organska kemija bil 201 - university of rijeka · organska kemija detaljni izvedbeni nastavni...

Organska kemija

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.

1

Odjel za biotehnologiju

Sveučilište u Rijeci

Radmile Matejčić 2, HR-51 000 Rijeka

Akademska godina 2013/2014.

ORGANSKA KEMIJA – BIL 201

Studij: Preddiplomski sveučilišni studij „Biotehnologija i istraživanje lijekova“

Broj predmeta: BIL 201

ECTS bodovi: 12

Nastavno opterećenje: 120 sati (45 P/ 15 S/ 60 V)

Predavanja: 45 sati

Seminari: 15 sati

Vježbe: 60 sati

Nositelj predmeta:

*Ime i prezime:

Adresa:

Konzultacije:

Telefon:

e-mail:

Web stranica:

Asistent(ica):

*Ime i prezime:

Adresa:

Konzultacije:

Telefon:

e-mail:

Web stranica:

*naknadno će se objaviti *naknadno će se objaviti

Suradnik:

med.lab.ing. Azemina Ilijazi, viši laborant

Adresa: Odjel za biotehnologiju

Telefon: 051/584-559

e-mail: [email protected]

Autor silabusa: Doc.dr.sc. Nela Malatesti

Odjel za kemiju, Sveučilište

J.J. Strossmayera u Osijeku

Organska kemija


2

OPIS PREDMETA

Ciljevi i očekivani ishodi predmeta (razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Ciljevi: Stjecanje osnovnog znanja iz organske kemije, o strukturi i reaktivnosti organskih

molekula, mehanizmima reakcija i stereokemiji. Stjecanje osnovnih znanja i vještina rada u

laboratoriju, upoznavanje i primjena metoda sinteze, izolacije, pročišćavanja i identifikacije

organskih spojeva. Priprema za praćenje kolegija iz biokemije i srodnih područja.

Opće kompetencije: A1, A2, A3, A5, A7, A8, B1, B3, B4, B5, C1, C2, C3, C4.

Specifične kompetencije: Temeljno opće znanje u području organske kemije, sposobnost za

primjenu znanja u praksi i za praćenje drugih (srodnih) kolegija (stečena znanja će se primjenjivati

u kolegijima praktikumske nastave organske kemije), rješavanje problema (određivanje i

prikazivanje stereokemije), razumijevanje principa (mehanizama organskih reakcija) i

zaključivanje. Samostalni rad prilikom izvođenja vježbi i laboratorijske vještine. Kritičko

razmišljanje o sadržajima kolegija, komunikacijske vještine u postavljanju pitanja o sadržajima,

predlaganje rješenja.

Ishodi učenja: Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija ORGANSKA

KEMIJA (12 ECTS) mogu 1. Navesti vrste veza u organskim spojevima i opisati molekulsku građu.

2. Razlikovati hibridizacije orbitala, te navesti karakteristike jednostruke, dvostruke i trostruke

veze.

3. Objasniti fizička i kemijska svojstva i reaktivnost organskih spojeva na temelju njihove

strukture.

4. Imenovati predstavnike ugljikovodika na temelju strukturne formule, prepoznati i imenovati

funkcionalne skupine organskih spojeva, te nacrtati odgovarajuću strukturnu formulu na temelju

sistemskog naziva.

5. Razlikovati vrste izomerija. Prepoznati konstitucijske izomere, te stereoizomere (enantiomere,

dijastereoizomere), pridružiti odgovarajuće oznake konfiguracije izomerima i prikazati

odgovarajuću konfiguraciju i stereokemiju spoja na temelju oznake.

6. Navesti vrste organskih reakcija i usvojiti način pisanja reakcijskog mehanizma.

7. Skicirati i objasniti energetski dijagram pojedine reakcije/mehanizma.

8. Razlikovati, interpretirati i usporediti reakcijske mehanizme supstitucije (SN1, SN2), adicije,

eliminacije (E1, E2) i elektrofilne aromatske supstitucije.

9. Rješavati računske zadatke vezane uz iskorištenje organske reakcije (izračunati iskorištenje;

količine potrebnih reaktanata).

10. Opisati i primijeniti spektroskopske metode važne za identifikaciju i karakterizaciju organskih

spojeva, odnosno interpretirati spektre NMR (1H i 13C), MS i IR.

11. Opisati mehanizme reakcija karbonilnih spojeva, navesti najvažnije reakcije karbonilnih spojeva, te

opisati mehanizme pericikličkih reakcija, reakcija pregrađivanja, slobodnih radikala i polimerizacije.

12. Prepoznati i imenovati amine, heterocikličke spojeve, te fenole i aril-halogenide, i navesti njihove

karakteristike i reakcije.

13. Navesti važne prirodne spojeve, njihove glavne karakteristike, te opisati reakcije (bio)sinteze, značaj

i primjenu.

14. Planirati jednostavnu organsku sintezu nekog organskog spoja na temelju retrosintetičke analize,

primjene poznatih reakcija i pretvorbi funkcionalnih skupina.

15. Pretraživati znanstvenu literaturu iz područja organske kemije, te analizirati i kritički vrednovati

rezultate objavljene u znanstvenom radu. 16. Poznavati mjere sigurnosti i opreza pri radu u (organskom) laboratoriju i provoditi ih.

17. Izvoditi samostalno laboratorijske vježbe prema propisima.

Organska kemija


3

18. Postaviti aparature za izvođenje pojedinih tehnika i radnji tijekom organske sinteze, izolacije i

pročišćavanja produkata.

19. Povezati teoretska znanja stečena tijekom predavanja iz organske kemije s eksperimentalnim radom.

20. Zaključivati na temelju dobivenih rezultata.

21. Snimati i interpretirati UV/vis i IR spektre.

22. Zapisivati bilješke i voditi laboratorijski dnevnik.

23. Napisati referate o izvedenim vježbama, prikazati i objasniti dobivene rezultate.

24. Računati iskorištenja reakcija.

Korelativnost i korespodentnost predmeta:

Studenti prije upisa kolegija Organska kemija trebaju imati odslušane kolegije Opće kemije

(BIL 105) i Analitičke kemije (BIL107). Prije polaganja završnog ispita iz Organske kemije

trebaju imati položen završni ispit iz Opće kemije. Očekuje se da su studenti na prethodnim kolegijima kemije stekli osnovne laboratorijske vještine,

znanja o osnovnim principima i pojmovima opće i analitičke kemije te ostalo što je opisano

ishodima navedenih kolegija.

Kolegij Organske kemije uvodi studente u sadržaje te omogućuje lakše praćenje Biokemije i

srodnih kolegija na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. Kolegij Organske kemije

je korespondentan kolegijima Organske kemije (1,2) koji se izvode na istom i ostalim Sveučilištima

te pokriva sve temeljne i najvažnije sadržaje predmeta.

