racunovodstvo - teorija.doc

7/21/2019 RACUNOVODSTVO - teorija.doc

1/33

Obrada raunovodstvene informacija :

Knjigovodstvo je proces biljeenja poslovnih transakcija i voenja raunovodstvenihevidencija. Raunovodstvo podrazumjeva oblikovanje cjelovitog informacionogsistema koji treba da zadovolji njegove korisnike

lavni ciljevi raunovodstva jesu:! "naliza! #umaenje! $potreba informacija

Raunovodstvo% odnosno raunovodstveni informacioni sistem je podsistemupravljakog informacionog sistema. On je glavni podsistem jer ima glavnu ulogu uupravljanju i protoku ekonomskih podataka do svih segmenata poslovanja i dozaintereseranih strana izvan datog poslovanja.

&onosioci odluka ! Korisnici raunovodstvenih informacija

$prava preduze'a je odgovorna za izvje(tavanje)nvestitori zajendo sa preduze'em ulau neki kapital u neki biznis koji je zajedniki iako bude dobiti djelimo ako ne onda ni(ta.*aposleni + $ preduze'u to podrazumjeva radnike i menadere.,enaderi su rukovodioci na strate(kom% operativnom i upravljakom nivou.Radnici su svi koji ne rukovode.&obavljai su svi oni koji nam vr(e isporuke robe i odreenih materijalnih sredtsva.-avnost

Raunovodstveno mjerenje:

reduze'e raunovodsto

Kupci

&obavljai i drugi

Kreditori

-avnost

/lasnik*aposleni

&ravni organi iagencije


2/33

&a bi izvr(io raunovodstveno mjerenje raunovoa treba dati odgovor na 0 pitanja.1. 2ta se vrednuje34. Kada treba izvr(iti vrednovanje35. Koji novani iznosi treba dodjeliti onome (to se vrednuje3

0. Kako treba da bude klasificirano ono (to se vrednuje3$ osnovi raunovodstvo koristi novac za vrednovanje uticajaposlovnih transakcijanaodvojene poslovne subjekte. oslovne transakcijesu poslovni dogaaji koi utiu nafinansijski poloaj preduze'a tj poslovnih subjekata. #ransakcija moe biti razmjenavrijednosti izmeu dvije ili vi(e nezavisnih strana meutim postoje i transakcije kojenisu razmjena vrijednosti ali imaju efekte na finansijski poloaj kao (to su npr.

poari% poplave% krae% akumuliranje kamata i sl.6ve poslovne transakcije se evidentiraju u novanim jedinicama.Kada se dogodi promjena uslijed poslovnog dogaaja vr(i se i vrednovanje. $z

pomo' novanih jedjica iskazujemo vrijednosni uticaj poslovnog dogaaja nafinansijski poloaj preduze'a. uvijek se evidencije vode u doma'oj novanoj valuti.

"ko su neki dogaaji iskazani u devizama tj stranim valutama onda uz pomo'kursnog teaja vr(imo prepaunavanje. /alutni kurs je vrijednost jedne valute iskazanu drugim valutama.&a bi olak(ali pra'enja uticaja dogaaja poev(i od imovine preduze'a 7teku'a istalna8 moramo vezivati svaku aktiost kao konkretnu unutar poslovne aktivnosti

preduze'a.

RAUNOVODSTVO

Raunovodstvena informacija, donoenje odluka i koritenje finansijskih izvjetaja

Raunovodstvo kao informacioni sistem

Raunovodstvo je informacioni sistem koji vrednuje% obradjuje i prenosi finansijskepodatke o nekom preduze'u. reduze'e je svaki trgovaki privredni ili poslovnisubjekt u javnom ili privatnom sektoru privredjivanja.Komitet za medjunarodne raunovodstvene standarde navodi da raunovodstvo pruavitalne usluge daju'i finansijske podatke o nekom preduze'u koji su korisni (irokomkrugu korisnika pri dono(enju poslovnih odluka.

oslovni ciljevi i aktivnosti

oslovne aktivnosti &onosioci odluka

R"9$O/O&6#/O

Vrednovanje Obrada Prenosostignuto evidentiranjem ostignuta uvanjem objavljivanjem7vrednovanjem podataka8 i pripremom podataka postignut

izvje(tavanjem


3/33

Poslovanjeje aktivnost privredne jedinice iji je cilj prodaja roba i usluga kupcimapo cijenama koje 'e obezbjediti adekvatan povrat vlasnicima privredne jedinice.Ciljevi poslovnih jedinica:

18 Profitabilnost+ je potreba da se zaradi zadovoljavaju'i profit kako bi seprivukao i zadrao investicioni kapital.

48 Likvidnost+ posjedovanje dovoljno raspoloivih finansijakih sredstava dase isplate dospjela dugovanja.

6ve aktivnosti u preduze'u dijelimo na finansijske% investicione i operativne.a8 Finansijske aktivnosti + ukljuuju dobijanje kapitala od vlasnika ili od

kreditora kao (to su banke% radi otpoinjanja ili nastavka redovnog poslovanja.Ove aktivnosti ukljuuju i vra'anje duga kreditorima i isplatu dobitkavlasnicima.

b8 Investicione aktivnosti + obuhvataju kupovinu zemlje% zgrada% opreme idrugih resursa koji su potrebni za redovno poslovanje kao i prodaju tih resursakada oni vi(e nisu potrebni.

c8 Operativne aktivnosti + obuhvataju redovno poslovanje tj prodaju roba iusluga te zapo(ljavanje menadera i radnika% kupovinu i proizvodnju roba iusluga i plaanje poreza dravi.

pravljako raunovodstvo + omogu'uje internoj upravi koja je zaduena zaostvarivanje ciljeva profitabilnosti i likvidnosti preduze'a% podatke o finansijskim%investicionim i operativnim aktivnostima.Finansijsko raunovodstvo + generi(e izvje(taje i daje ih vanjskim donosiocimaodluka kako bi oni mogli procjeniti da li je neko preduze'e postiglo zacrtane poslovneciljeve.

Obrada raunovodstvene informacije

Knjigovodstvo je proces biljeenja finansijskih transakcija i vodjenja finansijskeevidencije. Raunovodstvo podrazumjeva oblikovanje informacionog sistema kojitreba da zadovolji njegove korisnike. lavni ciljevi raunovodstva su: analiza%tumaenje i upotreba informacija.Raunovodstveni informacioni sistem je podsistem upravljakog informacionogsistema. On je najvaniji podsistem jer igra glavnu ulogu u upravljanju i protokuekonomskih podataka do svih segmenata poslovanja kao i do zainteresovanih stranaizvan datog poslovanja.

Korisnici raunovodstvenih informacija


4/33

RAUNOVODSTVENO MJERENJE

&a bi se izvr(ilo raunovodstveno mjerenje tj. vrednovanje% raunovodja mora datiodgovor na etiri osnovna pitanja:

18 (ta se vrednuje48 kada treba izvr(iti vrednovanje + kada se desi poslovna promjena o kojoj

govori dokument58 koji novani iznos treba dodjeliti onome (to se vrednuje08 kako treba da bude klasificirano ono (to se vrednuje

$ osnovi finansijsko raunovodstvo koristi novac za vrednovalje uticaja poslovnih

transakcija na odvojene poslovne subjekte. oslovne transakcije su poslovni dogadjajikoji utiu na finansijski poloaj poslovnog subjekta.#ranaskcija moe biti razmjena vrijednosti izmedju dvije i vi(e nezavisnih strana.ostoje transakcije koje imaju iste efekte ali nisu razmjena vrijednosti 7npr. poar%

poplava% kradja% habanje ma(ina8.6ve poslovne transakcije evidentiraju se u novanim jedinicama i doma'oj valuti./alutni kurs je vrijednost jedne valute izraene drugom valutom

!oncept zasebno" poslovno" subjekta

*a raunovodstvene svrhe preduze'e predatavlja zaseban subjekt koji je odvojen nesamo od svojih kreditora i kupaca% ve' i od svog jednog ili vi(e vlasnika. On treba daima svoju potpuno odvojenu evidenciju% a njegova finansijska evidencija i izvje(tajitreba da se odnose iskljuivo na njegove vlastite finansijske poslove.

!orporacija kao zaseban subjekt

ostoje tri osnovna oblika poslovnog preduze'a:18 -edinstveno vlasni(tvo + preduze'e iji je vlasnik jedno lice. Ovdje pojedinac

ubire sav dobiotak ili snosi sve gubitke i odgovoran je za izvr(avanje svihobaveza proisteklih iz poslovanja.

48 artnerski oblik poslovanja + oblik gdje imamo dva ili vi(e suvlasnika u

preduze'u. Oni dijele dobitke ili gubitke u poslovanju prema dogovorenoj

/lasnik

reduze'eRukovodstvo

)nvestitori-avnost

&ravni organi

Kupci

*aposleni

Kreditori

&obavljai i drugi


5/33

formuli. oslovne aktivnosti vlasnika preduze'a su kao i kod predhodnonavedenog oblika odvojene od njegovih linih aktivnosti.

58 Korporacija ili kompanija + poslovni subjekt koji je zakonski odvojen odnjegovih vlasnika. &ioniari ije se vlasni(tvo ogleda u posjedovanju dionicane kontroli(u direktno poslovanje korporacije. Ovo ogranienje% ograniava

njihovu odgovornost. *a poslovanje korporacije odgovaraju samo iznosomkoji su uloili u kupovinu dionica. $dio u vlasni(tvu korporacije naziva sedionica ili akcija.

Finansijski polo#aj i raunovodstvena jednaina

;inansijski poloaj se odnosi na ekonomske resurse koje kontroli(e kompanija ilipotraivanja prema tim resursima na odredjeni dan. &rugi termin za ovo je.rema tome% kompanija se moe posmatrati kroz vrijednost resursa sa kojimaraspolae odnosno kroz vrijednost vlastitog kapitala.

