obrazovanje, znanost i tehnologija...

OBRAZOVANJE, ZNANOST I TEHNOLOGIJA SMJERNICE RAZVOJA

2016- 2018.

1

12 KLJUNIH PRIJEDLOGA REFORMI ZA OBRAZOVANJE, ZNANOST I TEHNOLOGIJU

BROJ PRIJEDLOG ROK PROVEDBE

I. Postepeno podizati ulaganje u obrazovanje te istraivanja i razvoj prema europskom prosjeku kontinuirano

II. Razraditi politiku napredovanja nastavnika i model dodjele razvojnih koeficijenata za zapoljavanje mladih

znanstvenika

I. kvartal 2016./

kontinuirano

III. Poeti razvijati djelotvoran sustav stipendiranja uenika i studenata IV. kvartal 2016.

IV. Poticati razvoj STEM podruja kontinuirano

V. Vratiti financiranje znanstvenih projekata u okrilje MZOS II. kvartal 2017.

VI. Eliminirati snaan utjecaj politikih struktura u obrazovanju i znanosti II. kvartal 2016.

VII. Uvesti fleksibilnost radnog vremena utroenog na znanstveni i nastavni rad nastavnika u visokokolskim

ustanovama I. kvartal 2016.

VIII. Zapoeti racionalizaciju broja sveuilita odnosno njihovih sastavnica financiranih iz dravnog prorauna II. kvartal 2018.

IX. Redefinirati ulogu i misiju javnih znanstvenih instituta na temelju rezultata provedene reakreditacije III. kvartal 2016.

X. Implementirati usvojenu Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije uz kontinuiranu evaluaciju kontinuirano

XI. Eksperimentalno uvoenje male mature I. kvartal 2018.

XII. Zatita nastavnika od nasilja od strane uenika i roditelja IV. kvartal 2016.


2016- 2018.

2


2016- 2018.

3

Rd. br PODRUJE / TEMA I PROBLEMI PRIJEDLOG RJEENJA I SMJERNICE ROKOVI PROVEDBE

I. Postepeno podizati ulaganje u obrazovanje te istraivanja i razvoj prema europskom prosjeku

I.1 Ulaganje u obrazovanje u Hrvatskoj iznosi 4.21% BDP-a, dok je europski prosjek 5.25%

Promjenom stava da je obrazovanje troak u stav da je obrazovanje ulaganje i uz utede ostvarene kroz druge reforme postepeno poveavati ulaganje u obrazovanje da bi se dostigao europski prosjek

kontinuirano

I.2 Ulaganje u istraivanje i razvoj u Hrvatskoj iznosi 0.81%, dok je europski prosjek 2,01%

Kao i obrazovanje, istraivanje i razvoj ne predstavljaju troak nego ulaganje i Hrvatska mora stremiti ka ulaganju u tom podruju koje je na razini europskog prosjeka. Posebno treba poticati istraivanja u STEM podruju koje najbre moe doprinijeti razvoju gospodarstva

kontinuirano

II. Razraditi politiku napredovanja nastavnika i model dodjele razvojnih koeficijenata za zapoljavanje mladih znanstvenika

II.1 Politika napredovanja nastavnika

Politika napredovanja nastavnika na svim razinama, od osnovnokolskih do visokokolskih treba se temeljiti na izvrsnosti nastavnika. Poticati kole/sastavnice da pomno razrade kriterije za ocjenu izvrsnosti njenih djelatnika. Osigurati sredstva za napredovanje onih najboljih vodei rauna i o kadrovskoj i dobnoj strukturi zaposlenika (najmanji broj zaposlenih u najviim zvanjima i najvei broj zaposlenika u najniim zvanjima, perspektive razvoja odreenog podruja s obzirom na dob zaposlenika i razdoblje do umirovljenja). U cilju jaanja kompetencija nastavnika na svim razinama osigurati sredstva za njihovo usavravanje. Poticati usavravanje visokokolskih nastavnika u inozemstvu.

kontinuirano

II.2 Iz sustava znanosti i visokog kolstva izali su gotovo svi znanstveni novaci zapoljavani na

Potrebno je razraditi politiku zapoljavanja mladih znanstvenika na sveuilitima i institutima vodei rauna o kadrovskoj i dobnoj

I. kvartal 2016.


2016- 2018.

