priredila: doc. dr. sc. ivana vukorepa i prof. dr. sc...

Priredila: doc. dr. sc. Ivana Vukorepa i

prof. dr. sc. Ţeljko Potočnjak

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo

Povijesni razvoj ureĎenja radnog vremena

1) samostalna poslovodna odluka poslodavca

19. st. - borbe za 8 satno radno vrijeme (6 x 8 = 48)

1.5.1886. - štrajk u Chicagu: 40 000 radnika zahtijevalo 8-8-8

2) predmet kolektivnog pregovaranja

3) predmet normativnog ureĎenja putem:

ograničenja trajanja radnog vremena

propisivanjem odmora i dopusta

Ekonomska perspektiva◦ razlozi za i protiv zakonskog ureĎenja

Pravna perspektiva – ureĎenje u

◦ meĎunarodnom pravu

◦ pravu EU

◦ pravu RH


Katedra za radno i socijalno pravo 2

Pravo na rad i sloboda rada◦ temeljno ljudsko pravo◦ je li opravdano ograničavati? odreĎivanjem max. trajanja r.v. ? odreĎivanjem odmora / dopusta?

Što je s trţišnim slobodama poslodavaca?◦ ovlast organizirati posao◦ ako se ograniči, povećavaju se troškovi

Čemu sluţi odmor (dnevni/tjedni/godišnji)?◦ temeljno ljudsko pravo ◦ koja mu je svrha? obiteljski ţivot, društveni ţivot, veća produktivnost radnika (ali i trošak poslodavca)

Čemu sluţi rodiljni i roditeljski dopust?◦ obiteljski ţivot, demografska odrţivost◦ trošak poslodavca obrazovanje zamjenskih radnika, ili veće opterećenje postojećih

◦ opasnost od diskriminacije (posebice ţena)



PROTIV

•NEOKLASIČNI EKONOMISTI

•Pravo radnika da odabere koliko će raditi

•usko vezano uz cijenu rada (efekt dohotka i efekt supstitucije), i

•osobne preferencije i obveze

•Ako se propiše maksimalno trajanje r.v.

•nemogućnost radnika da ostvari veći dohodak,

•osjećaj podzaposlenosti (problem za nisko plaćene poslove)

•Ako na trţištu postoje samo poslovi s istim trajanjem r.v.

•osjećaj prezaposlenosti

ZA

•NEOINSTITUCIONALNI EKONOMISTI

•Sigurnost i zdravlje (dostojanstvo radnika)

•Moguće postići veću produktivnost po satu ako se radi kraće

• Promiče zapošljavanje na nepuno radno vrijeme

•povoljno utječe na ukupnu zaposlenost),

•uvjet: plaća ≥ tzv. uvjetna nadnica (reservation wage)

•Dopusti mogu potaknuti lojalnost radnika

•paţnja !!! povećanje troškova za poslodavce u obliku :

•isplate naknade plaće, ili /i obuke novih radnika, ili/i preraspodjela posla

Pravni fakultet u Zagrebu, Katedra za radno i socijalno pravo4

MeĎunarodni – neki vaţniji: ◦ MeĎunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima –

obvezuje RH◦ Europska socijalna povelja, 1961 – obvezuje RH◦ Europska socijalna povelja, 1996 – revidirana (RH potpisala, ali ne i

ratificirala◦ Konvencije MOR-a, npr. br. 1. - o radnom vremenu u industriji, 1919 br. 14 - o tjednom odmoru u industriji, 1921 – obvezuje RH br. 90 - o noćnom radu djece u industriji, 1948 – obvezuje RH br. 103 - o zaštiti majčinstva, 1952 – obvezuje RH br. 183 - o zaštiti majčinstva, 2000 br. 106 - o tjednom odmoru u trgovini i uredima – obvezuje RH br. 132 – o plaćenom godišnjem odmoru, revid., 1970, obvezuje RH br. 175 – o radu u nepunom radnom vremenu, 1994

