Nastanak i razvoj EU

EU: 27 drava lanica

povrina: vie od 4.325.675 km

stanovnitvo: vie od 502 milijuna

In varietate concordia (Ujedinjeni u razliitosti)

Stoljeima je ideja o ujedinjenoj Europi zaokupljala filozofe i

vizionare.

Meu njima su bili Pierre Dubois, Pierre Joseph Prudhon,

Claude Henri de Saint-Simon, Jean Jacques Rousseau,

Giuseppe Mazzini, Victor Hugo i Immanuel Kant

Victor Hugo je 1849. izgovorio proroanske rijei:

Doi e dan kada e se svi narodi ovog kontinenta, a da pri tom ne izgube svoja razlikovna obiljeja ni slavnu osobnost, ujediniti u vii oblik zajednitva i stvoriti europsko bratstvo. Doi e dan kada e trita otvorena za ideje predstavljati jedinu bojinicu. Doi e dan

kada e glasovi s birakih mjesta zamijeniti metke i bombe.

Razliiti EU pokreti kroz povijest

1834. - pokret Mlada Europa (J. Manzini )

1876. - Europski kongres za mir (Garibaldi)

1946. - Europska unija federalista

1948. - Haki kongres

IDEJA MONNETA I SCHUMANA

Povijesni uzroci i povodi nastanka EU lee u nastojanju da se

onemogui ponavljanje strahota koje su Europi i svijetu donijela dva

svjetska rata.

J. Monnet (1888. 1979.)

prvi zakljuak:

Gdje je promjena bila prihvaena, rast je bio osiguran ... spoznao

sam da je potrebno i mogue organizirati promjene.

.gdje je organizacija tu je stvarna mo.

Izvore EU mogue je traiti i stoljeima unazad, ali za veinu

je EU plod politike i ekonomske atmosfere u kojoj se Europa

nala neposredno nakon II. svjetskog rata.

Po rijeima prvog predsjednika Europske komisije Waltera

Hallsteina

...nova, integrirana Europa nije stvorena nego je ponovno

roena

5. svibnja 1949. - u palai Saint James u Londonu potpisan statut

kojim je osnovano Vijee Europe

potpisalo ga je deset zemalja: Belgija, Danska, Francuska, Irska,

Italija, Luxemburg, Nizozemska, Norveka, vedska i Velika

Britanija

prva sjednica je odrana u Strasburgu, koji je postao i stalnim

sjeditem Vijea.

Jean Monnet i Robert Schuman

po zamisli Jeana Monneta (u to vrijeme francuski stratega

i strunjak za razvoj) koji je uvidio da je jedini uinkoviti

nain za spreavanje sukoba izmeu Francuske i

Njemake uspostava kontrole nad Ruhrskom oblasti,

sreditu njemake teke industrije i vojne industrije,

stvoren je prijedlog o stavljanju francuske i njemake

proizvodnje ugljena i elika pod zajedniku upravu, tzv.

Visokog povjerenstva

9. svibnja 1950.

Schumanova deklaracija

prijedlog Jean Monneta podran je od glavnih europskih

voa toga vremena

po prvi puta je izloen javnosti 9. svibnja 1950. u

govoru francuskog ministra vanjskih poslova Roberta

Schumana koji je za njega sastavio sam Monnet

9. svibanj - obiljeava se kao Dan Europe

Proslava Dana Europe 2006. u Bruxellesu

9. svibnja 1950.

Schumanova deklaracija

Taj rat koji je rat u mislima mora se pobijediti orujem mate:

ugljen i elik razlog razdora u dva rata, zato ne upravljati njima

zajedno Europa nee biti izgraena odjednom, ili prema jedinstvenom planu. Bit e izgraena kroz konkretna ostvarenja kojima e se prvo stvoriti de facto solidarnost. Pribliavanje europskih nacija zahtjeva eliminaciju dugogodinjih sukoba izmeu Francuske i Njemake. Svaka poduzeta akcija mora se u prvom redu ticati te dvije zemlje. Tako uspostavljena solidarnost u proizvodnji uinit e da rat izmeu Francuske i Njemake postane ne samo nezamisliv, ve i materijalno nemogu.

