Yogi Ramacharaka

SADRŽAJ

I. Selam 7

II. Disanje je život 11

III. Egzoterijska teorija disanja 16

IV. Ezoteri jska teorija disanja 24

V. Živ ani sustav 30

VI. Disanje na nos - Disanje na usta 35

VII. etiri na ina disanja 42

VIII. Kako ste i yoga potpun o disanje 51

IX. Fiziološki u inak potpunog disanja 56

X. Vježbe iz tradicije yoge 63

XI. Sedam yoga vježbi 69

XII. Sedam manjih yoga vježbi 77

XIII. Vibracije i yoga ritmi ko disanje 82

XIV. Fenomen yoga psihi kog disanja 88

XV. Drugi fenomen yoga psihi kog

disanja 98

XVI. Yoga duhovno disanje 112

ovjek Za pa d a još je uvijek sklon o itovatizbunjenost u odnosu na Yogu, njezinu filozofiju ipraksu. Putnici koji su putovali u Indiju napisali su iprenosili raznorazne pri e o fakirima, prosjacima,nadril ije nicima i opsjenarima na koje su nailazili uzvelike indijske prometnice i gradske ulice, one koji susebi bestidno nadjenuli naziv „vogini". Stoga ne udida je ovjek Zapada o t ipi nom yoginu razmišljao kao0 ispijenom, tjelesno istrošenom, fanati nom, prljavom1 neukom Hindusu koji sjedi u odre eno m položajusve dok njegovo tijelo ne postane ukru eno; ili držiruku u zraku sve dok ona potpuno ne atrofira i osuši

7

se nakon dugog niza godina; ili vrsto poveže svojustisnutu šaku sve dok nokti ne probiju kožu dlana iurastu duboko u meso. Da, ti ljudi doista postoje alinj ihove tvrdnje da su oni yogini besmislene su inevrijedne u od nosu na pravog yogina. Može mo tousporedit i s pr imjerom kada bi bera kukuruza sebinadjenuo titulu „doktora" ili kada bi se uli ni prodavapredstavljao kao rektor Harvardskog sveu ilišta.

Od davnih su vremena u Indiji i drugim zemljamaIstoka postojal i ljudi koji su sve svoje vrijeme i svusvoju pa ž n ju posv eti l i razvoj u ovje ka - f izi k i,menta lno i d uho vno . Iskustva mn og ih generacijaozbiljnih i marljivih tražitelja stolje ima su u iteljiprenosili na svoje u enike. I tako je, malo po malo ,izgra ena i uobli ena kona na i cjelovita znanost yoge.Naposli jetku je tim istraživanjima i u enjima nadjenutnaziv , ,yoga" od sanskrtske rije i yug što zna i sjedinitise, združiti se. Iz istog izvora dolazi engleska rije yoke(uj armi t i) zna en je koje j e v rlo s l i no . Nj ez inuupotrebu u povezanosti s tim u enjem teško je ustvrditii i sp i ta ti podr i j e t lo jer r azni au tor i daju r aznatuma enja. Ali najvjerojatnije tuma enje je ono kojekazuje da je yoga hinduska rije zna enje koje prenosifraza „dovesti u sklad" ili „združiti se" budu i da yoginnedvojbeno dolazi u sklad tijekom svojega rada prikojem voljom kontrolira tijelo i um.

Yoga je podijeljena u nekoliko kategorija, od onih

koje u e kako kontrolirati tijelo pa do onih kojepou avaju kako dose i najviši duhovni razvitak. Uovome našem radu ne emo ulaziti u više kategorijenaše teme, os im kada „znanost d isanja" dodiruje isto.„Znanost disanja " dodiruje yogu u mn ogobrojn imto kama. Premda je uglavnom povezana s razvojem ikontrolo m fizi koga, tako er ima i psihi ku osnovute ulazi u podru je duhovnoga razvitka.

U Indiji se nalazi puno škola yoge u kojima subili ali još uvijek i jesu veliki i vode i umovi te velikezemlje. Filozofija yoge pravilo je života mnogih ljudi.Me ut im, suštinska i pro iš ena yoga u enja pružajuse s a m o nekolic in i d o k se mno št v o zadovoljavamrvicama koje padaju sa stola obrazovanih i u enih.Ovaj je obi aj u po tp un oj suprotnosti sa zapadn imsvijetom. No ideje Zapada djelovale su i djeluju naIstok pa se sada u enja koja su se neko davala samonekolicini nesmetano pružaju svima koji su ih spremniprimiti . Istok i Zapad sve se više približuju a korist odbliskoga dodira i me usobnog utjecaja trebala bi bitiobostrana.

Indi j sk i su yog in i o duvij ek pridaval i velikupozornost „znanosti disanja" iz razloga koji e itateljuove knjige postati o it i jasan. Mnogi su zapadni piscidodirnuli ovu fazu u enja. Vjerujem kako u u ovomera du z a p a d n o m i tat e l ju , u s až e to m ob l i ju ijednostavnim jezikom, predo iti bazi na na ela yogi

9

znanos t i d i san j a s kupa s m n o g i m važn im yogavježbama disanja kao i s na inom izvo enja tih vježbi.Predo ena je zapadna misa o jednako kao i isto na.Pokazano je kako su one me usobno bliske i kakojedna prožima drugu. U tekstu koristimo uobi ajeneizraze, izbjegavaju i sanskrtske termine, kako se timene bi skrenula pozornos t sa samoga teksta i kako seitatelj ne bi zbunio.

Prvi je dio knjige posve en fizi koj fazi znanostidisanja. Potom se razmatraju psihi ke i mentalnekarakteristike te se na koncu govori o duhovnoj strani.

Pokušali smo na relativno malom broju stranica iznijetišto je mogu e više doktrine yoge. Pri tome smo koristilirije i i izraze koje svatko može razumijeti. Me ut im,strahujemo da bi ta jednostavnost mogla biti uzrokomnepridavanja pozornosti samome tekstu; jer itatelj vrlolako može pre i preko iznimno važnih stvari i previdjetio n o b i tn o bu d e l i tr až io skr iv eno , mi s t i n o inedoku ivo. Me u t im , um ovjeka Za pada vrlo jeprakti an i misl im da bi ubrzo m ogao prepoznatiprakti nost ovoga rada.

Pozdravljam itatelja najsrda nij im i najdublj impozdravom selam uvode i ga u prvu lekciju yogaznanos ti disanja.

10

Život je u potpu nosti ovisan o inu disanja.„Disanje je život."

Premda se razlikuju u po jed inos tima teorije iterminologije, i Istok i Zapad slažu se u bazi nimna elima.

Disati zna i živjeti. Bez disanja nema života. Nisusamo više životinjske vrste ovisne o disanju na kojemupo iva zdravlje i život. I niži oblici animalnoga životatako er moraju disati da bi živjeli. ak je i životvegetacije i njena kontinuirana egzistencija ovisan ozraku.

11

Nako n ro enja novoro en e udahne dug im ,dubok im dahom. Zadrži ga na trenutak kako bi iznjega polu ilo život davaju e karakteristike a potomizdahne dug im i p o ma lo ža lo snih daho m. I gle!Zapo eo je život na zemlji.

Star ovjek klonulo izdahne po posljednji put.Prestao je disati i njegov je život okon an.

Od prvog slabašnog udaha novoro en eta pa doposljednjega hropca umiru eg ovjeka prostire se vrloduga pri a neprekidna disanja. Život je jedan nizudi sa ja i izdisaja.

Disanje se može smatrati jednom od najvažnijihfunkcija tijela jer sve ostale funkcije ovise o njemu.

ovjek može preživjeti odre eno vrijeme ne unose ihranu u tijelo. Nešto kra e e živjeti bez vode ali bezdisanja n jegov e život okon ati ve nakon sa monekoliko minuta.

Nije samo život ovjeka ovisan o disanju. Njegovavitalnost i zdravlje u velikoj mjeri ovise o ispravnojnavici disanja. Pametno kontroliranje naše disajnesnage produlj it e naše zemaljske dane daju i na mpove anu vitalnost i veliku snagu otpornosti. Nasuprottomu, neinteligentno i nepažljivo disanje imat e zapos ljedicu kra i život, smanjenje naše vitalnosti ipodložnost bolestima.

U svom normalnom, uobi ajeno m stanju života

ovjeku nisu potrebne bilo kakve upute ili instrukcije12

u vezi s disanjem. Poput nižih životinja i djece on dišeprirod no i ispravno budu i da je priroda odredila datako ini . Ali civi lizacija i moder ni na in životapromijenil i su tu prirodnu naviku kao i mnogo togadrugoga s time povezanog. Moderni je ovjek stekao iprisvojio neispravne metode i položaje pri hodanju,stajanju i sjedenju koje su ga lišile ro enjem ste enogaprirodnog i ispravnog disanja. Platio je i pla a visokucijenu moderno m na inu življenja. Pripadnici divljihi primitivnih plemena i dan danas dišu prirodno svedo trenutka dok ne preuzmu, bolje re eno dok se nezaraze, navikama civiliziranog ovjeka.

U postocima izražen broj ljudi koji dišu pravilnodoista je malen. Posljedica toga vidljiva je u s l abom in e d o v o l j n o m ra zvi j en o m p r s n o m e košu , u s k imrameni ma kao i u sve ve oj u estalosti obolj enjarespiratornih organa. Neke od tih bolesti doista sufatalne. Istaknuti stru njaci ustvrdili su da bi jednageneracija ljudi s pravilnim disanjem obnovila ljudskirod te da bi se bolesti jako prorijedile. Neki ak tvrdeda bi se u tom slu aju na bolesti gledalo kao na velikuzanimljivost. No bez obzira promatramo li sa stajalištaIstoka ili Zapada, povezanost izme u pravilnog disan jai zdravlja uo ena je i potvr ena, ali i protuma ena.

Zapadna u enja jasno dokazuju da tjelesno zdravljeovisi o pravilnom disanju. U itelji disanja ne samo dapriznaju da su njihova zapadna bra a u pravu nego

13

tako er kazuju da os im tjelesne dobrobiti i zdravljakao pos ljedi ce ispravne navike disanja dolazi dop o v e a n j a o v j e k o ve m e n t a l n e sn a g e , s r e e ,samokontrole, jasnijeg prosu ivanja, morala pa ak iduhovnog rasta. N o , potrebno je nau iti i shvatiti„znanost disanja".

i tave škole isto ne filozofije utemeljene su natoj znanosti . Kada to znanje jednom prigrle ljudiZapada i kada ga po nu prakti no koristiti, ono eme u nj ima u initi „ uda" . Teorija Istoka povezanasa prakti noš u Zapada donijet e vrijedne plodove.

U ovoj knjizi obradit emo yoga „znanost di sanja"koja uklju uje ne samo ono što je poznato zapadnojfiziologiji i medicini nego e pod jednako razmotritiokultnu stranu subjekta. Ne e se ukazivati isklju ivona na in postizanja tjelesnog zdravlja sli je enjempravca kojim su zapadni znanstvenici ozna ili „dubokodisan je" , ve emo tako er prodrijeti u manje poznaterazvojne stupnjeve tematike pokazavši na koji na inindijski yogin kontrolira svoje tijelo, kako pove avasvoj mentalni kapacitet i kako razvija duhovnu stranusvoje prirode korištenjem metoda ili bolje re eno„znanosti d isanja".

Prakti ne vježbe kojima yogin postiže kontrolunad svojim tijelom, omogu uj u mu poslati bilo kojemorganu ili dijelu svojega tijela pove ani tijek vitalnesnage ili „prane". Na taj na in on ja a i okrepljuje

14

bilo koji dio tijela ili bilo koji organ. On zna da zapadniznanstven ic i pozna j u f iziološki u inak ispra vnogdisanja, ali tako er zna da zrak osim kisika, vodika idušika sadrži još nešto više, a to nešto je savršenije oddovo enja kisika u krv. Poznaje „ pr a nu " o emuzapadnjaci nisu upoznati . U potpunos ti je svjestanprirode i na ina postupanja kao i upravljanja s timvelikim po elom energije; u ci jelosti poznaje njenodjelovanje na ljudsko tijelo i um. Zna da se s pomo uri tmi kog disanja ovjek može dovest i u skladnuvibraciju s pr i rodom i potaknuti razvijanje svojihpritajenih snaga i mo i. Zna da pomo u kontroliranogdisanja može izlije iti bolest u sebi i drugima i tako erna prakti an na in odagnati strah, brigu, tjeskobu iniže emocije.

Svrha ovoga rada je pou it i o svemu tome. Unekoliko narednih poglavlja predo it emo jezgrovi totuma enje i upute koje su se mogle proširiti na jakopuno stranica i knjiga. N a da m se da emo probuditiznatiželju itatelja i potaknuti ga da razmotri vrijednostyoga „znanosti disanja".

15

U ovom poglavlju ukratko emo predo iti teorijez a p a d n o g z n a n s t v e n o g s v i j e ta g led e f u n kc i j erespiratornih organa i uloge koju ima u l judskomsustavu. U sljede im emo poglavljima prikazati drugeteorije i utvr ene injenice isto nih škola filozofije injihovih istraživanja. Istok prihva a teorije i injenicezapadn og svijeta jer su mu one ve odavno poznate.Uz to nadodaje mnogo toga što na Zapadu za sadajoš nije prihva eno ali što e zapadni znanstvenici ipakotkriti, nazvati novim imenom i predo iti svijetu kao

16

veliku istinu.

Prije nego li po nemo s prou avanjem zapadneideje možda je najbolje predo iti kratki opis organaza disanje i itavog respiratornog sustava.

Organi disanja sastoje se od plu a i „pr olaza" kojizrak dovode do njih. Dva plu na krila nalaze se utorakalnoj šupljini, svako s jedne strane središnjegpravca tijela; razdvojena su srcem, velikom krvomp um po m i ve im „zra nim ci jevima". Svako se plu nokrilo slobodno i nesmetano pruža u svim pravcimaos im u hilusu koji se sastoji od bronhija , arterija ivena koje plu a povezuju s dušnikom i srcem. Plu asu spongiozna i porozna , a p lu no je tkivo vrloelasti no. Prekrivena su finom, delikatnom ali vrstomplu nom mar amom poz nat om kao pleura jedan listkoje blisko prianja uz plu a a drugi uz unutrašn joststijenke prsne šupljine. Pleura izlu uje teku inu kojaomogu uje unutrašnjim stijenkama lagano me usobnoklizanje tijekom samoga ina disanja.

Zra ni se prolazi sastoje od unutrašnjost i nosa,ždrijela, grla, dušnika ili traheje i broha. Kada dišemouvla imo zrak kroz nos u kojemu se zagrijava u dodirusa s luznicom koja je prožeta krvnim žilama i bogatoopskrbljena krvlju. Nakon prolaska kroz ždrijelo i grlozrak prolazi kroz dušnik ili traheju koji se na koncudijel i u ma nje cijevi koje naz ivamo br onhi j ima .Bronhij i se pono vno di jele i završavaju ma len im

zra nim mjehuri ima (plu ne alveole) broj kojih jedoista velik. Kada bi se opna plu nih alveola izravnala,prekrila bi površinu od etrnaest tisu a stopa.

Z r a k se u p l u a u v l a i a k t i v no š u o š i t a(di jafragme), velikog i jakog miši a koji dijeli prsnu( t or a kal nu ) š u p l j i n u od t rb u šne ( a b do m i n a l n e ) .Aktivnosti dijafragme gotovo su automatske, jednakokao i srca, premd a se ošit može transformirati u mišikoji je u izvjesnoj mjeri pod utjecajem napora volje.Ti jekom svoje ekspanzije ošit podiže grud ni koš iproširuje plu a pa zrak ulazi u, na taj na in, stvorenivakum. Relaksacijom grudnoga koša plu a se skupljajui zrak iz nj ih izlazi.

Prije nego l i razmotrimo što se doga a sa zrakomu plu ima, prou imo na trenutak cirkulaciju krvi. Kaošto znate, sr ani miši pokre e krv u arterijama a pot omi u kapilarama. Na taj na in krv dolazi do svakog dijelatijela kojega vitalizira, hrani i ja a. Tada se mrežo mkapilara odvodi u vene, nj ima do srca a zatim opetdospijeva u plu a.

Krv koja po inje svoje arterijsko putovanje svijetloje crvene boje, oboga ena život davaju om kvalitetomi osob inama. Krv koja se vra a natrag u srce tamna je,siromašna i ispunjena otpad ni m tvarima tjelesnogasustava. Po inj e kao svježa i okrep l ju ju a strujaplaninskih brzaka. Vra a se kao voda otpadnih kanala.Ne ista krv ulazi u desnu sr anu pretklijetku (atrij).

18

Ka da se pretklijetka ispuni krvlju, kontrahira se iodvodi tijek krvi u desnu sr anu klijetku (ventrikul)koji svojom kontrakcijom potiskuje krv u plu a ukojima se ona mili junima krvnih žilica dovodi doplu nih alveola o kojima smo govorili.

Dak le, ne ista krv rasp rostranjena je i zm e umi li juna sitnih plu nih alveola. Udisa jem se uvla izrak i kisik iz njega dolazi u dodir s one iš enom krvikroz tanke stijenke krvih kapil ara zidovi kojih sudovol j no vrsti da zadrže krv i dovo ljno tanki ipropusni da dopuste prolazak kisika. Kada kisik do eu dodir s krvlju doga a se neka vrsta sagorijevanja;krv veže kisik i osloba a uglji ni dioks id stvoren izotpadnih produkata i otrovnih supstancija koje je krvsakupila u svim dijelovima tjelesnoga sustava. Takooboga ena i pro iš ena kisikom krv se dovodi do srca.Ponovno je bogata, crvena i svijetla, zasi ena životdavaju im kvalitetama i osob inama. Ulazi u lijevusr anu pretklijetku (atrij) a iz nje u lijevu klijetku(ventrikul) , odakle pono vno arteri jskim spletomkrvnih žila odlazi donijeti život svim dijelovima tijela.Utvr eno je da u jednome danu tijelom, dakle tijekomdvadeset i etiri sata, oko 16 000 litara krvi pro e krozkrvne kapilare gdje se krv izlaže kisiku i uda hnutomzraku. Zamisl ivši se s a m o i na trenutak nad t imsi ušnim detaljem ne možemo se ne za uditi i zadivitinad beskrajnom brižljivoš u i intel igenci jom Prirode.

