sutjeski vjesnik broj 3

Kraljeva Sutjeska, STUDENI 2004.; broj 3., godina I.; Cijena 1KM - inozemstvo 2 Eura

Kraljeva Sutjeska online

ELEKTRONIKO TISKANI VJESNIK

Ime joj je Katarina!

impresum

TEMA BROJA

Vaa reklama

na webu

FRANJEVAKI SAMOSTAN KRALJEVA SUTJESKA Vjeko TomiGlavni i odgovorni urednik Za izdavaa:

Osniva:

Posljednja bosanska kraljica Katarina

Draen FilipoviUredniko vijee

REPORTAA

Nikolina Pavlovi, Draen Filipovi, Andrijana Pavlovi Elektroniko-tiskani vjesnik KS online, Kraljice Katarine br. 1; FRANJEVAKI SAMOSTAN, 72 244 Kraljeva Sutjeska, BiH +387 32 779 015Telefon: Adresa urednitva:

Dani kraljice Katarine

EKSKLUZIVAN RAZGOVOR

Novi naelnik opine Kakanj

u asopisu

+387 32 779 291 [email protected] www.kraljeva-sutjeska.com UNI CREDIT ZAGREBAKA BANKA dd, poslovnica Kakanj. U KM 3385902200045719 za asopis. Devizni raun, 0000-013854 BLZ 20506, Sparkasse, fra Antun Perkovi, Franziskaner Platz 1, A-6330 Kufstein za Kraljeva Sutjeska on lineGrafiko oblikovanje: Bankovni raun: Elektoniko izdanje: E-pota:

Fax:

NAA BATINA

Aikovanje ivot kraljice Katarine Samo su tarabe ostaleDIJASPORA

Draen Filipovi Vjekoslava Tomi MEDIA, Zenica 300 primjerakaOdlukom upanijskog ministarstva znanosti kulture i porta od 12 srpnja 2004. godine asopis je registriran u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 42. Miljenjem federalnog ministarstva za znanost, kulturu i port asopis je osloboen poreza na promet kao proizvod kulturnog karaktera lanom 18. stavom 2. toka 10. zakona o porezu na promet proizvoda. Naklada: Tisak: Lektura:

Sutjeko-kakanjska veer u Zurichu

EKOLOGIJA

Tko to tamo baca smee?! Faza 122: ekoloko poumljavanje - kolumnaSTUDENI 2004. - kraljeva sutjeska online

3

Aktualnosti

RIJE UREDNIKAtovani itatelju! Pred vama je novi primjerak lista Kraljeve Sutjeske. Kao i u prola dva nastojali smo vam prikupiti najzanimljivije informacije i dogaanja iz naeg kraja. Proli su lokalni izbori a to je dolo-ostalo iza njih itajte u aktuelnostima. Takoer smo pripremili razgovor s novim od graana izabranim naelnikom opine Mensurom Jaarspahiem- Surijem. Za temu broja smo odabrali proslavu 526 godinjice od smrti poslejdnje bosanske kraljice Katarine sa svim prateim dogaanjima. Nismo zaboravili ni povjesna i kulturno-obiajna zbivanja iz naeg podnevlja. Ekolojki problemi nas stalno pritiu, jo jedna deponija eka milost mjetana i opinski rukovoditelja. Glavni urednikNabilj i Lipnica dobijaju telefone a Ratanj ne. Rije je o:

skandalozno!

REZULTATI OPINSKIH IZBORA

Kanali prokopani kroz selo, a telefoni zaobili kue!

Katastrofa zvana izboriIzbori su bili i proli. Rezultati se zbrajaju ali ve sada je jasno da su na opini Kakanj jedini gubitnici, ve 12. godinu zaredom - Hrvati. Manje od 50% ih je izilo na izbore. Jedva koji od njih da se uspio izboriti za mjesto u opinskom Vijeu s liste HDZ i liste SDP. Na izborima za naelnika Hrvat Katii i tako nije imao nikakvih izgleda. Prvi razlog tome je da su od progona 1993. Hrvati u opini Kakanj od do juer najbrojnijeg naroda deklasirani na obinu nacionalnu manjinu. Potom ih je nevjerojatnom matematikom za izbore registrirano tek 1200?! Iako ih na opini Kakanj ivi oko etiri i pol tisue. Tako barem kazuje crkvena evidencija upa Kakanj, Kraljeva Sutjeska i Vukanovii. Znai li to da u ove tri upe imamo tri tisue katolike djece i mladei do 18 godina starosti koji ne izlaze na izbore? Vjerojatno ne. Ovi koji nam kroje kapu u OHR i lokalnim odnosno kantonalnim vlastima, rade to hoe i bez nas o nama

REZULTATI IZBORA PO STRANKAMA TE BROJ MJESTA U OPINSKOM VIJEU

NAZIV POLITIKE STRANKE odluuju o svim bitnim pitanjima pa i o tome tko e a tko nee biti upisan u birake popise. Tako je pravo glasa uskraeno za barem dvije tisue Hrvata koji tu ive od stoljea sedmog, imaju moda i nove CIPS osobne iskaznice ali se nisu uspjeli nai na maginim popisima biraa. Poslije toga uslijedio je neodaziv i nezainteresiranost biraa, nevjerica da se na ikakakve pozitivne procese moe utjecati biranjem stranaka i ljudi. Najvei dio Hrvata time se u opini Kakanj predao na milost i nemilost brojnijima i zainteresiranijima. teta jer je proputena lijepa prilika da se mijenja sadanji lo poloaj naeg naroda u ovom dijelu nae zemlje. Neregistriranjem i neizlaskom na izbore, optiranjem za Hrvatsku, dijasporu, Kanadu i Australiju, Hrvati sutjekog i kakanjskog kraja su kazali da ih ne interesira njihovo bolje sutra ovdje. Svoj politiki znaaj izjednaili su s onim koji su ovdje imali 1854. teta! NARODNA STRANKA RADOM ZA BOLJITAK STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE - SDA STRANKA PENZIONERA/ UMIROVLJENIKA BIH SPU BIH BOSANSKOHERCEGOVKA PATRIOTSKA STRANKA - BPS NOVA HRVATSKA INICIJATIVA NHI STRANKA ZA BOSNU I HERCEGOVINU SBIH BOSANSKA STRANKA BO SOCIJAL DEMOKRATSKA PARTIJA BIH SDP HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA BIH HDZ

GLASOVA % MANDATA U OV 1,20% 0 43,57% 14 3,27% 1 0,31% 0 1,56% 0 13,79% 4 1,44% 0 29,74% 9

ANKETA 17% 80% 3%isti sluaj i stvar kako BH Telekom projektira svoje poslove Namjeran propust i diskriminacija hrvatskog sela Ratanj Nema informacija pa ne znam

Vie od sedam godina hrvatski povratnici u selu Ratanj kod Kraljeve Sutjeske ive u neuvjetnim ili dopola obnovljenim kuama, bez ikakva zaposlenja, a dugo su bili i bez struje. Sve su to izdrali u nadi da e se poboljati uvjeti za ivot, pa su ivjeli za trenutak kad e u domovima dobiti i telefone, koji bi im bili jedina veza sa razasutom rodbinom po cijelom svijetu. I kada je napokon krenuo projekt telefonizacije, uslijedili su ok i nevjerica, jer su telefoni zaobili Hrvate Ratnja, a cijela pria sigurno je nezabiljeena u BiH. BH Telecom Zenica poeo je projekt uvoenja telefona, tj. telefonske linije od bonjakog sela Lipnice sve do Kraljeve Sutjeske, gdje je i glavna centrala. Na toj trasi je i Ratanj, ali su ovdanji hrvatski povratnici jednostavno izostavljeni iz cijelog toga projekta. Da stvar bude jo gora, kanali za telefon ve su prokopani kroz Ratanj, i to kroz neke od njiva ovdanjih povratnika, a telefoni se ipak nee provesti do samih domova. Ovo je sramota za cijeli svijet. Kanal su prokopali kroz moju vlastitu njivu, a mene su, kao i ostale povratnike u Ratnju, izostavili, te nam jo govore da emo telefone dobiti za dvije-

