pm 11-12 blok

ČASOPIS ZA PRAVNU TEORIJU I PRAKSU

11 – 12studeni – prosinac / novembar – decembar

Sarajevo 2019.

PRAVNA MISAO

SADRŽAJ

Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 11 – 12 / 2019

3

Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

ISSN 0555-0092

ID 4200785450004

UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

120,00 KM100,00 KM

50,00 KM200,00 KM

www.fmp.gov.ba

Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

Za štampariju: Šehzija Buljina

DTP: Federalno ministarstvo pravde

Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

Tiraž: 140 primjeraka

Časopis izlazi dvomjesečno.

Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine(Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

Sud Bosne i Hercegovine(Pripremio prof. dr Branko Morait, sudija Suda Bosne i Hercegovine)

Evropski sud za ljudska prava(Pripremio Harun Išerić, stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Sud Evropske unije(Pripremio Nasir Muftić, asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine(Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosnei Hercegovine u mirovini)

99

108

126

134

112

139

7

37

75

Muhamed BudimlićGordana Vasić

Izet Laličić

Nikola Sladoje

Zatvor, nasilje i osuđeničke grupe: između teorije i prakse

Zaštita prava vlasništva vlasničkom tužbom za povrat stvari prema Zakonu o stvarnim pravima

Razlozi neujednačene sudske prakse u postupcima priznanja i izvršenja stranih sudskih presuda u krivičnim stvarima u Bosni i Hercegovini

94

97

Arben MurtezićDavor Trlin

Đemaludin Mutapčić

Prikaz modula "Nosioci pravosudnih funkcija i društvo"

4. Kongres o katastru u Bosni i Hercegovini s međunarodnim sudjelovanjem

5Uvodna riječ glavnog urednika

IZVORNI ZNANSTVENI RAD

PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

PRIKAZ KNJIGE

IZVJEŠTAJ

Upute za autore


4 5

CONTENTS

CASE LAW

Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina

Court of Bosnia and Herzegovina

Court of the European Union

European Court of Human Rights

(Prepared by Professor Branko Morait, Judge of the Court of Bosnia and Herzegovina)

(Prepared by Nasir Muftić, Assistant Professor at the Law Faculty of the University of Sarajevo)

(Prepared by Harun Išerić, expert associate at the Law Faculty of the University of Sarajevo)

Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina

of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement)(Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court

5

Muhamed BudimlićGordana Vasić

Prison, Violence and Groups of Convicts: Between Theory and Practice

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Instructions for authors

SCIENTIFIC REVIEW

OVERVIEW

REPORT

Izet Laličić

Nikola Sladoje

Arben MurtezićDavor Trlin

Đemaludin Mutapčić

The Protection of Property Rights by a Claim for Restitution of Property Under the Entity Laws on Proprietary Rights

The Reasons for Unharmonized Case Law in the Procedures for Recognition and Enforcement of Foreign Judgments in Criminal Matters in Bosnia and Herzegovina

Overview of the Module “Holders of the Judicial Office and Society “

4. Cadastre Congress in Bosnia and Herzegovina with International Participation


UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitaoci,

Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao",

najrelevantnijeg i najaktuelnijeg časopisa za pitanja iz pravne teorije i prakse

u Bosni i Hercegovini. U ovom broju, kao i do sada, donosimo nekoliko

interesantnih radova, prikaza knjiga i sudske prakse.

Rad Zatvor, nasilje i osuđeničke grupe: između teorije i prakse

fokusiran je na istraživanje fenomenologije nasilničkih oblika ponašanja

osuđenih lica koja se nalaze na izdržavanju zatvorskih kazni u Kazneno-

popravnom zavodu Sarajevo. U radu pročitajte o odnosu između udruživanja

zatvorenika u neformalne grupe i incidenata zatvoreničkog nasilja, zbog čega

se događa nasilje među zatvorenicima, te koji su to najčešći oblici nasilja koji

se dešavaju unutar zatvora.

U radu Zaštita prava vlasništva vlasničkom tužbom za povrat stvari

prema Zakonu o stvarnim pravima se razmatra pitanje zaštite prava

vlasništva vlasničkom tužbom za povrat stvari prema entitetskim zakonima o

stvarnim pravima. Autor rada u vezi s tim pitanjem daje sintetički prikaz

pravila kojima se reguliše vlasnička tužba za povrat stvari, sagledavajući

prigovore tuženog koji su materijalno-pravne prirode i pravni položaj

savjesnog posjednika u odnosu na nesavjesnog posjednika koji prema

vlasniku stvari ima određene protuzahtjeve, pri tome uzimajući obzir

dosadašnju sudsku praksu.

U nedostatku naučnih istraživanja o stvarnim problemima u vezi s

funkcionisanjem instituta priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka i

njegovog provođenja u praksi u Bosni i Hercegovini, rad Razlozi

neujednačene sudske prakse u postupcima priznanja i izvršenja stranih

sudskih presuda u krivičnim stvarima u Bosni i Hercegovini predstavlja

važan naučni doprinos. Autor se u radu bavi uzrocima i razlozima koji imaju za

posljedicu neujednačena ili u nekim slučajevima potpuno različita

postupanja sudova u Bosni i Hercegovini u ovim postupcima.

Foreword of the Editor-in-Chief

99

108

134

126

112

139

7

37

75

94

97

(Prepared by Academician Professor Miodrag N. Simović, judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka and Assistant Professor Vladimir M. Simović– Prosecutor at Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina)

7

ZATVOR, NASILJE I OSUĐENIČKE GRUPE:IZMEĐU TEORIJE I PRAKSE

izvorni znanstveni rad

dr. sc. Muhamed Budimlić*mr. Gordana Vasić**

Sažetak

UDK 343.82

Rad je fokusiran na istraživanje fenomenologije nasilničkih oblika ponašanja

osuđenih lica koja se nalaze na izdržavanju zatvorskih kazni u Kazneno-popravnom

zavodu Sarajevo. Kao cilj rada postavili smo ispitivanje odnosa između udruživanja

zatvorenika u neformalne grupe i incidenata zatvoreničkog nasilja, s posebnim

osvrtom na pitanja zbog čega se događa nasilje među zatvorenicima te koji su to

najčešći oblici nasilja koji se dešavaju unutar zatvora.

Metodološki okvir za koji smo se opredijelili obuhvata metode i tehnike

prilagođene prirodi podataka, cilju i hipotetičkom okviru istraživanja, pri čemu će se

podaci prikupljati metodom ankete odabranog uzorka u populaciji osuđenika, a za

obradu prikupljenih podataka namjeravamo koristiti metode analize sadržaja te

metode deskriptivne i inferencijalne statistike.

Istraživanjem smo došli do podataka koji ukazuju da veliki broj ispitanika u

zatvoru uopšte ne doživljava nasilje, a tek mali broj njih je odgovorio da nasilje

doživljava od strane neformalnih grupa, pri čemu se jedino iskazuje prijeteće

ponašanje i neki od kombinovanih napada, dok je također manji broj odgovorio da

nasilje doživljava od strane pojedinaca. Rezultati istraživanja ukazuju da postoji

veoma niska stopa nasilja među osuđenicima, te da ne postoje indikatori o postojanju

oblika neformalnih grupa koje imaju ozbiljniji uticaj na svakodnevni život

zatvorenika, pa samim tim i na programe resocijalizacije.

*

**

Nastavnik u zvanju vanrednog profesora na oblasti kriminologija Univerziteta u Sarajevu Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studijeMagistrica kriminologije Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu

Ključne riječi

zatvor, nasilje u zatvorima, zatvoreničke grupe, resocijalizacija.