Sadržaj predmeta:

Predavanja

Uvod u kolegij (kriteriji i uvjeti kolegija). Povijesni pregled i značenje organske kemije. Vezanje u

organskim spojevima. Pregled ugljikovodika i funkcionalnih skupina. Nomenklatura organskih

spojeva. Vrste reakcija organskih spojeva. Reakcijski mehanizmi. Alkani i cikloalkani.

Stereokemija kiralnih molekula. Nukleofilna supstitucija i reakcije eliminacije alkil-halogenida.

Alkeni i alkini. Adicijske reakcije na alkene i alkine. Alkoholi i eteri. Konjugirani nezasićeni

spojevi. Aromatski spojevi. Reakcije aromatskih spojeva, mehanizam elektrofilne aromatske

supstitucije. Spektroskopske metode važne za identifikaciju organskih spojeva (1H i

13C NMR

detaljno, glavne metode masene spektrometrije, UV/vis, IR). Reakcije oksidacije i redukcije u

organskoj kemiji. Karbonilni spojevi i reakcije na karbonilnu skupinu. Nukleofilna-elektrofilna

reaktivnost karbonilnih spojeva. Reakcije kondenzacije. Karboksilne kiseline i njihovi derivati.

Nukleofilna acilna supstitucija. Amini. Fenoli i aril-halogenidi – nukleofilna aromatska supstitucija.

Molekulska pregrađivanja. Pericikličke reakcije i heterocikli. Sinteza organskih spojeva.

Ugljikohidrati. Proteini. Nukleinske kiseline. Lipidi.

Seminari

Na seminarima studenti primjenjuju gradivo predavanja: uvježbava se i primjenjuje nomenklatura

osnovnih ugljikovodika i aromatskih spojeva, te organskih spojeva s funkcionalnim skupinama;

određuje se apsolutna i relativna konfiguracija; prikazuju se konformacije (ciklo)alkana; rješavaju

se problemski zadatci vezani uz određeni tip reakcije (SN1, SN2, E1, E2 mehanizmi, stereokemija,

kompeticija), kao i računski zadaci vezani uz eksperimentalne postupke (iskorištenja i sl.). Studenti

na seminarima određuju funkcionalne skupine nepoznatih organskih spojeva na temelju IR spektara,

prepoznaju strukture nepoznatih organskih spojeva (karbonilni spojevi, amini, heterocikli, fenoli

itd.) na temelju IR, masenih i NMR spektara; rješavaju se problemski zadaci vezani uz određeni tip

reakcije, kao i računski zadaci vezani uz eksperimentalne postupke (iskorištenja i sl.); uvježbava se

i primjenjuje nomenklatura heterocikla i ugljikohidrata; te na primjerima studenti trebaju primijeniti

Organska kemija


4

retrosintetički pristup sintezi organskih spojeva. Neke od problema i zadataka studenti će rješavati

samostalno izvan nastave (domaće zadaće), a na seminarima će se onda zadaće zajednički

prodiskutirati.

Vježbe

Tijekom vježbi studenti stječu praktična znanja o specifičnostima rada u organskom laboratoriju

(opasnosti, mjere sigurnosti, laboratorijsko posuđe, instrumenti, kemikalije, sastavljanje aparatura).

Na praktikumu se izvode vježbe koje se odnose na određene tematske jedinice predavanja i

seminara (nukleofilna supstitucija SN1 i SN2; elektrofilna aromatska supstitucija na primjeru

nitroziranja; acilna supstitucija na primjeru esterifikacije; adicija na karbonilnu skupinu, oksidacija i

redukcija karbonilne skupine na primjeru Cannizzarove reakcije; aldolna kondenzacija). U okviru

vježbi izvode se metode pročišćavanja, izolacije i identifikacije organskih spojeva (različite

destilacije, prekristalizacija, kromatografija, spektroskopija) te posebno izolacije i identifikacija

prirodnih spojeva (pigmenti iz špinata, oleinska kiselina iz maslinovog ulja).

Okvirni redoslijed predavanja, seminara i vježbi:

Predavanja:

1. Uvod u kolegij organske kemije (1 sat)

Upute za praćenje kolegija i izvršavanje obaveza zadanih programom. Pregled tema kolegija.

2. Uvod u organsku kemiju (1 sat)

Povijesni pregled, razvoj i značenje organske kemije.

3. Organski spojevi i kemijske veze (2 sata)

Kemijske veze u organskim spojevima; formalni naboj; rezonancija; atomske i molekulske

orbitale; sp3 hibridizacija (struktura metan, etana), sp

2 hibridizacija (cis/trans izomerija); sp

hibridizacija; molekulska geometrija: VSEPR-teorija; prikazivanje strukturnih formula.

4. Pregled ugljikovodika i funkcionalnih skupina (2 sata)

Nomenklatura organskih spojeva. Predstavnici alkana, alkena, alkina i aromatskih

ugljikovodika; polarnost i molekulski dipoli; pregled funkcionalnih skupina; fizička svojstva

i molekulska struktura; uvod u IR spektroskopiju. Prirodni izvori alkana i cikloalkana,

fizička svojstva.

5. Vrste reakcija organskih spojeva (2 sata)

Reakcijski mehanizmi (kako se pišu i što znače strelice) i pregled reakcija organskih spojeva;

kiseline i baze – kiselo-bazne reakcije; elektrofili i nukleofili; kemijska ravnoteža i pKa;

utjecaj strukture na kiselost i bazičnost; utjecaj hibridizacije; induktivni efekt; reakcijska

energetika i kinetika; energetski dijagrami; metoda rezonancije; utjecaj otapala. Radikalske

reakcije (halogeniranje alkana).

6. Stereokemija (3 sata)

Podjela izomera; stereoizomeri; kiralnost; svojstva i nomenklatura enantiomera (R,S –

sustav); optička aktivnost; sinteza kiralnih molekula; molekule s više stereogenih centara;

mezo-spojevi; apsolutna i relativna konfiguracija; rezolucija enantiomera. Konformacijska

analiza (ciklo)alkana.

7. Nukleofilne supstitucije alkil-halogenida (2 sata)

Nukleofilna supstitucija (SN1 i SN2): mehanizam, kinetika i energetika reakcije,

stereokemija; kompeticija SN1 i SN2 – utjecaj strukture supstrata, nukleofila, otapala, izlaznih

skupina.

Organska kemija


5

8. Eliminacijske reakcije (2 sata)

Mehanizmi eliminacije E2 i E1. Kompeticija supstitucije i eliminacije. Svojstva alkena;

sinteza alkena reakcijama eliminacije (mehanizmi, stereokemija) – dehidrohalogeniranje,

dehidratacija alkohola; sinteza alkina reakcijama eliminacije.