tri godine jer smo toboe dio opine Vare. To je skandalozno jer je Ratanj oduvijek bio u kakanjskoj opini i ovo je ista diskriminacija hrvatskih povratnika te pokuaj da se na miran nain ponovo vrate u izbjeglitvo - poalio nam se povratnik Ilija Stoji, koji se u Ratanj vratio jo 1997. godine i koji je morao nabaviti mobitele i plaati visoke raune kako bi se uo s djecom i unuiima u izbjeglitvu. Ogoreni povratnici u Ratanj su istaknuli da im je u BH Telecomu reeno kako e telefone dobiti skupa sa selom Dragovii u varekoj opini, koje je od Ratnja udaljeno osam kilometara, i to preko dva brda. Isto tako reeno im je kako nema novca za uvoenje telefona u Ratanj, a potrebno je manje od 100 tisua KM. U susjednom hrvatskom selu Klanac, koje granii s bonjakim selom Nabilj i u koje se do sada nije nitko vratio, ostavljeno je 70-ak prikljuaka za telefon, dok je u Ratnju dvadesetak povratnikih obitelji, ali telefon nee dobiti. U Ratnju je ovih dana obnovljena i kapelica, ivot se polako vraa, a dosta je i iseljenih Hrvata iz toga sela koji ele obnoviti obiteljska imanja, ali e ova pria oko telefona zasigurno biti veliki kamen spoticanja. Frano Mati Objavljeno u Veernjem listu

novi-stari naelnikKndidat Opinskog odbora Socijaldemokratske partije Kakanj za opinskog naelnika - Mensur Jaarspahi Suri nakon drugog kruga predbrojavanja glasova izabran je za novogstarog naelnika opine Kakanj.

5,14% 2

Rezultati preuzeti s Press stranice opine Kakanj www.kakanj.com.ba

4

kraljeva sutjeska online - STUDENI 2004.

STUDENI 2004. - kraljeva sutjeska online

5

est Fotovij

putovi

SPOMEN NA POSLJEDNJU BOSANSKU KRALJICU Svijetla kruno roda svoga, Katarino kraljice! Vjernog puka bosanskoga sveta zagovornice! Ne slave te kazivanja o proslavi ratnikoj, nego tvoja darivanja kruha djeci patnikoj! Tuina ti tijelo skriva u hladnome grobu tvom, al ostaje vjeno iva u narodu hrvatskom! Katarino, duo sveta, na te arko moli dom: domovina daj da cvijeta sreom, mirom, slobodom! ivi spomen tvoga lika uvaju u Bosni svoj djeca tvojih podanika u dui prastoljetnoj!

Tema broja

Ima neka d(r)uga cestaOpina Kakanj ostala bez centralnog grijanja nakon spora poslovodstva Tremoelewktrane i J. P. Grijanje Kakanj zbog dva milijuna maraka neplaenog duga. Kada e spor biti rijeen jo se ne zna. Jedino emu se moemo nadati je produenom miholjskom ljetu.

Izborni rat je okonan a iza njega su ostali brojni neskinuti plakati i ogrebani putovi. Takav jedan je i put atii - Kraljeva Sutjeska. Kao to je ve najavljeno trebala je poeti sanacija ove cestovne dionice a umjesto toga dolo je do stagnacije. Nekoliko dana prije izbora strojevi su izili na teren. Pokuali su pripremiti put za asfaltiranje a kada e se to dogoditi nitko ne zna. Sada se na dionici pojavljuju pukotine pa udubljenja. Ako se zadri ovo stanje preko zime bolje nam je ii pjeice jer asfalta nee ni biti. Je li ovo jo jedna predizborna floskula ili je rije o projektu koji eka pravog izvoaa. Ovo drugo je poeljnije no hoe li to ostati od prijanjeg puta?

Ime joj je Katarina!

Napisala: Nikolina Pavlovi Posljednja bosanska kraljica Katarina je na prostoru Bobovca i Kraljeve Sutjeske provela 17 godina. Na ovaj prostor dolazi 1446. godine udajom za kralja Stjepana Tomaa. Padom Bosne 1463. godine posljednja bosanska kraljica naputa Bosnu izgovarajui, po narodnoj predaji, ove rijei:

vare

Krajem rujna prije opinskih izbora predsjednik Federacije Niko Lozani povratnicima je darovao nesvakidanji dar: kamion graevnog materijala koji je odmah podijeljen osobama s popisa ureda za povratnike opine Kakanj.

EKO NAPREDAK - J P istoa Kakaknj uradila svoj posao na Aljinia

U Vareu je 19. listopada 2004. godine otvorena nova zgrada Puke kuhinje Kruh sv. Ante. Gradnja je poela krajem mjeseca svibnja ove godine, nakon to su sredstva za kupnju placa stigla iz Caritasa njemake pokrajina Baden-Wurtenberg. Inae, sva potrebna sredstva za gradnju objekta i opremanje prostorija osigurao je Biskupijski Caritas grada Freiburga zahvaljujui angamanu socijalnog djelatnika Mije Vidovia koji je Vareanin po roenju. Ukupna vrijednost svih radova iznosi 115.000 KM. Osim prostorija puke kuhinje u ovom objektu bit e smjeten ured karitativne udruge Majka Terezija, te prostorije za smjetaj starih i naputenih osoba. Dodajmo da Puka kuhinja u Vareu djeluje neto vie od 6 godina i u njoj se godinje napravi i podijeli preko 46.000 obroka. Vjerojatno bi i opini Kakanj bila potrebna jedna ovakva ustanova jer naalost mnogo je potrebitih oko nas. Preuzeto s Vare home page

Gladna nahrani

Zbogom ostaj moja Bosno slavna I u tebi do tri dobra mojamislei pri tome na izvor Radakovicu, ribu iz Bukovice i penicu iz Lijenice. Ove rijei potvruju njenu ljubav i odanost sutjekom kraju i narodu kojem je nesebino pomagala. Ta altruistika ljubav je bila uzvraena od strane njenog odanog puka koji i danas ali za svojom dobrom kraljicom. Zbog toga seoske ene i danas nose na glavama crne marame kao simbol alosti za svojom kraljicom. Suivot kraljice Katarine i njenog puka rezultirao je ivim sjeanjem na njen lik i danas 526 godina od njene smrti. Dan kraljicine smrti 25. listopad, tradicionalno se obiljeava u sutjekom samostanu i crkvi Spomendanom kraljice Katarine. Spomen na posljednju bosansku kraljicu je i ove godine kao i predhodnih obnovio sutjeki zbor pjevajui spomen-pjesmu kraljici bosanskoj, koju je napisao fra Ladislav Fii a uglazbio fra Slavko Topi.STUDENI 2004. - kraljeva sutjeska online

estitka

Urednitvu upnog lista Krstitelj estitamo izdavanje 50. broja.

6


7

Tema broja

8

Nedavno sam u staroj oevoj kui pronala svoj molitvenik iz djetinjstva. Listajui ga sjeala sam se kako smo kao djeca uili pratiti sv. misu na latinskom. Znam kako nas je sve obradovalo kad se u crkvenu liturgiju uveo hrvatski jezik. Sve smo bolje razumjeli i poeli smo u obredu sv. mise istinski sudjelovati. Nekako sam se teko navikavala kad se uveo obiaj da se pod misom pruanjem ruke zasvjedoi drugima mir i ljubav. To mi je donekle remetilo pozornost praenja sv. mise, a u tim godinama nisam ni poimala sutinu rijei Mir Gospodnji bio vazda s vama. Pomalo formalno i sa snebivanjem pruali smo ruku jedni drugima. Onda su dole godine ovog rata i pokazale nam svu vrijednost rijei mir - vrijednost onog unutranjeg mira, a i mira uope. Raspreni na sve strane, rasuti i izgubljeni traili smo ga i pod sv. misom. Pruajui ruku najee nepoznatim ljudima bila sam zahvalna na svakom iskrenom osmijehu upuenom meni, a silno tuna kad bih u neijem pogledu proitala ono: Ah, izbjeglica.