M. Budimlić, G. Vasić: Zatvor, nasilje i osuđeničke grupe: Između teorije i praksePravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 7 - 36

6

U ovom broju možete pročitati i prikaz modula "Nosioci pravosudnih

funkcija i društvo", o kojem autori kažu: "Kada bi se od svih stručnih publikacija

koje su zadnjih godina izdate u Bosni i Hercegovini, morala izdvojiti samo jedna

koju moraju pročitati svi sadašnji i budući nosioci pravosudnih funkcija, to bi

vjerovatno bila ova". Modul je objavljen pod naslovom "Nosioci pravosudnih

funkcija i društvo", u izdanju JU CEST Federacije BiH i OPDAT, 2019 godine, u

obimu od 120. str. Također, donosimo i prikaz 4. Kongresa o katastru u Bosni i

Hercegovini s međunarodnim sudjelovanjem.

Od sudske prakse, skrećemo čitateljicama/čitateljima pažnju na praksu

Evropskog suda za ljudska prava, Suda Evropske unije, Ustavnog suda BiH,

Suda BiH, i Ustavnog suda FBiH.

Čitajte i pišite!

Doc. dr. sci. Almir Maljević

Glavni i odgovorni urednik


ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA VLASNIČKOM TUŽBOM ZA POVRAT STVARI PREMA ZAKONU O STVARNIM PRAVIMA

pregledni znanstveni rad

Dr. sc. Izet Laličić*UDK 347.232

Sažetak

U radu se razmatra pitanje zaštite prava vlasništva vlasničkom tužbom

za povrat stvari prema entitetskim zakonima o stvarnim pravima. Novi

entitetski ZSP-ovi potpunije određuju pravo na zahtjev za zaštitu prava

vlasništva tako što određuju da se radi o pravu vlasnika da zahtijeva vraćanje

stvari od osobe koja je u njenom posjedu, a od osobe koja ga protupravno

uznemirava da prestane sa uznemiravanjem. To praktično znači da nije nužno

taj zahtjev ostvarivati samo tužbom, već i na drugi način u skladu sa zakonom,

time se ova tužba pokazuje samo kao jedno od sredstava zaštite ovog prava.

Tužitelj-vlasnik će uspjeti sa svojim vlasničko-pravnim zahtjevom za vraćanje

stvari, u situaciju kad tuženi-posjednik bespravno posjeduje vlasnikovu stvar,

odnosno kad je posjeduje bez valjane pravne osnove. Autor u vezi s tim

pitanjem daje sintetički prikaz pravila kojima se reguliše vlasnička tužba za

povrat stvari, sagledavajući prigovore tuženog koji su materijalno-pravne

prirode i pravni položaj savjesnog posjednika u odnosu na nesavjesnog

posjednika koji prema vlasniku stvari ima određene protuzahtjeve, pri tome

uzimajući obzir dosadašnju sudsku praksu.

* Advokat;[email protected]

Ključne riječi

tužba za povrat stvari, savjestan posjednik, nesavjestan posjednik, prigovori

tuženog, protuzahtjevi tuženog.

36 37

I. Laličić: Zaštita prava vlasništva vlasničkom tužbom za povrat stvari prema Zakonu o ...Pravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 37 - 74

The paper is focused on the research of the phenomenology of violent

forms of behaviour of convicts serving prison sentences in the Detention and

Correctional Facility in Sarajevo. The goal of the paper is to examine the

relationships between associations of prisoners in informal groups and

incidents of prison violence, with a particular emphasis on the questions why

violence among prisoners occurs and what are the most frequent forms of

violence in prison.

The methodological framework selected includes methods and

techniques adjusted to the nature of information, goal and hypothetical

framework of the research, whereby the information will be collected using

the method of selected sample survey amongst the population of convicts. For

processing of collected information, the methods used are of content analysis

and methods of descriptive and inferential statistics.

During the research, information collected indicates that a large

number of respondents in prison do not experience violence at all, and only a

few of them said they have experienced violence by informal groups,

primarily a form of threatening behaviour and some combined attacks, and

few of them also answered they've experienced violence by individuals. The

research results show that there is a low violence rate among prisoners, and

that there are no indicators of informal groups existence who have a serious

impact on daily lives of the prisoners, and thereby on the resocialisation

programmes.

PRISON, VIOLENCE AND GROUPS OF CONVICTS: BETWEEN THEORY AND PRACTICE

Summary

prison, violence in prisons, prisons group, resocialisation.

Key words

M. Budimlić, G. Vasić: Zatvor, nasilje i osuđeničke grupe: Između teorije i praksePravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 7 - 36

RAZLOZI NEUJEDNAČENE SUDSKE PRAKSE U POSTUPCIMA PRIZNANJA I IZVRŠENJA STRANIH SUDSKIH PRESUDA U KRIVIČNIM STVARIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

pregledni znanstveni rad

Nikola Sladoje*UDK 341.985:343

Sažetak

Kod činjenice da je za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u krivičnim stvarima neophodno postojanje međunarodnog ugovora koji reguliše uslove za priznanje strane presude između Bosne i Hercegovine i druge države, i kod činjenice da je nadležnost suda i postupak za priznanja i izvršenja stranih presuda u krivičnim stvarima precizno uređen Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, izveo bi se zaključak da je ovaj postupak pravno uređen.

Analizom predmeta iz ove oblasti utvrđeno je da sudovi u Bosni i Hercegovini u ovim postupcima donose različite odluke u istim ili sličnim pravnim situacijama, a ne postoje ni standardi u vezi s formom i sadržajem sudskih odluka, pa se rad bavi uzrocima i razlozima koji imaju za posljedicu neujednačena ili u nekim slučajevima potpuno različita postupanja sudova u Bosni i Hercegovini u ovim postupcima.

Većina naučnih radova iz ove oblasti obrađuje opravdanost instituta priznanja i izvršenja stranih sudskih presuda u krivičnim stvarima, pravnu

1prirodu ovog instituta i analizu odredbi ugovora kojim se uređuje ovo pitanje , dok je veoma malo naučnih istraživanja o stvarnim problemima u vezi s funkcionisanjem ovoga instituta i njegovog provođenja u praksi u BiH.

Ključne riječi

N. Sladoje: Razlozi neujednačene sudske prakse u postupcima priznanja i izvršenja ...Pravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 75 -93

Međunarodna pravna pomoć, transfer osuđenog, država izricanja kazne, država presuđenja, izvršenje kazne.

The paper deals with the issue of the protection of property rights by a

claim for restitution of property under the Entity Laws on Proprietary Rights

(ZSPs). The new Entity ZSPs more completely define the right to a claim for

the protection of property rights by specifying that it is the right of the owner

to claim the return of the thing from the person who is in its possession and

from the person who unlawfully disturbs it to cease. This practically means

that it is not necessary to pursue the claim through a lawsuit, but also by other

means in accordance with the law; the lawsuit is therefore only one of the

means of protecting this right. The plaintiff-owner will succeed with his/her

proprietary legal action to return the property in the situation where the

defendant-possessor is illegally in possession of the owner's property, that is,

when he/she possesses it without a valid legal basis. The author gives a

synthetic account of the rules governing a property claim for restitution of

property, considering the objections of the defendant, which are material

legal in nature and the legal position of the diligent possessor in relation to the

negligent possessor, who has certain counterclaims against the owner of the

property, while taking into consideration the current court practice.

THE PROTECTION OF PROPERTY RIGHTS BY A CLAIM FOR RESTITUTION OF PROPERTY UNDER THE ENTITY LAWS ON PROPRIETARY RIGHTS

Summary

lawsuit for restitution of property, diligent possessor, negligent possessor,

objections of the defendant, counterclaims of the defendant.