9. Elektrofilne adicije (2 sata)

Mehanizam adicije na alkene; adicija halogenovodika na alkene/alkine; Markovnikovljevo

pravilo; stereokemija adicije; adicija sumporne kiseline / vode na alkene; dobivanje alkohola

i alkilborana; mehanizam i stereokemija adicije halogena na alkene/alkine; karbeni;

hidrogeniranje alkena i alkina; oksidacija alkena/alkina; radikalska adicija na alkene.

10. Alkoholi i eteri (1 sat)

Nomenklatura, struktura i fizička svojstva alkohola; kiselost; sinteza iz alkena; prevođenje u

alkil-halogenide; sinteza i reakcije etera; epoksidi; reakcije epoksida; krunski eteri.

11. Konjugirani nezasićeni spojevi (1 sat)

Alilni radikal – dobivanje, svojstva, reakcije, stabilnost, rezonancija; alen; dieni; buta-1,3-

dien; 1,4-adicija na konjugirane diene; UV/vis spektroskopija.

12. Pregled spektroskopskih metoda u identifikaciji organskih spojeva (2 sata)

Spektroskopske metode važne za identifikaciju organskih spojeva (1H i

13C NMR detaljno,

glavne metode masene spektrometrije). Interpretacija 1H i

13C NMR, IR, MS spektara.

13. Aromatski spojevi i elektrofilna aromatska supstitucija (3 sata)

Struktura benzena; stabilnost; energija rezonancije; aromatičnost; Hückel-ovo pravilo;

anuleni; delokaliziranost elektrona; aromatski ioni; antiaromatski i nearomatski spojevi;

ostali aromatski spojevi (benzoidni i nebenzoidni); fulereni; aromatski heterocikli. Opći

mehanizam elektrofilne aromatske supstitucije; halogeniranje, nitriranje, sulfoniranje,

Friedel-Crafts-ovo alkiliranje i aciliranje; utjecaj supstituenata na reaktivnost i orijentaciju.

14. Nukleofilna aromatska supstitucija (1 sat)

Aril-halogenidi. Adicijsko-eliminacijski i eliminacijsko-adicijski mehanizam. Fenoli.

15. Kemija karbonilnih spojeva (4 sata)

Aldehidi i ketoni. Oksidacije i redukcije karbonilnih spojeva. Nukleofilna adicija na

karbonilnoj skupini. Enoli i enolati. Aldolne reakcije.

16. Nukleofilna acilna supstitucija (2 sata)

Karboksilne kiseline i njihovi derivati. Claisenova kondenzacija. β-Dikarbonilni spojevi.

17. Amini (2 sata)

Fizička svojstva i struktura amina, nomenklatura, bazičnost, soli, dobivanje i reakcije amina.

18. Heterocikli (1 sat)

Nomenklatura heterocikla. Aromatski i nearomatski heterocikli. Dobivanje heterocikla.

Cikloadicijske reakcije. Reakcije heterocikle.

19. Organske sinteze (2 sata)

Retrosintetička analiza. Pregled reakcija. Pretvorbe funkcionalnih skupina. Zaštitne skupine.

Regioselektivnost i stereoselektivnost. Planiranje sinteze. Fotokemijske, ultrazvučne i

mikrovalne transformacije

20. Polimeri (1 sat)

Prirodni i sintetski polimeri. Reakcije polimerizacije i mehanizmi.

Organska kemija


6

21. Ugljikohidrati (2 sata)

Strukturna obilježja, reakcije, stereokemija.

22. Aminokiseline i proteini (2 sata)

Aminokiseline, struktura, svojstva, sinteza. Peptidi i proteini.

23. Nukleinske kiseline (1 sat)

Nukleozidi i nukleotidi. Sinteza.

24. Lipidi (1 sat)

Masti i ulja. Voskovi. Terpeni. Steroidi. Alkaloidi.

Prvi međuispit (obuhvaća sadržaje prvih 21 sata predavanja i 7 sati seminara) (1 sat)

Drugi međuispit (obuhvaća sadržaje nakon 21. sata predavanja i 7. sata seminara do kraja nastave) (1 sat)

Predavanja ukupno 45 sati.

Seminari:

1. Priprema za izvođenje praktikumske nastave i uvod u seminarski dio kolegija (1 sat)

Rad u organskom laboratoriju. Mjere sigurnosti. Pisanje referata. Račun iskorištenja. Podjela

vježbi za prvi termin praktikuma i upute za rad.

2. Organski spojevi i kemijske veze (1 sat)

Crtanje i označavanje hibridizacija u organskim spojevima. Prikazivanje molekula organskih

spojeva i upotreba modela.

3. Nomenklatura organskih spojeva (1 sat)

Nomenklatura (ciklo)alkana, alkena i alkina.

4. Nomenklatura organskih spojeva (1 sat)

Funkcionalne skupine. IR spektroskopija u identifikaciji funkcionalnih skupina.

5. Stereokemija (1 sat)

Podjela (stereo)izomera. Konformacije organskih spojeva.


Cis/trans izomerija i E/Z nomenklatura.


Apsolutna i relativna konfiguracija. R, S označavanje konfiguracije (Cahn-Ingold-Prelog

pravila). Mezo-spojevi.

8. Struktura i reaktivnost (1 sat)

Prikazivanje mehanizama reakcija. Vrste reakcija u organskoj kemiji. Određivanje

oksidacijskog broja u organskim spojevima.

9. Nukleofilna supstitucija i eliminacija alkil-halogenida (1 sat)

Mehanizmi SN1 i SN2; E1 i E2

10. Kompeticijske reakcije SN1, SN2, E1 i E2 (1 sat)

Uvjeti za odvijanje kompeticijskih reakcija. Dobivanje etera i epoksida.

Organska kemija


7

11. Spektroskopija (1 sat)

Spektroskopske analize organskih spojeva i interpretacija spektara (1H i

13C NMR, IR,

UV/vis, MS).

12. Konjugirani dieni i aromatski spojevi (1 sat)

Konjugirana adicija na diene. Pravila za aromatičnost. Mehanizam elektrofilne aromatske

suspstitucije.

13. Reakcije karbonilnih spojeva (1 sat)

Nukleofilna adicija na karbonilnu skupinu. Aldolna kondenzacija.

14. Reakcije karbonilnih spojeva (1 sat)

Nukleofilna acilna supstitucija. Enoli i enolati.

15. Prirodni spojevi (1 sat)

Crtanje (a)cikličkih struktura monosaharida. Nomenklatura heterocikla.

Seminari ukupno 15 sati.

Vježbe:

Ulazni kolokviji prije svake vježbe (~3 sata)

Usmeno se odgovaraju sadržaji vezani uz izvođenje vježbe.