Ekonomski resursi = Vlasii ka!ial

6vaka kompanija moe da posjeduje dvije vrste kapitala: nevlastiti 7tudji + kapitalzajmodavca i kreditora8 i vlastiti kapital.

Ekonomski ka!ial = Nevlasii " Vlasii ka!ial

$ raunovodtvenoj terminologiji% ekonomski resursi se nazivaju .

Sredsva = Obave#e " Vlasii ka!ial

Ova jednaina je poznata kao raunovodstvena jednaina$$vijek mora postojati ravnotea dvije strane jednaine.6redstva su ekonomski resursi koje kontroli(e preduze'e i od kojih se oekuje da

budu od koristi za budu'e poslovne operacije.Obaveze podrazumjevaju sada(nje obaveze preduze'a da isplati gotovinu% predasredstva ili prui usluge drugim subjektima u budu'nosti. /lastiti kapital predstavlja

potraivanja od strane dioniara ili vlasnika udjela prema sredstvima preduze'a.

/lastiti kapital A 6redstva + Obaveze

/lastiti kapital korporacije naziva se akcijski ili dioniki kapital$On ima dva dijela:osnovni i zadranu zaradu.

/lastiti kapital A Osnovni kapital B *adrana zarada 7ominalna vrijednost

C remija8

Osnovni kapital je iznos uloen u preduze'e od strane akcionara. &ijeli se nanominalnu vrijednost dionica i premiju po dionicama.


6/33

ominalni iznos dionice je iznos koji se evidentira na raunu vlastitog kapitalakorporacije% i minimalan je iznos koji se moe navesti u izvje(taju kao osnovnikapital.remija po dionici ili akciji nastaje kada se dionice prodaju po cijeni vi(oj od njihovenominalne vrijednosti.

*adrana zarada predstavlja vlastiti kapital ostvaren iz profitnih aktivnosti preduze'a izadran radi kori(tenja u poslovanju. a nju utiu tri vrste transakcija: prihodi%rashodi i dividende. rihodi i rashodi su pove'anja ili smanjenja dionikog kapitalakoja nastaju iz redovnog poslovanja preduze'a.eneralno se moe re'i da kompanija uspje(no posluje ako su njeni prihodi ve'i odnjenih rashod. Kada prihodi prema(uju rashode% ta razlika se naziva neo dobiak$Kada rashodi prema(uju prihode% ta razlika se naziva neo %ubiak. Dividende suobraunati prihodi od ulaganja u dionice nastali od podijeljenog neto dobitka. )rashodi i dividende smanjiji zadranu zaradu.

rihodi + Rashodi A eto dobitak

18 &vojica ortaka su podnijela aplikacijuo osnivanju trgovakog dru(tva i dobiliodobrenje% tj. ugovor o osnivanju. &a bi poeli poslovanje ulau DE.EEE%EEKmu zamjenu za D.EEE dionica ija je nominalna vrijednost 1EK,Fdionici.rvi bilans stanja ovog preduze'a izgleda ovako:

6R?&6#/" )*/OR) 6R?&6#"/"otovina

18DE.EEE

Osnovnikapital

DE.EEE

48 akon (to je prona(la dobru lokaciju% kompanija kupuje zemlji(te po cijeni od1E.EEE%EEK, i malu zgradu na tom zemlji(tu za 4D.EEE%EEK,% a sve toispla'uje gotovinom.@ilans stanja nakon ovih promjena ima slede'i izgled:

6R?&6#/" )*/OR) 6R?&6#"/"

otovina &emlji'e *grada

18DE.EEE48 B 1E.EEE B 4D.EEE

Osnovnikapital

DE.EEE

68 1D.EEE 1E.EEE 4D.EEE DE.EEE

58 6redstva se ne moraju uvijek kupovati za gotov novac. Ona se mogu kupiti ina kredit% tj. putem aranmana o njihovom naknadnom pla'anju.redpostavimo da je kompanija na kredit kupila kancelarijski materijalvrijednosti DEE%EEK,.

6R?&6#/" )*/OR) 6R?&6#"/"otovina &emlji'e *grada Osnovni Obave#e !rema


7/33

(an)elarijski maerijal


Kapital dobavlja*u

DE.EEE

68 1D.EEE 1E.EEE 4D.EEE58 BDEE

DE.EEE BDEE

68 1D.EEE 1E.EEE 4D.EEE DEE DE.EEE DEE

08 "ko kompanija plati 4EE%EEK, od DEE%EEK, koliko duguje za kancelarijskimaterijal% stanje sredstava izvora sredstava 'e biti kako slijedi:

6R?&6#/" )*/OR) 6R?&6#"/"otovina &emlji'e *grada(an)elarijski maerijal


Osnovni Obave#e !remaKapital dobavlja*u

DE.EEE


DE.EEE BDEE

68 1D.EEE 1E.EEE 4D.EEE DEE08 !4EE

DE.EEE DEE !4EE

68 10.GEE 1E.EEE 4D.EEE DEE DE.EEE 5EE

D8 ;irma ostvaruje prihod putem posrednike provizije kod prodaje ku'a svojimklijentima. aknada se za proviziju firmi pla'a odmah i u gotovini% a nekada

je klijent saglasan da proviziju plati naknadno. $ bilo kojem od navedenihsluajeva provizija se evidentira odmah kada se zaradi% a firma ima pravo daodmah ili naknadno primi gotovinu. redpostavimo da je na(a firma prodalaku'u i primila proviziju u iznosu od 1.DEE%EEK, u gotovini:

6R?&6#/" )*/OR) 6R?&6#"/"otovina &emlji'e *grada(an)elarijski maerijal


Osnovni Obave#e !rema *aradaKapital dobavlja*u

DE.EEE


DE.EEE BDEE


DE.EEE DEE !4EE

68 10.GEE 1E.EEE 4D.EEE DEED8 B1.DEE

DE.EEE 5EE B1.DEE7prihod od provizije8

68 1H.5EE 1E.EEE 4D.EEE DEE DE.EEE 5EE 1.DEE

H8 redpostavimo da firma proda ku'u na kojoj zaradi proviziju od 4.EEE%EEK,%

ali je saglasna da saeka naplatu provizije:6R?&6#/" )*/OR) 6R?&6#"/"


8/33

otovina &emlji'e *grada (an)elarijskiotraivanja maerijal

18DE.EEE

48 B 1E.EEE B 4D.EEE


DE.EEE


DE.EEE BDEE


DE.EEE DEE !4EE



68 1H.5EE 1E.EEE 4D.EEE DEEH8B4.EEE

DE.EEE 5EE 1.DEE B4.EEE7prihod od provizije8

68 1H.5EE 1E.EEE 4D.EEE DEE4.EEE

DE.EEE 5EE 5.DEE

I8 redpostavimo da nekoliko dana kasnije firma primi 1.EEE%EK, od klijenta potransakciji H. 6tanje sredstava poslije ove promjene 'e biti slede'e:

6R?&6#/" )*/OR) 6R?&6#"/"

otovina &emlji'e *grada (an)elarijskiotraivanja maerijal



DE.EEE


DE.EEE BDEE


DE.EEE DEE !4EE

68 10.GEE 1E.EEE 4D.EEE DEE

D8 B1.DEE

DE.EEE 5EE

B1.DEE7prihod od provizije8



68 1H.5EE 1E.EEE 4D.EEE DEE4.EEEI8 B1.EEE!1.EEE

DE.EEE 5EE 5.DEE


9/33

68 1I.5EE 1E.EEE 4D.EEE DEE1.EEE

DE.EEE 5EE 5.DEE

G8 rihodi se evidentiraju onda kada se zarade% a rashodi kada nastanu. Kadanastanu rashodi mogu se platiti gotovinom ili se mogu platiti kasnije. "ko se

pla'anje izvr(i kasnije% raun obaveza 7u na(em primjeru obaveza premadobavljau8% obaveza 'e se pove'ati. $ oba sluaja vlastiti kapital se umanjuje.

6R?&6#/" )*/OR) 6R?&6#"/"otovina &emlji'e *grada (an)elarijskiotraivanja maerijal



DE.EEE


DE.EEE BDEE


DE.EEE DEE !4EE




DE.EEE 5EE 1.DEE B4.EEE7prihod od

provizije868 1H.5EE 1E.EEE 4D.EEE DEE4.EEEI8 B1.EEE!1.EEE

DE.EEE 5EE 5.DEE

68 1I.5EE 1E.EEE 4D.EEE DEE1.EEEG8 !1.EEE

J8 ! 0EE

DE.EEE 5EE 5.DEE !1.EEE7rashodi po

osnovu zakupnine8

!0EE7nadnice radnicima

68 1D.JEE 1E.EEE 4D.EEE DEE1.EEE

DE.EEE 5EE 4.1EE

J8 redpostavimo da navedena firma zakupi neku opremu za kancelariju i to plati1.EEE%EEK,% a da ima i izdatak od 0EE%EEK, za nadnicu radnika koji je

privremeno angaovan kao ispomo'. Ova transakcija 'e smanjiti sredstva tj.gotovinu i vlastiti kapital 7zadranu zaradu8.

1E8 redpostavimo da firma nije platila raun od 5EE%EEK, za utro(enu elektrinuenergiju u mjesecu decembru. $ ovom sluaju uticaj na vlastiti kapital je istikao i kada se utro(ak plati gotovinom% ali umjesto umanjenja sredstava7gotovine8% pove'avaju se obaveze.


