međunarodno kretanje kapitala kao generator i akcelerator

369

Jelena Perović�

MEĐUNARODNO KRETANJE KAPITALA KAO GENERATOR I AKCELERATOR

GLOBALIZACIJE -

SAŽETAKMeđunarodno kretanje kapitala jedan je od najatraktivnijih oblika međunarodne suradnje među tvrtkama. Globalizacija se može primjenjivati tek ako dođe do promjene poslovnog razmišljanja i ako postoje tvrtke spremne prihvatiti rizik koji ona sa sobom nosi. Tržište je pritom samo temelj za postojanje globalne konkurencije, odnosno izravne konkurencije tvrtki na svim tržištima bez promjena na proizvodu ili usluzi i bez prilagodbe lokalnim zahtjevima.Rad se sastoji od pet dijelova u kojima je riječ o osnovnim oblicima međunarodnog kretanja kapitala, crnogorskim i svjetskim iskustvima na tome području, sporazumu o slobodnoj trgovini te izravnim investicijama u inozemstvu kao njegovu glavnom obliku. Zaključak je ovog rada da kapital uložen izvan nacionalnih granica dobiva multinacionalni karakter, što opravdava međunarodno kretanje kapitala kao najvažniji oblik međunarodnog financiranja i odlučujući čimbenik globalizac

� Mr., ecc., Jelena Perović, Nezavisni dnevnik “VIJESTI”, Podgorica, Crna Gora

UDK 330.�44.2

Jelena Perović: Međunarodno kretanje kapitala kao generator...EKONOMIJA / ECONOMICS, �2 (2) str. 369-383 (2005) www.rifin.com370

UVOD

Međunarodno kretanje kapitala, kao dio međunarodnog finansiranja, jedan je od najatraktivnijih oblika međunarodne saradnje i ostvarivanja strategijskih ciljeva. Međunarodno finansiranje u užem smislu je kreditiranje roba i usluga, što podrazumijeva povratnu i istovremenu finansijsku transakciju ili izvoz i uvoz kapitala gdje finansijski tokovi idu u oba pravca, ali ne istovremeno, već po isteku određenog vremenskog perioda. Međunarodno finansiranje u širem smislu uključuje prenos roba, usluga, kapitala i novca iz jedne zemlje u drugu i to u vidu raznih ekonomskih pomoći, reparacija i poklona.

Međunarodno kretanje kapitala, kao njegov dio, podrazumijeva transfer realnih i finansijskih sredstava, institucija, preduzeća i rezidenata iz različitih zemalja u cilju zadovoljenja ekonomskih interesa učesnika u transferu.

OBLICI MEĐUNARODNOG KRETANJA KAPITALA

Kretanje kapitala van nacionalnih granica utiče na međunarodnu diversifikaciju poslovnih aktivnosti, što utiče na jačanje konkurentske prednosti i stvaranje globalnog konkurentskog proizvoda. Međunarodno kretanje kapitala utiče na privredni rast, promjenu privredne strukture, platni bilans, zaposlenost i privrednu stabilnost pojedinačnih zemalja. Iz tog razloga međunarodno kretanje kapitala je jedan od osnovnih generatora i akceleratora globalizacije.

U teoriji postoje tri osnovna oblika međunarodnog kretanja kapitala i to:

�. Međunarodno kretanje zajmovnog kapitala2. Portfolio investicije3. Direktne strane investicije

�. Međunarodno kretanje zajmovnog kapitala je finansijsko posredovanje u realizaciji finansijskih viškova jednog sektora u finansiranje manjkova drugih sektora. Razvojem privreda i finansijskih tržišta ekonomski razvijenih zemalja dolazilo je i do diversifikacije metoda i instrumenata finansijskog posredovanja. Počelo se sa klasičnim zajmovima, a nastavilo preko pozajmljivanja