1. Pročišćavanje krutine ekstrakcijom i prekristalizacijom (~8 sati)

Ekstrakcija krutine i odvajanje kiselih, neutralnih i bazičnih nečistoća. Taloženje i filtracija

pri sniženom tlaku. Prekristalizacija i vruća filtracija. Mjerenje temperature taljenja.

2. Kromatografija na stupcu i tankoslojna kromatografija (~8 sati)

Izolacija pigmenata iz špinata. Kromatografija na stupcu i tankoslojna kromatografija.

Destilacija pri sniženom tlaku. UV spektroskopija.

3. Nukleofilna supstitucija SN1 (~6 sata)

Sinteza tert-butil-klorida. Jednostavna destilacija.

4. Elektrofilna aromatska supstitucija (~6 sati)

Nitroziranje – sinteza p-nitrozofenola. Mjerenje temperature taljenja.

5. Esterifikacija (~7 sata)

Sinteza acetil-salicilne kiseline. Mjerenje temperature taljenja. IR spektroskopija.

6. Cannizzarova reakcija (~8 sati)

Sinteza benzojeve kiseline i benzil-alkohola. Jednostavna destilacija. IR spektroskopija.

7. Aldolna kondenzacija (~7 sati)

Sinteza dibenzilidenacetona. Prekristalizacija. UV spektroskopija.

8. Izolacija oleinske kiseline iz maslinovog ulja (~7 sati)

Izolacija prirodnog spoja. Jednostavna destilacija.

Vježbe ukupno 60 sati.

Organska kemija


8

Pristup učenju i poučavanju u predmetu:

Studentima se preporučuje ponoviti prethodna znanja iz opće i organske kemije. Koristiti

preporučenu literaturu prije svakog oblika nastave kako bi se kvalitetnije pripremili za diskusiju i

postavljanje pitanja. Redovito, svakodnevno učiti i rješavati zadaće. Sudjelovati aktivno u nastavi

postavljanjem pitanja, odgovaranjem na pitanja nastavnika, rješavanjem problema. Pripremati se za

svakodnevnu nastavu, međuispite i ulazne kolokvije, te završni ispit tako da se osim sadržaja koji će

se prezentirati tijekom nastave, koristi i preporučena te izborna literatura. Izričito se preporučuje da

se sadržaji Organske kemije ne uče „na pamet“ već razumijevanjem principa, mehanizama reakcija

i slično. Sve što nije jasno u bilo kojem trenutku nastave – pitati nastavnika!

Također, preporučuje se oprez prilikom korištenja sadržaja dostupnih na internetu – uvijek dobro

provjeriti izvor informacija!

Način izvođenja nastave

Nastava se izvodi u obliku predavanja (45 sati), seminara (15 sati) i vježbi (60 sati). Predavanja,

seminari i vježbe su obavezni (vidjeti dodatne informacije o kolegiju i uvjetima za potpis).

Predavanja se izvode uz korištenje tehničkih pomagala (Power Point prezentacije) i aktivno

sudjelovanje studenata. Na seminarima se raspravljaju domaće zadaće te studenti rješavaju

probleme i zadatke na ploči i/li usmeno. Vježbe se izvode praktično i samostalno u laboratoriju

(praktikumska nastava). U praktikumu je predviđen i rad na instrumentima.

Obveze studenata/studentica

Obavezno je pohađanje nastave, dakle, prisustvovanje predavanjima i seminarima na kojima se

očekuje i aktivno sudjelovanje studenata (vidjeti „Pohađanje nastave“ i koji su uvjeti za potpis).

Prema rasporedu predavanja, preporučuje se studentima da se što više pripremaju i izvan nastave

kako bi tijekom nastave mogli što aktivnije sudjelovati (u smislu konstruktivnih komentara,

diskusija, odgovaranja na pitanja nastavnika, rješavanje problema na ploči). Na seminarima studenti

rješavaju zadatke te obavezne domaće zadaće koje su prethodno pripremili. Obavezno je i polaganje

dva međuispita. Također, obavezno je izvođenje svih praktičnih vježbi tijekom praktikumske

nastave.

Od studenata se očekuje uredno i savjesno izvršavanje svih obaveza, što je uvjet za dobivanje

potpisa, a sve obaveze također podliježu i vrednovanju koje ulazi u konačnu ocjenu:

Prisustvovanje predavanjima i seminarima se evidentira na svakom predavanju, odnosno seminaru,

vlastoručnim potpisom studenta. Svaki sat predavanja nosi 0.111% ocjenskog boda (ukupno max.

5% ocjene), a svaki sat seminara 0.333% boda (ukupno max. 5% ocjene). Ukoliko je student

prisutan na nastavi, ali odbija aktivno sudjelovati ili ne izvrši svoje obaveze (npr. bez domaće

zadaće, odbijanje rješavanja zadatka), oduzimaju mu se odgovarajući bodovi za taj sat nastave kao

da nije bio prisutan na tom predavanju, odnosno seminaru. To će se posebno strogo provoditi na

seminarima gdje se očekuje maksimalan angažman i aktivnost studenta.

Međuispiti:

Dvaput tijekom trajanja kolegija provjerit će se znanje studenta putem međuispita. Na međuispitima

se provjerava znanje iz dotada prijeđenog gradiva. Studenti se pripremaju iz zadane literature, kao

dopunu predavanjima. Međuispiti su pismeni i vrijede samo za tekuću akademsku godinu.

Prvi međuispit: gradivo od 1. – 21. sata predavanja i od 1.-7. sat seminara

Drugi međuispit: gradivo od 22. -45. sata predavanja i od 8.-15. sata seminara

Organska kemija


9

Praktikum:

Prije ulaska u praktikum mora se odslušati i položiti tečaj iz zaštite na radu. Na njemu se provjerava

poznavanje gradiva o radu na siguran način. Ovaj tečaj studenti u pravilu polažu već u I. godini

studija.

Položeni test je uvjet za pohađanje vježbi.

Student mora imati sav potreban pribor prije ulaska u praktikum:

bijelu zaštitnu kutu (dugi rukavi!) i zaštitne naočale,

gumene rukavice,

dvije krpe,

upaljač ili šibice

škarice,

pincetu,

stare (čiste!) bočice od lijekova (ili slično) za konačne produkte reakcija (20-100 mL) i

marker za staklo.

Velika bilježnica s crtama – za vođenje laboratorijskog dnevnika tijekom izvođenja vježbi i

pisanje referata (može biti u istoj bilježnici ili dvije, ali za referate mora biti velika)

Svaki student će biti zadužen za radni stol u jednom od Praktikuma 1 ili 2. U radnom stolu se nalazi

posuđe i pribor neophodni za izvođenje vježbi. Svaki student je dužan predati radni stol na kraju

svih vježbi, onako kako je zaprimio na početku praktikuma. To znači da ne smije ništa nedostajati u

radnom stolu te posuđe i sav pribor trebaju biti čisti.