10/33

6R?&6#/" )*/OR) 6R?&6#"/"otovina &emlji'e *grada (an)elarijskiotraivanja maerijal



DE.EEE


DE.EEE BDEE


DE.EEE DEE !4EE






DE.EEE 5EE 5.DEE

68 1I.5EE 1E.EEE 4D.EEE DEE

1.EEEG8 !1.EEE

J8 ! 0EE

DE.EEE 5EE 5.DEE

!1.EEE7rashodi poosnov

u zakupnine8 !0EE7nadnice radnicima

68 1D.JEE 1E.EEE 4D.EEE DEE1.EEE1E8

DE.EEE 5EE 4.1EE B5EE !5EE7rashodi!utro(ena

ele.energija8


DE.EEE HEE 1.GEE

118 Objavljena je dividenda od HEE%EEK, i ona je pla'ena uzimanjem tihHEE%EEK, sa bankovnog rauna kompanije i isplatom dioniarima. la'anjedividende smanjuje sredstva 7gotovinu8 i vlastiti kapital 7zadranu zaradu8.)ako dividende umanjuju zadranu zaradu na isti nain kao i rashodi utransakcijama broj G%J i 1E% one imaju razliitu funkciju. &ividende

predstavljaju raspodjelu sredstava 7gotovine8 dioniarima% dok je funkcijarashoda pla'anje za usluge koje su pomogle ostvarenju prihoda utransakcijama broj D i H.

6R?&6#/" )*/OR) 6R?&6#"/"otovina &emlji'e *grada (an)elarijski Osnovni Obave#e !rema *arada


11/33

otraivanja maerijal


Kapital dobavlja*u

DE.EEE


DE.EEE BDEE


DE.EEE DEE !4EE






DE.EEE 5EE 5.DEE

68 1I.5EE 1E.EEE 4D.EEE DEE1.EEEG8 !1.EEE

J8 ! 0EE

DE.EEE 5EE 5.DEE !1.EEE7rashodi po

osnovu zakupnine8 !0EE7nadnice radnicima

68 1D.JEE 1E.EEE 4D.EEE DEE1.EEE1E8

DE.EEE 5EE 4.1EE B5EE !5EE7rashodi!utro(ena

ele.energija8


118 ! HEE

DE.EEE HEE 1.GEE !HEE

68 1D.5EE 1E.EEE 4D.EEE DEE1.EEE

DE.EEE HEE 1.4EE

KO,$)K")-" $#?, ;)"6)-6K)L )*/-?2#"-"

;inansijski izvje(taji su osnovno sredstvo prenosa vanih raunovodstvenih podatakado njihovih korisnika. ostoje tri glavna finansijska izvje(taja putem kojihraunovodja poku(ava na najbolji nain prikazati stvarno stanje preduze'a. #o su:

18 bilans stanja48 bilans uspjeha58 izvje(taj o toku gotovine


12/33

@ilans stanja preduze'a na dan 51.14.4EEE6R?&6#/" )*/OR 6R?&6#"/"otovina 1D.5EE%EE a8 Obavezeotraivanja 1.EEE%EE Obaveze prema

dobavljauHEE%EE

Kancelarijski materijal DEE%EE b8 /lastiti kapital*grade 4D.EEE%EE Osnovni kapital DE.EEE%EE*emlji(te 1E.EEE%EE *adrana zarada 1.4EE%EEUku!no sredsva+ ,-$.//0// Uku!no i#vori+ ,-$.//0//

@ilans uspjeha preduze'a na dan 51.14.4EEER"6LO&) R)LO&)*akup opreme 1.EEE%EE rovizija 5.DEE%EEla'a radniku 0EE%EE$tro(ena ele. energija 5EE%EE

eto dobitak 1.GEE%EEUku!no ras1odi+ 2$,//0// Uku!no !ri1odi+ 2$,//0//

)zvje(taj o toku gotovine za preduze'e za decembar 4EEE god

%& 'otovinski tokovi iz redovnih aktivnosti(

a8 neto dobitak 1.GEE%EEb8 ove'anje potraivanja od kupaca !1.EEE%EEc8 ove'anje zaliha materijala ! DEE%EEd8 ove'anje obaveza B HEE%EE ! JEE%EE#okovi iz redovnog poslovanja B JEE%EE

)& 'otovinski tokovi iz investicionih aktivnosti(

a8 Kupovina zemlji(ta !1E.EEE%EEb8 Kupovina zgrade !4D.EEE%EE !5D.EEE%EEeto gotovinski tok iz investicionih aktivnosti !5D.EEE%EE

*& 'otovinski tokovi iz finansijskih aktivnosti

a8 $laganja dioniara B DE.EEE%EE b8 &ividenda ! HEE%EE B0J.0EE%EE eto gotovinski tok iz finansijskih aktivnosti B0J.0EE%EE

08 eto pove'anje ili smanjenje gotovine: B1D.5EE%EE otovina na poetku mjeseca N

otovina na poetku mjeseca B1D.5EE%EE

O-", R"9$O/O&6#/" ) K-)O/O&6#/"

$ praksi se esto poistovje'uju pojmovi knjigovodstva i raunovodstva. Oba pojmanisu ista jer knji"odstvoje dio raunovodstva za koji se u raunovodstvenoj teorijikae da se bavi evidentiranjem tj. knjienjem poslovnih promjena i da je to naunametoda registriranja poslovnih promjena ili specijalna nauka koja ima za predmetregistrovanje i ocjenjivanje vrijednosti u kretanju$ Raunovodstvoje (iri pojam koji u


13/33

sebi pored knjigovodstva kao njegovog osnovnog dijela% sadri i raunovodstvenoplaniranje% raunovodstveni nadzor i raunovodstvenu analizu.

od raunovodstvenim planiranjempodrazumjevaju se projekcije budu'nostiizraene u finansijskim pokazateljima. Ovdje se zadaci koji predstoje u narednom

periodu sistematiziraju i rangiraju po vanosti i sloenosti% sa ciljem da se osigura

koordinacija izvr(enja i realizacija uz ostvarivanje optimalnih rezultata.Raunovodstveni nadzorvr(i se sa ciljem osiguranja izvr(enja zadataka u

skladu sa postavljenim raunovodstvenim proraunima% tj. izvr(enja zadatakaraunovodstvene funkcije prema vae'im standardima i propisima.Raunovodstveni podaci moraju biti autentini i zasnovani na dokumentaciji% gdje suzadovoljena naela istinitosti% korektnosti i pravilnosti.

Raunovodstvena analiza + predmet ranovodstvene analize je poslovanje tj.privredna djelatnost preduze'a posmatrana kroz sredstva kao uslove privredjivanja irezultate poslovanja% drugim rijeima posmatrana kroz finansijsku i imovinskusituaciju preduze'a.redmet knjigovodstva su knjigovodstvene promjene. One izraavaju poslovne

operacije koje nastaju transformacijom sredstava imovine ili nekim drugimkvalitativnim reklasiranjem. &o transformacije imovine dolazi kretanjem imovine

preduze'a. #a kretanja su tkz. ekonomske promjene tokom poslovne aktivnostipreduze'a. 6vako kretanje ima svoju polaznu i zavr(nu taku. a polaznoj taci onoizaziva jedan izlaz ili smanjenje stanja imovine% a na zavr(noj taci ono izaziva jedanulaz tj. pove'anje stanja imovine. )zlaz je uvijek jednak ulazu tako se zadravaravnotea u kretanju.Knjigovodstvene promjene se otuda dvostrano odravaju na jednoj strani kao

pozitivna promjena i na drugoj strani kao negativna promjena.

)6#OR)-6K) R"*/O- K-)O/O&6#/"

&a bi evidentirali obavljene poslove ljudi su se od najranijih dana razvoja privredekoristili raznim znakovima koje su urezivali u drvo% kamen i sl. ,nogo godina kasnijeu ove svrhe kori(tene su glinene ploice% listovi pergamenta i sl. Razliitoevidentiranje koristili su jo( antiki narodi kod kojih je bila razvijena razmjena%novano i kreditno poslovanje. $ @abilonu bili su razvijeni trgovina i bankarstvo. $rkoj su se pored hramova bankarskim peracijama bavili i privatni bankari. $starom ?giptu gotovo cjelokupno bankarstvo je vodila dravna banka. $ )/ stolje'u u

Rimu se pojavljuju mjenjai koji vr(e razmjenu novca. Ovako ra(ireno bankarskoposlovanje dovelo je do pojave evidencije u obliku knjige.agli razvoj talijanskih gradova u srednjem vijeku izazvao je i potrebu usavr(avanjaknjiga u kojima se vodila evidencija. $ gadovima je do(lo i do naglog razvojazanatstva i trgovine% (to je uslovilo razvoj tri(ta i akumulaciju trgovinskog kapitala.

ajstariji spomenik prostog raunovodstva su dva sauvana lista bankara iz ;irence%jo( iz 1411 godine. )z M))) stolje'a sauvano je 1G knjiga% a iz M)/ stolje'a mnogovi(e. rve zaetke dvojnog knjigovodstva susre'emo u M/ stolje'u kod firme.Knjienja na jednom kontu izazivaju knjienja na drugom kontu suprotnog karaktera.

ajuredjenija knjiga iz M/ stolje'a je glavna knjiga zvana u &jenovi.

$ ovom vijeku vlasti su zainteresovane za vodjenje knjiga i posebno za sastavljanjebilansa% koji su kori(teni za oporezivanje. Kada se govori o prvim radovima iz oblasti


14/33

knjigovodstva% obino se pominje ime=uka aioli. On je objavio prvi (tampani rad izove oblasti. &ubrovanin @enko Kosteli' napisao je knjigu o trgovini i savr(enomtrgovcu i objavio je tek 1DI5 godine. $ ovoj knjizi on iznosi mi(ljenje da trgovactreba da vodi tri knjge: memorijal% urnal i glavnu knjigu. ,emorijal slui za uno(enjesvakodnevno zakljuenih poslova% (to se zatim prenos u urnal% a nakon toga u glavnu

knjigu. o ispunjenju glavne knjige% konta se zakljuuju i na kraju knjige se praviizvod svih dugovnih i potranih salda. Ovaj izvod slui za otvaranje nove knjige.Karakteristika 1J. stolje'a je izvanredan razvoj krupne ma(inske industrije. Kao

posljedica toga razvija se pored trgovakogi industrijsko knjigovodstvo. roblem kojije izraen u ovom vremenu je sastavljanje kalkulacija u masovnoj proizvodnji.