Schumanova deklaracija

Udruivanjem bazine proizvodnje i

uspostavom nove Visoke vlasti ije e

odluke obvezivati Francusku,

Njemaku i druge drave lanice, ovaj

e prijedlog dovesti do ostvarenja

prvog konkretnog temelja europske

federacije nune za ouvanje mira.

cilj ujedinjavanja bilo je stvaranje ekonomske integracije

faze ekonomske integracije:

zona slobodne trgovine

carinska unija

zajedniko trite

ekonomska unija

monetarna unija

ekonomska i monetarna unija

potpuna ekonomska unija

Pariki ugovor - EZU

1950. Schumanov plan podloga za osnivanje Europske

zajednice za ugljen i elik

18. 4. 1951. potpisan Pariki ugovor (stupio na snagu 23.7.1952.,* istekao 2002.)- osnovana je Europska zajednica za ugljen i elik (EZU): drave osnivaice - Belgija, Francuska,

Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemaka

osnovana neovisna organizacija sa supranacionalnim ovlastima

na koju je preneseno upravljanje tada stratekim resursima

ugljenom i elikom, te je stvoreno zajedniko trite za ugljen i

elik kako bi se izbjegli budui ratni sukobi

J. Monnet imenovan prvim Visokim Povjerenikom

* ugovor stupa na snagu kad ga ratificiraju (potvrde) sve drave potpisnice na nain predvien njihovim zakonodavstvom

Rimski ugovori - EEZ

25. 3. 1957. potpisani Rimski ugovori (stupili na snagu 1.1.1958.)- uspostavljene dvije nove Zajednice Europska Ekonomska Zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM)

1. 1. 1958. - Konstituirana Europska komisija , prvi predsjednik Walter Hallstein

19. 3.1958. - odrana prva sjednica Europskog parlamenta. Prvi predsjedik Robert Schuman.

temeljni ciljevi ukljuuju stvaranje zajednikog trita i produbljenje ekonomske integracije meu dravama lanicama u razliitim podrujima politika

lanak 2. Ugovora o EEZ:

Zajednica e imati kao zadatak, uspostavom zajednikog trita i postupnim

ujednaavanjem ekonomskih politika drava lanica, promovirati u cijeloj

zajednici harmonini razvoj ekonomskih aktivnosti, stalni i uravnoteeni

napredak, porast stabilnosti, ubrzani rast ivotnog standarda i uu suradnju

izmeu drave koje joj pripadaju.

EEZ stvorena je s ciljem da se gospodarska suradnja s podruja ugljena i elika proiri na nova podruja

uspostavljena je carinska unija meu dravama potpisnicama (Belgija, Francuska, Italija, Luksemeburg, Nizozemska i Njemaka)

postavljeni su kriteriji i temeljni ciljevi stvaranja zajednikog trita koje bi osiguralo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala.

EURATOM postavio je za svoje ciljeve razvoj istraivanja

nuklearne energije i njezine upotrebe u civilne svrhe: vizija osnivaa naglaavala je gospodarsku suradnju kao temelj za

daljnju i dublju zajednicu meu narodima

Ugovor iz Bruxellesa

8. travnja 1965. u Bruxellesu potpisan Sporazum o udruivanju

Europske zajednice za ugljen i elik (ECSC), Europske

ekonomske zajednica (EEZ) i Europske zajednice za atomsku

energiju (EURATOM) u jednu Ekonomsku zajednicu (EZ) tj. u

Europsku zajednicu.

Ugovor je stupio na snagu 1. srpnja 1967. kada se ukidaju carine

izmeu drava lanica

Jedinstveni europski akt

17. i 28.2.1986. potpisan Jedinstveni europski akt (stupio

na snagu 1.7.1987)

otvoren je put za potpunu uspostavu jedinstvenog trita

reforma osnivakih ugovora radi bre uspostave

unutarnjeg trita i uvoenja uinkovitijeg i

jednostavnijeg naina donoenja odluka

Unutarnje trite

Definicija unutarnjeg trita ula je u Osnivake

ugovore Jedinstvenim europskim aktom, a danas je

sadrana u:

l. 26. st. 2. UFEU (ex l. 14. st. 2. UEZ)

(2) Unutarnje trite obuhvaa:

- prostor bez unutarnjih granica

- u kojem se jami slobodno kretanje roba, osoba, usluga i kapitala

- u skladu s odredbama Ugovora.