Izrada laboratorijskih vježbi: student samostalno izvodi sve vježbe predviđene programom.

Iznimno, neke vježbe mogu biti organizirane kao grupni rad sa dvoje ili više studenata. Uz studenta

je prisutan nastavnik i/ili asistent, tehničar i eventualno demonstrator. Potrebno je prethodno

proučiti propis prema zadanoj literaturi (interna skripta, preporučena literatura kolegija).

Praktikum je organiziran tako da student zna unaprijed koju će vježbu raditi kako bi se pripremio za

ulazni kolokvij. Ponekad će trebati prirediti i dvije vježbe ako se ocijeni da se mogu napraviti u

vremenu predviđenom za jedan termin Praktikuma (4 sata). Neke vježbe se neće moći dovršiti u

jednom terminu, pa se nastavljaju u nekom od slijedećih (npr. prekristalizacija, mjerenje

temperature taljenja itd.). Svaki student radi samostalno i svojim tempom tako da u slučaju dobre

prethodne pripreme i vještine izvođenja može završiti i prije predviđenog trajanja pojedine vježbe.

Tada može od nastavnika ili asistenta zatražiti dozvolu za početak nove vježbe (uz uvjet položenog

ulaznog kolokvija). Redoslijed vježbi za svakog studenta određuje nastavnik/asistent i s time

pravovremeno upoznaje studenta.

Ukoliko je student propustio neki od termina vježbi (iz bilo kojeg razloga), ne treba ga

nadoknađivati ukoliko u preostalim terminima uspije dovršiti i napraviti sve vježbe. Međutim, ako

student iz opravdanog razloga izostane veći broj termina i ne uspije dovršiti sve vježbe, iznimno,

može mu se omogućiti jedan dodatni termin. Prema potrebi, jedan termin vježbi za nadoknade će se

organizirati na kraju turnusne nastave.

Ako student opravdano ne može doći na jedan termin vježbi (npr. ujutro), a mogao bi doći u

suprotnom turnusu (poslije podne), može se dogovoriti sa studentom koji radi u tom terminu za

zamjenu tog dana (ako rade u istom Praktikumu zbog zaduženih stolova!), ali samo uz prethodnu

najavu nastavniku/asistentu i njihovo odobrenje. U svakom slučaju, bolje je osigurati zamjenu ako

je to moguće, nego izgubiti termin vježbi.

Organska kemija


10

Ulazni kolokvij: Prije početka izvođenja svake vježbe, polaže se ulazni kolokvij za dotičnu vježbu.

Nema završnog kolokvija, ali su zato ulazni kolokviji zahtjevni i student(ica) treba pokazati što

bolje razumijevanje teoretskog i praktičnog dijela vježbe, treba pokazati da mu (ili joj) je jasno što i

zašto radi, kako će to napraviti i koje rezultate očekuje. Kolokviji se ocjenjuju brojčanim ocjenama

od 1 – 5. Ulazni kolokviji su usmeni, a vježba se ne može početi izvoditi sve dok ulazni kolokvij

nije pozitivno ocijenjen (ocjena 2 ili više). Prosjek ocjena svih kolokvija odgovara postotku

ocjenskog boda (max. 5).

Referati: Vježba se smatra završenom kad je pozitivno ocijenjen i referat za tu vježbu. Nakon

izrade svake pojedine vježbe piše se pismeni izvještaj o izvršenoj vježbi. Referati se pišu na desnoj

strani bilježnice, dok se lijeva strana koristi kao laboratorijski dnevnik (prema dogovoru s

nastavnikom/asistentom, referati se mogu pisati i slati elektronski, onda se na Praktikumu vodi

samo laboratorijski dnevnik u običnoj bilježnici). Referati se predaju kao izvještaj neposredno

nakon vježbe ili najkasnije u slijedećem terminu.U referatu trebaju biti zabilježeni svi potrebni

rezultati pojedine vježbe (npr. iskorištenja reakcija, temperature taljenja, odnosno vrenja dobivenog

produkta, snimljeni spektar isl.). Referati se ocjenjuju brojčanim ocjenama od 1 (nedovoljan) – 5

(izvrstan). Prosjek ocjena svih referata odgovara postotku ocjenskog boda (max. 5).

Osim ulaznih kolokvija i referata, ocjenjuje se kvaliteta izvođenja vježbi (samostalnost u radu,

brzina, urednost) i rezultati (iskorištenja reakcija, čistoća produkata prema temperaturama taljenja i

vrenja. Svi segmenti se ocjenjuju brojčanim ocjenama od 1 (nedovoljan) – 5 (izvrstan). Prosjek

ocjena svih vježbi se množi sa dva što ukupno odgovara postotku ocjenskog boda (max. 10).

Student je dužan uspješno napraviti i završiti sve predviđene vježbe. Ukoliko student iz bilo kojeg

razloga ne završi sve predviđene vježbe gubi pravo na potpis i mora ponovo upisati kolegij

slijedeće godine.

Usklađenost vrednovanja s očekivanim ishodima, sadržajima i metodama nastave:

Nastavna

aktivnost

EC

TS

Ish

od

uče

nja

Aktivnost studenata Metode

procjenjivanja

Bodovi

min max

Pohađanje

nastave

1.2

1-15

Aktivno prisustvovanje

predavanjima i

seminarima, rješavanje

problema i zadaća

Evidencija:

Predavanja

seminara

3.5

3.5

5

5

Provjera

znanja

(međuispiti)

4.8

1-15

Kontinuirano učenje

tijekom nastave i

priprema za pismeni ispit

(korištenje literature,

bilješki s nastave)

Dva pismena

međuispita:

Prvi međuispit

Drugi međuispit

8

8

20

20

Pohađanje i

izvođenje

vježbi

1.2

16-

21

Prisutnost na nastavi i

uspješno izvedene vježbe.

Evidencija + ocjena

rezultata

4

10

Provjera

znanja (ulazni

kolokviji)

0.6

1-24

Priprema za ulazni

kolokvij svake vježbe

Usmeni ispit prije

svake vježbe

2

5

Referati

0.6

22-

24

Priprema i pisanje

referata

Ocjena referata

2

5

Završni ispit 3.6 1-24 Ponavljanje gradiva,

korištenje literature

Pismeni ispit

Usmeni ispit

5

10

10

20

Ukupno 12 46 100

Organska kemija


11

Vrednovanje obveza studenata:

Aktivno prisustvovanje nastavi: predavanjima, seminarima i vježbama (svi oblici nastave su

obvezni).

Ocjena iz predmeta Organska kemija obuhvaća rezultate postignute iz (dva) međuispita,

laboratorijskih vježbi, zalaganja na predavanjima i seminarima te završnog ispita.