Key words

74 75

* Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, pomoćnik ministra;

[email protected] Analiza vršena kroz literaturu datu u popisu na kraju rada.

I. Laličić: Zaštita prava vlasništva vlasničkom tužbom za povrat stvari prema Zakonu o ...Pravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 37 - 74

Considering the fact that recognition and enforcement of foreign court

judgements in criminal matters necessarily require an international

agreement regulating the conditions for recognition of foreign judgments

between Bosnia and Herzegovina and the other state, as well as the fact that

jurisdiction of courts and procedure for recognition and enforcement of

foreign judgments in criminal matters is specifically regulated by the Law on

International Legal Assistance in Criminal Matters, the conclusion could be

made that this procedure is legally regulated.

However, by analysing cases in this area, it is observed that in these

procedures the courts in Bosnia and Herzegovina make different decisions in

same or similar legal situations and that there are no standards related to the

form and content of court judgements, therefore, this paper deals with the

causes and reasons leading to uneven or in some cases completely different

actions of courts in Bosnia and Herzegovina in these procedures.

Most of the studies in this area deal with the justification of the institute

for recognition and enforcement of foreign court judgments in criminal

matters, the legal nature of this institute and the analysis of the provisions of 37

the agreement governing this issue , while there are only few scientific

researches concerning the real issues related to the functioning of this

institute and its practical implementation in BiH.

REASONS FOR UNHARMONIZED CASE LAW IN THE PROCEDURES FOR RECOGNITION AND ENFORCEMENT OF FOREIGN JUDGMENTS IN CRIMINAL MATTERS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Summary

international legal assistance, transfer of the sentenced persons, state

imposing the sentence, executing State, execution of sentence.

Key words

92 93

37 The analysis was made through the literature listed at the end of this paper.

•

7872/14

• Predmet Ministarstva pravde BiH (zahtjev i odluka) broj: 08-14-5-

4640/15


7415/16


9898/16


7410/17


5033/18


5056/18

Predmet Ministarstva pravde BiH (zahtjev i odluka) broj: 08-14-5-



PRIKAZ MODULA „NOSIOCI PRAVOSUDNIH FUNKCIJA I DRUŠTVO“ 2019., JU CEST FEDERACIJE BiH i OPDAT, 120. str.

prikaz knjige

Priredili: dr. sci. Arben Murtezić* dr. sci. Davor Trlin**

A. Murtezić, D. Trlin: Prikaz modula „Nosioci pravosudnih funkcija i društvo“ Pravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 94 - 96


* Direktor Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH.** Viši stručni saradnik Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH; [email protected]

94 95

Kada bi se od svih stručnih publikacija koje su zadnjih godina izdate u

Bosni i Hercegovini, morala izdvojiti samo jedna koju moraju pročitati svi

sadašnji i budući nosioci pravosudnih funkcija, to bi vjerovatno bila ova. Ovo

zbog toga što sve ostalo znanje iz oblasti prava i pravosuđa, za društvo,

pravosuđe, pa i pojedinca, ne postiže svoju pravu svrhu bez poštivanja onoga

što se nalazi u ovom materijalu.

„Inteligencija i znanje imaju vrijednost samo uz karakter, i to je prava

svrha edukacije“ (Martin Luther King). Malo je oblasti za koje ovo više vrijedi

nego za pravosuđe. Procesna pitanja i greške, različita tumačenja materijalnog

prava i drugi problemi, mogu, i uglavnom se rješavaju kroz sistem pravnih

lijekova i višestepenost. Međutim, etičnost, integritet i nepristrasnost su prije

svega faktori koji zavise od svakog pojedinaca, te ni savršen sistem ni najbolji

zakoni ne mogu značajno uticati na ove kvalitete. Ono što se može učiniti jeste

insistirati na stalnoj edukaciji, prije svega u domenu etike, te nije slučajno što u

najuspješnijim zemljama, kao na primjer SAD, gotovo polovinu svoje stručne

godišnje edukacije posvećuju etici i integritetu. Ovo uključuje i najiskusnije i

najuspješnije nosioce pravosudnih funkcija. Ovo ističemo jer je kroz

višegodišnju praksu Centara za edukaciju uočeno da mnogi novi i budući

nosioci pravosudnih funkcija ovaj modul „Nosioci pravosudnih funkcija i

društvo“, doživljavaju kao obavezan dio kroz koji se mora proći dok sa mnogo

više entuzijazma pristupaju modulima koji se odnose na, po njihovom

mišljenju, konkretna pitanja. Bez ikakve zadrške se može konstatovati da to

nije ispravan pristup je uloga nosilaca pravosudnih funkcija u društvu, ono što

ovu profesiju, odnosno poziv čini tako važnim i cijenjenim.

Modul o kojem pišemo je uvodni modul u kojem se nalaze

fundamentalni postulati organizacije i funkcionisanja pravosudnog sistema te

normi ponašanja nosilaca pravosudnih funkcija u odnosu na sistem, dijelove

sistema, stranke u postupcima, druge državne organe i druge subjekte. Uz

određen stepen apstrahovanja, prezentovana su normativna rješenja te

selektovani ogledni primjeri iz prakse međunarodnih foruma, disciplinskih

organa VSTV-a BiH, te sudova, tužilaštava u BiH. Modul sadrži i hipotetičke

slučajeve kojima će se završavati obuke u CEST-ovima, budući da CEST nastoji

da svoje obuke izvodi metodom „čuj, vidi, ponovi“, koja se u uporednom pravu

pokazala kao najbolja za povećavanje kvantuma znanja polaznika obuke.

Pored prezentovanja načela organizacije i funkcionisanja pravosuđa,

post-konfliktne reforme pravosuđa u BiH, odnosno njegovog približavanja

demokratskim standardima, čitalačka publika će imati uvid u standarde

profesionalne etike sudija i tužilaca, sa stavovima prakse UDT-a i disciplinskih

komisija VSTV- BiH. Na posebno mjesto je izdvojena tema odnosa pola/roda i

pravosuđa, kao specifičan dio sudske i tužilačke etike, povezan sa

diskriminacijom po osnovu pola i roda. U te svrhe Modul baca više svjetla i na

određene tematske cjeline čija razrada slijedi u narednim modulima početne

obuke, kao što je silovanje kao krivično djelo, nasilje u porodici, seksualno

uznemiravanje kao oblik diskriminacije koji se rješava u parničnom postupku

i upravnom sporu, te seksualno uznemiravanje kao krivično djelo.

Od prve verzije ovog Modula (2009. godina) prošlo je deset godina.

Promjene u organizacionim, materijalnim i procesnim propisima su bile velike

(međunarodna zajednica se polako povlačila iz pravosudnih organa, novi

pravosudni organi su formirani, bilo je izmjena u procedurama imenovanja

nosilaca pravosudnih funkcija, stupili su na snagu sistemski propisi kao npr.

Zakon o zabrani diskriminacije BiH, usvojene su Smjernice za sprečavanje

sukoba interesa u pravosuđu, Smjernice za prevenciju rodnog i seksualno

zasnovanog uznemiravanja u pravosuđu...). Dosljednu korekturu/reviziju

teksta Modula su izvršili: dr. sci. iur Davor Trlin, stručnjak za edukaciju JU CEST

F BiH (prva dva podmodula); Mirza H. Omerović i Aldijana Porča iz UDT VSTV

–a BiH, (podmodul III), te mr. sci. iur. Mihaela Jovanović, sudija Općinskog suda

Živinice (podmodul IV; na kojem je inače i bilo najviše temeljitih intervencija).

