������������POSEBNI PRILOG ZA VISOKO OBRAZOVANJE, ZNANOST I UMJETNOST � 29. svibnja 2019. � Br. 16

DANI SVEUČILIŠTA U RIJECI

PORUKA IZ RIJEKE

Akademska zajednica i

obrazovni sustav moraju

stvarati dobre ljude� str. 4. i 5.

Sveučilište

koje promiče

otvorenost,

pravednost,

inicijativnost,

suradnju...

Sveučilište

koje promiče

otvorenost,

pravednost,

inicijativnost,

suradnju...

� �������� ��� ����� ����� �������� ��� ����� ����� ���������� ����������

Aneli DRAGOJEVIĆ

MIJATOVIĆ, snimio

Vedran KARUZA

Prema kompozit-nom indeksu sna-ge poduzetničkeokoline (NECI)Hrvatska je na za-dnjem mjestu od

18 zemalja, uz Mozambik, Pa-namu i Portoriko, dok je naj-bolje ocijenjena poduzetnič-ka okolina u Nizozemskoj.NECI (National Entrepre-neurship Context Index) sas-toji se od 12 komponenti iz-među kojih se Hrvatska pozi-cionira kao najlošija u EU učak njih sedam: porezi i regu-lativa, vladini programi, obra-zovanje za poduzetništ vo,transfer R&D, poslovne uslu-ge, barijere ulasku na tržišt e,kulturne norme. Rezultati suto najnovijeg istraži va n j a»Global EntrepreneurshipMonitor (GEM) za Hrvatsku:Što čini Hrvatsku (ne)podu-zetničkom zemljom?« koje jepredstavljeno na riječkomKampusu, a u sklopu DanaSve u č i l i šta u Rijeci. Istraži-vanje je, ispred svog tima,predstavila prof. dr. SlavicaSinger sa Sveučilišta JosipaJurja Strossmayera u Osijeku,

por učivši da su najveće pre-preke za razvoj poduzetništ vau nečinjenju. Nakon predsta-vljanja GEM istraživanja usli-jedila je panel rasprava »Zaš-to i kako je Triple Helix sura-dnja moguća?«

– Uz to što njegujemo kul-turu okrivljavanja drugih,imamo još jednu kulturu kojanas sprječava da činimopromjene, a to je kultura če-kanja da netko drugi riješi našproblem. To nas dovodi u si-tuaciju da ne činimo ništa.Poduzetnička aktivnost nijeherojski čin pojedinca, već jetaj pojedinac, sa svim svojimatributima, u interakciji sdr uštvenim vrijednostima, uinterakciji s okolinom, i tek ta-da nastaje poduzetnička ak-tivnost. Prema tome, govoritio pojedincu i njegovoj odgo-vornosti nema smisla jer višeinterakcija dovodi do aktivno-sti koje su vezane za pokre-tanje ili rast poslovnog poth-vata, rekla je Singer. Kazala jeda je u Hrvatskoj stav premapoduzetnicima općenito loš.Uz to, imamo nizak dinami-zam poduzetničke infrastruk-ture. Po novim poslovnim po-thvatima približili smo se pro-sjeku EU, međutim motivacij-ski indeks je nizak, što značida je značajan razlog ulaska u

nego proizvodom, veli Singer.Ka že da je u Hrvatskoj nepre-poznata poduzetnička aktiv-nost zaposlenika, kao skrivenakomponenta poduzetničkogkapaciteta.

– Šteta što poslodavci, HUPili HGK, više ne promovirajuupravo tu činjenicu. Naime, sobzirom na taj pokazatelj mismo u prvih tri do pet zemaljau EU, i uvijek smo u dobromdr uštvu, s Irskom, Luksem-burgom, Nizozemskom... To biznačilo da zaposlenici želesudjelovati u inovativnim pro-cesima u poduzeću, ali poslo-davci to ne prepoznaju dovolj-no, a trebali bi prepoznati inagrađivati na adekvatan na-čin, rekla je Singer.

»Blaming society«

Rektorica riječkog Sveučiliš-ta prof. dr. Snježana Prijić Sa-maržija kaže da se Sveučilištetrudi biti jedan od faktora kojiće utjecati na poboljšanje uv-jeta poduzetničkog okruženjai percepcije, ali uz zadrža va n j eakademskih vrijednosti.

– Kada se dakle detektiramokao nepoduzetnička zemlja,prvi sljedeći korak obično je:t ra žiti krivca. I onda neki kriveobrazovanje, kao ono koje nerazumije i ne razvija poduzet-ničke namjere. Drugi krive po-duzetnike koji navodno ne-maju adekvatne namjere, mo-

Umjesto

podu -

zetništvo,

radije bih

rekao –

poduzetnost,

kao osobina

ličnosti,

bazirana na

samo -

poštovanju,

hrabrosti...

Izv. prof. dr.

Petar

Bezinović,

Institut za

društvena

istraživanja

�

tivacije, kompetencije, a trećikažu da je kriva Vlada koja neinvestira, ne regulira sistem napravi način itd. Međutim,poanta nije da nastavljamo stom kritikom bez samokritike,odnosno da nastavljamo biti»blaming society, gdje svatkonekog krivi, već da pokušamonadići te mnogostruke među-sobne predrasude kojima sus-tav obiluje, rekla je Prijić Sa-maržija, dodajući da postoji ipredrasuda da će nekakva»poduzetnička atmosfera« nas ve u č i l i štu razrušiti suštinujavnih institucija i obrazo-vanja, a što je, kaže, suštinskip o g re šn o.

– Naravno da tome trebapametno pristupiti, no akosmo samokritičniji, ako krene-mo od sebe i priznamo si damožda nismo dovoljno moti-virani, nemamo kompetencije,te da nam fali otvorenosti – tone znači da visoko obrazo-vanje pretvaramo u poduzet-ničku organizaciju, već takodetektiramo problem i otvara-mo prostor za dijalog, a upra-vo to ovdje činimo; ovdje supredstavnici svih sektora, ljudikoji imaju volje i znanja sluša-ti jedni druge, i taj momen-tum moramo iskoristiti, ova gažupanija mora iskoristiti, is-taknula je Prijić Samaržija. Re-kla je da treba nadići nedosta-tak motivacije, strah od pro-mašaja, neku vrstu pesimizmakao dominantne atmosfere.

– Va žno je koncentrirati se,raditi i vjerovati da težak radmora biti nagrađen. To je tajprincip odgovornosti, indivi-dualne, institucijske, koji trebanjegovati. Dakle, koncentriratise na socijalni ideal poštenog,teškog rada koji će sigurno da-ti neke rezultate, zaključila jePrijić Samaržija.

Percepcija javnosti

Boris Popović, član SavjetaUniRi i predsjednik Savjeta zakonkurentnost urbane aglo-meracije Rijeka, istaknuo je daje percepcija javnosti o podu-

zetnicima vjerojatno realna.– Ako imate većinu podu-

zetnika iz nužde, ne možeteimati izvrsne poduzetnike. No,ni sustav nije dobar. Točnije,poslovno okruženje je još ipuno gore od poslovnog sek-tora, i generalno gledano, idalje imamo puno bolje po-duzetnike nego što zaslužuje -mo, rekao je Popović. Citiraoje istraživanja koja tvrtke dije-le na vrste: produktivne, ne-produktivne i destruktivne.

