački je posao uzbudljiv ali i dosta zahtjevan. Treba biti dovitljiv i spreman na nenadane teškoće i brzo ih rješavati kako znaš i umiješ. Zato je pravih vozača jako malo. Jedan od njih je sigurno i Marko Batinić Tečo, vozač kakanjskog Rudstroja. Nešto ipak ni on nije znao...kako se nazivaju stanovnici Zalaegerszega...?

Jednom stigavši u Zalaegerszeg, grad koji na prvi dojam sliči pomalo na naše Vinkovce ili Slavonski Brod, preostaje i teži dio posla, kako naći ulicu Baross Gabora kamo treba iskrcati kakanjsku robu. Tečo se oslanja na svoje poznavanje njemačkog i engleskog no s građanima EU u Mađarskoj malo zapinje. Kažu mu da broji semafore pa da skrenemo na šestom. A mi na izlazu iz grada već, nigdje semafora ne nalazimo. Nadam se da će i ono drugo biti stvar pobrkanih jezika jer je Teči rečeno da u Zalaegerszegu nema carinskog terminala. To bi moglo zakomplicirati sve jer bi se morali vratiti tko zna kud. Što li im je onda ta carinska unija ako roba putuje ovako brzinom

papira? Nakon podosta peripetija i propitivanja kod ljubaznih mještana pronalazimo napokon ulicu Barossa Gabora. Ulice u Zalaegerszegu jednostavno nemaju ispisana svoja imena pa to znatno otežava otkrivanje imena ulice kojom se vozite. Pokazuje se točnom Tečina pretpostavka od ranije jer carinska službenica kojoj predajemo pošiljku u tvornici kranova kao problem ističe to što nemamo mađarskog carinskog pečata s mađarske granice. To smo znali i tamo ali nismo mogli ukrasti taj pečat na granici kad nam već nitko od graničnih carinika nije htio ili nije znao da treba ovjeriti papire na ulazu u zemlju. Sad se preostaje nadati da će

ljubazna naša carinska službenica Marta uspjeti ući iz Zalaegerszega u carinske kompjutorske sustave i prijaviti prolazak robe od granice do njihova grada. Iako spada u relativno mlađi svijet, ni ona ne govori ni engleski ni njemački pa se sporazumijevamo pomoću prevoditelja, našeg tek prvog Mađara kojeg smo našli da govori engleski. Zove se Gabor. Drugi je bio poslovođa čije ime nismo saznali. Mađaricu Martu pitamo kako se na mađarskom kaže dobar dan a Gabor nam to i zapisuje jo napot. Šegamo se s Gaborom kako nam neće valjda trebati i dobro jutro na mađarskom jer bi tada već trebali piti svoju prvu jutarnju kavu ali u Bosni.

Zalaegerszeg: Dođi u Vinkovce

Gabor koji nas s Martom spašava od dobrog jutra na mađarskom

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

16

U srijedu 25. srpnja počeo je susret dijaspore i rodnog kraja u Kraljevoj Sutjesci. Uz prigodan kulturno-zabavni program i ove godine vladala je ugodna atmosfera i dobro raspoloženje. U organizaciji Fondacije Curia bani iz Kraljeve Sutjeske te u suradnji s mjesnim zajednicama Kraljeva Sutjeska, Haljinići i Čatići ali i uz uz podršku sudionika manifestacije i drugu godinu zaredom održao se Susret dijaspore i rodnog kraja - Sutješko ljeto. Smisao ovakvog događanja je, kao i što sam naziv govori, organizirano uvezati naše brojne iseljenike i ljude u domovini kroz kulturni, vjerski, sportski i naravno zabavni program.

Otvaranje

Sv. Ana majka Blažene Djevice Marije i zaštitnica majki i žena, tradicionalno je proslavljena hodočašćem na Teševo i slavljenjem svete mise 26. srpnja.

Na Teševu se okupilo blizu četiri stotine hodočasnika pristiglih iz cijele sutješke župe i inozemstva. Unatoč porušenom i pustom selu, Teševljaci za svoje rodno selo svake godine kao i ove organiziraju sve kako bi na dostojan i svečan način proslavili zaštitnicu teševskog groblja i kapele.

Sveto misno slavlje predvodio je vikar sutješkog samostana fra Zoran Jaković koji je u svojoj propovjedi istaknuo važnost sv. Ane koja je postala dio Božjeg spasiteljskog plana prema svim ljudima. Naglasio je Aninu vjeru u Božju milost i čudo jer kao nerotkinja Ana je rodila Mariju i time cijelom svijetu otvorila put k spasenju.

Proslava Sv. Ane na Teševu SV online

SV online

reportaža



17

U Haljinićima je 27. srpnja završeno natjecanje u malom nogometu koje je bilo dio programa Sutješkog ljeta. Drugu godinu zaredom, pobjedu na turniru zasluženo je odnijela domaćinska ekipa Haljinića.

Polufi nalnim i fi nalnim utakmicama malonogometnog turnira u Haljinićima završena je manifestacija Susret dijaspore i rodnog kraja - Sutješko ljeto 2007. Kako se ovdje očigledno igra dobar nogomet, pokazao je rezultat turnira na kojem su prva dva mjesta pripala ekipama upravo iz Haljinića.Prvu pobjedničku ekipu sačinjavali su nešto zreliji igrači dok je drugo mjesto pripalo darovitom mladom sastavu iz ovog sela sutješke župe. Odlično treće mjesto pripalo je mladoj postavi iz Čatića koja je u polufi nalu pobjedila momčad iz Bjelavića. Od devet malonogometnih timova koji su nastupili u dvodnevnom natjecanju možemo zaključiti da su Haljinići dvostruki pobjednici koji su se ujedno pokazali odličnim domaćinima.

Susret dijaspore i rodnog kraja završen je svečanom dodjelom plaketa i prigodnih nagrada pobjedničkim ekipama te ugodnim koncertom banda Koktel iz Kiseljaka koji su zabavljali publiku do kasno u noć.Organizatori Susreta dijaspore i rodnog kraja-Sutješko ljeto 2007. zahvaljuje mjesnim zajednicama Kraljeva Sutjeska, Haljinići i Čatići, osobito njenim predsjednicima na ukazanoj pomoći pri realizaciji ovog projekta. Također zahvaljujemo svim sudionicima te sponzorima turnira: Caffeu “Piki”, Caffeu “Kala”, Caffeu “Dita”, Trgovini “Čatići”, Trgovini “Jurić”, Trgovini rabljene robe “Miki” te Općinskom odboru Hrvatske demokratske zajednice Kakanj.

Nadamo se da će se ovakve manifestacije nastaviti i u idućim godinama sa sve bogatijim i kvalitetnijim sadržajima te da će Susret dijapore i rodnog kraja postati tradicionalni ljetni događaj u sutješkom kraju.

Natjecanje u malom nogometu održano u Haljinićima

SV online

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

18

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

18

NOVOSTI IZ VATIKANA

“PAPA UVODI MISU NA LATINSKOM JEZIKU!?”

Piše: Fra Vjeko Tomić

Nije se naravno dogodilo ništa spektakularno pa čak ni ništa bitno novo te su mogli ostati razočarani svi koji vole nagle

promjene. Papa je zapravo objavio jedno svoje apostolsko pismo koje se tiče Misala pape Ivana XXIII iz 1962. godine, knjige po kojoj se govorila „stara Misa“, na latinskom jeziku sve do Drugog vatikanskog sabora (1962-1965) te ga je popratio pismom biskupima otvorivši time vrata za šire korištenja Misala iz 1962. .

U godinama koje su uslijedile poslije ovoga općeg Sabora došlo je, naime, do korjenite liturgijske obnove, odnosno značajne promjene načina na koji se slavi sveta Misa, drugi sakramenti i blagoslovi.

