Univerzitet uTuzli Mainski fakultet

SEMINARSKI RADINDUSTRIJSKA EKOLOGIJATEMA:

Sadraj1.0 Uvod.32.0 Emisija ugljen dioksida zagaenje43.0 Neto energetski dobici..44.0 Ekologija...55.0 Klimatske promjene..96.0 Vjetroelektrane u blizini obale..97.0 Uticaj na ljude98.0 Koritena literature...14

1.0 Uvod

Izvjetaj Europske komisije govori o malom troku vjetrovnih elektrana, kada se usporedi s ugljem, uljem, plinom, biomasom, nuklearnom, hidro i fotonaponskom generacijom struje.Izvjetaj takoer obuhvata utjecaj na energije vjetra na ljudsko zdravlje, tetnost za usjeve i graevine, utjecaj na globalno zatopljenje, gubitak tradicijskih obiaja i ekoloki utjecaj. Energija dobivena iz vjetra ne zahtjeva gorivo za proizvodnju i ne proizvodi zagaenje zraka. Studija Lenzena i Munksgaarda sa sveuilita u Sydneyu i Danskog Instituta za Lokalne Vladine Studije zakljuila je da je energija potroena u proizvodnji i transportu materijala koritenih za izgradnju vjetroturbine isplaena u roku od nekoliko mjeseci.Mark Diesendorf, direktor Sustainability Centra, izjavljuje da vjetrovne instalacije u poljoprivrednim podrujima zauzimaju vrlo malo povrine te su kompatibilne s ispaom stoke i uzgojem usjevaPostoje izvjeaji o stradavanju ptica i imia od vjetrovnih turbina, kao i od drugih umjetnih struktura. Visina ekolokog utjecaja moe ili ne mora biti znaajna, ovisno o pojedinom izvoru. Prevencija i smanjenje smrtnosti divljih ivotinja, i zatita cretova, utjee na smjetaj i nain koritenja vjetroelektrana.Postoje opreni izvjetaji o utjecaju na ljudsko zdravlje zvuka ili ultrazvuka koji proizvode vjetroelektrane.

2.0 Emisija ugljinog dioksida i zagaenje Vjetroelektrane ne zahtijevaju potronju goriva za kontinuiran rad, nemaju nikakvu emisiju direktno vezanu uz proizvodnju struje. Vjetroelektrane ne proizvode ugljini dioksid, sumporov dioksid, ivu, estice, i mnoge druge vrste zagaenja zraka, kao to stvaraju fosilna goriva. Vjetroelektrane troe resurse samo u proizvodnji i izgradnji. Tjekom proizvodnje vjetroelektrane, elik, beton, aluminij te drugi materijali, moraju se proizvesti i transportirati koristei procese koji zahtijevaju mnogo energije. Pri tim procesima koriste fosilne izvore energije. Proizvoa vjetroelektrana, Vestas, tvrdi da se poetna emisija ugljinog dioksida isplati u roku od otprilike devet mjeseci rada vjetroelektrana u blizini obale.Studija iz 2006. zakljuila je da je emisija CO2 od vjetrovne energije izmeu 14 do 33 tone po GWh proizvedene energije. Veina emisije CO2 dolazi od proizvodnje betona za temelje vjetroturbine.Studija Irske nacionalne mree govori da "Proizvodnja elektrine energije iz vjetra smanjuje potronju fosilnih goriva te time smanjuje emisiju CO2", uoili su smanjenje u emisiji CO2 u razini od 0.33 do 0.59 tona CO2 po MWh.

Studija UKERC-a o intermitentnosti takoer zakljuuje da vjetrovna energija moe zamijeniti proizvodnju baziranu na fosilnim gorivima, smanjujui i potronju goriva i emisiju ugljinog dioksida.

3.0 Neto energetski dobitci Poetna emisija ugljinog dioksida iz energije koritene za postavljenje "isplati se" u roku od 9 mjeseci rada turbina u blizini obale. Povrat energije na investiciju (EROEI) za vjetrovnu energiju jednak je kumulativnoj generiranoj elektrinoj energiji podijeljenoj s kumulativnom primarnom energijom potrebnom da se izgradi i odrava turbina. EROI za vjetar varira u skali od 5 do 35, s prosjekom od 18, prema zakljucima zastupnika vjetrovne energije. EROI je proporcionalan veliini turbine, i vee kasno-generacijske turbine na viem su kraju ove skale, na otprilike 35.