19

Sve do k dovoljna koli ina svježega zraka ne ude uplu a, ne isti tijek venozne krvi ne može biti pro iš en.Posljedica toga ni je sa mo lišavanje tijela hranjivihsastojaka nego se tako er i otpadni produkti, do ijegbi osl oba a nj a treba lo do i , po novn o vra aju ucirkulaciju, truju i tjelesni sustav. Ne ist zrak djelujena jednaki na in samo u nešto manjem opsegu. Tako erse može primijetiti da, ukoliko osoba ne udiše dovoljnukoli inu zraka, „rad krvi" nije ispravan što rezultiranedovoljnom ishranom tijela i stvaranjem bolesti;organizam po inje patiti od jednog stanja koje b ismomogl i nazvati nesavršeno zdravlje. Krv osobe kojaneispravno diše je plavkaste, tamne boje. Nedostaje jojp uno a crvene, iste arteri jske krvi. C es to je to

itovano u izgledu osobe. Naglašena je blijedo a islabija cirkulacija krvi. Ispravno disan je pospješujecirkulaciju i rezultira istim i sjajnim izgledom. a k isamo malo razmišljanja pokazat e nam vitalnu važnostispravnog disanja. Ukol iko krv ni je u potp unost ipro iš ena regenerativnim procesom u plu ima, ulaziu arterijski krvotok u lošem, nepr irodnom stanju,nedovoljno ista i ne potpuno o iš ena od ne isto akoje je preuzela na svom povratku u srce i plu a.Ukoliko ove otpadne supstancije organizma ponovno

u u tjelesni sustav, zasigurno e se o itovati u nekojod bolesti tijela, ili u formi bolesti krvi illi u bolestiko j a n a s t a j e k a o p o s l j e d i c a n ep r a v i l n o g a r a danepotpuno ishranjenog organa ili tkiva.20

Kada je krv na ispravan na in izložena zraku uplu ima, ne samo da se rješava nakupljene ne isto e ina kuplj ena štetnog uglj i nog dioksida ve tako eruz ima i apsorbira odre enu koli inu kisika kojegad o n o s i sv im d i je l ovi m a t i jela u ko j im a je onneophodan da bi priroda mogla na ispravan na inizvršiti svoj proces. Ka da kisik dode u dodir s krvlju,sjedinjuje se s hemoglobinom i odlazi do svake stanicetkiva, miši a i organa koje osvježuje i ja a. Istrošene istare stanice nadomještavaju se novim materijalima kojePriroda zamjenju je prema svojoj potrebi. Arterijska krvispravno izložena zraku, sadrži oko 2 5 % s lobodnogkisika.

Vitalizacija kisikom ne odnosi se samo na tjelesnatkiva i organe. I probava, tako er, ovisi o odre enomzasi enju hrane kisikom što se doga a jedino kada kisikiz krvi dolazi u dodir s hranom stvaraju i odre enioblik izgaranja. Stoga je nužno odgovaraju u koli inukisika unijeti u plu a. Sve to govori u pri log injenicida se slaba plu a i slaba probava esto javljaju skupa.Da b i sm o shvat ili c jelovitu važnost ove tvrdnjemo ramo imati na umu injenicu da itavo tijelo uzimahranjive sastojke iz apsorbirane hrane te da poreme enaili nedostatna apsorpcija hranjivih sastojaka uvijekzna i nedovoljno ili nepotpuno nahranjeno tijelo. a ki sama plu a ovise o i stom izvoru ishrane; p remda jeapsorpcija putem nesavršena disanja nepotpuna a plu a

21

zauzvrat oslabljena, ona vremenom još više slabe i une mogu nosti su izvršavati svoj rad na zadovoljavaju ina in. Posljedica toga je daljnje slabljenje tijela. Svakikomadi , djeli hrane i pi a mora do i u dodi r skisikom prije nego li prije e u probavni trakt u kojemse apsorbiraju potrebni hranjivi sastojci i prije nego lise odgovara ju i tjelesni produkt i tjelesnog sustavareduciraju na odgovaraju i obli k i e l iminiraju izorganizma . Nedovolj na koli ina ili manjak kisikaozna ava nedostatnu ishranu, nepotpuno eliminiranještetnih sastojaka i slabije zdrastveno stanje. I doista -„disanje je ž ivot".

I zg aran je koje nas t a j e u s l i j ed p r o m je n e uneiskori š tene o tp a d ne pr od ukt e stvara to pl i nu iizjedna uje temperaturu tijela. Ljudi s dobrim disanjemnisu skloni prehladama i op enito imaju obilje toplekrvi koja im omogu uje otpornost prema promjenamavanjske temperature.

Povrh svega što je re eno, važno je napomenutida važan dodatak sa mome inu disanja daje vježbanjeunutarnjih organa i miši a , osobinu koju zapadniautori koji pišu o ovoj temi obi no previ aju, ali kojuyogini u cijelosti prihva aju i uvažavaju.

Nepotpuno ili plitko disanje tek samo s di jelomaktiviranih plu nih alveola, zna i da je velik dioplu nih kapaciteta neiskorišten. U tom slu aju itavtjelesni su stav pati su kl a dn o koli ini nedovoljno

22

zasi ene krvi kisikom ili re eno druk ije, razmjernomanjku kisika ili suboksidaciji . U svom uobi a jenomstanju životinje dišu prirodno a jednaki je slu aj i sp r i m i t i v n i m ov j eko m. M e u t i m, nep r i r od an inenormalan na in života koji je modernom ovjekunametnula moderna civilizacija, sjena koja se nadvilanad naše moderno civilizirano društvo, lišila nas je iuskratila na m prirodnu naviku disanja. Ljudski rodtrpi posljedice toga neprirodnog stanja i pati. ovjekovjedini fizi ki spas je „povratak prirodi"!

23

Znanost disanja, kao i mnoga druga u enja imajusvoju ezoterijsku ili unutarnju fazu jednako kao i svojue g zo t er i j sk u il i v an j s k u. O k u l t i s t i su, u s v i mrazdobljima i svim zemljama, uvijek pou avali, obi nou tajnosti i to znanje predavali nekolicini u enika, dase u zraku nalazi supstancija ili na elo iz koje proizlazisva aktivna vitalnost i život. Tu su silu nazivali raznimimenima i pridavali joj razne nazive. Razlike su seodnosile jedino u detaljima ove teorije ali glavno na elopronalazilo se u svim okultnim u enjima i filozofijama.24

Stolje ima je ono inilo di o u enja isto nih yogina.

Da bi smo izbjegli nesporazume i krivo shva enepojmove nastale zbog razli itih teorija povezanih sov im velikim na elom koje se obi no pr idružu jej ednom od razli itih naziva, u ovom emo radu o tomna elu govoriti kao o „prani" . Rije prana na sanskrtuzna i „apsolutna energija". Mnogi autoriteti s podru jaokult izma kazuju da je na elo koje hindusi nazivajuprana univerzalni princip energije ili sile te da je svaenergija ili sila izvedena iz toga principa poseban oblik

itovanja toga principa. U ovome nas štivu te teorijene e zaokupit i u tolikoj mjeri da pos ta nu glavnipredmet razmatranja . Zato emo se ograni it i narazumijevanje prane kao energetskog principa koji semanifestira u svim živim bi ima i koji ih ini razli itimod neživih stvari. Pranu mo že mo shvatiti kao aktivnona elo života, kao vitalnu snagu. Nalazi se u svimž i v o t n i m f o r m a m a , o d a me b e d o ov je k a , o dnajelementarnijeg oblika vegetativnoga života pa don a j v i š i h f o r mi a n i m a l n o g a ž i v ot a . P r ana j esveprožimaju a. Nalazi se u svemu onome što sadržiživot. Prema u enjima okultne filozofi je život se nalaziu s v i m s t v ar i m a , u s v a k o m e a t o m u . P r iv i d n abezživotnost nekih stvari predstavlja samo niži stupanj

itovanja pa se sukladno okulti st i kom u enju možezaklju iti da se prana nalazi svugdje i u svemu. Pranase ne smije pomiješati i poistovjetiti s E gom , t im

25

djeli em Božanskog Du ha u svakoj duši oko koje seovija materija i energija. Prana je samo energetska formakoju koristi Ego u svojem materi jalnom o itovanju.Kada Ego napusti tijelo prana više nije pod njegovomkontrolom. S obzi rom da prana odgovara atomim a ilig r u p a m a a t o m a ko j i f o r m i r a j u t i je lo , n a k o ndezintegracije i raspadanja na svoje izvorne elementesvaki a tom odn os i dovol jnu koli inu prane te jesposoba n stvarati nove kombinaci je . Neiskorištenaprana vra a se velikom, neiskorištenom spremištu izkojega je proizašla. Pod utjecajem kontrole Ega posto jikohezija i atomi su me usobno skupa djelovanjem voljeEga.

Prana je naziv ko j im ozna avamo univerzalniprincip ili na elo koji je suština svega kretanja, sila ilie n e r g i j a ko ja se m o ž e o i to v a t i u g r a v i t a c i j i ,elektricitetu, kretanju planeta ili u svim živim oblicima,od najviših do najnižih. Može se nazvati d uš om sile ienergije u sv im njezinim formama; taj princip kojidjeluje na odre eni na in uzrokuje tu formu aktivnostikoja prati život.

Univerzalni se princip nalazi u svim for mamamaterije a ipak nije materija. Nalazi se u zraku ali nijezrak niti je to jedna od njegovih kemijskih komponenti .Biljni i životinjski svijet udišu ga skupa sa zrakom.Kada prane ne bi bi lo u zraku, životinje i biljke biumrle usprkos disanju. U tjelesni se sustav unosi skupa

26

s kisikom a ipak nije kisik. Hebrejski pisac knjigePostanka poznavao je razliku izme u atmosferskogazraka i mi s te r ioznog mo n og pr inc ipa u nje musadržanoga. On govori o što uprijevodu zna i „disanje duha života". Na hebrejskom

zna i obi an dah atmosferskoga života;ozna ava život ili živote dok rije zna i „d uhživota" što okultisti poistovje uju s istim na elom okojemu sada govorimo - s pranom.

Prana se nalazi u atmosferskome zraku i prodiretamo gdje zrak ne može. Kisik iz zraka ima važnuulogu u održ avanj u an im a l nog a ž ivota. Ugl j i nidioksid ima sli nu ulogu u bil jnome svijetu dok pranaim a vlast i tu p ose bn u svrhu u o i t ovanju ž ivotaodvojenu od fiziološkoga djelovanja.

Sta lno udišemo zrak ispunjen pranom i stalnoizdvajamo pranu i z zraka pr i l ago u ju i je našimpotrebama i korištenju. U atmosferskome zraku pranase pronalazi u svome najslobodnijem stanju. Kada jezrak svjež i ist, prane ima u izobil ju te je lakšeu z im am o iz takovog zraka nego iz bilo kojeg drugogizvora. Uobi ajenim disanjem apsorbiramo i izdvajamon o r m a l n u k o l i i nu p r a n e a l i k o n t r o l i r a n i m ireguliranim disanjem (op enito poznatim kao yogadisanje) u mogu nosti smo uzeti ve u koli inu pranekoja se potom pohranjuje u mozgu i živ anim centrimai koristi prema potrebi. Pranu m ožemo pohranit i na

27

j ed na ki na in kao što u a kumu la tor ili bateri juspremamo elektri nu energiju. Mnogobrojne mo i kojese pripisuju naprednim okultistima u velikoj mjerinastaju zahvaljuju i njihovom poznavanju te injenicei n j iho vom inte ligentnom ko rištenju po hr an jeneenergije. Yogin zna da odre enim na inom disanjastvara odre eni odnos s pribavljanjem i pohranjivanjemprane te je može povu i shodno svojim potrebama.Na taj na in ne samo da ja aju sve dijelove svojegatijela ve tako er i mozak može primit i pove anuenergiju iz istoga izvora. Rezultat toga je razvijanjepritajenih sposobnost i i postizanje psihi kih mo i.Onaj tko je ovladao na inom pohranjivanja prane, bezobzira ini li to svjesno ili nesvjesno, esto zra ivitalnoš u i snagom koju osje aju oni koji s nj omdolaze u dodir. Takva osoba može podijeliti svoju snagus drugima i predati im pove ani vitalitet i zdravlje.O no što se naziva „magnetskim lije enjem" izvodi sena taj na in premda mnogi prakti ari nisu svjesniizvora svoje snage.

Za p a dn i znans t ven ic i su na neki ne j a san ineodre eni na in svjesni toga velikog principa kojiispunjuje zrak ali ne mog u mu prona i ikakav kemijskitrag, bi lo kakvu kemijsku supstanciju ili ga registriratibi lo kojim od svojih instrumenata. Zbog toga, obi no,isto nu teoriju o prani pr ima ju s puno prezira. Tajpri ncip ne m og u protuma i t i . Zato ga odbacuju.

28

M e u t i m , pr epo zna v aju d a zrak na o d r e e n i mmjes tima sadrži ve u koli inu „ne ega". Lije nici stogaesto savjetuju svojim pacijentima da odu na ta mjesta

ne bi li povratili narušeno zdravlje.

Kisik iz zraka u plu ima preuzima krv i dalje seprenosi cirkulatornim sustavom. Pranu iz zraka uz imaživ ani sustav i njome se koristi u svome radu. Jednakokao što se kisikom zasi ena krv prenosi u sve dijelovetijela, izgra uju i i nadopunjuju i ih, i prana se dovodiu sve dijelove živ anog sustava pridonose i snazi ivitalnosti. Razmišl jamo li o prani kao o akt ivnomprincipu onoga što nazivamo vitalnoš u, bit emo ustanju predo iti sebi jasniju ideju o važnosti uloge kojuima u našim životima. Kisik iz krvi zadovoljava potrebetijela. Tako se prana koju uzima živ ani sustav trošiprocesom razmišljanja, htijenja, rada, pa je stoga nužnostalno je obnavljati. Svaka misao, svaki in, svaki voljninapor, svaka miši na kretnja koristi odre enu koli inuonoga što zovemo „ž iv anom energi jom", „ s i lo m" akoja je zapravo oblik prane. Za pokretanje odre enogmiši a m oza k šalje impuls pu tem živaca; miš i sekontrahira i potrošena je odre ena koli ina prane.Sjet imo li se da velik dio prane koju ovjek koristidolazi iz udahnu tog zraka, važnost pravilnoga disanjapos taje puno razumljivija.

29

Znanstvene teorije Za pada povezane s disanjemograni uju se na u inak apsorpci je kisika kao i nanjegovo korištenje putem krvotoka. No teorija yoge ur a z m a t r a n j e u z i m a a p s o r p c i j u p r a ne i n j e z i n a

itovanja u živ anom sustavu. Prije nego li nasta vim odalje bit e nam korisno re i nešto o živ anom sustavu.

Živ ani je sustav podijeljen na dva velika dijela, nacerebrospinalni i simpati ki. Cerebrospinalni sustavsastoji se od mozga i le ne moždine te onih živacakoj i i z njega iz laze. Ova j sus ta v upravl ja o n imfunkci jama animalnoga života koji su poznat i kao30

htijenje, osjeti i drugo. Simpati ki sustav uklju uje svedijelove živ anog sustava koji su uglavnom smješteniunu tar odr e enih živaca i gangli ja s imp ati ko g iparas impati kog sustava u torakalnoj i abdominalnojšupljini te zdjelici a koj i inerviraju unutarnje organe.Kontrolira involutarne procese poput rasta, probave idrugih procesa.

Cerebrospinalni je sustav odgovoran za vid, sluh,miris, osjet i drugo. Odgovoran je za kretanje i Ego gakoristi za razmišljanje - za o itovanje svijesti. To je in-strument kojim Ego komunicira s vanjskim svijetom.Ovaj se sustav može usporediti s telefonskom mrežomu kojoj mozak predstavlja centralu a le na moždina iživci vodove i žice.

Moza k je izgra en od velike mase živ anog tkiva.Sasto ji se od tri dijela: velikog mozga (cerebrum) kojizahva a gornje, prednje, središnje i stražnje dijelovelubanje; maloga mozga (cerebellum) koji zahva a donjei stražnje dijelove lubanje i produžene moždine (me-dul la oblonga ta) ko ja je proši reni po etak le nemoždine (medulla spinalis) a koja se nalazi i spodmaloga mozga.

Veliki mozak je organ razuma koji se o ituje uintelektualnim aktivnostima. Mali moza k reguliraravnotežu i fine kretnje. Medulla oblongata je proširenizavršetak le ne moždine. Iz nje i velikog mozga polazekranijalni živci koji inerviraju torakalne i abdominalne

31

o rg an e . Le na m o žd i na za hva a središnji kanalkralježnice. To je duga ka nakupina živ anog tkiva izkojega polaze živci koji odlaze u razne dijelove tijela.Le na moždina sli i velikom telefonskome vodu a živcikoji iz nje izlaze mogu se usporediti s l inijama kojevode do ku nih telefona.

Simpati ki živ ani sustav sastoji se od dvostrukogniza ganglija smještenih uz le nu moždinu i ganglijskihnakup ina u glavi, vratu, prsnoj i trbušnoj šuplj ini(gangli j je nakupina živ anog tkiva koja uklju uje iživ ane stanice) . Me uso b no su gangli ji povezaniž iv a nim oko n ina ma, ali su tako er povezani scerebrospinalnim sustavom motori k im i senzibilnimživcima. Iz ganglija polaze mnogobrojni spletovi živacakoj i se ra vaju po i t a v o m ti j elu . S i m p a t i k i ip a r a s i m p a t i k i ž iv a n i s u st av ( a u t o n o m n i i livegetativni) kontrolira one procese u organizmu kojinisu pod ut jecajem naše volje, po put cirkulacije ,disanja, probave i drugih.

Snaga ili energija koja se od mozga živcima prenosiu sve di jelove tijela naziva se živ anim impul s imapremda je yogin poznaje kao o itovanje prane. Svojimosobinama i brz inom nalik je elektri noj energiji . Bezte „živ ane energije" srce ne može kucati, krv ne možecirkulirati, plu a ne mogu disati , razli iti organi nem o g u f u nkc i o n ir a t i . Z a p r a v o , itav b i t je lesnimehanizam stao. Bez prane ak niti mozak ne bi

32

mogao sudjelovati u oblikovanju misli . Razmotrivšisve ove injenice uo avamo važnost apsorpcije pranepa znanost disanja postaje puno zna ajni ja ak i uzna tno ve oj mjeri nego što to priznaje zap a dnaznanost.

N o , u povezanosti s karakterist ikama i uloziživ anog sustava yoga u enje ide korak dalje od zapadneznanosti. Mi sl imo ovdje na ono što zapadna medicinanaziva solarnim pleksusom kojega smatra jednostavnokao niz isprepletenih mreža simpati kih vlakana spripadaju im ganglijima. Znanost yoge u i da je solarnipleksus doista najvažniji dio živ anog sustava, da je toneka vrsta mozga s vrlo važnom funkcijom u ljudskomeorganizmu. Zapadna se znanost pos tupno približava

. prepoznavanju ove injenice koja je yoginima Istokapoznata ve stolje ima. Neki zapadni autori nazvalisu solarni pleksus abdominaln im mo zgom. Solarnipleksus nalazi se u epigastri koj regiji, iznad pupka sobje strane kral ježnice. Sastoj i se od bijele i sivemoždane tvari sli ne onoj koja izgra uje veliki mozakovjeka . Ima kontrolu nad g l a vni m un ut a rn j i m

organima a njegova je uloga znatno ve a od one kojamu se obi no pridaje. Ne emo ovdje ulaziti u teorijuyoge o solarnom pleksusu. Re i emo samo da yoginisolarni pleksus smatraju velikim središnjim spremištemprane. Poznato je da nekoliko udaraca u podru jesolarnog pleksusa može izazvati smrt. Ovo je mjesto

33

vrlo ranjivo. Boksa i i drugi borci znaju da udarcem uovo po dru je tijela privremeno mogu paraleliziratisvoga protivnika.

Naziv „solarni" odli no je upotrijebl jen za taj„m oza k" budu i da on zra i snagu i energiju svimdijelovima tijela pa ak i gornjem mozgu koji ovisi onjemu kao o spremištu prane. Prije ili kasnije zapadnae znanost u potpunosti prepoznati stvarnu funkciju

solarnoga pleksusa i složiti se da on ima važniju uloguod one koja mu je sada dodije l jena u n j ih o vi mknjigama i u enjima.