371Jelena Perović: Međunarodno kretanje kapitala kao generator... EKONOMIJA / ECONOMICS, �2 (2) str. 369-383 (2005) www.rifin.com

dugoročnog kapitala emitovanjem obveznica. U tom slućaju korporativni sektor, emitovanjem raznih finansijskih instrumenata vrši realokaciju finansijskih viškova i manjkova direktno ili uz minimalno posredovanje bankarskog sektora.2

U zemljama u razvoju nije razvijeno finansijsko tržište pa je i danas glavni oblik priliva inostranog kapitala zajmovni kapital. U periodu od �96�. do �970. godine, od ukupnog priliva iz inostranstva 66 odsto je bilo u obliku zajmova, a u razdoblju od �97�. do �980. godine, oko 46 odsto 3

Ostatak su činile portfolio investicije i direktne investicije u inostranstvu.

Sa kulminacijom dužničke krize u zemljama u razvoju i odlivom kapitala dolazi do sloma ovog oblika međunarodnog kretanja kapitala, mada takva situacija nije konačna, jer su danas tendencije poslovnog bankarstva multinacionalnog karaktera i odnose se na međunarodni platni promet, emitovanje obveznica i promet deviza.

2. Razvoj finansijskih tržišta i finansijskih instrumenata sa sobom nosi rizik, koji investitori pokušavaju diversifikovati držeći u svom portfelju hartije od vrijednosti (HOV). U poslednje vrijeme portfolio investicije se tretiraju kao kupovina HOV, do nivoa koji ne daje pravo kontrole nad subjektima u koje je uloženo, i za njih se najviše zanimaju penzioni fondovi, uzajamni fondovi (mutual fonds) i fondovi zdravstvenog osiguranja.

Kod portfolio investicija ne postoji kontrola nad radom preduzeća u inostranstvu, već se radi o kupovini HOV, koje vlasniku donose rentu u visini kamate na uloženi kapital u HOV. Sa globalizacijom finansijskih tržišta ovaj oblik međunarodnog kretanja kapitala dobija na značaju, jer je lakše diferencirati rizik u slučaju postojanja većeg broja tržišta. Pod ovim investicijama podrazumijeva se međunarodna diversifikacija, što nosi visok stepen valutnog rizika odnosno rizika promjene deviznog kursa.

Portfolio investicije, kao nekad atraktivan oblik međunarodnog kretanja kapitala, aktuelan do velike ekonomske krize 30 - tih godina, kada je čak 90 odsto ino kapitala plasirano u ovom obliku, 2 Kovač,Oskar(�988),Platni bilans i međunarodne finansije,CESMEKON, Beograd, str.2893 Block.F(�980) ,Trilaterism and Intercapitalist Conflict in:Trilaterism, the Trilateral Commission and Elite Planning for World Management”, Edited by Holly Sklar Sonth and Press, str.�93