4.0 Ekologija Povrina zemlje za smjetaj i rad turbina

U SAD-u, zemljoposjednici obino primaju $3,000 do $5,000 godinje iznajmljivae rente za svaku vjetroturbinu, dok farmeri nastavljaju uzgajati usjeve i slati stoku na ispau sve do temelja turbina.

Vjetroturbina u Greenparku, Reading, Engleska, proizvodi elektrinu energiju za oko 1000 kuanstava.Da bi se smanjili gubitci nastali interferencijom meu turbinama, vjetrovna farma zahtjeva otprilike 0.1 km2 zemlje, bez zapreka po megawatu nominalnog kapaciteta. Vjetrovna farma od 200 MW moe se prostirati na povrini od otprilike 20 km2.Krenje umovitih predjela esto nije potrebno. Farmeri uestalo iznajmljuju zemlju kompanijama koje grade vjetrovne farme. U SAD-u, farmeri primaju godinju isplatu od dvije do pet tisua dolara po turbini.Zemlja i dalje moe biti koritena za uzgoj usjeva i ispau. Zagovornici vjetrovne energije tvrde da manje od 1% zemlje treba za temelje i pristupne ceste, ostalih 99% moe biti koriteno za poljoprivredu. Kritiari istiu da bi bilo potrebno raiavanje stabala oko baze tornja za postavu na padinama planina, kao na sjeveroistoku SAD-a.Turbine se generalno ne postavljaju u urbanim podrujima. Kada su smjetene u urbanim podrujima, turbine moraju biti na sigurnoj udaljenosti ("odmaku") od rezidencija u sluaju otkazivanja, osim toga vrijednost zemljita je visoka. Meutim, postoje neke uoljive iznimke. Toronto Hydro izgradio je demonstracijski projekt na obali jezera. Steel Winds je takoer urbani projekt od 20 MW, juno od Buffala, New York. Oba ova projekta su na urbanim lokacijama, ali profitiraju od smjetaja na nenaseljenoj obali jezera.Vjetroturbine smjetene na poljoprivrednim podrujima mogu stvarati potekoe pilotima letjelica koje zaprauju usjeve. Pravila upravljanja letjelica mogu zabraniti pristup letjelici na propisanu udaljenost od turbina tijekom zapraivanja.U UK postoji zabrinutost za tetu nanesenu cretovima.U kotskoj se provodi kampanja (MEP) za moratorij na izgradnju vjetroelektana na zemlji cretova. Ona govori da "Oteenje cretova uzrokuje veu emisiju ugljinog dioksida nego to vjetrovne farme utede ".

Lokacije u blizini obale ne koriste zemlju i izbjegavaju sve znane pomorske puteve.

Koritenje zemlje u dobavnom lancu

Preko desetak vjetroturbina vidljivih na horizontu kod otvorene jame rudnika ugljena u Njemakoj.Rudarenje i vaenje rijetkih minerala, neodimija, potrebno je za generatore vjetroturbina.[21] Neki generatori za 3-megawatne strojeve zahtijevaju dvije tone rijetkih minerala za svoje permanentne magnete, iako je isti dizajn generatora za sve tipove postrojenja za generiranje elektrine energije, bez obzira na vrstu primarnog izvora energije. Osim toga, generatori vjetroturbina ne trebaju nuno permanentne magnete za rad, te mogu biti dizajnirani s drugom vrstom magneta. Permanentni magneti koriste se za elektrine strojeve, djelom jer su znaajno uinkovitiji te na taj nain smanjuju proizvodnju staklenikih plinova.