4

odreeno vrijeme proteklih desetljea i odravanje nastave i znanstveni rad u tim ustanovama gotovo su pred kolapsom.

strukturi zaposlenih, izvrsnosti institucije kojoj se razvojni koeficijenti dodjeljuju na temelju provedene reakreditacije, podruju kojem se dodjeljuju (u skladu s ciljem jaanja STEM podruja), drutvenoj opravdanosti i drugim imbenicima koje treba pomno razraditi


2016- 2018.

5


III. Poeti razvijati djelotvoran sustav stipendiranja uenika i studenata

III.1

Stipendiranje studenata i uenika gotovo je

potpuno zanemareni aspekt djelovanja u naem

drutvu

Obrazovanje nedostupno siromanijem sloju graana to se posebno odnosi na visokokolsko obrazovanje zbog visine njegovih trokova pogubno je za drutvo. Hitno je potrebno krenuti u razvoj sistema uspjenog stipendiranja i studenata jer je to dugotrajni proces. O tom problemu nuno je provesti iroku raspravu, prouiti postojee modele u svijetu i predloiti one primjerene naem drutvu (npr. osnivanje zaklada za stipendiranje, porezne olakice za privredne subjekte koji ulau u fond za stipendiranje ili sami stipendiraju svoje budue zaposlenike i sl.).

IV. kvartal 2016


2016- 2018.

6


IV. Poticati razvoj STEM podruja

IV.1

Pojaano razvijati kompetencije, znanja i

vjetine uenika iz matematike, fizike, kemije i

biologije u osnovnoj i srednjoj koli

Ne smanjivati satnicu iz predmeta iz podruja prirodoslovlja i matematike i ne dozvoliti objedinjavanje predmeta fizika, kemija i biologija u jedinstveni predmet prirodoslovlje. Voditi rauna o kvaliteti obrazovanja nastavnika koji predaju predmete iz STEM podruja.

kontinuirano

IV.2

Stimulirati upis studija nastavnikih zanimanja

iz STEM podruja

Kroz politiku stipendiranja, niih participacija u kolarinama, podizanje ugleda i materijalnog statusa nastavnika i kroz druge mehanizme zaustaviti negativnu selekciju pri upisu studija za nastavnikih zanimanja u STEM podruju. U suradnji s lokalnom samoupravom raditi na osiguravanju uvjeta (npr. dodjela stanova na koritenje) za nastavnike iz STEM podruja koji se zapoljavaju u manje razvijenim sredinama i manjim mjestima.

kontinuirano

IV.3 Vee izdvajanje za istraivanje i razvoj u STEM

podruju u odnosu na druga podruja

STEM podruje moe najvie doprinijeti razvoju gospodarstva. Ostala podruja ne smiju biti ugroena na raun STEM podruja ali ono u ovom trenutku mora imati prioritet u financiranju.

kontinuirano

IV.4.

Poticati upis na doktorski studij u STEM

podruju

Plaanje kolarina ukoliko one nisu pokrivene iz projekta, stimuliranje privrednih subjekata kroz porezne olakice da stimuliraju upis doktorskog studija svojih zaposlenika ili stipendiraju najbolje doktorande koje e kasnije zaposliti, omoguiti najboljim doktorima znanosti zapoljavanje na institutima i fakultetima.

kontinuirano


2016- 2018.