Maastricht - UEU

7.2.1992. potpisan Ugovor iz Maastrichta Ugovor o

Europskoj uniji (stupio na snagu 1.11.1993)

prvi put uveden pojam Europska unija

Europska ekonomska zajednica (EEZ) preimenovana je

u Europsku zajednicu (EZ)

uspostava Europske unije kao krovnog pojma koji

ukljuuje tri Europske zajednice (Europsku zajednicu za

ugljen i elik, Europsku ekonomsku zajednicu i Europsku

zajednicu za atomsku energiju) te meuvladine oblike

suradnje: zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku i

policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima

Od stupanja na snagu Ugovora iz Maastrichta (1993) do

stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona EU se ilustrirala

prikazom tri stupa:

1. stup obuhvaao je tri Zajednice te jedinstveno trite i

jedinstvenu valutu

2. stup zajednika vanjska i sigurnosna politika

3. stup - suradnja u pravosuu i unutarnjim poslovima

odnosno suradnja policije i pravosudnih tijela u

kaznenim pitanjima

EUROPSKA UNIJA

EUROPSKA UNIJA

ciljevi, institucije, naela

promjene osnivakih ugovora, primanje novih lanica, nadlenost Europskog suda

EUROPSKE

ZAJEDNICE

supranacionalna

organizacija

EZU

EUROATOM

- Odluke se donose nadnacionalnom

metodom (kvalificirana

veina)

ZAJEDNIKA

VANJSKA

I SIGURNOSNA

POLITIKA

(CFSP)

tradicionalni oblici

suradnje

- odluke jednoglasno

SURADNJA POLICIJE

I PRAVOSUA U

KAZNENIM

STVARIMA (PJCC)

tradicionalni oblici

suradnje

- odluke jednoglasno

priprema za uvoenje monetarne unije

Uvedeni tzv. Maastrichtski kriteriji vezani za zajedniku

valutu EURO

pet kriterija koji govore je li drava spremna usvojiti

euro kao svoju valutu:

Maastrichtski kriteriji

Stabilnost cijena (Price stability): stopa inflacije ne smije biti via od 1,5 posto

od prosjene stope inflacije tri zemlje lanice s najniom inflacijom u

prethodnoj godini.

Proraunski manjak (Budget deficit): U pravilu mora biti manji od 3% bruto

domaeg proizvoda (BDP).

Dug (Debt): Javni dug ne smije premaiti 60% BDP-a, ali zemlji s veim javnim

dugom bit e doputeno usvojiti euro ako je uoljiv trend dugotrajnog

smanjivanja javnog duga.

Kamate (Interest rates): dugorone kamate ne smiju premaiti 2% kamatne stope

tri zemlje lanice s najniom inflacijom u prethodnoj godini.

Stabilnost teaja (exchange rate stability) : Teaj domae valute mora ostati

unutar unaprijed ostavljenih margina fluktuacije najmanje dvije godine.

Ugovor iz Amsterdama

2.10.1997. potpisan Ugovor iz Amsterdama (stupio na

snagu 1.5.1999.)

tehnika prilagodba i numeracija lanaka i konsolidacija

Ugovora o EZ i Ugovora o EU

Sporazum o socijalnoj politici postaje dio Ugovora o EZ

uvedena mogunost pojaane suradnje izmeu pojedinih

drava lanica

uvodi se Schengenski aquis u okvire Ugovora o EU i

Ugovora o EU putem posebnih protokola

Ugovor iz Nice

21.2.2001. potpisan Ugovor iz Nice (stupio na snagu

1.2.2003)

mijenjaju se Ugovor o EUi Ugovori o osnivanju

Europskih zajednica

reforma institucija EU radi lakeg prihvata novih drava

lanica

Najvanije odredbe Ugovora iz Nice odnose se na:

sastav institucija,

nain odluivanja u Vijeu (neka pitanja iz podruja za koje je ranije bilo

predvieno jednoglasno odluivanje sada zahtijevaju donoenje odluke

kvalificiranom veinom),

uspostavu EUROJUST-a tijela za borbu protiv kriminala,

Pojaana suradnja ne smije stvarati prepreke ili diskriminaciju u

trgovini meu lanicama ili ugroziti konkurenciju.