Utjecaj na divlje ivotinje Projekti kao Black Law Wind Farm dobli su iroko priznanje za svoj doprinos ekolokim ciljevima, ukljuujui nagradu Royal Society for the Protection of Birds, koji su izjavili da projekt ne uljepava samo krajolik u naputenom rudniku otvorene jame, nego takoer donosi dobrobit za cijeli raspon divljih ivotinja u tom podruju. Ukljuuje i skup projekt habitata za ivotinje koji pokriva povrinu od 14 kvadratnih kilometara.Ptice Opasnost za ptice esto je glavna zamjerka protiv instalacije vjetroturbina. Meutim, studija procjenjuje da su vjetrovne farme odgovorne za 0.3 do 0.4 pogibelji po gigawat-satu (GWh) struje, dok su elektrane na fosilna goriva odgovorne za oko 5.2 pogibelji po GWh. Autorova studija stoga tvrdi da struja dobivena fosilnim gorivima prouzrokuje 10 puta vie pogibelji od struje dobivene na vjetrovnim farmama, primarno zbog promjene habitata zagaenjem i krenja uma. Broj ptica koje su ubijene vjetrovnim turbinama takoer je zanemariv naspram broja ubijenih drugim ljudskim aktivnostima poput prometa, lova, prijenosa elektrine energije i nebodera, te poveanja broja maaka lutalica. Na primjer, u UK, gdje ima nekoliko stotina turbina, jedna je ptica ubijena po turbini godinje; 10 milijuna ubijeno je samo u prometu automobilima.U SAD-u, turbine ubiju 70.000 ptica godinje,naspram 80,000 ubijenih zranim prometom, 57 milijuna ubijenih automobilima, 97,5 milijuna ubijenih sudarom sa staklom na zagradama, te stotine milijuna koje ubiju make. lanak u asopisu Nature govori da svaka vjetroturbina ubije u prosjeku 4.27 ptica godinje. U UK, Society for the Protection of Birds (RSPB) zakljuilo je da "Dostupni dokazi sugeriraju da prikladno smjetene vjetrovne farme ne predstavljaju znaajnu opasnost za ptice."Zakljuuju da klimatske promjene predstavljaju puno znaajniju prijetnju za divlje ivotinje, te stoga podupiru vjetrovne farme i druge tipove obnovljive energije. U 2009, meutim, RSPB upozorio je da "je broj od nekoliko visoko zatienih vrsta u fazi razmnoavanja smanjen u blizini vjetroturbina," vjerojatno stoga jer "ptice koriste podruja blizu turbina manje nego to bi to radile inae, to potencijalno smanjuje kapacitet povrine za nastanjivanje tog podruja."National Audubon Society u SAD-u slinog je stajalita, iroko podupirui vjetrovnu snagu za pomo u smanjenju globalnog zatopljenja, upozoravajui protiv postavljanja vjetrovnih farmi u podrujima posebne vanosti za ptice i ostale pogoene divlje ivotinje.U nekim sluajevima, sama prisutnost vjetrovnih turbina ili dalekovoda moe utjecati na ugroene vrste, ograniavajui njihov habitata, i time fragmentirati populaciju.U.S. Fish and Wildlife Service izdala je dobrovoljne upute za smjetaj vjetrovnih postrojenja u SAD-u. Ove upute preporuuju ovisnost smjetaja koje ukljuuju izbjegavanje u1) podrujima dokumentiranima kao lokacije bilo koje vrste zatiene pod aktom o ugroenim vrstama,2) u lokalnim migracijskim putovima ili podrujima gdje se ptice skupljaju,3) u blizini krajolika koji privlae sokolovke, 4) u konfiguraciji koja ima veu vjerojatnost da uzrokuje pogibelj ptica i5) gdje e se dogoditi fragmentacije ili veliki dodirni predjeli stanita divljih ivotinja kao rezultat postavljanja turbina.Industrija vjetra odupire se takvim propisima.Peascal Wind Power Project u Texasu smjeten je u sred vanog migracijskog puta ptica, i vjetrovna farma koristi avian radar originalno razvijen za NASA-u i Ratno zrakoplovstvo SAD-a za detektiranje ptica i do 6.5 km daleko. Ako sistem ustvrdi da su ptice u opasnosti od zalijetanja u okretajue lopatice, gasi turbinu. Sistem automatski ponovo pali turbinu kada se ptice udalje. U Altamont Pass vjetrovnoj farmi u Californiji, stalni napori da se smanji pogibelj sokolovki i drugih ptijih vrsta, ukljuujui sezonska gaenja, pokazala su se neuinkovita. Trenutno je zakljueno da "bi vee moderne turbine poprilino, ako ne i znaajno, smanjile broj sokolovki ubijenih po megawatu snage proizvedene u APWRA."Neki putovi ptije migracije, posebno za ptice koje prelijeu nou nepoznati su. Studija sugerira da bi ptice u migraciji mogle izbjegavati velike turbine,barem u uvjetima malog vjetra i ne u razdoblju sumraka koji su prouavani. Danska studija iz 2005.(Biology Letters 2005:336) pokazala je da su migracijske ptice, oznaene radio odailjaem, zaobilazile turbine smjetene daleko od obale, manje od 1% migracijskih ptica prolazilo je kroz vjetrovnu farmu u blizini obale u Rndeu, Danska, te dolo u opasnost od sudara, iako je lokacija prouavana samo tijekom uvjeta malog vjetra i ne u razdoblju sumraka.imi i

