Strategija EU 2020 Prioriteti i ciljevi

Što je pametan, održiv i uključiv rast

Pametan rast

• 3% BDP-a ulaganja R&D i inovacije

• stopa zaposlenosti od 75% za osobe između 20-64 g.

• unapređenje obrazovnih postignuća

• redukcija stope ranog napuštanja školovanja za 10%

• min. 40% tercijarno obrazovanog stanovništva u dobi od 30-34 g.

Održiv rast

• stopa od 75% zaposlenosti za osobe između 20 i 64 g.

• unapređenje obrazovnih postignuća

• redukcija stope ranog napuštanja školovanja za 10%

• min. 40% tercijarno obrazovanog stanovništva u dobi od 30-34 g.

• smanjenje broja osoba kojima prijeti rizik siromaštva i/ili socijalne isključenosti za min. 20 milijuna

• redukcija stakleničkih plinova za 20%

• uvećanje udjela obnovljive energije u krajnjoj potrošnji na 20%

• 20% uvećanja u energetskoj učinkovitosti

Uključiv rast

2

Obrazovanje i znanost u funkciji pametnog, održivog i uključivog rasta

Pametan rast

• uspostavljanje pozitivnoga trenda (rasta) ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj

• studiozno praćenje tržišta rada; fokus na educiranju zaposlivih kadrova utemeljen na ažurnom prilagođavanju stanju i potrebama uz kontinuirano unapređivanje HKO-a

• problemski pristup znanju: fokus na razumijevanju i njegovanju inovacijske kulture u najširem smislu riječi

Održiv rast

• inkluzivna upisna politika prema svim populacijama, osobito ranjivim grupama, na svim obrazovnim razinama

• kontinuirano praćenje razloga ranog odustajanja od školovanja usmjereno na korekciju negativnih pojava

• poticanje cjeloživotnog obrazovanja i povratka studiranju u zrelijoj životnoj dobi

• uvođenje korektivnih mjera, uključujući osiguravanje financijske potpore, uz kontinuirano prilagođavanje sustava potrebama ranjivih društvenih skupina

• prepoznavanje, uvođenje i podržavanje programskih i istraživačkih sadržaja od strateškog interesa za održivi razvoj

• npr. zelena energetika, zelena gradnja; cirkularna ekonomija, poljoprivredno zadrugarstvo, klimatske promjene; prevencijski program (zaštita prirode, zdravlja, društvene ravnoteže, izvornosti..) …

• sustavno povezivanje obrazovanja, znanosti, gospodarstva i drugih društvenih sektora

Uključiv rast

3

Cilj EU 2020: 40% tercijarno obrazovanog stanovništva u dobi od 30-34 godina

Pozicija Hrvatske

4

Cilj EU 2020: 3% BDP-a u R&D.

Pozicija Hrvatske

5

Izdvajanja za obrazovanje -% BDP-a*

2009. 2010. 2011.

HR 4,42 4,31 4,21

EU 5,38 5,41 5,25

Slovenija 5,68Danska

8,7

Estonija 5,16 Island 7,36

Litva 5,17 Švedska 6,82

Izdvajanja za R&D -postotak BDP-a**

2009. 2011. 2012.

HR 0,85 0,76 0,75***

EU cca 2,00+

Slovačka 0,82 Finska 3,55

Litva 0,91 Švedska 3,41

Srbija 0,97 Danska 2.98

.

* EUROSTAT Public expenditure on education (% of GDP) http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tsdsc510&plugin=1**EUROSTAT. Total R&D expenditure (% of GDP) http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tsdec320***0,4% iz proračuna, a 0,35% iz sektora gospodarstva

Hrvatska izdvajanja za obrazovanje i R&D: silazna putanja i trend zaostajanja.

6

2011.

2012.

Udio izdvajanja za pojedine stavke u proračunu MZOS u odnosu na Državni proračun.

*Godišnji izvještaji Ministarstva financija o izvršenju Državnog proračuna po godinama te Izmjene i dopune Državnog proračuna za 2014. (rebalans 21. ožujka). Podaci su iz općeg dijela proračuna i iz programske klasifikacije. Izračuni za 2012. i 2013. g. prate se na temelju godišnjih izvješća o izvršenju proračuna; izračun se za 2014. prati na osnovi rebalansa.

