GNOJIVA

ORGANSKA

• Postoje različite podjele gnojiva

• najčešća i najlogičnija podjela na:• organska• i mineralna gnojiva

ORGANSKA GNOJIVA

• Ova se gnojiva vrednuju prema• količini organske tvari u njima• a sadrže male količine aktivne tvari• Sva su hraniva vezana u organskom obliku,

koji se mora razgraditi djelovanjem mikroorganizama

• Važna uloga organskih gnojiva je:• u popravljanju strukture tla• vodozračnog režima,• toplinskih svojstava • pa tako i općenito bioloških osobina tla

.

Najčešće se koriste: • stajski gnoj (2-5 kg/m2) • kompost (3-10 l/m2)• treset (1-2 kg/m2),• te razne kombinacije ovih komponenata

• Općenito djelovanje organske gnojidbe na rast biljaka je višeznačno

• S jedne strane ona se odražava• fizikalne osobine tla, a s druge strane na

kemijske osobine tla

• Tako organska tvar osigurava• ugljik dioksid potreban u fotosintezi• dio mineralnih hraniva (N, P, K i dr.)• povećava otpornost na neke bakterijske

bolesti, jer sadrži male količine antibiotika poput streptomycina i terramycina (do 0,1ppm), koje apsorbiraju biljke

Stajski gnoj

• Najvažnije i najstarije organsko gnojivo, koje se sastoji od izmetina i mokraće domaćih životinja, a ponekad i manjih količina slame

• Proizvode ga sve domaće životinje

• stajski gnoj treba kvalitetno složiti na gnojištu, te ga ostaviti da fermentira “sazrijeva”najmanje 6 mjeseci

• svježi stajski gnoj može biti fitotoksičan, ali i zagaditi okoliš

• kako bi se smanjili gubici hraniva iz stajskog gnoja, posebice dušika, (koji hlapi u obliku amonijaka) poželjno je već u staji dodati dnevno 100-150 g na 1m2 superfosfata

• Superfosfat veže amonijak i smanjuje gubitke dušika, povećava se količina fosfora, a djeluje i bakteristatično, što je povoljno za zdravlje stoke

• Zreli stajski gnoj sadrži različite količine hranivaovisno o vrsti životinja te načinu pripreme (Tablice 9 i 10).

• Svinjski gnoj sadrži više fosfora nego gnoj goveda, dok gnoj peradi, posebice pilića sadrži značajno više hraniva od ostalih zbog velike količine suhe tvari

• tako je koncentracija dušika u pilećem gnoju veća i do pet puta nego u stajskom gnoju ostalih životinja

• Za stajski gnoj se može općenito reći da

• je više dušično i kalijevo gnojivo• a manje fosforno

Tablica 9. Prosječne količine makrohraniva u stajskom gnoju

Približni sastav (% na suhu tvar)

Izvor % Suhe tvari N P2O5 K20

Goveđi gnoj 10-15 0.6-2.1 0.7-1.1 2.4-3.6

Konjski gnoj 15-25 1.7-3.0 0.7-1.2 1.2-2.2

Gnoj peradi 20-30 2.0-4.5 4.5-6.0 1.2-2.4

Ovčji gnoj 25-35 3.0-4.0 1.2-1.6 3.0-4.0

Svinjski gnoj 20-30 3.0-4.0 0.4-0.6 0.5-1.0

Tablica 2. Prosječne količine mikrohraniva u stajskom gnoju (mg/kg)

Mn Zn B Cu Mo30-50 10-20 3-5 1-3 0,1-0,2

• Pri aplikaciji stajskog gnoja u tlo mogući su gubici od 2 do 30 % dušika, a velike količine dušika gube se kad su temperature visoke i puše vjetar

• Za odvoz stajskog gnoja s gnojišta na proizvodne površine bira se prohladno i oblačno vrijeme, bez vjetra

• Formiranjem hrpica na površini gdje se radovi izvode moguć je:

• gubitak hraniva (isparavanje amonijaka i ispiranje nitrata)

• ili pak nakupljanje hraniva u previsokim koncentracijama na tim mjestima, što uzrokuje“plješine” , pa kulture ne rastu ili su prebujne

• Osobito je važno naglasiti važnost• momentalnog unošenja gnoja u tlo, jednim

od načina obrade• u prosjeku dubina unošenja stajskog gnoja

varira od 20 – 25 cm, što dakako ovisi o količini gnoja, svojstvima tla te o biljnim vrstama

• da bi se spriječili gubici iz stajskog gnoja, također je potrebno pored klimatskih prilika poznavati i teksturu tla

• jer je u lakšem tlu raspadanje stajskog gnoja brže, a onda su i mogućnosti ispiranja hraniva veće.