EU ◦ Povelja o temeljnim pravima EU◦ Direktiva 2003/88, i ostale direktive

Domaći◦ ZR◦ Kolektivni ugovor / Pravilnik o radu / Ugovor o radu



MIN

IMA

LN

A

ZA

ŠT

ITA

Čl. 7:

“Drţave stranke ovoga Pakta priznaju svakome pravo da uţiva pravedne i povoljne radne uvjetekojima se napose osigurava: […]

d) odmor, slobodno vrijeme, razumno smanjenje radnih sati i povremeni plaćeni neradni dani, kao i naknada za drţavne praznike. “



Članak 2. – PRAVO NA PRAVIČNE RADNE UVJETE◦ “(…) ugovorne stranke se obvezuju: 1. utvrditi razumno trajanje dnevnog i tjednog rada, postupno smanjujući

radni tjedan koliko to dopušta povećanje produktivnosti i drugi mjerodavni čimbenici;

2. osigurati plaćene drţavne blagdane; 3. osigurati plaćeni godišnji odmor od najmanje dva tjedna; 4. osigurati skraćeni rad ili dodatni plaćeni odmor radnicima koji rade na

opasnim ili po zdravlje štetnim poslovima; 5. osigurati tjedni odmor koji se, koliko je to moguće, podudara s danom

u tjednu koji je kao dan odmora prihvaćen prema tradiciji ili običajima zemlje ili regije.”

Članak 8. - PRAVO RADNICA NA ZAŠTITU◦ “(…) ugovorne stranke se obvezuju: 1. osigurati ţenama odsutnost s rada prije i poslije poroda u trajanju od

najmanje 12 tjedana i to kao plaćeni dopust ili odgovarajućim naknadama na temelju socijalnog osiguranja ili naknadama iz javnih fondova; (…)

3. osigurati majkama koje doje djecu za tu namjenu primjerene stanke; 4. a) urediti noćni rad ţena u industriji; b) zabraniti svaki rad ţena u

podzemnim rudnicima i, prema potrebi, na svim za njih neprikladnim poslovima koji su opasni, teški ili štetni za zdravlje.

Pravni fakultet u Zagrebu, Katedra za radno i socijalno pravo 7

RH nije stranka

Propisuje:

◦ 8 satni radni dan + 1 (iznimno)

◦ 48 satni radni tjedan

◦ za smjenske radnike (referentno razdoblje je 3 tj.)

◦ iznimke radi fleksibilnosti u poslovanju



RH stranka

Propisuje:

◦ nakon 1 g. rada kod poslodavca

◦ pravo na 3 tjedna g.o.

Povelja o temeljnim pravima EU◦ čl. 31- pošteni i pravični uvjeti rada “1. Svaki radnik ima pravo na radne uvjete kojima se čuvaju njegovo

zdravlje, sigurnost i dostojanstvo. 2. Svaki radnik ima pravo na ograničeno radno vrijeme, na dnevni i

tjedni odmor te na plaćeni godišnji odmor.”

Direktiva 2003/88: ◦ ureĎuje dnevni / tjedni / godišnji odmor, stanku, ◦ max. radni tjedan◦ radi fleksiblizacije i potrebe posla dopušta: produljenje referentnog razdoblja tijekom kojeg se računa prosječno

radno vrijema s 4, na 6, a u nekim slučajevima i na 12 mjeseci, brojne iznimke, npr: rukovodeće osoblje, radnici članovi obitelji,

poljoprivreda, zdravstvo, informiranje i telekomunikacije, znanost itd., opt-out – individulano izuzimanje radnika od primjene odredbi o

ograničavanju prosječnog tjednog radnog vremena

Ostale direktive: ◦ D. 92/85 (trudne radnice i majke koje rade)◦ D. 94/33 (mladi radnici) ◦ D. 97/81 (nepuno radno vrijeme)◦ D. 89/391 (zaštita na radu)



Čl. 55. (čl. 56., NN 85/10):

◦ “Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moţe osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan ţivot.

◦ Najduţe radno vrijeme odreĎuje se zakonom.