danas možemo posmatrati na dva načina. Prvi način je ulaganje u obveznice i HOV koje emituju inostrane vlade ili preduzeća. Na taj način pozajmljuju se sredstva uz kamatu i ostvaruje se transfer kapitala uz minimum rizika. Drugi način je ulaganje kapitala u strana preduzeća gdje vlasnik ne učestvuje u njegovoj upotrebi ali učestvuje u podjeli profita. Motiv za portfolio investicijama je mogućnost prinosa na uloženi kapital, imajući u vidu pozitivnu korelaciju prinosa i rizika. Globalizacijom finansijskih tržišta i njihovim povezivanjem one dobijaju na značaju. To je stvorilo mogučnost da diversifikacija rizika bude još veća, jer se kapital može investirati i u domaće i u inostrane papire. Prisustvo na različitim finansijskim tržištima, posredstvom kupovine ino papira, stvara veću mogučnost za diversifikacijom rizika, što ove investicije čini atraktivnim za one investitore koji žele sigurnost svojih ulaganja uz ostvarivanje relativno visokih prinosa. Ovaj proces je intenzivirala pojava transnacionalnih kompanija koja su u cilju smanjenja rizika kupovala HOV lokalnih privrednih subjekata.Portfolio investicije su obično privilegija razvijenih zemalja jer je uslov za njihovo postojanje razvijenost finansijskog tržišta. U cilju privlačenja ovakvog oblika kapitala zemlje u razvoju su usmjerile svoje napore ka liberalizaciji spoljno trgovinskih politika, devizne politike i razvoja finansijskih tržišta. 3. Direktne investicije u inostranstvu prvenstveno se odnose na dugoročan plasman privatnog kapitala u inostranstvo. U globalnom poslovnom okruženju neophodno je povezivanje i saradnja sa inostranim firmama. Direktne investicije u inostranstvu su oblik ulaganja kapitala u preduzeće izvan matične zemlje kojim se stiče vlasnička kontrola nad tim preduzećem. Do tridesetih godina, kada je svijet zahvatila velika dužnička kriza, portfolio investicije su imale 90 odsto ino kapitala. Od tada na svjetsku ekonomsku scenu stupaju direktne investicije u inostranstvu, koje doživljavaju kulminaciju osamdesetih godina, od kada svjetski tokovi rastu godišnje prosječno za 30 odsto, što je čak tri puta više od rasta svjetskog izvoza.Direktne investicije u inostranstvu su ipak nešto više od međunarodnog kretanja kapitala, s obzirom na elemenat kontrole u preduzeću, i njihova izuzetna dinamika nesumnjivo se pripisuje aktivnostima


transnacionalnih kompanija i promjenama u globalnom poslovnom okruženju.Povezivanje sa inostranim firmama na bilo koji način, vodi proširenju poslovne aktivnosti preduzeća van državnih granica i to su koraci globalizacije. Očigledno je da su direktne investicije u inostranstvu najsigurniji put ka globalizaciji i najvažniji aspekt u ocjeni dokle je preduzeće stiglo u tom procesu. One doprinose procesu globalizacije i internacionalizacije, pomažu u ekonomskom integrisanju zemalja u razvoju u svjetske ekonomske tokove, a njihov značaj i uloga rastu sa procesima liberalizacije svjetske trgovine.

SVJETSKA ISKUSTVA MEĐUNARODNOG KRETANJA KAPITALA

Kina je najbolji primjer kako direktne investicije u inostranstvu mogu da budu mač sa dvije oštrice odnosno kako pretjerivanje u davanju povlastica stranim investitorima može da ugrozi domaću proizvodnju.4

Kina trenutno ima najveće stope privrednog rasta na svijetu i ima najveći nivo direktnih investicija, pa je 2002. godine prestigla i SAD. Međutim, u Kini se pretjeruje sa povlasticama stranim investitorima i na taj način diskriminiše sopstvena proizvodnja. Ovo će u dugom roku dovesti do raspada domaće industrije i Kina će izgubiti mnoge komparativne prednosti koje sada ima. Kina je dostigla dovoljan nivo razvoja, pa sada treba ukidati povlastice stranim investitorima i dovesti ih na nivo domaćih preduzeća kako bi se pojačala konkurencija. U suprotnom, previše investicija će uništiti Kinu. Dokaz je odnos domaćih investicija prema stranim investicijama koji je u ovoj zemlji četiri do pet puta manji od prosjeka zemalja u razvoju. Direktne investicije su dobre za ekonomiju i jedan od najzaslužnijih faktora zašto je Kina danas na nivou na kom se trenutno nalazi. Jedini problem je da sada treba prilagoditi pravni okvir i pravila igre postojećoj situaciji.Za razliku od SAD i evropskih ključnih investitora, Velike Britanije i Njemačke, koje svoj kapital uglavnom plasiraju na relaciji razvijene 4 Huang,Yasheng,(2000), Why is foreign direct investment too much of a good thing for China?, Harvard University Asia Center, February, str.��


zemlje - razvijene zemlje (između 60 do 80 odsto), Japan usmjerava svoje direktne investicije prema zemljama u razvoju. U te svrhe koristi oko 60 odsto svog izvoznog investicionog kapitala. Na ovaj način Japan želi da obezbijedi jeftine sirovine, radnu snagu i da dislocira prljave tehnologije sa svojih područja, za šta su zemlje u razvoju bile najpovoljnije. U početku Japan je svoj kapital usmjeravao u grane koje mogu da pruže podršku regularnom izvozu japanske robe (distribucija, transport, servis), pa otuda tumačenje da su japanske investicije bile trade-oriented. Ipak, u poslednje vrijeme, Japan je promijenio svoju trade-oriented strategiju, pa su japanske direktne investicije usmjerene ka Evropi, SAD i dinamičnim zemljama Azije, i idu u industrijske grane kao što su automobilska industrija i elektronika, s ciljem opsluživanja lokalnog tržišta. Svojom novom investicionom strategijom Japan želi da u svakoj članici Trijade izradi regionalno integrisanu mrežu afilijacija, koja je nezavisna i samodovoljna. Cilj Japana je da izgradnjom takve mreže stekne status “insajdera” ili prisutnog člana u sva tri kraka -Evropa, SAD i Azija, i tako obezbijedi pristup tržištu.

CRNOGORSKA ISKUSTVA MEĐUNARODNOG KRETANJA KAPITALA

Crnogorska Vlada je za 2005. godinu planirala �50 miliona eura direktnih stranih investicija, većinom u oblasti turizma, što je za 30 miliona više u odnosu na 2004. godinu. Velike kompanije prodate od početka privatizacije u Crnoj Gori uključuju pivaru u Nikšiću (belgijska kompanija Interbru je postala vlasnik) i nikšićku željezaru (kanadska Midlend grupa). Grupa ruskih kompanija pod nazivom Montenegro stars kupila je četiri hotela na Jadranu, a međunarodna grupa Berkli je kupila hotel Otrant u Ulcinju. Privatizovana je i Montenegrobanka, koju je kupila Grupacija Nova ljubljanska banka iz Slovenije, u čijem sastavu se nalazi �4 banaka.Početkom aprila prodat je većinski paket akcija kompanije Telekom mađarskom Telekomu Matav za ��4 miliona eura.U toku su pregovori sa ruskom kompanijom Rusal za prodaju 65,4 odsto akcija Kombinata aluminijuma iz Podgorice i 3�,9 odsto akcija nikšićkih Rudnika boksita.


U Crnoj Gori još ne postoji ambijent za strane investitore niti ima vladavine prava. Ako se nešto ne promijeni i ne stvori se adekvatan investicioni ambijent, možemo se nadati uglavnom onim investitorima kojima odgovara da se zakon što manje poštuje. Tenderi za prodaju kontrolnog paketa akcija Kombinata aluminijuma i Telekoma, prati rješavanje problema invalida u KAP-u, kao i promjena cijena telefonskih usluga. Ove intervencije Vlada sprovodi u toku privatizacionog procesa, mada, generalno, nijesu poželjna nikakva dotjerivanja od momenta kada se proglasi privatizacioni proces, bez obzira što on dugo traje. Bilo kakve neočekivane intervencije koje mogu da djeluju na investitora nijesu adekvatne. Od kada počne privatizaciona trka za bilo koje preduzeće, nijesu dobre bilo kakve promjene, jer se tako obeshrabruju investitori.Dosadašnja saradnja crnogorskih i slovenačkih preduzeća pokazala je da Crna Gora predstavlja investicioni izazov za Sloveniju. Značajna saradnja je u oblastima industrije, poljoprivrede i turizma, a posebno je važna poslovna saradnja između Telekoma i Iskra tela, Elektroprivrede i Rudiša, kao i Bokeljke i Gorenja. Slovenačka preduzeća su učestvovala i u privatizaciji crnogorskih, gdje su najznačajniji prenosi vlasništva ostvareni u slučajevima Hita i Maestrala, kao i Nove ljubljanske banke, koja je kupila crnogorsku Montenegrobanku a namjerava da kupi i Euromarket banku. Veliko je učešće slovenačkog kapitala i u privatizacionim i investicionim fondovima, kao i u ukupnim investicijama.

SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI

Od početka 2005. godine, po osnovu Sporazuma o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Evropi, smanjene su carine na uvoz “osjetljivih” industrijskih proizvoda iz Albanije, Bugarske, Hrvatske i Rumunije u Srbiju i Crnu Goru. Za proizvode uvezene iz Albanije i Bugarske od sada će biti naplaćivano 60 odsto osnovne carinske stope, a iz Hrvatske i Rumunije 40 5. Regionalnu zonu slobodne trgovine, uspostavljenu 200�. potpisivanjem posebnog Memoranduma, čine Makedonija, Bosna

5 Novinska agencija MINA,http://www.mina.cg.yu, Manje carine u zoni slobodne trgovine, Mr Angelina Filipovi}, 5. januar 2005,�3:28


i Hercegovina, Hrvatska, Rumunija, Bugarska, Albanija, Moldavija i Srbija i Crna Gora, koja je potpisala bilateralne sporazume o liberalizaciji trgovinskih režima sa svim ovim zemljama. Sporazumima je najmanje 90 odsto vrijednosti uzajamnog prometa robe oslobođeno carina od 200�, dok se za najosjetljivije, one postepeno smanjuju do 2007. godine. Sa Makedonijom se pregovara oko izmjena i dopuna Sporazuma potpisanog sa njom još �996. godine. Crna Gora je posebno insistirala na zaštiti ranog voća i povrća, predlagala uvođenje sezonskih carina kako bi zaštitila domaću proizvodnju, a traženo je i da na listu osjetljivih industrijskih proizvoda budu uvrštene sveske, muške košulje i ekseri. Slobodna trgovina uskraćuje državnim budžetima dio prihoda od carina, ali njeni zagovornici tvrde da, dugoročno, dobijaju i one i njihovi potrošači, kroz bolju ponudu i jeftiniju i kvalitetniju robuOsim smanjenja carina, slobodna trgovina podrazumijeva i obavezu postepenog uklanjanja necarinskih barijera, odnosno slučajeva korupcije, restriktivnog viznog režima, nepotrebnih procedura i tehničkih prepreka, jer one u praksi mogu biti veća smetnja od carinskih stopa. Sporazumima je obuhvaćena većina industrijskih i poljoprivrednih prozivoda, a definisani su oni za koje zemlje potpisnice mogu uvesti takozvane kvote, odnosno smanjiti ili potpuno ukinuti carine za određene količine robe, najčešće poljoprivredne. Da bi crnogorska Uprava carina mogla da prati ugovorene kvote, potrebno je da Crna Gora i Srbija koordiniraju povezivanje informacionih sistema carinskih službi. Prva analize dosadašnjih efekata primjene Sporazuma rade se u okviru Drugog stola Pakta stabilnosti jugoistočne Evrope, koji se bavi pitanjima regionalne trgovine i smanjenjem prepreka za nju i ekonomsku saradnju, a pratiće ih plan postepenog prevazilaženja. Ugovori sa Albanijom, Bugarskom, Moldavijom i Rumunijom su stupili na snagu prošle godine, tako da se puni efekti Sporazuma mogu očekivati tek ove godine. Manje konkurentne zemlje svakako imaju određenu dozu kritičnosti prema ovom projektu, što je i očekivano, a Crna Gora ga podržava, posebno zato što je riječ o jednom od snažnih instrumenata za razvoj ekonomske saradnje na Balkanu.