34

Jedna od prvih lekcija yoga znanos ti disanja jenau iti kako disati na nos i kako savladati uobi ajenupraksu disanja na usta.

ovjekovi dišni putove izgra eni su na takav na inda je dopušteno disanje kroz usnu šuplj inu ili kroznos . No od vitalnog je zna aja koj im se na ino mdisanja ovjek služi jer jedan donosi zdravlje i snagu adrugi bolest i slabost.

Vjero jat no je nep o t re bno n a p o me nu t i da je

35

ispravna metoda disanja disanje kroz nos, ali neznanjei neukost ljudi modernoga svijeta glede ove jednostavnestvari doi s t a j e za panj uj u a . Na sv im ž i vo tn imputevima, u svim sferama života, prona lazimo ljudekoji imaju naviku disati na usta i koji dopuštaju svojojdjeci slijediti ovaj užasni i zastrašuju i primjer.

Mnoge bolesti kojima je civilizirani ovjek izložen,mnoge bolesti od kojih pati nedvojbeno su uzrokovaneovom op eprihva enom navikom disanja na usta.

Djeca kojoj se dopuš ta disat i na takav na inodrastaju s oslabljenim vi tali tetom i slabijom tjelesnomkonstrukcijom. Kada odrastu, podložni ji su bolestimaa zdrastvene tegobe esto prerastaju u kroni ne bolesti.Majka djeteta iz nekog primitivnog naroda ili plemenaini druk ije, bolje, a takvom postupanju ju o ito vodi

intuicija. Ona instinktivno prepoznaje da su nosniceispravni kanali za dovo enje zraka u plu a te vježbasvoje novoro eno dijete zatvaraju i njegova mala usta,prisiljavaju i ga time na disanje kroz nos. Kada dijetepadne u san naginje njegovu glavu prema naprijed,poti i tako disanje na nos. Na taj na in ova vrstadi san ja po st a j e na v i ko m . K a d a bi m aj k e našegmodernog društva prihvatile to isto, djeca bi zasigurnobila zdravija, a dobrohotni u inak o itovao bi se i naitav ljudski rod.

Mnoge štetne bolesti nastaju kao posljedica navikedisanja na usta. Brojni slu ajevi prehlada i upala dišnih

36

puteva pridružuju se istom uzroku. Me utim, velikbroj ljudi zbog raznoraznih okolnosti prisiljen je držatizatvorena usta tijekom dana ali zato no u dišu na ustaizlažu i se bolest i ma. Pažl jivo vo eni znans tve nieksperiment pokazao je da su vojnici i mornari kojispavaju otvorenih ustiju podložniji zaraznim bolestimaod onih koji dišu ispravno, kroz nos. Primjer se odnosina epidemiju kozica tijekom rata. Svi smrtni slu ajeviodnosili su se na vojnike i mornare koji su disali nausta. Nit i jedna osoba koja je disa la na nos nijepodlegnula toj bolesti.

Organi disanja imaju u nosnicama svoj vlastitizaštitni mehanizam, svoj filter ili pro iš iva praš ine.Pri disanju na usta ne postoji ništa što bi zadržalo dahod ustiju do plu a; ne postoji ništa što bi ga pro istilote iz zraka odstranilo prašinu i druge štetne nakupine.Na putu od usta do plu a otvoren je put prl javim ine ist im supstancijama. itav je respiratorni sustavnezašti en. a k štoviše, takovo neispravno disanjepropušta hladan zrak do organa te ga na taj na inošte uje. Upala respiratornih putova esto nastaje kaoposljedica udisanja hladnoga zraka kroz usta. ovjekkoji diše na usta no u, gotovo uvijek se budi s osje ajemprženja u ust ima i suho e u grlu. On izokre e jedanod prirodn ih zakona i sije sjeme bolesti.

Doista treba upamtiti da usta ne pružaju nikakvuzaštitu resp iratornim or ganima te da hladan zrak,

37

prašina i ne isto a lako prolaze kroz ta širom otvorenavrata. Nasuprot tome, nosnice i nosni prolazi pokazujukako je priroda pažljivo riješila taj problem. Nos našupljina suzuje se u dva uska, vijugava kanala koji sadržeb ro j ne d la i ce . O ne d je lu ju ka o fil ter ili s i to .Odstranjuju ne isto u iz zraka kojega na taj na inpro iš uju, a ne isto a se tako er izdisajem izbacujevan. Os i m ove važne uloge nosni kanali imaju još jednu- zagrijavanje udahnu to g zraka. itava unutrašnjostnosa prekrivena je do bro prokrvl jenom i to p lo msluznicom koja dolazi u dodir s udahnut im zrakom.Na ovaj se na in ne ošte uju osjetljivi organi grla iliplu a.

Nit i jedna životinja ne spava otvorenih ustiju. Nitijedan životinja ne diše na usta. Zapravo, jedino jem od era n ovjek izok ren uo ovo pravilo pr i rod e .Primitivni narodi dišu ispravno. Vjerojatno je ovan e p r i r o d n a n a v ik a c i v i l i z i r a n ih l judi s t e enaneprirodnim na inom življenja, kroz one pogodnostii ugode koje slabe organizam i kroz prekomjernoutopljavanje.

Pro iš avaju i i filtriraju i aparat nosnica pripremazrak za osjetljive organe grla i plu a. Ukoliko zrak nepro e tim prirodnim i pro iš uju im postupkom, nijepo go dan i nije pripremljen za dodir s osjetl jivimdi šn i m or g a n i ma . Ne i s to a koju zaus ta vl ja ju izadržavaju sluznica i dla ice nosa, izbacuju se izdisajem.

38

U slu aju kada je nakupljanje ne isto e prebrzo ili kadaestice prljavštine nisu zaustavljene te kada do u do

zabranjenog podru ja, priroda nas štiti me ha n izm omkihanja koj im se nas ilno izbacuju uljezi.

Zrak koji ulazi u plu a druga iji je od vanjskogazraka jednako kao što je destilirana voda druk ija odvode iz slavine. Pro iš avaju i mehanizam nosa kojizaustavlja i zadržava ne iste estice zraka jednako jevažan kao i funkcija ustiju pri odvajanju koštica ikostiju, postupkom koj im se sprije ava njihovo gutanjei ulazak u probavni trakt. S lobodno možemo re i daje disanje na usta od iste vrijednosti kao i uzimanjehrane kroz nos.

Druga osob ina disanja na nos jest ta da nosnihodnici koji se ne koriste u dovoljnoj mjeri posljedi none uspijevaju ostati isti i prohodni, postaju i za epljenii ne isti, pogodni za iniciranje bolesti. Poput napušteneceste koja uskoro postaje prekrivena otpadom i sme em,nekorištene nosnice posta ju ispunjene ne isto om izaraznim supstancijama.

Oso b a koja i ma naviku disanja na nos nemaproblema za za epljenim ili pu nim nosom. Me uti m,onima koji su u manjoj ili ve oj mjeri naviknuti disatina usta i koji žele usvojiti ovaj prirodan i razumanna in disanja priop i t emo nekoliko rije i gledeodržavanja nosa istim te kako o istiti nosne hodnikeod ne isto e.

39

Poznata isto na metoda sastoji se od slijede eg:ušmrkivanjem se u nos unese m alo vode kojoj sedopu st i klizanje kroz nosni hodnik u grlo odakle seizbacuje kroz usta. Ima indijskih yogina koji uranjajulice u po s u d u vode i na i no m us isavanja uvla eodre enu koli inu vode kroz nos. No ova metodazahtijeva odre eni stupanj uvježbanosti. Prva je metodajednako u inkovita i lakše ju je provesti.

Drugi dobar i Vrlo uspješan na in je slijede i:široko otvorite prozor i dišite slobodno zatvaraju ipri tom jednu nosnicu prstom ili palcem, uvla i zrakkroz nosni otvor. Isti pos tupa k treba ponovit i i sdrugom nosnicom. Ponovite vježbu nekoliko putaizmjenjuju i nosnice. Ov om ete metodom uspješnopro istit i nosne puteve.

U slu aju hunjavice dobro je u unutrašnjost nosananijeti malo vazelina ili kristali a kamfora. Udahneteli malo ulja od lijeske odmah ete osjetiti poboljšanje .Ma l o brige i pažnj e rezult irat e ist im no sn i mputevima. Bitno je da takvi i ostanu.

O d isanju na nos n i s mo govoril i s a m o zbogvelikog utjecaja koje ima na zdravlje nego i zbog togašto je takav na in disanja preduvjet za vježbe disanjakoje emo predo iti kasnije. Disanje na nos jedan jeod bazi nih principa yoga znanosti disanja.

Još jednom naglašavam pot rebu stjecanja navikeovakvoga na ina disanja, naravno, ukoliko je itatelj

40

nema. Tako er upozoravam da ni u kojem slu aju netraba zanemariti ovu fazu subjekta kao nevažnu.

41

Razmatra ju i sam in disanja zapo et emo smehanikom pokreta koja se o ituje na slijede e na ine:

1.) Elasti nim pokretima plu a

2.) Aktivnoš u stanica i baze prsne šupljine u kojojsu smještena plu a.

3.) Prsna šupljina je dio tijela koji se nalazi izme uvrata i trbušne šuplj ine ( abdome na) . U toj sešupljini nalaze dva velika organa: srce i plu a.Pros tor je o grani en kral j ež n ico m, reb r i ma ,prsnom kosti i ošitom. Prsnu ili torakalnu šupljinuobi no nazivamo prsima. esto se uspore uje spotpuno zatvorenom, koni nom kutijom manj i

42

kraj koje je okrenut prema gore. Njezin stražnji dioini kralježnica; s prednje strane (frontalno) nalazi se

prsna kost a postrani no se pružaju rebra.

Ukupan broj rebara je dvadeset i etiri. Pružaju sesa svake strane kralježnice. Gornjih sedam par i rebaranazivaju se „pravim rebrima" i izravno su pri vrš enana prsnu kost. Donjih pet pari nazivaju se lažnimrebrima ili po mi n i m rebrima zbog toga što nisu

vrš ena p oput gornj ih. Gornja dva para rebarapovezana su hrskavicom dok je preostala rebra nemaju.Njihovi su prednji krajevi slobodni .

Za vr ijeme disanja rebra p omi u dva površnamiši na sloja poznata kao me urebrani miši i.

Ošit ili dijafragma je miši koji odvaja prsnu od trbušnešupljine.

Za vrijeme udisaja miši i ekspandiraju plu a te sena ovaj na in stvara vakum u koji struji zrak sukladnodobro pozna tom zakonu fizike. Sve ovisi o miši imapovezanim s procesom disanja. Zbog pogodnosti emoih zvati „di sao nim miši ima". Bez njihove po mo iplu a se ne bi mogla širiti. O ispravnoj uporabi ikontrol i tih miš i a ovisi , ,yoga d isanja" . Pravilnakontrola tih miši a rezultirat e sposobnoš u postizanjamaksimalnog stupnja ekspanzije plu a kao i s najve omkoli inom životu daju ih karakteristika zraka koje seunose u tjelesni sustav.

Yogini klasificiraju disanje u etiri velike skupine,

43

to jest kažu da se disati može na etiri na ina:

Visoko disanje

Srednje disanje

Du bo ko disanje

Yoga pot puno disanje

Glede prva tri na ina disanja iznijet emo op esmjernice. N o , znatno više pažnje posvetit emoetvrtoj metodi na kojoj je zasnovana yoga znanost

disanja.

V I S O K O D I S A N J E

Ovaj oblik disanja na Zapad u je poznat kaoklavikularno disanje ili kao disanje u predjelu klju nekosti. Ovakvim na inom disanj a podižu se rebra,klju na kost i ramena. U isto se vrijeme uvla i trbušnašupljina a njezin sadržaj potiskuje di jafragma koja seshodno tome podiže.

Korist i se gornji dio prsiju i plu a iji je kapacitetnajmanji. Posljedica toga je da u plu a ulazi minimalnakoli ina zraka. Pri tome se di jafragma podiže te nedolazi do ekspanzije u trbušnu šupljinu. Prou avanjeanatomije prsnoga koša uvjerit e itatelja da ovaj na in

44

disanja zahtijeva maksimalan napor koj im se postižemin imalna korist.

Visoko disanje zasigurno je najgori na in disanjapoznat ovjeku. Ovim se na inom disanja troši najvišeenergije a dobrobit je gotovo nikakva. To je istorazbacivanje energije s vrlo s labašnim rezultatom.Me ut im, ova je metoda op e raširena i prihva ena naZapadu. Poglavito je koriste žene ali je prisutna ukrugovima visoko obrazovanih ljudi koji bi ipak trebaliznati više o disanju. O ni je ipak koriste ne znaju ištetne posl jedice.

Mnogobrojne bolesti grla, glasnica i dišnih putevaizravno su povezane s ovom nep rir odnom i štetnomme todom disanja. Naprezanje osjetljivih organa kojedolazi uporabom ovakvog na ina disanja esto rezultiragrubim i neugodnim glasovima koji se danas ujuposvuda. Brojni su oni koji ovakvim disanjem postajurobovi navike zastrašuju eg disan ja na usta.

Ima l i itatelj b ilo kakvu s umnju glede onoga štoje re eno o ovoj vrsti disanja neka pokuša sa slijede imeksperimentom. Prvo neka iz plu a izbaci sav zrak.Tada neka se uspravi i pust i da mu ruke opuštenopadnu niz tijelo. Potom neka podigne ramena i klju nekosti te neka udahne. Uo it e da je koli ina udahnutogzraka puno manja od uobi ajene. Tada neka spustiramena i prsnu kost i neka udahne pun im plu ima.Bit e to dobra i korisna lekcija disanja koju e pamtit i

45

dulje od bilo koje rije i, teksta ili predavanja.

SREDNJE DISANJE

Ova metoda disanja na Zapadu je poznata kaorebrano ili interkostalno dianje. Premda se ovomna inu disanja može uputiti puno manje pr imjedabaono je ipak puno inferiornije od niskoga (dubokog)disanja ili yoga potpunog disanja. Za vrijeme srednjegdisanja ošit se gura prema gore a abdomen se uvla i.Rebra se malo podižu i prsni koš donekle ekspandira.Ovakva je vrsta disanja raširena medu ljudima kojinisu prou avali tematiku. S obzi rom da postoje dvijepuno bolje metode, ovoj ne emo pridavati previšepozornosti .

NISKO ILI DUBOKO DISANJE

Ova j na i n d i sa nj a z n a t n o je bolj i od dvaprethodno spomenuta . Na Zapadu se o ovoj metodip uno pisalo . S po mi n ja n je koristan na in ovogadisanja koje se obi no naziva „ab dominaln o disanje" ,„duboko disanje" i „dijafragmalno disanje". Puno je

injeno kako bi se ovoj metodi posvetilo više pažnje

46

a tako er je mnogo ljudi upu eno u ovaj na in disanjakako bi zamijenili dvije ranije spomenute metode .Doista je pun o „sustava" disanja izgra eno na temeljudubokog disanja a l judi su pla ali i pla aju velikenov ane iznose ne bi li nau ili nove metode. Ipak,

injeno je puno dobra i rezultati su vidljivi a pla enovrijedno ukoliko je osoba nau ila odbaciti stari na indisanja - visoko i srednje disanje.

Premda su zapadni autoriteti o ovoj formi disanjapisal i kao o najboljo j p o zna to j metodi , yogin jeprepozna je kao dio sustava koji se koristi stolje ima, akoji on naziva „potpunim disanjem". Me utim, nužnoje prvo upoznat i se s principima niskoga disanja prijenego li pr istupimo razmatranju ideje o pot pu nomdisanju.

Vratimo se sada ponovno ošitu. Ošit ili di jafragmaje veliki površinski miš i koji razdvaja prsnu šuplj inui njezine organe od trbušne šupljine i njoj pripadaju ihorgana. U mirnom, neaktiviranom stanju pop r imakonkavni obl ik u odnosu na abdomen. To zna i da seiz unutrašnjosti trbušne šuplj ine dijafragma doimapo put neba promatranog sa zemlje; dakle, vidi seunutrašnjost zaobljene površine. Nas uprot to mu, onastrana dijafragme koja grani i s pr snom šupl j inompopr ima oblik ispup ene zaobljene površine te je nalikbrežuljku. U trenutku aktiviranja ošita brežuljkasti seob l ik s manju j e i d i j a f r agma p o in je po ti skivati

47

unutarnje organe trbušne šupljine.

Tijekom niskoga (dubokog) disanja aktivnost plu aje ve a, to jest, djelovanje je slobodni je pa se shodnoto m u ud iš e više zraka. I upravo je ova injenicapotaknula ve inu zapadnih autora da pišu i govore o„ ni s k o m d i sa n j u" (nazivaju ga i „ a b d om in a l ni mdisanjem") kao o najboljoj poznatoj metodi. No isto niyogini ve dugo poznaju puno bolju metodu koju jeprou ilo i priznalo nekoliko zapadnih stru njaka. Prob-l e m s a s v i m o s t a l i m m e t o d a m a d i s a nj a ( o s i mpotpunoga yogi disanja) jest da niti jedan od tih na inau potpunosti ne ispunjuje plu a zrakom. Zbog toga jeod svih ostalih nepotpunih metoda najbolje „dubokodisanje" jer se takvim na inom disanja plu a ipaknajbolje pune zrakom.

Dubo ko disanje i spunjuje samo gornje dijeloveplu a. Srednjim se disanjem ispunjuju središnji dijeloviplu a a d j e l om i no i gornji . Du b o k i m d i san j emzahva eni su donji i središnj i dijelovi plu a. Stoga je

ito da je bilo koja metoda kojom se aktivira itavplu ni kapacitet znatno bolja i poželjnija od onih kojeus pun juju tek samo odre ene dijelove. Vrijednostna ina disanja s pomo u kojega se zrakom ispunjujuitava plu a omogu uje ovjeku apsorbci ju najve e

mogu e koli ine kisika i pohranjivanje najve e mogu ekoli ine prane. Zbog toga je potpuno disanje najboljapoznata metoda disanja.

48

YOGA POTPUNO DISANJE

Yoga po tpu no disanje uklju uje sve dobre osobinevisokog disanja, srednjeg i dubokog disanja. Pri tomeje odba ena nepotpunost ili manjkavost svake od tihmetoda. U aktivnost se dovodi itav respiratorni aparat,itava plu a, svaka alveola, svi miš i i. itav dišni sustav

prijemljiv je na ovu metodu disanja; maksimalna koristi u inkovitost dobija se uz m in ima lnu potrošnj uenergije. Prsna se šupl jina širi do svojih pri rodnihgranica u svim pravcima. Svaki dio tog aparata radi nasasvim prirodan na in.

Jedna od najvažnijih osobina ove metode disanjajest injenica da se respiratorni miši i sasvim aktivirajudok kod ostalih vrsta disanja dolazi do aktivacije samopojedinih skupina. Tijekom potpunoga disanja, izme uos t al i h, aktivi raju se re brani miš i i koj i svoj imdjelovanjem proširuju prsni koš. Posljedi no se plu aekspandiraju daju i ispravnu podr šku orga nima utrenutku kada se pr iroda koristi usavršavanjem principaovoga procesa. Odre eni miši i zadržavaju rebra vrstou svom položaju dok ih druge skupine miši a podižuprema naprijed.