&ada)i knji%ovodsva

Od prvobitnog zadatka% jednostavnog biljeenja poslovnih promjena% knjigovodstvo jevremeno dobijalo sve ve'e i sloenije zadatke. $ narednoj etapi ono dobija zadatak daobuhvati i kontrolira ukupnu imovinu vlasnika. Onda kada vlasnik nije bio u

mogu'nosti da sa porodicom obavi sve poslove% tj. pojavom saradnika% knjigovodstvodobija zadatak kontrole kretanja imovine u rukama raunopolagaa.$ tri(noj privredi uz javljanje trgovakih dru(tava u kojima se izdvaja privatnikapital% knjigovodstvo dobija zadatak da kontroli(e kruno kretanje kapitala i daiskae ostvareni vi(ak koji je nastao krunim kretanjem kapitala.$ periodu od 1J. stolje'a% knjigovodstvo se usmjeravalo na kontrolu prizvodnog

procesa i tro(kova prizvodnje. 6ve ve'e kori(tenje skupih ma(ina i postrojenja% teporast op(tih tro(kova prema tro(kovima rada i materijala za izradu% uslovilo jepojavu tkz. knjigovodstva tro(kova.$ periodu izmedju dva svjetska rata dolazi do uvodjenja planskih i standardnihtro(kova u knjigovodstvu% zbog slabosti kori(tenja istorijskog tro(ka za dono(enjeodluka. 6a ve'om analitikom podjelom na organizacione jedinice i utvrdjivanjemnjihove efikasnosti i rentabilnosti% razvijeno je tkz. raunovodstvo odgovornosti.&anas razvoj rezultira pojavom novih oblika raunovodstva gdje se zadaci grupi(u

prema grupi korisnika raunovodstvenih informacija kao npr:a8 throughput accounting

b8 management accountingc8 cost accountingd8 responsibilit accountinge8 financial accountingf8 taP accounting ....

Sisemi knji%ovodsva

olaze'i od principa na kojima se zasniva organizacija raunovodstvene evidencije %mogu se izdvojiti slede'i knjigovodstveni sistemi:

18 prosto knji"ovodstvo + obuhvata vodjenje izolovane tj. medjusobnonepovezanih ili odvojenih evidencija o pojedinim imovinskim dijelovima. #eevidencije npr. mogu obuhvatati stanje i kretanje gotovine ili robe% dinika ili

povjerilaca itd. Ovo knjigovodstvo nevodi rauna o cjelvitim sredstvima iliizvorima sredstava kao ni o svim prihodima ili rashodima koji nastaju tokom

poslovanja. Rezultat se utvrdjuje opisom tj. inventurisanjem aktive i pasive 7uuem smislu8 na kraju godine. Razlika aktive i pasive u uem smislu


15/33

predstavlja imovinu 7istu imovinu8 koja se poredi sa njenim stanjem napoetku godine. "ko se ista imovina pove'ala ostvaren je pozitivanfinansijski rezultat. Obzirom da evidncija ne predstavlja povezanu organskucjelinu (to nije mogu'e ostvariti automatsku kontrolu sprovedenih knjienja.

48 dvojno knji"ovodstvo + je potpun sistem knjigovodstva koji kontima

7raunima8 obuhvata sva sredstva preduze'a s gledi(ta sastava i sa gledi(taizvora% pri emu se svaka promjena obuhvata istovremeno u istom iznosu nalijevoj i desnoj strani najmanje dva konta.#o omogu'ava automatsku kontrolu

provedenih knjienja% te je ovaj sistem do sada najsavr(eniji knjigovodstvenisistem.

58 kameralno knji"ovodstvo + je razvijen oblik prostog knjigovodstva koji jeprilagodjen specifinostima poslovanja institucija koje svoju djelatnost vr(e naosnovu budeta. Ovo knjigovodstvo vodi evidencije o : a8 planiranim iostvarenim prihodima i planiranim i ostvarenim rashodimaQ b8 imovini idugovima ustanove odnosno dru(tvene organizacije.

08 konstantno knji"ovodstvo + je poku(aj sistematskog povezivanja dvojnog i

kameralnog knjigovodstva. Organizaciono je postavljeno u 2vajcarskoj% aautor je Lugh i razvijeno je za potrebe dravne administracije u kantonima%mada nije na(lo (iroku primjenu.

Knjigovodstveni metodi su : prenosni% ma(inski% metod bu(enih kartica% softverski itd.Knjigovodstveni oblici su: talijanski% njemaki% francuski% engleski% amerii.

6)6#?, &/O-O K-)O/O&6#/"

Sredsva i i#vori sredsava !redu#e3a

&a bi preduze'e moglo ostvarivati svoju djelatnost ono mora raspolagati saodredjenim sredstvima. Obim i kvalitet sredstava preduze'a primarno odredjujedjelatnost kojom se preduze'e bavi. 6redstva preduze'a mogu biti u materijalnom%nematerijalnom i finansijakom obliku.. eka od sredstava traju dui vremenski

period% a neka se utro(e u samo jednom proizvodnom ciklusu ili u jednomobraunskom periodu."ko ova dobra posmatramo sa stanovi(ta njihovog porjekla tj.

otkuda ta sredstva potiu 7ija su% ko ih potrauje8 onda govorimo o izvorimasredstava. Ovaj termin se u teoriji i praksi koristi da bi se ukazalo na porijeklosredstava.

Sredsva !redu#e3a

$ teoriji i praksi sredstva preduze'a se obino dijele na stalna i teku'a 7obrtna8sredstva.

+talna sredstvasu ona sredstva koja traju vi(e obraunskih perioda i tro(e sena specifian nain. #okom vijeka upotrebe ne mijenjaju svoj oblik i ne ulazecjelokupnom svojom supstancom u sastav proizvoda koji se proizvode% nego na

proizvod prenose samo dio svoje vrijednosti. #aj iznos tj. to(ak zove se amortizacija.


16/33

6talna sredstva iz ugla oblika u kojem se javljaju mogu biti: materijalna%nematerijalna i finansijska.,aterijalna stalna sredstva su ona koja imaju materijalni oblik% npr: zemlji(te i (ume%gradjevine% oprema% vi(egodi(nji zasadi% osnovno stado% stambene zgrade i stanovi.

ematerijalna stalna sredstva ine: osnivaki izadaci% materijalna prava% tro(kovi

razvojnog istraivanja% good ill i ostali oblici stalnih sredstavakoji nemajumaterijalni oblik 7patenti% licence% koncesije8.;inansijska stalna sredstva obuhvataju ulaganja i potraivanja sa rokom duim od

jedne godine. #o su npr. udjeli preduze'a u drugom preduze'u% dati dugoronizajmovi i krediti% dugorona ulaganja u vrijednosne papire% dugorona potraivanja%unaprijed pla'eni tro(kovi% vlastite dionice itd.

#eku'a 7obrtna8 sredstva su ona sredstva koja 'e se utro(iti tj. transformisati u neki oddrugih oblika u lancu reprodukcije u roku kra'em od jedne godine.ojavljuju se uobliku materijalnih sredstava% gotovine% ekvivalenta gotovine i potraivanja% te uobliku ulaganja. #eku'a materijalna sredstva su sirovine i materijali% nedovr(ena

proizvodnja% proizvodi i roba. $ gotovinu% ekvivalente gotovine i potraivanjaubrajamo: novana sredstva% potraivanja od drugih preduze'a% potraivanja odkupaca% potraivanja po osnovu kratkorono datih kredita% potraivanja od zaposlenihostala potraivanja% obraunati a ne fakturisani prihodi i unaprijed pla'eni tro(kovi.$laganja kao oblik teku'ih sredtava su ulaganja na rok kra'i od jedne godine i to su:udjeli u drugim preduze'ima% kratkoroni plasmani u vrijednosne papire% ulaganja uvlastite dionice itd.

Proi#vodni )iklus

7!novacQ R + predmeti radaQ R!radQ 6zR!sredstva za radQ !proizvodQ !gotoviproizvod8

)zvori sredstava pokazuju porijeklo sredstava tj. pokazuju odakle su sredstvapribavljenja. $ teoriji i praksi obino se dijele na: vlastite i tudje izvore.

/lastiti izvori nazivaju se jo( i trajni% jer se polazi od predpostavke da sutrajno raspoloivi za preduze'e.

#udji izvori sredstava predstavljaju obaveze preduze'a prema drugimpreduze'ima% pojedincima i institucijama po razliitim osnovama% npr.po osnovu

primljenih sirovina i roba od dobavljaa% ne ispla'enih pla'a radnicima% poreza dravi%posudjenih finansijskih sredstava.

1 R

6zR

otraivanja 4

R


17/33

Obaveze:@itna odrednica za obaveze je rok dospje'a obaveza. Obaveze sa stanovi(ta rokadospje'a dijelimo na kratkorone ili teku'e i dugorone obaveze. Kratkorone ilitek'e obaveze su one iji je rok dospje'a kra'i od jedne godin% a to su obaveze prema

dobavljaima% krediti od drugih preduze'a% krediti od banaka% obaveze prema drugimpreduze'ima% obaveze prema zaposlenim% obaveze po osnovu poreza% obraunati anepla'eni tro(kovi% unaprijed napla'eni prihodi i sl.&ugorone obaveze su obaveze po kreditima od banaka% obaveze prema drugim

preduze'ima% ostale obaveze i rezervisanja za obaveze i tro(kove.