Vjerujemo da će druga verzija modula, pored toga što će poslužiti kao materijal

za obuke (početne - za stručne saradnike/savjetnike u pravosuđu, te za

4. KONGRES O KATASTRU U BOSNI I HERCEGOVINI S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

izvještaj

Đ Mutapčić: Izvještaj o 4. Kongresu o katastru u Bosni i Hercegovini s međunarodnim ... Pravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 97 - 98

96 97

pripravnike, ali i za novoimenovane sudije/tužioce), biti koristan materijal pri

radu pripadnicima pravne profesije.

Osim kreatora druge verzije Modula, potrebno je spomenuti i

pripadnike Odjela za pravosudnu upravu VSTV-a BiH, na čelu sa gospodinom

Rusmirom Šabetom, te vrijedni tim Atlantske inicijative, za sve vidove

propagiranja rodne ravnopravnosti u pravosuđu, a iz koje su proizašli i

određeni edukativni materijali koji se koriste na obukama CEST-a i na koje i

ovaj Modul upućuje.

Ipak, najveću ulogu je imala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u

BiH, konkretno Ured za pomoć tužilaštvima u prekomorskim zemljama u

razvoju (OPDAT) Ministarstva pravosuđa u BiH. Pored stručne, finansijske i

tehničke pomoći u realizaciji obuka nosilaca pravosudnih funkcija u BiH, ovaj

Ured je kreirao i kvalitetne edukativne materijale za obuke CEST-ova. Ovo je

treći te vrste, a prethodna dva su se odnosila na vještine zastupanja optužnice

te na procesuiranje korupcije u postupcima javnih nabavki. Posebno u

vrijednom timu OPDAT-a ističemo gospodina Gorana Krnjaicha, rezidentnog

pravnog savjetnika i karijernog tužioca iz Sjedinjenih Američkih Država, te

pravnog saradnika gospodina Almira Smajlija, koji je uz Davora Trlina iz CEST-

a F BiH koordinirao izradu druge verzije ovog Modula.

U Neumu je od 29.10. do 31.10.2019. godine održan 4. Kongres o katas-

tru u Bosni i Hercegovini s međunarodnim sudjelovanjem (u daljem tekstu:

Kongres). Kongres je uspješno organiziralo Geodetsko društvo Herceg-Bosne

iz Mostara, a u njegovom radu sudjelovalo je oko 300 sudionika pretežno

geodetske struke, uključujući stručnjakinje i stručnjake iz Švedske, Republike

Sjeverne Makedonije i Republike Hrvatske, kao i iz Bosne i Hercegovine.

Na Kongresu je prezentirano 28 autorskih radova u šest sesija, a radovi

su objavljeni u Zborniku radova Kongresa. Obrađene su teme organizacije si-

stema zemljišne administracije, moderne tehnologije u geodeziji i upravljanju

zemljištem, katastar i zemljišna knjiga u praksi, registri i infrastruktura

prostornih podataka i profesionalna etika.

Sa Kongresa su upućene riječi posebne zahvalnosti Projektu „Izgradnja

kapaciteta za unapređenje zemljišne administracije i procedura u Bosni i

Hercegovini“ – CILAP, s kojim je produžena saradnja u naredne dvije godine.

Ukazano je na napredak koji je ostvaren u odnosu na 3. Kongres o kata-

stru u Bosni i Hercegovini, koji je održan od 02.12. do 04.12.2015. godine u

Mostaru, a posebno na pozitivne rezultate u oblasti digitalizacije i usklađiva-

nja (tzv. harmonizacije) zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka nekretnine

i stvaranja jedinstvene elektronske baze podataka o nekretninama.

Ocijenjeno je da se sadašnje stanje javne evidencije nekretnina u Fede-

raciji Bosne i Hercegovine u ovom momentu može premostiti stvaranjem

jedinstvene elektronske baze podataka o nekretninama putem informa-

cijskih tehnologija. Postoji potreba povezivanja podataka katastra i

zemljišne knjige nakon izvršenog usklađivanja (tzv. harmonizacije). Što se tiče

Pripremio: mr. sc. Đemaludin Mutapčić*

* Notar; [email protected]


sudska praksa

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDABOSNE I HERCEGOVINE

Pripremili: akademik prof. dr. Miodrag N. Simović*prof. dr. Vladimir M. Simović**

M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 99 - 107

:

Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine; Tužilac Tužilaštva BiH

***

98 99

prijenosa nadležnosti za vođenje zemljišnih knjiga iz suda na organe uprave i u

Federaciji Bosne i Hercegovine odnosno opstanka sudskog koncepta

zemljišnih knjiga, tvorci nove evidencije stavili su u istu ravan tehničke

podatke o zemljištu i zgradama sa podacima o pravima na njima. O tome će u

budućnosti konačnu riječ u zakonodavnom postupku dati Parlament

Federacije Bosne i Hercegovine, koji je nadležan za donošenje zakona o

vršenju funkcija federalne vlasti.

Na kraju ovog kratkog izvještaja treba čestitati geodetskoj struci na

održavanju Kongresa i na primjernoj borbenosti za jedinstvenu evidenciju

nekretnina, a pravničkoj struci poželjeti da ima aktivnu ulogu i aktivan odnos u

pogledu obavljanja zemljišnoknjižnih poslova u domenu sudske oblasti za

koje je odgovorna pravna struka.

PRAVO NA PRAVIČNO SUĐENJE

Pretpostavka nevinosti

Ne postoji povreda prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Herce-

govine i člana 6. stav 2. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i

osnovnih sloboda kada u okolnostima konkretnog slučaja nema ništa što

bi uputilo na zaključak da je Opštinski sud ili Kantonalni sud

prejudicirao apelantovu krivicu.

I z o b r a z l o ž e n j a:

Apelant smatra da je povrijeđeno i njegovo pravo iz člana II/3.e) Ustava

Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 2. Evropske konvencije, smatrajući da su

zaključci sudova proizvoljni i paušalni, te da tužilac nije ponudio dovoljno

dokaza iz kojih proizlaze posebni uslovi za pritvor, odnosno za njegovo

produženje, te da je na taj način postupljeno suprotno osnovnim pravnim

načelima o presumpciji nevinosti.

Ustavni sud podsjeća da se, za razliku od člana 6. stav 1. Evropske

konvencije, povreda pretpostavke nevinosti ne ocjenjuje na osnovu postupka

u cjelini, već kao zaseban procesni nedostatak. Pri tome se naglasak stavlja na

fazu o kojoj je riječ kumulativnom analizom tri bitna elementa: a) procesna

faza i kontekst u kome je izjava data, b) njena tačna formulacija i c) njeno

značenje (vidi Evropski sud, Daktaras protiv Litvanije, presuda od 10. oktobra

2000. godine, aplikacija broj 42095/98). Izjave kojima se izražava sumnja u

vrijeme pretpretresne istrage, ne predstavlja kršenje pretpostavke nevinosti.

Đ Mutapčić: Izvještaj o 4. Kongresu o katastru u Bosni i Hercegovini s međunarodnim ... Pravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 97 - 98

106 107

KAŽNJAVANJE SAMO NA OSNOVU ZAKONA

Ne postoji kršenje garancija ustanovljenih članom 7. Evropske

konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada su osuda i

kazna zasnovane na krivičnom zakonu koji je stupio na snagu nakon

izvršenja krivičnog djela, ali je krivično djelo kao takvo bilo propisano

međunarodnim pravom koje je bilo na snazi u vrijeme kada je počinjeno

krivično djelo iako kao takvo u to vrijeme nije bilo prepoznato važećim

domaćim zakonom.