Izmjene su se ticale uglavnom pojednostavljivanja obreda kojim se zapravo, sukladno odredbama Sabora, željelo postići puno, svjesno i aktivno sudjelovanje vjernika.

Tako je 1970. papa Pavao VI. odobrio obnovljene liturgijske knjige za Katoličku crkvu. One su u sljedećima godinama prevedene na narodne jezike pa tako i na hrvatski. Najuočljivija promjena je svakako bila „nova Misa“ koja se započela slaviti na narodnom jeziku iz novog Misala i u ponešto promjenjenom pa i skraćenom obliku te sa svećenikom koji je započeo misu slaviti okrenut „prema narodu“ a ne kao do tada, skupa s narodom, licem prema visokom oltaru koji se nalazio u vrhu crkve.

Koji su razlozi da papa ponovno uvodi

latinski jezik?Stariji naš svijet sjeća se i dan danas kako su ih svećenici po crkvama učili odgovarati i pjevati dijelove mise na hrvatskom jeziku. Isto tako u sjećanju mnogih ostao je i poneki, odgovor na dijelove mise na latinskom jeziku koja je, golemoj većini prosječnog svijeta, zbog nepoznavanja latinskog jezika, bila jednim dijelom nerazumljiva pa su nepoučeni vjernici „nerazumljivo“ vrijeme Mise „kratili“, privatnim molitvama, najčešće Gospine krunice i slično. „Stara Misa“ na latinskom jeziku nije naravno nikada „dokinuta“ već se ona mogla govoriti i prema novom Misalu iz 1970. Najčešće se takva Misa na latinskom jeziku slavila kod

međunarodnih okupljanja većih skupova katoličkih vjernika iz različitih zemalja, poput naprimjer skupova mladih, ili Misa u jako posjećenim svetištima, kada se zbog mnoštva različitih naroda sabranih na jednu Misu, sva Misa ili neki njeni dijelovi govore ili pjevaju na latinskom jeziku.

U novije vrijeme kod nas, takve su mise najšešče slavljene u Međugorju. Pažljivi slušatelji Mise na radio postaji Mir-Međugorje mogli su uočiti čitanja evanđelja na različitim jezicima i pjevanja Kyrie eleison, Sanctus, Agnus Dei umjesto Gospodine, smiluj se, Svet i Jaganjče Božji. Jednako tako i to da se središnji dio Mise, riječi posvetne molitve nad kruhom i vinom također izgovaraju na latinskom jeziku. Za starije vjernike to su nezaboravne riječi: hoc est enim corpus meum (č. hok est enim korpus meum) i hic est enim calix sanguinis mei (č. hik est enim kaliks sangvinis mei) – ovo je tijelo moje i ovo je kalež krvi moje.

Pri tome je Misal iz 1962. iako nije nikada stavljen izvan snage, ipak stavljen izvan šire upotrebe ostavši tek izvanredni oblik slavljena svete Mise.

Otpor promjenama načina slavljenja Mise i uvođenja narodnog jezika u bogoštovlju najžešće se opro francuski biskup Marcel Lefebvre koji ni do svoje smrti nije nikada prihvatio liturgijske promjene nastale s Drugim vatikanskim saborom, a papa Ivan Pavao II proglasio ga je izopćenim onda kada je bez njegova dopuštenja, nezakonito zaredio nove biskupe 1988. godine.

Početkom srpnja u domaćem smo tisku mogli pročitati vijesti iz Vatikana

kako papa Benedikt XVI. „uvodi staru Misu

na latinskom jeziku“. Danima pa i tjednima

prije, mediji kod nas i u svijetu najavljivali su ovaj papin potez priželjkujući

senzacionalne obrate u liturgijskoj praksi

Katoličke crkve.



19

NOVOSTI IZ VATIKANA

“PAPA UVODI MISU NA LATINSKOM JEZIKU!?”

To je koštalo vjerskog raskola s Katoličkom crkvom kako Lefebvrea i nove biskupe tako i tisuće katoličkih vjernika u Francuskoj koji su ostali vjerni njihovom duhovnom vodstvu. No zanimljivo je ipak, a to priznaje i papa Bendikt u svom pismu biskupima da su „ranijim liturgijskim oblicima ostali s ljubavlju privrženi i mnogi stariji vjernici“ te što je neobično, pokazalo se da su stari oblik slavljena Mise „otkrili kao privlačiv“ i koristan za duhovni rast, i mnogi mladi vjernici stasali u Crkvi puno poslije Drugog vatikanskog sabora.

Da bi s jedne strane omogućio Lefebvreovim pristalicama, okupljenima u Društvo Sv. Pija X. da „obnove puno jedinstvo s Petrovim nasljednikom“ a da bi izišao u susret „ustrajnim molbama vjernika“ te nakon što je „duboko promislio o svim vidovima ovog pitanja, zazvao Duha Svetoga“, Benedikt XVI je svojim apostolskim pismom objavljenim početkom srpnja u Vatikanu, dopustio slavljene Misne žrtve prema Rimskom misalu koji je 1962. godine objavio bl. Papa Ivan XXIII.

Koje promjene papa uvodi?

Svakom svećeniku latinskog obreda, dakle i našim svećenicima, kada slave misu bez naroda sada će biti dopušteno da uvijek, osim u vrijeme Vazmenog trodnevlja, bez traženja ikakvog posebnog dopuštenja, ako to žele slave i Misu po starom Misalu iz 1962.

U župama pak u kojima postoje stalne skupine vjernika koji i dalje prianjaju uz ranije oblike slavljenja Mise, župnik bi im, određuje papa, trebao izići u susret i slaviti Misu na latinskom jeziku, kako u dane kroz tjedan tako i nedjeljom. Župnik bi slavlja prema starom obredu, trebao dopustiti i za posebne okolnosti kakve su sprovodi i vjenčanja čak. Čitanja i propovijedi u takvim slučajevima mogu ostati na narodnim jezicima dok se poznavanje starog obreda i latinskog jezika podrazumijeva samo po sebi kako od stane svećenika tako i od strane vjernika.

Ako bi dobro duša to zahtijevalo, određuje papa u svom dokumentu, župnici mogu pošto sagledaju sve vidove, dati dopuštenje da se raniji obrednik na latinskom jeziku, iz vremena prije Drugog vatikanskog sabora, koristi i kod krštenja, vjenčanja, ispovijedi te bolesničkog pomazanja.

Apostolsko pismo „Summorum Pontifi cum“ dato u obliku papinog „motu propria“ stupa na snagu 14. rujna ove godine a biskupi kojima se povjerava da bdiju nad provedbom papinog pisma, dužni su poslije tri godine papu izvjestiti o iskustvima u svojim biskupijama. Štoviše, njima će se vjernici čak moći obratiti ne bude li im u župama gdje postoji interes omogućeno slavlje Mise na stari način. No, kako je papa kazao u popratnom pismu biskupima, mogućnost šire upotrebe Misala iz 1962. neće voditi do podjela unutar župskih zajednica jer sadašnji Misal i dalje ostaje redoviti oblik slavljena Mise. Ne samo zbog pravnih odredbi koje su na snazi, pojašnjava Benedikt XVI nego i zbog sadašnjeg stanja naših vjernika obzirom na poznavanje latinskog jezika kao i starog načina liturgijskih slavlja.

Tako će kako sada stvari stoje misa na latinskom jeziku a po starom Misalu i kod nas ostati uglavnom mogućnost koju će rijetko koristiti, vjerojatno tek poneki stariji svećenici i rijetke skupine vjernika u inozemstvu, nostalgične prema davno prohujalim vremenima kad su oni bili mladi. No, ovo bi papino pismo moglo ipak otvoriti vrata većoj upotrebi latinskog jezika u liturgiji Crkve kao i gregorijanskog pjevanja koji su se gotovo preko noći izgubili u posaborskim tumbanjima koja su zadesila Tajnu Presvete Euharistije a mimo izričite želje Drugog vatikanskog sabora.