2012 Struktura % 2013 Struktura % 2014 Struktura %

Državni proračun 119.837.973.259,00 125.069.893.932,00 130.651.497.919,00

Razvoj sustava 3701 425.361.803,13 0,35 439.899.293,49 0,35 442.078.355,00 0,34

Predškolski 3702 15.227.454,53 0,01 13.926.312,00 0,01 17.508.253 0,01

Osnovno 37034.683.627.017,53 3,91 4.581.484.026,99 3,66 4.383.622.948 3,36

Srednje 37042.546.801.415,87 2,13 2.691.744.705,88 2,15 2.581.879.676 1,98

visoko 37052.852.127.052,28 2,38 2.856.553.182,00 2,28 2.874.424.594 2,20

Znanost, istr. raz. teh. 3801/2/3

1.165.589.595,93 0,97 1.163.010.876,56 0,93 1.452.398.944 1,11

Sport 3915 189.728.317,89 0,16 161.085.336,17 0,13 184.962.601 0,14

Ostalo 100.264.269,13 0,08 0 0,00 0,00

Ukupno MZOS 11.978.726.926,29 10,00 11.907.703.732,62 9,52 11.936.875.371 9,14

2012. 2013. 2014Ukupno MZOS 11.978.726.926 11.907.703.732,62 11.936.875.371Državni proračun 119.837.973.259,00 125.069.893.932,00 130.651.497.919,00

MZOS/PRORAČ. (%) 10,00 9,52 9,14

7

• Politička volja: redistribucija prioriteta i autentična posvećenost ostvarivanju ciljeva zacrtanih Strategijom EU 2020;

• Projektni pristup uz maksimalnu orijentiranost na korištenje raspoloživih financijskih instrumenata Europske unije;

• Uvođenje novog Europskog sustava računa (ESA 2010) kao temelja planiranja ekonomske politike te izračuna bruto nacionalnog dohotka kojim se predviđa priznavanje rashoda za istraživanje i razvoj kao investicije;*

• Ciljno-usmjerena (projektna te proizvodno i inovacijski orijentirana) suradnja s gospodarskim i poslovnim sektorom.

Zaustavljanje i preusmjeravanje silaznog ulagačkog trenda.

*Priopćenje DZS: http://www.dzs.hr/Hrv/important/PressCorner/Priopcenje%20za%20javnost-ESA%202010.pdf8

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

Stanje

Ravnopravan pristup djece financijski dostupnome i kvalitetnome ranom odgoju i obrazovanju nije osiguran.*

• Prepuštenost sustava financiranju jedinica lokalne samouprave – visoka varijabilnost uvjeta

• Neodgovarajući tehničko-materijalni i kadrovski uvjeti onemogućavaju provedbu Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (osobito alarmantno s obzirom na standarde rada s djecom s teškoćama!) te ugrožavaju provedivost novog Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja

• Neriješeno pitanje obvezne predškole – 16% djece nije uključeno u aktualni program. Nacrt prijedloga Pravilnika o sadržaju i trajanju predškole rješava to pitanje na diskriminativan način (250-satni, 100-satni i integrirani program)

Korekcije

Stvaranje uvjeta za provođenje Drž. ped. standarda

• uspostava razvojnih centara ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (rasadnici dobre prakse) izgradnja sustava rane intervencije i psihosocijalne

rehabilitacije djece s teškoćama (međuresorni projekt)

uspostava sustava kontinuiranog osposobljavanja i usavršavanja odgajatelja za rad s djecom s teškoćama (cjeloživotno obrazovanje)

program suradnje s visokoškolskim ustanovama (studentska praksa, mentorsko praćenje)

• osiguravanje prostornih i kadrovskih uvjeta za provođenje cjelovitog programa predškole na cijelom teritoriju RH, i po principu jednakih uvjeta za sve izrada cjelovitog cjelodnevnog kurikuluma predškole

kao početne godine obveznog odgoja i obrazovanja

program izgradnje objekata i kadrovskog ekipiranja (EU fondovi) na temelju dubinske snimke stanja

*Zaključak istraživanje UNICEF-a za Hrvatsku iz 2013. godine „Kako roditelji i zajednice brinu o djeci najmlađe dobi u Hrvatskoj“

Cilj EU 2020: 95%-tna uključenost djece u dobi od 4 godina do upisa u školu; HR (2012): 71,7%; SLO: 93,4%; prosjek EU: 93,9%

9

Osnovno i srednje obrazovanje

Stanje• Kurikulum zatvorenog, unitarnog tipa. Manjak sati za

svladavanje gradiva tijekom nastavne. Bujanje tržišta privatnih instrukcija (sustav sa sjenom).

• Manjak kreativnih i tehničkih sadržaja; višak reprodukcijski orijentiranih sadržaja. Nedovoljna individualizacija nastavnog procesa. Nedovoljna prilagođenost na učenike nižeg socioekonomskog statusa, učenike s teškoćama i darovite učenike

• Neusklađenost udžbenika s nastavnim planovima i programima; osobito nezadovoljavajuće stanje u strukovnim školama. Skupoća udžbenika.

• Školskom se sportu kao sastavnom dijelu kurikuluma ne posvećuje odgovarajuća pažnja

• Manjak profesionalnog usmjeravanja.