– U početku kapitalizma uAmerici prevladavale su des-truktivne firme, a to su onekoje otpuštaju ljude i uništa -vaju vrijednost. Tako je vjero-jatno bilo i u Hrvatskoj. No, svremenom raste broj progre-sivnih, onih koje zapošl j a va j ui stvaraju vrijednost. Ove trećepak održavaju neki status quo,koriste oligopole, monopole islično. Onog trenutka kad kodnas prevlada broj progresivnihfirmi, onda će i percepcija jav-nosti biti dobra. Znači, mora-mo se mijenjati u tom smjerui zaslužiti percepciju javnosti,rekao je Popović zaključivši dase slaže s rektoricom da je na-glasak na individualnoj odgo-vor nosti.

Velimir Šonje, ekonomskianalitičar i direktor Arhivana-litike, moderator rasprave, ka-že da mu se čini da je najgorekad destruktivne tvrtke dugoopstaju, jer one stvaraju malovrijednosti, a vežu uz sebe re-surse, pa imamo i oportuni-tetne trošk ove.

Predrag Krndija, poduzetniki vlasnik tvrtke Alius grupa izRijeke podsjetio je kako jesvoju tvrtku gradio »korak pokorak« te zaključio da se trebaokrenuti pozitivnim stvarima,gurati, raditi i prilike će semorati otvoriti.

Popović je nadalje naveo daje porezno opterećenje za po-duzetnike 47 posto BDP-a štonas svrstava među zemlje snajvišim poreznim optere-ćenjem u Europi (u top-osamzemalja), dok su nam istodob-no javna uprava i pravosuđe

na firme, a danas je konku-rentska prednost dobar mena-džment, i to je ono što fali usvim sferama našeg društva, iu privatnom, i u poslovnom, idr uštvenom, pa i u obitelj-skom životu: dobro upra-vljanje. Aleksandar Makedon-ski je rekao: »Prilike se javljajurijetko, resursi su ograničeni, asvaki je problem u svojoj bitikadrovski problem.« Drugimriječima, ako imate pravogčovjeka, u smislu da želi raditi,a znate da ima i kapacitete dauspije, onda mu sve moratedati, poticati ga iz svih stranada uspije. Ili, ako država znada je netko poduzetnik iz prili-ke, neka ga oslobodi poreza ida mu sve moguće poticaje,samo da krene i radi, jer se tovišestruko vraća, poručio jePo p ov i ć .

Ključna distinkcija

U raspravu se uključio izv.prof. dr. Petar Bezinović s In-stituta za društvena istraži-vanja rekavši da što se tičerazvoja obrazovanja, stvari udržavi idu samo na loši j e.

– Nema poduzetništva bezhrabrosti, a odgoj i obrazo-vanje u hrvatskim školama ba-zirani su na podaništvu. Mismo kultura uplašenih ljudi,strah nas je što će drugi reći,što će misliti, i to je toliko raši-reno da uopće nismo svjesni

toga. To je naša kultura i namaje to već normalno. A strah gu-ši kreativnost, nema šanse damožemo biti kreativni i inova-tivni ako se bojimo. Djeca sene smiju bojati. Trebamo od-gajati djecu za hrabrost, zapreuzimanje inicijative. Ovdjese govori o poduzetništvu, none mora to biti poduzetništ vo ;radije bih rekao – poduzetno -st, a poduzetnost je osobinaličnosti, nešto što je baziranona samopoštovanju, hrabros-ti... I nedostatak toga, temeljnije problem ove zemlje. Čestose kao problem spominje nez-nanje, a kroz upravljanje obra-zovanjem imamo primjer pra-vog neznanja u akciji, št ov i še, iprimjere galopirajuće gluposti,rekao je Bezinović, i potpunoskrenuo tok rasprave, budućida su distinkciju između po-d u ze t n i štva i poduzetnostiprihvatili i ostali sudionici ipublika, kao iznimno važnu,št ov i še krucijalnu, ako govori-mo o sustavu obrazovanja iznanosti. Tako je Singer od-mah reagirala primjedbom dašto se tiče poduzetništva i po-duzetnosti postoji terminološ-ki problem.

– I kolege s engleskog jezič-nog područja razlikuju 'enter-prising' i 'enterpreneurship', ami smo skloniji definiciji po-duzetnosti, jer kad kažeš po -d u ze t n i štvo odmah to ljudeasocira na to da se mora po-krenuti poslovni pothvat. A mibismo htjeli imati poduzetneljude koji su inicijativni, inova-tivni u traženju rješenja ispremni da preuzmu odgovor-nost i rizik za svoje odluke jerto najviše nedostaje, pojasnilaje Singer. Prijić Samaržija ta-kođer je potvrdila da je i Sveu-čilište redefiniralo pojam po-d u ze t n i št va .

– I mi radije govorimo o po-duzetnosti, upravo na opisaninačin, i kada kažemo da trebanjegovati i provjeravati podu-zetničke namjere, onda ustvaripotičemo i mjerimo otvoreno-st, samopoštovanje, inicijativ-nost, opisala je.

Ako imate

pravog

čovjeka, koji

želi raditi, a

znate da

ima i

kapacitet,

onda mu

sve morate

dati,

poticati ga

iz svih

strana da

uspije

Boris Popović,

član Savjeta

UniRi

�

bitno lošiji. To opet znači, veli,da imamo bolje poduzetnikenego zaslužujemo, te da našipoduzetnici vole život u ovojzemlji i trude se i rade, ali bivjerojatno bili puno uspješnijida je poslovno okruženje bo-lje. Popović je iznio zanimljivepodatke prema kojima je Pri-morsko-goranska županija početiri pokazatelja značajno is-pod prosjeka RH. Prvo je pos-lovno okruženje, odnosno po-slovna infrastruktura po kojojje PGŽ tek na 18. mjestu u Hr-vatskoj. Drugo je obrazovanje,po kojom smo statistički čet-vrti, ali po percepciji tek 12., apercepcija, naveo je Popović,možda govori o trendu u komsmjeru stvari idu i ne treba jezanemariti. Treće problema-tično područje je istraživanje irazvoj, a četvrto menadžmenti marketing. Na Savjetu smooformili timove koji analizirajui nude rješenja za te probleme,rekao je. No, percepcija podu-ze t n i štva kod mladih ljudi pot-puno drugačija: 70 posto mla-dih smatra poduzetništvo do-brom karijerom, ali samo 30posto misli da je to moguće iostvariti. Imamo dakle najvećunegativnu stopu na svijetu iz-među onoga što ljudi misle daje dobro, a što je ostvarivo:minus 40 posto, opisao je Po-p ov i ć .

– Nekad se govorilo da jekonkurentska prednost veliči-

DANI SVEUČILIŠTA U RIJECI ISTRAŽIVANJE »ŠTO ČINI HRVATSKU (NE)PODUZETNIČKOM ZEMLJOM?« I PANEL RASPRAVA »ZAŠTO I KAKO JE TRIPLE HELIX SURADNJA MOGUĆA?«

Vratiti vjeru u ideal

poštenog i teškog rada

koji mora dati rezultateVažno je raditi i vjerovati da težak rad mora biti nagrađen. To je taj princip odgovornosti,

individualne, institucijske, koji treba njegovati. Dakle, koncentrirati se na socijalni ideal poštenog,

teškog rada koji će sigurno dati rezultate, kaže prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, rektorica

EU fondovi, ulaganja, krediti

Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije, rekao

je da je GEM istraživanje obvezna lektira za poduzetnike te

napomenuo kako je dinamika povlačenja sredstava iz EU

fondova definitivno usporenija od očekivane. Zoran Stojanović,

voditelj Službe odobravanja kredita, Erste&Steiermärkische

Bank, naglasio je da banke podržavaju projekte za koje

procijene da je rizik niži, ali da su svakako spremne pomoći

razvoju poduzetništva kroz prepoznavanje vrijednosti koje za to

mogu imati kvalitetni startup-ovi. Prof. dr. Saša Zelenika,

predsjednik Povjerenstva za unaprjeđenje suradnje s

gospodarstvom i širom zajednicom putem transfera znanja,

kazao je da je oportunitetni trošak nečinjenja u kombinaciji s

niskim ulaganjima u istraživanje i znanost zabrinjavajući te

kako bi samo s ulaganjem od 3 posto BDP-a u taj segment

postigli rast od 6 posto BDP-a i 13 posto izvoza.