◦ Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne moţe odreći. (…)”

Čl. 69. (čl. 70., NN 85/10):

◦ “Svatko je duţan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi…”



Jednako postupanje prema radnicima koji rade u punom i nepunom r.v. ◦ plaća i uvjeti rada i ostala prava,

◦ načelo pro rata temporis,

◦ lakši prelazak iz punog u nepuno radno vrijeme i obratno

Uvaţavanje obiteljskih obveza (ZRRP)

Zaštita posebnih kategorija radnika ◦ maloljetnici, ◦ rad u oteţanim uvjetima rada

Uvaţavanje zahtjeva trţišta

Veća fleksibilizacija u organizaciji r.v.

(zahtjevi i radnika i poslodavca)



Na koga se primjenjuju odredbe?◦ radnika◦ pazi i na čl. 2 (3) radnik u smislu ZR-a moţe biti i: član uprave, izvršni direktor ili osoba koja u drugom svojstvu ovlaštena voditi poslove poslod.

Na koga se ne primjenjuje?

◦ čl. 3. ZR-a radnike na pomorskim ribarskim plovilima

rukovodeće osoblje ako s u s poslodavcem ugovorili

“obiteljske radnike” samostalnost u odreĎivanju

za pojedine skupine radnika moguće u odreĎenim djelatnostima KU ugovoriti iznimke u pogledu noćnog rada, dnevnog i tjednog odmora zdravstvo, zračne luke, vatrogastvo, industrija itd.



Pojam (čl. 42. ZR)

Puno (čl. 43. ZR)

Nepuno (čl. 43. ZR)

Skraćeno (čl. 44. ZR)

Prekovremeni rad (čl. 45. ZR)

Raspored r.v. (čl. 46. ZR)

Preraspodjela r.v. (čl. 47. ZR)

Noćni rad (čl. 48. ZR)

Rad u smjenama (čl. 50. ZR)

Obveze poslodavca prema noćnim i smjenskim radnicima (čl. 51. ZR)



Čl. 42. ZR

Razdoblje u koje radnik ◦ obvezan obavljati rad/ raspoloţiv za rad, ako se nalazi

na mjestu rada ili drugom mjestu koje je odredio poslodavac

◦ obavlja posao “po pozivu poslodavca” (on call) neovisno o tome jeli ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili koje je odabrao radnik

◦ PAZI !!!

VRIJEME PRIPRAVNOSTI (stand by) – nije R.V., ali

pravo na naknadu (ug. o radu ili KU)



Max. 40 sati tjedno

Pretpostavka rada u punom r.v. (40 sati tjedno)

Moguće kao puno RV urediti kraću satnicu

Trajanje se ne moţe ureĎivati pravilnikom o radu, ali organizacija / raspored moţe

Moţe drugim profesionalnim izvorima, npr.

◦ Ugovor o radu

◦ KU

◦ Sporazum radničkog vijeća s poslodavcem



Nema donjeg vremenskog ograničenja

Zabrana kumulacije preko punog RV

Zabrana diskriminacije (čl. 43. + čl. 11.)

Radnik ◦ duţnost obavješćivanja poslodavca ako ima sklopljeni

drugi ili više ugovora o radu s nepunim radnim vremenom

Poslodavac ◦ obveza biti fleksibilan (“duţan razmotriti”, čl. 43/9)

prelaska s punog na nepuno r.v. i obratno

kod korištenja rodiljnih/ roditeljskih prava (ZRRP!)



Mjera zaštite na radu

◦ RV se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika

◦ ureĎeno posebnim propisom

Puno radno vrijeme!!!

Rad u nepunom skraćenom r. v.

◦ moguće raditi na drugim poslovima do punog r.v. (ako je predviĎeno KU ili pravilnikom o r.)

