http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Luigi Boccherini Luigi Boccherini (Lucca, 19. veljače 1743. – Madrid, 28. svibnja 1805.) skladatelj i virtuoz na violončelu. Rodio se u mjestu Lucca u Italiji u glazbenoj obitelji. Luigi Boccherini postao je poznat kao virtuozni glazbenik dok je još bio dijete. U to vrijeme nije bio običaj da violončelisti solistički nastupaju. Međutim, Boccherini je debitirao u dobi s 13 godina, koncertom u rodnom mjestu Lucca, pod starateljstvom lokalnog maestra di capella Giacoma Puccinija, prethodnika čuvenog istoimenog skladatelja. Već godinu dana kasnije Luigi s orkestrom i komornim ansamblima svira u Beču, a zatim u nizu talijanskih gradova. Šest mjeseci surađuje s prijateljem violinistom Filippom Manfredi, u kvartetu koji uključuje i Pietra Nardinija i Giuseppea Cambinija. U povijesti je zapisano da je to bio prvi gudački kvartet koji je javno nastupao. Luigijev otac, koji je svirao violončelo i kontrabas, poslao ga je vrlo mladog na studij u Rim, a 1757. zajedno su otišli u Beč gdje su se kao dvorski glazbenici zaposlili u Burgteatru. 1761. Boccherini putuje u Madrid, kao glazbenik Luisa Antonia de Spania (1727. – 1785.), mlađeg kraljevog brata. U okolini je bez svakodnevnih problema pod kraljevom zaštitom skladao brojna djela. Jednom je Kralj zahtijevao od Boccherinia promjenu manjeg

dijela skladbe. Međutim, skladatelj, nezadovoljan upletanjem u umjetnost, sporni dio prepravlja u refren, pa odmah dobiva otkaz. Morao je otići u malo selo na planini Gredos gdje nastavlja s radom. Od 1768., Boccherini boravi u Parizu. Nakon toga je ponovno u Madridu, gdje svira u orkestru talijanske opere. Kratko nakon toga ženi se pjevačicom Clementinom Pellicciom. Nije slučajnost da jedina sačuvana Boccherinijeva opera nosi naslov Clementina. Boccherini je prvi skladatelj koji je pisao virtuozna djela za violončelo. Glavni je predstavnik klasične komorne glazbe klasicizma. Pridonio je stvaranju klasičnoga gudačkog kvarteta, a u komornu je glazbu uveo sastav gudačkog kvinteta. Svi izvori s podacima o Boccheriniju ističu njegovo poštenje, skromnost, strpljivost i blagost. Unatoč naklonosti mnogih krunjenih glava i velikim uspjesima koje je postigao, ipak je pred kraj života napušten od zaštitnika te je umro kao siromah. Kao virtuozan violončelist, Boccherini je često svirao violinski repertoar na violončelu. Pri tome je koristio posebnu tehniku koju je razvio na turnejama dok je zamjenjivao bolesne violiniste. Ovo mu je suvereno vladanje instrumentom donijelo mnoge pohvale suvremenika, a vidljivo je i u dijelovima njegovih skladbi, posebno u kvintetima s dva violončela uz pratnju gudačkoga kvarteta. Ostavio je oko 300, pretežno instrumentalnih, djela – oratorija, kantata, operu, 30 simfonija, 10 koncerata za violončelo, 90 gudačkih kvarteta, više od 100 gudačkih kvinteta, 66 gudačkih i 12 klavirskih trija. Skladao je mnogo komorne glazbe, stotine gudačkih kvinteta za dvije violine, violu i dva violončela i tucete gitarskih kvinteta od kojih su mnogi izgubljeni. Najpoznatije mu je djelo Menuet iz Kvarteta op. 13 br. 5. Orkestralna glazba uključuje 30 simfonija i 12 virtuoznih koncerata za violončelo. Boccherinijeve radove katalogizirao je muzikolog Yves Gérard u tzv. Gérard katalogu, objavljenom u Londonu 1969. godine; zbog toga sve oznake na početku imaju slovo G. Talijanska je vlada dekretom od 27. travnja 2006. Operu Omnia skladatelja Luigija Boccherinija proglasila Talijanskim Nacionalnim izdanjem.

Knjiga prof. Rudolfa Rascha: Understanding Boccherini's Manuscripts,

s Boccherinijem na naslovnici

Tri pojačala za slušalice i dva DAC-a za vrhunsku reprodukciju. Treba li vam pojačalo

za slušalice možete izračunati ovdje.