Prema stavu Evropskog suda za ljudska prava, član 7. stav 1. Evropske

konvencije garantuje ne samo zabranu retroaktivnosti strožijeg zakona, već i

retroaktivnost mnogo blažeg zakona. Ovo načelo sadržano je u pravilu da kada

postoje razlike između krivičnog prava koje je na snazi u vrijeme počinjenja

krivičnog djela i kasnijeg krivičnog zakona koji je donijet prije konačne odluke,

sudovi moraju primijeniti zakon čije su odredbe povoljnije za optuženog. Pri

tome, pravila o retroaktivnosti se odnose samo na odredbe koje propisuju

krivična djela i kazne (vidi, Evropski sud, Scoppola protiv Italije No 2, presuda,

st. 109. i 110). Najzad, prema stavu Evropskog suda, kada međunarodno pravo

ne propisuje dovoljno jasno sankciju za ratne zločine, domaći sud može da,

pošto je ustanovio krivicu optuženog, odrediti kaznu na osnovu unutrašnjeg

Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi u vezi sa

apelacionim prigovorima o retroaktivnoj primjeni Krivičnog zakona Bosne i

Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04,

30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15 i 35/18) u pogledu

krivičnog djela Zločin protiv čovječnosti zaključio da ne postoji povreda člana

7. Evropske konvencije jer stav 2. tog člana predviđa izuzetke kada se radi o

predmetima koji se tiču ratnih zločina i zločina kršenja međunarodnog

humanitarnog prava (vidi, pored ostalih, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i

meritumu broj AP-2874/13 od 8. decembra 2015. godine, stav 46, sa

referencama na relevantnu praksu Ustavnog suda, dostupna na

www.ustavnisud.ba). Pri tome, Ustavni sud je isticao da predmetni stav

korespondira i stavu Evropskog suda za ljudska prava iskazanom u predmetu

Boban Šimšić protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Odluka o

dopustivosti od 10. aprila 2012. godine).

krivičnog zakonodavstva (vidi Evropski sud, Konovov protiv Letonije, presuda

od 17. maja 2010. godine, stav 212).

Dovodeći navedene stavove u vezu sa činjenicama konkretnog slučaja

Ustavni sud zapaža da je apelant proglašen krivim za krivično djelo Zločin

protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka g) Krivičnog zakona Bosne i

Hercegovine koje je počinio u inkriminisanom periodu (juli-avgust 1992.

godine) u okviru širokog i sistematičnog napada protiv civilnog stanovništva

nad drugom civilnom osobom ženskog pola, upotrebom prijetnje silovanje,

znajući za takav napad i svjestan da njegove radnje čine dio tog napada. Radnje

izvršenja krivičnog djela apelant je preduzeo 1992. godine, tj. u vrijeme kada

domaćim zakonom nije bilo propisano krivično djelo Zločin protiv čovječnosti,

ali su te radnje predstavljale zločin protiv čovječnosti prema međunarodnom

pravu koje je važilo u vrijeme njihovog izvršenja. S obzirom na to da

međunarodno pravo ne propisuje dovoljno jasne sankcije za ratne zločine, Sud

BiH je u apelantovom slučaju kako u pogledu krivičnog djela, tako i kazne

mogao jedino primijeniti Krivični zakon Bosne i Hercegovine iz 2003.

godine kao mjerodavno domaće krivično zakonodavstvo, jer Krivični zakon

SFRJ kao zakon koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije

propisivao ni navedeno krivično djelo, pa stoga ni sankciju za takvo djelo.

Stoga, Ustavni sud smatra da konkretna situacija nema za rezultat kršenje

pravila o retroaktivnosti u smislu člana 7. Evropske konvencije.

(Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,

broj AP-1568/17 od 25. juna 2019. godine)

M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 99 - 107

: M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 99 - 107

:

108 109

sudska praksa

Priredio: prof. dr Branko Morait*

SUDSKA PRAKSA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE

* sudija Suda Bosne i Hercegovine

B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 108 - 111

: B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 108 - 111

:

UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BOSNE I HERCEGOVINE

OVLAŠĆENA JE UTVRDITI DODATNU OBAVEZU IZLAZNOG POREZA I NA

OSNOVU OCJENE IZVEDENIH POSREDNIH DOKAZA.

Čl. 3, 17, 20, i 55 Zakona o porezu na dodatu vrijednost („Službeni

glasnik BiH“ br. 9/05, 35/05 i 100/08)

Član 25. Zakona o upravi za indirektno oporezivanje („Službeni glasnik

BiH“, broj 89/05)

Pravilnik o kontroli indirektnih poreza („Službeni glasnik BiH, broj

78/08)


Pravilan je zaključak vijeća za upravne sporove kada prihvata kao

pravilno utvrđenje poreskih organa, konačno tužene, da se u kontrolisanom

periodu tužitelj pretežno bavio djelatnosti vađenjem šljunka i pijeska,

separiranjem i prodajem istih. Takođe je pravilno utvrđeno da su kod tužitelja

pronađeni blokovi otpremnica za isporučeni šljunak, koji su privremeno

oduzeti o strane inspektora, a o čemu je tužitelju izdata i potvrda, kao i da nije

evidentirao promet za isporučeni šljunak, koji je otpremljen prema

otpremnicama navedenim u specifikaciji oduzetih blokova otpremnice za

poreski period od 01.10.2011-30.09.2016.godine, te iskazani promet za

poreski period 01.07.2014.-31.07.2016. godine. Osim toga, tužitelj nije

izdavao poreske fakture kupcima za isporuke po navedenim otpremnicama,

iako je utvrđeno da je predmetne otpremnice potpisao kao što su učinili

primalac dobara (šljunka), odnosno vozači koji su vršili prevoz šljunka sa

šljunkare tužitelja do sjedišta kupaca. Imajući u vidu prednja utvrđenja, koja

nisu dovedena u pitanjima niti navodima zahtjeva, konačno je pravilno

zaključeno da je tužitelj kao poreski obveznik u periodu od 01.07.2014 -

30.09.2016 .godine, izvršio isporuke dobara u ukupnom iznosu od

162.612,50 KM, te mu je a u skladu sa članovima 3.,17.,20. i 55. Zakona o

porezu na dodatu vrijednost – u daljem tekstu Zakon o PDV (Službeni glasnik

broj: 9/05, 35/05 i 100/08) obračunat PDV u ukupnom iznosu od

21.129,30KM za period od 01.01.2016-30.09.2016 na osnovicu od

124.290,00KM, utvrđenu prema otpremnicama za navedeni period (u

2016.godini).

Vijeće za upravne sporove je pravilno postupilo kada je kao tačne i

pravilne akceptiralo navode poreskih organa da je tužitelj od početka svake

od navedenih kalendarskih godina, dodjeljivao brojeve na otpremnicama

hronološki, od broja jedan pa nadalje, koje je ispostavljao kupcima, dok je

pojedinim kupcima prema podacima sa navedenih otpremnica, dodjeljivao

brojeve koji ne počinju od broja 1. I po zaključku ovog apelacionog vijeća,

imajući u vidu pobijanu presudu kao i stanje spisa, vijeće za upravne sporove

je pravilno zaključilo da shodno članu 56. Zakona o PDV i člana 120. Pravilnika

o primjeni Zakona o PDV-u, tužitelj nije vodio knjige u skladu sa navedenim

odredbama, zbog čega se ne može smatrati pouzdanom knjigovodstvena

evidencija istog za utvrđivanjem osnovice za obračun izlaznog PDV-a za

vršenu isporuku odnosno pomet šljunka.