I za vri jeme ovoga na ina disanja dijafragma jepod savršenom kontrolom, s pos obn a za cjelovitof u n k c i o n i r a n j e ka o i z a m a k s i m a l n i s t u p a n j

inkovitosti.

49

Ošit tako er kontrolira aktivnost donjih rebarakoje n e z n a t n o po v l a i na d o l j e dok ih d rugamuskulatura drži u nj ihovom bazi nom položaju am e u r e b r a n i m i š i i g u r a j u p r e m a n a p r i j e d .Kombinaci j a tih miši nih aktivnosti širi grudni košdo maks imuma. Osi m ove aktivnosti me urebranimiši i podižu gornja rebra šire i ih prema naprijed.T a k o ta k o e r d o la z i d o na jv e eg m o g u e gekspandiranja gornjeg dijela prsnoga koša.

Prou ite li posebnosti etiri predo ene me todedi s an j a , o d m a h ete uo i t i da po t p u n o d i san jesjedinjuje sve prednosti prve tri metode disanja skupas r e c i p ro n i m p o g o d n o s t i m a n a s t a l i m u s l i j e dkombini rano g djelovanja gornjeg dijela prsnoga koša,srednjeg dijela i di jafragmalnog podru ja. Na taj sena in postiže maksimalan ritam.

U slijede em emo poglavlju obraditi prakti nustranu potpunog disanja te predo iti smjernice zaovladavanjem ovom superiornom metodom disanja.

50

Yoga potpun o disanje ini osnovu itave yogickcznanos t i d isanja . Z a po etak je po treb no d o b rosavladati ovu metodu disanja a tek su ond a mogu e

ekivati rezultate iz drugih na ina i vježbi disanjakoje su predo ene u ovoj knjizi . Prakti ar se ne smijezadovoljiti s napola nau enom tehnikom ve trebazd uš no raditi i vježbati sve dok je ne usvoji kaoprirodnu metodu disanja. Sve to zahtijeva rad, vrijemei strpljenje. Uos talom, bez tih osobina nikada se ništai ne dovrši . Do cjelovite upu enos ti u „ znanost

51

•

disanja" ne vodi široka, kraljevska cesta. Osoba se morapripremiti za prakti an pristup i prou avanje te svemutome mora pristupiti vrlo iskreno i predano. S a mo st a k vi m s t a v o m m o ž e o ekiva t i z ado vo l j av a ju erezultate. On o što se postiže potpun im savladavanjem„znanosti disanja" doista je nešto jako veliko. Nit i jednaosoba koja nau i ovu metodu ne e se htjeti vratitistar im metodama disanja. Re i e svojim pri jateljimada os je a kako je itav njezin rad i trud bog at onagra en. Naglašavamo da bi smo u potpunost i trebalis hv a t i t i p o t r e b u i v a ž n o st o v l a d a v a n j a o v o mfund ame nta lnom m et o do m yoga d is an ja . Ne ete

initi dobro zanemarite li je i pre ete preko nje teza tim pokušate s bilo ko jom privla nijom vježbomkoju kasni je iznosim u knjizi . I ponov no naglašavam:Po nite ispravno i zadovoljavaju i rezultati zasigurnodolaze. No , ukoliko se zanemare vlastiti temelji, itava

e se gra evina prije ili kasnije urušiti.

S m a t r a m d a j e na jb o l j i na i n u e n ja y ogapot puno g disanja predo avanje jednostavnih uputaglede samoga disanja a tada pratit i isto s op enit imopa s ka ma . N ak on toga pred o i t em o vježbe zarazvijanje prsnoga koša, miši a i plu a koje dopuštajuprakticiranje u još uvijek nedovoljno razvi jenom stanjusukladno usavršenom na inu disanja .

Želim re i da potpuno disanje nije nasi lno ilineprirodno. Upravo suprotno ! Ovaj je na in disanja

52

povratak prvome principu - povratak Prirodi! Zdravaodrasla osoba , pr ipad nik nekog divljeg p lemena izdravo novoro en e modernog civiliziranog društvadiš u na jednaki na in. N o , civi lizirani je ovjekprihvatio nepri rodne metode življenja, odijevanja itime je izgubio ono što mu ro enjem pripada. Želimpodsjeti ti itatelja da potpu no disanje nije prijekapotreba punjenja plu a zrakom pri svakom udisaju.U p o r a b o m p o t p un o g d i san ja m ož e s e u d ahnu t iprosje na koli ina zraka. Ona može biti ve a ili manjaali se raspodjeljuje svim dijelovima plu a. Me utim,po t re bno je uda hnut i nekol iko cjelov it ih nizovapotpunog disanja kako bi se itav tjelesni sustav održaou d obr ome stanju.

Slijede e jednostavne vježbe pružit e vam jasnupredodžbu o potpunom disanju kojega ete na taj na innajlakše savladati:

1.) Stanite ili sjednite. Kral ježnicu držite uspravno.Dišite kroz nos. Udišite polako ispunjuju i zrakomdonj e dijelove plu a. Ova se radnja obavl ja sp o m o u ošita koj i svo j im spuš tan jem n je žnopotiskuj e abdomi na lne or gane, guraju i pr em anapri jed frontalne st ij enke a bd om ena . Po to mzrako m ispunite srednje dijelove plu a izbacuju iprema naprijed donja rebra, prsnu kost i grudnikoš. Na kraju ispunite zrakom gornje dijelove plu aizbacuju i gornji dio prsnoga koša. Na ovaj na inpodižete gornjih šest ili sedam pari rebara.

53

U završnoj kretnji lagano uvucite donji dio trbušnešupljine. Ovaj pokret osnažuje plu a i po maže pripunjenju gornjih regija.

i taju i prvi puta ovu vježbu može vam izgledatida se ovaj na in disanja sastoji iz tri razli ita pokreta .M e u t i m , d o j a m ni j e s a s vi m t o a n . U d i s a j j ekontinuiran. itava prsna šupljina, od najnižih dijelovadijafragmalnog podru j a pa do najviših dijelova upredjelu klju ne kosti širi se jednim pokretom. Svakakoizbjegavajte gr evito, istrzano disanje i pokuša j t eos tva r i t i p o s t o j a n o i k o n t i n u i r a n o d j el ov a n j e .Vježbanjem ete ubrzo nadi i skonost prema dijeljenjuudisaja na tri pokreta što e za posljedicu imati jedankontinu irani udisaj . Kratkotrajna praksa omogu i t evam potpuni udah u trajanju od nekoliko sekundi.

2.) Zadržite dah nekoliko sekundi.

3.) Izdišite pola ko drže i g rudn i koš vrsto , nemijenjaju i njegov položaj. Trbuh malo uvucite idižite ga polako prema gore sukladno ispuštanjuzraka iz plu a. Kada je zrak potpu no izdahnutrelaksirajte grudni koš i a bdomen . Ve i maloprakse u initi e ovaj dio vježbe laganim a jednomnau ene kretnje posl i j e e se izvoditi gotovoautomatski.

54

Ovim se na inom disanja aktiviraju svi dijelovirespiratornog aparata. Tako er se aktiviraju svi dijeloviplu a, uklju uju i i najudaljenije alveole. itav sustavpostaje djelotvoran, a prsni se koš širi u svim pravcima.Primijetit ete da je pot puno disanje kombinaci janiskog, srednjeg i visokog disanja pri emu j edn onadomještava drugo na pravilan na in, stvaraju i jedankontinuirani i potpuni dah.

Od velike e vam pomo i biti vježbate li ovumetodu disanja pred og ledalom s rukama nježnopoložen ima na trbuh. Na ovaj ete na in osjetitipokrete. Na kraju udisaja dobro je ponekad malo podi iramena. Tom kretnjom dolazi do podizanja klju nekosti pri emu zrak slobodno ulazi u mali gornji režanjdesnoga plu nog krila. U ovoj regiji vrlo esto po injetuberkuloza i druge maligne bolesti .

Na po etku samoga vježbanja vjerojatno ete imatiodre enih problema u postizanju potpuno g disanja,ali ve i malo prakse uspješno e ih otkloniti. Kadajednom ovladate potpunim disanjem ne ete se željetivratiti st arom na inu disanja.

55

Šte re i o prednostima koje proizlaze iz praksepotpunog disanja? itatelj koji je pažljivo itao ovajtekst zas igurno ih želi znati.

Prakticiranje potpunog disanja u initi e svakogovjeka imunim na sušicu i druge mnogobrojne plu ne

bolesti te znatno smanjit i podl ožn ost prehl adamajednak o kao i bronhi t i s ima i d rug im smetnjamar e s p i r a t o r n o g a p a ra t a . U z r o k n a s t a n k a s u š i c eprvenstveno treba tražiti u smanjenom vitalitetu koji

56

se pridružuje nedovoljnoj koli ini udahnutoga zraka.Posljedica smanj ene vitalnosti je podložnos t tjelesnogsustava raznim mik r o or g a n i zm ima . Nesa vrš e nimdisanjem velik dio plu a ostaje inaktivan. Oslabljenotkivo toga podru ja postaje pogodno mjesto za razvojbole s t i . Na r a v n o , zd r a vo tkivo od upr i j e t e semikroorganizm ima. Jedini na in kojim emo posti ida plu no tkivo bude zdravo i u dobrome stanju jepravilno funkcioniranje dišnoga aparata.

Os obe s kroni nim p lu n im bo les tima imajusuženi prsni koš. Što to zna i? Jednostavno, ti su ljudistvorili naviku neispravnoga disanja i shodno tomunjihov je grudni koš nedovol jno razvijen i proširen.

ovjek koji prakticira potpuno disanje imat e širokgrudni koš. Što se doga a ako ovaj na in disanjaprihvati osoba s uskim prsima? U tom slu aju razvijaih do uobi ajenih proporcija. Cijeni li osoba svoj životmora razviti svoj grudni koš. K adgod se osje ate lošeili kada ste iscrpl jeni vježbajte po t pu no d isanj e .Energi nim vježbanjem možete sprije iti prehladu.K ada osjet ite hladno u ili kada vas po ne trestigroznica, dišite energi no u vremenu od nekolikominuta i osjetit ete da vam svi dijelovi tijela gore.Prehladu m ožete izl i je it i p o t p u n i m di sa nj e m ijednodnevnim postom.

Kvaliteta krvi povezana je s dostatnim zasi enjemk i s i k o m u p l u i m a . A k o krv ni j e d o v o l j n o

57

oks ig eni z i r ana n jena je kvaliteta slabi ja. Postajeispunjena raznoraznim ne istim sastojcima, a itavtjelesni sustav pati od neishranjenosti. Toliko esto jeorganizam zatrovan otpadnim produktima koji se nisuuspjeli eliminirati iz krvi. S obzi rom da je itavo tijelo,svaki organ i svako tkivo ovisno o hranidbenoj ulozikrvi, ne ista krv mora imati ozbiljne posljedice na itavtjelesni sustav. Lijek za to je vrlo jednostavan - vježbajteyogu i potpuno disanje.

Želudac i drugi probavni organi tako er pate zbogneispravnog disanja. Nisu sa mo loše ishranjeni zboggub itka kisika nego i zbo g injenice d a je hranip o t r e b na ap s o r p c i j a ki s i ka i z krv i kak o b i seoksigenizirala prije probave i resorpcije potrebnihsastojaka. Stoga je lako uo ljivo da neispravno disanjedovodi do poreme aja u probavi i resorpciji. A kadaresorpcija hranjivih sastojaka nije normalna tjelesnisustav postaje pothra njen, apet i t slab, o tp orn ostsmanjen a. Vitalna energi ja pada a ovjek pos ta jekroni no umoran i podložan bolestima. A sve je toposljedica neispravnog disanja.

ak je i živ ani sustav podvrgnut tegobama kojesu izravno povezane s neispravnim disanjem. Mozak,le na moždina, neuroni i živci postaju slab i nedostataninstrument stvaranja, pohranjivanja i prijenosa živ anihimpulsa kada ne dobivaju dovoljnu koli inu hranjivihs a s t o j a k a i z krv i . N e i s p r a v n a i s hr ana na s t a j e

58

nodovol jnom apsorpcijom kisika u plu ima. Postoj i idrugi aspekt ovoga slu aja kada se živ ani impulsi , ilibolje re eno energija iz kojih impulsi nastaju, smanjujuzbog nedostatka pravilnog disanja, ali to pripada drugojfazi teme koju emo obraditi u narednom poglavlju.Trenutno mi je ci lj usmjerit i vašu pozor nos t na

injenicu da je m eh a n i zam živ anog sustava kaoinstrumenta za pri jenos živ ane energije nedovoljno

inkovit ukoliko je indirektna posljedica toga gubitakispravnog disanja.

Zna aj djelovanja reproduktivnih organa na op ezdrastveno stanje dobro je poznata injenica koju ovdjenije potrebno posebno spominjati . Ipak, nužno je re ida itavo tijelo osje a i dosl jedno tomu pati kada sureproduktivni organi u lošem stanju. Potpuno disanjestvara ritam koji je sukladan ritmu prirode kojim onaodržava ovaj važan dio sustava u normalnom stanju.Uo l j ivo je da reprodukt ivne funkcije oja avaju ivitaliziraju s impati ko refleksno djelovanje, daju i ton

itavom tjelesnom sustavu. Pritom ne mis l im da jevažno pobu ivati niže seksualne impulse. Daleko odtoga. Yogin zastupa suzdržljivost, umjerenost i isto u.On je nau io kontrolirati animalne strasti. Seksualnakontrola ne ozna ava seksualnu slabost. Po yoga u enjumuškarci i žene iji su reproduktivni organi normalnii zdravi imaju ja e i zraženu volju k o j om m o g ukontrolirati sami sebe. Yogin vjeruje da mnogobro jne

59

izopa enosti toga predivnog dijela tjelesnog sustavaproizlaze iz lošega zdravlja te da nastaju zbog nezdravogprije nego li iz normalnog stanja tih organa. Mal opažljivog razmatranja ovog pitanja dokazat e na m dasu yoga u enja i spravna. S m a tr a m da ovdj e ni jepotrebno obra ivati ovu temu ali važno je re i da seseksualna energija može koncentrirati i upotrijebiti zarazvoj u ma i tijela individue umjesto da se rasipa štoje pos ta lo o bi a jem me u toliko velik im bro jemneinformiranih ljudi. U ovoj emo knjizi predo itijednu od najpoznati jih yoga vježbi u povezanosti sre enim. Bez obzira ho e li itatelj prihvatiti yogateorije o suzdržljivosti i istome životu, otkrit e dapotpuno disanje obnavlja zdravlje toga dijela tijela boljeod bilo ega drugog, što je ikada prije probao.

Nemojte zaboraviti da se ovdje misl i na normalnozdravlje a ne na neprikladan i nerazmjeran razvoj.Putena osoba otkrit e da normalno zna i smanjeneželje a ne njezino pove anje. Slab ovjek ili žena uo it

e poja anje ili poboljšanje i oslobo enje od slabostikoja ih je prije tištila. Ne želim glede ovoga biti krivoshva en ili krivo citiran. Ideal yogina je jako tijelo usvim njegovim dijelovima koji se nalaze pod njegovomkontrolom snažne i razvijene volje pokretane visokimidealima.

Pri vježbanju potpunog disanja, za vrijeme udisajaošit se kontrahira i nježno pritiš e jetru, želudac i ostale

60

trbušne organe koji ih u povezanosti s r itmom plu anježno masiraju. Oš i t poti e n j ihovu akt ivnost ios na ž u je n o r m a l n o fu nkc i oni ra nj e . Svaki ud is a jpomaže pri ovoj unutarnjoj vježbi. Jednako tako poti enorma lnu cirkulaci ju u prob av n im organ ima. Zavrijeme srednjeg ili visokog disanja organi ostaju bezovog korisnog u inka unutarnje masaže.

Zapadna civilizacija polaže toliko puno pažnjetjelesnoj kulturi što je i znimno dobra stvar. No u svomentuzi jazmu Zapadnjaci ne smiju zaboraviti da vježbevanjskih miši a nisu jedine i dovol jne. Unutarnjimorgani ma tako er je potrebna vježba a plan Prirode zaovu vježbu je ispravno disanje. Ošit je glavni instru-me nt kojega je Pr i rod a za du ž i l a za vršenje oveunutarnje vježbe. Kretnje ošita prenose vibracije naprobavne organe te ih masiraju i lagano gnje e prisvakom udahu i izdahu, tjeraju i krv u njih a zat im jeistiskuju daju i jedan op i tonus organima. Bilo kojiorgan ili dio tijela koji nije izložen ovakvom djelovanjupostupno atrofira i prestaje normalno funkcionirati.Gubitak unutarnje vježbe koji se ostvaruje aktivnoš udijafragme dovodi do bolesti organa. Potpuno disanjepoti e dijafragmu na ispravno kretanje. Uz to dolazido pravilnog vježbanja srednjeg i gornjeg prsnoga koša.Ov o je disanje doista „p otpuno" u svojem djelovanju.

Sa stajališta zapadne fiziologije (ne uzimaju i i neosvr i se pri tome na isto nu filozofiju i znanost)

61

yoga sustav pot punog disanja od vitalne je važnosti zazdravlje svakog muškarca, ženu i dijete. Jednostavnostove metode odbija mnoge ljude od toga da joj ozbi ljnopristupe, a u isto vrijeme traže veliki novac u traženjuzdravlja s p om o u kompliciranih i skupih „sustava" imetoda . Zdravl je kuca na nj ihova vrata a oni neodgovaraju. Uist inu je kamen koji graditelj odbacujepravi temeljni kamen „hrama zdravlja".

6 2

Na sli jede im st ranic ama iznos imo tri vježbedisanja koje su starim yoginima bile dobro poznate.Prva vježba je dob ro poz na to ,,yoga pro iš uju edisanje". Ova vježba ima dugu tradiciju. Yogini obi nozavršavaju svoje vježbe s ,,yoga pro iš uju im disanjem"a to an redosli jed postupaka predo it emo neštokasni je . Tako er emo pr i kazati yoga vj ežbu za„vital izaciju živaca" koja se prakticira od pamtivij ekaa koje zapadni u itelji tjelesne kulture nisu nadmašilipremda su je neki od njih „posu di l i " od u itelja yoge.Na kraju iznosimo vježbu ,,yoga glasovnog di san ja"

63

koja e nas nau iti kako dobiti melodiozan, vibriraju iglas karakteristi an za najbolje yogine Istoka. Kadabi smo u ovoj knjizi predo ili s amo ove tri vježbe,zanemaruju i pri tom sve ostale, korist za zapadnog

itatelja bila bi neizmjerna. Stoga ih doi sta možetepr ihvat it i ka o dar s Is toka i s l o b o d no po et i svježbanjem.

YOGA PRO IŠ UJU E DISANJE

Y o g i n i i m a j u o m i l j e n i na i n d i s a n j a ko jiprakticiraju uvijek kada osje aju potrebu ventiliranjai pro iš avanja plu a. Ovim disanjem završavaju mnogedruge di s ajne v j ežbe . I zn os i mo itav redos l i j edpostupaka. Pro iš uju e disanje ventilira i pro iš ujep lu a, s t imuli ra s tanice i daje j edan op i ton usr es p ira t o rn i m o r g a n i m a t e p r i d o n o s i n j i h o v o mdobro m zdrastvenom stanju. Os im ovoga djelovanjaosvježuje itavo tijelo. Pjeva i i ljudi koji puno govoreovu e vježbu doživjeti posebno umiruju u za itavrespiratorni sustav nakon naprezanja.