1. sijenja 2002. - uvoenje eura u 12 drava tzv. euro-

zone

ISO 4217 Kod - EUR

Korisnik - zemlje lanice EU

Inflacija - 1.8 %

Najmanja jedinica1/100 - cent

Kovanice -1, 2, 5, 10, 20, 50 centa,

- 1, 2

Novanice - 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500

Nacionalna banka - Europska sredinja banka

Euro se od sijenja 2011. koristi u 17 drava tzv. Eurozone:

Austrija

Belgija Luksemburg

Cipar Nizozemska

Estonija Njemaka

Finska Malta

Francuska Portugal

Grka Slovaka

Irska Slovenija

Italija panjolska

lanstvo u EUROZONI

osim ovih drava euro je od samog poetka u slubenoj

uporabi i u Andorri, Monaku, San Marinu, Vatikanu,

Crnoj Gori te na Kosovu

svaka drava koja ulazi u EU ima obvezu uvoenja

EURA kada dosegne sve tzv. kriterije iz Maastrichta

Hrvatska nee biti lanica EUROZONE odmah po

ulasku u EU

Ugovor iz Lisabona

2005. - Francuska, Nizozemska, Luxembourg NE Ustavu za EU

13.12.2007. potpisani ugovori iz Lisabona (stupio na snagu 1.12.2009. nakon to su i Irci izglasali DA) tzv. Reformski ugovor

Ugovor o Europskoj zajednici preimenovan u Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU)

modernizacija radi stvaranja demokratinije, uinkovitije i transparentnije Unije s visokim stupnjem participacije graana u odluivanju

EU dobiva pravnu osobnost i postaje pravna sljednica Europske zajednice

vee ovlasti Europskog parlamenta u odluivanju, nove institucije i funkcije

(sline ciljeve sadravao je i Ugovor o Ustavu za Europu, potpisan 29.10.2004. koji nikada nije ratificiran)

efovi drava lanica i vlada na potpisivanju Ugovora iz

Lisabona

Povelja temeljnih prava EU

proglaena 7.12.2000. te prilagoena i ponovno proglaena 12.12.2007., stupila na snagu 1.12.2009.)

premda su Povelju inicijalno proglasili i potpisali predsjednici Europskog parlamenta, Komisije i Vijea u Nici 2000. godine, pravno obvezujuu snagu jednaku Osnivakim ugovorima dobiva stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona

sadri katalog graanskih, politikih, gospodarskih i socijalnih prava graana EU te je obvezujua za institucije i druga tijela EU u skladu s naelom supsidijarnosti kao i za drave lanice u implementaciji prava EU-a

OSNIVAKI UGOVORI

PARIZ 1951 -stupio na snagu 1952

RIM 1957 -stupio na snagu 1958

EZU EURATOM Ugovor o osnivanju

EEZ

Ugovor o spajanju (1965) Bruxelles -stupio na snagu 1967. spajaju se izvrna tijela

EZU, EEZ i EURATOM -od sad EZ ima jednu Komisiju i jedno Vijee

Europski Jedinstveni Akt 1986 mijenja se Ugovor iz Rima

Maastricht 1992 Ugovor o Europskoj uniji stupio na snagu 1993.

EZU EURATOM EZ EU

Amsterdam 1997 (revizija Ugovora iz Maastrichta) Ugovor stupio na snagu 1999

EZU EURATOM EZ EU

PROIRENJA EU

1951. osnovana je Europska zajednica za ugljen i elik, 6 drava osnivaa: Belgija, Francuska, Njemaka, Italija, Luxemburg i Nizozemska

1957. (1.1.1958.) Europska ekonomska zajednica

1973. pristupaju Danska, Irska i Velika Britanija.