Poreski organi su u pogledu utrošene električne energije u odnosu na

iskazane prihode, utvrdili da je povećana potrošnja iste na mjesečnom nivou,

a da je došlo da pada prihoda od prodaje šljunka u 2014. i 2015. godini u

odnosu na 2011. i 2012. godinu, uzimajući u obzir količinu utrošene

električne energije na mjesečnom nivou, čak i do tri puta manje, slijedom čega

su utvrdili da tužitelj kao poreski obveznik, nije evidentirao sav promet koji je

ostvario odnosno, da nije izdavao poreske fakture sa obračunatim PDV-om za

neevidentirani prometu i da je na taj način izbjegao plaćanje PDV-a. Vijeće za

upravne sporove je pravilno postupilo kada je prihvatilo razloge poreskih

organa koji su, suprotno prigovorima iz zahtjeva, pravilno postupili na način

da su primijenili odredbu člana 71. Zakona o postupku indirektnog

oporezivanja, a u vezi sa članovima 3.,17.,20. i 55. Zakona o PDV i za 2013

,2014 i 2015. godinu tužitelju utvrdili poresku obavezu u ukupnom iznosu od

55.080,00KM prema procentu od 77,96318%.

sudska praksa

Pripremio: Sead Bahtijarević*

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDAFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

* sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini

S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 112 - 125

: S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 112 - 125

:

Zahtjev Dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu

ustavnosti odredbe članka 63. stavak 1. u dijelu koji glasi: „i naknada za

korištenje gradskog građevinskog zemljišta“, članka 63. stavak 2. u dijelu koji

glasi: „i naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta“, članka 63.

stavak 3. u dijelu koji glasi: „i naknade za korištenje gradskog građevinskog

zemljišta (rente)“, čl. 73., 74. i 75. Zakona o građevinskom zemljištu Federacije

Bosne i Hercegovine.

Utvrđuje se da odredbe članka 63. stavak 1. u dijelu koji glasi: „i

naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta“, članka 63.

stavak 2. u dijelu koji glasi: „i naknade za korištenje gradskog

građevinskog zemljišta“, članka 63. stavak 3. u dijelu koji glasi: „i

naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta (rente)“, čl. 73.,

74. i 75. Zakona o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i

Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 67/05) nisu

sukladne sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.


Podnositelj zahtjeva u zahtjevu navodi da je ovlašten, ali i ustavno-

pravno obvezan da pokreće postupke koji imaju za cilj preispitivanje

ustavnosti propisa ukoliko postoji opravdana sumnja u suprotno, te da se

predmetni zahtjev tiče velikog broja građana i da je javni interes za ovaj

postupak po njegovom mišljenju nesporan.

Smatra neophodnim pokrenuti postupak ocjene ustavnosti Zakona o

građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:

Zakon o građevinskom zemljištu), iz razloga što ovaj Zakon između ostalog,

regulira pitanje korištenja i naplate za gradska građevinska zemljišta, a koja

112 113

su u privatnom vlasništvu, te ističe da je institut korištenja i dodjele gradskog

građevinskog zemljišta srodno povezan s institutom prava vlasništva kao

temeljnim pravom jednog demokratskog društva.

Navodi da je Zakonom o stvarnim pravima („Službene novine Federacije

BiH“, broj: 66/13 i 100/13), uveden institut superficies solo cedit, odnosno

institut pravnog jedinstva nekretnine i da je navedenim zakonom riješeno i

pitanje transformacije gradskog građevinskog zemljišta s pravom korištenja u

privatno pravo vlasništva, te da smatra da su osporene odredbe Zakona u

koliziji sa ustavnim standardima, prije svega s pravom na imovinu.

Nadalje ističe, da predmetni Zakon utvrđuje obvezu svih nositelja prava

na građevinskom zemljištu da plaćaju naknade, a koje naknade se uvijek

plaćaju u određenom trenutku, kao što je moment dodjele gradskog

građevinskog zemljišta, izdavanje urbanističke dozvole za izgradnju na

gradskom građevinskom zemljištu kao i/ili zbog same činjenice korištenja

zemljišta.

Podnositelj zahtjeva ističe da se predmetnim Zakonom propisuju tri

vrste naknada za gradsko građevinsko zemljište u korist općina gdje se

konkretno zemljište nalazi, a to su: naknada za dodijeljeno gradsko

građevinsko zemljište, naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i

naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta.

Podnositelj zahtjeva dalje ističe da je u Federaciji Bosne i Hercegovine,

slično kao u Republici Srpskoj, uređena supremacija Zakona o stvarnim

pravima, nad svim drugim propisima koji uređuju istu ili sličnu oblast, te je u

istom, regulirano pravo vlasništva kao jedinstveno pravo posjedovanja,

korištenja i raspolaganja.

U Federaciji Bosne i Hercegovine je na snazi Zakon o stvarnim pravima

koji propisuje načela jedinstvenosti zemljišta, te supremaciju tog zakona u

odnosu na druge zakone, te iz toga proizlazi i pravna obveza da se Zakon o

građevinskom zemljištu uskladi sa Zakonom o stvarnim pravima.

Nadalje ističe, da i pored naprijed navedenih činjenica u Federaciji

Bosne i Hercegovine postoji još jedan dodatan problem, koji se odnosi na

različitu praksu primjene osporenih odredbi Zakona. Kao konkretne primjere,

navodi primjer primjene Zakona o građevinskom zemljištu u Općini Donji

Vakuf, Gradu Zenica i Općini Centar Sarajevo. U vezi s naprijed navedenim,

podnositelj zahtjeva navodi primjer Općine Donji Vakuf koja pripada

Srednjobosanskom kantonu. Naime, nadležni organ općine je donio Odluku o

građevinskom zemljištu („Službeni glasnik Općine Donji Vakuf“, broj: 6/04),

H. Išerić Sudska praksa Evropskog suda za ljudska pravaPravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 126 - 135

: H. Išerić Sudska praksa Evropskog suda za ljudska pravaPravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 126 - 133

: H. Išerić Sudska praksa Evropskog suda za ljudska pravaPravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 126 - 133

:

Pripremio: Harun Išerić*

sudska praksa

SUDSKA PRAKSA EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

* Stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu

1 Odluke i presude Suda su dostupne na web stranici: https://hudoc.echr.coe.int/ eng#{%22documentcollectionid2%22:[%22JUDGMENTS%22,%22DECISIONS%22]}.

126 127

Novi pregled novosti iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava

(Sud) obuhvatit će presude i odluke Suda donesene od 19. augusta do 01. 1novembra 2019. godine, a povodom navoda o kršenju Evropske konvencije za

zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Konvencija). Ovaj pregled sadrži

osnovne informacije o stavovima Suda iz presuda koje su zadobile pažnju

stručne javnosti, te se čitaoci upućuju na web stranicu Suda gdje si presude

dostupne u cjelini.

Sud je u prethodno spomenutom periodu donio dvije presude i jednu

odluku u predmetima protiv BiH. U predmetu Grahovac (aplikacija br.

14769/15) Sud je aplikaciju proglasio za nedopustivu zbog zloupotrebe prava

na aplikaciju. Naime, aplikant je tvrdio da je došlo do povrede prava iz člana 6

stava 1 zbog prekomjerne dužine krivičnog postupka. Međutim, nakon

podnošenja aplikacije, donesene su tri presude. Sud je zaključio da je aplikant

uskratio informacije (donošenje presuda) koje se odnose na samu suštinu

aplikacije, i da je zbog toga zloupotrijebio pravo na podnošenje aplikacije.

U predmetu Orlović i drugi (aplikacija br. 16332/18) Sud je utvrdio da je

BiH povrijedila pravo na imovinu aplikanata jer nisu izvršene odluke Komisije

za raseljena lica i izbjeglice i Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica

Republike Srpske kojim se u njihov posjed vraćaju njihove nekretnine.