1.) Udahnit e potpuni m udahom.

2.) Zadržite zrak nekoliko sekundi.

3.) Skupite usne kao da želite zviždati (ali ne napinjitei ne nadimajte obraze); tada energi no izdahnite

64

malu koli inu zraka kroz otvor koji ste oblikovaliu s na ma . S tanite na trenutak a p o t o m energi noizdahnite još malo zraka. Ponavljajte ovaj pos tupaksve dok zrak nije u potunosti izdahnut. Upamtite dazrak iz plu a treba izdisati energi no.

Ovo e disanje biti potpuno osvježavaju e kada jeosoba umorna i kada se osje a iscrpljeno. Vježbu trebaprakticirati sve dok pos tupak izvo enja ne postanepri rodan i lak. Obi no se koristi nakon izvo enjadrugih vježbi koje su predo ene u ovoj knjizi. Ovu jevježbu potrebno dobro prou iti.

YOGA VJEŽBA DISANJA ZA REVITALIZACIJUŽIVACA

Ova je vježba dobro poznata yoginima. Smatrajuj e j ed nom od naju inkov it i j ih metoda pozn at ih

ovjeku koj im se stimuliraju i ja aju živci. Svrha ovevježbe je poticati živ ani sustav, razvijati živ anu snagu,energiju i vitalnost. Vježbom se stvara stimuliraju iprit isak na važne živ ane centre što zauzvrat poti e ienergizira itav živ ani sustav i odašilje pove ani tijekenergije svim dijelovima tijela.

1.) Stanite uspravno.

65

2.) Udahnite potpuni udah i zadržite ga.

3.) Ispružite ruke ispred sebe, dopuštaju i im da budumeke i opuštene te da ih tek neznatna energijamiši a i živaca drži u i spruženom položaju.

4.) P olagano povla i te ruke prema ra me nimapostupno kontrahiraju i miši e i polažuju i u njihenergiju. Kada dosegnu ramena šake trebaju biti

vrsto stisnute tako da se u nj ima osjeti treperenje.

5.) Napetih miši a tada polako gurnite šake premanaprijed a zatim ih brzo povucite natrag (još uvijekstisnutih i napetih miši a) i ovaj zadnji postupakponovit e nekoliko puta.

6.) Izdahnite energi no (snažno) kroz usta.

7«) Izvedite vježbu „pro iš uju eg disanja".

Dje lotvornos t ove vježbe jako ovis i o brzin ipovla enja šaka kao i o napetosti miši a te, naravno, oispunjenosti plu a zrakom. Ovo je vrijedna vježba.Djeluje kao „lijek za ja anje".

YOGA GLASOVNO DISANJE

Yogini su razvili oblik disanja kojim razvijaju svojglas. Nada le ko su poznat i po svoj im pr edi vn imglasovima - snažnim, glatkim i jasnim snaga kojih je

6 6

poput zvuka trube. Prakticirali su ovaj posebni oblikdisajne vježbe koji ih je obdario mekim i fleksibilnimglas ovima daju i im neopis ivo lepršavu kvalitetukombiniranu s velikom snagom. Prakticirate li vježbukoju ovdje i z l až em o , s v r e me n o m ete pos t i ispomenute kvalitete ili glas yogina. Naravno, nužnoje redovno izvo enje. Me utim, metoda disanja trebase koristiti kao prigodna vježba a ne kao uobi ajenina in disanja.

1.) Udahnite potpuni udah polako i odmjereno kroznos, udišu i što duže.

2.) Zadržite dah nekoliko sekundi.

3.) Energi no (snažno) izdahnite jednim velikimizdisajem kroz širom otvorena usta.

4.) Odmor ite plu a pro iš uju im disanjem.

Ne ulaze i dublje u yoga teoriju o stvaranju zvukapri govoru i pjevanju, želim re i da je yogine iskustvopou ilo da kvaliteta i snaga glasa ne ovise samo ogl a s ni cam a sm ješt en im u grlu nego tako er i omiši ima lica. Ljudi s velikim prsnim košem mog uimati slab glas dok drugi s vrlo malenim prsima mogupr oizvodit i zvukove za u ju e snage i kvalitete.Predlažem vam da izvedete vrlo zanimlj iv eksperiment:Stanite pred ogledalo, skupite usne i zviždite. Uo iteoblik svojih usta i izgled vašega lica. Tada pjevajte igovorite kao što to ina e inite. Uo ite razliku. Sadaponovno po nite zviždati tijekom nekol iko sekundi

67

ne mijenjaju i položaj usana i lica. Otpjevajte nekupjesmicu i vidjet ete kakav je zvu an, rezonantan, jasani lijep ton stvoren.

68

Slijedi sedam yoga vježbi namijenjenih razvijanjuplu a, miši a, ligamenata, plu nih alveola i drugo. Vrlosu jednostavne ali udesno djelotvorne. Ne dopusti teda jednostavnost ovih vježbi uzrokuje gubitak interesa.One su rezultat pažljivog eksperimentiranja i vježbanjate ine suštinu brojnih kompliciranih i teških vježbiiz kojih su ovdje izdvojeni nevažni dijelovi. Ostale susuštinske karakteristike.

69

(I) ZADRŽAVAJU E DISANJE

O v o m va žn o m vj ežb o m ja a ju se i razvi ja jurespiratorni miši i jednako kao i plu a. Cesto izvo enjeima tendenciju širenja grudnoga koša. Yogini su otkrilida povremeno zadržavanje zraka, nakon što se plu aispune potpunim udisajem, ima vrlo koristan u inaki to ne samo na respiratorne organe nego i na organeprobave, na živ ani sustav i na krv. Otkrili su dapovremeno zadržavanje daha isti zrak koji je zaostaou plu ima od posljednjeg udisaja te da se na taj na inkrv potpunije zasi uje kisikom. Tako er znaju da zrakzadržan na ovaj na in sakuplja sve otpadne tvari.Izbac ivanjem ovakvoga zraka odstranjuju se štetnisastojci i iste plu a jednako kao što se u por abo mpurgativa iste crijeva. Vježba se preporu a pri raznimporeme ajima i tegobama s želucem, jetrima i krvi.Opa ženo je da se ovom metodom osoba esto rješavalošeg daha uzrok kojega je vrlo esto loša ventilacijaplu a. Savjetujem itatelju da ovoj vježbi prida posebnupozornost jer njezina je djelotvornost doista velika.Ve i sami postupci vježbanja pružit e vam jasnu slikuo vrijednosti ove metode.

1.) Stanite uspravno.

2.) Udahnite potpuni dah.

3.) Zadržite zrak što dulje možete a da se pri tome ne70

naprežete.

4.) Izdahnite energi no kroz otvorena usta.

5.) Vježbajte pro iš uju e disanje.

Na po etku ete dah zadržavati vrlo kratko alinakon kratkotra jnog vj ežbanja d olaz i do zna tnogpoboljšanja. Želite li vidjeti koliko ste napredovalimjerite vrijeme zadržavanja udahnutoga zraka.

(II) STIMULIRANJE PLU NIH ALVEOLA

Svrha ove vježbe je stimulacija plu nih alveola.Po etnici ne smiju pretjerivati s ovom vježbom, a ni ukom slu aju ne smiju je izvoditi energi no. Neki eve nakon prvih pokušaja osjetiti vrtoglavicu. U tomslu aju trebaju prošetati i odgodit i vježbu za kasnije.

1.) Stanite uspravno s rukama spuštenim niz tijelo.

2.) Dišite polako i postupno.

3.) Za vrijeme udisaja nježno lupkajte grudni koš sjagodicama prsti ju stalno mijenjaju i položaj .

4.) Kada plu a ispunite zrakom, zadržite dah i udariteo prsa dlanovima.

5.) Vježbajte „pro iš uju e disanje".

Ova je vježba vrlo osvježavaju a i stimuliraju a za

71

itavo tijelo. Dobr o je poznata prakti aru yoge. Velikbroj plu nih alveola vremenom postaje neaktivan zbognepotpunog disanja. Zbog toga alveole esto atrofiraju.Osobi koja godinama nepravilno diše ne e biti lakopotaknuti na aktivnost sve bolesne plu ne alveoleprovo enjem potpunoga disanja , ali ova e vježbevremenom dati željene rezultate. Zato ju je vrijednoprou it i i prakticirati.

(III) RASTEZANJE REBARA

Spomenuli smo da su rebra povezana s hrskavicomkoja do puš ta odre enu ekspanzi ju. Pri i spravnomdisanju rebra imaju važnu ulogu. Dobr o je povremenona njih primijeniti posebnu vježbu kako bi se sa uvalanjihova elast i nost. Stajanje ili sjedenje u nepravilnompoložaju, što je vrlo karakteristi na navika zapadnog

ovjeka, ini rebra krut im i neelasti nim. Ov om etevježbom zasigurno nadi i ovakvo stanje.

1.) Stanite uspravno.

2.) Podignite ruke do razine pazuha. Palac oslonite opazušnu jamicu, dlanove na prsni koš a vrhoveprstiju položite na prsnu kost.

72

3.) Udahnite potpuni zdah.

4.) Zadržite zrak neko vrijeme.

5.) Potom nježno gnje ite prsni koš i polagano

izdišite.

6.) Prakticirajte „pro iš uju e disanje".

Vježbajte umjereno i ne pretjerujte.

(IV) ŠIRENJE GRUDNOGA KOŠA

Obavljaju i razne poslove saginjemo se i tomkret njo m kontr ah ir amo gr udn i koš. Na taj na instvaramo korisne podražaje na prsni koš ali i na plu notkivo. Ovom vježbom izvodimo pokrete koji obnavljajupri rodno stanje respiratornog sustava.

1.) Stanite uspravno.

2.) Udahni te potpuni udah.

3.) Zadržite zrak.

4.) Ispružite obje ruke prema napri jed; stisnite šake ipoložite ih u istu ravninu s ramenima.

5.) Tada energi no povucite šake natrag u položaj tikdo ramena.

6.) Zatim ih ponovno ispružite i povuci te. Ponoviteovaj pos tupak nekoliko puta.

7.) Izdahnite energi no (snažno) kroz otvorena usta.

73

8.) Vježbajte pro iš uju e disanje.

Pri izvo enju ove vježbe postupajte umjereno ine pretjerujte.

(V) VJEŽBA HODANJA

1.) Kora ajte podignute glave. Bradu lagano povuciteprema dole a ramena neznatno zabacite unatrag.Koraci trebaju biti odmjereni.

2.) U d a h n i t e p o t p u n i d a h i u seb i br o j i t e1,2,3,4,5,6,7,8. Svaki broj neka ozna ava jedankorak a udisaj neka traje osam koraka.

3.) Izdišite polako kroz nos broje i kao i prije -

1,2,3,4,5,6,7,8 - svaki broj jedan korak.

4.) Stanite i odmorite se na trenutak. Zatim nastavite

hodati i brojati. Svaki broj jedan korak.

5.) Ponavljajte ovu vježbu sve dok se ne umorite.Možete je vježbati nekoliko puta dnevno.

Neki yogini prakticiraju ovu vježbu zadržavaju idah t ijekom etiri koraka. I ti jekom osa m korakavrijeme udisaja i izdisaja je jednako. Provodite ovuvježbu kad god možete.

74

(VI) JUTARNJA VJEŽBA

1.) Zauzmite vojnici stav - podignite glavu, pogledneka je usmjeren prema naprij ed, ramena suzaba ena, koljena ukru ena a ruke položene uztijelo.

2.) Podignite polako tijelo na nožne prste; udahnite

potpuni udah, mirno i staloženo.

3.) Zadržite dah nekoliko sekundi, održavaju i istipoložaj.

4.) Polako se vratite u prvi stav istodobno izdišu i

zrak kroz nos.

5.) Vježbajte pro iš uju e disanje.

6.) Ponovite vježbu nekoliko puta.

(VII) STIMULIRANJE CIRKULACIJE

1.) Stanite uspravno.

2.) Udahni te potpuni udah i zadržite ga.

3.) Sagnite se polako prema naprijed i uhvatite štapili šibu mirno i vrsto a tada postupno unesite

svu svoju snagu u stisak.

4.) Otpustite stisak, vratite se u po etni pol oža j iizdahnite.

5.) Završite vježbu s pro iš uju im disanjem.

75

Ova se vježba može provoditi bez korištenja štapaili šibe tako da hvatate imaginarni štap. U tom slu ajusnagom svoje volje provedite stisak. Ovom pozn a tomyoga v j ežb om s t imul i r ate c irkulaci ju s p o m o upotiskivanja arterijske krvi u ekstremitete i povla enjavenske krvi u srce i plu a kako bi mogli preuzeti kisikkoji se udiše zrakom. U slu aju slabe cirkulacije plu ane s a d r že d o v o l j n u k o l i i n u krvi ko j a se n azadovoljavaju i na in uspijeva oksigenizirati. U tomslu aju itav tjelesni sustav nema bilo kakve koristi odpoboljšanog na ina disanja. Preporu a se prakticiranjeove vježbe skupa s redovnim vježbanjem potpunogdisanja.

76

SEDAM MANJI H YOGA VJEŽBI

Ovo se poglavlje sastoji od sedam manjih yogadisajnih vježbi bez posebnoga naziva za svaku od njih.No svaka je vježba druga ija i ima razli itu primjenu.Prakticiraju i ovu vježbu otkrit ete da su neke odnj ih bolje pr il ago ene vašem slu aju. Premda sam ovevježbe nazvao „mal im vježbama" , one su korisne iiznimne su vrijednosti jer se u protivnom ne bi pojavileu ovoj knjizi. Predstavljaju sažeti te aj razvijanja tijelai plu a. Kada bismo im posvetil i više pozornosti i kadabi sm o opisa li kakav u inak imaju , moral i b i s monapisati novu knjigu. Dodatna vrijednost ovih vježbi

77

je ta što su disajne metode nj ihov sastavni dio. Nezanemarite ih i ne presko ite zbog toga što se nazivaju„manje vježbe". Vjerojatno su neke od njih ono štovam je uistinu potrebno. Probajte ih i odlu ite sami.

VJEŽBA I

1.) Stanite uspravno s rukama spuštenim niz tijelo.

2.) Udahnite potpuni dah.

3.) Dižite polako ruke drže i ih uko ene. Dlanovi semoraju dotaknuti iznad glave.

4.) Zadržite dah što dulje možete (i nekoliko minuta)s rukama ispruženim iznad glave.

5.) Sporo spuštajte ruke i polako izdišite.

6.) Vježbajte „pro iš uju e disanje" .

VJEŽBA II

1.) Stanite uspravno s rukama ispruženim ispredtijela.

2.) Udahni te potpuni udah i zadržite ga.

3.) Kružnim pokretima povucite ruke što više možeteunatrag Potom se vratite u prvobitni položaj .Ponovite postupak nekoliko puta zadržavaju i dah

78

itavo vri jeme.

4.) Izdahnite energi no kroz usta.

5.) Prakticirajte „pro iš uju e disanje ".

VJEŽBA III

1.) Stanite uspravno s rukama ispruženim ispred sebe.

2.) Udahnite potpuni udah.

3.) Nekoliko puta opišite rukama krug unazad. Potomopišite rukama krug u suprotnom pravcu. itavovrijeme zadržite dah.

4.) Izdahni te energi no kroz usta.

5.) Vježbajte „pro iš uju e disanje" .

VJEŽBA IV

1.) Legnite na pod lica okrenutog pre ma dolje. Rukeispružite uz tijelo a dlanove položite na tlo.

2.) Udahnite potpuni dah i zadržite ga.

3.) Ukrutite tijelo i podignite ga oslanjaju i se na rukei prste.

4.) Spustite tijelo u prvobitni položaj . Ponovite vježbunekoliko puta.

79

5.) Izdahnite energi no kroz usta.

6.) Vježbajte „pro iš uju e disanje".

VJEŽBA V

1.) Stanite uspravno. Dlanove položite na zid predsobom.

2.) Udahni te potpuni udah i zadržite ga.

3.) Prislonite prsni koš uza zid oslanjaju i težinu- tijelana ruke.

4.) Podignite tijelo u po etni položaj koriste i miši eruku. Tijelo pri toj radnji mora biti ukru eno.

5.) Izdahnite energi no kroz usta.

6.) Prakticirajte pro iš uju e disanje.

VJEŽBA VI

1.) Stanite uspravno. Ruke oslonite na kukove.

2.) Udahni te potpuni dah i zadržite ga.

3.) Nog e i kukovi su ukru eni. Po nite savijati nogeu luku prema naprijed. Istodobno polako izdišite.

4.) Vratite se u prvobitni položaj i još jednom potpuno

80

udahnite.

5.) Savijte se postrani no i lagano izdišite. (Položajpostrani nog savijanja može varirati od lijevo nadesno) .

6.) Prakticirajte „pro iš uju e disan je".

VJEŽBA VII

1.) Stanite ili sjednite. Kralježnica mora biti okomita.2.) Udahnite potpuni udah ali umjesto jednoga

kontinui ranog udisaja primijenite niz kratkih ibrzih ušmrkavanja zraka. Zamislite da mirišeteneku jaku eteri nu tvar koju zbog njezine snagene želite o dmah udahnuti na nos. Pri tome neizdišite nego kratkim udisajima potpuno ispuniteplu a.

3.) Zadržite dah nekoliko sekundi.

4.) Izdahnite kroz nos, dugim relaksiraju im

izdahom.

5.) Prakticirajte „pro iš uju e disanje" .

81

Sve što postoji u stanju je vibracije; od najmanjegatoma pa sve do velikog sunca. U prirodi ne postoj iništa što bi se nalazilo u stanju apsolutnog mirovanja.Jedan jedini atom lišen vibracije mogao bi razoriti itavUn iverzum . U nepreki dnom vibriranju i kretanju

i tu j e se u n i v er z a l a n ra d. Ma t e r i j a j e s t al nopodvrgnuta djelovanju energije, a posljedica toga subeskrajne forme i neizbrojive razli itosti. Ipak, nitiforme niti razli itosti nisu trajni. Po inju se mijenjatiu t renut ku k ad a su stvoreni . Iz njega pro izl aze82

bezbrojni oblici koji se tako er mijenjaju i poti ustvaranje novih formi; i tako dalje sve u beskona nost.U sv i j e tu f o r m i n i š t a n i j e t r a j no ali V E L I K AS T V A R N O S T i p ak j e n e p r o m j e n j i v a . F o r m epredstavljaju pojavnost. Dolaze i odlaze. Stvarnost jevje na i nepromjenjiva.

Ato mi l judskoga tijela u s talnom su pokretu.Zbivaju se neprestane promjene. Za sa mo nekolikomjeseci gotovo da se u potpunosti dogo di promjena umateriji od koje je izgra eno tijelo. Gotovo je nemogu eda e se za nekoliko mjeseci prona i bilo koji a tomkoje je u sada ukomponiran u sastav našega tijela.Vibraci je, stalne vibracije. Kretanje , stalno kretanje.Promjene, stalne promjene.