7


V. Vratiti financiranje znanstvenih projekata u okrilje MZOS

V.1

Financiranje znanstvenih projekata preuzela je

Hrvatska zaklada za znanost, a MZOS trenutno

financira samo hladni pogon u znanstvenim i

znanstveno-nastavnim ustanovama putem

potpora istraivanjima koje se prosjeno kreu

par tisua kuna (2000-4000 Kn) po jednom

istraivau u godini dana i to nekontinuirano

uz prekid financiranja izmeu dvaju natjeaja

za dodjelu sredstava

MZOS mora preuzeti odgovornost za kreiranje politike financiranja znanstvenih istraivanja, a sam proces recenziranja projekata trebala bi preuzeti Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Prebacivanjem svih sredstava za financiranje znanstvenih projekata Hrvatskoj zakladi za znanost MZOS se odrekla kreiranja politike financiranja znanstvenih istraivanja. Projekti ije je financiranje odobrila Zaklada optereeni su izrazito kompliciranim administriranjem. Zakladi bi se trebala dodijeliti odreena sredstva kojima bi ona autonomno raspolagala u cilju odobravanja dodatnih projekata (npr. onih vezanih uz povezivanje gospodarstva i znanosti, inovacije i transfer tehnologije) ali ti projekti ne bi smjeli biti optereeni kompliciranim administriranjem kao to je to sluaj sa sadanjim projektima koje financira Zaklada. Adekvatna kontrola troenja sredstava je nuna ali se taj proces mora pojednostavniti i racionalizirati. Zaklada bi dio sredstava morala namaknuti i kroz vlastite aktivnosti (npr. sistem donacija kroz razvijanje i jaanje mree bivih studenata hrvatskih sveuilita koji su postigli zavidne karijere u znanosti i gospodarstvu u svijetu, donacije jakih privrednih subjekata i banaka u Hrvatskoj kroz porezne olakice, prijavom projekata kroz EU fondove).

II. kvartal 2017.


2016- 2018.

8


VI. Eliminirati snaan utjecaj politikih struktura u obrazovanju i znanosti

VI.1

Nepovoljan omjer politiara u odnosu na strunjake u upravljakim i nadzornim tijelima u obrazovnim i znanstvenim ustanovama

Preispitati zakonsku regulativu koja odreuje broj politiara s dravne ili lokalne razine u upravljakim i nadzornim tijelima u obrazovnim i znanstvenim ustanovama. Politiari u tim tijelima trebali bi djelovati kao poluga koja kontrolira namjensko troenje sredstava ali ne bi trebali imati takav utjecaj da nadglasavanjem mogu zaustaviti donoenje gotovo svake odluke za koju se zalae struka.

II. kvartal 2016.


2016- 2018.

9


VII. Uvesti fleksibilnost radnog vremena utroenog na znanstveni i nastavni rad nastavnika u visokokolskim ustanovama

VII.1

Rad na fakultetima sastoji se jednim dijelom

od rada u nastavi, drugim dijelom od rada na

znanstvenim istraivanjima pri emu se dosad

trailo da obje komponente budu zastupljene

u jednakoj mjeri, odnosno da se 50% radnog

vremena posveuje nastavi, a 50%

znanstvenim istraivanjima

U visokom kolstvu treba dopustiti odreenu fleksibilnost u raspodjeli radnog vremena izmeu nastavnog i znanstvenog rada to znai da bi nastavno optereenje pojedinih znanstvenika moglo biti umanjeno za odreeni postotak na temelju odluke Fakultetskog vijea za vrijeme trajanja projekata za koje Fakultetsko vijee utvrdi da je za njihovu realizaciju potreban pojaan angaman

I. kvartal 2016.


2016- 2018.

10


VIII. Zapoeti racionalizaciju broja sveuilita odnosno njihovih sastavnica financiranih iz dravnog prorauna

VIII.1

Prevelik broj visokokolskih ustanova za

zemlju kao to je Hrvatska (104 javna visoka

uilita, od ega 10 sveuilita, 11 javnih

veleuilita i 3 javne visoke kole; 27 privatnih

visokih uilita, od ega 2 privatna sveuilita,

4 privatna veleuilita i 21 privatna visoka

kola). Po nekim smo usporedbama u tom

pogledu u istoj kategoriji s Italijom koja ima

oko 60 milijuna stanovnika, Turskom koja ima

75 i Velikom Britanijom sa 64 milijuna. Imamo

vie visokokolskih ustanova od panjolske

koja ima 47 milijuna stanovnika, Maarske

koja ih ima oko 10 milijuna). Otvaranje

sveuilita koja se financiraju iz dravnog

prorauna postalo je politiko pitanje u kojem

politika zadovoljava interese pojedinih lobija.