Riječima Suda: „Unatoč tome što postoje dvije konačne odluke kojima se

naređuje da im se u potpunosti vrati u posjed njihova zemlja, aplikanti su,

sedamnaest godina nakon ratifikacije Konvencije i njenih protokola od strane

tužene države, još uvijek onemogućeni u njenom mirnom uživanju“ (stav 60

Presude). Sud je određujući neophodnu mjeru za otklanjanje povrede prava,

odredio poduzimanje svih mjera radi izvršenja odluka Komisije za raseljena

lica i izbjeglice te Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS, uključujući

posebno uklanjanje crkve i to u roku od tri mjeseca od konačnosti ove presude.

U predmetu Baralija (aplikacija br. 30100/18) Sud je utvrdio povredu

člana 1 Protokola br. 12 – opšta zabrana diskriminacije. Sud je konstatirao da je

aplikantkinja diskriminisana temeljem mjesta svog boravišta u uživanju prava

da bira i da bude birana na lokalnim izborima. Sud je zaključio da poteškoće u

postizanju političkog dogovora o održivom mehanizmu podjele moći između

konstitutivnih naroda, nije dovoljno, objektivno i razumno opravdanje za datu

situaciju. U presudi je također naznačeno, da s obzirom na veliki broj

potencijalnih aplikacija, država ima obavezu da u roku od šest mjeseci izmijeni

Izborni zakon čime će omogućiti održavanje lokalnih izbora u Mostaru, a

ukoliko to država propusti da uradi, Ustavni sud mora uspostaviti privremeni

aranžman kao potrebno prijelazno rješenje.

PRAVO NA PRAVIČNO SUĐENJE

Oduzimanje poslovne sposobnosti

U predmetu Nikolyan protiv Armenije (aplikacija br. 74438/14), koji se

ticao postupka oduzimanja poslovne sposobnosti aplikanta, Sud je utvrdio

povredu člana 6 i člana 8 Konvencije. Sud je utvrdio da aplikant nije mogao

podnijeti zahtjev za razvod braka niti tražiti deložaciju svoje supruge ili

vraćanje svoje poslovne sposobnosti, jer je armenski zakon propisivao blanko

zabranu pristupa sudovima svim onim licima koja su proglašena za poslovno

nesposobne. Ovu situaciju je pogoršala činjenica da su vlasti imenovale

aplikantovog sina za njegovog zakonskog staratelja, uprkos tome što su oni

imali konfliktan odnos. Sud sumnja da je sin mogao biti neutralan kada je

predstavljao oca u postupku razvoda i deložacije. Nacionalni sud nije ispitao

da li je sinovo povlačenju zahtjeva za deložaciju bilo u aplikantovom najboljem

interesu niti je objasnio svoju odluku. Štaviše, presuda kojom je aplikantu

oduzeta poslovna sposobnost oslanjala se samo na jednom, zastarjelom i

nepotpunom psihijatrijskom izvještaju, bez detaljnog analiziranja stepena

njegovog mentalnog poremećaja ili uzimanja u obzir činjenice da nije imao

historiju takve bolesti.

N. Muftić Pregled prakse Suda Evropske unije Pravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 134 - 138

: N. Muftić Pregled prakse Suda Evropske unije Pravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 134 - 138

:

Pripremio: Nasir Muftić*

sudska praksa

PREGLED PRAKSE SUDA EVROPSKE UNIJE

* Asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.1 Praksa Suda Evropske unije je dostupna na:

2 Direktiva 2002/22/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 7. marta 2002. o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektronskim komunikacijskim mrežama i uslugama (SL 2002., L 108, str. 51.), izmijenjena Direktivom 2009/136/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 25. novembra 2009. (SL 2009., L 337, str. 11.).

https://curia.europa.eu/jcms/ jcms/j_6/en/

134 135

Pregled novosti iz sudske prakse Suda Evropske unije obuhvatit će

relevantne presude i mišljenja Suda i Općeg suda koje su donesene u 1septembru i oktobru 2019. godine. Ovaj pregled ne obuhvata sve presude i

mišljenja koji su doneseni u ovom periodu, nego se fokusira na one najvažnije,

određujući ih na temelju pažnje koju su zadobile u stručnoj javnosti. Također,

ovaj pregled je ograničen na osnovne podatke o predstavljenim presudama i

mišljenjima, pa se čitaoci pozivaju da za više informacija o njima posjete

internetsku stranicu Suda Evropske unije, gdje su one dostupne u cjelini.

U predmetu C-417/18, Sud je razmatrao pitanje da li Direktiva o 2 univerzalnoj usluzi podrazumijeva obaveze za države članice da osiguraju da

telekomunikacijska društva pružaju besplatnu uslugu utvrđivanja lokacije

pozivatelja tijelu koje prihvata pozive na hitni broj 112 čak i onda kada je poziv

upućen s mobilnog telefona koji nema SIM karticu. Drugo pitanje koje je Sud

adresirao je postojanje margine diskrecije prilikom definisanja kriterija za

preciznost i pouzdanost podataka o lokaciji pozivatelja na broj 112. Inače,

obaveza država članica da osiguraju da telekomunikacijska društva pružaju

besplatnu uslugu utvrđivanja lokacije pozivatelja tijelu koje prihvata pozive na

hitni broj 112 je uspostavljena navedenom Direktivom, te je fokus bio na

pitanju da li je ova obaveza prisutna i kada mobilni telefon nema SIM karticu.

Sud je istakao da Direktiva državama članicama nameće obavezu ostvarivanja

propisanog rezultata u mjeri u kojoj je to moguće s obzirom na tehničku

izvodivost. Ova obaveza uključuje i to da telekomunikacijska društva pružaju

3 Direktiva 98/34/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 22. juna 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih standarda i propisa te pravila o uslugama informacijskog društva (SL 1998., L 204, str. 37.), izmijenjena Direktivom 98/48/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 20. jula 1998. (SL 1998., L 217, str. 18.).4 Direktiva 95/46/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 24. oktobra 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom ličnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL 1995., L 281, str. 31 i Uredba (EU) 2016/679 Evropskog parlamenta i Vijeća od 27. aprila 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom ličnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju van snage Direktive 95/46 (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL 2016., L 119, str. 1. i ispravak SL 2018., L 127, str. 2..)

besplatnu uslugu utvrđivanja lokacije pozivatelja i onda kada je poziv upućen s

mobilnog telefona koji nema SIM karticu. Iako je uvažio marginu diskrecije

koju uživaju države članice, Sud je istakao kako je ona ograničena tehničkim

mogućnostima ispunjenja obaveze. Drugim riječima, margina diskrecije je

ograničena potrebom osiguranja korisnosti prenesenih podataka kako bi se

omogućilo učinkovito utvrđivanje lokacije pozivatelja.

U predmetu C-299/17, predmet odlučivanja Suda je bio tretman norme

njemačkog nacionalnog prava u svjetlu Direktive o tehničkim standardima i 3

propisima , koji je razmatran povodom spora između njemačkog društva za

kolektivno ostvarivanje autorskih prava VG Media i društva Google. Naime, u

Njemačkoj je u 2013. godini stupila na snagu norma prema kojoj je utvrđena

zabrana komercijalnim operatorima internetskih tražilica stavljanja na

raspolaganje javnosti novinskih proizvoda ili njihovih dijelova, isključujući

pojedinačne riječi ili vrlo kratke ulomke iz teksta novinskih ulomaka

(snippets), ukoliko to nije odobrio izdavač. Pitanje koje se postavilo je da li

ovakva norma njemačkog prava predstavlja “tehnički propis” u smislu

Direktive, u kojem slučaju bi, kako bi postala primjenjiva, morala ranije biti

prijavljena Komisiji. Sud je odgovorio potvrdno, zbog čega se u odsustvu

propusta da se ranije prijavi Komisiji pojedinci mogu pozivati na

neprimjenjivost ove norme.