Sektorska suradnja

U 2018. godini Hrvatska je sudjelovala 17. put u GEM

istraživanju, a nositelj istraživanja je CEPOR – Centar za

politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo.

Istraživački tim kao i proteklih godina čini grupa istraživača sa

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr.

Slavica Singer, voditeljica tima i članovi tima prof. dr. Nataša

Šarlija, prof. dr. Sanja Pfeifer i prof. dr. Sunčica Oberman

Peterka. U uvodnom dijelu događanja, uz prof. dr. Snježana

Prijić-Samaržija, rektoricu Sveučilišta u Rijeci, uzvanicima su

se u ime organizatora obratili i Zdenko Adrović, direktor

Hrvatske udruge banaka, pokrovitelja medijske promocije

rezultata, te Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u

Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, glavnog

financijskog sponzora GEM istraživanja u Hrvatskoj.

poduzetničku aktivnost nuždaa ne uočena prilika.

Previše očajnih

– Poduzetnička aktivnostpočinje s prepoznavanjemprilika: ako ne vidite prilikunećete ni razmišljati o podu-zetničkom pothvatu, i tu Hr-vatska ima veliki problem.Kod nas priliku vidi 33 postoljudi, prosjek EU je 44 posto,dok u Švedskoj priliku vidi čak81 posto građana ili dva i polputa više ljudi nego kod nas. Sdruge strane, po poduzetnič-kim namjerama smo visoko,ali bi okolina trebala pomoćida se te namjere realiziraju, ato uključuje obrazovni sustav,regulatorni okvir itd. Motiva-cijski indeks govori o odnosubroja ljudi koji su pokrenulipothvat iz prilike, te onih kojito čine iz nužde jer su, prim-jerice, dobili otkaz, očajni su,nešto moraju napraviti zavlastitu egzistenciju... U EUima u prosjeku pet puta višeonih koji u poduzetničku ak-tivnost ulaze zbog uočene pri-like, a u Hrvatskoj je tek 1,9puta više takvih poduzetnika.U Poljskoj je primjerice čak 10ili 11 puta više optimističnihod očajnih. Taj pokazatelj veo-ma je važan jer su poduzetniciiz prilike bolje pripremljeni,imaju dugoročniju viziju svogposlovnog pothvata, dok su

ovi iz nužde u posao ušli pri-tisnuti situacijom i samo če-kaju prvu moguću priliku daiz svega izađu. Hrvatska je poovom pokazatelju u 2005. bilana zadnjem mjestu jer je tajkoeficjent bio čak ispod jedan,odnosno bilo je čak više očaj-nih nego poduzetnika potak-nuti prilikom. Najbolji indeksimaju, odnosno najbolje suplasirane Poljska, Nizozemskai Švedska, a najniži Slovačka,Hrvatska i Španjolska, opisalaje Singer. O ulasku/izlasku izp o d u ze t n i štva rekla je da unekim zemljama čak postajusvojevrsne platforme, neka vr-sta brokerskih mjesta, gdje sekupuju i prodaju poslovni po-thvati. Kod nas ta kulturauopće nije razvijena.

– Većina poduzeća kod nasnudi slične ili iste proizvode, izapravo se »krve« na tržištu, tenastaje tzv. crveni ocean, um-jesto da kroz inovacije dođudo novih proizvoda i izađu našire tržište gdje ima manje po-nuđača istih proizvoda, tzv.plavi ocean. U Hrvatskoj pos-toji i jedan paradoks da je teh-nološka opremljenost našihpoduzeća bolja od prosjekaEU, a da istovremeno imamomanje novih proizvoda. Akopoduzeća investiraju u novutehnologiju a ne znaju iz njenapraviti novi proizvod, to jeloša investicija. Konkurentno-st se ne postiže tehnologijom

Skloniji

smo

definiciji

poduzetnosti,

jer podu-

zetništvo

asocira na

poslovni

pothvat, a

mi bismo

ustvari

htjeli imati

poduzetne,

inovativne i

odgovorne

ljude

Prof. dr.

Slavica

Singer,

Sveučilište u

Osijeku

�

Treba se

okrenuti

pozitivnim

stvarima,

gurati,

raditi i

prilike će se

morati

otvoriti

Predrag

Krndija, Alius

grupa

�

Prof. dr. Snježana Prijić Samaržija

� �������� ��� ����� �� �� ��������� ��� ����� �� �� ���������� ����������

Ingrid ŠESTAN

KUČIĆ, snimio Sergej

DRECHSLER

Građani Hrvat-ske ne vjerujuu pravosuđe,politiku i Sa-bor, a dokaztome istraži-

vanja su koja pokazuju dabi svega četiri posto građa-na prijavilo korupciju uko-liko bi joj prisustvovalo –podatak je koji je iznesenna sjednici Nacionalnog vi-jeća za praćenje provedbeStrategije suzbijanja korup-cije pri hrvatskom Saboručiji je domaćin bilo riječkoSve u č i l i šte u sklopu DanaSve u č i l i šta u Rijeci. Temasjednice bila je »Etički iza-zovi u znanosti i obrazo-vanju«, a navodeći kako jesjednica iz Zagreba prem-ještena u Rijeku iz dva ra-zloga, predsjednik Nacio-nalnog vijeća Željko Jova-

nović pojasnio je da riječkoSve u č i l i šte predvodnik me-đu sveučilištima po isti-canju etičkih kodeksa i vre-dnovanju rada, dok je dru-gi razlog činjenica što GradRijeka u osnovnim školamaprovodi građanski odgoj či-me stvara aktivne, a ne pa-sivne građane. Prema nje-govom mišljenju upravo jeakademska zajednica takoja treba vratiti povjerenjeu institucije, ali i stvaratigrađane koji će biti svjesnisvoje odgovornosti, jer od-govornost institucija viso-kog obrazovanja i znanostiu velikoj mjeri odnose seupravo na očuvanje vrijed-nosti akademskog integri-teta i istraživačkog etosa.

– Smatramo da su akadem-ska zajednica i obrazovni sus-tav ključni ne samo za stva-ranje inženjera, liječnika, vo-doinstalatera ili keramičara,nego akademska zajednica iobrazovni sustav moraju stva-rati dobre ljude i to je poruka

Ostaje

obrazovna

vertikala

kao ključni

put kako da

osiguramo

da u

Hrvatskoj

imamo

bolje

društvo, s

manje

korupcije i

da to bude

razlog zbog

kojeg mladi

ostaju, a ne

odlaze iz

Hrvatske

Željko

Jovanović

�

koju želimo poslati iz Rijeke.Akademska zajednica ima vrlova žnu ulogu stvaranja građanakoji su svjesni svoje odgovor-nosti, koji će se boriti protivkorupcije. Ostaje obrazovnavertikala kao ključni put kakoda osiguramo da u Hrvatskojimamo bolje društvo, s manjekorupcije i da to bude razlogzbog kojeg mladi ostaju, a neodlaze iz Hrvatse, jer jedan odglavnih razloga odlaska je os-jećaj korumpiranosti hrvat-skog društva, kazao je Jovano-vić.