SAMOSTALNA TRGOVINSKA RADNJA

SAMOSTALNA TRGOVINSKA ČATIĆI

Telefon:032 775 301

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

20

umjetničko pero Piše: Milo Jukić

Tu i alat držimo al nije mi tijesno. A još mi gazda plaća dnevnicu što radim a doda i koju paru što

ovo čuvam po noći. Tako ja ispadam odgovoran za sve ovo što se ovdje nalazi i radi a gazda i poslovođa su mirniji. Može kaže neko nešto odnijeti. Mislim nije da je iko išta primijetio nije da je neko nešto reko ali neka kaže on za svaki slučaj a nije meni teško.

Odoše oni malo ranije večeras pa dok se vidi da ja tebe nešto pitam. Jest da sam ja duplo stariji al si ti stoput učeniji. Jer nije baš da je ovde sve u redu. Radimo ovi majstori a i irgeti stvarno su vrijedni. Ono malo što odspavamo poslije ručka nije ništa nadoknadimo to jer ne odmaramo gotovo nikako ko stariji ljudi. Al ima problem. Malo mi nezgodno i napisat al’ moram pitat a ti si učen čojek. Čiji je stvarno ovaj Bobovac?

Zidamo mi jučer onaj zidić ispred ulaza u kapelu kad se iz šume neko dreknu. Eeeej to je naše nije vaše. Bješte otale j…. vam…Ma ne mogu sad sovat moj gardijane al svašta nam taj iz šume izreče. Ustvari nije taj nije jedan nego i je bilo dvojica možda i više. I još doletje kamen mada neću dušu

griješit podaleko od nas. Ne bi mi baš jasno al nam Stjepan objasni. To muslimanima kaže nešto nije drago što se obnavlja Bobovac. Čuo je on to u Varešu bune se neki. Nije ni Stjepanu baš jasno nije to bilo ni na dnevniku ni u novinama svi su kažu za obnovu al ne znam jesul stvarno il nako pričaju. A šta ti ga ja znam ko đoja ima neki kojim nije pravo.

E zato sam ja tjeo pitat ti to sigurno znaš imate dole u samostanu tolke knjige i u njima to sigurno piše a ti si još sigurnije čito. Ma čito sam malo i ja. Bili oni stručnjaci iz Zenice i Sarajva što nadgledaju ove radove pa su nosali i neke knjige i papire pa im jedna ostala. Sva je o Bobovcu i Sutjeski. Ima u njoj puno slika a ja opet što bi rekli ne razumim tu puno stvari u toj knjigi al opet ima ponešto i što sam razumio od prve.

Ja al ne dovrši ja do kraja. Jedne noći neko se šuljao ovda ja se pripo da ko nije došo šta ukrast al nije nego ozgor iznad moje barake počeše gađat kamenicama i razbiše prozor na kapeli. I sve to bi nabrzinu dok sam ja konto da li da vidim ko je ili da viknem a kad sam zazvao ko je nestadoše u mraku. A i da sam znao đe odoše šta

bi nesmjem ništa ko zna ko je nego sam ujtru prijavio poslovođi pa nek on radi šta zna s tim. Ja čuvam kolko mogu. I da se vratim na knjigu. Čito sam tamo da su ovde bili kraljevi i to dugo i vidio sam im imena kako se zovu sve naša nema nijedan da se zove ko recimo u nas u selu što ima Salko Dževdo il Šemso. U ovi imena Stjepan pa Tvrtko pa ovaj pa onaj nisam baš zapamtio al znam da su sva naša.

Mislim nemoj ti sad mislit da ja tu nešto ti si učen i pismen a kažu nije parok samo da misu govori uvijek ste vi pratri svašta znali. Znači opet ti reci jer ja možda i grješim al moram i to reć tamo u toj knjigi što su ovi iz Zenice il iz Sarajva ne znam zaboravili piše da su ti Stjepan Tvrtko i ostali gradili ovaj Bobovac a da su ga Turci napadali i tukli topovima i to sultan lično i na kraju srušili i zapalili. Ujagmim ja to malo vako uvečer pročitat dok ne padne mrak a onda zaspem ko top. I po tom svemu ja kontam da Bobovac nikako nije njiov osim što su ga silom osvojili oteli od naši a valjda se to ne bi trebalo brojat. Znači da je njiov i bio mi bi ga mislim naši nekad napadali pa ga osvojili da nije to. A mi ga gradili kako to sad?

ČUVAREVO PISMODragi moj gardijane pišem ti s Bobovca đe gdje mi već danima vrijedno radimo. Majstori i irgeti svaku večer odoše kući a meni se ne isplati a i lijepo mi je ovde. Napravio sam sebi kućicu od dasaka ispod one stijene znaš kad se gore od ceste dolazi kod kapele nabacao granja na krov lišće mi miriše svake noći dok zaspem i svake noći sanjam lijepe i zanimljive snove.



21

Nemoj ti mene moj gardijane krivo razumit nisam ja nekakav nacijonalist poštujem ja svakog i svačije i ljude i vjeru ne branim ja ajmo reć šta god je čije bilo nek i ostane njegovo. Ne bi ja nedala mi Gospe draga nečije tuđe uzeo ma ni minute a kamol skroz. Tako i ovo. Al kako ovo more bit njiovo kad ja u knjigi čitam da su ovde bile crkve i kapele a ti što su kopali to ovi što su napisali knjigu nalazili velka crkvena zvona nalazili križeve i šta ti ja znam drugog svačeg? Niđe nema da piše da je ovdi džamija bila il tako nešto samo crkve križevi i to.

Čito sam u knjigi i da ovdi gori u Mijakovićima ima potomaka od ovi ljudi što su služili i dvorili kraljeve na Bobovcu samo su vjeru promjenili. Neka ne branim ja ako oni misle da je ta vjera bolja. Ja poštujem njiovu vjeru al meni je moja najbolja na svijetu. Isto sam čito i to najbolje razumio kako su kraljevi u Bukovici razapinjali kože i tušili vodom one što i napadnu. Najbolje sam to razumio jer je mi je to baba Lucka pričala još kad sam dijete bio pa eto vidiš znam ja ponešto što i u knjigama piše džaba što sam sam četr razreda osnovne završio. A ovo za Radaka kako su ga bacili sa stijene isto sam znao al nisam znao da se i takve stvari ajmo reć meću u knjigu. Konto sam nešto i mozgo da ovim što se deru iz šume i gađaju kamenjem po kapeli napišemo gore na cesti na jedan karton il lim vako nešto. Dobri ljudi ovo je i vaše i naše i biće tako samo nas pustite da radimo. Pa nećemo mi ovo odnijet kući ostaće ovdi ko god dođe da vidi pa šta god bio Bobovac naš ili njiov. I reko sam to poslovođi al se on samo nasmija i odmanu rukom. Dobro nije moje da se ja u to uplićem al nako sam mislio da bi to bilo dobro. Jer đe je ono otprije kad su ovdi u kapelu ovce i koze spraćali i zidovi bili išarani imenima a konji da izvineš nešto radili u kapeli. Pa i da nisu kraljevi tu pokopani ljudi su nekakvi kakvi su god. Đe ćeš konja pustit al viđo sam i i ja kad sam dolazio ovde. Saće ovo bit puno ljepše kad sredimo i završimo mislim ja samo radim što mi kažu i po noći čuvam al lijepo su zamislili kolko sam ja shvatio biće stvarno puno ljepše.

Eto saće i mrak a imo bi te ja puno toga pitat. Svedno sutra ću ti ovo poslat po našem poslovođi on je reko da će ponjet u samostan tebi pa mi ti napiši jer ja neću silazit dole još bar sedmicu dana možda i jače a nako mi nešto stalo znat čiji je ovaj Bobovac stvarno.