Mir s vama!Kad sam se poslije godina izbivanja ponovo nala u naoj sutjekoj crkvi i tu kod oltara blaene kraljice Katarine stala uz starice u naoj sutjekoj nonji, tek tada sam znala da sam opet kod kue. Pruajui ruku i elei im mir gledala sam ih kako rado pruaju ruku jedna drugoj okreui se oko sebe da koga ne preskoe, a i kako bi kad se sve poznaju i niti ivota su ih godinama vrsto vezale. S onom do sebe je curovala i istog su se dana vjenale, s onom je bila u porodilitu, ova iza nje je kuma njenom djetetu, a ova ispred ima sina koji je s njenim zajedno u Americi i tako bi dugo mogli nabrajati.Veina ih sad ivi sama i usamljeno. Mnogima je jedini kontakt s drugom osobom ovaj u crkvi kad prue jedna drugoj ruku. A kad se tu jo nae neije dijete i prui im ruku, vidi se kako im se na trenutak ozari lice i bar na as ispune odavno prazne ruke i prazna krila. Po izlasku iz crkve esto pitaju: Je li to tvoje unue? Imam ih i ja al su tamo. Eh, insan ih osta eljan, i tiho produe dalje. Ve poslije nekoliko nedjelja i meni su rado pruale ruku i pravile mi mjesto da sjednem u klupu do njih. Raspitale su se one ve i tko sam i iz kojeg sam sela, tko mi je mati i tko su mi babe. A ja sam pruajui im ruku esto eljela glasno rei: Mir s vama sve moje Ane, Mare, Kate, Ane, Luce Mir s vama i hvala vam to svake nedjelje naete snage u sebi da po svakakvom vremenu i u tim godinama doete u nau sutjeku crkvu. Hvala vam za radost koju osjetim svaki put kad se zabijele vae koulje i zacrne vae okruge tu kod nae kraljice Katarine. Tko zna moda i ja pruajui vam ruku i elei mir traim davno izgubljeni miris babine koulje i topli dodir materine ruke.

Pie: Vjekoslava Tomi

Od svih do sada znamenitih ena srednjovjekovne Bosne svakako je najdublji trag ostavila kraljica Katarina Vuki Kosaa svojom traginom ivotnom sudbinom, kroz koju se mogu pratiti zadnje godine bosanskog kraljevstva. Katarina Vuki Kosaa je roena oko 1424. godine u gradu Blagaju. Ki je Stjepana Vukia, uglednog bosanskog plemia iz obitelji Kosaa i majke Jelene Bali, keri Bale III. vladara Zetske kneevine. Rano djetinjstvo i mladost provela je u domu svojih roditelja, odgajana u duhu toga vremena. U to vrijeme njezin otac Stjepan bio je glavni oslonac svoga strica Sandalja Hrania koji umire 1435. godine. Nakon strieve smrti Katarinin otac postaje upraviteljem strieva imanja. Katarina je budno pratila radnje svoga oca od koga je naslijedila odlunost i pravilnu procjenu politikih dogaaja. Navrivi dvadesetu godinu ivota, dolo je do promjene na bosanskom prijestolju po smrti kralja Tvrtka II. (1421. 1443.). Na bosanski tron dolazi Stjepan Toma (1443. 1461.), koji je ve na poetku svoje vladavine imao problema sa neposlunom vlastelom i teio da pobolja svoje stanje obzirom da je i sam bio nezakonit, a ivio je u vanbranoj zajednici sa Vojaom, enom niskog roda, kojoj je samo obeao da e je vjenati. Zbog ega se i obratio papi Eugenu IV. (1431. 1447.) koji ga je 29. 05. 1445. god. proglasio zakonitim kraljem Bosne i rijeio obaveze prema Vojai. Ubrzo dolazi do pomirenja izmeu kralja Stjepana Tomaa i Stjepana Vukia Kosae. Kralj Stjepan Toma upravo je u tom vremenu traio za sebe enu i po nagovoru svojih savjetnika izbor je pao na Katarinu, ker Stjepana Vuki Kosae, koja je u to vrijeme imala 22 godine. Vjenanje je obavljeno po katolikom obredu na dan Uzaaa 26. 5. 1446. godine u Milodrau kod Fojnice. I tako Katarina postaje bosanskom kraljicom. Ovim brakom kralj Stjepan Toma dobio je svog vjernog pratioca, a u svom puncu Stjepanu Vuki Kosai monog saveznika u ratu protiv Turaka. Za vjerski odgoj kraljice brinuli su se franjevci. Sam Papa Eugen IV. poslije vjenanja iste godine dao je dozvolu da sama po svojoj elji izabere dva kapelana meu bosanskim franjevcima. Zajedno sa svojim muem Stjepanom Tomaem po Bosni je gradila crkve: crkvu Presvetog Trojstva u Vrlima, crkvu Sv. Katarine u Jajcu, crkvu Sv. Tome u Vranduku, kao i najveu zapoetu crkvu u gradu Bobovcu 1461. godine. U braku sa kraljem Stjepanom Tomaom, kraljica Katarina je rodila troje djece: ker Katarinu, sina Sigismunda i jo jednog sina o kome se nita pouzdano ne zna. Navodno na otoku Mljetu u jednoj crkvi ima ploa kod oltara na kojoj pie da je tu sahranjen sin

POVIJESNI OSVRT NA IVOT KRALJICE KATARINE Mijo ain PRVI DIO

(1424.-1478.)kralja Stjepana Tomaa. Poetkom srpnja 1461. godine, umire kralj Stjepan Toma pod sumnjivim okolnostima. Kraljica Katarina postaje udovica u 37 godini ivota sa dvoje nejake djece, Sigismundom koji je imao 12 do 14 godina i Katarinom koja je imala 10 godina. Na bosansko prijestolje dolazi Stjepan Tomaevi (1461. 1463.), sin Tomaev iz prvog braka sa Vojaom, koji naslijeuje teko stanje u zemlji i ve u prvom mjesecu svoje vladavine priznaje Katarinu kraljicom i majkom i ona i dalje sa svojom djecom ivi na kraljevskom dvoru u Sutjesci te na Bobovcu. Ovim politikim potezom kralj Stjepan Tomaevi je stekao naklonost velikog bosanskog vojvode Stjepana Vukia Kosae, za to ga je ovaj priznao kraljem. Kraljevina Bosna brojala je zadnje dane svoje samostalnosti. U svibnju 1463. god. moni turski sultan Mehmed II. el Fatih (1451. 1481.) kree sa 150.000 tisua vojnika na Bosnu, koju osvoji bez velikih gubitaka zauzimanjem najvanijeg kraljevskog grada Bobovca, a kralja Stjepana Tomaevia zarobi kod Kljua i pogubi kod Jajca. U narodu ostade izreka da je Bosna aptom pala. U svom pohodu na Bosnu, Turci su u ropstvo odveli Sigismunda i Katarinu, djecu kraljice Katarine. Kraljica Katarina se tada nalazila u posjeti svom bratu Vladislavu te tako izbjegla zarobljavanje. Poslije toga odlazi u srpnju 1463. god. u Dubrovnik iz razloga da se privremeno skloni od najezde Turaka te da rijei politike odnose Dubrovake Republike i Bosne u novim prilikama. U Dubrovnik je sa sobom donijela ma svoga mua kralja Stjepana Tomaa gdje ga je i ostavila s namjerom da se preda njezinu sinu Sigismundu ako se oslobodi turskog ropstva.STUDENI 2004. - kraljeva sutjeska online

Katarina Vuki Kosaa


9

Reportaa

PETA SMOTRA FOLKLORA DANI KRALJICE KATARINE

DANI KRALJICE KATARINEU organizaciji Hrvatske folklorne skupine Bobovac atii, organizirana je ve tradicionalna Peta smotra folklora Dani kraljice Katarine, 24. listopada, 2004. god. Prva smotra folklora odrana je u atiima, Druga i Trea u Kraljevoj Sutjesci, etvrta u Kaknju, a ova Peta ponovno u Kraljevoj Sutjesci. Znai da je HFS Bobovac ovom Petom smotrom obiljeila mali jubilej. Predstavnicu organizatora, predsjednica Hrvatske folklorne skupine BOBOVAC atii, Ana Dojinov otvorila je ovu kulturnu manifestaciju, govorom u kojem je istakla: Veliki znaaj tradicije hrvatskog bia na ovim prostorima potvruje i to da ene upe Kraljeva Sutjeska, uz tradicionalnu narodnu nonju, kao znak alosti za posljednjom bosanskom kraljicom Katarinom, od njene smrti, do dananjih dana, na glavi nose crnu maramu. Smotru folkloru zapoeli su domaini, lanovi HFS Bobovac atii, koji su od svog osnutka nastupali na brojnim smotrama folklora, kako u BiH, tako i na meunarodnim smotrama folklora u Hrvatskoj. Takoe dio svog programa, iz bogate riznice Sutjekog kraja prezentirali su u Gelzenkirchenu (Njemaka) i Ziruchu (vicarska), a u svojoj opini su organizirali po peti put smotru folklora pod nazivom Dani kraljice Katarine lanove HFS Bobovac su otpjevati izvorne pjesme iz upe Kraljeva Sutjeska, koje su 14. svibnja 2004. godine u organizaciji Ansanbla LADO i Matice Hrvatske - ogranak Sarajevo, pjevali u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu, na koncertu pod nazivom Pjesme i plesovi Hrvata BiH. To je zajedniko pjevanje u dvoje mukarca i ene, a ovakav nain interpretiranja je doputen, prema tradicijskim normama, samo ukoliko su pjevai u rodbinskim vezama i ako im se glasovi slau jainom i bojom. Otpjevali su pjesmu: Snijeg pade, drumi zapadoe... a poslije je mjeovita pjevaka skupina otpjevala Daj mi prodaj Ano, pola bae svoje...kraljeva sutjeska online - STUDENI 2004.