1981. pristupa Grka

1986. lanice postaju panjolska i Portugal

1995. pristupaju Austrija, Finska i vedska

2004. punopravnih lanicama postaju i eka, Maarska, Poljska, Slovaka, Slovenija, Estonija, Latvija, Litva, Cipar i Malta

1.1.2007. pristupile su Bugarska i Rumunjska

2013HRVATSKA

Postupak proirenja EU

- od samog poetka integracijskog procesa u Europi svim

dravama na europskom kontinentu bila je otvorena

mogunost da zatrae lanstvo u EU

lank 49. UEU

... zahtjev za lanstvo moe podnijeti svaka europska

drava ije ureenje poiva na naelima slobode,

demokracije, potivanja ljudskih prava i temeljnih

sloboda te vladavine prava, to je ureeno lankom 2.

UEU.

lanak 49

(ex l. 49 UEU)

... Europski parlament i nacionalni parlamenti trebaju biti

obavijeteni o zahtjevu drave za lanstvom. Drava koja podnosi

zahtjev mora ga uputiti Vijeu EU koje jednoglasnom odlukom

nakon konzultacija s Komisijom i dobivanjem suglasnosti

Europskog parlamenta koja mora biti donesena veinom glasova.

Uvjeti za pristupanje i prilagoavanje Osnivakim ugovorima koje

zahtjeva ovakvo pristupanje predmet su sporazuma izmeu

drava lanica i drave pristupnice. Ovaj sporazum mora biti

podnesen na ratifikaciju svim dravama ugovornicama u skladu s

pravilima njihovih ustava.

Kriteriji iz Kopenhagena

1993.- na sastanku Europskoga vijea u Kopenhagenu elnici drava lanica EU sloili su se da e primiti u lanstvo EU drave koje izraze elju za tim

punopravnim lanicama drave mogu postati kad ispune sljedee kriterije:

(1) politiki kriteriji: stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, potivanje ljudskih prava i manjinskih prava te prihvaanje politikih ciljeva Unije;

(2) gospodarski kriteriji: postojanje djelotvornog trinog gospodarstva te sposobnost trinih imbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i trinim zakonitostima unutar Unije;

(3) pravni kriteriji: sposobnost i obveza usvajanja cjelokupne pravne steevine EU-a te prihvaanje ciljeva politike, gospodarske i monetarne unije.

zahtjev za lanstvo drava podnosi Vijeu EU

Vijee EU podneseni zahtjev upuuje na razmatranje Europskom

vijeu i poziva Komisiju da izradi miljenje (tzv. avis) o

spremnosti drave podnositeljice zahtjeva za prihvaanje i

ispunjavanje uvjeta za lanstvo

u svrhu ocjene spremnosti Europska komisija upuuje dravi

podnositeljici zahtjeva upitnik s pitanjima o politikom i

gospodarskom stanju drave, te sposobnosti preuzimanja pravne

steevine EU po pojedinim poglavljima

dravna uprava drave podnositeljice zahtjeva odgovora na ta

pitanja i uruuje Komisiji odgovore

po primitku odgovora Europska komisija donosi miljenje kojim ocjenjuje stanje i

mogunosti drave podnositeljice zahtjeva glede ispunjavanja uvjeta za lanstvo te

preporuku u pogledu otvaranja pregovora o primitku u lanstvo EU

miljenje i preporuke Komisija upuuje Europskom vijeu koje donosi konanu odluku

o odobravanju statusa kandidata dravi podnositeljici zahtjeva za lanstvo i o otvaranju

pregovora za lanstvo

(dosada je Komisija jednom donijela negativno miljenje i odbacila zahtjev (Turska

1989.), a jednom je Europsko vijee unato negativno intoniranom miljenju Komisije

preporuilo pregovore (Grka 1976.)