U posljednje vrijeme i Kosovo intenzivno radi na uključivanje u regionalnu zonu slobodne trgovine, a tamošnja Misija Ujedninjenih nacija je potpisala ugovor o liberalizovanom prometu sa Albanijom. Počeli su pregovori sa Makedonijom i razmatranje mogućnosti potpisivanja ugovora između Misije i Rumunije, kao i Bosne i Hercegovine. Ipak, jugoistočna Evropa biće u punom smislu zona slobodne trgovine tek liberalizacijom usluga, jer su prepreke prometu mnogobrojne posebno u saobračaju, telekomunikacijama, finansijama i javnim službama.Sve zemlje su naglasile zainteresovanost za dalju liberalizaciju trgovine u regionu, svjesne da bi to dovelo do povećanja trgovinske razmjene i podsticanja direktnih stranih ulaganja.Novi krug smanjenja carina u zoni slobodne trgovine planiran je početkom naredne godine, na 40 odsto osnovne carinske stope za proizvode iz Albanije i Bugarske, a 20 iz Rumunije i Hrvatske. Ipak, jugoistočna Evropa biće u punom smislu zona slobodne trgovine tek liberalizacijom usluga, jer su prepreke prometu mnogobrojne, posebno u saobračaju, telekomunikacijama, finansijama i javnim službama.

DIREKTNE INVESTICIJE U INOSTRANSTVU - NAJSIGURNIJI PUT KA GLOBALIZACIJI

Ako želimo napraviti analizu dokle je jedna kompanija stigla u međunarodnom finansiranju i da li adekvatno odgovara na promjene u globalnom poslovnom okruženju, najbolju ocjenu će dati upravo direktne investicije u inostranstvu. Iz tog razloga neophodna je saradnja domaćih i inostranih kompanija, čiji je najatraktivniji oblik upravo direktno investiranje. Plasirajući kapital širom svijeta, oni dobijaju multinaciopnalni karakter, što opravdava direktne investicije u inostranstvu kao najznačajniji oblik međunarodnog finansiranja i opredjeljujući faktor globalizacije.Dugoročno plasirajući kapital u inostranstvo, kompanija se izlaže najvećem riziku, prvenstveno zbog ekonomske i političke situacije


u konkretnoj zemlji. Ako se utvrdi da je ekonomsko politička klima povoljna, sledeći motivi za investiranje su6:

�. Strategijski motivi2. Subjektivni motivi3. Ekonomski motivi

�. Kada kompanija odluči da direktno investira u inostranstvo, prvi korak je da obezbijedi tržište i na njemu instalira neophodnu tehnologiju. Istovremeno, da bi princip racionalnosti bio ispoštovan, potrebno je obezbijediti fizičke resurse, radnu snagu, tehnologiju, menadžment i marketing, kao i organizacione vještine po nižoj cijeni. Na taj način biće obezbijeđena veća efikasnost proizvodnje. Jedan od strategijskih motiva je i izabrati zemlju u kojoj postoji pravna država i koja generiše znanje i tehnologiju.2. Subjektivni motivi direktnog investiranja u neku zemlju mogu biti raznovrsni. Kompanije često iz straha da ne izgube neko važno tržište investiraju tamo, ili, ako je neko tržište atraktivno, slijede trend konkurencije. Često se dešava da se dobije poziv sa nekog uglednog mjesta u inostranstvu za određeni poslovni aranžman, mada je čest slučaj da je razlog direktnog investiranja u inostranstvu sve jači pritisak konkurencije na domaćem tržištu. 3. Ekonomski motivi se odnose na sledeće faktore:

- Ekonomija obima, jer veličina transnacionalnih kompanija utiče na uspjeh u proizvodnji, marketingu, finansijama i razvoju.- Marketing i menadžment iskustva,koja se odnose na sposobnost obavljanja ovih poslovnih funkcija u velikim preduzećima.- Tehnologija zasnovana na ulaganjima u istraživanje i razvoj,jer su upravo velike kompanije kreatori novih tehnologija koje valorizuju zasnivanjem sopstvene proizvodnje širom svijeta.- Finansijska snaga velikih kompanija ne proizilazi samo iz njihove veličine, nego i vještine da smanje rizik diversifikacijom aktivnosti i izvora finansijskih sredstava. Za razliku od klasičnih domaćih i inostranih preduzeća oni imaju bolji pristup tržištima i niže troškove pribavljanja kapitala.