Prema mišljenju rektoriceriječkog Sveučilišta prof. dr.Sn j e žane Prijić Samaržija pi-tanje etičnosti, akademskečestitosti i znanstvenog inte-griteta vrhunski je važna te-ma.

– Na žalost nisam sigurnada mnogi dijele naše mišl j e n j e.Ta nezainteresiranost može setumačiti i nekom vrstom rezi-gnacije. Upravo podatak da vi-še od 90 posto ljudi kada biprimjetilo korupciju ne bi jeprijavilo govori o nepovjerenjuu sustav i intitucije. Riječ je orezignaciji koja bi nas trebalaalarmirati, jer ili smatraju da jeto nešto što je prihvatljivo ilisu toliko razočarani sustavomda misle kako se ništa ne mo-že napraviti. Kako god biloono od čega moramo krenutije element gubitka povjerenjau institucije koji nas treba bri-nuti. Ne samo zato što je lošeda građani nemaju povjerenjau institucije nego zato što todugoročno ruinira samu insti-tuciju, jer ti ljudi koji su diosustava pristupaju sustavu s»defaultom« nepovjerenja.Ni šta ne očekuju od instituci-je, ne identificiraju se s njom,ne očekuju da će institucija ri-ješiti njezine probleme, da ćenagrađivati prema zaslugama.Sve to stvara atmosferu nepov-jerenja, apatije, pesimizma ko-ji dugoročno uništava institu-ciju, a onda i društvo. Zato jeva žno govoriti o etici, jer onaje osnov mjerljive uspješnosti,naglasila je rektorica.

Korupcija širok

pojam

Iznoseći mišljenje da diouspješnosti jednog sveučilištanije samo znanstveni rad ne-go i povjerenje u instituciju injegovanje pravednosti rekto-rica je ustvrdila da Sveučilišteu Rijeci puno pozornosti pri-daje toj temi argumentirajućito nizom činjenica poput togada je upravo riječko Sveučiliš-te prvo u hrvatskoj uvelo Etič-ki kodeks ili pak da na njemufunkcionira Vijeće časti. Me-đutim, rektorica je napome-nula i da je pitanje korupcijeprilično širok pojam, jer tu sene radi samo o primanju ilidavanju mita, o novčanim do-

bitcima i interesima.– Korumpirati sustav mo-

že se na različite načine. Ko-rumpiranje sustava je i ondakada uništavate povjerenje utaj sustav. Postoji ši ro k ispektar onoga što označava-mo koruptivnim radnjama,od onih koji se mogu zakon-ski sankcionirati do onogašto nije predmet zakonskeregulative, ali itekako uništa -va sustav. Etički izazovi ima-ju dvije razine. Jedno su vr-ste prekršaja koje se reguli-raju etičkim kodeksima. Tumožemo govoriti o plagi-ranju, fabriciranju, falsifici-ranju i pitanju autorstva,kao i elementarnim pojmo-vima akademske čestitosti,ali etički izazovi u visokomobrazovanju podrazumijeva-ju i druge oblike neakadem-skog ponašanja kao što jediskriminacija. S moje pozi-cije mogu reći da se ljudinajviše žale na nemogućnostzasluženog napredovanja.Također, sve češće u zadnjevrijeme imamo situaciju danezadovoljni zaposlenici pri-javljuju institucije raznim ti-jelima kojima se kontroliragospodarski kriminal ili po-reznim upravama s jasnomidejom da žele usporiti iliomesti rad institucija. To jegotovo postalo praksa kojapočinje sve više zabrinjavati.To je neetično ponašanjekoje nije regulirano. Štetuinstituciji može nanijeti ne-zadovoljan pojedinac koji či-ni sve da uspori ili na nekinačin učini postojeću upra-vu neefikasnom i nefunkcio-nalnom ili barem da ometenjezin rad ili pak dovede upitanje reputaciju institucije.Imamo još jednu pojavu ko-ja je na neki način zloupo-treba etičkog kodeksa i nor-mi, a riječ je o dezavuiranjuonih s kojima se ne slaže t e.Pokreću se etički postupci oupitnosti osobe koja se po-naša principijelno. Cijela tapriča nije sasvim jednostav-na, ustvrdila je Prijić Samar-žija.

Postoje, dodala je, i struk-turni etički izazovi, koji su du-boki i kao takvi izazivaju ne-povjerenje i generiraju neus-pješnost.

– Sustav je takav da doistamogu napredovati oni koji sun ez a s l u žni, dobivati projektemogu oni koji nemaju pravezasluge. Sustavi evaluacije sutako organizirani i na nacio-nalnoj razini da imamo stal-nu situaciju gdje su neke gru-pacije privilegirane unatočvanjskim evaluacijama. Tupostoji jednostavno rješenjeneutralnih evaluacija. Imamosustav koji dozovoljava da neznamo koji su kriteriji i tko jeu povjerenstvima. Takođerpostoje naslijeđena adminis-

trativna rješenja koja pogo-duju velikima, a sprječavajurazvoj manjih. To su opet in-teresne skupine koje su orga-nizirale da administrativnarješenja i zakoni budu prila-gođeni određenim institucija-ma, upozorila je rektorica.

Etički izazovi

Iz ra žavajući svjesnost da jeiluzija da ćemo imati savršenoetičko društvo, jer s izazovimaćemo se stalno susretati rekto-rica je napomenula i da je po-g re šno razmišljati da onaj tkogovori o etičkim izazovima ilionaj koji je spreman govoriti otome na neki način dovodi u pi-tanje reputaciju svoje ustanove.

– To je također još jednapredrasuda s kojom se susre-ćemo. Zataškavanje, pome-tanje pod tlo, nećemo vezatinašu instituciju ili grupu s ne-kakvim etičkim izazovima. Ne!

To vas prikazuje u odličnomsvjetlu, jer to znači da se želites time nositi, da želite pro-blem rješavati – poručila jerektor ica.

Po d r žavši rektoricu u nje-nim razmišljanjima državnitajnik Ministarstva znanosti iobrazovanja Tome Antičićupozorio je da će Hrvatskapostati prazna zemlja nepromijeni li se stav premakorupciji, jer i on je kao i Jo-vanović istaknuo da je upra-vo osjećaj korumpiranostidr uštva jedan od razlogaodlazaka iz Hrvatske, a odla-ze cijele obitelji.

– U posljednjih 10 godinabroj učenika osnovnih i sre-dnjih škola u Hrvatskoj paoje za 15 posto, a radi se oodlascima cijelih obitelji kojene vide budućnost u Hrvat-skoj, jer je sustav fundamen-talno korumpiran. To se mo-ra popraviti brojnim mjera-ma, među kojima je i noviprijedlog Zakonom o znan-stvenoj djelatnosti i visokomobrazovanju koji će unijetijasne kriterije izvrsnosti začelne pozicije, jasne kriterijeza broj članaka i za napredo-vanje, kao i jasne kriterijestručnosti tijela koja se bira-ju. Ide se i prema internacio-nalizaciji kako bismo imaliviše doticaja s drugim ze-mljama. Puno veća pažnjapridaje se etici, a Ministar-stvo dobiva više mjera zasankcioniranje. Radi se i ovećim mogućnostima nagra-đivanja i sankcioniranja. Me-đutim, to nije lako, jer aka-demska se zajednica u pros-jeku ne želi mijenjati, a to jekatastrofa za zajednicu. Na-dam se da ćemo ovaj put us-pjeti, jer Hrvatska u protiv-nom neće imati budućnosti,upozorio je državni tajnik.