Nego te ja ne upita ni za zdravlje ko da je ovo preče od tog. Izvini moj poštovani ujko gardijane valjda čojek podivlja ovde svake noći pa mu ovo izgleda ko da je ovdi sav svijet a to dole kad se spustiš niz Dragoviće i dalje ko da je neki ostatak svijeta kojeg ko i ima ko i nema. Nadam se ja da si ti dobro a i ostali a i svi vi u samostanu i okolo. Ovi ljudi što rade su sa strane oni i ne znaju baš svijet dole kod nas pa ja dobro ne znam ni šta se dešava. Ostaj ti meni zdravo pa ću ja kad siđem navratiti na misu al bi volio da mi napišeš koju riječ. Mislim mogo bi ja čekat i da se vidimo al ti meni ako imaš kad ipak napiši čiji je ovaj Bobovac.

VAŠAR NAŠE TAŠTINE Dani trgovine i

kulture (?!)

U Kaknju je i ove godine održana ljetna manifestacija pod nazivom „Kakanjski dani trgovine i

kulture 2007.“ koji su trajali od 06. do 11. kolovoza. Mnogi su ipak mišljenja kako su ovi Dani trgovine i kulture u našem gradu u biti obični vašar ili “teferič” kako se to starinski kaže. Postavlja se pitanje je li drugi dio naziva manifestacije uopće potreban budući da se u ovih nekoliko dana koliko traje ovaj metež po gradu slabo primjećuje kultura.

Ipak bi u Kaknju, sa svim njegovim manama, kultura trebala biti nešto više od prodajnih stolova poredanih duž glavne ulice. Trebala bi biti i više od dima i miris pečenih ćevapa i janjetine koji se razliježu cijelim gradom, turbo folka koji “razvaljuje” 24 sata itd.Istu sudbinu dijele i većina drugih gradova okolo Kaknja. Bilo kako bilo grad je pun šetača, kupaca i potrošača masovne kulture. U to se lako uvjerite ako ste posjećivali Kakanj tih dana. Nama ostalim ipak preostaje jedino da svake godine na početku kolovoza progovorimo o tim Danima trgovine i kulture i izrazimo nezadovoljstvo barem i ovako. Iskrasti se iz grada put Jadrana još bi bilo i najpametnije. Dok iz našeg grada Kaknja ne odsele dani kakanjske trgovine i kulture?

SV online

Glavna gradska ulica za vrijeme Kakanjskih dana trgovine i kulture

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

22

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

22

S Pijeska se dolazilo na tržnicu preko puta kuće Ilije Trgovčevića zvanog Malan gdje se nalazio drveni most

zvani Milanova ćuprija preko koje je iz sutješke četvrti Varoš put vodio selu Ratanj Tržnica je bila je ograđena drvenom ogradom grubo tesanim letvama. Unutra su bili uređeni drveni torovi za sitnu stoku, ovce, janjad, svinje, koze dok se krupna stoka vezala za željezničke tračnice koje su bile ukopane u dva reda u zemlju.

Hladovinu je pravilo pet stabala oraha koje je po odobrenju sutješke općine 1917. godine zasadio Juro Knezović. Neka od tih stabala postoje i danas.Strogo se vodilo računa o zdravstvenom stanju sitne i krupne stoke zašto je bio odgovoran općinski bilježnik Mijo Rodić koji je imao položen veterinarski ispit u Visokom.Ovdje se za prodaju stoke izdavao takozvani „pasoš“. Ta svojevrsna putna isprava za sitnu stoku je koštala dva

dinara, a za krupnu četiri.U njoj je bilo uredno upisano stanje stoke, svaki biljeg, boja, ime vlasnika i kome se prodaje. Na taj način kupac je bio siguran da je stoka koju kupuje zdrava i da je od pravog vlasnika.

Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije u ovom kraju bio je najveći stočni sajam i žitna tržnica koja se nalazila na lokalitetu Pijesak. Održavao svakog četvrtka sve do godine 1955.

Stari ljudi prisjećaju se i danas kako se oralo i obrađivalo zemlju čim bi se s proljeća snijeg podigao. Stoku bi se poslije tih poslova slalo na ispašu. Iz Kraljeve Sutjeske nekada je išlo i po šezdeset pari volova na ispašu na planinu Butkovci iznad sela Duboštica kod Vareša. Mještani sela Seoce i Bjelavići su svoju stoku pak gonili prema Fojnici na planinu Kolo.

Poslije II. Svjetskog rata na mjestu nekadašnje stočne tržnice smješteno je partizansko groblje.

niz sokak

Po usmenoj predaji stočna tržnica se nekada nalazila na desnoj strani Trstionice

u neposrednoj blizini kuća braće Ive i Ante

Dugonjića.Poslije velike poplave

Trstionice 1915. godine na zahtjev sutješke

općine premještena je na lijevu stranu rijeke preko puta Pijeska u podnožju crkvenog zemljišta Do.

Stočna tržnica u Kraljevoj Sutjesci

Šternberg Samuel Žika-funkcioner Općine Kakanj drži govor

Spomen partizansko groblje u Kraljevoj Sutjesci

Piše: Mijo Šain



23

Poslije zatvaranje tržnice stokom u Kraljevoj Sutjesci, cijeli prostor je preuređen u spomen partizansko groblje ograđeno

drvenim letvama. Svečano otvorenje groblja je bilo 1956. godine.U to groblje su preneseni posmrtni ostaci 22 partizanska borca NOR-a koji su poginuli u zadnjim godinama rata 1944. i 1945. godine po okolnim brdima iznad Kraljeve Sutjeske (Poljani, Lučići, Bištrani i Slapnica).

Od svih partizana pokopanih u ovom groblju samo se jednom znalo za ime. Grob mu se nalazio u prvom redu s desne strane, a na metalnoj ploči pisalo je Šain Ivo iz Ričica-Lika. On je bio zamjenik komandanta bataljuna neke nepoznate partizanske postrojbe. Zna se da su mu po otvorenju groblja na grob nekoliko puta dolazili roditelji.

Sve grobnice su na početku bile betonske a na uzglavljima su se nalazile metalne ploče sa zvijezdom petokrakom. Na pločama 21 partizana pisalo je NN (nomen nescio-nepoznato ime) što znači da se o njima nije znalo ništa, ni tko su ni odakle su niti gdje su poginuli.

Sve grobnice su bile ograđene betonskim stupićima a ovi su bili povezani lancima izrađenim u obliku kosog četverokuta. Zanimljivo je da iz ovog groblja ničiji posmrtni ostaci nikada nisu bili naknadno ekshumirani.

Pored groblja se nalazio spomenik od grubo klesanog kamena na kojem je pisalo:

„Ovo partizansko groblje podigao je opštinski odbor Saveza boraca NOR-a u znak zahvalnosti i priznanja svojim palim drugovima koji položiše svoje mlade živote u borbama protiv okupatora i domaćih izdajnika. Kakanj, 27. jula 1956. god.„

Na vrhu ovog spomenika je bila odlivena u bronci manja fi gura partizanskog borca s puškom na ramenu. Figura je predstavljala stražara na vječnoj straži.

U unutrašnjosti groblja nalazili su se orasi koji su pravili hladovinu i spomen parku davali lijep izgled. Oni su se tijekom vremena posušili te su sva stabla posječena. Ostala su samo još dva koja su i danas ondje. Ispod njih se nalaze klupe za sjedenje.Na ulazu u groblje nekada se nalazila i spomen česma koja više nije u uporabi.Groblje je pretrpilo i neke izmjene1984. godine. Betonski stupići s metalnom ogradom su porušeni. Sve je uokvireno betonom od bijelog cementa. Na jedinom grobu koji nije bio NN, stavljena je tada mramorna ploča no i ona je u Domovinskom ratu netragom nestala.Umjeto stražara na vječnoj straži nalazi se spomenik od bijelog cementa sa istaknutim petokrakama na kojem su isklesani stihovi pjesme Branka Ćopića:

Doći će nova mladostDonijeti nove daneI nastaviće naše pjesme NedopjevaneU živoj vatri iskovane.