6 Dragičević, Mirjana(�996), Ekonomija i novi razvoj, Alinea, Zagreb,str.46�


- Diferencirani proizvodi, jer transnacionalne kompanije plasiraju one proizvode u kojima ostvaruju svoje prednosti u tehnologiji i marketingu, pa su prednosti ovog motiva najvidljivije direktnim ulaganjem u inostranstvo.

GRAFIČKI PRIKAZ DIREKTNIH INVESTICIJA U INOSTRANSTVU

Na sledećem grafiku dat je ukupan cash flow direktnih investicija u inostranstvu za zemlje u razvoju, �990-2002 (u milijardama dolara)7.

Grafik 1: Cash flow FDI

Izvor: UNCTAD, World Investment Report,New York,2003

Direktne investicije u inostranstvu ostaju najveća komponenta neto cash flow u zemljama u razvoju, i fluktuiraju manje nego portfolio investicije i krediti komercijalnih banaka. U �990 -im godinama raste uticaj direktnih investicija. Njihov dramatičan pad imao je sporiju ekspanziju u međunarodne proizvodnje. Prodaja, dodatna vrijednost, aktiva, izvoz i posao stranih filijala registruje sporiji rast u 2002. godini, nego u periodu od �996-2000 (ali po nekim indikatorima više nego u 200�. godini). Sporiji rast stranih aktivnosti

7 http://www.unctad.org, UNCTAD, World Investment Report, New York,2003,str.4


u međunarodnim strategijskim alijansama u 200�-2002. godini suzio je transnacionalizaciju ekonomskih aktivnosti u nekim zemljama.

GRAFIČKI PRIKAZ RASTA STOPA CASH FLOW FDI I GDP

Na grafiku 2 je prikazan rast stopa svjetskog cash flow direktnih investicija u inostranstvu i GDP, u periodu od �980-2002. godine.

Grafik 2: Stope rasta FDI i GDP

Izvor: World Investment Report,New York,2003

Od �970. godine postoje četiri glavna pada u direktnim investicijama u inostranstvu: �976. godine (2� odsto pada),�982-�983. godine (pad �4 odsto u prosjeku), �99�.godine (pad 24 odsto) i 200�-2002. godine (pad 3� odsto). Ovo korespondira sa periodom recesije ili sporijeg rasta u svjetskoj ekonomiji, posebno u zemljama domaćinima. Obično postoje jedna ili dvije godine jaza između zastoja u svjetskom rastu i pada u direktnim investicijama.Prema podacima UNCTAD-a, u poslednjoj deceniji oko �50 zemalja je sprovelo reforme u režimu investicija, a od toga oko �30 je svoj režime posebno prilagodilo zahtjevima direktnih investicija u inostranstvu.8

Generalno, priliv inostranog kapitala dopunjava domaću štednju, čime se povećava obim investicija u zemlji, što ubrzava i pozitivno utiče na dugoročan ekonomski razvoj. Inostrani kapital povećava obim kapitala koji je na raspolaganju u zemlji, utiče na smanjenje

8 http://www.unctad.org, UNCTAD, World Investment Report, New York,�998,str.259

38�Jelena Perović: Međunarodno kretanje kapitala kao generator... EKONOMIJA / ECONOMICS, �2 (2) str. 369-383 (2005) www.rifin.com

njegove cijene, što omogučava domaćim investitorima da nađu sredstva za investicione odlike a domaćim potrošačima da zadovolje svoje potrebe. Sa prilivom direktnih investicija povečava se ukupan nivo u zemlji domaćinu, jer su mnogo produktivnije od kapitala koji supstituišu, a doprinose povečanju produktivnosti domaćih investicija. Međutim, prema poslednjim istraživanjima između njih ne postoji direktna i jaka veza i ona nije baš povoljna za zemlju domaćina.