U predmetu C-507/17, Sud je razmatrao odluku Državne komisije za

informacijske tehnologije i slobode Francuske koja je društvu Google izrekla

novčanu kaznu od 100.000 eura zbog toga što je ono prilikom prihvatanja

zahtjeva za uklanjanje poveznica odbilo izvršiti uklanjanje na svim nastavcima

naziva domene svojeg pretraživača. Sud je bio pozvan razjasniti da li pravo EU 4koje se odnosi na zaštitu ličnih podataka treba tumačiti tako da, kad operator

UPUTE ZA AUTORE

Radovi se objavljuju na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku (u lati-ničnom ili ćiriličnom pismu) ili engleskom jeziku.

Ukoliko rukopis zadovoljava kriterije časopisa, upućuje se na recenziju.

Svaki rukopis ocjenjuju najmanje dva nepristrana recenzenta, pri čemu identitet autora i recenzenta ostaje obostrano nepoznat. Nakon ocjene recen-zenata i članova redakcije, rukopis se vraća autoru s obrazloženjem i zahtjevi-ma za doradu i ispravak rada, ukoliko se to smatra potrebnim. Ispravljene rukopise autori trebaju vratiti redakciji u roku od 8 dana od primitka.

Pretpostavlja se da članci i ostali prilozi nisu i neće biti objavljeni u dru-gim publikacijama, osim uz posebno odobrenje redakcije kada se to jasno na-značuje u objavi.

Autori dopuštaju časopisu postavljanje njihovih radova na web stra-nicu časopisa.

Časopis zadržava i sva ostala prava, osim ukoliko nije drugačije dogo-voreno s autorom.

Radovi koje časopis objavljuje su:

• Uvodna riječ glavnog urednika

• Izvorni znanstveni rad

• Prethodno saopćenje

• Pregledni znanstveni rad

• Stručni članak

• Sudska praksa

• Ostali radovi kao što su prikaz knjige, izvještaji o znanstvenim i stručnim skupovima i dr.

• Obavijesti o nadolazećim stručnim i znanstvenim skupovima

• Domaći autori u međunarodnim publikacijama

• Pismo uredniku


138 139

7 Direktiva 2008/50/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 21. maja 2008. o kvalitetu zraka i čišćem zraku za Evropu, (SL, L 152, str. 1)

informacije o trajanju kolačića i pitanju da li treće osobe imaju mogućnost

pristupa tim kolačićima.

U predmetu T-105/17, Opći sud je razmatrao odluku Komisije kojom je

utvrđena kazna bankarskoj grupi HSBC koja se odnosi na prakse protivne

tržišnom natjecanju u sektoru kamatnih izvedenica denominiranim u eurima

(Euro Interest Rate Derivatives). Komisija je donijela osporavanu odluku dana

07.12.2016. godine, kojom je grupu HSBC, zajedno sa Crédit Agricole i

JPMorgan Chase proglasila odgovornom za povredu tržišnog natjecanja u

sektoru kamatnih izvedenica denominiranim u eurima, pri čemu je grupi

HSBC izrekla novčanu kaznu u iznosu od 33.606.000 eura. Opći sud je u ovoj

presudi djelimično potvrdio odluku Komisije. Potvrđen je dio odluke koji se

odnosi na nalaze Komisije kojim je utvrđena povreda prava tržišnog

natjecanja od strane grupe HSBC, a poništena je izrečena novčana kazna. Opći

sud je utvrdio da je Komisija ispravno cijenila činjenice i ispravno kvalificirala

povredu, zbog čega je taj nalaz Komisije potvrđen. Dio odluke koji se odnosi na

izrečenu novčanu kaznu je poništen zbog toga što odluka Komisije u tom dijelu

nije obrazložena. Naime, Komisija je koristila metod za obračun kazne koji nije

dovoljno jasan, zbog čega Opći sud nije mogao izvršiti nadzor nad tim dijelom

odluke, usljed čega je poništio taj dio odluke.

U predmetu C-636/18, Sud je utvrđivao povredu Direktive o kvalitetu 7zraka od strane Francuske prema postupku koji je pokrenut od strane

Komisije. Ova Direktiva nameće obavezu državama članicama da nivo dušik

dioksida održava u propisanim parametrima, što Francuska nije kontinuirano

činila od 2010. godine. Također, iako je Francuska usvojila plan za kvalitet

zraka koji predviđa smanjenja nivoa dušik dioksida, Komisija je smatrala da je

on protivan Direktivi budući da ne predviđa odgovarajuće mjere kako bi

vrijeme prekoračenja bilo što je moguće kraće. Iako ne osporava navedena

prekoračenja, Francuska osporava njihov sistemski karakter. Sud je smatrao

da je sama činjenica postojanja prekoračenja dozvoljenog nivoa dušik

dioksida dovoljna za utvrđivanje povrede obaveze iz Direktive, pri čemu

namjera ili nehat države članice nisu relevantni. Sud se saglasio sa

argumentom Komisije da plan za kvalitet zraka koji je usvojila Francuska nije

bio skladu sa Direktivom zbog toga što nije previdio odgovarajuće mjere kako

bi vrijeme prekoračenja bilo što je moguće kraće. Stoga, utvrđena je povreda

Direktive od strane Francuske.

N. Muftić Pregled prakse Suda Evropske unije Pravna misao (Sarajevo), broj 11 – 12 / 2019, str. 134 - 138

:

140 141

Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

• kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

• razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

• kratku biografiju autora (25-30 riječi),

• osobne podatke:

- jedinstveni matični broj

- adresa stanovanja i općina

- kontakt telefon

Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

• Naslov

• Datum

• Broj riječi u članku

• Ime autora i profesija

• Nazivi ustanova u kojima rade

• E-mail adrese

• Kategorizaciju

• Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

• Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

Ukoliko je riječ o navođenom članku:

Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.



142

Ukoliko je riječ o navođenom članku u časopisu:

Sijerčić-Čolić, H. (1999) “Reforma krivičnog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine: karakteristike federalnog procesnog krivičnog prava”, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 6 – br. 1/1999, str. 251-268.

Ukoliko je riječ o navođenom članku u elektroničkom časopisu:

Lendvai, N., 2005. "Central and Eastern European Social Policy and European Accession – Time for Reflections" (online). Financial Theory and Practice, 29 (1), str. 1-12. Dostupno na: http://www.ijf.hr/eng/FTP/2005/1/lendvai.pdf.

Ukoliko je riječ o navođenoj Web adresi:

World Bank, 2004. Corruption: how the World Bank Fights Corruption (online). Washington: The World Bank. Dostupno na: http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/NEWS/0.

Rad treba oblikovati prema sljedećim uputama:

• dokument pohraniti u programu MS Word (*.doc format);

• stranica standardne veličine (A4);

• obični prored za cijeli rukopis

• font Arial, 12 pt;

• sve margine 2,5 cm;

• ne uređivati zaglavlje (Header) niti podnožje (Footer) doku-menta;

• obavezno brojčano označiti stranice;

• slike ili fotografije prilažu se u jednom od formata: *.jpg, *.bmp, *.tiff.

Pozivamo sve autore da na adresu redakcije šalju sažetke svojih struč-nih i znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim publikacijama indeksi-ranim u literaturnim bazama podataka. Redakcija će objaviti sve pristigle sažetke izvornih radova domaćih autora.

Radujemo se Vašim prilozima!

Redakcija


pm 11-12 blok

Documents