Europsko vijee, takoer, moe na osnovu pozitivnog miljenja Komisije dravi

dodijeliti status kandidata, ali poetak pregovora uvjetovati ispunjavanjem odreenih

uvjeta.

nakon formalnog otvaranja pregovora slijedi faza analitikoga

pregleda i ocjene usklaenosti nacionalnoga zakonodavstva

drave kandidatkinje s pravnom steevinom Europske unije

(screening)

osnovna je svrha screeninga: utvrditi postojee razlike u svakom

poglavlju pregovora izmeu zakonodavstva drave kandidatkinje

i pravne steevine EU s kojom je do trenutka pristupanja u

lanstvo potrebno uskladiti nacionalno zakonodavstvo

Screening se provodi zasebno za svako poglavlje pregovora, a

odvija se u dvije faze

1. faza (tzv. eksplanatorni screening) - Komisija dravama

kandidatkinjama predstavlja i tumai propise iz odreenog

poglavlja pravne steevine

2. faza (tzv. bilateralni screening) - odrava se obino mjesec

dana nakon 1. faze, drava kandidatkinja predstavlja svoje

zakonodavstvo iz odreenoga podruja

cjelokupni postupak screeninga uobiajeno traje oko godinu dana

i nakon njegova zavretka odluku o otvaranju pregovora u

pojedinom poglavlju, ovisno o ocjeni spremnosti drave

kandidatkinje, donose drave lanice u okviru Vijea EU

otvaranjem pregovora o pojedinom poglavlju zapoinje sadrajna faza

pregovora tijekom koje se pregovara o uvjetima pod kojima e drava

kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i provesti pravnu steevinu EU u tom

poglavlju, ukljuujui prijelazna razdoblja koja drava kandidatkinja ili EU

eventualno zatrai

Sadrajni pregovori vode se na temelju pregovarakih stajalita EU i drave

kandidatkinje donesenih nakon analitikog pregleda usklaenosti

zakonodavstva.

Nakon postizanja dogovora izmeu EU i drave kandidatkinje o pojedinom

poglavlju pregovora, uz ispunjenost preduvjeta za njegovo zatvaranje, ono se

smatra privremeno zatvorenim.

po zavretku pregovora Europsko vijee mora jednoglasno

donijeti odluku o primanju novih lanica, koja mora biti

potvrena apsolutnom veinom glasova Europskog parlamenta

rezultati pregovora se ugrauju u nacrt Ugovora o pristupanju

Ugovor o pristupanju potvruje se odlukom Vijea ministara i

konanim pozitivnim miljenjem Europskog parlamenta

Nakon njegova potpisivanja upuuje ga se u postupak

potvrivanja sukladno ustavnim odredbama drave potpisnice, a

u nekim dravama taj postupak ukljuuje i odravanje

referenduma o ulasku u EU

Ugovor takoer treba biti potvren (ratificiran) u svim dravama

lanicama Europske unije.

Nakon ratifikacije Ugovora o pristupanju i referenduma,

ako je to potrebno, drava kandidatkinja postaje

punopravnom lanicom EU

Republika Hrvatska i EU

15. 1. 1992.- meunarodno priznanje RH kao nezavisne i

suverene drave, zapoinje uspostavljanje odnosa izmeu RH i

EU

odnosi su se intenzivirali 2000. godine te doveli do etape

integracijskog procesa - pregovora o pristupanju RH EU

- 29.10.2001. potpisan Sporazum o stabilizaciji i

pridruivanju (engl. Stabilisation and Association

Agreement, dalje: SSP) s RH (stupio na snagu 1.2.2005.) i

Privremeni sporazum (u Luxembourgu)

- potpisivanjem SSP - RH po prvi put stupa u ugovorne

odnose s EU

- najvaniji formalni korak u procesu pribliavanja RH EU

prije podnoenja zahtjeva za punopravno lanstvo,

stjecanja statusa kandidata i otvaranja pristupnih

pregovora.

Kronologija odnosa RH i EU

5. 12. 2001 - Hrvatski sabor potvrdio SSP

12.12.2001. Europski parlament potvrdio SSP

1. 1. 2002.- poetak primjene Privremenog sporazuma (u

EU u opticaj putena jedinstvena europska valuta Euro)

28.1.2002. Vijee ministara EU potvrdilo Privremeni

sporazum.

1. 3. 2002. -stupio na snagu Privremeni sporazum.

21. 2. 2003 - RH podnijela Zahtjev za lanstvo u EU

10. 7. 2003. Europska komisija predala RH Upitnik s 4560

pitanja.

9. 10. 2003. RH uruila EK odgovore na Upitnik.

20. 4. 2004. Europska komisija donijela je pozitivno

miljenje (avis) o zahtjevu RH za punopravno lanstvo u

EU.