/lasniki kapital 7trajni kapital ili vlastiti izvori8 je upisani kapital 7dodatno upla'enikapital8% revalizacione rezerve% druge rezerve% akumulirani dobitak% akumuliranigubitak% dobitak teku'e poslovne godine% gbitak teku'e poslovne godine i vlastitedionice koje dri preduze'e.

"K#)/" "6)/"6redstva )zvori sredstava1) Stalna sredstva

! materijana! nematerijalna! finansijska

1) Vlastiti kapital

Osnovni kapital! upisani kapital! dodatno upla'eni kapitalRevalizacione i druge rezerve*adrana zarada! akumulirani dobitak! akumulirani gubitak

! dobitak teku'eg peroda! gubitak teku'eg peroda2) Tekua o!rtna) sredstva

! materijalna! gotovina i ekvivalenti gotovine%

potraivanja! kratkorona ulaganja

2) Tudji kapital

! kratkorone obaveze! dugorone obaveze

Uvrdjivanje !o*eno% sanja sredsava i i#vora sredsava

&a bi se u novoformiranom preduze'u moglo organizovati knjigovodstvo%

neophodno je da se utvrdi stvarno stanje sredstava i izvora sredstava. #o se provodiputem inventurisanja. &etaljan i sistematski pregled cjelokupnog imovinskog stanjapreduze'a na odredjeni dan naziva se inventar. )nventura je postupak sainjavanjadetaljnog i sistematskog pregleda cjelokupnog imovinskog stanja preduze'a.

#ermin inventar je latinskog porijekla i u prevodu doslovno znai


18/33

a8 koliinsko mjerenje% prebrojavanje i popisivanje sredstava i izvora sredstavab8 vrijednosno braunavanje tj. procjena sredstavac8 utvrdjivanje razlike izmedju stvarnog i knjigovodstvenog stanja po pojedinim

imovinskim djelovima.

$ svrhu inventurisanja utvrdjuje se obaveza imenovanja iz redova lanova preduze'a%potrebnog broja komisija za popis. 6amo inventurisanje moe da bude dvojako% i to:a8 otpuno + kada se vr(i popis cjelokupne aktivne i pasivne imovine. " to je kodzavr(nog i poetnog inventara.

b8 &jelimino + kada se popisuju samo pojedine kategorije sredstava npr. zalihe robeu prodavnici ili zalihe samo nekih materijala u magacinu i dr.

ostoji jo( podjela na redovno i vanredno iventurisanje.

(NJ45OVODSTVEN4 647ANS STANJA 4G.E5.4EEH

od bilansom podrazumjevamo sumaran prikaz cjelokupnog imovinskog stanjapreduze'a u odredjenom trenutku. @ilans u knjigovodstveno! tehnikoj definiciji jepregled u obliku dvostranog rauna koji na lijevoj strani pokazuje aktivu% a na desnojpasivu.*ato se bilans prikazuje u dva dijela% obino jedan prema drugom% a ne jedan izadrugog. Osnovna karakteristika bilansa stanja je bilansna ravnotea% gdje je aktiva

jednaka pasivi tj. sredstva su jednaka izvorima sredstava. @ilansna ravnotea potieotuda (to i lijeva i desna strana bilansa imaju jedan isti predmet posmatranja tj%imovinu% koji je medjutim obuhva'en u dvije razli'ite perspektive. $ aktivi + sagledi(ta sastava% a u pasivi + sa gledi(ta izvora.

" @ilans preduze'a na dan E1.E1.4EEH god Sredsva

1) Stalna sredstva

+ zemlji(te! zgrade! ma(ine! inventar

2) Tekua sredstva

! gotovina! potraivanja

4#vori sredsava1) "apital

2) #u$orone o!aveze

%) "ratkorone o!aveze

"K#)/" A A "6)/"

6trana aktive svakog bilansa prua sliku o nainu na koji su uoena cjelokupnasredstva do kojih je preduze'e do(lo. 6trane pasive jasno pokazuju dvijekarakteristine grupe izvora iz kojih su pribavljena ukupna sredstva preduze'a: vlastitii tudji ili pozajmljeni kapital.)skazivanjem aktivnih i pasivnih imovinskih dijelova u bilansu vr(i se uvid u bilans

pozicija. 6vrstavanje bilansnih pozicija u bilansu moe da bude razliito prema

konkretnim potrebama.


19/33

R))) 6/R6#"/"-" @)="6)L O*))-"

u raunovodstvenoj teoriji poznato je nekoliko principa svrstavanja bilansnih pozicija%od kojih se naje('e pominju funkcionalni princip i princip likvidnosti.

Funkcionalni princip+ kod ovog principa osnovno grupisanje pozicija sredtava vr(ise tako da se u aktivu bilansa prvo unose stalna % pa zatim teku'a sredstva. rilikomuno(enja stalnih sredstava% po pravilu se respektuje duina vijeka trajanja pojedinihsredtava. Kod uno(enja teku'ih sredstava% osnov za njihovo pozicioniranje

predstavljanjihovo mjesto u krunom kretanju sredstava u procesu reprodukcije.Otuda% prvo se unose novana sredstva% zatim sirovine i materijali% zatim pozicija

proizvodnje% gotovi proizvodi% roba i na kraju potraivanja i ulaganja.$ okviru pasive prvo se unose pozicije vlasnikog kapitala% zatim pozicije obaveza +dugorone pa kratkorone.

Princip likvidnosti+ osnovni kriterij kod svrstavanja bilansnih pozicija po principu

likvidnosti je vremenski period transformacije pojedinih pozicija sredstava u likvidninovani oblik. rema ovom principu vanije su one pozicije koje 'e se bre pretvoritiu novac% pa one zauzimaju dominantnije mjesto u strukturi bilansa.#ako se u aktivu

bilansa prvo unose teku'a sredstva% pa potom stalna sredstva. Kod teku'ih sredstavatakodje se uvaava vrijeme transformacije u novani oblik% a grupisanje stalnihsredstava vr(i se na osnovu vijeka trajanja i to idu'i od onih sa kra'im vijekomtrajanja ka onima sa duim vijekom trajanja.$ pasivi bilansa prvo se unose pozicije obaveza + idu'i od kratkoronih kadugoronim obavezama% a potom se unose pozicije vlasnikog kapitala.

&rimjer:

18 reduze'e imalo je na dan E1.E1.1JJJ god slede'e bilansne aktivne i pasivnepozicije: S /lastiti kapital HDE.EEE%EE

o *alihe gotovih proizvoda 1IE.EEE%EEo *alihe materijala GE.EEE%EEo Tiro raun 54.EEE%EEo roizvodnja u toku 5EE.EEE%EEo &ugoroni kredit 4DE.EEE%EEo *grade 1EE.EEE%EEo @lagajna 5EE%EEo Obaveze prema dobavljaima 04.5EE%EEo otraivanja od kupaca HE.EEE%EEo /rijednost ma(ina 4EE.EEE%EE

6astaviti bilans preduze'a po principu a8 funkcionalnostib8 likvidnosti

a8" @ilans preduze'a na dan E1.E1.1JJJ god R.br Opis )znos R.br Opis )znos

18 Salna sredsva*grade 1EE.EEE%EE 18 (a!ial/lastiti kapital HDE.EEE%EE


20/33

48

5808D8

H8I8G8

,a(ineTeku3a sredsva@lagajnaTiro raun*alihe materijala

roizvodnja u toku*alihe gotovih

proiz.otraivanja odkupaca

4EE.EEE%EE

5EE%EE54.EEE%EEGE.EEE%EE

5EE.EEE%EE1IE.EEE%EE

HE.EEE%EE

4858

&ugoroni kreditiObaveze premadobavljaima F !!!!!!!!!!! F

F F!!!!! F

4DE.EEE%EE

04.5EE%EE

/rijednost aktive 89:$///0// /rijednost pasive 89:$///0//

b8" @ilans preduze'a na dan E1.E1.1JJJ god R.br Opis )znos R.br Opis )znos

18485808D8H8

I8G8

Teku3a sredsva@lagajnaTiro raunotraivanja odkupaca*alihe gotovih

proiz.roizvodnja u toku*alihe materijalaSalna sredsva,a(ine

*grade

5EE%EE54.EEE%EEHE.EEE%EE

1IE.EEE%EE5EE.EEE%EE

GE.EEE%EE

4EE.EEE%EE1EE.EEE%EE

18

4858

(a!ialObaveze premadobavljaima&ugoroni krediti/lastiti kapital F !!!!!!!!!!! F F F!!!!! F

04.5EE%EE

4DE.EEE%EEHDE.EEE%EE

/rijednost aktive 89:$///0// /rijednost pasive 89:$///0//

48 reduze'e imalo je na dan 51.14.4EE0 god slijede'e aktivne i pasivnebilansne pozicije:

"mbalaa 51.G0E%EE roizvodnja u toku 1JI.4EE%EE &obavljai za stalna sredstva 1ID.HEE%EE @lagajna 4.J4G%EE #rajni kapital 1.ID0.GEE%EE *alihe materijala 114.IHE%EE &ugoroni krediti za stalna sredstva 1ED.EEE%EE Tiro raun 1DJ.0EE%EE &obavljai za teku'a sredstva 5J4.GGG%EE 6talna sredstva 4.D5D.EEE%EE &ugoroni krediti za teku'a sredstva DEE.E0E%EE

Kratkoroni krediti za teku'a sredstva 5IE.EEE%EE otraivanja od kupaca 5I4.GEE%EE


21/33

Kratkoroni krediti za stalna sredstva 40E.0EE%EE otovi proizvodi 14H.GEE%EE

6astaviti bilans preduze'a po principu a8 funkcionalnosti i b8 likvidnosti" @ilans preduze'a na dan 51.14.1 god R.br Opis )znos R.br Opis )znos

18

485808D8H8I8G8

Salna sredsva6talna sredstvaObrna sredsva@lagajnaTiro raun*alihe materijala"mbalaaroizvodnja u tokuotovi proizvodiotraivanja od

kupaca F !!!!!!!!!!! F !!!!! F

4.D5D.EEE%EE

4.J4G%EE1DJ.0EE%EE114.IHE%EE51.G0E%EE

1JI.4EE%EE14H.GEE%EE5I4.GEE%EE

18

4858

08D8

H8I8

(a!ial#rajni kapitalDu%oro*ne obave#e&ug. kreditiF stalnasr.&ug. kreditiFteku'asr.