Prvi dokazi o ubijenim imiima od vjetroelektrana u HrvatskojBroj imia ubijen postojeim postrojenjima u blizini obale zabrinuo je ljubitelje imia.Studija iz 2004. Procjenjuje da je vie od 2200 imia ubijeno od 63 turbine na obali u samo 6 tjedana na dvije lokacije u SAD-u. neke lokacije na obali i u blizini obale mogu biti posebno opasne za lokalnu populaciju imia i jo je istraivanja potrebno. Migracijske vrste imia su u pogotovo na riziku, posebno tijekom kljunih migracijskih perioda (proljee i posebno u jesen). Neke vrste ine se najranjivije na lokacijama u Sjevernoj Americi. O trenutnoj populaciji ovih vrsta i utjecaju na brojnost imia kao rezultat pogibelji od vjetroenergetskih lokacija, gotovo se nita ne zna. Vlada miljenje da su imii privueni na ove lokacije u potrazi za odmoritem. Vjetrovne farme u blizini od 10 km od obale ili vie udaljene ne utjeu na populaciju imia.Znanstvenici u U.S. Geological Survey ve su pripremili istraivanje koje bi koristilo analizu stabilnih izotopa u praenju migracije meu kopnenim sisavcima. Znanstvenici s USGS trenutno primjenjuju ovu tehniku u svojim nastojanjima otkrivanja geografskih podrijetla imia poginulih od vjetrovnih turbina. imii mogu biti ranjeni od direktnog sudara s lopaticama turbine, tornjevima, ili dalekovodima. Nedavna istraivanja pokazuju da imii mogu biti ubijeni i tijekom naglog prolaska kroz regiju niskog taka zraka koji okruuje vrhove lopatica turbine. Nizak tlak uzrokuje barotraumu, oteenje na pluima imia.Ptice imaju krua plua te na njih ne utjee zona niskog tlaka zraka.U Travnju 2009. Godine the Bats and Wind Energy Cooperative objavila je poetne rezultate studije koji pokazuju pad od 73% u pogibelji imia kada se vjetrovna farma gasi tijekom uvjeta malog vjetra, kada su imii vie aktivni.imii izbjegavaju radare, a smjetaj odailjaa mikrovalova na vjetrovne turbine moe smanjiti broj sudara imia s turbinom. 5.0 Klimatske promjene Jedna studija govori o simulacijama koje pokazuju zamjetne promjene u globalnoj klimi za jako veliko koritenje vjetrovnih farmi, u veliini od 10% povrine kopna. [46] U slinom smislu, postoji zabrinutost za mikro-klimatske promjene radi turbulencija tijekom poetka vrtnje rotora turbine. In a similar way, there are concerns of micro-climate change due to turbulence in the wakes of the spinning turbine rotors .6.0 Vjetroelektrane u blizini obale U vodama UK-a grade se mnoge vjetrovne farme u blizini obale. U Sijenju 2009.provedena je opsena vladina studija o okoliu obalnih voda Ujedinjenog Kraljevstva, koja zakljuuje da ima prostora za instalaciju izmeu 5,000 i 7,000 vjetroelektrana izvan obale, bez velikog utjecaja na morski okoli. Studija, koja je dio strateke studije utjecaja energije u blizini obale na okoli, odjela energije i klimatskih promjena, a temelji se na istraivanju od preko godinu dana. Ukljuujui analizu geologije morskog dna, kao i nadzor morskih ptica i morskih sisavaca. 7.0 Utjecaj na ljude Sigurnost Rad bilo kojeg sistema pretvorbe energije, u korisnom razmjeru, predstavlja sigurnosnu opasnost. Vjetroturbine ne troe gorivo niti ne proizvode zagaenje tijekom normalnog radnog ciklusa, ali i dalje imaju opasnost povezanu sa svojom izgradnjom i radom.Do sada je bilo najmanje 40 smrtnih sluajeva tijekom izgradnje, rada i odravanja vjetroelektrana, ukljuujui i radnike i prolaznike, te druge ozljede i smrti koje su se dogodile od nastanka vjetrovnih farmi. Veina pogibelji radnika dogodila se tijekom pada ili zaplitanjem u strojeve tijekom odravanja unutar kuita turbine. Kvar na lopaticama i padajui led takoer su uzrok broja smrtnih sluajeva i ozljeda. Smrti prolaznika ukljuuju zaljetanje padobranaca u turbinu, te sudari manjih letjelica sa tornjem turbine. Druge smrti pripisuju se transportnim vozilima, te ukljuuju i motoriste koji su bili ometeni treperenjem sjena vjetroturbina du autocesta. Kada turbini otkau konice, moe se slobodno vrtiti dok ne doe do raspada ili poara. Slobodno rotirajue lopatice takoer mogu udariti toranj, uzrokujui uruavanje, kao to se dogodilo 6. Oujka 2009. godine u Altoni, New York. Lopatice turbine mogu spontano zakazati kao rezultat greke u proizvodnji. est problem su i udari munje, uzrokujui tetu na lopaticama rotora te poare. Kada turbina izbaci komadie lopatica ili leda, oni mogu letjeti stotinama metara u dalj. Iako niti jedan prolaznik nije poginuo radi greke na turbini, bilo je padova dijelova u njihovoj blizini, i ozljeda uzrokovanih padom leda. Veliki komadi krhotina, i do nekoliko tona, padali su u naseljene dijelove, rezidencijalne posjede, ceste, oteujui automobile i domove. Poari na turbinama esto ne mogu biti ugaeni radi visine te su ostavljeni da se sami ugase. U tijeku tog procesa, proizvode se toksini plinovi te se gorue krhotine mogu raznjeti na irem podruju, zapoinjui sekundarne poare na tlu. Nekoliko poara na turbinama spalilo je, svaki, stotine kvadratnih metara vegetacije, jedan je spalio 800 kvadratnih kilometara Australskog nacionalnog parka. Elektronike kontrole i sigurnosni pod-sistemi nadziru brojne razliite dijelove turbine, generatora, tornja, te okolia kako bi utvrdili da turbina radi sigurno u propisanim granicama. Ovi sistemi mogu privremeno iskljuiti turbinu radi jakog vjetra, nestabilnosti elektrinog napona, vibracija i drugih problema. Ponavljanje znaajnih problema uzrokuje blokadu sistema te se automatski alje obavjest inenjeru za pregled i popravak. Uz to, veina sistema ukljuuje vie pasivnih sigurnosnih sistema koji zaustavljaju turbinu ak i kad otkau elektronike kontrole.Zagovaratelj snage vjetra i autor Paul Gipe procjenjuje smanjenje smrtnosti s razvitkom vjetrovne energije, smrtnost snage vjetra od 1980.- 1994. bila je 0.4 smrti po terawat-satu. Procjena Paula Gipeoa za kraj 2000.-te godine bila je 0.15 po TWh,smanjenje je doprinijelo veoj ukupnoj generaciji struje.Za usporedbu, hidroelektrina snaga ima stopu smrtnosti od 0.10 po TWh (883 smrtnosti za svaki TWgod.) u periodu od 1969.1996.Ta brojka, koja je moda izmijenjena na netono nisku procjenu smrtnost, ukljuuje uruavanje Banqiao brane u Kini 1975. , koje je moda ubilo i do 230,000 ljudikrajnja procjena, koju kineska vlada nije eljela priznati, slino njihovoj politici smanjenja pravog broja poginulih u potresima. Iako je razina smrtnosti za snagu vjetra via od nekih drugih izvora energije, brojevi su nuno temeljeni na malom uzorku. Trenutni trend u smanjenju smrti po TWh stvara vie proizvodnje podravane veim jedinicama s poboljanim projektom i radnim procedurama.Estetika