18. 6. 2004. RH dobila status kandidata za lanstvo u EU

17. 12. 2004. Europsko vijee odredilo datum poetka

pristupnih pregovora s RH

1. 2. 2005. Stupio na snagu SSP

16. 3. 2005. Vijee Europske unije usvojilo Pregovaraki

okvir za pregovore s RH, ali nije postiglo suglasnost oko

otvaranja pristupnih pregovora.

3. 10. 2005. otvoreni pristupni pregovori izmeu RH i EU

20. 10. 2005. zapoeo postupak analitikog pregleda

usklaenosti hrvatskog zakonodavstva s pravnom

steevinom Europske unije (eng. screening).

18. 10. 2006. zavren postupak analitikog pregleda

usklaenosti hrvatskog zakonodavstva s pravnom

steevinom Europske zajednice (eng. screening).

30. 06. 2011. na Meuvladinoj konferenciji zatvoreni su

pregovori u poglavljima 8. Trino natjecanje, 23.

Pravosue i temeljna prava, 33. Financijske i proraunske

odredbe i 35. Ostala pitanja.

- Pristupni pregovori formalno zakljueni.

9. 12. 2011. Potpisan Ugovor o pristupanju EU

30.06.2011. zakljueni pregovori s EU

Hrvatska dobila datum ulaska u punopravno lanstvo

(1.7.2013)

Na sastanku stalnih predstavnika drava lanica u

Vijeu ministara EU-a odranom 13.9.2011. u

Bruxellesu prihvaena je engleska verzija teksta

pristupnog ugovora EU s RH (dokument br. 14003/11

u registru Vijea EU)

prema proceduri tekst je morao proi raspravu u

Europskom parlamentu u Odboru za vanjsku politiku,

te plenarnu sjednicu Parlamenta, nakon ega je

Ugovor potpisan na summitu EU

Hrvatska bi 1. 7. 2013. godine trebala postati 28. drava

lanica EU nakon to Ugovor bude ratificiran u

Europskom kao i u parlamentima drava lanica EU

Referendum

dravni referendum - l. 142 Ustava RH:

Odluka o udruivanju RH donosi se na referendumu

veinom glasova biraa koji su pristupili referendumu.

23. 12. 2011. Hrvatski Sabor donio je prethodnu odluku

o pristupanju RH EU (129 glasova za i 6 suzdranih),

izmijenio Deklaraciju o temeljnim naelima pregovora

za punopravno lanstvo RH u EU i sa 124 glasa za i 12

glasova protiv donio Odluku o raspisivanju dravnog

referenduma o pristupanju RH EU

Ustav RH

lanak 141. Ustava RH

Pravo da pokrenu postupak udruivanja RH u saveze s drugim dravama ima

najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i

Vlada RH.

Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja RH u saveze s drugim dravama u

kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga

dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku.

O udruivanju RH prethodno odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom

glasova svih zastupnika.

Odluka o udruivanju RH donosi se na referendumu veinom glasova ukupnog

broja biraa u dravi.

Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke

Hrvatskoga sabora.

Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak razdruivanja

RH.

Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u

obavljanju dravne vlasti i lokalne i podrune (regionalne)

samouprave

lanak 3.

Dravni referendum mogu raspisati Hrvatski sabor i predsjednik Republike

Hrvatske.

Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o

prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.

Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika

Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju

za koje dri da je vano za neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske

Hrvatski sabor e raspisati referendum o pitanjima iz stavka 2. i 3. ovoga

lanka ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u Republici

Hrvatskoj.

Dravni referendum mora se raspisati radi donoenja odluke o udruivanju

Republike Hrvatske u savez s drugim dravama.

22.1.2012. odran referendum

66,27 % biraa glasovalo ZA

33,13 % PROTIV ulaska u EU

Rezultati anketa prije referenduma

Raspoloenje graana RH o ulasku u EU (sainila agencija Ipsos plus za Delegaciju EU u RH): 57% onih koji bi izili na referendum dalo glas za pristupanje

37% njih bi glasovalo protiv ulaska zemlje u EU

87% ispitanih ocjenjuje da su osrednje ili loe informirani o EU, a najvie ispitanika eli informacije o tome to je tono Hrvatska ispregovarala s EU, kao i o uincima lanstva na gospodarsku situaciju i standard graana

to Lisabonski ugovor znai za Hrvatsku?