U groblju se nalazi rasvjeta koja osvjetljava cijelo spomen groblje, a nekadašnja drvena ograda zamijenjena je metalnom. O ovom groblju se nekada brinula Termoelektrana Kakanj, a sada SUBNOAR Kakanj.

RADIONICA VISOKO - MUHAŠINOVIĆITEL: 032 740 201

servis

OPR

AVK

A S

ITN

E PO

LJO

PRIV

RED

NE

MEH

AN

IZA

CIJ

E, M

OTO

RN

IH P

ILA

, TR

AK

TOR

A

servis

OPR

AVK

A S

ITN

E PO

LJO

PRIV

RED

NE

MEH

AN

IZA

CIJ

E, M

OTO

RN

IH P

ILA

, TR

AK

TOR

A

Spomen partizansko

groblje u Kraljevoj Sutjesci

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

24

Piše: Fra Bernardin Matić

KugaVelike epidemije 18. i 19. stoljeća

feljton

Ova epidemija je znatno manjih razmjera od prijašnje, Prvi pokojnik je ubilježen na datum 19. srpnja,5 a zadnji 30. listopada 1798. godine - svega 33 pokojnika. Epidemija je bila ograničena na selo Vukanoviće, koje je od Sutjeske udaljeno oko 18 km prijekog puta; a sada, skupa s Lipnicom i Slagošćićima, sačinjava zasebnu župu, Vukanovići.Svećenik fra Tadija Gašić je zabilježio i ovo: “Najosjetljivije je stradala obitelj 30-godišnjeg Mije Pavlovića. Najprije je umro on, zatim 12-godišnji sin, pa žena, pa još troje djece... Žena je imala toliko požrtvovanosti da je sve u kući pospremala, sama se oprala i obukla, i stavila si mrtvački pokrov. Takvu su je zatekli komšije - već mrtvu.”

Epidemija 1789. Epidemija 1814. -1815.

Ova je epidemija bila pogubnija od prijašnjih. Lako je to razumijeti: Narod, ionako siromašan i neuhranjen, još je zapao u veću bijedu. Mnogi za rad sposobni pomrli su. Neki su pobjegli iz naselja zbog straha od ponovne kuge, te su se potucali kojekuda. U takvu je situaciju nadošla pošast i harala nemilice.

19. 07.21. 07.29. 07.03. 08.03. 08.06. 08.08. 08.11. 08.11. 08.12. 08.12. 08.13. 08.15. 08.28. 08.29. 08.03. 09.03. 09.03. 09.03. 09.04. 09.23. 09.29. 09.30. 09.04. 10.06. 10.06. 10.06. 10.09. 10.09. 10.22. 10.22. 10.30. 10.30. 10.

PAVLOVIĆ

JAKOVLJEVIĆ PAVLOVIĆ PAVLOVIĆBRKIĆ

MALBAŠIĆPAVLOVIĆ

TADIĆBRKIĆ

IGIĆ

BRKIĆ

MALBAŠIĆBRKIĆ

KORDIĆDADIĆ

TADIĆ

MijoIvan, sin MijeLucija, žena MijeAndrijaFranjoNikola, sin MijeIvanMarijaJelenaJuro, MijeIlija, MijeLucijaIvkaVitoJozoIvka, kći NikoleAna, žena JureStjepanMandaJuroMatoRuža, žena MateJelenaLovroDomin, sin JosipaMarijaKataMandaKataKlara, žena LukeLukaLuka Juro, sin Tadije

30122840164

64304312

2 mj40402023123

26403033636

382

3830303023

Aljnići25. 07. 1814 - 02. 02. 1815.

BAN

BRKIĆ

ČEŠLJIĆ

DEŽIĆ

DRDAREVIĆ

FRANKOVIĆ

JONJIĆ

JURIĆ

KONŠIĆ

LAKUPIĆ

MARIĆEVIĆ

FranjoMatoAnto, sin MateIvka, kći MateIvan, sin MateMijoMarija, žena MijeAna, kći Mije Jakov, sin MijeIvan, sin MijeJosipMarkoLucija, žena IvanaMatoMarija, žena MateIvan, sin AndrijeMarta, žena FranjeAnto, sin Franje Mato, sin FranjeLucija, žena MateManda, kći MateJelena, kći MateAntoLucija, žena AnteAndrija, sin Ante Manda, kći AnteMijoMarija, žena MijeMarkoMarija, kći PaveIvanJosip, sin IvanaManda, kći IvanaStjepan, sin MijeAna, žena StjepanaAnđa, kći IvanaMijo, sin FranjeJelena, kći JureAntoAna ,žena AnteMarija, kći AnteAnto

704913143

2525553

20192350306

5520302352

403586

3625662

5020252525235

1430352

55

Banjevac 25. 07. 1814 - 02. 02. 18157.



25

138

80433055303085

23 92023302

251945

2845

602262

603735645

35282012503514134

3 mj34 85

54

225 520 95018182025663

MARIĆEVIĆ

MEČIĆ MEDJEDOVIĆ

MIJAČ STIJEPIĆ

ŠLJIVIĆ

TERZIĆ

TOMIĆ

VAREŠAK

BOJIĆ

ĆURETOVIĆ

ĐOJIĆ JURIĆ KOSTIĆ MARIĆ PARIĆ

BENIĆ

BOŽIĆ ĆURIĆ

KLARIĆ

NIKOLIĆ

TOMIĆ

ANDRELIĆ

CEREKOVIĆ ČADONJIĆ

FRANIĆ MARKOVIĆ

SALATIĆ

SALATIĆ

MatoKata, žena MatePavoAna, žena StjepanaRuža, žena MarkaVita, žena PaveNikolaMijoIlija, sin MijeMatoIvan, sin MarkaMarko

Marta, žena StjepanaFranjo, sin StjepanaIlija, sin IvanaAna, žena IlijeJanja, kći MateAnđa, kći MateToma, sin TomeAna, kći IvanaMatoKata, žena Mate Ana, kći MateMarija, kći MateIvan, sin MateLucija, žena AnteMijo, sin IvanaMarija, žena Ivana Lucija, žena FranjeIvan, sin FranjeLucija, kći FranjeJosip, sin StjepanaMarija, žena JosipaMarta, kći JosipaLucija, kći StjepanaBartol Ana, žena Bartola Stjepan, sin BartolaMarija, kći BartolaManda, kći BartolaFranjo, sin Ivana

Kata, žena GrgeMarija, kći GrgeJosip, sin GrgeMarko, sin GrgeAugustinMarija, žena AugustinovaJanja, kći AugustinovaFranjoKlara, žena FranjePetar, sin FranjeRuža, žena JosipaKata, kći JosipaKrižanJosipMarija, kći JosipaAna, kći JosipaAna, žena FranjeMijo, sin FranjeMarija, kći FranjeFranjo, sin MarkaKlara, žena PetraFranjo, sin PetraAna, kći PetraTomaIvan, sin TomeAna, žena IvanaMarijan, sin TomeLucija, žena MarjanaPaula, kći MarjanaLuka, sin Marjana

25252060406040651

501735

331227 27537

2 mj2828 543

65 2534243

24 dana2727 6254645521

12

401585

50303

35256

4518123512 540158

1245128

6035332926542

BRKIĆ ČOROVIĆ DUSPARIĆ

GAVRANOVIĆ

JURIĆ

MARKAN

MARTINOVIĆ

PAVLOVIĆ

SLIJEPČEVIĆ

MAJSTOROVIĆ

ĆURETOVIĆ MAJSTOROVIĆ

MILOŠ

STOJČIĆ

ŠOKČEVIĆ TOKMAKČIĆ

VAZGEČ

ANDRIJIĆ

BABIĆ

KLIČIĆ

ZEČEVIĆ

20206059181276

504025103628 10 6504515 102840306

20

30307 61

15356 3

5020 1550 5

2335115

131518 26

331243267

403013634

1/24596

303042

Mijo, sin MateKata, kći MijeMatoFranjka, žena MateAnto, sin MateJakov, sin MatePetar, sin MateRuža, kći MatePetarMijoMijoAnđa, kći MatePetarŠima, žena PetraJakoba,kći PetraMatija, kći PetraMijoAnđa, žena MijeIvan, sin MijePetar, sin MijeKata, žena MateJuroKata, žena JurePavo, sin JureJosip, sin Luke