Iz epa su stigli lanovi Hrvatskog katolikog kulturno umjetnikog drutva OGNJITA Lug Brankovii, a predstavili su dio svadbenih obiaja epakog kraja.

lanovi Hrvatskog kulturno umjetnikog drutva Sveti Ante Cim iz Mostara predstavili su nam igre i pjesme iz Hercegovine Dok su sudionici Kulturno umjetnikog drutva Fadil Dogdibegovi Dikan iz Kaknja predstavili Igre iz Centralne Bosne. lanovi Hrvatske folklorne skupine Kulin ban emerno Ilija, izveli su prelo - sa izvornim pjesmama i plesovima.

Pokrovitelji smote: 1. Nevladina organizacija FONDACIJA, 2. Naelnica opine Kakanj, ga Mirha Kulovi, 3. Hrvatsko kulturno drutvo NAPREDAK Kakanj, 4. Alternativa Kakanj, 5. Gospodin Dragoslav Matoevi, 6. MZ Kraljeva Sutjeska 7. Gvardijan sutjekog samostana fra Vjeko

Tomi,

eljezniarsko kulturno umjetniko drutvo eljezniar Sarajevo predstavilo se, Igrama iz ire okolice Sarajeva. lanovi kulturno umjetnikog drutva PROSVJETA iz Kaknja zapjevali su izvorne pjesmama uz gusle i zasvirati kolo uz frulu. Igrama iz Vranduka predstavili su se lanovi Kulturno umjetnikog drutva eljezara iz Zenice. lanovi Kulturno umjetnikog drutva IZVOR abljak iz Usore, predstavili su pjesme i plesove iz Usore. Pri samom kraju nastupa folklornih grupa Hrvatska folklorna skupina BOBOVAC iz atia prikazala je dio svadbenih obiaja iz Kraljeve Sutjeske pod nazivom Duvaenje mlade.

lanovi Folklorne skupine Zaviajnog kluba ERAVAC predstavili su se pjesmama i plesovima Plehanskog kraja.

Po zavretku kulturnog programa, svim sudionicima i pokroviteljima Pete smotre folklora podijeljene su zahvalnice. Photo by KS online Tekst: Ana DojinovSTUDENI 2004. - kraljeva sutjeska online

10

11

RazgovorRAZGOVOR S NOVOIZABRANIM NAELNIKOM OPINE KAKANJ, MENSUROM JAARSPAHIEM SURIJEM

RAZGOVOR S NOVOIZABRANIM NAELNIKOM OPINE KAKANJ - Je li povratak prognanih jo uvijek mogu? Koliko se moe utjecati na povratak nakon deset godina prognanstva? Povratak je mogu uz ulaganja u obnovu kua i gospodarstvenih objekata, te stvaranje uvjeta za zapoljavanje i samozapoljavanje, kvalitetno obrazovanje, stipendiranje studenata povratnika itd. Treba nastojati stvarati partnerske odnose opine s viim organima vlasti: vladom upanije i vladom FBiH. Razgovarao: Draen Filipovi - Koji su po vaem miljenju prioriteti za opinu Kakanj? Izrada strategije razvoja koja treba obuhvatiti stvaranje uvjeta za zapoljavanje posebno mladih i ena, zatim izradu projekta industrijske zone, rjeavanje ekolokih problema, unapreenje sporta i kulture, infrastrukture grada i mjesnih podruja: ureenje putova, uline rasvjete, sportskih objekata, rjeavanje problema opskrbljivanja pitkom vodom, zatita kulturno-povijesnih spomenika, stvaranje uvjeta za otvaranje malih i srednjih poduzea za proizvodnju zdrave hrane, te s finalnom proizvodnjom mesa i mesnih preraevina, mlijeka i mlijenih preraevina, te umskih plodova, unapreenje turizma i razvoj proizvodnih kapaciteta finalne prerade drveta, izradu projekta izgradnje gradskog bazena sa prateom infrastrukturom. -Tijekom izbora bila je primjetna velika apstinencija biraa. to mislite koji su razlozi loeg odziva biraa? Uestalost izbora i neispunjavanje izbornih obeanja. Nesreenost birakih popisa, prepoznatljiva imena na popisima koja se esto ponavljaju, te osjeaj obinog ovjeka da to se vie govori o demokraciji on ostaje sve siromaniji (sve vei broj nezaposlenih, nedostatak nunih uvjeta za upoljavanje povratnika, posebno veliki broj nezaposlenih mladih i ena, invalida rada i rata) osjeaj besperspektivnosti i otuenosti vlasti od naroda. na naem podruju, dok sredstva od prodaje elektrine energije i nus proizvoda odlaze prema sjeditu Elektroprivrede u Sarajevo. U 2005. godini treba konano razrijeiti probleme zagrijavanja grada Kaknja s prigradskim naseljima, takoer i meusobne odnose izmeu J. P. Grijanje Kakanj, opine

Novi poetak sa starim-novim naelnikom

-Vi ste ve jednom bili izabrani za naelnika nae opine, ali ste pod udnim okolnostima smijenjeni. Kako doivljavate va novi - stari izbor? Bio sam uvjeren da u ponovno pobijediti zato to je na prosvjednom skupu, koji je inae spontano organiziran od strane graana na centralnom gradskom trgu i to uz jaku kiu, iziao veliki broj ljudi da podri moj ostanak na funkciji naelnika, tj. da sprijee moju smjenu. Tada je posebno zamijeen veliki broj mladih, djece i umirovljenika. Nakon toga, jedna nevladina organizacija je organizirala potpisivanje peticije za moj ostanak na toj funkciji. Nju je potpisalo 12 tisua graana. Smjena je bila isto politiki in zato to sam bio naelnik iz reda SDP-a. Smijenjen sam na inicijativu SDA stranke uz pomo HDZ i S BiH. Potporu za kandidiranje dali su mi lanovi SDP iji sam predsjednik, zatim NHI-a i vie udruenja graana opine Kakanj. - Formirano je novo opinsko vijee. Kako ocjenjujete novoizabrane vijenike? Jesu li, po vama, sposobni da vode nae graane i narode? Ja bih bio sretan da budu bolji od starih vijenika i da imaju vie osobne inicijative. Ima jedan broj novih ljudi od kojih oekujem da e se vie baviti problematikom svih struktura stanovnika opine Kakanj, izmeu ostalog da e se vie baviti problemima povratnika, mladih, retardiranih, starih i iznemoglih osoba, vjerskih, zdravstvenih i obrazovnih ustanova i razvoja medija.