U svim vibracijama pronalazimo odre eni ritam.Ritam prožima itav Univerzum. Kruženje planeta okosunca, plima i oseka, kucanje srca; sve su to ritmi kizakoni. Sun ane zrake dolaze do nas, kiša pada ponama u skladu s podvrgnutoš u istom zakonu. Svakaje kretnja o itovanje zakona ritma. Naša su tijela najednaki na in podvr gnuta ritmi kom zakonu kao iplaneti koji kruže oko sunca. Veliki dio ezoterijskestrane yoga znanosti disanja zasnovan je na ovo mpoz natom na elu prirode. Uskla uju i se s r itmomtijela yogin uspijeva apsorbirat i veliku koli inu pranekojom uspijeva posti i željene rezultate. O tome emogovoriti kasnije.

83

Tijelo u kojem se sada nalazite može se usporeditis malim za tonom koji se iz mora usijeca u kopno.P r e md a p r i v i d no p o d v r g n u t o s v o j im v l as t i t i mzakonima u stvarnosti je podvrgnuto plimi i osekimora. Veliki ocean života nadima se i povla i, raste ipada a mi odgovaramo na njegove vibracije i ritam. Unormalnim uvijetima i stanj ima pr imamo vibracije iritam od velikog oceana života i odgovaramo na njega.Ali ponekad su usta zatona zatvorena nanosima i mine uspijevamo primiti impuls Majke Mora. Taj senesklad o ituje u nama samima.

Vjerojatno ste uli da zvukovi violine, ponavljanibrzo i r itmi no, pokre u vibracije koje vremenomm o gu uniš t it i most . Isti se rezultat post i že kadapostrojba vojnika vojni kim stupanjem prelazi most.U tim se slu ajevima uvijek izdaje zapovijed o promjenikora aja kako nastale vibracije ne bi prouzro ile rušenjemosta. Ova o itovanja posljedica su ritmi kih kretnjite na m prenose ideju o utjecaju ritmi kog disanja natijelo. itav tjelesni sustav prihva a vibraciju ritmi kihpokreta plu a i postaje u skladu s voljom. U stanjujednoga potpunog sklada dolazi do spremnog odgovorai reagiranja na snagu volje. S tako uskla enim ti jelomyoginu nije teško vlastitom voljom pove ati cirkulacijub ilo kojega di jela ti jela. Na jednaki na in m o žeusmjeriti i pove ati tijek energije svojih živaca u bilokoji dio tijela ili organ, oja avaju i i stimuliraju i ga.

84

Na isti je na in yogin s pomo u ritmi koga disanjasposoban apsorbirati i kontrolirat i pove anu koli inuprane koja je sada na raspolaganju volje. Mo že jekoristiti kao nosa ili sredstvo kojim šalje misli drugimakao i za prihva anje svih onih ije su misli osnaženeistom vibracijom. Fenomen telepatije, prijenosa misl i,menta lnog l ije enja, mesme rizma, teme su koje naZa pa du izazivaju velik interes a koje su yogin imapoznate stolje ima, mogu se jako pove ati i poja atiukol iko osoba šalje svoju mi sa o nu snagu nakonri t mi kog di san ja . R i tmi k o e d i sa n je po ja at ivrijednost mentalnog i magnetskog lije enja zasigurnoza sto posto.

Glavna stvar koja se mor a posti i za vri jemementalnoga disanja je mentalna ideja ritma. Onim akoji su imalo upu eni u glazbu, dobro je poznatoodmjereno brojanje ili takt. Dru gima ovu ideju možeprenijeti ritmi ki vojni ki korak: „Lijeva, desna, lijeva,desna, lijeva desna; jedan, dva, tri, etiri."

Yogin zasniva svoje ritmi ko vrijeme na jedinicikoja odgovara otkucajima njegova srca. U razli itihosoba srce razli ito kuca, ali otkucaji srca svake osobeodaju ispravan ritmi ki sta ndard za tog pojedincatijekom njegova ritmi kog disanja. Odredi te normalneotkucaje srca polaganjem svojih prstiju nad b ilom itada brojite: „1,2,3,4,5,6; 1,2,3,4,5,6" sve dok ritam nepostane vrsto utisnut u vaš um. Malo vježbe utvrdit

85

e ritam tako da e vam ga biti lako reproducirati.Po etnik obi no udiše u vremenu koje iznos i šestotkucaj a ali se v ježba njem ova vri j ednost ub rz opove ava.

Yoga pravilno ritmi ko disanje postiže se tako davrijeme udisaja i izdisaja bude jednako dok vrijemezadržavanja zraka nakon udisaja i vrijeme izme uizdisaja i ponovnog udisaja trebaju trajati polovinubroja udisaja i izdisaja.

S obz ir om da u kasni jem tekstu govor imo ovježbama osnova kojih je ritmi ko disanje, s vježbomkoju sada i znosimo potrebno je doista dobro ovladati.Ona ini osnovu brojnih drugih složenijih vježbi.

1.) Sjednite. Kralježnicu držite uspravno. Položaj kojiste zauzeli neka je ugodan. Prsni koš, vrat i glavatrebaju biti što je mogu e više položeni okomito .Ramena lagano zabacite unatrag a ruke neka vammirno po ivaju u krilu. U ovom položaju težinatijela je u velikoj mjeri podržana rebrima, a položajnije teško održavati. Yogini su otkrili da se efektiritmi kog disanja ne mogu posti i kada je prsnikoš spušten a trbuh ispup en.

2.) Udahnite sporo potpuni udah broje i šest jedinicaotkucaja.

3.) Zadržite dah broje i tri jedinice otkucaja.

86

4.) Izdahnite sporo kroz nos broje i šest jedinica.

5.) Izbrojite tri jedinice otkucaja nakon izdisaja

(vrijeme izme u izdaha i novog udaha) .

6.) Ponovite postupak nekoliko puta ali izbjegavajte

iscrpljivanje odmah na po etku.

7.) Sami odlu i t e kad a ete završit i s v ježbom .Prakticirajte pro iš uju e disanje. Ono e vas odmorit i

i pro istiti plu a.

Nakon kratkotrajnog vježbanja bit ete sposobnipove ati trajanje udisa ja i izdisaja sve do vrijednostiod petnaest o tkucaja . Ne zaboravi t e da vr i jemezadržavanja daha nakon udisaja i nakon izdisaja moraiznositi pola vrijednosti jedinica udaha ili izdaha.

Ne pretjerujte s vježbom i ne naprežite se produljititr a janje da ha nego što više p o zo r nos t i p r idaj tepostizanju „ ri tma" jer ritam je p uno važniji od duljinedaha. Vježbajte i pokušavajte sve dok ne postigneteje d na ko mje rn o s t pok re ta i sve do k kon a no ne„osjetite" ri tam vibratorne kretnje u itavom tijelu. Zato e vam biti potrebno malo prakse i strpljenja, alizadovolj stvo koje ete osje ati zbog pobolj šanja ovaj

e z a d a t a k u i n i t i l a g a n i m . Y o g i n j e u i s t i n unajstrpljivija i najsuzdržljivi ja osoba i njegova velikapostignu a u velikoj su mjeri posljedica tih kvaliteta.

87

Ve ina do sada predo enih vježbi (iznimku ineupute o yoga r i tmi ko m disanju ) po vezane su sfizi kim tijelom i odgovaraju im naporima. Premdasu oni sami po sebi iznimno važni, yogin ih prepoznajekao prirodno pribavl janje bitne i vrijedne osnove zanapore na psihi kom i duhovno m planu. Me uti m,ne zanemarujte i ne potcjenjujte fizi ku fazu subjekta.Sjetite se da je zdravo tijelo potrebno kao potporazdravom umu te da je tijelo hram Ega, svjetiljka ukojoj gori svjetlo Duha. Sve je dobro kada se nalazi na88

svojem mjestu, a sve ima svoje mjesto. Razvijeni ovjekje potpuni ovjek koji prepoznaje tijelo, um i duh ,pružaju i svakome ono što mu pripada. Zanemarivanjebilo kojeg od njih greška je koja e se prije ili kasnijemorati izmijeniti na bolje. To je dug koji se mora vratitis interesom.

Sada emo vas uput it i u psihi ki stupanj yogaznanosti disanja u obl iku niza vježbi. Uz svaku odnjih dajemo potrebno objašnjenje.

Uo it ete da je svaka vježba ritmi kog disanjapopra ena uputama da „imate na u m u " odre eniželjeni rezultat. Ovakav mentalni stav daje volji jasanpravac tijekom kojeg e izraziti svoju snagu i energiju.Nažalost, u ovome radu ne možemo zalaziti u podru jesnage volje. Mo r am pretpostaviti da imate ba re mnajelementarni je znanje o tome. Uk ol iko s o vomt e m a t i k o m n i s t e u p o z n a t i , o tk r i t e te da s eprakticiranjem vježbi dobiva jasnije i konkretnije znanjeod bilo kojeg teoretskog u enja. I kao što stara indijskaposlovica kaže: „Ona j tko proba sjeme gorušice znaviše o njegovu okusu od onoga tko je vid io slona kojiih se prejeo."

89

OP E UPUTE ZA YOGA PSIHI KO DISANJE

Osnova cjelokupnoga yoga psihi kog disanja jeyoga ritmi ko disanje. Upute o na inu vježbanja iznijelism o u prethodnom poglavlju. U slijede im vježbama,da bi smo izbjegli ponavljanje, jednostavno emo re i:„diš ite ritmi ki". Potom emo dati upute za vježbanjepsihi ke snage ili usmjerene snage volje koja djeluje upovezanosti s r itmi ko di sajnim vibraci jama. Poslijepo etnih vježbi otkrit ete da vam brojanje više nijepotrebno nakon prvog ritmi kog daha s obzirom na

injenicu da je razum prihvatio ideju o vremenu iritmu. Bit ete u stanju disati ritmi ki kadgod zaželite,gotovo automatski . Um sada posta je jasan i šaljepsihi ku vibraciju pod utjecajem volje. Svakako dobroprou ite slijede u vježbu u kojoj se nalaze upute okorištenju volje.

DISTRIBUCIJA PRANE

Potpuno opušteni legnite na po d ili na krevet.Ruke nježno položite preko solarnog pleksusa (mjestoiznad pupka u kojem se po inju razdvajati rebra). Dišiteritmi ki . Nakon što ste potpun o uspostavili r i tamizrazite htijenje da svakim udisajem uvu ete pove anu

90

koli inu prane ili vitalne energije iz univerzalnogspremišta koje e prihvatiti živ ani sustav i prenijeti usolarni pleksus. Pri svakom udisaju izrazite htijenje dase prana ili vitalna energija distribuira po itavom tijelu,do svakog organa, do svakog miši a, stanice i atoma;do živaca, arterija i vena; od vrška glave pa do maloganožnog prsta; hrane i, ja aju i i stimuliraju i svakiživac, uvi jek iznova pune i svaki živ ani centar; šalju ienergiju, silu i snagu posvuda po tijelu. D ok o itujetesnagu svoje volje, pokušajte stvoriti mentalnu slikuvelikog priliva prane, kako ulazi u plu a i kako jeodmah preuzima solarni pleksus; potom kako se prviizdisaj šalje u sve dijelove tjelesnog sustava dolaze isve do jagodica prstiju ruke i do vrškova nožnih prstiju.Pri tome nije nužno koristiti snagu volje. Jednostavnozapov ij edi te o no što želite u init i i tada stvoritementalnu sliku toga - to je sve što je potrebno. Mirnai odmjerena zapovijed s ment alnom slikom puno jebol j a od na s i l nog h ti j enja pos l j ed i ca kojega j enepotrebno rasipanje snage. Ova je vježba od velikepomo i. Osvježava i ja a živ ani sustav stvaraju i osje ajmira i odmora posvuda po tijelu. Posebno je u inkovitau slu ajevima kada je osoba umorna i kada osje agubitak energije.

SPRIJE AVANJE BOLA

Legnite ili sjednite drže i kralježnicu uspravno.Dišite ritmi ki. Imajte na umu misao da udišete pranu.Tada, kada izdišete pošaljite pranu na bolno mjestoponovno uspostavljaju i cirkulaci ju i tijek živ anihi mp u l s a . U d ah n i t e p o to m više p uta s a s v r h o motklanjanja boli. Donesite dvije mentalne zapovijedi.S jednim da ho m stimulirajte bolni dio a s drugimotklonite bol. Održavajte donesene zapovi jedi t ijekomsvakog udisaja i izdisaja a zatim, na kraju, prakticirajte„pro iš uju e disanje". Nakon toga se malo odmorite.Pokušajte ponovno sve dok vam ne bude bolje. Naovaj ete na in otkloniti mnoge vrste boli i prije sedamudisaja i izdisaja. Željeni ete rezultat posti i bržepoložite li ruku na bolno mjesto. Pošaljite tijek praneu ruku a po tom na bolno mjesto.

USMJERAVANJE CIRKULACIJE

Legnite ili sjednite drže i kralježnicu uspravno.Diš ite ritmi ki i izd isajem usmjerite cirkulaciju u onajdio tijela koji želite a koji nije dovol jno prokrvl jen.Ova je vježba vrlo djelotvorna u slu aju „hladnih n ogu "ili glavobolje. U oba se ova slu aja krv šalje prema

9 2

dolje. U prvom se slu aju griju noge a u drugom semoz ak os loba a velikog prit iska . Ka d a se radi oglavobolji prvo pokušavamo otkloniti bol a potom krvusmjerujemo prema dolje. Uvijek ete osje ati toplinuu nogama sukladno pobol jšanoj cirkulaciji. Cirkulacijaje uvijek pod kon trolom volje a ritmi ko disanjeolakšava taj zadatak.

SAMOLIJE ENJE

Legnite i opust ite se. Dišite ritmi ki. Zapovi jediteudisaj velike koli ine prane. Izdišu i pošaljite pranu uoboljeli dio tijela sa svrhom stimulacije. Tada donesitementa lnu zapovijed da bolesn o s tanje m ora bitiprisiljeno oti i, da mo ra nestati.

U toj vježbi koristite ruke prelaze i nj ima ti jelomod glave prema obolje lom dijelu. Uvijek kada prilije enju sebe ili drugih rabite ruke trebate stvoriti izadržati mentalnu sliku da prana te e niz tijelo i krozjagodice prstiju odlazi u tijelo slijevaju i se u bolesnidio i lije i ga. Naravno, u ovoj emo knjizi predo it isamo op e upute ne razmatraju i detaljno neke oblikebolesti . No ve i nako n kratkotrajna prakticiranja,sukla dno uvjetima svakog pojedina nog slu aja, vježba

e polu iti predivne rezultate. Neki yogini polažu objeruke na obo l j e lo mje sto a p o t o m di šu r i tmi ki

93

zadržavaju i u umu mentalnu sliku u kojoj usisavajupranu u oboljel i organ ili dio tijela, stimuliraju i ga iizbacuju i bolesno stanje. Postupak se može usporeditis ispumpavanjem ne iste vode iz posude i ulijevanjemsvježe vode. Ovakav je rad vrlo djelotvoran ukoliko seslika pu mpe može održati vrlo jasnom. Udah pri tomepredstavlja podizanje poluge pum pe a izdah stvarnopumpanje .

LIJE ENJE DRUGIH

U ovoj knjizi ne mogu detaljno razra ivati psihi kitretman bolesti pomo u prane. No mogu u initi neštodrugo. Prenijet u vam jednostavne i jasne upute kojima

ete biti u stanju pomo i drugima i donijeti im velikoolakšanje. Glavno na elo koje morate zapamtiti je daste s pomo u ritmi kog disanja i kontrolirane mislis po s ob n i apsorbi rat i odr e enu ko l i inu pra ne iprenijeti je u tijelo druge osobe, stimuliraju i oslabljenedijelove i organe, unose i zdravlje i izbacuju i bolesnastanja. Prvo morate nau iti kako stvoriti jasan mentalnilik željenog stanja kako biste stvarno bili u stanjuosjetiti prodiranje prane i snage (energije) koja ulazi uvaše ruke i iz jagodica prstiju ulazi u pacijenta. Po nites ritmi kim disanjem. Udišite i izdišite nekoliko putasve dok ne uspostavite ritam. Položite potom ruke na94

bolesni d io tijela paci jenta puštaju i ih da nježnopo ivaju nad bolesnim dijelom. Tada slijedi procesp u m p a n j a k o j i j e o p i s a n u p r i j a š n j o j v j ežb isamoli je enja. Ispunite pacijenta s velikom koli inomprane sve dok se bolesno stanje potpuno ne izbaci .

e s to pod ign i te ruke i „pro t res it e " (odmahni te )prstima kao da želite odložiti oboljelo stanje. Nakontretmana potrebno je oprati ruke kako na sebe ne bipreuzeli tragove obol jelog stanja pacijenta. Na krajuprakticirajte „pro iš uju e disanje". Tijekom tretmanadopustite da se prana prelijeva u pacijenta u jednojkontinuiranoj struji. Vi sami ste poput pum pe kojapovezuje pacijenta s univerzalnim spremištem prane;dopustite prani da s lo bo dno prolazi kroz vas Nepostupajte s rukama energi no. Pokre ite ih sa m oonoliko koliko je potrebno da prana do e do oboljelogmjesta. Za vrij eme tretmana prakticirajte ri tmi kodisanje da bi se održao normalan ritam i da bi se praniomogu io slobodan tijek. Bolje je ruke položiti na golukožu ali kada to nije preporu ivo ili mogu e, položiteih na tijelo preko odje e. Za vrijeme tretmana unesitejednu promjenu. Nj ežno udarajte tretirano mjestojagodica ma prstiju. Za vrijeme toga postupka prstimoraju biti neznatno razdvojeni. Ovakvo lupkanje napacijenta djeluje vrlo umiruju e. U slu ajevima kadaje bolest prisutna dugi niz godina sigurno e pomo ikažete li mentalnu zapovijed rije ima: „ iza i, iza i"ili „ budi jak, budi jak". Rije i e vam pomo i da jasnije

95

i to nije izrazite volju. Primjenjujte ovi me todu sobz irom na svaki pojedini slu aj. Koristite vlastitoprosu ivanje i inventivnost .

Predo io sam vam ovdje op a na ela, ali vi ihmožete primijeniti na stotine razli itih na ina. Ovepriv idno jednostavne upute, ukoliko se pažljivo prou ei primijene, omogu i t e vam da djelujete i lije ite kaoi svi vode i „iscjeljitelji" ili „bioenergeti ari". Uglavnomsu svi njihovi sustavi m anje ili više nezgrapn i ikomplicirani . Oni koriste pranu a neki je neispravnonazivaju „magnetizmom" . Kada bi u svoje tretmaneunijeli ritmi ko disanje i kombinirali ga sa svoj im„m agne t izmo m" udvostru ili bi vlastitu u inkovitost.

LIJE ENJE NA DALJINU

Prana koja je obojana misl ima pošiljatelja možese projicirati osobi na daljinu ali osobi koja ju je voljnaprimiti. Provedeno na ovaj na in, lije enje može bitivrlo uspješno. Ovo je tajna lije enja na daljinu o kojemuse posljednjih godina puno govori i piše.