AnaManda, žena IvanaKata, kći IvanaStjepan, sin IvanaJosip, sin IvanaIvan, sin ŠimeAna, žena IvanaManda, kći IvanaKata, kći IvanaAna, žena MateIvan, sin MateLucija, kći MateManda, sestra MateMarija, kći AnteAnto, sin ŠimeStjepan, sin AnteRuža, kći Marjana Ivan, sin MarjanaJelena, kći IvanaAnđaKlara, kći MijeRuža, kći Stjepana

Ivka, žena Pave Ivan, sin PaveAndrija, sin PaveMato, sin PaveJuro, sin PaveMato, sin MijeAnđa, kći MijeIvanAnđa, žena IvanaMijo, sin IvanaKata, kći IvanaAnđa, kći Ivana Mato, sin StjepanaManda, kći StjepanaAna, žena MijeKata, kći MijeLucija, kći Mije AntoMarija, žena AnteIvka, kći AnteAnto, sin Ante

Josip, sin AnteKata, kći AnteStjepanAnto, sin StjepanaMijo, sin StjepanaKata, žena JosipaIvan, sin JosipaMarija, žena MateJanja, kći MateJosip, sin MateManda, žena IvanaRuža, kći IvanaLucija, kći JosipaFranjo, sin ŠimeKata, žena PaveJosip, sin PaveMarija, kći PaveBosa, kći AnteMato, sin FranjeFilip, sin MateJosip, sin FranjeFranjo, sin IvanaNikola, sin FranjeKata, žena FranjeStjepan, sin FranjeAna, kći StjepanaAnto, sin StjepanaMijoIlija, sin MijePavoMarija, kći PaveAnđa, kći PaveMijo Stjepan, sin MijeAna, kći MijeMato, sin MijeManda, kći Mije IvanAna, žena IvanaJelena, kći IvanaJosip, sin IvanaRuža, kći IvanaFranjo, sin IvanaMarkoMijo, sin MarkaKata, kći MarkaMato, sin MarkaManda, kći MarkaIvan, sin MarkaŠimoAnđa, kći ŠimeMarija, kći AndrijeAna, kći AndrijeŠimoIvan, sin ŠimeAnđa, kći ŠimeAnđa, žena MijeLucija, žena IvanaJelena, kći IvanaIvan, sin BartolaAnđa, kći Bartola

Banjevac 25. 07. 1814 - 02. 02. 18157.

GRGIĆ

KUNIĆ

NUJIĆ MIJATOVIĆ

MatoMijo, sin MateMarija, kći MateJuroManda, žena JureStjepan, sin JureDominika, kći JureAndrija, sin JureMato, sin JureAnča, kći JureJelena, kći JureMarija, kći JureJakov, sin JureMarkoManda, kći MarkaRuža, kći MijeAnđa, kći ViteStjepan, sin IvanaJuro, sin IvanaIvan, sin IvanaMarija, kći IvanaRuža, žena Ivana

3876

55432820987641

302

2 mj102419 7 4

50

Bijelo Polje 25. 06. - 06. 10. 1815

Bjelavići25. 06 - 06. 10. 1815

GoraII - IV mjeseca 1815

Borovica 25. 06 - 06. 10. 1815

Čatići25. 06 - 06. 10. 1815

Kopjari25. 06 - 06. 10. 1815.

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

26

Pigment melanin ima važnu ulogu u zaštiti organizma od štetnog djelovanja ultraljubičastog zračenja koje je sastavni dio zračenja Sunca.

Osim melanocita, ovaj pigment sintetiziraju i stanice madeža (nevusa), koje se normalno nalaze u koži većine ljudi u većem ili manjem broju.Melanom se javlja u 4 % svih oblika raka kože, ali se smatra odgovornim za 80 % smrtnih slučajeva. U posljednje vrijeme u svijetu se bilježi stalan porast pojavnosti ovog tumora. I u našoj se zemlji broj oboljelih i umrlih od melanoma stalno povećava. Uzrok za to još uvijek nije do kraja utvrđen, ali se svi slažu da je produženo izlaganje Suncu i ultraljubičastom zračenju iz Sunčeva svjetla, najvažniji uzročni čimbenik. U zadnje vrijeme sve veći se značaj pridaje tzv. «rekreacijskom sunčanju« koje podrazumijeva prekomjerno izlaganje sučevim zracima krajem tjedna i u vrijeme godišnjih odmora. Ova pojava najčešča je u zemljama u blizini ekvatora, gdje je i učestalost ovog oboljenja najveća u svijetu.

Uzroci nastanka melanoma

Dvije skupine uzročnih čimbenika, važnih za nastanak melanoma, čine: nasljedna sklonost (obiteljski melanom), tip i brojnost madeža (nevusa) i tip kože i pigmentacije. Sve epidemiološke studije upozoravaju na madeže (nevuse), kao rizične čimbenike za nastanak melanoma. Opće je prihvaćena činjenica da veći broj madeža nosi veći rizik nastanka melanoma. Od ranije je poznata i činjenica da osobe svijetle puti, svijetle boje očiju ili vrlo izraženih pjega nose dva puta veći rizik obolijevanja od melanoma.

Što su madeži (nevusi)?

Madeži ili nevusi su pigmentne promjene na koži koje mogu biti prirođene i stečene. Dijelom su građene od pigmentnih stanica melanocita.

Izgledom variraju po veličini, boji i lokalizaciji. Razlikuju se dvije skupine madeža: normalni (dobroćudni) i atipični (displastični) madeži. Atipični madeži predstavljaju prethodnicu melanoma. Njihova pojava predstavlja povišen rizik za razvoj melanoma.

Prevencija melanoma

U prevenciji nastanka melanoma vrlo važnu ulogu ima edukacija i samopregledi madeža u cilju ranog otkrivanja melanoma. Rano otkrivanje melanoma je ključ uspješnog liječenja.Samopregled madeža je jedan od ključnih postupaka u ranom otkrivanju melanoma. Ovim postupkom upoznajemo svoje madeže i redovitim samopregledom otkrivamo «sumnjive» madeže na svom tijelu. Rano otkriveni melanom u 95 % slučajeva rezultira 95 % preživljavanjem kroz pet godina.U samootkrivanju «sumnjivih« madeža koristimo se ABCDE pravilima ( promjene već postojećoh madeža na koje treba obratiti pozornost ):A (asimetrija): postaje li madež asimetričan (nepravilnog oblika)?B (pravilnost rubova): je li madež pravilan ili su rubovi nareckani ?C (boja): je li boja madeža jednolična ili postoje više od dvije boje u madežu ?D (promjer): povećava li se madež ?E (elevacija): uzdizanje madeža ?

U slučaju pojave promjena u već postojećem madežu ili pojave novih pigmentiranih promjena potreban je prtegled dermatologa. «Sumnjive« promjene zahtijevaju dermatoskopiju (ELM).