U zadnjih godinu dana otvorena su dva nova i

time je dodatno optereen dravni proraun.

Provesti reakreditaciju sastavnica svih sveuilita u Hrvatskoj (najvei dio sastavnica je reakreditaciju proao i rezultati su poznati) i na temelju tih rezultata utvrditi koje od njih ne zadovoljavaju uvjete kvalitete koji garantiraju nastavni i znanstveni rad na zadovoljavajuoj razini. Zabraniti danji upis studenata na ona sveuilita odnosno sastavnice koje te uvjete ne zadovoljavaju.

II. kvartal 2018.


2016- 2018.

11


IX. Redefinirati ulogu i misiju javnih znanstvenih instituta na temelju rezultata provedene reakreditacije

IX.1

AZZO je provela reakreditaciju javnih

znanstvenih institute i dostavila akreditacijsku

preporuku Ministru sa zamolbom da donese

odluku o ishodu ovog postupka ali to nije

uinjeno od srpnja 2014

Na temelju rezultata reakreditacije preispitati status svakog od instituta i kroz pregovore provesti racionalizaciju. Neka od moguih rjeenja su da dio njih bude pripojen sveuilitima, neki od njih nemaju izraenu znanstvenu komponentu pa se njihova misija moe revidirati i oni biti pod ingerencijom nekih drugih ministarstava iju domenu podupiru u strunom smislu, ili pak je mogue spajanje vie instituta u jedan.

III. kvartal 2016.


2016- 2018.

12


X. Implementirati usvojenu Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije uz kontinuiranu evaluaciju

X.1

Usvojena je Strategija obrazovanja, znanosti i

tehnologije i zapoet je rad ekspertnih skupina

na njenoj implementaciji

Rad na implementaciji Strategije, koja je prvi strateki dokument vezan uz obrazovanje, znanost i tehnologiju usvojen u Saboru nakon niza godina, treba nastaviti uz kontinuiranu evaluaciju procesa i potrebne korekcije. Ekspertne skupine koje sada djeluju valja dopuniti strunjacima ukoliko pojedine struke ukau na opravdanu potrebu za tim.

kontinuirano


2016- 2018.

13


XI. Eksperimentalno uvoenje male mature

XII.1

Dosadanji nain praenja i vrednovanja

uenika rezultiralo je hiperprodukcijom

odlinih uenika to oteava upise u srednje

kole zbog ogranienih kapaciteta

najpoeljnijih srednjih kola

Uvoenjem vanjskoga vrednovanja iz relevantnih predmeta za nastavak kolovanja na kraju zavrnoga razreda osnovne kole izbjegli bi se problemi koje donosi hiperprodukcija odlikaa kao to je pogrean izbor srednje kole ali i stres uenika, roditelja i uitelja pri upisu u srednje kole.

I. kvartal 2018.


2016- 2018.

14


XII. Zatita nastavnika od nasilja od strane uenika i roditelja

XII.1

Nastavnici su u posljednje vrijeme sve ee

izloeni verbalnim, ali i fizikim napadima

uenika i roditelja.

Zatititi nastavnike od fizikog i verbalnog nasilja zakonom karakterizirajui te napade kao napade na slubenu osobu.

IV. kvartal 2016.

Ostale bitne smjernice:

Vezati izbor u zvanja uz radno mjesto

Osigurati programsko financiranje visokih uilita za realizaciju ugovorenih ciljeva i aktivnosti

Smanjiti PDV na znanstvenu opremu na 5%

Izjednaiti uvjete besplatnih udbenika i besplatnog prijevoza uenika na dravnoj razini

Fond za predfinaciranje EU projekata


2016- 2018.

15

Ostale bitne smjernice:


2016- 2018.

16


2016- 2018.

17


2016- 2018.

18

obrazovanje, znanost i tehnologija...

Documents