Misao iscjeljitelja odašilje se i ona prožima pranupoš i l j a tel ja . O n a b l je sne p r o s t o r o m i p r o na la z in a k u p i n u u p s i h i k o m m e h a n i z m u pa c i je n t a .Nevidljiva je i poput markonijevih valova prolazi kroz

96

nailaze e prepreke i traži osobu koja je uskla ena nanjeno primanje. Želite li lije iti os obu na da l jinumorate prvo o njoj stvoriti mentalnu sliku sve dok neosjetite da ste u vezi s njom. Ovaj psihi ki proces ucijelosti ovisi o mentalno j imaginaci j i iscjeljitelja.Osje aj veze osjetit ete onda kada je ostvaren. O itujese u osje aju bliskosti. I to se doga a na to no opisanina in. Uspjet ete posti i to ve s malo prakse alinekima e to uspjeti i nakon prvog pokušaja. Kada jeveza s udal j enim pac i jentom uspostavl jena k ažitementalno: „Šal jem ti koli inu vitalne energije i snagekoja e te oja ati i izlije iti.5' Tada zamislite (stvorite sisliku) kako prana odlazi iz vašega uma svakim izdisajemr i t mi k o g d i sa nj a , da od m a h po i n j e pu tov a t iprostorom te da naposlijetku stiže do pacijenta i izlije iga. Tretman nije nužno potrebno provoditi u odre ene

,sate prem da to možete initi . Prijem ljivo stanjepacijenta, naravno, ukoliko o ekuje i ukoliko je otvorenvašoj psihi koj snazi, omo gu uje mu primanje vašihvibracija kadgod je to mogu e. Dogovori te li se s njimo to nom vremenu prijenosa energije potrebno vam jedobro se pripremit i - opustit i se i dovesti se u vezu snjime. Ovo je veliki bazi ni princip lije enja na daljinu.S malo prakse init ete jednako dobro kao i svi velikiiscjeljitelji.

97

PROJEKCIJA MISLI

Tijekom posljednje spomenute metode (lije enjena daljinu) dolazi do projekcije misli. Druge e osobeosjetiti djelotvornost na ovaj na in poslanih misli.Važno je zapamtiti slijede e: niti jedna zla, loša misaonikada ne može povrijediti drugu osobu misli koje sudob r e. D o b r e su mis l i uvijek ja e, odre e ni j e ikonkretnije u odnosu na loše. Loše su misli uvijek

98

slabije i inferiornije od dobrih. Osoba, me ut im, možepobudi t i interes i pažn ju druge osobe šalju i j ojmisaone valove na ovaj na in, pune i pranu s porukomkoju želi prenijeti. Želite li ne iju ljubav i naklonost,morate prema toj osobi u sebi imati naklonost i ljubav.Pošaljite mu tu vrstu misli osiguravši se prije da suvaši motivi doista isti. Nikada ne o itujte utjecaj kojinekoga može povrijediti. Ne šaljite misli koje proizlazeiz vaših sebi nih ili ne istih motiva jer takove se mislivra aju svom pošiljatelju s udvostru enom snag om,povrije uju i ga dok kona no nedužni objekt nijepovr ij e en. Psihi ka energija koja se pravoval janokoristi ispravna je. N o, uvajte se „crne magije " ilineispravne i nesvete uporabe. Ovakvo nešto jest kaoda se igrate s dinamitom. Ljudi koji rade ovakve stvarizasigurno e biti kažnjeni pos ljedicama svojih vlastitihdjela. Me ut im, niti jedna osoba s ne istim motivimanikada ne stje e visoki stupanj psihi kih mo i. is tosrce i um neprobojan je štit protiv zlonamjernihpsihi kih snaga. Budi te isti i ništa vas ne možepovrijediti .

STVARANJE PRANE

Uko liko se ikada zateknete u društvu osoba snižim um ni m stanjem i osjetite li depresivni utjecaj

99

njihovih misli, dišite ritmi ki nekoliko puta stvaraju itime dodatnu koli inu prane. Potom se s pomo umetode stvaranja mentalne slike okružite ja jol ikoobl ikovanom misaonom aurom koja e vas zaštititi odgrubih misli i uznemiruju ih utjecaja drugih.

OBNAVLJANJE VLASTITE ENERGIJE

Osjetite li da vam je vitalna energija na vrlo niskojrazini i d a . v a m je pot rebno brzo spremanje novekoli ine, najbol j i na in da to u inite je sl ijede i :p r ib l i ži t e s topal a ( je dno uz d rugo) i spo j i t e ilii s pr ep l et it e pr s t e l i j eve i d es ne ruke na va m anajpogodnij i na in. Ovim pos tu pkom zatvarate krugi s p r i j e a v a t e b i lo k a k a v g u b i t a k p r a n e k r o zekstremitete. Potom dišite ritmi ki i ubrzo ete osjetiti

inak ponovne ispunjenosti energijom.

OBNAVLJANJE ENERGIJE DRUGIH

Ukol iko vašem pri jatel ju nedostaje vitalnostimožete mu po mo i na slijede i na in. Sjednite isprednjega. Vaši nožni prsti neka doti u njegove a njegoveruke neka su u vašim. Tada oboje dišite ritmi ki .

100

Predo ite si mentalnu sliku da šaljete pranu u njegovtjelesni sustav a on neka na u mu ima sliku da pr imapranu. Pasivni ljudi ili ljudi slabog vitaliteta morajubiti oprezni glede izbora osobe s ko jom e provestiovaj eksperiment jer prana osobe loših ili iskvarenihželja bit e obojena misl ima doti ne osobe te muomogu uje kratkotrajan utjecaj nad slabi jom osobom.Me utim, ova posljednja, dakle, osoba nad ko jom jeutjecaj izvršen lako ga može otkloniti zatvaraju i krug(na ve spomenuti na in) i dišu i ritmi ki nekol ikoputa . Tako er je važno da ovaj p o s tu pa k završipro iš uju im disanjem.

ELEKTRIZIRANJE VODE

Voda je medij koji se lako može ispuniti pranom.Postupa k je slijede i. Diš ite ritmi ki i lijevom rukomdržite ašu vode za dno. Tada skupite prste desne rukei protresite ih nježno nad vodom kao da želite otrestikapljice vode s vaših jagodica prstiju u ašu. Tako ermorate zadržati mentalnu sliku prane koja prelazi uvodu. Voda ispunjena energi jom na ovaj e na instimulirati slabu ili bolesnu osobu posebice ako misliizl je enja prate ment aln u s liku pri j enos a prane.U p o z o r e n j e ko je s mo d al i u p r i j a š n j o j v je žb ipr imjen ji vo je tako er i na ovu vježbu pr em da

101

opasnost postoji u znatno manjem stupnju.

STJECANJE MENTALNIH KVALITETA

Nije samo tijelo ono koje um može kontroliratipod utjecajem i smjernicama volje. I um sam može seizvježbavati i obli kovati s p o m o u vježbi d o b r okontrolirane volje. Ono što zapadni svijet pozna je podimenom „mentalna znanost" , yogini znaju ve jakodugo. Osvjedo eno je da mirna i staložena zapovijedstvara uda. No ukoliko je mentalna vježba popra enaritmi kim disanjem djelotvornost je jako pove ana.

Željene kvalitete mogu se ste i zadržavanjem u um uispravnoga mentalnog lika o onomu što se želi tijekomri tmi kog disanja . Na ovaj se na in m o g u s te iravnoteža i samokontrola, željena kvaliteta, pove anasnaga . Nepo že l j ne o so b i ne m o g u se e l imin i ratinjegovanjem suprotnih. Bilo koja ili sve „mentalneznans tvene" vježbe, „ tretmani" i o itovanja mogu seupotrijebiti s yoga ritmi kim disanjem. Iznijet emojednu op u i dobru vježbu za stjecanje i razvitakželjenih mentalnih osobina.

Ležite i zauzmite ugodan položaj ili sjednite drže ikralješnicu uspravno. Predo ite si kvalitete koje želitenjegovati vidjevši sebe kao osobu koja posjeduje tukvalitetu. Naredite svom umu neka je razvije. Dišite102

ri tmi ki vrsto zadržavaju i stvorenu sliku u sebi štodulje možete nastoje i živjeti ideal koji ste postavili usvom umu. Otkrit ete da se pos tupno približavatezadanom i da rastete prema postavljenom idealu. Ritamdisanja pomaže umu u stvaranju novih kombinacija.Student koji je slijedio zapadni sustav otkrit e da jeyoga ritmi ko disanje predivan saveznik pri njegovom„mentalno znans tvenom" radu.

STJECANJE PSIHI KIH KVALITETA

Psihi ke se kvalitete mogu posti i na jednak na inkao i prije spomenute mentalne osobine. Rekavši tone mislim, naravno, da nizak ovjek može postati visokili da se mogu nadomjestit i amputirani ekstremitetiili ostvariti sli na uda. No može biti promijenjenosje aj duševnog mira i spokojstva, hrabrost i fizi kekarakteristike op enito poboljšane voljnom kontrolom,popra ene ritmi kim disanjem. Kako ovjek misli takoizgleda, djeluje, hoda, sjedi. Poboljšano razmišl janjeozna ava pobolj šani izgled i djelovanje. Da biste razvilibilo koji dio tijela usmjerite svoju pozornost na njega.Zadržite mentalnu sliku kako šaljete pove anu koli inuprane ili živ ane energije tome dijelu tijela, pove avaju in jegovu v i t a lnost i razvi ja ju i ga . Ova j se pla nprimjenjuje jednako dobro na bilo koji dio tijela koji

103

želite razviti. Mnogi atleti ari zapadnoga svijeta koristeu svojim vježbama jedan oblik ovakvoga plana. Studentkoji je do sada sli jedio naše instrukcije od ma h eshvatiti na koji na in može primijenit i na elo yoge uovome radu. Op e pravilo vježbanja jednako je kao iu prijašnjoj vježbi (Stjecanje mentalnih kvaliteta).

KONTROLA EMOCIJA

N e p o ž e l j n e e m o c i j e p o p u t s t r a ha , b r i g e ,rastresenosti , mržn je , l jutnje, l j ubomore , zavisti ,potišt enosti podložne su kontroli volje a volji jeomogu eno lakše djelovanje u slu ajevima kada ser i t mi ko disan je prak t ic ir a dok o so b a i zražav a„htijenje". Studenti yoge ovu vježbu drže za jednu odnaju inkovitijih premda napredni yogin od nje ne eimati previše koristi s obzirom da se riješio nepoželjnihmentalnih osobina tijekom svojega duhovnog rasta.Me utim, studentu yoge one e biti iznimno korisnena putu njegova duhovnog rasta.

Dišit e ritmi ki koncentriraju i poz or no st nasolarni pleksus. Šaljite na to mjesto mentalnu zapovijed„iza i". Pošaljite mentalnu zapovijed odlu no i vrstou trenutku kada po nete izdisati i stvorite mentalnusliku neže ljene emocij e koja se o d no si sk up a sizdahnutim zrakom. Ponovite pos tupak nekoliko puta104

i završite s pro iš uju im disanjem a zatim pogledajtekako se osje ate?

Važno je ovdje napomenut i da mentalna zapovijedmora biti postavl jena „i skreno" a ne u šali ili naneozbiljan na in.

TRANSFORMACIJA REPRODUKTIVNEENERGIJE

Yogin posjeduje veliko znanje glede uporabe izlouporabe reproduktivnog principa u oba spola. Nekinagovještaji o tom ezoteri jskom znanju su filtrirani.Korist i l i su ih za padn i pisci pr i obra ivanju ovetema t ike . T i me je u in j eno p uno dobr ih stvari .Na žal o s t , tematika i opseg ove knj ige ne e n a mdopust i t i teorij sku analizu, ali osnove emo ipakizložiti. itatelju emo tako er predo iti prakti nud i s a j nu v ježbu k o j om e m o i t r a n s f o r m i r a t ireproduktivne energije u vitalnu snagu. Na ovaj e jena in tjelesni sustav koristiti umjesto da je prekomjernorasipa. Reproduktivna energija je kreativna energijakoju mo že koristiti itavo tijelo te je transformirati usnagu i vital itet . Ta ko pr eoblikovana pos luž i t eregeneraciji. Shvati li mladi ovjek Zapada ove bazi neprincipe, poštedjet e sebe samog jada i nezadovoljstvau kasnijim godinama. Bit e jak menta lno, mora lno i

105

tjelesno.

Transformacija reproduktivne energije daje velikuvitalnost onima koji je prakticiraju. Bit e ispunjenivelikom vita lnom snagom koja e iz njih zra iti i

i t ova t i se u o n o m e što n a z i v a m o „ o s o b n i mmagnetizmom". Ovako transformirana energija krenute novim kanalima i polu it e veliku prednost. Priroda

j e k o n d en z i r a l a j e d n u o d svo j ih n a j m o n i j i hmanifestacija prane u reproduktivnu energiju svrhakoje je stvaranje. Na jve a koli ina v italne snagek o n c e n t r i ra n a je u n a j m a n j e m p o d r u j u .R e p r o d u k t i v n i o rg a n i s u n a j m o n i j a b at e ri j a ,najmo nije spremište animalnoga života. Njezina sesila može povu i prema gore i upotrijebiti jednakokao što se može i potrošiti za vrijeme uobi ajenihrepr oduktivnih funkcija ili izgubit i u razvratnimužicima. Onim a koji su prou avali yogu vjerojatno jepoznata teorija regeneracije. Ovdje emo u initi jedankorak više. Ne emo dokazivati ili tuma iti. Jednostavno

emo iznijeti injenice.

Yoga vježba za pretvaranje reproduktivne energijevrlo je jednostavna. Povezana je s r itmi kim disanjemi može se lako provesti. Tako er je možete bilo kadavježbati ali posebice je preporu ljiva kada osoba osjetisnažan nagon. Tada dolazi do o itovanja reproduktivneenergije te se ona najlakše m ože transformirat i uregenerativne svrhe. Vježbu provedite na slijede i na in:

106

Koncentrirajte se na ideju o energiji. Odagnaj temisli od bilo kakvih razmišljanja ili imaginacij a oseksu. Padnu li vam takve misli na um, nemojte seobeshrabriti. Jednostavno ih prepoznaj te kao o itovanjeenergije koju namjeravate upotrijebiti za ja anje tijelai uma. Ležite opušteno ili sjednite drže i kralješnicu uuspravnom položaju. Usredoto ite svom um na dizanje(povla enje) reproduktivne energije prema gore dosolarnog pleksusa gdje e biti preobražena i pohranjenakao rezervna sila vitalne energije. Tada dišite ritmi kistvaraju i mentalnu sliku povla enja reproduktivneenergi je sa svakim ud a h o m . Sa svakim udi sa j emzapovijedi te volji da energiju treba povu i prema goreiz reproduktivnog centra u solarni pleksus. Ukolikouspijete ostvariti dobar ritam i ako je mentalna slikaista i jasna, postat ete svjesni odlaska energije prema

gore i osjetit ete njeno stimuliraju e djelovanje. Želiteli pove ati vlastite mentalne snage možete je povu ijoš više prema gore, iznad solarnog pleksusa, do mozga.Za to vam je potrebno izdati mentalnu zapovijed istvoriti mentalnu sliku prijenosa energije do mozga.

ovjek koji vrši mentalno kreativan rad ili tjelesnokreativan rad, bit e sposoban koristiti ovu kreativnuenergiju za vrijeme svojega rada slije enjem predo enihvježbi, povla i energiju uda hom i šalju i je daljeizdahom.

U ovoj vježbi potr ebno je zapamtiti slijede e:

107

nakon punjenja solarnog pleksusa energijom koristimosa mo one dijelove energije koji su na m potrebni .Ostatak ostaje pohranjen u so lar nom pleksusu.

Shva ate, naravno, da nisu reproduktivne teku inete koje se povla e prema gore ve da se ovdje radi op r a n i k o j e ner gi j i ko ja o ž i v l j u j e i v i t a l i z i r areprodukt ivni centar. Ti j ekom vježbe pri j enosa itransformacije glavu možete lagano nagnuti premanapr ijed.

STIMULIRANJE MOZGA

Slijede u vježbu yogini smatraju najkorisni jomme tod om stimuliranja moždane aktivnosti sa svrhomstvaranja jasnih misli i jasnoga razmišljanja. Vježba imapredivan u inak na iš enje mozga i živ anog sustava.Oni koji su skloni mentalnom radu u ovoj e vježbiprona i veliku korist. Radni kapacitet bit e im bolji i

inkovitiji a intelekt e nakon teškog umnoga radaostati svjež i jasan.

VJEŽBA:

Sjednite drže i kralješnicu uspravno. Pogled jeusmjeren prema naprijed a ruke neka po ivaju na

108

bedrenoj kost i , i zme u kol jena i zdjelice. Diš i teritmi ki. Ovaj put ne dišite kroz obje nosnice kao udosadašnjim vježbama. Pritiskom palca zatvorite lijevunosnicu i udahnite kroz desnu. Potom maknite prst izatvorite desnu nosnicu prstom i izdahnite kroz lijevu.Tada, ne mijenjaju i prste udahnite kroz lijevu nosnicui promijenite prste - izdahnite kroz desnu. Potomudahn ite kroz desnu i izdahnite kroz lijevu, itd.Mijenjaj te nosnice na opi sani na in zatvaraju i ihnaizmjeni no s palcem i kažiprstom. Ovo je jedan odnajstarijih oblika yoga disanja.

Predo ena je vježba veoma važna i vrijedno jenjome ovladati. No yoginu je neobi no saznanje da seu zapadnom svijetu ova metoda toliko esto smatra„veliko t a jnom" yoga disanja. Zap adnom itatelju yogadisanje ne predstavlja ništa drugo doli slike Indijcakoji sjedi uspravno ili u lotus položaju i diše mijenjaju ipr itom nosnice. „Sa mo to i ništa više".

N a d a m se da e ovo ma l o štivo otvorit i o iza pa d nom itatelju prema velikim mogu nos tima yogadisanja i mnogobrojnim metodama njihova korištenja.

109

VELIKO YOGA PSIHI KO DISANJE

Postoji oblik psihi koga disanja kojega yoginiprakticiraju prigodice . To n im pr ijevodom ime navježbe nazvali smo ovo poglavlje. Iznijeli smo ga nakraju mno g o b r o j n i h v ježbi zb o g toga š to j e zaprovo enje ovog disanja potrebna prethodna vježbaritmi kog disanja i mentalna imaginacija . Potrebnoje, dakle, prvo nj ima dobro ovladati. Op a na ela„Velikog disanja" mogu se sažeti u staroj indijskoj izreci:„Blagoslovljen je yogin koji diše svojim kostima" .

Ova e vježba s p ra no m ispunit i itav tjelesnisustav; prakti ar e pra nom, kao i ri tmom disanja,ispuniti i energizirati svaku kost, svaki miši , živac,stanicu, tkivo i organ. To je jedno veliko iš enje itavogsustava. Onaj tko ovu vježbu provodi vrlo pažl jivoosje at e se kao da je dobio novo tijelo. Od vrha glavepa do malog nožnoga prsta osje at e se regeneriranimi novim. No neka vježba govori sama za sebe.

1.) Ležite. Zauzmite ugodan i opušten položaj.

2.) Dišite ritmi ki sve dok ne uspostavite savršenritam.

3.) Tada, dišu i i izdišu i, stvorite mentalnu slikuudaha koji se uvla i kroz kosti nogu a potom seiz njih izbacuje;

110

- zatim kroz kosti ruku;

- tada kroz vrh lubanje;

- zatim kroz trbuh;

- potom kroz reproduktivne organe;

- tada neka putuje gore i dolje le nom možd in om;

- neka dah udiše i izdiše svaka pora na vašoj koži

- itavo je tijelo ispunjeno pranom i životom

4.) Dišu i ritmi ki pošaljite tijek prane u sedamvitalnih centara sli jede im redom (koristitementalnu sliku kao kod prethodnih vježbi):

a) u elo

b) u potiljak

c) u bazu mozga

d) u solarni pleksus

e) u sakralno podru je

f) u podru je pupka

g) u reproduktivne organe

5.) Završite kruže i ti jekom prane od vrha glave pado stopala i ponovno prema vrhu glave. Ponoviteovaj postupak nekoliko puta.