(rakoro*neobave#e

Krat. kreditiF stalnasr.Krat.kreditiFteku'asr.Obave#e !remadobavlja*ima&obavljF stalna sred.&obavljFteku'a sred.

1.ID0.GEE%EE

1ED.EEE%EEDEE.E0E%EE

40E.0EE%EE5IE.EEE%EE

1ID.HEE%EE5J4.GGG%EE

/rijednost aktive 2$,2.$;:.0// /rijednost pasive 2$,2.$;:.0//

" @ilans preduze'a na dan 51.14.1 god

R.br Opis )znos R.br Opis )znos

18485808D8H8I8

G8

Obrna sredsva@lagajnaTiro raunotraivanja odkupacaotovi proizvodiroizvodnja u toku"mbalaa*alihe materijalaSalna sredsva

6talna sredstva F !!!!!!!!!!! !!!!! F

4.J4G%EE1DJ.0EE%EE5I4.GEE%EE14H.GEE%EE1JI.4EE%EE

51.G0E%EE114.IHE%EE

4.D5D.EEE%EE

1848

5808

D8H8

I8

Obave#e !remadobavlja*ima&obavljF stalna sred.&obavljFteku'a sred.(rakoro*neobave#eKrat. kreditiF stalnasr.Krat.kreditiFteku'asr.

Du%oro*ne obave#e&ug. kreditiF stalnasr.&ug. kreditiFteku'asr.(a!ial#rajni kapital

1ID.HEE%EE5J4.GGG%EE

40E.0EE%EE5IE.EEE%EE

1ED.EEE%EEDEE.E0E%EE

1.ID0.GEE%EE

/rijednost aktive 2$,2.$;:.0// /rijednost pasive 2$,2.$;:.0//58 reduze'e


22/33

"mbalaa J.G0E%EE &obavljai za teku'a sredstva10.4GG%EEotraivanja od kupaca 14.JEE%EE #rajni kapital500.GEE%EEroizvodnja u toku 14.JEE%EE &ugoroni krediti za teku'a sredstva

0J.E0E%EE@lagajna 5.54G%EE Kratkoroni krediti za teku'a sredstva5H.0EE%EE#ransportna sredstva IE.EEE%EE &obavljai za stalna sredstvaD.HEE%EEotovi proizvodi 1E.GEE%EE Kratkoroni krediti za stalna sredstva4E.EEE%EE,a(ine 14H.EEE%EETiro raun 4H.0EE%EE*alihe materijala 1E.EHE%EE

6astaviti bilans preduze'a po principu a8 funkcionalnosti i b8 likvidnosti" @ilans preduze'a


23/33

1E sredstva,a(ineradjeviniskiobjekti

4ED.JEE%EE &ug. kreditiF stalnasr.&ug. kreditiFteku'asr.(a!ial

#rajni kapital

500.GEE%EE

/rijednost aktive 9..$-:.0// /rijednost pasive 9..$-:.0//

O6O/? @)="6? RO,-??

$ preduze'ima uslijed privrednih procesa javljeju se brojne promjene koje na razliitnain i razliitim intenzitetom imaju uticaja na bilans. Obzirom na nain kako djelujena bilans% bilansne promjene se mogu svrstati u etiri kategorije osnovnih bilansnih

promjene: 18 promjene kojima se pove'ava aktiva i pasiva 48 promjene kojima se smanjuje aktiva i pasiva 58 promjene kojima se mijenja oblik aktive

08 promjene kojima se mijenja oblik pasive

1) &romjene kojima se poveava aktiva i pasiva

Ova kategorija ekonomskih promjena djeluje na bilans tako (to se istovremenopove'ava i aktiva i pasiva u bilansu% tj. dolazi do pove'anja jedne ili vi(e aktivnihimovinskih pozicija% uz istovremeno pove'anje jedne ili vi(e pasivnih imovinskih

pozicija. @ilansna ravnotea ostaje nepromjenjena% ali se pove'ava iznos ukupne

aktive i pasive.rimjer: o fakturi br. 4EH i zakljunici 04E% kupljeno je od preduze'a 4@eta> sirovinau vrijednosti od 5.EEE%EEK,. la'anje fakture bi'e izvr(eno u zakonskom roku.

2) &romjene kojima se smanjuje aktiva i pasiva

"manjenje aktive i pasive kroz drugi tip osnovnih bilansnih promjena rezultat jeekonomskih promjena koje imaju odraza na smanjenje jedne ili vi(e imovinskih

pozicija u aktivi uz istovremeno smanjenje jedne ili vi(e imovinskih pozicija u pasivi.@ilansna ravnotea ostaje nepromjenjena% samo se zbir aktive i pasive smanjuju za istiiznos.rimjer: o izvodu sa iro rauna moe se vidjeti da je ispla'ena faktura dobavljau

za obrtna sredstva u iznosu od 4.JEE%EEK,.%) &romjene kojima se mijenja o!lik aktive

Ova promjena izaziva kvantitativne promjene iskljuivo u okviru aktive tj. jednaaktivna imovinska pozicija se smanjuje% a druga pove'ava. *bir aktive ostaje isti izadrava se bilansna ravnotea.rimjer: a osnovu naloga br.1 a po trebovanju br.4 izdato je iz magacina za potrebe

proizvodnje% sirovina u vrijednosti I.EEE%EEK,.

') &romjene kojima se mijenja o!lik pasive

Ove promjene izazivaju mijenjanje strukture pasive tj. jedna pasivna imovinska

pozicija se pove'ava% a druga smanjuje. *bir pasive ostaje isti% a bilansna ravnotea jenepromjenjena.


24/33

rimjer: Obavezu prema dobavljau za stalna sredstva u iznosu od D.EEE%EEK,isplatili smo iz odobrenog dugoronog kredita za stalna sredstva od na(e banke.

Ui)aj !oslovni1 !romjena na !ojavu ras1oda i !ri1odaored prethodno navedenih bilansnih promjena u svakodnevnoj praksi preduze'a

javljaju se i i ekonomske promjene koje izazivaju pojavu rashoda i prihoda i timepove'avaju ilismanjuju vlastita sredstva preduze'a.Ove ekonomske promjene dijele sena promjene koje utiu na : 18 ove'anje aktive i pasive usljed naplate prihoda

48 6manjenje aktive i pasive usljed isplate rashoda58 )zmjene u imovini uslijed obrauna prihoda08 )zmjene u imovini uslijed obrauna rashoda

1) &oveanje aktive i pasive usljed naplate prihoda

Kod ove kategorije ekonomskih promjena karakteristino je da uslijed naplate prihodadolazi do pove'anja aktive i isto tako za isti iznos pove'avaju se vlastiti izvori

preduze'a iskazani kao kapital u sastavu pasive.rimjer: apla'eno je jedno ranije otpisano neneplativo potraivanje u iznosu od

4.EEE%EEK,.

2) Smanjenje aktive i pasive usljed isplate rashoda

Ova kategorija utie na bilans tako (to uslijed isplate rashoda dolazi do smanjenjavlastitih sredstava preduze'a.rimjer: *bog neblagovremenog istovara prispjele robe iz vagona ispla'eno je% nateret iro rauna% eljeznikoj stanici GEEK,.

%) (zmjene u imovini uslijed o!rauna prihoda

Ova kategorija dovodi do promjene u strukturi aktive i istovremeno se pove'avajuvlastiti izvori sredstava preduze'a.rimjer: *bog toga (to dobavlja nije blagovremeno izvr(io isporuku robe premazakljuenom ugovoru% zaraunali smo mu penele u iznosu od 5.EEE%EEK,.

') (zmjene u imovini uslijed o!rauna rashoda

Ova kategorija ekonomskih promjena utie na bilans% tako (to uslijed obraunavanjarashoda dolazi do smanjenja vlastitih izvora sredstava iskazanih u obliku vlasnikogkapitala u korist neke druge pasivne imovinske pozicije.rimjer: *bog toga (to na(e preduze'e nije blagovremeno prema ugovoru izvr(iloisplatu fakture dobavljau% obraunata nam je zatezna kamata u iznosu od1.EEE%EEK,.

(ono kao meod sisemasko% obu1vaanja ekonomski1 !romjena

akon sastavljanja bilansa pred knjigovodstvo se postavlja problem kako 'e setehniki na bilansu prikazati sve teku'e poslovne promjene% a da se utvrdjena bilansnaravnotea time ne poremeti. *a ove potrebe u knjigovodstvu je uveden konto$&ok bilans pokazuje cjelokupno imovinsko stanje jednog preduze'a% konto pokazujestanje pojedinog imovinskog dijela i promjene koje se na njemu de(avaju. *a svakosredstvo svaki iznos sredstava uz pomo' konta vodi se posebna sistematskaevidencija o nastalim ekonomskim promjenama.#ehnika knjigovodstvene evidencije slui se kontima iji je oblik predtavljen u obliku

slova 7poetno slovo rijei terazije8% a kao (to je u ostalom i oblik samog bilansa.Konto je italijanska rije i u prijevodu znai raun.