Kao naelnik oekujem uee mladih ljudi u smislu novih inicijativa oko organizacija rada i zapoljavanja mladih, te njihovog afirmiranja u organima vlasti-Izbori su za nama. to je s putovima koji su zapoeti prije izbora te dovedeni u jo gore stanje, problemom grijanja koji nas prati pred samu zimu, ekolokog zagaivanja koje se nastavlja bez ikakvih sankcija? Tko e to i kako rijeiti? Putove koje je zapoela raditi Vlada upanije treba uz pomo poslanika u skuptini upanije s podruja opine Kakanj traiti da zavri u toku ove godine. Isto se odnosi i na putove koji se financiraju od strane Vlade FBiH, takoer uz poslaniku aktivnost zastupnika iz Kaknja u Parlamentu FBiH. Opinsko vijee Kakanj i naelnik opine trebaju najozbiljnije razmotriti sadanje stanje odnosa izmeu javnih poduzea od znaaja za FBiH i u skladu s Ustavom FBiH traiti da se u konanici ostvare partnerski odnosi u koritenju prirodnih bogatstava. Nakon iskoritenja prirodnih bogatstava iz vika vrijednosti konanog proizvoda korist mora imati i opina Kakanj. Povrat novanih sredstava od prodaje nus proizvoda iz Termoelektrane Kakanj kao to su ljaka i pepeo itd. Lokalna zajednica dugo godina samo trpi tete zbog rada takvih kapaciteta

Kakanj i Elektroprivrede BiH Sarajevo, to podrazumijeva potpisivanje novih ugovora koji e potivati interesne odnose izmeu opine i Elektroprivrede. - Graani pitaju: to trebamo uiniti za zajedniko bolje sutra? Da se ljudi udrue i formiraju to vie udruenja graana iz svih oblasti ivota i rada. to vie javnosti u radu vijea i naelnika, uz organiziranje i odravanje to vie okruglih stolova, javnih tribina, otvorenih razgovora kroz programe radija i televizije, kao i kroz pisane medije. Otvoriti sve probleme koji tite sve interesne grupe graana i traiti odgovore na mnoga nerijeena pitanja i probleme na cjelokupnom podruju opine. Iznalaziti rjeenje uea svakog pojedinca u organiziranju ivota u zajednici. Kao naelnik oekujem uee mladih ljudi u smislu novih inicijativa oko organizacija rada i zapoljavanja mladih, te njihovog afirmiranja u organima vlasti, u svim javnim poduzeima i javnim ustanovama koje gravitiraju naoj opini. Iskustva starijih i suvremen pogled mladih na budunost moraju na koncu rezultirati stvaranjem uvjeta za blagostanje na naem podruju.STUDENI 2004. - kraljeva sutjeska online

12


13

Naa batina

OBIAJI IZ DAVNINA

Aikovanje

Pripremio: Mijo ain Ispod kue brae Trgovevi Gluvi nalazio se manji objekat zvani Pekarica vlasnika Marijana Pavlovia zvanog Mari. U Pekarici je pekao male lepinje koje je narod zvao ljepii, te meso govedinu, janjetinu i teletinu. U poslu mu je pomagao sin Marijan koga su po ocu zvali Mari. Iza objekta je imao mesaru gdje je prodavao svjee meso. Dok je Marieva ena Kata koju su svi poznavali po nadimku Kaja imala kavanu u prizemlju kue gdje je posluivala kavu i aj. U istom smjeru preko puta Kajine kavane bila je kua Joze aria koja se i danas nalazi na istom mjestu. U prizemlju kue bila je kavana a iznad ulaznih vrata stajala je tabla sa natpisom Kavotoje. U kavani su se mogli popiti samo kava i aj. Kavana je nastavila rad i poslije II svjetskog rata, a poslije Jozine smrti rad u kavani nastavili su Jozina ena Janja i sin Augustin. Godine 1960. kavana se zatvara i u istom prostoru otvara se trgovina trgovakog poduzea Velepromet Visoko. Nakon raspada ovog poduzea u istom prostoru otvorena je

Duani, kovanice, gostionice i kavane na Pijesku pred Drugi svjetski rat

Sjeajui se mladosti baba Mara je esto govorila ovako: - Kakve ove dananje cure. Zagledaju se u jednog momka i nita ne vide osim njega. Eh, koliko sam ja momaka imala! S koliko sam ih aikovala! - Priaj baba Maro. - Ovako ti je to bilo. Kad djevojica stasa, zacuri se, prvi znak da je zrela za aikovanje je da stavi dukat na elo kad se obue nedjeljom i poe k misi u Sutjesku. Poslije mise, na Pijesku kod kola, ve bi se zagledali momci i cure. Tu bi se igralo, pjevalo i gledalo. U poslijepodnevnim satima bi se odvajali oni koji su ili na Teevo, u Ratanj, Kopljare i Poljane, a mi bi krenuli cestom prema atiima. Ve kod Gluvia kue bi me potego prvi momak. Povuci bi me za rukav koulje i to je bio znak da hoe sa mnom aikovati. Tako bi zajedno doli do sutjekog groblja. I tu bi esto igralo kolo, a onda bi odlazili oni koji su ili u Trnovce, Pavlovie, Seoce, Bijelo Polje, Bitrane.

Ve tu bi se znao pridruiti drugi momak pitajui: Moe li smjena? Nekad je bilo teko rei koji moe ostati. Onaj kome kaem da ide (otresem ga) znao bi se naljutiti, a ponekad je cura znala dobiti i amar zbog toga. Tako ti je to bilo. S drugim momkom sam aikovala do Ljevanke, a onda sa sljedeim do Pranjana (dananji dom na Aljiniima), pa onda opet do Jozana (Marijina Voda). Tu bi otile Miljaike, Zajeke, Slapnike, a mi bi produi dalje do Pod Bjelavie, i dalje do Markove kue na poetku atia. Sad izraunaj kolko sam momaka promijenila svake nedjelje. - Kako si znala koji je onaj pravi? - E, pa kad uzme amanet, kad izabere, onda se zna da se udaje i nema vie drugih momaka. - Pa baba Maro, kako ste to aikovali? - A ta ja znam. Priali smo neto. Nemoj me tako gledati. Drugo je to vrijeme bilo. Meni

je moj aa reko kad sam se zacurila: uvaj eri obraza i nemoj me osramotit. Pravo da ti kaem nisam ni znala ta mu to znai, al sam to upamtila. Ni jednog se tog s kim sam aikovala ne stidim ni danas, a i ovaj moj da me je ostavio prid oltarom nisam se bojala. Hajde da joj povjerujemo, a moda ipak ima i onog: Ostarile pa zaboravile. - Eto tako se to aikovalo od Sutjeske do kue. Mlade se sastajala i po prelima, mobama, pjerovima. Nedeljom i blagdanom se poslije veere izlazilo na selo i tu bi se do duboko u no pjevalo, igralo i aikovalo. Dolazili su momci i iz drugih sela zavrila je. Poslije ove prie babe Mare jasno mi je to sad za svakog drugog, treeg djeda na upi kad uje da je umro kae: E, pokoj mu dui. Ja sam s njim aikovala.Napisala: Vjekoslava Tomi

privatna trgovina pod nazivom Brkin duan iji je vlasnik Miroslav ain Pavli. Lijevo od kavane Joze aria nalazila se kua Ilije Trgovevia zvanog Malan i Ilija Malanov. U prizemlju kue nalazila se kavana u kojoj su se mogli popiti kava i aj s malim okaljima rakije i ruma (pojedini gosti su mijeali ove napitke). U kavani su se mogle proitati novine koje su se nalazile na draima od bambusa. Prema kazivanju Ilija se dva puta enio a druga ena se zvala Anica i imala je nadimak Sarajka. Ilija Trgovevi je imao i mesaru

gdje je prodavao ovije meso bravetinu. Poslije smrti mua Ilije obiteljsku tradiciju je nastavila njegova ena Anica zvana Sarajka koja je i sama vrila klanje sitne stoke i njihovu prodaju. Povremeno je sama ila na trgovake pazare u Travnik i Bugojno gdje je kupovala sitnu stoku i poslije je preprodavala. Njihov sin Ivo koga su zvali Ivo Malanov je nastavio ovu obiteljsku tradiciju. Ivo je radio u mesnici u Vareu zajedno sa svojim roakom Pericom Trgovevi. Prvi je od svoje generacije imao motocikl na kojem je i poginuo kod Varea vrlo mlad.