• Nekvalitetna suradnja odgojno-obrazovnih institucija s gospodarskim sektorom u izradi kurikuluma i u izvođenju nastave u strukovnim školama te neracionalna mreža programa/škola u strukovnom obrazovanju. Neusklađenost izlaznih kompetencija i kvalifikacija s potrebama tržišta rada.

• Neprilagođenost državne mature programima strukovnih škola. Neizdiferenciran/uniforman/jednoobrazan pristup izlaznom znanju srednjoškolaca, nesukladan izdiferenciranosti sustava.

• Nedovoljna briga o standardu, usavršavanju i napredovanju nastavnika. Neriješeno pitanje nastavničkih licenci te kriterija izbora i licenciranja ravnatelja.

• Nedovoljna stručna potpora radu nastavnika.

10

Osnovno i srednje obrazovanjeKorekcije

• Devetogodišnje obvezno obrazovanje: predškola + 8 godina osn. obrazovanja.

• Uvođenje otvorenog kurikuluma; modularizacija; individualizacija. Kreativni i tehnički sadržaji. Temeljita redukcija reprodukcijski orijentiranih sadržaja. Istraživački i problemski pristup.

• uvođenje državne mature u osnovne škole kao preduvjeta za ujednačavanje standarda kvalitete rada u osnovnim i srednjim školama te usmjeravanja učenika za nastavak školovanja u odgovarajućim srednjim školama

• daljnji razvoj sustava vanjskog vrednovanja i samovrednovanja kao polazišta za poduzimanje korektivnih mjera u odgojno-obrazovnom procesu

• Briga za djecu iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa i zaštita roditeljskog standarda: program

nabave/posudbe udžbenika; kontrola „novih izdanja”; redukcija opsega udžbenika (kroz kurikulum); orijentacija prema e-formatima.

• Uspostava razvojnih centara osnovnog i srednjeg obrazovanja (rasadnici dobrih praksi)

Sustavi stručne potpore za rad s djecom s teškoćama, s darovitim učenicima i dr. osjetljivim skupinama.

Provođenje programa stručnog osposobljavanja za nastavnike i upravljačko osoblje.

Suradnja s visokoškolskim ustanovama (studentska praksa, mentorsko praćenje i dr.)

Provedba inovativnih eksperimentalnih programa (e-škola i sl.)

Njegovanje eksperimentalne nastave i inovacijske kulture.

Uvođenje sustava profesionalnog usmjeravanja

• Program unapređenja školskoga sporta. Izrada dubinske snimke infrastrukturnih i kadrovskih potreba.

• Vrednovanje izannastavnog rada i dopunske nastave te mentorskog (individualiziranog) rada nastavnika.

• Zaštita nastavničkog standarda od daljnjeg urušavanja.

• Reguliranje sustava napredovanja nastavnika. Rješavanje pitanja nastavničkih i ravnateljskih licenci te razrada kriterija za izbor ravnatelja.

• Prilagodba strukovnog obrazovanja tržištu rada. Unapređenje stručne prakse. Mogućnost razlikovne godine za učenike trogodišnjih stručnih škola. Prilagodba sustava državne mature strukovnim profilima srednjoškolaca. Ponovno uvođenje završnog ispita u strukovne škole.

• Ulaganje u infrastrukturu i opremljenost škola.

11

Visoko obrazovanje

Nedovoljna inkluzivnost• Oblici financijske potpore na preddiplomskom i

diplomskom studiju nisu adekvatni za studente nižeg socioekonomskog statusa

• Upisna politika neprilagođena komparativnim prednostima kandidata sa strukovnim obrazovanjem te kandidata koji su maturirali prije uvođenja državne mature.

• Model meritornog financiranja studija nije dovoljno socijalno osjetljiv, što otežava studiranje kandidatima nižeg socioekonomskog statusa.

• Režim studija uz rad/izvanrednih studija neprilagođen realnim životnim uvjetima zaposlenih studenata.

• Manjak sustavne skrbi za potrebe studiranja osoba s teškoćama.

• Ne postoji odgovarajući sustav potpora/stipendija za doktorsko studiranje.

Pogreške/manjkavosti u implementaciji Bolonjskog procesa • ECTS bodovi ne reflektiraju stvarno opterećenje studenata.• Prvostupničke diplome ne osiguravaju kompetencije usklađene s

potrebama tržišta rada• Nedovoljna vertikalna/horizontalna/dijagonalna prohodnost sustava

uslijed zatvorene strukture studijskih programa• Neopravdana ograničenja pri prelasku sa stručnih studija na sveučilišne te

zatvorenost pristupa doktorskom studiranju diplomandima stručnih studija.