Dermatoskopija ili epiluminiscentna mikroskopija

Dermatoskopija je neinvazivna metoda pregleda koja uz povećanje do 40 puta omogućava razdvajanje sumnjivih od dobroćudnih madeža. Na dalje, sumnjive promjene putem sustava bodovanja razvrstava u one koje treba i dalje pratiti i one koje je potrebno kirurškim putem ukloniti. Ova je metoda danas najpouzdanija u ranoj dijagnostici i prevenciji melanoma.Danas je opće prihvaćeno stajalište o preventivnom uklanjanju madeža koji zadovoljavaju kliničke kriterije za preventivno operativno uklanjanje. Na žalost, u našim sredinama još uvijek preovladava mišljenje među ljudima «bolje je madež ne dirati jer će izaći na zlo...», što je potpuno krivo i neopravdano stajalište.

Prevencija melanoma

U cilju prevencije melanoma preporučuje se izubjegavanje izlaganja Suncu i ultraljubičastom zračenju. Kako se zaštititi :- smanjiti izlaganje Suncu na minimum, posebice između 10 i 16 sati,- nositi naočale za sunce i zaštitnu odjeću (šeširi, košulje dugih rukava ),- koristiti zaštitne kreme s UVA i UVB faktorom, najmanje faktorom 15 svakodnevno,- biti oprezan za boravka na pijesku, snijegu , vodi ili velikim visinama,- izbjegavati aparate i lampe za brzo tamnjenje kože.Ovi naputci posebice su aktulni u sadašnjem

vremenu i sve izraženijim klimatskim promjenama.

zdravlje

MELANOM

Piše: prim. dr. Željko Martinović kirurg

RANO OTKRIVANJE I PREVENCIJA

Melanom je zloćudni tumor koji nastaje zloćudnom

preobrazbom melanocita, pigmentnih stanica koje

sintetiziraju pigment melanin. Ove stanice se normalno nalaze u

temeljnom sloju epidermisa, površinskog sloja kože.



27

MELANOM ČATIĆI U prvoj polovici veljače na čatićkom sportsko-rekreacijskom centru Čimen postavljena su nova rasvjetna tijela. U akciji poboljšanja elektrifi kacije sportskih terena za nogomet, košarku i odbojku postavljeno je osam novih rasvjetnih tijela koje je osigurao OO HDZ-a Kakanj, a pozdravili su je najviše stalni korisnici terena – sportski rekreativci. SV online

Nikada se nećemo uputiti na put sreće dok ne shvatimo kako glavnu prepreku predstavljamo mi sami

– naše sebične brige, problemi i računice. Jedna od najvećih suvremenih pogrešaka jest smatrati kako se sreća postiže proračunatošću. Mislimo kako naša sreća ovisi o tome da sve mudro i točno izračunamo. Ne ide tako. Vlastita sreća, jednako kao i sreća u braku, ovise ponajviše o velikodušnosti i žrtvi. Oni koji su svjesni da je brak nešto blagoslovljeno i važno znat će za to i trpjeti.Bog je na brak stavio blagoslov i terete. Blagoslov je obećanje potomstva. Bog daje ljudima udjela na stalnom stvaranju; no uvijek upravo Bog blagoslivlja ženidbu s djecom. ‘’Djeca su dar Gospodnji’’ (Ps 127, 3), i tako ih moramo gledati. Oni koji ulaze u brak moraju shvatiti kako je svako dijete posve jedinstven i neprocjenjiv dar zajedničkom životu i ljubavi supružnika. Brojni na brak gledaju kao na ‘dvojac’ – sreću u dvoje – pri čemu djeca mogu biti jednako poticaj kao i prepreka osobnom ispunjenju. Djeca – najviše jedno ili dvoje – promatraju se kao ‘slobodne opcije’ bračnoga para, a ne kao prirodno ispunjenje njihovih bračnih težnji. Smatra se kako posao, status, društveni život, okruživanje najrazličitijim predmetima, praznici, lagodnost i udobnost donose

više sreće od djece. Pa ipak, sudeći po porastu broja razvoda, čini se kako manji broj nije doveo do veće bračne stabilnosti, ispunjenja, ili pak sreće

Znati zauzeto saslušati životnog druga

Roditelji ne bi smjeli misliti samo na gospodarski i novčani faktor. Postoji i Božja providnost koja svima upravlja i ravna. Više valja računati na Božju pomoć, negoli na društvene okolnosti i računice. Božja pomoć je trajna, vječna i prati nas od dana začeća pa sve do smrti. U trenucima naše nemoći, kad nam nitko od ljudi ne može više pomoći i kad nas svi napuste, Bog ostaje uz nas.Bračna zajednica ne osniva se samo radi rađanja djece. Značaj nerazješivog saveza među supruzima iziskuje da i uzajamna ljubav pronađe svoj put do zrelosti i punine. To znači da bračni drugovi u svojoj odgovornosti uzajamno pomažu jedno drugome. Jedno drugome izlaze u susret strpljivošću, razumijevanjem, zajedničkom molitvom i prihvaćanjem drugoga onakvim kakav jest. Od prvog dana braka do zadnjega moralo bi vrijediti načelo: prihvatite jedno drugo… na slavu Božju. Za zajednički život u braku veoma je važno znati zauzeto saslušati životnog druga. Po naravi muškarac je često šutljiviji, ali to ne znači da se on protivi stavu i mišljenju svoje žene.

Vjenčanjem se upisujete u prvi razred osnovne škole

Bračni zajednički život uključuje potrebu uzajamnog praštanja, bez obzira na uvrede i poteškoće prekršaja. Ako nema praštanja, nema ni pomirenja; ako nema pomirenja, nema ni zajedničkog bračnog života. Nemojte se pravdati međusobno, nemojte suditi ni osuđivati jedno drugo, nemojte se izdizati jedno iznad drugoga, ne predbacujte krivnju jedno drugome, nego se prihvatite takvi kakvi jeste i opraštajte jedno drugome svaki dan od srca. Izričaj je velike ljubavi ako bračni drugovi u ime Božjeg milosrđa i svoje supružničke naklonosti mogu oprostiti jedno drugome uvrede, grijehe.

Dragi mladenci, a i svi vi koji ste ušli u bračne vode, nemojte nikada zaboraviti da se vjenčanjem upisujete u prvi razred osnovne škole bračnoga života. Vjenčati se nije prolazan čin, nego trajan i stalan. To znači da se iz dan u dan treba ‘vjenčavati’, obnavljati obećanja koja ste dali prigodom sklapanja sakramenta ženidbe u crkvi. Ženidba nije sakrament kojem često ‘pristupamo’, kao što je to slučaj sa Svetom Pričešću; ona je sakrament što se prima samo jednom. No, za vjernost je potrebno trajno zazivati milost toga sakramenta. Zanemarivanje sakramenta može zapriječiti tu sreću, jer sakrament sa sobom nosi sakramentalnu milost – posebnu Božju pomoć zahvaljujući kojoj supružnici mogu ispunjavati obveze što ih bračna ljubav podrazumijeva – za ustrajavanje u međusobnoj ljubavi, kao i u vjerskom odgoju djece koju im Bog podari.

Brak je sličan veslanju čamca na rijeci. Da

bismo se našli i održali u kvalitetnijem i čistijem

dijelu rijeke, bliže izvoru, moramo često i naporno

veslati protiv riječne struje. Ako nas je u čamcu

dvoje, to veslanje mora biti usklađeno. Da bismo se

našli u onom lošijem i manje kvalitetnom dijelu rijeke,

dovoljno je da prestanemo veslati ili da nismo u stanju

uskladiti svoje veslanje prema izvoru.

VJENČANJE I BRAK

Brak je sličan veslanju čamca na rijeci

Piše: fra Bono Tomić

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

28

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

28

Pripremila: Marijana Šapina

Savitci osvajaju bankete i domjenke, ali i našu kulinarsku svakodnevicu. Stoga predlažemo da kušate savitke od piletine u kojima pileći fi leti, špinat i sir tvore neobičan

sklad. Poslužite ih uz prilog od riže i salate

Savitci od piletine sa špinatom

Priprema

1. Špinat operite, narežite, kratko blanširajte i dobro ocijedite. 2. Na otopljenom margarinu popecite nasjeckani luk, dodajte špinat i pirjajte dok špinat ne omekša (oko 10 minuta). Špinat ohladite i zatim u ohlađeni špinat umiješajte naribani sir i papar.3. Pileće fi lete narežite na tanje odreske, potucite ih pa pospite Vegetom s obiju strana. Pripremljeni špinat rasporedite na odreske i zamotajte ih u obliku roladica.4. Roladice umočite u razmućena jaja, a zatim uvaljajte u krušne mrvice. Pržite ih na ulju sa svake strane oko 5 minuta.