Josip Branovi Tel: 032 779 091 Mob: 061 433 470 E-mail: [email protected] Web site: www.kraljeva-sutjeska.com/turistinfo

TURISTiNFO

posjetite na e stolno mje sto

14



15

Napisala: Julijana Matanovi

Samo

su

16

Moj dobar prijatelj ne voli dipove. U svojim tekstovima koje pie za ugledni politiki tjednik dotakne ih redovito kada eli naglasiti neiju oholost. Kroz vozae dipova nastoji pribliiti itateljima tipove ljudi, koji su ispit iz kolegija naglo bogaenje poloili u najuglednijim klinikama za pojaanje i impregniranje vlastite koe. Pretpostavljam da se na ulicama velegrada ljuti na vozila koja zauzimaju dva a ne jedno parkiralino mjesto, da im upuuje reenice koje bi vozila trebala prenijeti svojim bahatim vlasnicima, da poeli akama, zaboravljajui na postojanje rijei njeno, lupati po njihovim haubama, posebice onda kada se ozbiljno priblie proelju zgrade u kojoj stanuje. Kako adresu u osobnoj karti nije promijenio ve punih trideset godina, ne moe se pomiriti s injenicom da je dolo vrijeme da i u vlastitu kuu, zbog ogromnih prometala namijenjenih savladavanju prirodnih prepreka a ne gradskoj vonji, mora ulaziti uvlaei stomak. Nekoliko puta dnevno, prisilnom vjebom trbunih miia on se nakratko rjeava tri presudna centimetra i uspijeva se provui do ulaznih vrata. Njegova viegodinja ljutnja, u kojoj je dip postao kljuna rije za stanje naega drutva, dovele je do toga da odnedavno i sama drukije pogledavam na, moram priznati, vrlo privlane vozae crnih terenaca i da im u tih nekoliko sekundi, koliko na crvenom stoje uz mene, pronaem manu zbog kojih bi ih ena trebala odmah napustiti, a najblii opinski sud proglasiti krivim po bilo kojem lanku zakona. Priznajem da je zbog mog ponaanja u prometu bilo itekako korisno da se odluna

imenica dip pojavi u nekom drukijem kontekstu. Vojko ima nekih problema s dipom, malo e kasniti. Rekao mi je to, nakon rijei dobrodolice, mladi upnik, tek imenovan u selu do kojeg sam stigla autom srednje klase, u metalik sivoj kodi za ijim je upravljaem sjedio vikar oblinjega samostana. Da bismo preli tridesetak kilometara bilo nam je potrebno punih ezdeset minuta. Mnogi o ovoj ljepoti ne znaju nita, naalost ni oni koji su sate utroili polemizirajui o Andrievoj pripadnosti i porijeklu grae za njegove romane, bilo je sve to sam rekla vozau koncentriranom na uskost ceste uz koju udno plavkasta crnogorica zaklanja pogled prema provalijama, zgaritima i ljepoti koja uti nad nekad ponosnim srednjovjekovnim bosanskim kraljevstvom. Bilo je nedjeljno poslijepodne, krajem rujna i upni je dvor mirisao na svjee vapno. Uitelj vozi dip?, upitala sam gospou srednjih godina koja je u trenutku mog ulaska ustala ispred raunala i velikim koracima prela prostoriju nesvakidanja oblika. Njezina je duina sadravala najmanje etiri njezine irine. ula se kripa poda. Majstori nisu priekali da se drvo osui, pomislila sam sugerirajui si miris svjeine tek sruenih stabala kakva sam viala u djetinjstvu odlazei sa susjedima u jesenjske sjee. Primila sam sitnu aku, hladnu i mokru. Na njezinoj povrini bila su istetovirana tri kria. Uz njihove rubove koa je bila svjetlija, gotovo blijeda. Doimala se poput pastpartua koji ima zadau snanije naglasiti sredinji motiv slike. Svoje

tarabe ostale

je ime izgovorila neobinim naglaskom. Primijetila je da sam, usprkos to je vidim prvi put, oekivala da e se predstaviti ba tako. Nai su roditelji vjerovali da se kraljica postaje imenom. Ovdje smo sve Katarine, ali stoljeima vie nijedna nije kraljica. A moj kolega stvarno vozi dip, dodala je sputajui visinu svoga prodornoga glasa. Nain na koji je izgovorila vozi dip uklapao se u sliku kakvu mi je u naslijee darovao moj prijatelj novinar. Dodatno sam je obojila enskim komentarom koji bi bio jasniji kraljici roenoj prije est stoljea nego svim onim enama koje su u naslijee dobile njezino slavno ime. Zamiljam kako dip prestinog modela prolazi pokraj uiteljice i ne zastaje. Osjeam ljutnju koju prekida stvarna Katarina dodirujui mi rame. ini to kao da me moli da paljivo posluam njezino obraanje monitoru. Upituje ga prepoznaje li i on osobu koja je dola u selo u koje vie ne pristiu ni bolesti. - Nema ih tko donijeti, dodaje netko od prisutnih u sobi.

Uiteljica je, u tom trenutku, vratila pogled prema meni. Ne znam je li osjetila moju zbunjenost izazvanu obraanjem spravi na radnom stolu ispod prozora ili je htjela zatraiti ispriku zbog toga to se namjerava vratiti na mjesto na kojem se nalazila prije moga ulaska. Kimnula sam glavom. Primila je to kao doputenje za odlazak. Reenicom A gdje je mali? naputala je sredinji dio prostorije i odlazila prema monitoru. urila je na nain na koji ja urim nou. Mjesecima ve. Nakon to na stropu spavae sobe ne uspijem pronai popratne rijei melodije koja iza ponoi uspavljuje susjedni trg i samo u tragovima ulazi kroz poluotvoren prozor, zapoinjem reenicama potpisivati dolazee note. U njima priam o sebi. Opisujem se neispavanom, govorim kako ustajem iz kreveta, navlaim na sebe bakin teget plavi mantil, prije pola stoljea kupljen na transkoj trnici, izlazim na slaboosvijetljenu ulicu i ispred sebe, na dvadesetak metara, primjeujem mukarca koji baterijsku lampu pribliava papiriu sakrivenom u akama desne ruke. Priznajem da mu osjeam lice, iako je od naeg posljednjeg susreta prolo vie od pola moga ivota i da udaljenost izmeu naih tijela savladavam u tri koraka. Samoj sebi sliim na enu s arobnim izmama koja nakratko postaje vlasnica moi izmiljene samo za bajke. Stavljam ruku na povrinu s koje dolazi svjetlo i mukarcu zaklanjam slova koja uvaju adresu moga stana. I tada glazba sa susjednog trga utihne. Reenice se nakratko pokau na stropu i nestanu. akama, pod pamunim bijelim pokrivaem, pokrivam koljena, oivljavam dodir upisan u svakoj stanici koe i blaim bol nastalu u zamiljenom hodu. upnik mi je priao. Slutio je da sam zbunjena Katarininom neobinom komunikacijom. Uiteljica dolazi nedjeljom u na dvor, govorio je dok je ona iz zbirke suvremenog pjesnika itala stihove i pogledavala u ekran. Prepoznavala sam rijei pjesme Lastriev monolog nad Bosnom. Njezini su se sinovi i unuci uspjeli spasiti i izbjegli su negdje na sjever Njemake, nastavljao je. Za nju sam nabavio kameru i sada nedjeljom, uvijek u isto vrijeme, zajedno piju kavu. Ona sjedi ovdje, a oni u svom domu gore. Gledaju se ovako preko ekrana, razgovaraju, nazdravljaju i zaboravljaju na ono to je bilo. - Ali i ne govore o onome to e biti, dodao je onaj isti glas koji je pojasnio zbog ega u njihovo selo ne stiu bolesti.

U prostoriju je ula domaica s posluavnikom kave. Prostorija je poela mirisati na jutro. -Gdje si parkirao kad se nismo nimalo stresli, ula sam muki glas. Zasigurno sam bila zaokupljena tunom slikom obiteljskih komunikacija, posebnom vinjetom na graevini koju su potpisivali arhitekti zadueni za politiku i povijesnu modernizaciju srednjobosanskoga prostora, kada nisam primijetila uiteljev ulazak. - Kod tarabe dolje, da vas ne stresam. Rukom je pokazao prema prozoru uz koji je sjedila Katarina. Prila sam Vojku koji mi je mojoj ispruenoj aci pribliio svoj lakat. Prsti su mu, na obje ruke, bili crni, uprljani uljem. Osjetila sam tvrdou tkanine njegova tamnog sakoa. Koracima, nalik Katarininim, dola sam do prozora. Ispred ograde koja je okruivala nekoliko preostalih zidova spaljene kue, stajao je vojniki dip iza kojeg se nasluivao oblak dima. Oblik je svjedoio o njegovim godinama i neobinom obiteljskom naslijeu. - udite se, upitao me. To sam sam napravio, skupljao sam dijelove na odlagalitima, u ratu. Sreom kad je u voznom stanju, inae trideset kilometara pjeice svaki dan, od grada do ovih mojih pet uenika u selu i nije tako malo. utjela sam. eljela sam da on, koji je u nedjelju doao samo zbog toga da bi me upoznao, nastavi svoju priu. Umjesto nje, izgovorio je jo jednu reenicu. - Samo su tarabe ostale. Rekao je to dovoljno glasno da mogu uti i oni koji su negdje na sjeveru ispijali kavu iji e im okus jo dugo ostati stran. Imala sam osjeaj da se zbiljska i elektronika slika stapaju u jednu, da se blagavaonica uiteljicina sina preseljava u prostor izgubljenoga dvorita, da unuci preskau ogradu i da se prostorom iri miris zagorjela mlijeka. Zamiljala sam da se do uiteljeva dipa uparkirava najnoviji model prestinoga proizvoaa i da sa suvozakog mjesta izlazi moj dobar prijatelj, kolumnist u prestinom politikom tjedniku. A kada sam mu nakon povratka iz prostora srednjovjekovnoga bosanskog kraljevstva priznala da sam ga se sjetila gledajui dip uitelja Vojka, nasmijeio se uz obeanje da e u nekoliko narednih tekstova zaboraviti na svoju dragu metaforu. U sljedeem je broju objavio tekst pod naslovom Samo su tarabe ostale i ni u jednom retku nije zabiljeio rije sastavljenu od sedmog, trinaestog i dvadeset i drugog slova abecede.



