KrumpirSolanum tuberosum L.

Poreč

Slavica Dudaš

Veleučilište u Rijeci

Poljoprivredni odjel Poreč

Podrijetlo

• Južna Amerika

• Područje peruanskih Anda (Peru i Bolivija)

• Inke- glavna hrana (uz kukuruz)

• Uzgajan na jugu istočnoga Perua i sjeverozapadne Bolivije prije 8000 godina

• Divlje vrste rastu u Peruu na 1200-1800 m nadmorske visine

• U Europi prvi put se spominje 1596. godine (švicarski botaničar Kaspar Bauhin)

• Španjolske ekspedicije u Južnu Ameriku, na povratku su ponijeli krumpir sa sobom i donijeli u Europu i podarili rimskom papi Piju IV (1585. godine)

Hranidbena vrijednost

Sastav gomolja krumpira %

Voda 72,4

Suha tvar 24,9

Škrob 18,9

Šećer 1,2

Celuloza 1,8

Bjelančevine 2,1

Pepeo 1,1

Proizvodnja i potrošnja u svijetu

Proizvodnja u svijetu ca. 18 miliuna ha 16,5 t/ha

Europa ca. 3,5 miliuna ha 24,5 t/ha

Hrvatska 65 000 ha 10,2 t/ha

Uspješni proizvođači 35-45 t/ha

Od ukupne svjetske proizvodnje krumpira

Ljudska ishrana 52 %

Ishrana stoke 21 %

Sjeme 10 %

Prerada 12 %

Ostalo gubici

Botanika

-višegodišnja zeljasta biljka

-nadzemna stabljika – cima

-plodovi – bobice – otrovni alkalid solanin!!!

-stoloni – podzemne bočne stabljike-tendencija

horizontalnog rasta – na krajevima se

proširuje u gomolje

-korijen

Bobica sadrži 300-500 sjemenki

vriježe stolonipodzemne bočne grane gomolji

rezervni organi

korijen

stabljika

40-50 cm pa čak i do 1 m dubine

Gomolj

-modificirani dio podzemne bopodzemne boččne stabljikene stabljike-glavni rezervni organ biljke

-za prezimljavanje i reprodukciju

Boja pokožice (periderm): meso gomolja (mekota)

-žuta -bijelo

-crvena -žuto

-smeđa -krem

-ljubičasta -ljubičasto (Ande)

-plava

obrva (ljuskasti listovi)

Morfologija gomolja

kruna gomoljapupčani dio

okce (nodij)

lenticele(za izmjenu plinova sl. pučima)

pupoljakklica

pokožica (periderm 5-15 slojeva stanica)

mesogomolja

Rast i razvoj

Temperatura tla

• Temperatura tla 10-12 °C

• Dužina klijanja 25-27 dana

• Više temperature skraćuju dužinu klijanja 18-25°C�12-13 dana

Svjetlost

Dužina dana

Voda

Rast i razvoj

http://www.gov.mb.ca/agriculture/crops/potatoes/bda04s02.html#Tuber_Initiation_and_Growth10.04.2011.

Uvjeti uzgoja

• Podrijetlom je iz područja sa velikim količinama padavina i velika oblačnost tijekom ljeta

• Odlično uspijeva u brdsko-planinskim krajevima

• Umjereni su zahtjevi prema vlazi

• Mali koeficijent transpiracije 350-400

• Zahtjeva vodene taloge u fazi formiranja gomolja (lipnju i srpnju)

• Suša u tom periodu smanjuje prinose

• Podnosi zasjenjivanje

Zahtjevi prema tlu

• Može se uzgajati na svakom prozračnom, rastresitom i propusnom tlu dobrih vodozračnih odnosa

• Uspijeva i na slabije pjeskovitim tlima ali sa dovoljno humusa i mineralnih hranjiva

• Podnosi i kiselija kao i lužnata tla, opasnost od razvoja bolesti se povećava!!

Plodored

• Obavezno uzgajati u plodoredu zbog velikog broja bolesti i štetnika

• Pauza min. 3-4 godine

• 1. mjesto u plodoredu

• Najpovoljnije pretkulture su: zelene mahunarke, ozime žitarice

• Kao drugi usjev se može uzgajati iza graška, ozime uljane repice i ozimog ječma

Obrada tla

• Posebna pažnja pri obradi tla – gomolji se formiraju i razvijaju u tlu

• Traži rastresito i dobro provjetreno tlo zbog potrebe gomolja za kisikom

• Optimalno� duboka obrada tla čak i do 45 cm dubine (ako je moguće)

• U planinskim krajevima to nije moguće- zbog plitkog oraničnog sloja

• Osnovna obrada treba biti obavljena što ranije – ako to karakteristike tla omogućavaju

Obrada tla

• Nakon napuštanja pretkulture npr. ozime pšenice odmah se obavlja zaoravanje strnjike na 10-12 cm

• U jesen se obavlja duboko oranje sa zaoravanjem stajskog gnojiva i dijelom mineralnog gnojiva

• U proljeće predsjetvena priprema– drljačama- zatvaranje brazde radi konzerviranja nakupljene vlage

• Prije sadnje� kultiviranje i drljanje površine

Gnojidba

• Najviše prinose –kombinacija organskih i mineralnih gnojiva

• Najznačajnija organska gnojiva su: stajski gnoj, gnojovka i zelena gnojidba.