• Neujednačenost dodatka diplomi• Nedovoljna mobilnost• Manjak profesionalnog usmjeravanja

Slabosti programske ponude / izvedbe• Sustav birokratskih prepreka sputava razvoj interdisciplinarnih programa i

inovativnih programskih sadržaja.• Programska strategija nedovoljno orijentirana na potrebe tržišta rada• Ne postoji jedinstveni sustav kriterija ni postupak za utvrđivanje upisnih

kvota • Nedefiniranost mentorskih obaveza• Nedovoljno razvijena međunarodna dimenzija studijskih programa• Sustav vanjskog i unutarnjeg vrednovanja manjkav u pogledu nacionalnih

smjernica za praćenje kvalitete

Stanje

Akademsko osoblje i studentske organizacije• Poremećaji u vertikali nastavnih zvanja. Zatvorenost za

napredovanje.• Nedovoljna svrsishodnost djelovanja i nedovoljna

samostalnost studentskih organizacija12

Visoko obrazovanje

Uvećavanje inkluzivnosti• Uvesti oblike financijske potpore na preddiplomskom i

diplomskom studiju primjerene potrebama studenata nižeg socioekonomskog statusa

• Osigurati adekvatne uvjete pristupa studiranju za kandidate sa strukovnim obrazovanjem te za kandidate koji su maturirali prije uvođenja državne mature.

• Uvećati socijalnu osjetljivost meritornog financiranja studija za kandidate nižeg socioekonomskog statusa.

• Režim studija uz rad/izvanrednih studija prilagoditi realnim životnim uvjetima zaposlenih studenata te razviti sustav cjelovitog online studiranja

• Razvijati sustav skrbi za potrebe studiranja osoba s teškoćama.

• Uvesti odgovarajući sustav potpora/stipendija za doktorsko studiranje.

Revizija načina implementacije Bolonjskog procesa• Usklađivanje ECTS bodova sa stvarnim opterećenjem studenata.• Osiguravanje kompetencija primjerenih potrebama tržišta rada uz

prvostupničke diplome• Modularizacija studijskih programa usmjerena uvećanju

vertikalne/horizontalne/dijagonalne prohodnosti sustava • Reguliranje mogućnosti prelaska sa stručnih na sveučilišne studije te

omogućavanje pristupa doktorskom studiranju sa stečenih 300 ECTS bodova bez obzira na vrstu prethodnog studija

• Ujednačavanje dodatka diplomi• Uvećanje mobilnosti• Ugrađivanje sustava profesionalnog usmjeravanja u visokošl. institucije

Unapređivanje programske ponude / izvedbe• Uklanjanje prepreka razvoju interdisciplinarnih programa i inovativnih

programskih sadržaja.• Uvećati programsku orijentiranost potrebama tržišta rada• Razviti sustav kriterija / postupak za utvrđivanje upisnih kvota • Regulacija mentorskih obaveza• Poticanje međunarodne dimenzija studijskih programa• Sustav vanjskog i unutarnjeg vrednovanja dopuniti nacionalnim

smjernicama za praćenje kvalitete

Korekcije

Akademsko osoblje i studentske organizacije• Korigiranje poremećaja u vertikali nastavnih zvanja.

Regulirati uvjete napredovanja uvažavajući realne potrebe sustava i pravo akademskih djelatnika na razvoj.

• Regulirati djelovanje studentskih organizacija

13

Cjeloživotno obrazovanje

Stanje

• nizak interes za programe obrazovanja odraslih i cjeloživotnog obrazovanja

• pristup obrazovanju odraslih je otežan ranjivim društvenim skupinama

• nedovoljna iskorištenost potencijala visokog obrazovanja za cjeloživotno obrazovanje

• nedostatak ključnih kompetencija onemogućuje samousmjereno i informalnoučenje

• izostanak sustava priznavanja prethodnog učenja

• neučinkovit sustav profesionalnog usmjeravanja

Korekcije

• fleksibilizacija pristupa programima obrazovanja odraslih ranjivim skupinama s naglaskom na usvajanju ključnih kompetencija

• povezivanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih

• razvoj sustava priznavanja prethodnog učenja

• implementacija programa profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja u obrazovni sustav

14

Znanost, tehnologija, inovacije

Stanje• prekomjerno oslanjanje na financijske

instrumente Europe unije – manjak vlastitih ulaganja u kadrovsku obnovu i u istraživanja nedostatak posvećenosti politike usvojenom nacionalnom cilju uvećanja ulaganja u znanost do 2%

• neizdiferenciran odnos prema kategorijama 'kvaliteta', 'uspješnost' i 'produktivnost'

• previsok stupanj automatiziranosti/formaliziranostiocjenjivačkih procedura

• netransparentan sustav natjecanja (za radna mjesta, projekte, nagrade..) / imenovanja u upravljačka tijela

• reaktualizacija trenda starenja uslijed urušavanja novačkoga sustava; nemar prema dosadašnjim ulaganjima u ljudski kapital

• nedovoljna skrb o potrebi njegovanja kadrovske baze u punoj vertikali (izazivanje disproporcija)

• potreba unapređivanja praksi odgovornog mentoriranja

• nedostatna briga o izvornosti i etičkim normama uopće (propuštanje negativnih pojava kao što su auto/recikliranje, plagiranje, nerazrješavanje pitanja autorskih udjela u multiautorskimkonstelacijama i sl.)