17

Dijaspora

Sredinom listopada u Zurichu je odrana sutjeko-kakanjska veer. Promotori ovog susreta vei dio svojih priloga namijenili su samostanu u Kraljevoj Sutjesci. Najprije je slavljena sveta misa koju su sluili gvardijan iz akovca fra Ilija Mijatovi, rodom iz Poljana, na gvardijan iz Kraljeve Sutjeske zatim upni vikar iz Livna, fra eljko Brki rodom s Aljinia te fra Karlo Lovri voditelj HKM u Zuirchu. U propovijedi je fra Ilija sve potakao na ljubav prema rodnom kraju, vjeri koju smo tamo primili u batinu. Misi je prisustvovalo oko 300 vjernika, neki od njih su bili obueni u narodnu sutjeku nonju. Pod misom se pjevalo Hvaljen Isus Marijo, Zdravo tijelo, te O, Marijo. Upravo onako kako se pjeva i dan danas u Kraljevoj Sutjesci. To je dakako izmamilo ne jednu suzu u oku naih iseljenika. Misno je slavlje nastavljeno kulturno zabavnim programom u kojem su vie od pet stotina naih iseljenika i njihovih gostiju zabavljale izvorne skupine Plehanski odjeci te folklorna skupina Vrhbosna iz Njemake. Zabava je potrajala

duboku u no. Najvei dio prihoda od veeri namjenjen je kao pomo crkvi i samostanu u Kraljevoj Sutjesci. U organizaciji susreta volonterski je sudjelovalo vie desetina naih iseljenika pod vodstvom gosp. Blake aria, promotora ovih susreta. Njima ide najvie pohvala za organizaciju ovog velikog posla kao i domaoj upi Sv. Kristofera u Niederhasliju te naoj HKM Misiji u Zurichu. Kao posebni gosti veeri, zabavi su prisustvovali hrvatski konzul

Bosno moja u srcu te nosim

iva zajednica

Hodoae bosanskoj kraljici

brojnih iseljenika kojih je samo u vicarskoj vie tisua, te za afirmacju nae sutjeke batine, nonje, kola i pjesme, naih obiaja, a toga u tuini nikad nije dosta u vremenu kad nas osporavaju sa svih strana samo zato to smo iz Bosne. Upravo zbog toga potiemo i sve nae druge iseljenike razasute po cijelom svijetu, da po uzoru na nae ljude u vicarskoj koliko mogu njeguju svoj vjerski, narodni i kulturni identitet.

Pripremila: Andrijana Pavlovi Povodom obiljeavanja Spomendana kraljice Katarine 25. listopada, na Bobovcu kraljevskom gradu je 23. listopada slavljena sveta misa u 11 sati. Misu je predvodio uzoriti kardinal Vinko Pulji uz koncelebraciju brojnih sveenika Vrhbosanske nadbiskupije. Poast posljednjoj bosanskoj kraljici na Bobovcu su iskazali brojni hodoasnici koji su doli iz cijele Bosne i Hercegovine. U svojoj propovijedi kardinal Pulji je istaknuo bitnu povijesnu ulogu kraljice Katarine, znamenite ene, koja je i dan danas duhom prisutna u narodu Sutjekog kraja. Kardinal je pozvao sve da ponovno pohode ovo kraljevsko mjesto slijedee godine tonije 22. listopada 2005. U nedjelju uz brojne hodoasnike slavljeno je sredinje misno slavlje u upnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci. Misno slavlje je predvodio fra Ilija Stipi, upnik iz upe Jajce, uz koncelebraciju fra Petra Anelovia, provincijskog duhovnog asistenta treoredaca nae provincije, fra Gabrijela Tomia, upravitelja svetita u Olovu, fra Vijeke Tomia, naeg upnika te drugih sveenika. Kraljica Katarina je ostala zapamena u narodu kao dobra kraljica, koja je imala sluha za obinog ovjeka. Iako je bila u izgnanstvu u Italiji bez djece koju nije uspjela vratiti, za Bosnu se borila itav svoj ivot, istaknuo je fra Ilija. Tijekom mise cijeli puk se prisjetio vremena u kojem je posljednja bosanska kraljica Katarina kraljevala u naem Stolnom mjestu. Nakon mise odrana je izborna skuptina svjetovnog franjevakog reda, koju je predvodio fra Petar Anelovi. Na skuptini je izabrano novo vijee reda.

u Zurichu gosp. Ivan Bulaja te ga. Albertina Kaufmann, glavna suradnica karitativnog drutva. Susret je bio odlina prilika za meusobni kontakt

Fotografija i tekst: Blaica ari

18



19

ivotna sredinaJO JEDNO DIVLJE ODLAGALITE SMEA, OVAJ PUT U ATIIMA

kritika istog umaKOLUMNA O TABU TEMAMA

Tko to tamo baca smee?!Fotografija i tekst: Iva Tomi U atiima kao i u skoro svim okolnim selima ve due je vrijeme organizirano voenje smea, ta usluga kota 3 KM mjeseno, ali izgleda da je i taj iznos nekim ljudima previsok. I ba kada smo pomislili da je napokon na narod postao koliko-toliko obazriv prema naoj prirodi i da se ta ekoloka svijest podigla na neku veu razinu, otkrivamo jo jednu divlju deponiju koja izgleda postaje pravo odlagalite za sve ono to nekima smeta u kui i oko kue naravno! Nadomak atia, na cesti koja vodi prema Turbiima postoji skretanje na mali puti koji je nekada trebao da se asfaltira i da se olaka pristup Poljicu, meutim iz nekih razloga se odustalo od te namjere i ovaj put neemo traiti razloge tome. Kakogod, taj put sada slui svemu onome to ne bi trebalo. Tu se nalazi pravo malo more staklenih boca, plastinih kesa, plastinih cijevi, kanti i jo dosta toga to se nee razgraditi nikada! Ljudi ili ne znaju ili ute ili ih jednostavno ne zanima. Nikome ne smeta jer nije u njiegovom dvoritu i njega se to ne tie. Ali, vrlo uskoro i taj jadni komad zemlje e postati premalen a valjda onda kada jedno jutro i u neijem dvoritu osvane neka deponija onda e moda netko rei: Dosta! Do tada, neki e i dalje utjeti, a neki e se nadati da e ovaj tekst malo posramiti te ljude koji odlau tu smee te e prestati sa tim, jer ipak to je okolina u kojoj mi ivimo, naa djeca i moda jednog dana i njihova djeca. Mislimo malo o budunost.