6.) Na kraju vježbe prakticirajte pro iš uju e disanje.

111

Yoga ne razvija sa mo željene mentalne kvalitete iosobine s pom o u snage volje združene s ritmi kimdisanjem nego tako er razvija i duhovne sposobnost i ,bolje re eno pomaže pri nj ihovom razvoju. Isto nan a s f i l oz o f i j a u i da ov j e k po s j e d u j e br o j nesposobnosti koje su trenutno u jednom miruju em ilispavaju em stanju ali koje e se evolutivnim razvojemsve ja e razvijati. Tako er nas u i da se ispravnimna po ro m volje kojoj po mažu pogodne okolnosti istanja mož e p o m o i pri razvitku ovih duho vn ihosobina te ih razviti brže nego tijekom uobi ajenog

112

evolutivnog napredovanja. Drug im rije ima, ovjekmože ak i sada razviti duhovne snage svijesti koje jošdugo, dugo ne e postati za jedni kom osob ino m ilivlasništvom njegova naraštaja koji se razvija postupnimnapredovan jem pod utjecajem evolutivnog zakona. Usvim vježbama koje su usmjerene prema tom ciljuritmi ko disanje ima važnu ulogu. Naravno, u s am o mdisanju nema ni ega mis t i nog što bi proizvelo ovakopredivne rezultate. Ali, ritam koji stvara yoga disanjedovodi itav tjelesni sustav, uklju uju i i mozak, podsavršenu kontrolu i u savršeni sklad. Time se postiženajpogodnij e stanje za razvoj pritajenih sposobnosti .

U ovoj knjizi ne emo dublj e ulaziti u filozofijuisto noga duhovnog razvoja jer bi n am za tu temubilo potrebno nekoliko knjiga a tematika je tako erteško razumljiva pa itatelja vjerojatno ne bi zanimala .Postoji i drugi razlog, dobro poznat okultistima, zbogega se ovo znanje ne treba širiti. Me uti m, itatelj

treba znati da onda kada do e vrijeme za slijede ikorak, put pred nj ime bit e široko otvoren. „Ka d a jechela (u enik) spreman, guru (U itelj) se pojavljuje."U ovom emo vas poglavlju uputiti u razvijanje dvijefaze duhovne svijesti.

(I) Svijest o duši .

(II) Svijest o povezanosti duše s univerzalnim životom.

113

Obje predo ene vježbe vrlo su jednostavne i sastojese od vrste mentalne slike i ri tmi kog disanja. Odnjih ne treba o ekivati puno o dmah na po etku. Netreba žuriti. Jednostavno budite zadovoljni . Buditepoput cvijeta koji se razvija od sjemenke do cvijeta.

SVIJEST DUŠE

Stvarno „ Ja" nije tijelo, pa ak niti ovjekov razum.I jedno i drugo tek su samo d io njegove osobnosti,njegovog manjeg „ja". Stvarna „bit" je Ego, o itovanjekojeg je u individualnosti. Stvarna „b it " neovisna je otijelu koje nastanjuje; neovisna je ak i o mehanizmurazuma kojeg koristi kao instrument. Stvarna „bi t" jekapljica iz Božansko g Oceana; vje na je i neuništiva.Ne može umrijeti ili biti uništena. Bez obzira na tijelo„stvarna bit" uvijek postoj i. To je Duša. Ne mislite onjoj kao o ne emu što je odvojeno od vas; vi ste Dušaa tijelo je nestvaran i prolazan d io vas samih koji sesvakodnevno materijalno mijenja i kojeg ete jednogadana napustiti. Možete razviti svoje sposobnosti takoda one pos tan u svjesne realnost i Duše i n jezineneovisnosti o tijelu. Plan yoge za ovakav razvitak jemeditaci ja o stvarnoj „bit i" ili Duš i koja je popra enaritmi kim disanjem. Vježba koju ovdje i znosimo jenajjednostavniji oblik.114

VJEŽBA:

Zauz mi te ugodan i opušta ju i polož aj . Dišiteritmi ki i meditirajte o stvarnoj „Bi t i" razmišljaju i osebi kao o bi u koje je neovisno o tijelu - o bi u kojene ovisi o tijelu iako ga nastanjuje, ali ga odlukomvlastite volje može i napustiti. Mislite o sebi ne kao otijelu, ve kao o duhu. Mislite o svom tijelu kao oljusci, korisnoj i ugodnoj ali koja nije stvaran dio vassamih. Mislite o sebi kao o neovisnom bi u koje koristitijelo zato jer mu ono koristi. Za vrijeme meditacijepotpuno zanemarite itavo tijelo. Otkrit ete da estopostajete potpuno nesvjesni tijela. init e vam se kaoda ste izvan tijela u koje se možete vratiti uvijek kadaste završili s vježbom.

Ov o je srž yoga meditat ivne disajne metod e .Upornoš u provo enja ove vježbe dobija se predivanosje aj o stvarnosti Duše te gotovo potpuna neovisnosto tijelu. S pove anom sviješ u esto dolaz i osje ajbesmrtno st i. Os o b e e po eti pokazivati zna kovedu hov no g razvitka koje e primje ivati one samejednako kao i drugi.

N o , ne smijete si dopus tit i zanesenost o v o mv j e ž b o m ; n e m o j t e p r evi š e ž iv je t i u „ g o r n j i mpodru j ima" ili prezirati tijelo jer se ovdje, na ovojfizi koj razini nalazimo s nekom svrhom. Ni na kojise na in ne smiju zanemariti brojna iskustva koja ovdje

115

sakupljamo niti se smije prestati poštovati tijelo kojeje Hr a m Duha.

UNIVERZALNA SVIJEST

D u h ovjeka, najviše o itovanje njegove Duše,kapljica je u oceanu Duha , jasno odvojena i razli itaali ipak stvarna u dodiru sa samim oceanom i sa svakomkaplj icom u njemu. Razvi jaju i se u duhovnoj svijestiovjek sve više i više pos taje svjestan svoje povezanost i

s Univerzalnim D uh o m ili Univerzalnim Um o m , kakoga ve neki uobi avaju nazivati. Ponekad osje a kaoda je s nj im gotovo sjedinjen a tada se taj osje ajkontakta i odnos a gubi. Yogin pokušava posti i tostanje univerzalne svijesti meditaci jom i disanjem.Mnogi su na taj na in postigli najviši stupanj duhovnogpostignu a mogu ovjeku na ovom stadiju njegovapostojanja . itatelju za sada nisu potrebne više uputep o v e z a n e s o s t v a r i v a n j em n aj v i š i h d u h o v n i hpostignu a zbog toga što mora u initi toliko toga prijenego li postane pripremljen primiti ih. Zbog toga jed ob r o nau it i elementarne stadi je yoga vježbi zarazvijanje univerzalne svijesti. Bude li itatelj uporanotkrit e na ine i metode kojima može napredovati.Put se uvijek otvara on ima koji su spremni kora atinjime. Slijede a e vježba uvelike koristiti onima koji116

žele razviti univerzalnu svijest. Potrebno ju je vježbati.

VJEŽBA:i

Položite tijelo u ugodan i opuštaju i položaj .Diš ite ritmi ki i meditirajte o odnosu s Univerzalnimu m o m kojega ste vi samo djeli , atom. Mislite o sebik ao da ste u d o d i ru sa sv i me , ka o da ste d i osveukupnosti. Vidite sve kao Jedno a svoju dušu kaodio toga Jednog. Osjetite primanje vibracija od velikogUniverza lnog Uma . Osjetite da dijelite njegovu mo ,snagu i mudrost. Slijedite dva pravca meditiranja:

Svakim udisajem zamislite da uvla ite snagu i moUniv er za lnog a Um a . Ka d a izdi šete za mis l i t e dapredajete drugima tu mo u isto se vrijeme ispunjuju iljubavlju prema svakom živom bi u žele i da ono pr imij e d n a ki b la go s l o v ko j i vi s a d a pr i m a t e . N e k auniverzalna snaga prodre u vas; neka vas u cijelostiprožme.

U m ne ka v a m b ud e u s t a n j u p o š t o v a n j a .M e d i t i r a j t e o v e l i a n s t v e n o s t i i uz v i š e no s t iUniverzalnoga U ma. Otvorite se uplivu Božanskem u dr os t i koja e vas i spuni t i p ros v j e t l ju j u o mmudroš u. Nakon toga dopustite da ona s vas predena vašu bra u i sestre koje volite i kojima želite pomo i.

117

Oni ma koji e ju prakticirati, ova vježbu dajenovopronadeni osje aj snage, mo i i mudrosti te osje ajdu hov ne egzaltaci je i b lagoslova. Vježba se m o raprakticirati na ozbiljan na in pun poštovanja. Ne smijejoj se pristupiti neozb il jno i površno.

OP E UPUTE

Vježbe koje smo predo ili u ovom poglavlju tražeispravan ment alni stav. Uko l i ko se olak o shvate,ukoliko su osobe same po sebi neozbil jne te nemajuizgra eni osje aj za duhovnost ili poštovanje bolje jeda ih presko e. Jer rezultati koje e dobit i ne e biti niod kakove koristi. Ova je vježba namijenjena samonekolicini onih koji je mogu shvatiti.

Za vrijeme meditacije um neka bude fiksiran naideje koje vježba sadrži sve dok se one malo po malone razjasne u vašem u mu i postupno se ne o ituju ustvarnu svijest unutar vas samih. Um e s vremenompostati pasivan i miran a mentalna e se slika jasnooblikovati. Ne prakticirajte ove vježbe pre esto i nedopustite da vas predivan osje aj koji doživite udalj iod svakodnevnice. Ona je korisna i nužna pa zatonikada ne odbacujte lekciju bez obzira koliko vam jeona teška i neugodna. Neka iz nerazvijenoga dijelavaše svijesti izraste radost i neka vas uzdigne. Životne118

situacije i razni doga aji mogu vas uznemirit i, initivam teško e, ali nikada ne dopustite pristup osje ajunezadovoljstva i ga enja. Sve je dobro i sve ima svojemjesto.

Puno je onih koji e vježbaju i s vremenom željetiznati nešto više. Budite sigurni da ete prona i onošto tražite. Krenite hrabro s povjerenjem, uvijek drže isvoje lice prema Istoku, mjestu na kojemu se pojavljujeizlaze e sunce.

ST OJE YOGA FILOZOFIJA?

Yoga filozofija sadrž i u enja koja su p l odovis to l j et ne mis l i , i stra ži va nja , ek sp er imen t ir a n ja idemonstr iranja naprednih umova yoga u itelja Indije,Kal de je , Perzije, Eg ipta i ant i ke Gr ke, sve dodanašnjih dana - od Majstora do u enika, od guruado chele. To je najstarija filozofija na svijetu premdaje zapadni svijet gleda kao „poruku" s Istoka novijegdatuma.

ITELJI

Odu vi j e k , u svih r az dob l j i ma , p os to j a l e sunapredne i uzvišene duše u ljudskome tijelu poznate

119

kao yoga u itelji ili adepti. Mnogobrojne pri e o nj imav e i n o m s u i m a g i n a c i j a na s t a l a u u m o v i m anadahnutih pisaca željnih senzacionalizma. Majstoriyoge su se uzdignuli s nižih na više razine svijestisteknuvši tako mudrost , mo i osobine koje se ovjekuprosje ne svijesti ine udesnima. Jedan indijski tekstgovori o njima na slijede i na in: „Njemu, koji jeuznapredovao Putem, tuga prestaje biti problemom.Nestaje vezanost, nestaju prepreke. Slobodan je. Zanjega više ne postoji nesvjesno ro enje. Stara je karmais t rošena , a on ne stvara novu. N jeg ovo je srceos lobo eno želje za budu im životom. Nove žudnjene izrastaju unutar njegove duše. On je poput svjetiljkeplamen koje nastaje iz ulja Duha a ne iz ulja vanjskogasvi je ta . M a j s t o r i yoge sp o s o b n i su pr o i kr ozmaterijalne prepreke, zidove, itd. Mogu se istovremenoprikazati na nekoliko mjesta. Imaju mo uti zvukovenevidljivoga svijeta koji su druga iji od zvukova ovogasvijeta fenomena. Tako er je sposoban itati najtajni jemisli drugih i vidjeti nj ihov karakter."

Takvi su yoga U itelji.

STVARNOST I IMITACIJA

Z a p a d n i i tate l j d oi s t a m o ž e biti z b un j e nyoginima, njihovom filozofijom i praksom. Putnici120

su o Indiji pisali svakojake pri e o fakirima i s l i nimos obama koji se pronalaze uz velike ceste i na gradskimulicama a koji se nazivaju yoginima. Zbog toga nimalone iznena uje mišljenje koje prosje an ovjek Zapadaima o yoginu. Vidi ga kao ispijenog, tjelesno istrošenog,fanati nog, prljavog i neukog Hindusa koji sjedi uodre enom položaju sve dok njegovo tijelo ne postaneukru eno; ili drži ruku u zraku sve dok se ona potpunone atrofira i osuši se nakon dugog niza godina; ili

vrsto poveže svoju stisnutu šaku sve dok nokti neprobiju kožu dlana i urastu duboko u meso. Da, tiljudi doista postoje ali njihove tvrdnje da su oni yoginibesmislene su i nevrijedne u odnosu na pravog yogina.Može mo to usporediti s primjerom kada bi sebi berakukuruza nad jenuo titulu „doktora" ili kada bi seuli ni prodava predstavljao kao rektor Harvardskogsveu ilišta.

YOGA - TROSTRUKI PUT

Yoga se dijeli na nekoliko grana. Neke u e kakokontrolirati tijelo, a druge pou av aju o na jvišemd u h o v n o m r a zv i t ku . L j u d i i m a j u r az l i i t etemperamente te ono što je najbolje za jednog, nijepr imj en j i v o za d rugo ga . J e d n a e o s ob a tražit inapredovanje i razvitak duž jednoga pravca, druga duž

121

drugoga a tre a e krenuti sasvim druk ijim smjerom.Yoga filozofija u i da je put koji je najprimjenjiviji

o v j e k ov o m o p e m te m p e r a m e nt u i n j e g o v i msklonostima, najpogodniji za njega u dan om tenutku.Put post ignu a dijeli se na tri razreda koji vode doGlavne ceste. To su:

Raja yoga

Ka rma yoga

Gnani yoga

Svaki od ova tri oblika yoge predstavlja put kojivodi do Velike ceste. Tim putevima mogu napredovationi kojima najviše odgovaraju, ali svi oni vode do istogaodrediš ta. Sada eme jezgrovito opisati svaki do njih.Yogi nima su oni poznati kao „Trostruki put" .

RAZLI ITE GRANE

Svaka grana ili razred yoge predstavlja put kojivodi prema jednome kraju - razvoju i rastu. Ona j tkoprvo želi razviti, kontrolirati i oja ati svoje fizi ko tijelokako bi ga pripremio za Višu Bit, slijedi put Hat hayoge.

Onaj tko želi razviti snagu volje i mentalne osobinerazvijaju i unutarnja osjetila i pritajene mo i, slijediput Raja yoge.

122

O n a j tko se žel i r azv i j a t i p r o u a v a n j e mfundamentalnih na ela i predivnih životnih istinaslijedi put Gnani yoge.

Onaj tko želi rasti s jedinjen s J ednim Životompod utjecajem ljubavi, slijedi put Bhakti yoge.

Me ut im, to ne zna i da student treba slijeditisamo jedan put. Zapravo, vrlo malo njih to ini.Ve inase želi upoznat i s na elima nekoliko grana, u iponešto o svakoj, daju i prednost on im granama yogekoji im najviše odgovaraju. Ta privla nost bi lo kojemrazredu yoge naznaka je potrebe, traženja te je stogapokazatel j koj im putem treba krenuti.

Do bro je da svatko zna ponešto o Hatha yogi kakobi pro ist io tijelo, oja ao ga i držao zdravim da bi onomoglo postati instrument Višeg „Ja". Dobro je da svatkoponešto zna o Raja yogi kako bi mogao shvatiti vježbei kontrolu razuma kao i uporabu volje. Dobro je znatimu dro s ti Gna n i Yoge kako bi se mogle ostvarit ipredivne bazi ne istine života - znanost o posto janju -znanstvena i intelektualna znanja o velikim životnimpitanjima kao i o onome što se nalazi u pozadini života- Z a g o n e t k a U n i v e r z u m a . T ako e r je po t r e bn opoznavati Bhakti yogi kako bi se shvatila velika u enjaglede ljubavi koja prož ima sav život. Na jp ogodni j ina in napredovanja duž okultnih pravaca jest onaj kojiizbjegava odlazak u ekstreme u bilo kojoj od granasubjekta, ali koji, slijede i vlastitu sklonost prema jednoj

123

grani yoge, održava op enitu upoznatost s nekolikostadija velike filozofije. Na kraju, ovjek mora razvijatisvoju mnogostrukost. Slijede i ovaj smjer izbjegavamojednostranost, fanatizam, uskogrudnost, kratkovidnosti bigotriju.

ONI KOJIMA SU U ENJA NAMIJENJENA

Ova je knj iga nami jenje na s a m o o ni m a koj iosje aju iskrenu privla nost prema višim u enjima.On a su za istinoljubive studente inspirirane v isokimmot iv ima. Oni koj ima su ova u enja namijenjenaosjetit e se nj ima privu eni . Osjeti te li naklonostprema njima , osjetit ete zadovoljstvo kada ih po neteprou avati. Znanje je u cijelosti namijenjeno traženjuvašeg Višeg „ Ja" . Odlu ka o traženju ovisi o vamasamima. Oni koji su primili bljesak unutarnjega života,yoga filozofija pružit e blago u obliku najdragocjenijihdragulja. Svakim novim prou avanjem dobivaju se novikamen i. Veliko e biti prvo objavljenje onoga što suitav život slijepo tražili. Veliki e biti prvi komadi

duhovnoga kruha koji e zadovoljiti glad duše. Velikae biti prva šalica vode iz Izvora života. Oni kojima je

ovo u enje namijenjeno prepoznat e njegovu porukui ne e više biti isti kao prije. I kao što pjesnik kaže:„Kada pro em, moja me djeca prepoznaju". Jednako124

e tako djeca Svjetla prepoznati u enje koje je njimanamijenjeno.

Što re i drugima ? Vr emenom e i oni postat ispremni za veliku poruku. Neki e bit i spos obnirazumjeti u enja, dok e drugi nejasno prepoznavatiprve ko ra k e . S t u d e n t e, m e u t i m , otk r i t i dapolaganjem nogu na jednu od tih stuba, nazire onošto se nalazi na onoj iznad. I to e mu dati snage ipovjerenje u initi još jedan korak. Neka nitko ne budeobeshrabren. Sama injenica da vas ovo u enje privla i,vremenom e razotkriti svoje zna enje. Prou avajte jei koprena e se polako dizati sve više i više. Mal o pomalo vidjet ete što se nalazi izme u vas i onoga Iza.

125,