Slama i drugi biljni ostaci

• Iako količina hraniva u slami, kukuruzovini i sl. varira ona je u principu niska,

• oko 0,5% N;• 0,1 % P• 1 % K• no slama također sadrži i značajniju količinu

celuloze koja je neophodni energetski materijal

• da bi se potakla razgradnja celuloze, odnosno rad mikroorganizama, potrebno je pri zaoravanju slame na 100 kg slame zaorati i 1 kg dušika

• unošenje slame ne može značajnije povećati humusu tlu, ali može popraviti strukturu, što je osobito značajno za teška tla

Kompost

• Kompost je proizvod koji nastaje razgradnjom biljnih ostataka iz domaćinstva, gospodarstva i industrije, a može se miješati sa različitim dodacima.

• Da bi hraniva iz komposta postala biljkama pristupačna mora doći do razgradnje, koju obavljaju mikroorganizmi

• Na njihov rad značajno utječe temperatura, vlaga i prozračnost.

• U kompostu u kojem je proces humifikacije završen, organsku komponentu čini trajni humus

• Kvaliteta komposta se može popraviti mješanjem s vapnom ili nekim mineralnim gnojivima, a proces kompostiranja traje od nekoliko mjeseci do tri godine.

• Kompost sadrži • oko 0,3 % N,• 0,1 % P • 0,3 % K,• za sloj debljine 1 cm na tlu koji želimo obogati

kompostom, koristi se oko 10 kg/m2 (3-10 l/m2).

• Kod intenzivne gnojidbe, posebice u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici) kompost akumulira višak nepoželjnih soli

• Kompost se u domaćinstvima proizvodi tako da se u kompostnu hrpu odlažu različiti organski ostaci, od kojih se neki raspadaju brzo, a neki sporo poput dlaka i kostiju.

• Dodaju se tlo, pepeo, vapno i gnojiva.

• Kompostna hrpa formira se najčešće na prikladnom mjestu u vrtu ili okućnici (širine oko 1,5 x 1,5 m), da je do nje lako dolaziti, kao i obavljati miješanje (bar dva puta) radi prozračivanja (oksidacije).

• Kompostirati se mogu i različiti biljni ostaci iz poljodjelstva poput slame, kukuruzovine i lišća različitih kultura.

• Vrlo kvalitetan kompost dobije se kompostiranjem stajskog gnoja

• posebice ukoliko se humifikacija vrši uz pomoć gujavica

• Danas se ova organska gnojiva mogu naći na tržištu pod različitim trgovačkim imenima(Lumbripost)

• Zemlje koje imaju puno treseta poput Rusije, Poljske, Bosne (Grahovo) proizvode od njega kompost kao i druge organske komponente za supstrate.

• Kompost ponekad može djelovati i štetno,osobito kad se ne vodi računa o neželjenim supstancama koje ti ostaci sadrže.

• Poseban problem predstavlja kompostiranje gradskog smeća, mulja od otpadnih voda koji mogu pored ostalih zagađivala sadržavatiolovo, kadmij i živu.

• Iako reciklaža otpada izgleda kao praktično riješenje, iskustva zemalja koje su tome pribjegle gotovo su porazna.

• Posebice je neprihvatljivo korištenje ovog komposta za uzgoj povrća.

Zelena gnojidba (sideracija)

• Ovim se načinom gnojidbe zaoravaju kultivirane biljke, bilo cijele ili pojedini djelovi, te se u tlu razgrađuju i obogaćuju tlo organskom tvari.

• Tako se zoravanjem djeteline, grahorice, graška, boba, listova kupusnjača i sličnih kultura popravljaju struktura tla, vodozračni režim, kao i uvjeti za rad mikroorganizama.

MINERALNA GNOJIVA

• djelovanje organskih gnojiva je kompleksno,ali je u njima niska koncentracija hraniva, pa je teško nadoknaditi veće količine svih hraniva u kratkom vemenu

• ukupne količine organskih gnojiva su ograničene, pa se stoga danas sve više u praksi koristi drugi tip gnojiva pod nazivom -mineralna gnojiva

• Mineralna gnojiva se dijele prema broju biljnih hraniva u njima pa govorimo o

– pojedinačnim i – složenim mineralnim gnojivima

• Pojedinačna mineralna gnojiva sadrže samo jedno biljno hranivo pa mogu biti: – dušična, – fosforna, – kalijeva, – kalcijeva, – magnezijeva – i dr.