Vjetrenjae La Mancha, panjolska, proslavljena slavnim romanom Don Quixote iz 1605.godine, nacionalno su blago.Povijesno iskustvo bunih i vizualno nametljivih vjetroturbina moe stvoriti otpor za stvaranje vjetrovnih farmi na kopnu. Stanovnici u blizini turbina ale se na "treperenje sjena" uzrokovanih rotacijom lopatica turbina. Vjetroelektrane zahtijevaju signalna svjetla za avione, koja stvaraju zagaenje svjetlom. Prigovori na ta svjetla uzrokovali su da FAA razmatra dozvoljavane manje svjetla po turbini u odreenim podrujima. Ti efekti mogu biti poniteni izmjenom dizajna turbina.U novije vrijeme vjetrovne farme rade se s vie razmaknutim turbinama, ime nestaje efekt naguvanih starih instalacija.Problemi estetike vani su za lokacije uz obalu ili na kopnu jer njihov "vidljiv utisak" moe biti ekstremno vei u usporedbi s drugim izvorima industrijske snage ( koji se mogu smjestiti u industrijsko razvijenim podrujima). Vjetrovne farme mogu biti u blizini lijepih ili na druge naine nerazvijenih podruja. Gradnja vjetrovnih farmi u blizini obale, barem 10 km od obale moe smanjiti ovu zabrinutost. Problemi estetike, meutim subjektivni su. Nekim su ljudima vjetrovne farme ugodne i optimistine, ili simboli energetske nezavisnosti i lokalnog prosperiteta, te prepoznaju da je ono to je lijepo u krajoliku predmet promjene. Dok neki turistiki slubenici predviaju da e vjetrovne farme natetiti turizmu, neke vjetrovne farme same su postale turistika atrakcija, neke imaju i centre za posjetitelje u razini zemlje ili ak promatrake palube na vrhu tornja turbine.Zvuni efekti Dr. Nina Pierpont, pedijatrica iz New Yorka, izjavila je kako buka moe biti vana mana vjetroturbina, pogotovo kada se one grade u blizini urbanog podruja. Govori o tome da vjetroturbine mogu proizvoditi zvuk koji moe utjecati na raspoloenje ljudi, te moe uzrokovati psiholoke probleme kao to su nesanica, migrene, zuj u uima, vrtoglavicu i muninu. Profesor Han Lindeboom na Imares Maritime Research Institute izrazio je zabrinutost da neki morski i kopneni organizmi mogu biti pogoeni zvukom stvorenim tijekom izgradnje vjetrourbina u blizini obale, zakljuujui da "Gradnja vjetrovnih farmi ne mora predstavljati nepremostive probleme za morski ivot, ali trebalo bi drali situaciju pod kontrolom." Renewable UK, organizacija koja trguje vjetrovnom energijom, kae da je buka mjerena 350m od vjetrovnih farmi manja od normalnog prometa ili u uredu. Meutim, nezavisne studije doktora medicine i inenjera akustike uoavaju problem s bukom turbina, ukljuujui nesanicu, migrene, vrtoglavice i anksioznost. Istraivanje Stefana Oerlemansa za University of Twente i nizozemski National Aerospace Laboratory sugerira da buka postojeih vjetroturbina moe biti smanjena i do pola dodavanjem "zubi pile" na rubove lopatica, iako istraivanje nije dovreno.

