pravolinijsko kretanje

Upload: midheta1

Post on 16-Oct-2015

44 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 1.KinematikaMehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja prouava zakone gibanja i meudjelovanja tijela.

    kinematika, dinamika i statika

    Kinematika (gr. kinein = gibati) je dio mehanike koji opisuje gibanja tijela bez obzira na uzroke gibanja.

    Dinamika (gr. dynamis = sila) je dio mehanike koja prouava uzroke gibanja i utjecaj sile i mase na gibanje.

    Statika je dio mehanike koji prouava uvjete ravnotee tijela.

    Gibanje je promjena poloaja tijela u odnosu na druga tijela (okolinu, referentni sustav) u vremenu.-u svemiru ne postoji toka koja apsolutno miruje svako gibanje je relativno- mirovanje oblik gibanja kada tijelo ima nepromijenjene koordinate u odnosu na referentni sustav (laboratorijski sustav sustav koji miruje u odnosu na Zemlju)

  • 2.1. Materijalna toka- aproksimacija pri kojoj se zanemaruju dimenzije tijela i itavo tijelo predoava jednom tokom mase m m

    - poloaj materijalne toke odreujemo radijus vektorom (vektor poloaja)r

    2 1 2 1 2 1

    ( ) ( ) ( ) ( )

    ( ) ( ) ( )B A

    r t x t i y t j z t kr r r

    r x x i y y j z z k

    = + +

    =

    = + +

    jednadba gibanja

    r=f(t)

    - vektor pomaka

    putanja (trajektorija)

    Putanja je skup svih toaka kroz koje prolazi materijalna toka koja se giba.Put je dio putanje koji materijalna toka prijee u odreenom vremenu (s). Pomak je promjena vektora poloaja (r).

  • 2.2. Jednoliko pravocrtno gibanje- najjednostavnije gibanje- tijelo u jednakim vremenskim intervalima prevaljuje jednake putove- brzina = konstantna po smjeru i iznosu

    brzina (srednja) = omjer prijeenog puta (s=xB-xA) i vremena u kojem je taj put uinjen (t=t2-t1)

    sv =

    tm

    s

    vor = morska milja/sat = 1.852 km/hmilja/sat = 1.609 km/h

  • s(t) dijagram v(t) dijagram

    s =

    vt

    s = povrina v(t) dijagrama

    .v konst=

    2.2. Jednoliko pravocrtno gibanje

  • 2.3. Nejednoliko pravocrtno gibanje- smjer brzine je konstantan, ali se mijenja iznos: v=f(t)

    2 1

    2 1

    x x xv

    t t t

    = =

    srednja brzina:

    = nagib sekante (tg )

    trenutna brzina:

    0 0lim lim

    t t

    x dxv v x

    t dt

    = = = =

    = nagib tangente (tg )

    00

    lim limt

    t

    r d rv v r

    t dt

    = = = =

  • 2.3. Nejednoliko pravocrtno gibanjePrimjer: Tijelo se giba pravocrtno po zakonu x = 5 t2. Kolika je trenutna brzina nakon prve sekunde? Kolika je srednja brzina za vrijeme prve dvije sekunde?

    ( ) ( )2 25 5 5 2 10 10 1 10 m/sdx d dv t t t tdt dt dt= = = = = = =20 10 m/s2

    sv

    t

    = = =

    20251

    00x/mt/s

  • 2.3. Nejednoliko pravocrtno gibanjeIzraunavanje puta iz brzine

    2

    10

    lim ( )d

    i ii

    t

    i it i t

    s v t

    s v t v t t

    = =

    = povrina ispod krivulje

    Primjer: koliki put prevali raketa izmeu 17. i 19. sekunde gibanja ako se njezina brzina mijenja prema jednadbi v = 50 (m/s2) t ?

    ( )2

    1

    19 19 219172 2 2

    17 17

    2 2

    2

    m m m50 50 50 |s s s 2

    m 19 1750 1800 ms 2 2

    t

    t

    ts v t dt tdt tdt

    s

    = = = = =

    = =

  • 2.3. Nejednoliko pravocrtno gibanjeAkceleracija (srednja): omjer promjene brzine i pripadnog vremenskog intervala

    2 12

    2 1

    m

    s

    v vva

    t t t

    =

    Akceleracija (trenutna): granina vrijednost srednje akceleracije

    0 0lim lim

    t t

    v dva a

    t dt

    = = =

    2

    2dv d dx d x

    a xdt dt dt dt

    = = = =

  • 2.3. Nejednoliko pravocrtno gibanjeIzraunavanje brzine iz akceleracije

    0 0

    00

    v t

    v

    t

    dva dv a dt

    dt

    dv a dt

    v v a dt

    = =

    =

    = +

    brzina = vremenskom integralu akceleracije

  • 2.4. Jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje

    02

    0 0

    .

    12

    a constv v at

    x x v t at

    =

    = +

    = + +

  • 2.4. Jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje Slobodni pad

    2

    2

    2

    v g tg

    s h t

    v gh

    =

    = =

    =

    brzina (t):

    put/visina:

    brzina pri padu s visine h:

  • Primjer: tijekom posljednje sekunde slobodnog pada tijelo prevali polovicu ukupne duljine puta. S koje visine i koliko je dugo tijelo padalo?

    Neka tijelo pada s visine h u vremenu t:

    Do posljednje sekunde, u vremenu (t-1) tijelo prevali polovicu puta:

    2

    2gh t=

    ( )212 2h g

    t=

    Slobodni pad

  • 2.7. Openito krivocrtno gibanje u ravnini

    r

    - poloaj esticeB Ar r r =

    - pomak estice

    rv

    t

    =

    - srednja i trenutna brzina

    0lim

    t

    r d rv r

    t dt

    = = =

    - srednja i trenutna brzina

    va

    t

    =

    0lim

    t

    v dva v

    t dt

    = = =

    - srednja i trenutna akceleracija

  • ( ) ( )

    2 2

    2 2

    2 2

    2 2

    x y

    x y

    x y

    x y

    r x t i y t jd r dxi dy j

    d r dx dyv i j v i v j

    dt dt dtdv d x d y

    a i j a i a jdt dt dt

    v v v

    a a a

    = +

    = +

    = = + = +

    = = + = +

    = +

    = +

    2.7. Openito krivocrtno gibanje u ravnini

    parametarski zadana putanja:

    brzina:

    akceleracija:

    iznos brzine i akceleracije:

  • 2.8. Kosi hitac

    Kosi hitac je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja po pravcu i slobodnog pada.

  • 2.8. Kosi hitac

    ( ) 22 22 cosi i igy tg x x

    v

    =

    - jednadba putanje kosog hica (v0,)

    0

    0

    cos

    sinx i

    y i

    v v

    v v gt

    =

    =

    0

    20

    cos

    sin2

    i

    i

    x v t

    gy v t t

    =

    =

    - parabola

    - vrijeme uspinjanja tH: 00

    0 sis n

    0i

    ny i

    iH

    v v gt

    vt

    g

    = =

    =

    - maksimalna visina hica H: t=tH i y=H2

    2 00

    2sn

    n

    2i

    si2i H H

    igv t t vHg

    = =

    - ukupno vrijeme hica2u Ht t=

    - domet hica (y=0): 20 sin 2 ivD

    g

    ==-max. za kut 45-isti za kut i (90-)

  • 2.8. Kosi hitac

  • 2.8. Kosi hitac

    Posebni sluajevi:

    - horizontalni hitac, = 0

    - vertikalni hitac prema gore, = 90

    - vertikalni hitac prema dolje, = 270