• Složena gnojiva sadrže dva ili više biljnih hraniva

• prema načinu međusobnog vezanja mogu biti

– miješana– ili – kompleksna

• Iako su navedene podjele uobičajene moguća je i podjela prema agregatnom stanju:

– na čvrsta i tekuća ili – na makro i mikro gnojiva

– biljci su jednakovrijedna hraniva dodana mineralnim gnojivima kao i hraniva koja potječu iz tla, ili hraniva koja su nastala razgradnjom organskih gnojiva

• biljka može koristiti samo mineralne oblike, te se sva hraniva bez obzira na izvor moraju konačno transformirati u lako pristupačniionski oblik (poput nitratnog, fosfatnog, kalijevog i drugih iona)

VAŽNO

• Ukoliko se utvrdi suvišak nekog hranivaproblem najčešće ne predstavlja izvor nego primjenjena količina

• Mineralna se gnojiva mogu točnije dozirati od organskih jer svako mineralno gnojivo sadrži i deklaraciju sa količinom aktivne tvari, pa se lako izračuna količina koja se želi dodati na 1 hektar tla.

• Gnojiva koja su podložna ispiranju poputdušičnih, moraju se primijeniti u više obroka (u vidu prihrana).

• Mineralna gnojiva dobivaju se preradomprirodnih sirovina u industrijskimpogonima.

• Najčešći cilj prerade je odstranjenje balasta, te povećanje aktivne tvari,odnosno prevođenje teško pristupačnih oblika hraniva u lakopristupačne oblikeza biljku (vodotopive)

• Tako se primjerice dušik iz zraka (koji je za većinu biljaka osim leguminoza nepristupačan) uz dodatak vodika i zemnog plina, koristi za dobivanje amonijaka.

• Amonijak se koristi kao gnojivo ali se češće rabi kao sirovina za proizvodnju ostali dušičnih i NPK gnojiva.

• Fosforna se gnojiva dobivaju preradom rude – sirovih fosfata, a u novije vrijeme se prerađuju uglavnom u vodotopive fosforne spojeve

• Kalijeva gnojiva se dobivaju pročišćavanjem kalijevih soli

• Ostala gnojiva kao kalcijeva, magnezijeva i sumporna, najčešće su sporedni proizvodi ili sastavni djelovi većspomenutih sirovina za proizvodnju gnojiva za tri osnovna hraniva – dušik, fosfor i kalij

POJEDINAČNA GNOJIVA

• Pojedinačna se gnojiva dijele na – dušična, – fosforna, – kalijeva, – magnezijeva i – kalcijeva – i druga, a nose ime prema hranjivu koje sadrže.

Dušična gnojiva

• U ovim se gnojivima dušik nalazi u pristupačnom obliku za biljku, ili se vrlo brzo pretvara u taj oblik.

Prema obliku dušika u njima mogu biti:

• nitratna, • amonijska, • amonijsko-nitratna,• amidna

Nitratna gnojiva

• U ovu grupu gnojiva spadaju natrijev i kalcijev nitrat sa 16 % N, poznatiji pod imenima Čilska i Norveška salitra.

Čilska salitra (NaNO3)

• ujedno i najstarije prirodno dušično gnojivo.

• Nalazišta ove soli su u Čileu, Boliviji, Peruu, a primjena je gotovo napuštena, zbog natrija, koji pogoršava strukturu tla

• Nitratna gnojiva su općenito dobro topiva u vodi, pa im je i djelovanje brzo, ali su zato podložna i brzom ispiranju iz tla, osobito kad su koncentracije previsoke.

• Posebno je problem naglašen u uvjetima velikog vlaženja, bilo od oborina ili zalijevanja.

Amonijska gnojiva

• U ovih je gnojiva znatno manje ispiranjedušika nego u nitratnih, jer se amonijski dušik u tlu dijelom privremeno veže i postepeno oslobađa, a dijelom prelazi u nitratni oblik.

• Glavni predstavnici su

– bezvodni amonijak (82 %N)– amonijev sulfat, koji pored dušika (24 %)

sadrži i sumpor (21 %)

Amonijev sulfat

• kiselo gnojivo, pa njegovom dugotrajnom primjenom dolazi do zakiseljavanja tla

• primjena amonijskih gnojiva na jako karbonatnim tlima može izazvati hlapljenje amonijaka

Amonijsko-nitratna gnojiva

• U ovu grupu gnojiva spadaju – amonij nitrat (AN) – vapneno amonijev nitrat poznat pod nazivom

KAN

– amonijev nitrat sulfat

• amonij nitrat sadrži 33,5 % N

• KAN sadrži samo 27 % N, što mu je i glavni nedostatak

• amonijev nitrat sulfat (26 % N)