Stvorena je institucionalna struktura za pristupanje

Propisana je pravna osnova za istupanje iz Unije

Otvara se niz pitanja ustavne naravi

PROMJENA USTAVA RH

lanak 142.

Pravo da predloi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje jedna petina

zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.

lanak 143.

Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih

zastupnika.

Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvruje veinom glasova svih zastupnika.

lanak 144.

O promjeni Ustava odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih

zastupnika.

lanak 145.

Promjenu Ustava proglaava Hrvatski sabor.

Schengenski sporazum

14.6.1985 Schengenski sporazum potpisalo pet

europskih drava: Belgija, Fransuska, Njemaka,

Luksemburg i Nizozemska

osigurava slobodno kretanje ljudi, prema Schengenskom

sporazumu, dravljani drava u EU mogu se slobodno

kretati po drugim lanicama (bez putovnice, osobne

iskaznice).

prihvatile ga 25 drava (22 lanice EU, osim Bugarske,

Cipra, Irske, Rumunjske i Velike Britanije), te Island,

Norveka i vicarska

RH mora ispuniti schengenske kriterije kako bi mogla pristupiti Schengenskom sporazumu

potrebno je ispuniti akcijski plan o ispunjavanju schengenskih standarda, a potom dovriti granine prijelaze i opremiti i dodatno obuiti graninu policiju. Naime, hrvatske granice time e postati vanjske granice EU, u ijem osiguravanju posebno sudjeluju sve drave lanice radi sprjeavanja teroristikih aktivnosti i ilegalne migracije.

Usklaivanje hrvatskog zakonodavstva sa Schengenskim sporazumom ve je u tijeku (usklaeni su: Zakon o nadzoru dravne granice ije pojedine odredbe stupaju na snagu poetkom primjene Schengenskog provedbenog sporazuma u Republici Hrvatskoj. Takoer i Zakon o strancima usklaen je s Direktivom Vijea 2001/51/EZ od 28. lipnja 2001. kojom se dopunjuju odredbe lanka 26. Konvencije o primjeni Sporazuma iz Schengena od 14. lipnja 1985.; (SL L 187, 10. 7. 2001.).

Sudjelovanje RH u radu EU

institucija

Izbor za Parlament

2008. Vlada prihvatila Prijedlog zakona o izboru

zastupnika iz RH u Europski parlament (Zakon odnesen

15.7.2010. NN 92/10)

U pregovorima u okviru poglavlja 34 odlueno da e u EP

biti alocirano 12 zastupnikih mjesta za zastupnike iz RH

Temeljem zakljuenog pregovarakog poglavlja 34 RH e

imati u Vijeu ministara 7 glasova

Pozitivni uinci ulaska u EU za RH

bolja perspektiva za razvoj RH postaje dio najveeg zajednikog trita koje ini 1/3 ukupnog svjetskog trita

snaan poticaj gospodarstvu politika i gospodarska stabilnost unutar zajednikog trita

- mogunost koritenja EU fondova za razvoj

poveanje konkurentnosti RH drutava- jeftiniji i jednostavniji plasman hrvatskih roba i usluga na zajedniko trite; sudjelovanje u EU tritu ubrzava razvoj i rast

pravednije drutvo- jamenje visokih standarda zatite i socijalne pravednosti radnicima; bolja zatita prava nezaposlenih, osoba s invaliditetom i umirovljenika

modernizirana poljoprivreda i ribarstvo uz ouvan okoli

vea mobilnost mladih i radnika- mogunost studiranja u

svim dravama lanicama pod istim uvjetima kao i ostali

europski studenti; radnici i samozaposlene osobe moi e

se zaposliti ili pruati usluge u svakoj dravi lanici EU;

olakavanje putovanja, konzularna zatita

bolja prepoznatljivost drave HR jezik jedan od 24

slubenih jezika EU

trajna stabilnost i sigurnost

vei meunarodni utjecaj