De lege ferenda – nema potrebe za ovom odredbom, jer se moţe propisati kao puno RV vrijeme satnica kraća od 40 h/ tjedno



Na zahtjev poslodavca mora raditi: ◦ viša sila / izvanredno povećanje opsega posla/ drugi

slučajevi prijeke potrebe

Ograničenje: ◦ Max. 8 h tjedno / 32 h mj. / odnosno 180 h godišnje

Pravo na povećanu plaću

Obavijest inspektoratu, ako:◦ 4 tjedna neprekidno, ili ◦ 12 tjedana godišnje, ili ◦ prekovremeni rad svih radnika prelazi 10% ukupnog radnog

vremena u odreĎenom mjesecu

Posebne zaštićene kategorije radnika:◦ maloljetnici - zabrana◦ trudnice, roditelji s djecom do 3 god. starosti (samohrani

do 6), radnik u nepunom r.v. – dobrovoljni pisani pristanak, osim i slučaju više sile



Mehanizam organizacije poslovanja

◦ ovlaštenje poslodavca

◦ u okvirima ograničenja iz zakona, KU i drugih izvora

Pisana odluka:

◦ 1 tjedan unaprijed,

◦ iznimka: hitan prekovremeni rad

Ako smjenski rad:

◦ RV ne mora biti rasporeĎeno jednako po tjednima

◦ RV se utvrĎuje kao prosječno radno vrijeme u vremenu od 4 mj (odstupanje max moţe biti 24 h mjesečno u odnosu na puno radno vrijeme odnosno, RV max. 48 sati tjedno)

Maloljetnik: max. raspored 8 sati dnevno

Sve više je prekovremeni rad



Izmjena razdoblja trajanja kraće i duţe od punog/nepunog RV (prosječno na kraju ne smije biti duţe od punog)

duţi rad u okviru preraspodjele nije prekovremeni rad, a izvan toga jeste

Oblik fleksibilnog ureĎenja radnog vremena

Referentno razdoblje: 12 neprekidnih mjeseci

Mora se urediti:

◦ kolektivnim ugovorom ili sporazumom s radničkim vijećem ili

◦ planom preraspodjele koji utvrĎuje poslodavac a u kojem se moraju naznačiti poslovi i broj radnika te se takav plan mora dostaviti inspektoru rada

Ograničenja razdoblja rada duţeg od punog/nepunog RV

◦ TJEDNO OGRANIČENJE:

zakonom na max. 48 h tjedno,

KU max. do 56 h tj. (do 60 h tj. na sezonskim poslovima) + pisani pristanak radnika (hrvatska varijanta opt-out-a)

◦ RAZDOBLJA RADA DUŢEG OD PUNOG RADNOG VREMENA SMIJU TRAJATI

Max. 4 mj. (max. 6 mj., ako je to predviĎeno KU)

Posebne zaštićene osobe

Maloljetnici – nikad dulje od 8h dnevno

Trudnice, roditelji s djecom do 3 god. starosti (samohrani do 6), radnik u nepunom r.v. – uvijek se traţi dobrovoljni pisani pristanak na preras.20

Pravilo:◦ 6h – 22h /noćni: 22h-6h

Poljoprivreda:◦ 5h-22h / noćni: 22h-5h

Moguće drugačije ureĎenje: ◦ zakonom, KU, sporazumom s r.v.,

Maloljetnici: ◦ 6h – 20h / noćni: 20h do 6h

◦ industrija: 7h-19h / noćni: 19h do 7h,

◦ nije dozvoljena derogacija



Radnik koji:

◦ redovito tijekom jednog radnog dana noću radi najmanje 3 sata dne ili

◦ 1/3 godišnjeg radnog vremena radi noću

Max dozvoljen rad:

◦ U prosjeku ne više od 8 sati dnevno (nedostaje referentno razdoblje –koje je prema EU direktivi potrebno odrediti)

◦ Ne više od 8h u razdoblju od 24 h u kojima rade noću - noćni radnici izloţeni osobitoj opasnosti/ teškom fizičkom ili mentalnom naporu

◦ Iznimno do 12h dnevno ako je to ugovoreno kolektivnim ugovorom (? pitanje smisla i usklaĎenosti ove odredbe s Direktivnom)

Trudnice:

◦ ZR v. ZRRP

◦ samo ako trudnica takav rad zatraţi + ocjena ovlaštenog liječnika

Maloljetnici:

◦ samo ako noćni rad prijeko potreban, a nema punoljetnih radnika,

◦ max 8 h, pod nadzorom punoljetne osobe, ali ne od 24h do 4h



Izmjena radnika na istom radnom mjestu

Radnik koji radi u različitim smjenama:

◦ tijekom 1 tjedna ili

◦ 1 mjeseca

Noćna smjena – najduţe 1 tjedan



Prilagoditi rad zdravstvenim i sigurnosnim uvjetima te radniku

Omogućiti zdravstvene preglede

Ako postoje ili nastanu zdravstvene tegobe:

◦ noćnog radnika prebaciti u dnevni rad ili

◦ sklopiti ug. o radu za poslove izvan noćnog rada za koje sposoban

◦ ultima ratio:

invalidnost (profesionalna nesposobnost za rad)

otkaz (osobno uvjetovan)



Prekovremeni rad ◦ Ako posumnja da štetno djeluje na zdravlje,

nareĎuje poslodavcu pribavu liječničkog nalaza i mišljenja

◦ Zabrana prekovremenog rada

Preraspodjela RV◦ dostava plana preraspodjele radnog vremena

kojeg radi poslodavac (ako nema k.u. ili sporazuma)

◦ zabrana ili ograničenje preraspodijeljenog r.v.

Noćni rad: ◦ zabrana noćnog rada za maloljetnike i trudnice




Katedra za radno i socijalno pravo

Odmori:◦ stanka (čl. 52);

◦ dnevni odmor (čl. 53);

◦ tjedni odmor (čl. 54);

◦ godišnji odmor (čl. 55-64);

Dopusti:◦ plaćeni (čl. 65) ;

◦ neplaćeni (čl. 66).



Definicija:

◦ odmor tijekom 1 radnog dana;

◦ (ne na početku ili završetku radnog dana)

Uvjet:

◦ radnik radi min. 6h dnevno (4,5h malodobnik)

◦ pravo na 30 min. stanke

◦ moguće posebnim propisom drukčije predvidjeti

◦ malodobnik pravo na neprekidnu stanku

Ako posebna narav posla ne omogućava korištenje stanke

◦ onda pravo treba urediti radnopravnim izvorom prava:

◦ npr. skraćenje radnog vremena; slobodni dani

Ubraja se u radno vrijeme!!!

◦ npr. u slučaju petodnevnog radnog tjedna stvarno radno vrijeme je 37,5 sati.



Pravilo:◦ min. 12 sati neprekidno u 24 h

◦ od završetka rada u 1. danu do početka rada u 2.

Iznimka: ◦ punoljetni sezonski radnik, ako obavlja rad u 2

navrata tijekom radnog dana ili i u drugim slučajevima previĎenim kol. ug. (čl. 3. st. 5.): min. 8 sati neprekidno

+

zamjenski odmor po okončanju razdoblja koje je proveo na radu



Nedjeljom (ili dan ranije ili dan kasnije)

◦ min. 24 sata + 12 sati dnevnog odmora = 36

◦ maloljetnik (48 sati)

Iznimka:

◦ neki drugi dan u vremenskom razdoblju od 2 tjedna

◦ (36 + 36h)

Pravo na povećanu plaću za rad nedjeljom

(čl. 86. ZR)

Smjenski radnici:◦ min. 24h odmor (bez pribrajanja dnevnog odmora)



Min. ureĎuje zakon

Moguće ugovoriti:

◦ ug. o radu (moguća i referenca na druge izvore)

◦ drugi profesionalni izvor (KU, pravilnik o radu)

Isplata naknade umjesto korištenja g.o.

◦ nedopuštenost odricanja od prava na g.o.

◦ ugovor o isplate naknade umjesto korištenja g.o. (ništetnost; prekršaj)

◦ iznimka propisana ZR-om:

naknada za neiskorišten g.o. u slučaju prestanka ugovora o radu – čl. 61.



Pravilo: ◦ min. 4 tjedna (i za puno i za nepuno r.v.)

◦ max. predviĎaju neki KU

Iznimke:◦ Maloljetnik / radnici u oteţanim uvjetima rada: min. 5 tj.