Ukupan postotak uspješnosti studenta tijekom nastave čini 70%, a završni ispit 30% ocjene

To znači da tijekom trajanja nastave kolegija Organska kemija student može maksimalno sakupiti

70 ocjenskih bodova i još max. 30 ocjenskih bodova tijekom završnog ispita, dakle ukupno

maksimalno 100 ocjenskih bodova.

Za redovito pohađanje predavanja i seminara student može maksimalno ostvariti po 5

ocjenskih bodova, a mora sakupiti minimalno 3,5 ocjenska boda što znači da student može

najviše izostati sa 30% predavanja, odnosno 30% seminara.

Za sve ostale aktivnosti tijekom nastave student mora ostvariti minimalno 40% bodova osim

završnog ispita gdje se mora ostvariti minimalno 50% bodova:

Aktivnost Ocjenski bodovi

Min. Max.

Pohađanje predavanja 3,5 5

Međuispiti ukupno 16 40

- prvi međuispit 8 20

- drugi međuispit 8 20

Pohađanje seminara 3,5 5

Praktikum ukupno 8 20

- Izrada laboratorijskih vježbi

(pohađanje i rezultati)

4 10

- Ulazni kolokviji iz vježbi 2 5

- Referati iz vježbi 2 5

Ukupno 31 70

Završni ispit ukupno 15 30

- Pismeni dio ispita 5 10

- Usmeni dio ispita 10 20

Svekupno ocjenskih bodova 46 100

Informacije o završnom ispitu:

Završni ispit se prijavljuje prema Pravilniku o studiju (dostupan na mrežnoj stranici Sveučilišta u

Rijeci: http://www.uniri.hr/files/staticki_dio/propisi_i_dokumenti/Pravilnik_o_studijima-

procisceni_tekst.pdf ).

Završni ispit se sastoji od pismenog dijela koji nosi 10% ukupne ocjene. Student(ica) mora ostvariti

minimalno 50% bodova na pismenom dijelu da može pristupiti usmenom dijelu ispita. Usmeni dio

ispita nosi 20% ukupne ocjene. Također, na usmenom dijelu ispita, student mora skupiti najmanje

50% bodova za prolaz.

Završnim ispitom se provjerava znanje cjelokupnog gradiva kolegija što znači da su osim moguća

pitanja i o praktičnom radu u laboratoriju.

http://www.uniri.hr/files/staticki_dio/propisi_i_dokumenti/Pravilnik_o_studijima-procisceni_tekst.pdf


Organska kemija


12

Student, kojeg se zatekne u neprihvatljivom prepisivanju i/li dojavljivanju odgovora (primjerice od

ostalih studenata ili iz drugih izvora), bit će udaljen i u prijavnicu će se upisati nedovoljan uspjeh na

ispitu.

Formiranje ocjene (prema Pravilniku o studijima, Sveučilišta u Rijeci)

Studenti koji su tijekom nastave ostvarili:

od 0 do 29,9% ocjene ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan) i ne mogu steći ECTS bodove

od 30 do 39,9 % ocjene ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu izaći na popravni ispit

(popravak međuispita) na kojem mogu ostvariti od 0 do 10% ocjene ili ponovo upisati predmet

više od 40% ocjene – mogu pristupiti završnom ispitu.

Studenti na završnom ispitu mogu ostvariti 30% konačne ocjene, a ispitni prag na završnom ispitu

ne može biti manji od 50% uspješno riješenih zadataka.

Studenti koji na popravnom završnom ispitu ostvare više od 40% ocjene, ocjenjuju se ocjenom E.

Prema postignutom ukupnom broju bodova dodjeljuju se sljedeće konačne ocjene:

Postotak usvojenog

znanja i vještina

ECTS ocjena Brojčana ocjena

80% do 100% A Izvrstan (5)

70% do 79,9% B Vrlo dobar (4)

60% do 69,9% C Dobar (3)

50% do 59,9% D Dovoljan (2)

40% do 49,9% E Dovoljan (2)

30% do 39,9% FX Nedovoljan (1)

0% do 29,9% F Nedovoljan (1)

Konačna ocjena je zbroj bodova ostvarenih tijekom nastave i bodova ostvarenih na završnom ispitu,

a prolazne ocjene su izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) i dovoljan (2).

U indeks i prijavnicu se unosi brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i

kompetencija.

Literatura

Preporučena literatura

1. S. H. Pine, Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

2. T.W. Solomons & C.B. Fryhle: Organic chemistry, International Student Version (X. Ed.), John

Wiley and Sons, Inc., New York, 2011.

3. P.Y. Bruice: Organic chemistry, 4th Edition, Prentice Hall, USA, 2003.

4. O. Kronja, S. Borčić, Praktikum preparativne organske kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

5. V. Rapić: Postupci priprave i izolacije prirodnih spojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

6. V. Rapić, Nomenklatura organskih spojeva, III. izmijenjeno i obnovljeno izdanje, Školska

knjiga, Zagreb, 2004.

Izborna literatura

1. H. Vančik, Temelji organske kemije, TIVA, Varaždin, 2012.

Organska kemija


13

2. J. Clayden, N. Greeves, S. Warren and P. Wothers: Organic Chemistry, Oxford University

Press, 2001.

3. F.A. Carey: Organic Chemistry, 8th Edition, McGraw-Hill, USA, 2010.

4. Vodič kroz IUPAC-ovu nomenklaturu organskih spojeva, preveli: Bregovec, Horvat, Majerski,

Rapić, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

5. A. I. Vogel, A.R. Tatchell, B.S. Furnis, A.J. Hannaford, P.W.G. Smith: Vogel's Textbook of

Practical Organic Chemistry, 5th Edition, Longman, London, 1989.

6. I. Jerković, A. Radonić, Praktikum iz organske kemije, Kemijsko-tehnološki fakultet Sveučilišta

u Splitu, Split, siječanj 2009. (ISBN 978-953-98372-4-0 (za mrežno izdanje); URL:

http://www.ktf-split.hr/bib/praktikum_ok.pdf (zadnji pristup 7. rujna 2013).

DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

Pohađanje nastave

Predavanja, seminari i vježbe su OBAVEZNI, te studentu koji izostane sa više od 30% sati

predavanja, odnosno sa više od 30% sati seminara, bit će uskraćen potpis, odnosno mora ponovo

upisati kolegij. Isto tako, ako student ne napravi SVE predviđene vježbe tijekom dogovorenih

termina praktikuma gubi pravo potpisa.

Evidencija prisustvovanja nastavi se vodi vlastoručnim potpisivanjem studenta tijekom nastave.

Tijekom vježbi, evidenciju vodi nastavnik putem prozivnika. U prozivnik se upisuju ocjene svih

segmenti vježbi (ulazni kolokviji, referati i rezultati) i komentari uz rad.

U slučaju opravdanog duljeg izostanka (potrebno je predočiti odgovarajući dokaz!), student se može

(i treba!) informirati kod nastavnika o mogućnosti i oblicima nadoknade.