• Za krumpir – 30-35 t/ha stajskog gnojiva

Mineralna hranjiva

Primjer gnojidbe

Djelovanje gnojiva na krumpir

• N jača razvoj, asimilaciju i proizvodnju škroba

• P ubrzava starenje, skraćuje vegetaciju, povećava % krupnih gomolja i prinos

• K mora biti bez klora, npr. kalij-sulfat

• Klor utječe na smanjenje škroba u gomoljima, produžava vegetaciju i povećava gubitke u težini gomolja za vrijeme čuvanja i skladištenja

• Unošenje mikroelemenata utječe na povećanje prinosa i otpornost prema bolestima krumpira

• Sadržaj škroba se povećava unošenjem Mg

Naklijavanje gomolja za sadnju

• Prednosti:

• Brže dospijeće za berbu

• Ranije zatvaranje sklopa

• Smanjuje se utjecaj korova

• Skraćuje se vegetacija

• Povećava se prinos

Naklijavanje gomolja za sadnju

• 35-45 dana prije sadnje

• u suhoj, čistoj i osvijetljenoj prostoriji

• na 12-17°C i 90 % relativne važnosti zraka

• sjemenski krumpir se postavlja u plitke sanduke

• tanki sloj-1-2 reda da bi se okca aktivirala i dala što čvršću klicu dužine 1,5-2,5 cm

• prostoriju povremeno provjetravati,

• okretati sanduke radi ravnomjernog aktiviranja pupoljaka

Sortiment

Sortiment

• Sorte za ljudsku prehranu –najmanji udio škroba

• Sorte za industrijsku preradu-visoki postotak škroba

• Sorte za ishranu životinja

Kulinarske grupe sorata za ljudsku prehranu

• A – za salate, sitnozrne strukture mesa, ne raskuhavaju se i dobro režu, 16-18 % suhe tvari (Annabelle, Carrera, Dali)

• B- za različitu namijenu- najveći broj kultivara (Bintje, Desiree, Asterix, Cleopatra idr.)-20-22 % suhe tvari

• C – za izradu pirea, raskuhava se dobro, krupnozrnate strukture škroba- za industrijsku preradu, 23% i više suhe tvari (Farmer, Red Star, sve rjeđe zastupljeni među stolnim sortama)

• D- većina sorata za industrijsku preradu i stočnu hranu-krupnozrnatestrukture, raskuhava se, jako je brašnjavo i nakon kuhanja se raspada, više od 24 % suhe tvari (Irene)

Sadnja krumpira

• Sadni materijal – gomolji od 50-60 g prosječno, veći se mogu rezati –uzduž (3-4 dana prije sadnje)

• Sadnja – na dubini od 10 cm u tlu min. 3-4°C, bolje 6-8°C

• Norme za sadnju – 15-25 t/ha

• Dubina ovisi o tipu i vlažnosti tla, vremena sadnje i veličini gomolja

• Na lakšim tlima �dublja sadnja

• Na težim i vlažnijim tlima� plića sadnja

Termini sadnje krumpira

• Različiti termini u pojedinim dijelovima Hrvatske:

• Za proizvodnju mladog krumpira Istra i otoci:

• sadnja na Rabu od 15. siječnja do 1.veljače.

• Glavna sadnja je od 1.veljače do 28.veljače (Istra)

• Kontinentalni dio (Čakovec) –od 15.ožujka do kraja ožujka

• Ostalo od 1. travnja – do 15. svibnja

• Lika i Gorski kotar –krajem travnja i početkom svibnja

Njega krumpira

• Uništavanje korova

• Ogrtanje- kada je krumpir 10-12 cm visine –ogrtačima kultivatorima

• Prihranjivanje –u periodu intenzivnog porasta nadzemnog dijela (20-30 kg dušika uz ogrtanje)

• Navodnjavanje –norme 40 mm

• Zaštita krumpira – napada veliki broj bolesti i štetnika

Vađenje i skladištenje krumpira• Kada se osuši nadzemni dio

• Vadi se strojno – vadilicama i samohodnimkombajnima

• Čuvanje na 3-5°C i 85-95 % relativne vlažnosti zraka

Vadilica krumpiraVK–1 je stroj ovjesnog tipa. Radni dio stroja se sastoji od raonika i od rotora sa odbacivačkom zvijezdom.Vadilica radi na principu izdizanja gomolja iz zemlje raonikom, oslobađanjem mase tla i odbacivanjem gomolja odbacivačkom zvijezdom u trake širina cca 600 mm. Rotor sa odbacivačkom zvijezdom dobiva pogon sa izvoda priključnog vratila od 540 o/minpreko kardanskog vratila i reduktora na stroju.