U Prosincu 2006.godine, teksaka porota nije odobrila tubu radi zagaenja bukom protiv FPL Energy, nakon to je kompanija dokazala da oitanja buke nisu pretjerano visoka. Najvea oitanja bila su 44 decibela, ona su bila opisana kao iste razine zvuka vjetra pri 16 km/h. Najblii stanovnik meu tuiteljima bio je 520m od jedne od turbina. Novije tube podnijete su u Missouriju, Pennsylvaniji, i Maineu. U kanadskoj provinciji Ontario, ministarstvo okolia stvorilo je upute za limit jaine zvuka turbine 30m udaljene od naseljene lokacije ili kampa na 40 db(A). Takoer postavljaju i minimalnu udaljenost od 550 metara za grupu do 5 relativno tihih [102 dB(A)] turbina unutar radijusa od 3 km, udaljenost se penje do 1,500 metara za grupu od 11 do 25 bunijih (106-107 db(A)) turbina. Vea postrojenja i bunije turbine zahtijevale bi posebnu studiju buke. U zavrnom izvjetaju za "Inquiry into Wind Farms", parlament New South Walesa, Australija, zakljuio je: "Preporuke u vezi ovog problema proizale su tijekom sasluanja , te ukljuuju primjenu minimalne udaljenosti od 2 km." Gostujua rubrika u Environmental Health Perspectives' iz 2008.godine, objavljena od National Institute of Environmental Health Sciences, SAD-ov Nacionalni institut za zdravlje, izjavljuje: "ak i naizgled isti izvori energije mogu imati utjecaj na ljudsko zdravlje. Energija vjetra, bez sumnje e stvarati buku, to poveava stres, to na kraju poveava rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka."