Mjere oko neredovitog pohađanja nastave: studenti trebaju poštovati odredbe iz Pravilnika o studiju

(dostupan na mrežnoj stranici Sveučilišta u Rijeci:

http://www.uniri.hr/files/staticki_dio/propisi_i_dokumenti/Pravilnik_o_studijima-

procisceni_tekst.pdf ), jer neredovitim pohađanjem nastave gube pravo na potpis, te moraju

ponovno upisati predmet.

Pismeni radovi

Svi pismeni ispiti se pišu isključivo kemijskom olovkom. U slučaju pogreške, pogreška se zacrni i

napiše se odgovor koji se smatra točnim. Treba pisati što urednije i čitkije. U slučaju da nastavnik

ne može pročitati odgovor zbog neurednosti, odgovor se neće bodovati.

Referati se također pišu kemijskom olovkom, a samo crteži aparatura crtaju se običnom olovkom.

Pri pisanju referata treba paziti na urednost i čitkost. Neuredni i nečitki referati će se ocijeniti

negativno. Pri pisanju referata treba paziti i da je ono što se piše pravopisno i gramatički ispravno.

U slučaju međusobnog prepisivanja referata ili njihovih dijelova, negativno će se ocijeniti svi

referati koji su djelomice ili u potpunosti isti. U slučaju korištenja drugih izvora, iste treba

adekvatno citirati i referirati.

Laboratorijski dnevnik se može voditi običnom olovkom što se i preporučuje budući laboratorijski

dnevnik student(ica) vodi tijekom vježbi u praktikumu gdje može doći do prskanja i izlijevanja

otapala. Laboratorijski dnevnik služi za zabilježbu svih važnih podataka (temperature taljenja isl.) i

http://www.ktf-split.hr/bib/praktikum_ok.pdf



Organska kemija


14

opažanja (promjene boje, oslobađanje plinova isl) tijekom praktikuma i služi isključivo studentu za

pisanje referata. Stoga nije toliko nužno da laboratorijski dnevnik bude uredan i, u pravilu,

nastavnik ga neće pregledavati.

Upute za pisanje referata vježbi, zadaća i seminarskih radova

Za pisanje referata, zadaća i seminarskih radova se preporučuje korištenje računala, ali nije obavezno.

Za crtanje kemijskih strukturnih formula, postoje besplatne verzije programa (za nekomercijalnu,

odnosno uporabu kod kuće u edukacijske svrhe) kao što su primjerice

ACD/ChemSketch 11.0 Freeware koji se može „skinuti“ s web stranice:

http://www.acdlabs.com/download/

MDL ISIS Draw 2.5 http://mdl-isis-draw.software.informer.com/2.5/

Kašnjenje i/ili neizvršavanje zadataka

Kašnjenje se tolerira do 5 minuta, a za vrijeme nastave valja isključiti zvuk na mobitelima i

izbjegavati ulaske i izlaske.

Aktivno sudjelovanje u nastavi, kao i rješavanje domaćih zadaća je obavezno, te će se potpis

uskratiti studentu koji svoje obveze ne izvršava. U slučaju da student ne sudjeluje aktivno u nastavi,

oduzimat će se bodovi koji se dodjeljuju za prisustvovanje predavanjima, odnosno seminarima.

Referati završenih vježbi se moraju predati u slijedećem terminu nakon završene vježbe, a

najkasnije do kraja svih vježbi. Studentu koji kasni s predavanjem referata će se sniziti ocjena tog

referata. Studentu koji nije predao sve referate do kraja turnusne nastave će se uskratiti potpis.

Akademska čestitost

Studenti su dužni poštovati načela akademske čestitosti te se upućuju na dokumente Sveučilišta u

Rijeci: Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci te Etički kodeks za studente.

Studenti se također upućuju na samostalan rad prilikom izrade seminara, domaćih zadaća, pisanja

referata i izvršavanja ostalih obaveza. Preporučuje se kolegijalnost i suradnja s ostalim studentima,

primjerice u smislu zajedničkog učenja, diskusije, prilikom grupnog rada u laboratoriju, ali

korištenje tuđih rezultata kao vlastitih, u bilo kojem obliku, neće se tolerirati, kao ni „prepisivanje“

odgovora na kolokvijima i ispitima.

Kontaktiranje s nastavnikom

U naznačeno vrijeme konzultacija u uredu nastavnika, putem e-pošte i telefonski:

E-mail: naknadno će se objaviti

Tel.: 051/584 556

Informiranje o predmetu

Na mrežnim stranicama Odjela za biotehnologiju (http://www.biotech.uniri.hr/hr/).

Putem e-pošte ili u vrijeme konzultacija s nastavnikom.

http://www.acdlabs.com/download/

http://mdl-isis-draw.software.informer.com/2.5/

Organska kemija


15

PRILOG:

Tjedni raspored kolegija Organska kemija – BIL 201 za šk. god. 2013/2014.

Nastava se održava tijekom razdoblja od 25.11.2013 – 20.1.2014, a 1. ispitni rok u tjednu nakon nastave.

Tjedan 1. 25. – 29.11. 2013.

Vrijeme Ponedjeljak

25.11.

Utorak 26.11. Srijeda 27.11. Četvrtak 28.11. Petak 29.11.

8

V, grupe C, D

(8-12)

Praktikum 1 i 2

9 S2, grupe C, D

(9-9:45)

O-268

S4, grupe C, D

(9-9:45)

O-268

10 S2, grupe A, B

(10-10:45)

O-268

S4, grupe A, B

(10-10:45)

O-268

11 S3, grupe A, B

(11-11:45)

O-268

12 S1, grupe A, B

(12-12:45)

O-268

S3, grupe C, D

(12-12:45)

O-268

13 S1, grupe C, D

(13-13:45)

O-268

P, sve grupe

(13-14:15; 14:30-

15:30)

O-030

P, sve grupe

(13-14:15; 14:30-

15:30)

O-030

V, grupe A, B

(13-17)

Praktikum 1 i 2 14

15 P, sve grupe

(15-16:15; 16:30-

17:30)

O-030

P, sve grupe

(15-16:15; 16:30-

17:30)

O-030

16

17

Ukupno dnevno

opterećenje sati 4 (1S, 3P) 4 (1S, 3P) 4 (1S, 3P) 4 (1S, 3P) 4 V

Svekupno tjedno

opterećenje sati 20 sati (12 P, 4 S, 4V)

Tjedan 2. 02. – 06.12. 2013.

Vrijeme Ponedjeljak

2.12.