• nepostojanje uređenog sustava izdavanja preporuka

• nepostojanje nacionalnog citatnog indeksa

• manjak potpore hrvatskim časopisima i znanstvenom izdavaštvu (potreba podizanja vidljivosti, internacionalizacije i sl.)

• manjak skrbi o nacionalno važnim disciplinama (unutar svih područja znanosti), osobito s obzirom na održivi razvoj

• zatvorenost prema znanstvenicima koji nisu integrirani u sustav

• nedovoljna povezanost s gospodarskim i poslovnim sektorom

• zapostavljenost inovatorske kulture

• podcijenjenost individualnog inovatorstva

• prijetnja novog administrativnog razgranavanja (uz implementaciju inovacijske politike) u uvjetima postojeće prekomjerne birokratiziranosti

• podzastupljenost žena na rukovodećim pozicijama

• prevelika centraliziranost

15

Znanost, tehnologija, inovacijeKorekcije• uvećati vlastita ulaganja u istraživačke

projekte

• jačati uključivanje sektora gospodarstva u istraživanje i razvoj kroz jačanje suradnje sa sveučilištima i istraživačkim institutima;

• razvijanje sustava izravnih novčanih poticaja tvrtkama za istraživanje i razvoj uz korištenje strukturnih fondova EU

• preispitati i uspostaviti kriterije vrednovanja znanstvenoga rada s obzirom na komponente‘ kvaliteta', 'uspješnost' i 'produktivnost'

• reafirmirati recenzentsku komponentu u svim ocjenjivačkim procedurama te razraditi recenzentske protokole diferencirane s obzirom na narav pojedinih postupaka

• sustav napredovanja dovesti u vezu s dugoročnim planiranjem te s potrebom njegovanja ravnoteže u punoj vertikali znanstvenih zvanja

• izraditi plan integracije uspješnog novačkog kadra

• razraditi mentorske dužnosti i obveze , kao i dužnosti i obveze mentoriranih kandidata

• uvećati brigu o izvornosti i etičkom postupanju u znanosti s posebnim obzirom na potrebe detektiranja i sankcioniranja plagijatorstva

• uspostaviti središnju bazu za izdavanje preporuka

• uspostaviti nacionalni citatni indeks

• osigurati potporu hrvatskim časopisima i drugim vidovima znanstvenoga publiciranja u smislu podizanja vidljivosti, internacionalizacije, potpore elektroničkom izdavaštvu i sl.

• uspostaviti listu nacionalno važnih disciplina (unutar svih područja znanosti), osobito s obzirom na održivi razvoj te osigurati uvjete za njihov razvoj

• uspostaviti modalitete suradnje sa znanstvenicima koji nisu integrirani u sustav

• razviti sustav poticanja individualnog inovatorstva

• spriječiti administrativno razgranavanja uz redukciju nepotrebnih administrativnih protokola

• uvećati transparentnost postupaka imenovanja u upravljačka tijela te natječajnih postupaka

• poticati angažman žena na rukovodećim pozicijama

• razraditi model funkcionalne decentralizacije sustava znanosti

16

Politika pametnog, održivog i uključivog rasta

• Analiza stanja (strukturna, funkcionalna, razvojna)

• Sučeljavanje ishoda analize zadaćama pametnog, održivog i uključivog rasta

• Identifikacija ključnih problema i potrebnih korekcija

• Dijagnostika

Pri

pre

ma

• Definiranje pametnog, održivog i uključivograsta iz perspektive uočenih potreba svrha

• Definiranje strateških ciljeva i prioriteta

• Kreiranje taktičkih alata implemetacijskiprogrami

Stra

tešk

o

pla

nir

anje

„stvaranje kvalitetnog, socijalno inkluzivnog, funkcionalnog, fleksibilnog i dinamičkog sustava kao trajnog generatora vrijednosti koje će doprinijeti održivom razvoju Hrvatske”

(1) Unapređenje kvalitete, funkcionalnosti i odgovornosti. (2) Podizanje standarda socijalne osjetljivosti(3) Razvoj i usmjeravanje ljudskih potencijala(4) Razvoj znanosti, tehnologije i inovacija u službi održivog razvoja(5) Dinamizacija i fleksibilizacija