Japansko ministarstvo okolia zapoelo je "veliku studiju o utjecaju zvuka vjetroturbina na ljudsko zdravlje" u Travnju 2010.godine, jer "ljudi koji ive u blizini vjetrovnih postrojenja sve uestalije se ale na zdravstvene probleme ". U planu je etverogodinji pregled svih 1,517 vjetroturbina u zemlji. Studije iz 2007 i 2008 Izvjetaj iz 2008. sponzoriran od strane Europske Unijeiz Nizozemske doao je do zakljuka da "zvuk vjetroelektrana stvara razdraljivost". Zvuk se doivljava na niskoj frekvenciji i smatra se iritantnijim od jednako glasnog vjetra ili prometa .Iako je samo 9% sudionika u nizozemskoj studiji ivjelo na procijenjenoj vanjskoj razini buke vioj od 45 dBA, postoje znaajni problemi sa spavanjem i iritiranosti, autori su primijetili da "je iritiranost od zvuka vjetroturbina povezana s psihikim nemirom, stresom, potekoama s zaspivanjem i prekidima u snu", koji su opisani kao utjecaji na zdravlje.Slino tome, vedska studija iz 2007.godine izjavljuje "Iritiranost je nepovoljnog utjecaj na zdravlje." Izvjetaj iz 2007., koji je napisao U.S. National Research Council, zamjetio je da nisko-frekvencijske vibracije i njihovi efekti na ljude nisu dovoljno poznati. Osjetljivost na takve vibracije, koje dolaze od vjetroturbina, iznimno jako variraju kod ljudi. Iako postoje oprena miljenja na ovu temu, nedavno se zakljuilo (Pierpont 2006.) da neki ljudi osjeaju uznemirujuu koliinu vibracija ili pulsacija od turbina, te mogu u svom tijelu osjetiti, pogotovo u prsima, okretaje lopatica na tornju turbine, ak i kad ih ne mogu vidjeti ili uti. Trebalo bi se znati i razumjeti vie o utjecaju nisko-frekventne buke na ljude.'