• Da bi se rješio problem male aktivne tvari koju sadrži KAN, danas se u razvijenim zemljama sve više koristi popravljeni AN

• Amonij nitrat (AN) je inače sirovina za proizvodnju KAN-a, no nedostatak mu je što je zapaljiv i eksplozivan kao i vrlo higroskopan, pa se problem rješava tako da mu se dodaju ulja i naftni derivati

Amidna gnojiva

• Najpoznatije gnojivo iz ove grupe je UREA ili karbamid

• predstavlja organsku molekulu koju biljke mogu koristiti cijelu, ali se u tlu najčešće djelovanjem enzima ureaze razgradi prvo do amonijskog oblika, a kasnije u povoljnim uvjetima u tlu oksidira čak do nitratnog oblika dušika

• Zbog dobre topivosti moguće ju je koristiti kao kruto i tekuće gnojivo, a osobito je prikladna za folijarnu gnojidbu

• Može se miješati sa drugim topivim gnojivima kao i zaštitnim sredstvima

• Urea sadrži 46 % N, te predstavlja kruto dušično gnojivo sa najvećom količinom dušika

• Zbog amidnog oblika dušika i njegovog postepenog oslobađanja, urea je prikladna za planiranje gnojidbe u cilju smanjenja ispiranja nitrata iz tla

Fosforna gnojiva

• Od fosfornih gnojiva poznati su: – superfosfat, – trostruki superfosfat, – Tomasov fosfat i – Mikrofos

• razlikuju se po obliku u kojem se u njima nalazi fosfor (mono, di i tri kalcijev fosfat), te prema topivosti

• Fosfor u mineralnim gnojivima može biti topiv u vodi ili u 2 % limunskoj kiselini

• Najbolje je topiv fosfor u monokalcijevom fosfatu, nešto teže u dikalcijevomfosfatu i Tomas fosfatu dok su trikalcijski fosfati (fino mljeveni sirovi fosfati) teško topivi

Tomasov fosfat

• sadrži 10 – 14 % P205 topivog u limunskoj kiselini (polako se otapa)

• sadrži i nešto mikrohraniva (Mn, Cu, Zn, Mo) te

• 45 % kalcijoksida pa je prikladan za kisela tla

Superfosfat

• monokalcijev fosfat najlakše pristupačan biljci jer je dobro topiv u vodi

• sadrži od 16- 18 % P205

• pored fosfora sadrži i sumpor proizvodi se u prahu i granulama

• Ukoliko se na superfosfat djeluje fosfornom kiselinom, povećava se aktivna tvar

• nastaju koncentrirani dvostruki i trostruki superfosfat

• Trostruki superfosfat – tripleks se prizvodi u granulama a sadrži 45 % P205

.

Kalijeva i magnezijeva gnojiva

• Kao kalijeva gnojiva koriste sekalijeve soli

– kalijev klorid koji sadrži i do 60 % K20 – kalijev sulfat sa oko 50 % K20

Kalijev klorid

• koristi se kao pojedinačno gnojivo ali i za proizvodnju NPK gnojiva

• može biti kao kristalna sol ili u granulama

Kalijev sulfat

• namjenjem je kulturama kojene podnose klor, a trebaju i sumpor poput

duhana, rajčice, paprike, krumpira i dr.

-djelomično zakiseljava tlo

Patent kalij

• kalijev i magnezijev sulfat, a osobito je povoljan za gnojidbu povrćarskih i cvjećarskih kultura zbog dodatka magnezija i sumpora

• sadrži 26-30 % K20 u sulfatnom oblikute 9-11% magnezija (MgO) također u obliku

sulfata

Magnezijeva gnojiva

• može se koristiti i magnezijev sulfat -kizerit (17 % Mg)

• istovremeno ima i sumpora, no nedostatak mu je slaba topivost u vodi

Sumporna gnojiva

• amonijev sulfat (24 % S), • amonijev sulfat nitrata (15 %S), • kalijev sulfat (18 %S), • kalijev magnezijev sulfat (23 %S), • magnezijev sulfat (13 %S), te • aluminijev sulfat (14 % S)

•Gips –sporodjelujućekalcijevo- sumporo gnojivo

Kalcijeva gnojiva

• Prirodne sirovine kalcija veće ili manje čistoće i različitih formi

• koriste se kao gnojiva ali i kao tvari koje popravljaju narušena svojstava tla(poboljšivači strukture tla), te za smanjenje kiselosti tla

• Koriste se mekani vapnenci koji se usitnjuju ili termički obrađuju pa se dobije

• živo vapno sa oko 70 % CaO ili • gašeno vapno sa oko 60 % CaO

• za istu namjenu se može koristiti i dolomit (Ca CO3 x Mg CO3)

• U područjima oko šećerana koristi se i saturacijski mulj, koji predstavlja tehnološki otpad pri preradi šećerne repe, a u zrakosuhom uzorku nalazi se oko 35,5 % CaO.