(1) Implementacijski program SAPERAUDE: (2) Implementacijski program PLURALIS; (3) Implementacijski program ORION; (4) Implementacijski program NIKOLA TESLA; (5) Implementacijski program GALILEO

ulagačka zapostavljenost sustava kao cjeline; posvemašnja zapostavljenost pojedinih segmenata; neracionalno upravljanje ljudskim resursima; birokratska tromost; slaba prohodnost; zatvorenost prema inovativnim inicijativama; slaba povezanost s društvenim okruženjem i tržištem rada

dominacija reproduktivnih pristupa; birokratske prepreke razvojnim inicijativama; zatvorenost prema interdisciplinarnim područjima; visoka formaliziranost i shematiziranost u mjerenju kvalitete; nedosljednost u provođenju politike znanosti i obrazovanja

nedovoljna osjetljivost prema osobama nižega socioekonomskog statusa; nedovoljna prilagođenost osobama s teškoćama; neprilagođenost skupini darovitih; diskriminiranstivne prakse po generacijskim ključevima

pametan rast

održiv rast

uključiv rast

SVRHA

CILJEVI

TAKTIČKI ALATI

17

Strateški cilj 1: Unapređenje kvalitete, funkcionalnosti i odgovornosti

1.1.Produljenje obveznog obrazovanja na 9 godina uvođenjem obvezne predškole (nulti

razred)

1.2. Razvoj otvorenog kurikuluma u osnovnim i srednjim školama

1.3. Promoviranje i uspostava inovacijske kulture u osnovnim i srednjim školama

1.4. Unapređenje srednjeg strukovnog i visokog stručnog obrazovanja

1.5. Unapređenje školskoga sporta

1.6. Razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

1.7.Revizija načina implementacije Bolonjskog procesa s osobitim obzirom na osiguravanje

zaposlivih preddiplomskih kvalifikacija te na modularizaciju diplomskih studija

1.8. Osiguravanje pretpostavki za uspostavu sustava online studiranja

1.9.Internacionalizacija visokog obrazovanja u Hrvatskoj (združeni studiji, programi na stranim

jezicima i dr.)

1.10. Razvoj sustava cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih

1.11. Razvoj i unapređenje kvalitete i odgovornosti u obrazovanju i znanosti 18

Strateški cilj 2: Podizanje standarda socijalne osjetljivosti

1.1.

Prilagođavanje sustava potrebama osjetljivih skupina djece: djece iz obitelji nižeg

socioekonomskog statusa, djece s teškoćama i nadarene djece u predškolskom odgoju i

obrazovanju te osnovnom i srednjem školstvu

1.2.

Unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja kroz fleksibilizaciju pristupa

studiranju, uvećanje prohodnosti i stope završetka studija; razvoj sustava podrške

studentima

1.3. Uređivanje sustava studiranja uz rad i izvanrednog studiranja

1.4. Povećanje dostupnosti programa cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih

1.5. Formaliziranje i priznavanje kvalifikacija u okviru cjeloživotnog obrazovanja

19

Strateški cilj 3: Razvoj i usmjeravanje ljudskih potencijala

1.1.Uspostava mreže razvojnih centara predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog

obrazovanja

1.2.Reguliranje profesionalnog i društvenog statusa odgajatelja, nastavnika i upravljačkog

osoblja u predtercijarnom obrazovanju i obrazovanju odraslih

1.3. Unapređivanje sustava napredovanja u visokim obrazovnim i znanstvenim institucijama

1.4. Uspostava sustava potpora doktorskom studiranju

20

Strateški cilj 4: Razvoj znanosti, tehnologije i inovacija u službi održivog razvoja

1.1. Uspostava i razvoj nacionalnog citatnog indeksa

1.2. Internacionalizacija domaćeg znanstvenog izdavaštva

1.3. Uspostava središnjeg sustava za pohranjivanje i izdavanje preporuka (referalnog centra)

1.4. Definiranje liste znanstvenih disciplina od nacionalnog i razvojnog interesa

1.5. Ugrađivanje praksi aktivnog i odgovornog recenziranja u sve evaluacijske postupke

1.6. Razvoj inovacijski usmjerenih studijskih i drugih programa kroz sva znanstvena područja

1.7.. Uspostava sustava podrške individualnim inovatorima

21

Strateški cilj 5: Dinamizacija i fleksibilizacija

1.1. Implementacija profesionalnog usmjeravanja u obrazovni sustav

1.2. Međusektorska i unutarsektorska suradnja na infrastrukturnim projektima

1.3.Uvećanje mobilnosti studenata između veleučilišnog i sveučilišnog sustava na diplomskoj

razini te domaće međusveučilišne i međunarodne mobilnosti

1.4. Poticanje projektne i programske suradnje stručnjaka i znanstvenika izvan sustava

1.5..

Poticanje dvosmjerne suradnje između sustava obrazovanja i realnog sektora s naglaskom

na povezivanju obrazovanja i tržišta rada

22

Što su implementacijski programi?