ZAKLJUČAK

Međunarodno kretanje kapitala je jedan je od najatraktivnijih oblika međunarodne saradnje i ostvarivanja strategijskih ciljeva. Na ovaj način se obavlja međunarodna diversifikacija poslovnih aktivnosti, što utiče na jačanje konkurentske prednosti i stvaranje globalnog konkurentskog proizvoda. Istovremeno se utiče na privredni rast, promjenu privredne strukture, platni bilans, zaposlenost i privrednu stabilnost pojedinačnih zemalja. Iz tog razloga međunarodno kretanje kapitala je jedan od osnovnih generatora i akceleratora globalizacije.U teoriji postoje tri osnovna oblika međunarodnog kretanja kapitala i to međunarodno kretanje zajmovnog kapitala, portfolio investicije i direktne strane investicije.Ako želimo napraviti analizu dokle je jedna kompanija stigla u međunarodnom finansiranju i da li adekvatno odgovara na globalne promjene, najbolju ocjenu će dati direktne investicije u inostranstvu. Plasirajući kapital širom svijeta, one dobijaju multinaciopnalni karakter, što ih opravdava kao najznačajniji oblik međunarodnog finansiranja i opredjeljujući faktor globalizacije.Kada je riječ o Crnoj Gori, Vlada je za 2005. godinu planirala �50 miliona eura direktnih stranih investicija, većinom u oblasti turizma, što je za 30 miliona više u odnosu na 2004. godinu. U Crnoj Gori zasad ne postoji adekvatan ambijent za strane investitore a nema ni vladavine prava. Dok se ne ispune ova dva uslova, u Crnoj Gori se možemo nadati uglavnom onim investitorima kojima odgovara da se zakon što manje poštuje.


SUMMARY

International move of capital is one of the most attractive contour of international cooperation between firms. Globalization can implements if business thinking will change and if companies will prepare to accept risk of globalization.The market is only base for existing global competitive apropos direct companies competative edge, without change of product and service and accommodation to local requests.Work has five parts, all contour international move capital, Montenegrin and world experience in this area, agreement of free trade and foreign direct investment like their primary contour.Conclusion of this work is that realizing capital abroad, he gets multinational character. In this way, international move of capital is one of the most important contour of international financing and crucial factor of globalization.

“International move of capital like generator and accelerator of globalization”

Key words: globalization, capital, competative edge,investment, market

LITERATURA

�.Kovač,Oskar(�988),Platni bilans i međunarodne finansije,CESMEKON, Beograd

2.Block.F(�980) “Trilaterism and intercapitalist conflict in:trilaterism, the Trilateral Commission and Elite Planning for World Management”, Edited by Holly Sklar Sonth and Press, str.�93

3.Huang,Yasheng,(2000), Why is foreign direct investment too much of a good thing for China?, Harvard University Asia Center, February, str.��

4.Novinska agencija MINA,http://www.mina.cg.yu, Manje carine u zoni slobodne trgovine, Mr Angelina Filipović, 5. januar 2005,�3:28

5. Dragičević, Mirjana(�996), Ekonomija i novi razvoj, Alinea, Zagreb


6.http://www.unctad.org,(2003), UNCTAD, World Investment Report, New York, str.4

7.http://www.unctad.org, (�998),UNCTAD, World Investment Report, New York, str.259

međunarodno kretanje kapitala kao generator i akcelerator

Documents