PosluživanjeUz tople savitke poslužite prilog od riže i salatu po želji.

SavjetZa pripremu ovog jela možete upotrijebiti zamrznuti špinat, koji nije potrebno prethodno blanširati.

Sastojci za 4 osobe 600 g pilećih fi leta 500 g špinata 100 g bijelog sira 80 g luka 20 g margarina papar 1 žlicaVegete ulje za prženje

Za paniranje:2 jaja

3-4 žlice krušnih mrvica Podravka

Ljetna poslasticaLjetna poslastica mlađa je sestra keks torte, a krase je orasi, jabuke, banane i puding. Za sve one koji zaziru od pripreme biskvita, petit beurre keksi ne podbacuju, a klasičnu domaću

kremu sjajno će zamijeniti puding.

Sastojci 250 g keksa Petit Beurre

3 kisele jabuke (700 g)3 banane (500 g)

150 g mljevenih oraha1 žlica ruma100 g šećera

Za puding kremu:1 Puding vanilin Dolcela

2 žlice šećera500 ml mlijeka

20 g maslaca

Za šlag:125 ml vode

1 Šlag hit Dolcela

Priprema

1.U tepsiju (20×30 cm) posložite 100 g keksa.2. Jabuke i banane naribajte (na sitniji ribež), dodajte orahe, 150 g mljevenih keksa, rum i šećer. Promiješajte i rasporedite preko posloženih keksa.3. Prašak za puding pomiješajte sa 2 žlice šećera, dodajte 6 žlica mlijeka i promiješajte. Ostatak mlijeka zakuhajte, dodajte razmućeni prašak za puding te miješajući kuhajte 1-2 minute.4. U vrući puding umiješajte maslac i prelijte preko smjese od voća i keksa. Pustite da se ohladi.5. U visoku posudu ulijte potrebnu količinu vode, dodajte sadržaj vrećice šlag hita i miješajte električnom miješalicom (najvećom brzinom) do željene čvrstoće. Šlag premažite preko hladnog pudinga i pospite strugotinama čokolade.

PosluživanjeDobro ohlađen kolač poslužite narezan na kocke.

SavjetPodloga od keksa omekšat će od nadjeva. Ako želite ubrzati postupak, kekse možete namočiti u mlijeku.

sutješki kuhar



29

Blago s plaže

1. Ispuni kutiju izgužvanim novinama. Zatvori je i poklopce sastavi ljepljivom trakom kojom ćeš zalijepiti kutove kutije.2. Gornji dio kutije i njene rubove oblijepi obojenim papirom.3. Svoju zbirku složi na kutiju. Oko rubiva svakog predmeta kemijskom olovkom obilježi nekoliko točaka.

4. Ukloni predmete s kutije. Tankim nožićem pozorno usijeci križić preko svake točke, onako kako slika prikazuje.5. U svaku rupicu uvuci šibicu tako da izgorjeli vrh bude okrenut naniže. Jedan centimetar svake šibice treba ostati vidljiv.6. Sada vrati svoje predmete na mjesto. Zahvaljujući šibicama neće se pomicati. Na kartonima ispiši natpis za svaki od predmeta.

Mnogo toga možeš uraditi sa stvarima koje si prikupio na plaži. Možeš

ih položiti na ravnu površinu i tako izložiti ili možeš napraviti privlačne pritiskače za papir ili okvire za slike.

Izloži svoje blago

Bit će ti potrebno:- plitka velika kutija

- novine- tanki nožić

- bijeli tanki karton- upotrijebljene šibice

- papir u boji- kemijska olovka- ljepljiva traka

3. Svoju zbirku složi na kutiju. Oko rubiva svakog predmeta kemijskom olovkom obilježi nekoliko točaka.

Blago s plažeBlago s plaže

4. Ukloni predmete s kutije. Tankim nožićem pozorno usijeci križić preko svake točke, onako

Izloži svoje blago

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

30

proslave

KRALJEVA SUTJESKA

Proslavljen blagdan Sv. Ivana Krstitelja

I ove godine proslavi Ivandana je prisustvovao veliki broj naših župljana koji su za ovu prigodu odlučili doći svome zavičaju te proslaviti patrona svoje župe zajedno s ostalim hodočasnicima, domaćim

i onim pristiglim iz susjednih župa. U crkvi ispunjenoj do posljednjeg mjesta, svetu misu u 11 sati je predvodio gvardijan samostana u Tuzli fra Zdravko Anđić uz sudjelovanje još dvanaest svećenika. U prigodnoj propovjedi, fra Zdravko je naglasio kako smo svi pozvani da budemo svjedoci svoje vjere i da svojim životima svjedočimo o postojanju Isusa Krista.

Sveto misno slavlje dvaju mučenika predvodio je svećenik karmelićanskog reda otac Zvonko Martić a s njime su slavili misu i brojni svećenici iz naših susjednih župa. O. Martić je u svojoj

propovjedi naglasio važnost prepoznavanja pravih vrednota u životu osobito kada je riječ o našim životnim zadaćama.Na početku i na kraju misnog slavlja nazočnim vjernicima se obratio kakanjski župnik vlč. Marijan Marijanović posebno ističući zahvalu svima koji su došli i svima koji su se pobrinuli da ovaj dan bude i ostane u lijepom sjećanju svima nama.

KAKANJ

Proslavljen „Petrovdan“

SV online

SV online

Misno slavlje je predvodio fra Zdravko Anđić

Ivandansko kolo ispred samostana

Mnogi su sv. misu pratili i u dvorištu samostana

Crkva sv. Ive Krstitelja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta

U prelijepo uređenoj kakanjskoj crkvi , misu je predvodio

don Zvonko Martić

Crkva sv. Petra i Pavla u Kaknju

Slijedilo je i neizostavno slavlje uz pjesmu i igru

Petrovdan je i ovaj put okupio svoje brojne župljane rasute po

cijelom svijetu



31

d.o.o. Kakanj

PODUZEĆE ZA PROIZVODNJU PVC STOLARIJE

NJEMAČKI PROFIL petokomorni, šestokomorniSIGURNOSNI OKOV ključanje sa svih stranaIZO STAKLO sa ili bez argonaVIŠEGODIŠNJE ISKUSTVO stručnog kadra i radnika NAJPOVOLJNIJE CIJENE uvjerite se

ZGOŠĆANSKA B.B.TEL/FAX 00387 32 556 927 CENTRALA GSM 00387 61 262 069GSM 00387 61 361 797GSM 00387 63 899 288IDEAL

POPUST NA LJETNE GUME DO 20%

UL. 311 L. BRIGADE 17. TEL: 032 554 161 i 553 382

MERMER HALJINIĆI

vl. Zvonko CrepuljaTel. 032 777 211

Mob. 061 755 377

IZRADA SPOMENIKA,

POPRAVKA I ODRŽAVANJE IZRADA STEPENIŠTA

MERMER HALJINIĆI

SAMOSTALNA KAMENOREZAČKA RADNJA

vl. Zvonko CrepuljaTel. 032 777 211

Mob. 061 755 377

IZRADA SPOMENIKA,

POPRAVKA I ODRŽAVANJE IZRADA STEPENIŠTA

Sutj

eški

vje

snik

, bro

j 20.

ww

w.k

ralje

va-s

utje

ska.

com

32

sutjeski vjesnik broj 20

Documents