Na g l a s i v ši da u akademskojzajednici postoje problemi nasvim razinama Antičić je istak-nuo da je Hrvatska na dnu Eu-rope po gotovo svim kriteriji-ma, a ono što se događa u vi-sokom obrazovanju i znanostireflektira se u sve sfere pa ig o s p o d a r s t vo.

– Gori smo po BDP-u i odBugarske i Rumunjske. Stvari sukatastrofalne i zato imamoiseljevanje. Ono što pokušava -mo napraviti u Ministarstvuvjerojatno je Sizifov posao, jerje otpor hrvatske akademskezajednice velik prilikom bilokakvih promjena. Pripremilismo novi Zakon koji otvara i pi-tanja etičnosti te korupcije. Pre-radili smo dio o etici te Odborza etiku dobiva konkretne za-daće, a Sveučilišta će biti oba-vezna imati etičke savjete i pov-jerenstva i ako se utvrdi kršenjeetičkih kodeksa matične insti-tucije moraju reagirati, kao iMinistarstvo, najavio je Antičić.

Nove zakonske odredbe

donose i puno više alata zakonktretne korake, a istak-nuvši da čelništva na broj-nim razinama nisu kvalitet-na, Antičić je najavio uvo-đenje mogućnosti izbora pu-tem javnog natječaja što ćese moći primijeniti u sluča-jevima izbora dekana. Uvo-de se i limiti na mandate ko-ji se ograničavaju na dvamandata za sve funkcije tese pojednostavljuje smjenji-vanje voditelja ustanova, auvodi se i minimalna eduka-cija članova upravnih vijeća.

Najbolji, ne podobni

– Imamo slučajeve da sučlanovi upravnih vijeća ve-leučilišta vodoinstalateri štoje nedopustivo. To se sadaeksplicitno zabranjuje. Prekr-šajne odredbe u novom Za-konu puno su konkretnije imože ih pokrenuti ne samoministar, već i odbor za etiku,etički savjeti na svim razina-ma, povjerenstva, matične in-stitucije. Uvode se i strogekazne za instituciju i čelnikaako zaposle kandidata koji neudovoljava minimalnim uvje-tima, a predviđaju se i kaznematičnim ustanovama ukoli-ko onemoguće reizbor, naja-vio je Antičić.

Dodajući kako se zakonskimodredbama pokušava unijetikonkretnost upravo iz razlogašto se mentalitet cijele zajedni-ce treba promijeniti Antičić jenajavio i uvođenje novog susta-va upravljanja sveučilištem, a ri-ječ je o dvojnom modelu upra-vljanja. Otvara se mogućnost das ve u č i l i šte, ukoliko to želi, uzSenat i rektora osnuje stručnotijelo, odnosno savjet koji bi tre-bao imati daleko veće ovlastinego sada, a te bi ovlasti sezale ido izbora samog rektora. Savjetbi činili vrhunski znanstvenici,ali i gospodarstvenici koji dola-ze izvan Sveučilišta. Među ni-zom predviđenih novina nalazise i novi sustav napredovanja.

– To je trenutno bolna toč-ka, jer sadašnji je sustav ne-transparentan, nema jasnogmehanizma za izbor, a no-vim Zakonom ide se u smje-ru da napreduju najbolji, ane podobni, kazao je Antičić.

Red bi se trebao uvesti imeđu financije, Zakon ćeomogućiti i evaluaciju ad-ministrativnih službi, plani-ra se uvođenje i novog sus-tava financiranja koji će sebazirati na rezultatima usta-nove, što će dugoročnostvoriti konkurentniji, amanje korumpiran sustav.Sve je to u skladu s nužnompotrebom za strukturnimpromjenama koja je nagla-šena na tematskoj sjedniciNacionalnog vijeća, a nuž-nost uvođenja promjenapodržali su svi sudionici.

Imamo

slučajeve da

su članovi

upravnih

vijeća

veleučilišta

vodo -

instalateri

što je

nedopustivo

Tome Antičić,

državni tajnik

MZO-a

�

SVEUČILIŠTE UGOSTILO TEMATSKU SJEDNICU NACIONALNOG VIJEĆA ZA PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE SUZBIJANJA KORUPCIJE PRI HRVATSKOM SABORU

Treba nas brinuti

gubitak povjerenja

u sustav i institucijeSmatramo da su akademska zajednica i

obrazovni sustav ključni ne samo za

stvaranje inženjera, liječnika,

vodoinstalatera ili keramičara, nego

akademska zajednica i obrazovni sustav

moraju stvarati dobre ljude i to je poruka

koju želimo poslati iz Rijeke, kaže Željko

Jovanović, predsjednik Nacionalnog vijeća

Akademik Vlatko Silobrčić Tome Antičić Željko Jovanović

Hrvatska će

postati

prazna

zemlja ne

promijeni li

se stav

prema

korupciji.

Osjećaj

koru -

mpiranosti

društva

jedan je od

razloga

odlazaka iz

Hrvatske, a

odlaze cijele

obitelji

Tome Antičić,

državni tajnik

MZO-a

�

Ljudi

sustavu

pristupaju s

»defaultom«

nepovjerenja.

Ništa ne

očekuju...

Sve to

stvara

atmosferu

nepovjerenja,

apatije,

pesimizma

koji

dugoročno

uništava

instituciju,

a onda i

društvo

Prof. dr.

Snježana

Prijić

Samaržija

�Odbor za

etiku kao lav

bez zuba

Odbor za etiku u visokom

obrazovanju i znanosti, kaže

njegov bivši predsjednik

akademik Vlatko Silobrčić,

tijelo je koje već dvije godine

ne funkcionira, nije ekipirano,

nema svog predsjednika, što

samo pokazuje na koji se

način postupa s najvišim

savjetodavnim i stručnim

tijelom za promicanje etičkih

načela i vrijednosti u znanosti

i visokom obrazovanju.

Navodeći kako je sustav

otkrivanja korupcije u

akademskoj zajednici

korupcije načelno dobro

postavljen akademik Silobrčić

istaknuo je da je problem što

ne postoji sankcioniranje.

– Zato se događa to da na

vrlo visokim položajima u

politici imamo dokazane

plagijatore, a ne znam kako

ćemo ih se riješiti uz

postojeće sudove i suce.

Politika se tu nije dobro

pokazala 2014. godine kada

se broj članova Odbora

okljaštrio čim su se na

njegovom dnevnom redu

pojavila važna politička

imena. Tada su se iz odbora

povukla četiri člana koji su se

uplašili svoje uloge. Problem

je što imamo alate, načelno

dobro postavljen sustav i

otkrivaju se plagijati,

međutim nema

sankcioniranja. Kad sam

podnosio prvi izvještaj Saboru

onda sam rekao da je taj

Odbor lav bez zuba, jer

možemo lajati, ali ne možemo

izreći bilo kakvu sankciju,

ustvrdio je akademik

Silobrčić.

Građani najviše vjeruju vojsci

Ono što posebno treba zabrinuti, prema

mišljenju Jovanovića, su stavovi, a tu je

svoju tvrdnju potkrijepio rezultatima

istraživanja vrijednosti u Hrvatskoj od 1999.

do 2018. godine koje je pokazalo da

povjerenje građana u institucije opada, dok

raste sklonost autoritarnim oblicima

upravljanja. Istraživanje je proveo

zagrebački Katolički bogoslovni fakultet, a

prema rezultatima od svih institucija vojska

uživa najveće povjerenje, jer 61 posto

građana izjasnilo se da vjeruje vojsci, a s 51

posto slijedi odgojno-obrazovni sustav. Crkva

uživa povjerenje 38 posto građana, a na

samom su dnu ljestvice Sabor, kojem

povjerenje daje tek osam posto građana i

političke stranke kojima vjeruje svega četiri

posto građana. U usporedbi tri vala

istraživanja, podrška Crkvi opala je sa 64

posto u 1999. na 38 posto u razdoblju

2017-2018, a podrška odgojno-obrazovnom

sustavu sa 64 posto na 51 posto, dok je

podrška Saboru u istom periodu s 23 opala

na 8 posto.