• glavne pokretačke poluge politike obrazovanja i znanosti

• međupovezanost i sinergija: skupno usmjereni osnovnoj svrsi obrazovne i znanstvene politike

• uporište u strateškim prioritetima; grananje na potprioritete s pripadajućim podskupovima proaktivnokoncipiranih mjera i aktivnosti

• predviđa se angažman neiskorištenog potencijala osoba s visokim kvalifikacijama prisutnih na burzi rada: neprocjenjiv resurs motivacijske energije

• kratkoročni efekti: IP kao poprišta inicijalne akumulacije ljudskih resursa potrebnih za provedbu programiranih koraka sprečavanje odljeva/gubitka mozgova stvaranje radnih mjesta kroz realizaciju programa

• dugoročni efekti: usredotočenost na saniranje identificiranih slabosti / kompenziranje sistemskih manjkova / unapređivanje sustava

23

1. Unapređenje kvalitete, funkcionalnosti i odgovornosti

Implementacijski program SAPERAUDE

• latinska fraza sapere aude ('usuditi se znati') – nit vodilja i smisleno središte programa

• osigurava pretpostavke za provođenje dubinskih kvalitativnih promjena

• kvaliteta, funkcionalnost, odgovornost: glavne poluge inovacijski usmjerena pristupa.

• vertikalno (kroz sve obrazovne razine) i horizontalno interveniranje u sustav

• paketi mjera koje promiču dinamizaciju obrazovanja oplemenjenu inovacijskom kulturom i odgovornošću te potiču proces unapređivanja i internacionalizacije hrvatskog obrazovnog prostora

• 11 prioriteta te s njima povezanih mjera i aktivnosti24

1. Unapređenje kvalitete, funkcionalnosti i odgovornosti

Implementacijski program SAPERAUDEprimjer

Prioritet 1.1. Produljenje obveznog obrazovanja na 9 godina uvođenjem obvezne predškole

(nulti razred)

Mje

re i

akti

vnos

ti

Izrada cjelovitog kurikuluma predškole u smislu integracije pripremnog programa u strukturu cjelovitog vrtićkog programa po principu jednakih uvjeta za sve.

Javna rasprava i donošenje Nacionalnog kurikuluma obvezne preškole

Pravna regulacija obvezne predškole.

Dubinska snimka stanja i plan rješavanja infrastrukturnih i kadrovskih potreba s planom zapošljavanja i/ili kadrovske preraspodjele u skladu s Državnim pedagoškim standardom

Izrada financijske konstrukcije.

Gradnja/rekonstrukcija i opremanje objekata.

Izrada i donošenje plana implementacije po načelu postupnosti.

25

2. Podizanje standarda socijalne osjetljivosti

Implementacijski program PLURALIS

• program se rukovodi idejom pluralnosti, raznolikosti i inkluzivnosti kao društvenih vrijednosti koje se ugrađuju u temelje sustava obrazovanja i znanosti

• osiguravanje jednakih prava i mogućnosti za osjetljive društvene skupine; aktivno vođenje računa o realnome položaju svakoga pojedinca

• različiti vidovi organizirane potpore.

• ulog pozitivne energije kao dodana vrijednost razvojno orijentirane politike

• 4 prioriteta sa sustavima podupirućih mjera i aktivnosti.

26

2. Podizanje standarda socijalne osjetljivosti

Implementacijski program PLURALISprimjer

27

Prioritet 2.2. Unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja

Mje

re i

akti

vnos

ti

Uspostava diferenciranih socijalnih i meritornih kriterija (višestruki parametri) za

financijsku potporu ugroženim skupinama u visokom obrazovanju

Uklanjanje prepreka za pristup u visokoškolske programe socijalno osjetljivim

skupinama, učenicima koji su pohađali strukovne škole, polaznicima koji su

maturirali prije uvođenja državne mature, studentima s veleučilišnom

preddiplomskom kvalifikacijom koji žele upisati sveučilišne diplomske studije i dr.

Osiguravanje savjetodovne potpore za studente (psihološka, profesionalno

usmjeravanje i sl.)

Redefiniranje i unapređivanje uloge studentskih organizacija i studentskih

predstavnika kroz razvoj smjernica za rad studentskih predstavničkih tijela

Osiguranje provedbe načela socijalne dimenzije visokog obrazovanja kroz

programske ugovore

3. Razvoj i usmjeravanje ljudskih potencijala

Implementacijski program ORION

• razvijanje, usmjeravanje i regrutiranje profesionalnih ljudskih resursa

• sustavna briga o pravednoj i nepristranoj valorizaciji rada

• osiguravanje profesionalno poticajnih radnih uvjeta te razvojnih mogućnosti i mogućnosti napredovanja

• mjere osiguravanja visokih standarda i transparentnosti procedura kojima se ocjenjuju rad i uspjeh

• 5 prioriteta s odgovarajućim sustavima mjera

28

3. Razvoj i usmjeravanje ljudskih potencijala

Implementacijski program ORIONprimjer

Prioritet 3.1. Uspostava mreže razvojnih centara predškolskog, osnovnoškolskog i

srednjoškolskog obrazovanja

Mje

re i

akti

vno

sti Definiranje kriterija (standardi kvalitete i inovacijski standardi) za ostvarivanje statusa razvojnoga centra