25/33

Konto osim stanja sadranog u bilansu% sadri jo( i promjene koje prikazujupove'anje i smanjenje imovine. Osnovna podjela konta prema bilansu je na"K#)/" i "6)/" konta."ktivna konta pokazuju stanje i promjene stanja aktivnih imovinskih dijelova% a

pasivna konta stanje i promjene stanja pasivnih imovinskih pozicija.

,oemo konstatovati da se poetno stanje kod aktivnih konta kao i svako daljepove'anje sredstava knjii na lijevu stranu% a svako smanjenje knjii na desnu stranunegativnu stranu. 2to se tie pasivnih imovinskih dijelova% njihova poetna vrijednostregistruje se na desnoj 7negativnoj8 strani konta. 6hodno tome svaka naredna poslovna

promjena koja znai pove'anje bilo kojeg pasivnog imovinskog dijela bi'ezabiljeena takodje na desnoj negativnoj strani."ko u preduze'u nastane takva poslovna promjena koja oznaava smanjenje njegovih

postoje'ih obaveza% ona 'e se registrovati na lijevoj 7pozitivnoj8 strani odgovaraju'egkonta u pasivi% jer je svako smanjenje obaveza za preduze'e pozitivno.

7B8 @lagajnaUUUUUU7!8 7B8UUUUTiro raunUUUUU7!8

st 4.J4G%EE V 4.EEE%EE 718 st 1DJ.0EE%EE V 1EE.EEE%EE 748 V 718 4.EEE%EE V

Otvaranje konta za svaku bilansnu poziciju na poetku posmatranog obraunskogperioda naziva se Ralanjivanje poetno" bilansa na konta-.

7&8 78 7&8 787B8 "ktivna konta UUUUUU7!8 7!8UUUUasivna kontaUUUUU7B8st M V V M st

7B8 V 7!8 7!8 V 7B8

&obavljai za teku'a7B8 sredstvaUUUUUU7!8748 1EE.EEE%EEV 5J4.GGG%EE st

V

"=,"rimjer:1. ribavljeno je od preduze'a pomo'nog materijala u vrijednosti od 0E.EEE%EEK,% a faktura nije pla'ena4. Kreditnoj banci je sa TR pla'ena rata kredita za teku'a sredstva u iznosu od 4E.EEE

5. )z proizvodnje je na skladi(te predato zavr(enih gotovih proizvoda u vrijednosti od1E.EEE K,0. o nalogu na(eg preduze'a investiciona banka je isplatila na teret odobrenoginvesticionog zajma dobavjau za stalna sredstva iznos od 1E.EEE K,

1. 7B8 *alihe materijalaUU7!8 7B8&obavljai za obrtna sredstva7!8st 1E.EHE%EE V V 10.4GE%EE 7st8718 5E.EEE%EE V V 5E.EEE%EE 718

4. 7B8 Tiro raun UUUUUU7!8 7B8Krediti za obrtna sredstvaUUUU7!8st 4H.0EE%EE V 4E.EEE%EE 748 748 4E.EEE%EE V 5H.0EE%EE 7st8

V V


26/33

5. 7B8 roizvodnja u tokuUUU7!8 7B8*alihe gotovih proizvodaUUU7!8st 14.JEE%EE V 1E.EEE%EE 758 7st8 1E .GEE%EE V

V 758 1E.EEE%EE V

0. 7B8 &obavljai za stalna sredstva7!8 7B8&ugoro.kredit za stalna sredstva7!8

708 1E.EEE%EE V D.HEE%EE 7st8 V 1G.EEE%EE 7st8 V V 1E.EEE%EE 708

S4STEMATS(A EV4DENronalazak konta 7rauna8 olak(ao je utvrdjivanje stanja po pojedinim imovinskimdijelovima kojima raspolae preduze'e% tj. po pojedinim vrstama sredstava% a isto takoi stanje pojedinih izvora sredstava nakon niza poslovnih dogadjaja u poslovanju

preduze'e. a poetno stanje nekog sredstva ili obaveze umjesto na aktivni odnosnopasivni raun% doda'e se efekti svake transakcije koja ima uticaja na tu vrstu sredstavaili izvora. @ilo da oni znae pove'anje ili smanjenje stanja.

"ko se otvore konta za svaku bilansnu poziciju u aktivi i pasivi iz poetnog bilansastanja dobija se prgled rauna poznat kao sistemtska evidencija ili "lavna knji"a-V

Ova otvorena konta pokazuju stanje svega onoga sa ime raspolae preduze'e 7isredstva i izvore8. #akodje% ovaj pregled konta nije zatvoren skup konta% ve' otvorentj. da se za svaki novi vid sredstava koji bi se pribavio u preduze'u ili za svaku novuvrstu obaveza koja se pojavi% a do tada nije postojala u preduze'u% u okviru oveevidencije moe dodati novi konto koji 'e pratiti nastanak ovog vida sredstava ili oveobaveze i promjene stanja

avedeni skup rauna se naziva sistematska evidencija zato (to se na ovim kontimaizvodi takvo knjienje ekonomskih promjena% gdje se one grupi(u prema predmetu nakoji se odnose. &akle% sve promjene koje se odnose na odredjenu kategoriju sredstavaodnosno obaveza se sistematizuju tj. grupi(u na jednom mjestu tj. na jednom kontu.lavna knjiga je najvanija raunovodtvena knjiga sistema dvojnog knjigovodstva.#akav njen poloaj rezultat je injenice da ona obuhvata sve promjene na izvorima tj.sredstvima% obavezama i kapitalu preduze'a. Kao i one koje se odnose na nastanak

rashoda i prihoda. &akle% ni jedna poslovna transakcija koja ima uticaja na ovekategorije nesmije biti izostavljena iz glavne knjige. 6a stanovi(ta forme tj oblikasistematska evidencija ima zaglavlje u kojem se navodi da je rije o glavnoj knjizi%daje naziv preduze'a za koje je otvorena % te period vremena za koji 'e se registrovatiekonomske promjene.

rimjer:reduze'e


27/33

otraivanja od kupaca@lagajna*alihe goriva i maziva*alihe gotovih proizvoda

D5.EEE5.EEE0.EEE

0E.EEE

&obaljai za teku'a sredstvaKratkoroni krediti za teku'asredstva&ugoroni krediti za stalnasredstva

Kratkoroni krediti za stalnasredstva

0E.EEE4H.EEE4J.EEE

6astaviti poetni bilans% a zatim na osnovu njega otvoriti glavnu knjigu i knjiitidejstvo slede'ih poslovnih transakcija:1. Od preduze'a O,/ kupili smo goriva i maziva u vrijednosti D.0EE K,4. 6 ciljem odravanja teku'e likvidnosti prebacili smo gotovinu u blagajnu uvrijednosti 5.EEE K,5. ,enadment Razvojne banke pozitivno je odgovorio na na( zahtjev vezan za na(ufinalnu konsolidaciju tj% odobrio je konvertovanje dijela kratkoronih kredita za

teku'a sredstva u dugoroni kredit za teku'a sredstva u visini 4E.EEE K,0. Obavezu prema preduze'u O,/ u cijelosti smo izmirili sa TR.D. eaurno('u n(e finasijako!raunovodstvene slube zastarilo je potraivanje odkupca u visini od I.4EE K,H. *a utro(enu elektrinu energiju u teku'em mjesecu


28/33

9:$///2$///

:>2$///

Biro ra*un &ali1e maerijala

s>--8$///

.>2$///

2$///:>

,$9//->

s>:9$///

&ali1e %oriva i ma#iva (an)elarijski maerijal

s>9$///

->,$9//

s>:$://

&ali1e %oovi1 !roi#voda PoraCivanje od ku!a)a

s>9/$///

s>,2$///

;$://,>

Trajni ka!ial Du%oro*ni kredi #a salna sredsva

9:$///s>

:$///s>

Du%oro*ni kredi #a eku3a sredsva (rakoro*ni kredi #a salna sredsva

:.$///s>

:/$///2>

:8$/// s>

(rakoro*ni kredi #a eku3asredsva

Dobavlja*i #a salna sredsva

2>

:/$///

9/$///

s>

:/$://

s>

Dobavlja*i #a eku3a sredsva Vanredni ras1odi

9>,$9//

;>:$;8/

/$///s>

,$9// -> 2$8/

>

,>;$://

Redovan ras1od Vanredni !ri1od> :$;8/


29/33

2$8/ ;>

Redovan !ri1od

2$//

.>

LROO=O2K" ?/)&?)-" )=) &?/)K

Lronolo(ka evidencija ili dnevnik predstavlja jednu od osnovnih raunovodstvenihposlovnih knjiga. $ ovoj knjizi poslovne transakcije se evidentiraju hronolo(ki tj.vremenskim redosljedom kojim su i nastajale.Knjienje poslovnih transakcija u dnevniku O6O/O je knjienje nastalih

poslovnih promjena. Otuda se sve poslovne transakcije knjie prvo u dnevniku papotom na kontima glavne knjige.&nevnik ima zaglavlje u kojem se navodi da je to dnevnik i mjesec i godina na koju

se odnosi. $ zaglavlju se navodi i naziv preduze'a. 6trane dnevnika se obiljeavajurednim brojevima. &nevnik se vodi u obliku strane 7ital. 8. )ma slede'ekolone: redni broj% datum% opis privredne transakcije% poziv na broj konta u glavnojknjizi i dvije novane kolone 7duguje i potrauje8.

6tr.1&nevnik preduze'a za mjesec jun 4EED god.