Pregled iz 2009 Pregled iz 2009.godine, sponzoriran od dvije vjetro-industrijske grupe, opisan kao najobuhvatniji do danas, uao je u ispitivanje moguih tetnih utjecaja po zdravlje onih koji ive blizu vjetroturbina. Rezultati zakljuuju da vjetroturbine ne uzrokuju bolesti direktno. Studija na 85 stranica sponzorirana je od Canadian Wind Energy Association i American Wind Energy Association. Akademici i medicinski strunjaci koji su proveli studiju izjavljuju da su do svojih zakljuaka doli nezavisno od sponzora. "Nije nam reeno da bilo to pronaemo," rekao je strunjak David Colby, slubenik opeg zdravstva za Chatham-Kent i profesor medicine na University of Western Ontario. "Bilo je potpuno otvorenog ishoda."" Ova studija dozvoljava za istinito da neki ljudi mogu biti pod stresom od zvuka rotacije turbine. "Mala manjina tih izvjetaja o iritiranosti i stresu povezanim s percepcijom zvuka..." [meutim] "Iziritiranost nije bolest." Studija je ukazala na to da su sline iritacije koje proizlaze od lokalnog i prometa autocestom, kao i od industrijskih postrojenja te aviona. Izvjetaj vjetrovne-industrije, izmeu ostalih stvari zakljuuje da: Simptomi "Sindroma vjetroturbine" isti su kao i oni zamijeeni u opoj populaciji kao rezultat stresa u svakodnevnom ivotu. Oni ukljuuju glavobolju, nesanicu, anksioznost, vrtoglavicu, itd... Niske frekvencije i izuzetno niske frekvencije "ultrazvuk" koje proizvode vjetroturbine iste su kao one proizvedene u cestovnom prometu i od kuanskih aparata, ak i od otkucaja ljudskog srca. Takvi 'infrasounds' nisu specifini i ne predstavljaju nikakve faktore rizika; Colby izjavljuje da su dokazi o tetnosti bili tako nezamjetni, da vjetrovno udruenje nije moglo poeti drugu nezavisnu paralelnu studiju od strane vladinih agencija. Nije iznenaujue da njihov zahtjev nije naiao na odobravanje potrebe da se taj problem detaljnije pregleda; Jedan sudionik studije primijetio je: "Ne moe kontrolirati broj automobila koji prou, a buka vjetroturbine generalno je tia od buke autoputa "; Snaga sugestije, kakao je zakljuio news media uzrok je doivljene 'bolesti vjetroturbina, koja je potaknula "strah u iekivanju" onih u blizini vjetroturbina. lanovi studije bili su: Robert Dobie, doktor i kliniki profesor na Sveuilitu u Texasu, Geoff Leventhall, strunjak za zvune vibracije i akustiku u UK, Bo Sondergaard, s Danish Electronics Light and Acoustics, Michael Seilo, profesor audiologije na Sveuilitu Sjeverni Washington i Robert McCunney, znanstveni inenjer biologije na Massachusetts Institute of Technology. Dr. McCunney opovrgnuo je tvrdnje da ultarzvuk proizveden vjetroturbinama moe stvoriti vibracije koje uzrokuju loe zdravstveno stanje: "Nema ba vjerodostojnosti, barem temeljene na literaturi ovdje".Efekti treperee sjene i odsjaja Treperee sjene opisane su kao izmjenjujue promjene intenziteta svjetla uzrokovane rotirajuim lopaticama, koje bacaju sjenu na tlo i stacionarne objekte, kao naprimjer prozore neke graevine. Odsjaj moe biti definiran kao efekt koji nastaje kada se svjetlo sunca reflektira od lopatica turbine na tlo ili stacionarne objekte. Treperee sjene i odsjaj obino se dogaaju u vremenskom razdoblju od 15 do 30 minuta dnevno za bilo koju lokaciju i za bilo koju vjetroelektranu ali mogu trajati i due u odreenom vremenu u godini kada vie vjetroelektrana baca sjenu i odsjaj na odreeno mjesto.Treperee sjene navode se kao uzrok brojnih zdravstvenih efekata, od distrakcije za vrijeme vonje i rada s opremom do vrtoglavice, glavobolje, munine i napadaja. Treperee sjene mogu se smanjiti ili eliminirati s optimalnim postavljanje u odnosu na zauzeta i prometna podruja.[96]8.0 Literaturahttp://hr.wikipedia.orghttps://www.ucalgary.ca/news/utoday/september28-09/bats14