� �������� ��� ����� �� �� ��������� ��� ����� �� �� ���������� ����������

Festival koji

je postao

prepoznatljiv

riječki brend

Najatraktivniji i najposjećeniji dio

Student Day Festivala svakako je bio

onaj koncertni, u Export Delti, gdje su

ovog puta u dva dana nastupile

poznata i uspješna domaća i strana

glazbena imena

Ljubitelji (filmske) umjetnosti uAkvariju su mogli uživati u filmu»Voleći Vincenta« o životlu slav-nog umjetnika Vincenta van Go-gha.

Riječki studenti Akademije pri-mijenjenih umjetnosti umjestoplatna za svoj su medij izabrali –beton. Na stepeništu pored Akva-rija i Restorana Kampus izrađenje mural, vizualna atrakcija kojaće trajno uljepšati studentske da-ne na Trsatu. Svoj obol umjetnič-kom dijelu ovogodišnjeg SDF-adali su i posjetitelji Kampusa kojisu na početkom tjedna postavlje-no platno unosili svoje likovnek re a c i j e.

U petak je središnji dio progra-ma bio na Delti, no i na Kampusuje bilo veselo. Nastupili su bendoviGEM (Good Evil Men), Zenoth,Hermanos, NELAAY, Mamut i Dija-gnoze, a najbolji od njih po izborupublike – Dijagnoze, dobio je prili-ku otvoriti subotnji koncertni pro-gram. Uz koncerte na Kampusu suodržana i predstavljanja student-skih udruga, Sajam rukotvorina usuradnji sa Savjetom mladih PGŽ irazna sportska natjecanja međukojima je bila i tradicionalna utak-mica između predstavnika Sveuči-lišta u Rijeci i Grada Rijeke u kojojsu slavili predstavnici gradskeu p ra ve.

Najatraktivniji i najposjećenijidio Student Day Festivala svaka-

Ivana KOCIJAN

Deseti Student DayFestival koji se odr-žavao od 13. do 18.svibnja tijekomšest dana student-skoj je populaciji

ponudio niz raznovrsnih kultur-nih, zabavnih, edukativnih,sportskih i koncertnih doga-đanja. Festival koji je već odavnopostao prepoznatljiv riječkibrend i ove su godine organizira-li Studentski zbor Sveučilišta uRijeci i RIKUP uz pokroviteljstvoGrada Rijeke, Primorsko-goran-ske županije te Sveučilišta u Rije-ci.

Program ovogodišnjeg SDF-azapočeo je Culture Weekom koji jebio posvećen kulturnim, sport-skim, edukativnim i humanitar-nim aktivnostima. Humanitarneaktivnosti u sklopu ovogodišnjegSDF-a bile su usmjerene na priku-pljanje sredstava za projekt KosaRistudenata Medicinskog fakultetaSve u č i l i šta u Rijeci čiji je cilj priku-pljanje kose i izrada perika za dje-cu oboljelu od autoimunih i onko-loških bolesti. U suradnji s timprojektom u caffe baru Tor u Slo-venskom domu KPD Bazovica odr-žan je SDF SciCafe na kojem se go-vorilo o psihološkom utjecaju bo-lesti na djecu kao i o važnosti sen-zibilizacije društva o problemimaoboljelih. Prof. dr. sc. Ivanka Živ -čić-Bečirević održala je predavanjena temu »Mentalno zdravlje mile-nijskih studenata« u kojem se os-vrnula na najčešće psihičke pore-mećaje koji se pojavljuju kod mla-dih, ali i ulogu društvenih mrežana njihov nastanak.

Studenti su svoje znanje poka-zali na Kvizu općeg znanja održa-nom u Public Pubu u Rijeci. Nad-metanje je okupilo brojne ekipe,a pobjednici su nagrađeni po-

klon-paketima Studentskog zboraSve u č i l i šta u Rijeci. Program je uutorak zaključen uz Đir po Sta-rom gradu naslovljen »Warm upSDF«, što je bilo svojevrsno zagri-javanje za petak i subotu i bogatibesplatni koncertni program naDe l t i .

Na Kampusu je u suradnji sErasmus Student Networkomodržan zanimljiv kulturološkiprogram Internacionalna večerna kojem su posjetitelji mogliupoznati kulturu i način ži vo t azemalja iz koje stižu studenti nameđunarodnoj razmjeni i to –kušajući njihove »finger food«s p e c i j a l i t e t e.

Hit SDF-a bio je humanitarnijednoipolsatni stand-up nastupnaših poznatih komičara VlatkaŠtampara i Aleksa Curaća Šar ićaza koji su ulaznice bile rasproda-ne danima unaprijed, do posljed-njeg je mjesta ispunio najvećudvoranu na Kampusu, onu Gra-đevinskog fakulteta. Humanitarnipredznak imala je i noćna utrka»Zasvijetli za druge« u organizacijiudruge eSTUDENT koja je bilaposebna po tome što je ritam tr-kačima davao DJ i po tome što jeprihod od donacija za svjetlećenarukvice namijenjen projektuKosaRi. U utrci je sudjelovalo višeod 200 trkača.

Studenti su na Kampusu imalipriliku pokazati primjenu teoret-skih znanja stečenih tijekom svoj-ih fakultetskih dana u praksi, sud-jelujući u »bijegu iz sobe« nazva-nom EscapeKampus u kojem sut ra žili izlaz rješavajući rješa va j u ć izagonetke iz matematike, povijes-ti, znanosti i inženjeringa. Tako suu povijesnom dijelu morali pretra-živati literaturu iz različitih po-dručja vojne povijesti, a u znan-stvenom rješavati zadatke vezaneuz testiranje pH otopine, optike ib o t a n i k e.

Festival koji

je postao

prepoznatljiv

riječki brend

ko je bio onaj koncertni, u ExportDelti, gdje su ovog puta u dva da-na nastupile poznata i uspješnadomaća i strana glazbena imena.

Koncertni program na Delti upetak je otvorila mlada riječkarock grupa Fanaa, nakon koje sepredstavio devetočlani slovenskisastav Generator. Publici je moć-nu priču iz hrvatske stvarnosti is-pričao splitski reper Krešo Ben-galka, a potom su na pozornicustali poznati »majstori zdravogđira« – splitski TBF koji su publi-ku oduševili hitovima kao što su»Data«, »UV zrake«, »Esej«, »Geni-je«, »Smak svita«, »Heroyix«,»Grad spava«, »Mater«, »Veselj-ko«, »Uvik kontra« itd.

Vrhunac prvog dana bio jenastup britanskog Rudimentalakoji je halu bivšeg skladišta naDelti »zapalio« odličnim DJ-se-tom koji je rasplesao mnogobroj-nu publiku. Program na glavnojpozornici zaključio je DJ MirenZaverski, a zabava na KBS Wa-reHouse stageu nastavljena je inakon izlaska sunca. Na toj po-zornici prvi je dio večeri bio po-svećen hip-hop sceni.Prva je nastupilaopatijska hip-hop grupa Re-nikarnacija, apotom zagre-bački kralje-vi trapa Hi-

gh5. Za prijelaz u elektroniku po-brinuo se riječki DJ Mecena,aglavne zvijezde večeri bile su dvi-je poznate dame riječke DJ-scene– Marina Karamarko i Ana Anto-nova uz podršku Liminal i KBSEntertainment »crewa«.