Donošenje prostornih standarda i standarda tehnološke i kadrovske opremljenosti razvojnih centara

Definiranje obaveza i opterećenja djelatnika u razvojnim centrima

Razrada sustava poticajnih mjera za dosezanje statusa razvojnoga centra

Pravno reguliranje statusa razvojnih centara

Razrada i implementacija plana diseminacije dobrih praksi

29

4. Razvoj znanosti, tehnologije i inovacija u službi održivog razvoja

Implementacijski program NIKOLA TESLA

• usredotočenost na kvalitetu znanstvenoga rada u užem smislu: poticanje, njegovanje i vrednovanje izvornosti

• znanje u funkciji stvaranja novoga znanja te materijalnih i konceptualnih vrijednosti

• znanje u funkciji gospodarstvene i šire društvene koristi

• program djeluje unutar kao i s onu stranu institucionalnih granica, potičući kvalitetnu i plodonosnu interakciju svih nosioca visokih znanstvenih kompetencija.

• 7 prioriteta koje prate odgovarajuće mjere i aktivnosti

30

4. Razvoj znanosti, tehnologije i inovacija u službi održivog razvoja

Implementacijski program NIKOLA TESLAprimjer

Prioritet 4.7 Uspostava sustava podrške individualnim inovatorima

Mje

re i

akti

vno

sti

U suradnji s inovatorskim udrugama, predložiti uvođenje statusa samostalnog inovatora kao zanimanja od javnog interesa te razraditi kriterije za ostvarenje prava na taj status

Sudjelovati u pravnom reguliranja statusa samostalnog inovatora

U suradnji s drugim nadležnim tijelima, razviti sustav poticaja za inovatore po prijavljenom i priznatom patentu.

U suradnji s drugim nadležnim tijelima razviti i implementirati javni registar inovatora radi facilitiranja kontakta i suradnje sa sektorom gospodarstva i poduzetništva.

U suradnji s drugim nadležnim tijelima incirati osnivanje fonda za dodjelu godišnje nagrade „Nikola Tesla“ za izuzetno inovacijsko postignuće.

Prioritet 4.6. Razvoj inovacijski usmjerenih studijskih i drugih programa kroz sva znanstvena područjaM

jere

i ak

tivn

ost

i

Prilagodba postupaka inicijalne akreditacije uz uvođenje inovacijski usmjerenih interdisciplinarnih studijskih i drugih

programa te programa u funkciji održivog razvoja.

Reguliranje priznavanja prijavljenih studentskih patenata kao ECTS bodova unutar preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studiranja te mentorskoga udjela u inovatorskim ishodima nastave pri definiranju uvjeta za izbore u nastavne zvanja

Razrada kriterija te sustava poticajnih mjera za razvoj inovacijski usmjerenih interdisciplinarnih studijski i drugih programa te programa u funkciji održivog razvoja.

Identifikacija potreba za rijetkim interdisciplinarnim stručnjacima uz razradu programa njihova zapošljavanja/integriranja u sustav

31

5. Dinamizacija i fleksibilizacija

Implementacijski program GALILEO

• program potiče otvorenu i slobodnu interakciju između obrazovanja, znanosti i društva s ciljem razmjene ideja i njihove što šire implementacije

• teži se boljoj vertikalnoj, horizantalnoj i dijagonalnoj prohodnosti kroz sustave učenja, studiranja, podučavanja i istraživanja

• uvećanje pokretljivosti unutar sustava i među različitim sustavima• združivanja resursa i stvaralačkih napora• krajnji cilj: kreiranje pozitivnoga impetusa koji će potaknuti oživljavanje

umrtvljenih gospodarskih procesa i društveno zapostavljenih vrijednosti te pridonijeti svladavanju aktualne gospodarske i vrijednosne krize, s učinkom pokretanja zdrave cirkularne ekonomije i ozdravljenja društvenih odnosa

• 5 prioriteta s pratećim mjerama i aktivnostima

32

5. Dinamizacija i fleksibilizacija

Implementacijski program GALILEOprimjer

Prioritet 5.1. Implementacija profesionalnog usmjeravanja u obrazovni sustav

Mje

re i

akti

vno

sti

Izrada i implementacija plana profesionalnog usmjeravanja učenika/ica završnih razreda osnovne škole i svih razreda srednje škole

Izrada i implementaciju plana profesionalnog savjetovanja studenata/ca na visokim učilištima

Pokretanje projekata za pripremu visokih učilišta na program profesionalnog savjetovanja u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Ministarstvom rada i mirovinskog sustava

Izrada dugoročnog plana implementacije profesionalnog usmjeravanja/savjetovanja

33

Hvala na pažnji!

34