8

V, grupe A, B

(8-12)

Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B

(8-12)

Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B

(8-12)

Praktikum 1 i 2

9 P, sve grupe

(9-10:15; 10:30-

11:30)

O-030

P, sve grupe

(9-10:15; 10:30-

11:30)

O-030

10

11

12

13

V, grupe C, D

(13-17)

Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D

(13-17)

Praktikum 1 i 2

S5, grupe A, B

(13-13:45)

O-268

S6, grupe C, D

(13-13:45)

O-268

V, grupe C, D

(13-17)

Praktikum 1 i 2 14 S5, grupe C, D

(14-14:45)

O-268

S6, grupe A, B

(14-14:45)

O-268

15

16

17

Ukupno dnevno

opterećenje sati 4 (4V) 4 (4V) 4 (1S, 3P) 4 (1S, 3P) 4 (4V)

Svekupno tjedno

opterećenje sati 20 sati (6 P, 2 S, 12 V)

Organska kemija


16

Tjedan 3. 09. - 13.12. 2013.

Vrijeme Ponedjeljak

9.12.


8

V, grupe C, D

(8-12)

Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D

(8-12)

Praktikum 1 i 2

9 S8, grupe C, D

(9-9:45)

O-268

10 S8, grupe A, B

(10-10:45)

O-268

S9, grupe C, D

(10-10:45)

O-268

11 P, sve grupe

(11:15-12:45)

O-268

S9, grupe A, B

(11-11:45)

O-268

12 S7, grupe C, D

(12-12:45)

O-268

13 S7, grupe A, B

(13-13:45)

O-268

V, grupe A, B

(13-17)

Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B

(13-17)

Praktikum 1 i 2

14 P, sve grupe

(14:30-15:45; 16-

17)

O-030

15 P, sve grupe

(15-16:15; 16:30-

17:30)

O-030 16

17

Ukupno dnevno

opterećenje sati 4 (1S, 3P) 4 (4V) 3 (1S, 2P) 4 (4V) 4 (1S, 3P)

Svekupno tjedno


Tjedan 4. 16. - 20.12. 2013.

Vrijeme Ponedjeljak

16.12.


8

V, grupe C, D

(8-12)

Praktikum 1 i 2

9

10 P, sve grupe

(10-11:15; 11:30-

12:30)

O-030

P, sve grupe

(10-11:15; 11:30-

12:30)

O-030

11 Prvi međuispit

(P) (11-12)

O-030

12 P, sve grupe

(12-13:15; 13:30-

14:30)

O-030

P, sve grupe

(12-13:15; 13:30-

14:30)

O-030

13

V, grupe A, B

(13-17)

Praktikum 1 i 2

14 S12, grupe A, B

(14-14:45)

O-030

S13, grupe C, D

(14-14:45)

O-268

15 S10, grupe A, B

(15-15:45)

O-030

S11, grupe C, D

(15-15:45)

O-030

S12, grupe C, D

(15-15:45)

O-030

S13, grupe A, B

(15-15:45)

O-268

16 S10, grupe C, D

(15-15:45)

O-030

S11, grupe A, B

(16-16:45)

O-030

17

Ukupno dnevno

opterećenje sati 4 (1S, 3P) 4 (1S, 4P) 4 (1S, 3P) 4 (1S, 3P) 4 (4V)

Svekupno tjedno

opterećenje sati 21 sat (13 P, 4 S, 4 V)

Organska kemija


17

Tjedan 5. i 6. – praznici (23.12.2013 – 06.01.2014)

Tjedan 7. 07. - 11.01. 2014.

Vrijeme Utorak 07.01. Srijeda 08.01. Četvrtak 09.01. Petak 10.01 Subota 11.01.

8

V, grupe C, D

(8-12)

Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D

(8-12)

Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D

(8-12)

Praktikum 1 i 2

9 P, sve grupe

(9-10:30)

O-030 10 P, sve grupe

(10-11:15; 11:30-

12:30)

O-030

11 S15, grupe C, D

(11-11:45)

O-030

12 S15, grupe A, B

(12-12:45)

O-030

13

V, grupe A, B

(13-17)

Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B

(13-17)

Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B

(13-17)

Praktikum 1 i 2

14 S14, grupe A, B

(14-14:45)

O-030

15 S14, grupe C, D

(15-15:45)

O-030

16

17

Ukupno dnevno

opterećenje sati 4 (4V) 4 (4V) 4 (1S, 3P) 4 (4V) 3 (1S, 2P)

Svekupno tjedno


Tjedan 8. 13. - 17.01. 2014.

Vrijeme Ponedjeljak13.01. Utorak 14.01. Srijeda 15.01. Četvrtak 16.01. Petak 17.01.

8

V, grupe A, B

(8-12)

Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B

(8-12)

Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B

(8-12)

Praktikum 1 i 2

Drugi međuispit

(P) (8-9) O-030

V, grupe A, B

(8-12)

Praktikum 1 i 2 9

V, grupe A, B

(9-13)

Praktikum 1 i 2

10

11

12

13

V, grupe C, D

(13-17)

Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D

(13-17)

Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D

(13-17)

Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D

(13:30-17:30)

Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D

(13-17)

Praktikum 1 i 2

14

15

16

17

Ukupno dnevno

opterećenje sati 4 (4V) 4 (4V) 4 (4V) 4 (4V) 4 (4V)

Svekupno tjedno

opterećenje sati

21 sat (20 V + 1 P (međuispit))

Tjedan 9. 20. - 24.01. 2014.

Vrijeme Ponedjeljak 20.1 Utorak 21.01. Srijeda 22.01. Četvrtak 23.01. Petak 24.01.

8

Nadoknade

vježbi (8-12)

sve grupe

Popravak

međuispita (8:15-

9:45) O-030

9 1. Ispitni rok –

usmeni dio ispita

(9-15) O-268 10

11

12 1. Ispitni rok –

pismeni dio ispita

(12-14) O-030 13

14

Organska kemija


18

Legenda: P – predavanja

S – seminari

V – laboratorijske vježbe

2.ispitni rok – pismeni dio ispita 20. veljače 2014. od 10-12, usmeni dio ispita 21. veljače 2014. (O-030) od 9 -13

sati (O-268)

3. ispitni rok – u srpnju i rujnu (točan datum i prostorija će biti naknadno objavljeni)

Legenda: P – predavanja

S – seminari

V – laboratorijske vježbe

Predavanja i seminari se održavaju u Predavaonicama O-030 i O-268 Odjela za biotehnologiju na Kampusu u Rijeci.

Laboratorijske vježbe se održavaju u Praktikumu 1 i 2 Odjela za biotehnologiju. Grupe A i C će raditi u Praktikumu 1,

grupe B i D u Praktikumu 2. Raspored studenata po grupama A, B, C i D će biti naknadno objavljen.

Predavanja i seminare drži nositelj kolegija, a vježbe nositelj kolegija i asistent(i) (imena će biti naknadno objavljena).

organska kemija bil 201 - university of rijeka · organska kemija detaljni izvedbeni nastavni...

Documents