Druga koncertna večer u subo-tu je bivša skladišta Export Delteispunila dobrom glazbom i tisu-ćama mladih i nešto starijih pos-jetitelja. Program na glavnoj po-zornici otvorio je studentski bendDijagnoze, nakon kojeg je nastu-pio odličan riječki funk bendGrapevine Babies.

Popularna virovitičko-zagre-bačka grupa Vatra predstavila senabrijanim setom u kojem su senašli provjereni hitovi i pjesme snedavno objavljenog, desetogstudijskog albuma »Nama se ni-kud ne žuri«. Frontmen Ivan De-čak otkrio je kako je brojne pjes-me napisao u Rijeci, primjerice»Mornarsku majicu« koju je pos-vetio – Luci Različitosti.

Rock večer na glavnoj pozorni-ci do vrhunca su doveli domaćidečki, Urban & 4, koji su publiku

oduševili novim singlom »Is-kra«, kao i brojnim dru-

gim uspješnicama iztri desetljeća duge

karijere Damira Ur-bana. Brojni posje-titelji u izvrsnomsu raspoloženjudočekali i najpo-pularnijeg repera

u regiji Edu Maaj-ku, dok je program

glavne pozornice za-ključen nastupom Dra-

žena Turine Šajeta.U KBS WareHouseu broj-

ni lokalni i regionalni DJ-istvorili su veliki plesni podij.Zvijezda elektroničkog dijelavečeri bio je čuveni britanskiDJ Darius Syrossian koji je na-kon izlaska sunca nastaviopuštati glazbu i na aferpartyjuu Crkvi kojim je zaključen jubi-larni 10. Student Day Festival.

Sportske igre, Kampus

Da

mir

Z

AM

AK

LA

R

Seb

astij

an

S

KO

KO

Seb

astij

an

S

KO

KO

Ana

Antonova

Sebastijan SKO-

KO

Seb

astij

an

S

KO

KO

Seb

astij

an

S

KO

KO

Šajeta

Seb

astij

an

S

KO

KO

Rudimentall

Seb

astij

an

S

KO

KO

STUDENT DAY FESTIVAL NIZ RAZNOVRSNIH

KULTURNIH, ZABAVNIH, EDUKATIVNIH,

SPORTSKIH I KONCERTNIH DOGAĐANJA

Darius

Syrossian

Seb

astij

an

S

KO

KO

Predstavljanje udruga

Press S

DF

Sajam rukotvorina

Press S

DF

Stand-up komičar Aleks Curać Šarić

Press S

DF

� �������� ��� ����� �� �� ����������

Ingrid ŠESTAN

KUČIĆ, snimio

Vedran KARUZA

Sve u č i l i šte u Rijeciima svoje prve po-časne profesore(professor hono-ris), a ta je titulapripala međunaro-

dno priznatim vrhunskimznanstvenicima prof. dr. IgoruMeziću i prof. dr. VladimiruParpuri. Počasna su im zvanjadodijeljena u sklopu Danas ve u č i l i šta u Rijeci, a tom prili-kom hrvatski znanstvenici sameričkim adresama susreli suse i s najboljim studentima ri-ječkog Sveučilišta, dobitnicimastipendija za izvrsnost. Motiva-cijsko predavanje pod nazivom»Izvrsni izvrsnima« bilo je prili-ka da studenti iz prve ruke čujukako se ostvaruje međunarod-na znanstvena karijera, a pred-stavljajući prve riječke počasneprofesore rektorica prof. dr. Snj-ežana Prijić Samaržija istaknulaje da je prof. dr. Mezić strojarskiinženjer, matematičar i profe-sor strojarstva rođen u Rijeci teda je diplomirao na Odjelu stro-jarstva, s najvećim prosjekomocjena u povijesti Tehničkog fa-kulteta u Rijeci. Član Američkog

fizičkog društva, a danas preda-je strojarstvo na Sveučilištu uKaliforniji u Santa Barbari.

– Profesor Mezić često na-vraća u rodnu Rijeku i radosurađuje s hrvatskim kolega-ma, a radi na razvijanju algo-ritamskih metoda analize unelinearnim dinamičkim sus-tavima, koje su primjenjive uraznim područjima, od dina-mike fluida, preko energetskeučinkovitosti do biotehnologi-je. Mezić je za svoja istraži-vanja u područjima fizike,matematike i strojarstva dobiobrojne nagrade i priznanja, anositelj je četiriju američkihpatenata. Cijeli niz nagrada ipriznanja 2017. godine nado-punio je počasnim članstvomu prestižnom Američkomdr uštvu za industrijsku i pri-mijenjenu matematiku, i tozahvaljujući svojoj održi vo jinovaciji na sučelju za teorijudinamičkih sustava, osobitoza napredak u korištenjuKoopmanove teorije operate-ra, kazala je rektorica.

Angažman u

zajednici

Osim svojim doprinosima uznanstvenoj zajednici, Mezićse ističe i svojim angažmanom

u zajednici, kako lokalnoj takoi međunarodnoj, a jedan je odstručnjaka koji je 2010. sudje-lovao u procesu smanjenja po-sljedica izljeva nafte British Pe-troleuma u Meksičkom zalje-vu. Član je Upravnog odboraAkademije Dos Pueblos Engi-neering, uglednog tehnološkogprograma za učenike srednješkole Dos Pueblos, čiji učeniciimaju mogućnost sudjelovati uMezićevom laboratoriju tije-kom ljetnih mjeseci te podrža-va i niz dobrotvornih udruga, ajedna od njih je Teddy BearCancer Foundation, koji dajenovčanu podršku roditeljimadjece oboljele od raka.

Vladimir Parpura riječki jezet koji je doktorirao je neu-roznanost i zoologiju na Dr-žavnom sveučilištu Iowa, ačlan je Akademije Europe tedobitnik brojnih nagrada,uključujući nagradu NikolaTesla i nagradu PACE (Pre-mium for Academic Excellen-ce Award) za akademsku izvr-snost i nagradu za istraživač -ku izvrsnost. Jedan je od vo-dećih stručnjaka na područjuprimjene nanotehnologije ui s t ra živanju živčanih stanica.Član je Američkog društva zaunaprjeđenje znanosti, a nje-gov je američki laboratorijp ro g l a šen jednim od triju naj-boljih svjetskih laboratorija upodručju nanotehnologije. Usvojim istraživanjima povezu-je neuroznanost s nanoznano-stima, nanotehnologijom, sin-tetičkom biologijom i biome-dicinskim inženjer ingom.

Otkrio je put signalizacijeposredovan astrocitno-neu-ronskim glutamatom tj. glio-transmisiju, što je dovelo dopojma tripartitne sinapse pri

čemu astrociti, otpuštanjemgliotransmitera, mogu moduli-rati sinaptički prijenos. Član jemnogih uglednih društava, kaošto je Američko društvo zaneurokemiju, i uredništva broj-nih časopisa iz područja neu-roznanosti i nanotehnologije.

Riječka ideja

otvorenosti

Od 2015. godine radi kaoprofesor u trajnom zvanju naOdjelu za neurobiologijuSve u č i l i šta u Alabami u Bir-minghamu, a od 2012. do2015. svoje je radno mjestonakratko zamijenio onim naOdjelu za biotehnologijuSve u č i l i šta u Rijeci.