Faza 122: ekoloko poumljavanjeNe bi se ba mogo pofaliti a sigurno i veina drugih mjetana Kaknja da ivim u zdravoj ivotnoj sredini. Kakanj je grad koji je nauio trpiti za ciljeve boljeg (drugom) sutra. Kolko se samo mi vie rtvujemo za dobro BiH? Ne vjerujete! Prvo smo im kao ljudi dali da nam izgrade Lektranu pred nosom zatim Cimentaru pa onda sve mogue pratee objekte. Sve je to u interesu opeg dobra. rtvujte se malo stanovnici opine Kakanj za nae dobro, ovaj... zajedniko nam dobro! Prije dvije hevte medijski je prostor proparala vijest kako Lektrana ulae u ekologiju. Zaista bi ojek pomislio to je velka stvar. Al ajd pitajte atiane i to one s gonje strane teste ili one do deponije uglja kako ekologija cvjeta na njiovim krovovima i prozorima? Ma krasno cvijeta, svako dva dana moraju istiti prozore. Prolo je gotovo dvadeset godina od kad je izgraeno odlagalite uglja a uprava se fali kako sad nije vie tako strano. Imamo prskalice koje spreavaju ugljen da se upali te sadimo stabla (poumljavamo) krajobraz odlagalita koji e u dogledno vrijeme prerasti u arobnu umu. Da ne ivim tik do deponije divio bi se tim erojskim zafatima ekolokih osvjeenih zagaivaa. Naalost uprava Lektrane nije otkrila nikakvu toplu vodu. Ta ista stabla su mogli zasaditi petnaest godina ranije ili moda nije tada bilo drvea za posadit? Ma alili smo se mi njima al nema fajde jer smo mi sitne ribe. Direktor nam veli uvijek istu stvar, da se trude da nas manje zagade al moramo bit zadovoljni jer i drugima nije nita bolje. Trpte jo malo pa e vam za petnestak godina i uma izniknit. A mene interesuje kome smo mi to zgrijeili? Ispadne na kraju da je deponija tu bila prije sto godina a mi smo doselili do nje da se nadiemo istog zraka. Vala im je i ta logika blesava. A moda ljudi nemaju para? To je sigurno tako, nema se para. Pa radnici na Lektrani imaju mizerne plate da bi svako od nas elio tamo radit. Kako noni ivot u atiima? E mi ti imamo sasvim drugaiji noni ivot, umjesto izlazaka u kafie i sluanja muzike mi sluamo rad strojeva po cijelu no a napolju svijetli kao u nijednom disku.(slika gore) Kad god proviri kroz prozor nisi sam, neko ti je uperio reflektor u prozor i bulji u te iz velike eljezne grdosije. Samo se udim to nas nisu zaposlili tamo - nama je najblie a mogli bismo raditi kad ovi drugi odmaraju. Proizvodnja ne smije da trpi samo naprijed za dobro nae nam drage BiH. Napiso: Glavni u(v)rednik

Posjete svakim radnim danom od 9. do 12. i popodne od 13. do 18. sati. Cijena ulaznice: 3 KM, za skupine od 20 osoba1KM. Molimo najavite svoju posjetu barem dan prije. Kontakt: 032 779 015

Blago muzeja i knjinice samostana u Kraljevoj Sutjesci.

posjetitewww.kraljeva-sutjeska.com

vie informacija nego ikad!

na portalSTUDENI 2004. - kraljeva sutjeska online

20


21

info boxsarajevo

iz upnog uredaUmrli u naoj upi u zadnje vrijeme: 23. 10. 2004. Mijo Rado (1927.) s Marijine Vode 21. 10. 2004. Mato Boji (1931.) u atiima 20. 10. 2004. Jelka Beli (1921.) u atiima 23. 09. 2004. Jaga ori (1928.) u Poljanima (Petrinja) 23. 09. 2004. Perica Trgovevi (1925.) u Kraljevoj Sutjesci 21. 09. 2004. Slavica Kovi (1927.) u Ratnju (apljina) 20. 09. 2004. Ivan Juri (1932.) na Seocu Poivali u miru Bojem Krteni u istom periodu u naoj upi: 09. 10. 2004. Andrea Bileti iz atia-Rampa, ki Slavka i Veseljke Bileti 04. 10. 2004. Martina Jozi s Aljinia, ki Dragana i Kristine Jozi 11. 09. 2004. Jana Boji iz atia, ki Darija i Ilinke Boji Vjenani u istom periodu u naoj upi: -nije bilo vjenanja

Vai dojmovipismaPodrka RatnjuPozdrav svim Hrvatima upe Kraljeva Sutjeska. Podrka povratnicima u Ratanj, a u tu akciju podrke trebali bi se ukljuiti i svi posjetitelji ovog vrijednog portala. Treba pokrenuti javnu kampanju kako bi se rijeio taj problem sa telefonima u Ratnju. Jasno je kako su ti ljudi gore u Ratnju zaboravljeni od svih pa im zato treba i pomoi te stati uz njih da bi se izborili za svoja osnovna ljudska prava kao to je taj telefon. Frano M.

Piite nam vae komentare,sugestije i primjedbe o naem portalu i asopisu!

Dana 22. rujna Narodno kazalite u Sarajevu bilo je svjedokom hvale vrijednog etnografskog i kulturnog dogaaja. Naime, predstavljena je knjiga Igre, napjevi i narodni obiaji Kraljeve Sutjeska i ire okolice autora Hajrudina Hadia. Ovo je bila prigoda da se izbirljivoj sarajevskoj publici uspjeno predstavi i nae folklorno drutvo Bobovac izvedbom dijela svadbenih obiaja sutjekog kraja.

Pozdrav svima ma koliko da vas ima!Sve vas pozdravlja i puno zdravlja i veselja svima od ATIA DO KOPJARA eli Vlado. Uskoro se vidimo na svinjokolji, a za peenje rakije sam okasnio TETA...VIDIMO SE... Meimurja, ali ne ivi nitko iz Kraljeve Sutjeske. Lijep pozdrav iz Gppingena u Njemakoj. Ivo Jozi

nove klupe u atiimaKrajem rujna u kapelu atii postavljene su nove klupe koje su donirane iz Njemake uz veliko zalaganje naeg vrijednog mjetanina Franje Belia koji trenutno ivi u Munchenu. Iako su klupe ve koritene, dobro su ouvane. Prijanje klupe su takoe bile poklonjene, a sada su premjetene u kapelu u Bjelaviima.

amulanta

Djela a ne samo rijeiPo anketi (koja se postavlja na portal) se moe primjetiti da sada mnogo vie ljudi posjeuje ovu stranicu! Vrlo je atraktivno napravljena, informativna i zabavna. Malo po malo i na kraj mogao bi oiviti. Sve je mogue, ali ne dopustimo da to ostanu samo rijei nego ponimo djelovati. Svi koji imaju dobre ideje to UINITI da se popravi situacija dolje, neka se prijave na forum! Tako se moemo korisno druiti. Nisam strunjak ali sigurna sam da ima i takvih meu nama. Ovim putem pozdravljam sve drage prijatelje i poznanike, svoj rodni kraj i na samostan.

Folklorijada u Frankfurtu

Bravo i samo naprijed

sto godina crkveDana 22. rujna proslavljena je stota obljetnica od doneenja odluke o gradnji Franjevakog samostana u Kraljevoj Sutjesci. Tom prigodom franjeci su odrali Kapitul na kojem je nazone fra Bernardin Mati upoznao sa detaljima gradnje samostana. Gradnja je zapoeta 1906., a dovrena dvije godine kasnije po projektu arhitekta Josipa Vancaa. Crkva i samostan ine jednu cjelinu koja svakog posjetitelja zadivljuje svojom ljepotom.

Ambulnta Kruha svetog Ante u Sutjesci bi mogla doivjeti slinu sudbina kao i kola ako se ne rijei imovinski-pravni spor s vlasnicima objekta. Po svemu sudei do konca godine na bi kraj ostao i bez ove vrijedne ustanove iji su trudbenici uinila mnogo dobra u ratnom razdoblju te

Hvaljen Isus i Marija! Htio sam vas samo obavijestiti da smo predstavljali Kraljevu Sutjesku na Folklorijadi Katolikih misija odranoj prije dva tjedna u Frankfurtu. Da je bilo ocjenjivanje za prvo mjesto mislim da bi nai mladii i djevojke osvojili prvo mjesto. Sve u svemu bilo je lijepo vidjeti djevojke i mladie obuene u narodnu nonju koja potie iz jednog hrvatskog dijela BiH. Ovdje veinom ive Hrvati iz Bosanske Posavine, Slavonije, Hercegovine i

22

Redovito pratim va portal kao i svaki broj asopisa koji je izaao. Podravam vas u potpunosti te mislim da imate podrku cijelog sutjekog kraja (bilo ovdje ili u iseljenitvu). Ovom prilikom pozivam sve zainteresirane da doprinesu naem mediju jer zajedno smo jai. Ovo je jedinstvena prilika da kaemo svoje miljenje, meusobno se pomognemo te razbijemo medijsku blokadu ovog kraja. Mislim da bi svaki Hrvat naeg kraja trebao biti aktivan bilo u kojem vidu: sve to nam je vrijedno, stekli smo zajedno! M. M. iz Aljinia


Posjetite nae stolno mjesto!

Bobovac i Kraljeva Sutjeska

sutjeski vjesnik broj 3

Documents