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Boccherinijev se stil može karakterizirati kao tipičan rokoko šarm, lagan i optimističan, koji sadržava mnogo melodijske i ritmičke invencije, spregnut s čestim utjecajem gitarističke španjolske tradicije. Bio je virtuoz s izrazitim umjetničkim skladbama, a najraniji su radovi otkrili vrlo snažnu umjetničku individualnost. Njegova se originalnost nije oslanjala niti je imala uzora u prethodnicima jer je povezao melodiku adaggia i menueta s izvornim glazbenim figuracijama. Pored toga, Boccherini je neovisan o drugim skladateljima, pridonio razvoju glazbe. Formu

gudačkog kvarteta Boccherini je plasirao mimo Haydna, a gudački je kvintet njegova invencija kojim je utjecao na Mozarta. Najvažnija su obilježja jednostavnost, pjevnost i ljupkost s melankoličnim prizvukom. U skladbama se mogu naći partiture prožete snažnim zanosom i strastima. Od najpoznatijih bih radova i izvedbi izdvojio:

Izgled Foobar teme kao na slici možete prebaciti u svoje računalo ovdje. Postupak instalacije DSD DAC-a ovdje i ovdje

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Luigi Boccherini (1743–1805) INSTRUMENTAL MUSIC PRATUM INTEGRUM ORCHESTRA Caro Mitis 0012010 Izuzetne je kritike ova izvedba dobila na http://www.fonoforum.de/ Snimka je nastala mikrofonima:

Neumann KM 130, DPA (B&K) 4006,

DPA (B&K) 4011,

SCHOEPS MK 2S, SCHOEPS MK 41.

Sva su mikrofonska pretpojačala bila Polyhymnia International konstruirana po narudžbi. DSD analogno digitalni pretvarač bio je Meitner design EMM Labs. Snimanje, editiranje i miješanje izvršeno je na Merging Technologies Pyramix sustavu.

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Klasična glazba

s izborom najboljih izvedbi

Razdoblja klasične glazbe Uvod i poveznice na sve datoteke

***Grafički prikaz razdoblja klasične glazbe

Rana barokna glazba Claudio Monteverdi 1567. – 1643.

Carlo Gesualdo di Venosa 1566. –1613. Girolamo Frescobaldi 1583. – 1643.

Srednja barokna glazba Jean-Baptiste Lully 1632. – 1687.

Tomaso Albinoni 1671. –1751. Arcangelo Corelli 1653. – 1713.

Dieterich Buxtehude 1637. – 1707. Henry Purcell 1659. – 1695.

Domenico Scarlatti 1685. - 1757. Alessandro Scarlatti 1660. –1725.

Giuseppe Torelli (1658 – 1709) Kasna barokna glazba

Georg Philipp Telemann 1681. – 1767. Giuseppe Tartini 1692. – 1770.

Giovanni Battista Pergolesi 1710. - 1736. Georg Friedrich Handel - Najbolje snimke i izvedbe

Concerti Grossi, op.6. Concerti Grossi, op.6. - osvrt za audiofile

Johann Sebastian Bach - Matematika i glazba Goldberg varijacija

Matematika i glazba Goldberg varijacija Antonio Vivaldi - programska glazba Četiri godišnja

doba Najbolje izvedbe za audiofile

Glazba klasicizma Joseph Haydn - otac simfonije i otac gudačkog kvarteta Najbolje izvedbe gudačkih kvarteta

Luigi Boccherini (1743–1805) Wolfgang Amadeus Mozart - Mozartov učinak i

inteligencija - Sonata za dva klavira K448 Kako Mozartova glazba djeluje na čovjeka - Najbolje

izvedbe Sonate za dva klavira K448 Wolfgang Amadeus Mozart - najbolje izvedbe

simfonije br. 40 u g molu, K 550 za audiofile Najbolje izvedbe simfonije br. 40

Ludwig van Beethoven - najbolje snimke i izvedbe simfonija za audiofile

***Grafički prikaz razdoblja baroka i klasike sa skladbenicima

Glazba romantizma Gioacino Rossini

Gaetano Donizetti Vicenzo Bellini Hector Berlioz

Johann Straus Felix Mendelssohn

Fryderyk Chopin Robert Schumann

Franz Schubert Franz Liszt

Anton Bruckner Giacomo Puccini Antonin Dvorak

Pablo de Sarasate Edward Elgar

Ruggiero Leoncavallo Jean Sibelius

Camille Saint-Saens - najbolje snimke i izvedbe djela za audiofile

Najbolje izvedbe s osvrtom za audiofile

kasni romantizam: Otorino Respighi

Edvard Grieg Modest Musorgsky

Nikolai Rimski Korsakov Georges Bizet

Petar Ilič Čajkovski Johannes Brahms Richard Wagner Giuseppe Verdi Gustav Mahler Jean Sibelius

Richard Strauss Gabriel Urbain Fauré

postromantizam: Giacomo Puccini

Sergei Rachmaninoff Alexandar Scriabin

Emmanuel Chabrier - najbolje snimke za audiofile

Glazba 20. stoljeća - moderna I dio impresionizam: Claude Debussy Maurice Ravel

moderna: Albert Roussel - najbolje snimke za audiofile

Erik Satie Gustav Holst Charles Ives Bela Bartok

Igor Stravinsky

Glazba 20. stoljeća - moderna II dio Sergei Prokofiev George Gershwin

Aram Khachaturian Dmitri Shostakovich

Benjamin Britten