Navodeći kako je njegov ži-votni put određen riječkomidejom otvorenosti Mezić jeistaknuo da ga je odredilo is-kustvo kroz srednjoškolskoo b ra zova n j e.

– Za v r šio sam GimnazijuAndrije Mohorovičića, studi-rao sam strojarstvo, ali istovre-meno sam imao veliki interesza matematiku i to mi je osta-lo u glavi. Ta početna iskustva,grupa ljudi koja je studiralasamnom i imala ideju ležer neizvrsnosti, jer dobro smo sezabavljali i učili, ostavili su cr-tu koja me prati cijelu karije-ru, istaknuo je Mezić.

Savjetujući studentima dabudu otvoreni te da na pro-bleme gledaju na svoj načinMezić je kazao da se danasdosta bavi područjem umjet-ne inteligencije te da se jakoveseli vezama koje ima s riječ-kim fakultetima, a ta suradnjasvakim danom raste. Iako jeiznio mišljenje da se za ba-vljenje znanošću mora biti op-

sesivan Mezić je istaknuo daznanost i privatni život moguruku pod ruku.

– Imam troje djece, a supru-ga me prati cijeli moj put.Imamo ideju zajedničke slabo-sti. Smatramo da su ljudi zaje-dno zbog zajedničke slabosti,a naša je slabost da smo obojeopsesivni. Znanost isto možedovesti do jako lijepog privat-nog života, jer kroz taj rad do-bijete jako puno toga natrag,poručio je Mezić studentima.

Činjenicu da se sa znanošćune gubi privatni život potvrdioje i Parpura poručivši studen-tima da je u životu trebaju ra-diti ono što im se sviđa, dok jeMezić iznio svoje iskustvo damu nije bilo najbitnije ono štoje našao u knjigama, već jeuvijek želio vidjeti kako senešto može napraviti na druginačin.

– Vjerujte u sebe. Imajtepovjerenja u sebe i kad drugikažu da nije to baš tako, savje-tovao je Mezić studente.

Vjerujte u

sebe. Imajte

povjerenja u

sebe i kad

drugi kažu

da nije to

baš tako

Igor Mezić

Žeđ za

znanjem kao

motivacija

Na pitanje kako pronalaze

motivaciju i inspiraciju Mezić

je istaknuo da je njegova

motivacija uvijek bila žeđ za

znanjem.

– Uvijek sam želio naći

nešto što još ne znam. Nije mi

toliko zanimljivo ono što treba

napraviti, nego zašto je to tako

napravljeno, kazao je Mezić.

Parpura je pak istaknuo da

ga je u vrijeme studiranja

motivirao mentor, a danas ga

motiviraju studenti, dok je na

pitanje o timskom radu

odgovorio kako je takv rad u

znanosti neophodan. Dodajući

da je veliko zadovoljstvo

susresti se s dobrim idejama

Mezić je odgovorio i na pitanje o

umjetnoj inteligenciji kao vrućoj

temi i prijeporima oko nje.

– Razvoj umjetne

inteligencije ne možemo

zaustaviti. To se u čovječanstvu

nikada nije dogodilo kada je u

pitanju tehnologija. Ali umjetnu

inteligenciju moramo pametno

koristiti i kontrolirati. Postoji

strah od gubljenja radnih

mjesta i za očekivati je da će se

to lokalno negdje i dogoditi, ali

u Americi je nedavno oko 50

posto ljudi koji se bave

organizacijom putovanja

izgubilo svoja radna mjesta.

Međutim, svaka tehnologija

gasi neka mjesta, ali neka i

stvara i to obično bolja radna

mjesta, istaknuo je Mezić.

�

NA RIJEČKOM KAMPUSU POTPISAN IZNIMNO VAŽAN TRIPARTITNI SPORAZUM

IGOR MEZIĆ I VLADIMIR PARPURA PRVI SU POČASNI PROFESORI RIJEČKOG SVEUČILIŠTA

Za bavljenje znanošću

potrebna je opsesivnost

Prof. dr. Parpura studentima je poručio da

u životu trebaju raditi ono što im se sviđa,

dok je prof. dr. Mezić iznio svoje iskustvo

da mu nije bilo najbitnije ono što je našao u

knjigama, već je uvijek želio vidjeti kako se

nešto može napraviti na drugi način

I m p r e s s u m Direktorica: Ankica KRULJAC � Glavna urednica Slavica BAKIĆ � Urednica priloga: Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ � Grafička urednica Anamarija RELJAC, Tea LILIĆ PRIBANIĆ

Trst i Rijeka zajedno za Europu različitosti

Na riječkom Kampusu ovaj je mjesec, usklopu Dana Sveučilišta u Rijeci, pot-

pisan iznimno važan tripartitni sporazumo suradnji između Međunarodne zakladeu Trstu za napredak i slobodu znanosti,Sve u č i l i šta u Rijeci i Trgovačkog društ vaRijeka 2020. Dio je to šireg događanja podnazivom nazivom »Trst i Rijeka 2020. –Europska prijestolnica znanosti i Europ-ska prijestolnica kulture – Dva grada, dvadogađanja, more mogućnosti«. Predsjed-nik tršćanske zaklade, prof. dr. StefanoFantoni, istaknuo je tom prilikom da dvagrada, odnosno prostor koji ih spaja, tre-baju iskoristiti činjenicu da će iduće godi-

ne oči cijele Europe biti uprte u ovo po-dručje. To, istaknuo je, treba iskoristiti, i usmislu da pokažemo potencijale u pogle-du znanosti, kulture, inovacija, ali i usmislu da upravo znanost i kultura mogubiti korisni za razumijevanje kakav modelEurope trebamo. Rektorica riječkog Sveu-čilišta prof. dr. Snježana Prijić Samaržijarekla je da je potpisivanje sporazuma sa-mo formalizacija suradnje koja je postoja-la i koja će, nadamo se, postojati i kada Ri-jeka više ne bude Europska prijestolnicakulture, a Trst Europski grad znanosti.

– Veliko je veselje i uistinu sretna slučaj-nost da oba grada nose spomenute titule u

istoj godini, na svega 70 kilometara udalje-nosti, i to je prilika za posebnu suradnju irazmjenjivanje, ne samo informacija, negoi organiziranje zajedničkih aktivnosti, te naneki način dijeljenje zajedničke publike.Međutim, ono što je nama možda i punova žnije je uspostaviti relaciju između zna-nosti i kulture, i zajednički poručiti – a tosu na neki način i mota obje ove manifes-tacije – da nam treba više slobode, više za-jedništva, više inkluzivnosti i različitosti,pogotovo u današnjoj Europi koja je na ru-bu nekih novih radikalizacija i podjela. I utom smislu je ovaj događaj poruka kako semože suradnjom, a pogotovo kulturom i

znanosti, nešto novo učiniti i pridonijetiEuropi, rekla je Prijić Samaržija. Direktori-ca Rijeke 2020, Emina Višnić, kazala je daje Europa nastala kao zajednica mira, i toisto ne smijemo zaboraviti, i to nakon Dru-gog svjetskog rata, kao ekonomsko-trgo-vinska zajednica.

– I sad je vrijeme, a mislim da su svi togasvjesni, za neki drugi oblik zajedništva. Ti-me ne želim implicirati bilo kakve oblike,međutim, socijalna pitanja, kultura, zna-nost, šira društvena pitanja postaju važnimpitanjima Europske unije. U tom smisluRijeka kao EPK 2020 i iste godine Trst kaoEuropski grad znanosti, imaju puno za re-ći, zaključila je Višnić.

Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ

Vladimir Parpura i Igor Mezić