◦ Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i pravima osoba s invaliditetom : 24 dana

Stvarno trajanje ovisi o rasporedu RV

U trajanje g.o. se ne uračunavaju:

◦ blagdani i neradni dani odreĎeni zakonom

◦ razdoblje privremene nesposobnosti za rad



Prethodni kvalificirajući period:

◦ 6 mjeseci neprekidnog rada

◦ traţi se i ako je prekid rada izmeĎu dva radna odnosa duţi od 8 dana

◦ opravdano odsustvo s rada nije prekid

Vaţno radi razlikovanja prava na tzv.:

◦ “Puni” g.o.

◦ “Razmjerni dio” g.o.



Nakon 6 mjeseci neprekinutog rada u jednoj kal. god.

Dakle: radnik se mora zaposliti najkasnije 1. 7. tekuće godine da bi 31.12. stekao pravo na puni g.o.

Kod koga?

- kod istog poslodavca ili kod više njih?



Iznosi 1/12 g.o. za svaki mj. dana rada, ako:◦ u kalendarskoj godini nije ispunio 6.mj. rok (zaposlio

se np. 2.7. ili kasnije), a još uvijek u r.o. kod poslodavca

◦ r.o. prestao prije navršenja 6.mj. roka

◦ r.o. prestao prije 1.7. (ali duţe vremena radio kod poslodavca)

◦ ako tijekom kalendarske godine radi kod više poslodavaca

Min. ½ dana g.o. zaokruţuje se na 1 cijeli dan g.o.,

Min. ½ mjeseca rada zaokruţuje se na 1 mjesec.



Kod više poslodavaca:◦ Čl. 59 (1) (4) – ako tijekom kalendarske godine radi

kod više poslodavaca (ali ne više od max. trajanja)

Kod starog poslodavca:◦ čl. 59 (3) – kad mu prestaje radni odnos polovicom

mjeseca koji ima parni broj dana, za taj mjesec

◦ čl. 59 (4) – radnik koji stekao pravo na g.o. iz čl. 58 (1), a radni odnos mu prestaje nakon 1.7.,

◦ ovdje nema prijenosa na novog poslodavca



Pravo korištenja g.o. u dijelovima

◦ 1. dio - min. 2 tj. neprekidno u kal. god. za koju ostvaruje pravo na g.o.;

◦ 2.dio do 30.6. iduće god.

Prekinuti g.o. ili neiskorišteni g.o. zbog bolesti ili rodiljnog dopusta

◦ do 30.6. iduće god.

Korištenje g.o. u cijelosti u sljedećoj kal. god.

◦ čl. posade broda;

◦ radnik na radu u inozem.;

◦ radnik koji je vršio duţnost graĎana u obrani



Poslodavac: ◦ odreĎuje do 30.6.

◦ Potreba organizacija rada + mogućnosti za odmor i razonodu radnicima

◦ min. 15 dana prije korištenja obavijestiti radnika o rasporedu i trajanju g.o.

Radnik: ◦ 1 dan g.o. koristi kad ţeli;

◦ obavijest poslodavcu min. 3 dana prije

(osim ako KU nije drukčije ureĎeno)



Plaćeni dopust

◦ osloboĎenje od obveze rada uz naknadu plaće◦ max. 7 radnih dana za vaţne osobne potrebe sklapanje braka; porod supruge; teţa bolest ili smrt člana

uţe obitelji◦ za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja i

obrazovanja za r. vijeće ili sindikat – k.u., radni sporazum, pravilnik o radu

Neplaćeni dopust◦ zahtjev radnika◦ mirovanje prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s

radnim odnosom◦ odjava sa zdravstvenog i mirovinskog osiguranja

(moguće dobrovoljno produţeno osiguranje)



Vremenske i novčane potpore na teret HZZO/drţavnog proračuna

Rodiljni i roditeljski dopust

Rad s polovicom punog radnog vremena

Rad s polovicom punog r.v. radi pojačane njege djeteta

Stanka za dojenje

Dopust trudne radnice, radnice koja je rodila, radnice koja doji (na teret poslodavca)

Dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teţim smetnjama u razvoju



priredila: doc. dr. sc. ivana vukorepa i prof. dr. sc...

Documents