• za istu namjenu koristi se i fosfogips (otpadni materijal pri proizvodnji fosforne komponentemineralnih gnojiva),

• te razni supstrati sa kalcijem poput Agrarvitala(16,41 % CaO).

• Primjena svih kalcijevih materijala je osobito važna na kiselim i ispranim tlima, zbog neutralizacije kiselosti te bolje pristupačnosti drugih hraniva

SLOŽENA GNOJIVA

• Složena mineralna gnojiva sadrže više biljnih hraniva, a najčešće tri (N, P, K).

• Dijele se na:– miješana gdje su pojedine komponente samo

fizički pomješane– kompleksna gdje su hraniva i kemijski vezana

• Označavaju se formulacijom sa 3 broja

– prvi znači količinu dušika (%N)– drugi fosfora (%P2O5)– treći kalija (%K2O)

• Tako primjerice gnojivo oznake NPK = 7 - 14 – 21

znači da u 100 kg gnojiva ima

– 7 kg dušika, – 14 kg fosfora i – 21 kg kalija

• Postoje različite formulacije:– NPK = 10 – 20- 30, – NPK = 15 - 15 – 15, – NPK = 5 –20 – 30 – i još mnoge druge

• odabir ovisi o potrebama pojedinih kultura, te o stanju hraniva u tlu

• Prednost im je u odnosu na pojedinačna što istovremeno možemo dodati više hraniva

MIKROGNOJIVA

• Mikrognojiva se dijele prema mikroelementima koje sadrže – borna, – željezna, – manganova, – cinkova, – bakrena i – molibdenova mikrognojiva

• pored čistih mikrognojiva mogu se koristiti i razni nusprodukti industrije, stakla i helati,

• u posljednje vrijeme sve se više i uspješnije koriste tekuća gnojiva – kokteli u kojima je otopljeno više mikroelemenata u vodenoj otopini, poput Fertine, Folifertila, Ciatrala i dr.

• Primjena u obliku helata, je praktična jer se iz njih mikroelementi oslobađaju polako i stalno.

•Osobito treba voditi računa o željezu, boru i cinku

• Najbolje rezultate postižu: – željezni sulfat-zelena galica (20 %Fe), – željezni helat- Sequestren (6% Fe), – cinkov sulfat (23- 36 % Zn) i cinkov helat (14 %

Zn), – bakreni sulfat (modra galica –25 % Cu) i – bakreni helat (48 % Cu)

• od bornih gnojiva

– borax (11% B)– borna kiselina (18 % B)– solubor (21 % B) i

• Najznačajnija molibdenova gnojiva su vodotopive soli:

– natrijev molibdat (40 % Mo) i – amonijev molibdat (54 % Mo)

Tekuća gnojiva

• U posljednjih se godina značajno povećao interes za tekuća gnojiva, jer im je primjena praktična (preko tla ili lista) a djelovanje brzo

• moguća je primjena otopine uree kao i kalcijevog nitrata u 0,5 - 1,0 % konc.

• boraksa ili solubora te Fe, Cu, Mn i Zn helata u 0,1- 0,5 % koncentraciji

• amonij molibdata u 0,1 % koncentaciji• te magnezijevog sulfata kao i ortofosforne

kiseline u 2 % koncentaciji

• U ovu grupu gnojiva između ostalih spadaju:– UAN (dušično gnojivo pripremljeno kao otopina

uree i amonij nitrata sa 30 % N)– Kristaloni različitih formulacija, ali i razna druga

gnojiva koja pored makroelemenata sadrže i važne mikroelemente.

• Tu spadaju Folifertil, Wuxal, različite formulacija Fertina te mnoga druga slična gnojiva

• UAN je praktičan jer se može koristiti sam ili u kombinaciji sa drugim gnojivima, naročito mikrognojivima, kao i sa većinom, insekticida, fungicida, herbicida i stimulatora rasta.

• Glavna prednost gnojiva tipa Fertina i Folifertil je ta što jednim tretiranjem dodajemo biljci gotovo sve neophodne elmente (posebice mikroelemente) kojih u većine kultura nedostaje.

• Nalaze se u različitim formulacijama, dakle prilagođena potrebama pojedinih kultura, u vodotopivom su obliku, te su stoga biljci odmah dostupna

• Moguće ih je koristiti i u sustavima za zlijevanje, što pojednostavljuje primjenu