R.br &atum Opis ozivna broj

)znos&uguje otrauje

145

140

EI

EI

Kto @lagajna Kto Tiro raun

!o i#vodu banke

41

H5D40

HDE%EE

1E.EEE%EE

HDE%EE

G.5EE%EE1.IEE%EE

Kto otraivanja od kupacaKto Redovan prihod

Kto Obaveze za porez!o akuri broj $$$$$$$

o knjienju ekonomskih promjena u dnevniku sluimo se tkz . Oni predstavljaju proknjienje poslovne transakcije u dnevniku. *naiknjigovodstveno!tehniki gledano% rezultat knjienja osnovne transakcije u dnevniku

je knjigovodtveni stav. "ko se provodi takvo knjienje gdje se efekti nastale poslovnetransakcije odnose samo na dva konta 7jedan konto 'e da duguje% a drugi dapotrauje8% onda imamo tkz. prosti ili jednostavni knjigovodstveni stav.$koliko se efekti poslovne transakcije odraavaju na stanje na vi(e od dva konta 7tj.

jedan ili vi(e konta 'e da duguju i jedan ili vi(e konta 'e da potrauju8 onda se radi osloenom knjigovodstvenom stavu.

&nevnik u kojem biljeimo hronolo(ke ekonomske promjene moe da se vodi uobliku povezane knjige ije su strane numerisane rednim brojevima ili se moe voditina izdvojenim listovima. Razvoj informatikih sredstava omogu'ava vodjenjednevnika u elektronskoj formi% pri emu se po potrebi mogu (tampati svi ili samo

potrebni listovi dnevnika sa proknjienim poslovnim promjenama.


30/33

&atumi knjienja u dnevniku moraju obavezno da slijede hronolo(ki redosljed% a svestrane dnevnika moraju biti ispunjene. ?ventualni nepopunjeni prostor na stranidnevnika mora se precrtati tkz. knjigovodstvenim koljenom. a taj nainonemogu'ava se naknadno upisivanje i eventualno dopisivanje u dnevniku.Otvaranje dnevnika na poetku perioda za koji 'e se evidentirati poslovne transakcije%

podrazumjeva da se u dnevnik unese poetno stanje bilansnih pozicija iz bilansastanja preduze'a.

$no(enje poetnog stanja moe se izvr(iti na dva naina:18 od rednim brojem knjigovodstvenog stava nula 7E8 i datumom E1. januar% u

koloni opisa unose se prvo sva aktivna konta stanja% a potom sva pasivna kontabalansa stanja. $ koloni iznosa unose se iznosi pozicija po poetnom bilansu.Radi bolje preglednosti pasivne bilansne pozicije 'e se pri upisu pomjeriti zamalo u desnu stranu 7otprilike u (irini dva slova u tekstu8. )spod unesenih

pozicija u koloni opis unosi se slede'i tekst poja(njenje knjienja

6trana 1.&nevnik preduze'a za mjesec januar 4EED godine

R.br &atum Opis ozivna broj

)znos&uguje otrauje

E E1

EI

Kto Tiro raunKto @lagajnaKto KupciKto *alihe Kto &obavljai Kto Kratkoroni krediti

Kto &ugoroni krediti Kto /lastiti kapital&a !o*eno sanje !o bilansu

1450DH

IG

1.EEE%EE4DE%EE

5.0EE%EEI.4EE%EE

5.4EE%EE1.4EE%EE

0.IEE%EE4.IDE%EE

48 &rugi nain otvaranja dnevnika je pomo'u tkz. konta izravnanja. 6pecifinostovog naina je da se u dnevnik unesu najprije sve pozicije iz aktive i za njihoviznos se odobri konto izravnjanja. $ opis se upisuje tumaenje knjienjarijeima i taj stav odvoji rastavnom crtomod narednog. otom se drugim knjigovodstvenim stavom unosi najprije kontoizravnjanja i on se zaduuje za zbir stanja svih pasivnih konta% a potom ispodupisuju se redosljedom sve pozicije pasivnih rauna. $ koloni opisa ispod

unesenih rauna upisuje se tumaenje knjienja rijeima i ovaj stav rastavnom crtom se odvaja od narednih stavova.6trana 1.

&nevnik preduze'a za mjesec januar 4EED godineR.br &atum Opis oziv

na broj)znos

&uguje otraujeE

E

E1

E1

Kto Tiro raunKto @lagajnaKto KupciKto *alihe Kto izravnjanja

&a !o*eno sanje akivni1kona

1450J

J

1.EEE%EE4DE%EE

5.0EE%EEI.4EE%EE

11.GDE%EE

11.GDE%EE


31/33

DHIG

5.4EE%EE1.4EE%EE0.IEE%EE4.IDE%EE

Kto izravnjanja Kto &obavljai Kto Kratkoroni krediti Kto &ugoroni krediti Kto /lastiti kapital

&a !o*eno sanje !asivni1kona

)li6trana 1.

&nevnik preduze'a za mjesec januar 4EED godineR.br &atum Opis oziv

na broj)znos

&uguje otraujeE E1 $kupna aktiva

$kupna pasiva&a !o*eno sanje !o bilansu

11.GDE%EE11.GDE%EE

Kada je strana dnevnika popunjena vr(i se prenos knjienja na narednu stranu. #o seprovodi na taj nain (to se sabere promet kolone duguje i kolone potrauje i u opisuupi(e


32/33

I. ## @iL nam je ispostavilo fakturu na ime tro(kova kori(tenja telefona u tek'emmjesecu u visini od 5.JEE K,G. za izvr(ene intelektualne usluge preduze'u iz euma naplatili smo G.1JE

?videntiranje promjena u glavnoj knjizi i dnevniku omogu'uje preduze'u da efekteposlovnih dogadjaja zapisuje na pregledan i konzistentan nain. ,edjutim na krajuobraunskog perioda potrebno je sve efekte svih evidentiranih poslovnih dogadjajzajedno sa poetnim stanjima saeti u finansijske izvje(taje koji 'e pokazati stanjeimovine sa kojom preduze'e raspolae po zavr(etku posmatranog perioda. ;inansijskiizvje(taji treba da pokau imovinsku i finansijsku situaciju preduze'a. )movinskasituacija preduze'a predstavljena je i odreena veliinom i strukturom sredstava injihovih izvora sa kojima raspolae konkretno preduze'e.;inansijska situacija preduze'a odreena je a8 strukturom ulaganja 7sredstava8

b8strukturom izvora sredstavac8 meusobnim odnosom pojedinih

kategorija ulaganja ipojedinih kategorija izvorad8 zaraivakom sposobno('u preduze'a

$ odnsu na poetak perioda poslovni dogaaji mogu znatno promjeniti strukturu iiznose pojedinih bilansnih pozicija koje pokazuju sredstva i izvore sredstava. )sto takouspje(nost poslovanja opisana prihodima i rashodima u bilansu uspjeha dove('e do

pove'anja ili smanjenja vlastitog kapitala preduze'a. )znimno% on moe zadrati istuvrijednost ako preduze'e nije ostvarilo ni dobitak ni gubitak u posmatranom periodu.eriod vremena za koji se obraunavaju efekti poslovnih dogadjaja% naziva seobraunski period-$

On moe biti odreen zakonskim propisima za eksterno izvje(tavanje ili za potrebeinternog izvje(tavanja. ,enadment moe odrediti duinu perioda podno(enjafinansijskih izvje(taja.

#ehniko sredstvo kojim se sluimo za saimanje prometa sa rauna u bilans% nazivase probni bilans-$robni bilans je prvi dio pregleda koji se naziva zakljuni list-$) jedno i drugo sredstvo su u funkciji izrade informacije o cjelokupnoj imovinskojsituaciji preduze'a.Kao dio zakljunog lista% probni bilans ima izgled tabele sa slede'im kolonama: redni

broj% naziv% promet i saldo konta.

robni bilans preduze'a za period UUUUUUUUUUUUU

R.br. aziv kontaromet 6aldo

&uguje otrauje &uguje otrauje

;unkcije probnog bilansa su: a8 saimanje prometa konta


33/33

b8 provjera raunske tj. formalne ispravnosti izvr(enihknjienja na kontima

glavne knjigec8 kontrola ukupnosti izvr(enih knjienja

edostatak probnog bilansa je u tome (to on ne omogu'ava da se sagleda materijalnaispravnost izvr(enih knjienja. robni bilans nam nemoe re'i da li su efekti

poslovnih dogaaja knjieni na konta na koja se i odnose.ostupak za sastavljanje probnog bilansa obuhvata slijede'e:

18 provjeru da li su sve poslovne promjene knjiene kroz dnevnik i prene(ene naraune glavne knjige.

48 $tvrivanje prometa lijeve i desne strane za sveki konto u glavnoj knjizi58 $no(enje u probni bilans za sva konta glavne knjige prvog stepena naziva

konta i njegovog prometa lijeve i prometa desne strane.08 akon uno(enja prometa konta u kolonu prometa u probnom bilansu ova

kolona se sabira i uporeuju zbirovi podkolona% te zbir kolone prometa sa

zbirom dnevnika. )znosi treba da se podudaraju.D8 )zraunavanje 6"=&" 7stanja za svaki konto na osnovu unesenog prometa

konta u probni bilans. 6aldo se unosiu podkolonu duguje% ako je prometdugovne strane konta ve'i od prometa potra'ne strane i obratno.

H8 akon izraunavanja i uno(enja salda za sva konta u probni bilans% sabiraju sesve stavke date u podkolonama kolone saldo. jihov zbir mora biti jednak.

I8 Odvajaju se rauni stanja od rauna uspjeha. " osnovu salda na ovim kontimasainjavaju se bilans stanja i bilans uspjeha.

robni bilans preduze'a doo

racunovodstvo - teorija.doc

Documents