kult ljs preddiplomski studij 2012 2013

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: KULTUROLOGIJA jednopredmetni preddiplomski studij

Izvedbeni planovi Ljetni semestar akademske godine 2012./2013

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija

Broj ECTS-a

Nastavno opterećenje

Vrijeme I mjesto održavanja nastave

Tematska uporišta kulturalnih studija

5 30 + 0 + 15 Utorak 09.15 – 12.00 prema rasporedu

Nositelj kolegija

Vrijeme za konzultacije

Kabinet

Telefon E-mail

dr. sc. Sarah Czerny, doc.

12.00-13.00 Utorak 12.00 – 13.00 Četvrtak

F-807 [email protected]

Asistent


Kabinet Telefon E-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Cilj kolegija je upoznati studente sa idejom da je znanstvena spoznaja, kao i bilo koja druga vrsta spoznaje, produkt društvenih odnosa. Studenti će biti upoznati sa načinom na koji je znanost podijeljena u prirodne i društvene znanosti te kako znanost dijeli koncepte prirode i kulture. Studente će se također upoznati sa nekim od debata između prirodnih i društvenih znanosti, kao što je Sokalova afera, te kako interdisciplinarna praksa djeluje unutar ove podjele. Studenti će na kolegiju promatrati vlastitu ulogu u proizvodnji znanstvene spoznaje gdje će ispitivati pojmove poput plagijata, akademskog čitanja te akademskog pisanja. Kolegij će sadržavati sljedeće teme: Što je znanost?; Znanost i društvo; Priroda i kultura u znanost; Znanstveni područje; The Science Wars; Interdisiplinarnost; Razmjena znanje u znanost; Intelektualno vlasništvo i copyright; Znanje kao artifakt; Plagijat; Prostor u znanost

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju definirati interdisciplinarnost; opisati što je plagijat, razlikovati i usporediti pojmove intelektualnog vlasništva i autorskog prava; opisati odnos između znanosti i društvo; analizirati kako se znanje pretvorilo artefakt u znanosti, definirati razlike između akademskog i ostalih forma pisanja.

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1.0 0 Seminar 3.0 60 Kontinuirana provjera znanja (1 kolokvij) 2.0 40 UKUPNO 5 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA Obvezna literatura: Kuhn, T. 2002. Struktura znanstvenih revolucija. Naklada Jesenski i Turk Vinck, D. 2010. The sociology of scientific work. The fundamental relationship between science and society. Edward Elgar Publishing Ltd: Cheltenham Haraway, D. 1991. Simians, Cyborgs and Women. The reinvention of Nature. London: Free Association Books

Derry, S and Schunn, C. 2005. Interdisciplinarity. A beautiful but Dangerous Beast. In Interdisciplinary Collaboration. An emerging cognitive Science. Eds. Derry, Schunn, Gernsbacher. Lawrence Erlblaum Associates: London. Bucchi, M. 2004. Science in Society. An Introduction to Social Studies of Science. Routledge: New York. Haviland and Mulin 2009 Introduction: Connecting Plagiarism, Intellectual Property and Disciplinary Habits. In Plagiarism, Authorship and Disciplinary Cultures. Ed. Havliand and Mulin. Utah State University Press. Latour, B and Woolgar, S. 1986. Laboratory life. The Construction of Scientific Facts. Princeton: Princeton University Press Zimitat, C. 2008. A student perspective of plagiarism. In Student Plagiarism in an Online World. Problems and Solutions. Ed, Roberts, T. IGI Global. Henning, Guarrett and Van Rensburgh. 2005. Finding your way in Academic Writing. Van Schaik: Pretoria. Fulwiler. 2002. College Writing. A Personal Approach to Academic Writing. Boynton/Cook Henning, Guarrett and Van Rensburgh. 2005. Finding your way in Academic Writing. Van Schaik: Pretoria. Sokal, A. 1996. Nadilaženje granica prema transformativnoj hermeneutici kvantne gravitacije. Social Text. Sokal, A. 1996. Fizičar eksperiment u kulturalnim studijima. Lingua Franca Van Leeuwen, T. 2005. Three modes of interdisciplinarity. In A New Agenda in (Critical) Discourse Analysis. Eds. Ruth Wodak and Paul Chiton. John Benjamins Publishing Company

Izborna literatura: Ruane, J. 2006. When should we trust what we know? Why research methods? In Essentials of Research Methods. A guide to Social Science Research. Blackwell Bailey, S. 2003. The writing process. In Academic Writing. A practical guide for students. Routledge Falmer Lipson, C. 2006. FAQS – About all Reference Styles. In A quick guide to Citation styles – MLA, APA, Chicago, the Sciences, Professions and more. University of Chicago Press Fulwiler. 2002. College Writing. A Personal Approach to Academic Writing. Boynton/Cook Kruse, O. 2003. Getting Started: Academic writing in the first year of a university. In Teaching Academic Writing in European Higher Education. Eds. Bjork, Brauer, Rienecker and Jorgensen. Kluwer: New York Richards and Miller. 2008. Types and Purposes of Academic Writing. In Doing Academic writing in Murray, S. 2001. 2001. Does Editing a Journal Increase One’s citations In It? Anthropology News Scollon, R. 1995. Coercive citation. Anthropology Newsletter Zimitat, C. 2008. A student perspective of plagiarism. In Student Plagiarism in an Online World. Problems and Solutions. Ed, Roberts, T. IGI Global. Haviland and Mulin 2009 Introduction: Connecting Plagiarism, Intellectual Property and Disciplinary Habits. In Plagiarism, Authorship and Disciplinary Cultures. Ed. Havliand and Mulin. Utah State University Press. Sutherland-Smith, W. 2008. Plagiarism and the Internet. In Plagiarism, the Internet and Student Learning. Improving Academic Integrity. Routledge.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni redovno prisustvovati predavanjima

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Kolokvij: 28.05.2013 Rok za predaju seminara: 04.06.2013 Seminari koji nisu predani prije dogovorenog roka izgubit će odmah 20 bodova, a 5 bodova po svakom danu

kašnjenja. Ukoliko se dogode nepredviđene okolnosti zbog kojih student ne može prisustvovati kolokviju ili predati seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Sarah Czerny u vrijeme trajanja konzultacija.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta Pitanja vezana za literaturu ili kolegija rješavaju se isključivo u vrijeme konzultacija

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" Seminar eseja mora imati: 1. Uvod 2. Razradu 3. Zaključak 4. Literaturu Esej mora sadržavati minimalno 9 do maksimalno 12 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake] Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i pridržavati. Kolokvij se sastoji od 4 pitanja, a svako pitanje boduje se s deset bodova.

Gradivo za Kolokvij je obavezna literatura iz predavanje 1-14

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012./2013. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

1 tjedan Uvod 2 tjedan Što je znanost?

Kuhn, T. 2002. Struktura znanstvenih revolucija. Naklada Jesenski i Turk

3 tjedan Znanost i društvo - who is science for?

Vinck, D. 2010. The sociology of scientific work. The fundamental

relationship between science and society. Edward Elgar Publishing Ltd: Cheltenham

4 tjedan Priroda i kultura u znanost

Haraway, D. 1991. Simians, Cyborgs and Women. The reinvention of Nature. London: Free Association Books

5 tjedan ISPITI – NEMA NASTAVE

7 tjedan The Science Wars Sokal, A. 1996. Nadilaženje granica prema transformativnoj hermeneutici kvantne gravitacije. Social Text. Sokal, A. 1996. Fizičar eksperiment u kulturalnim studijima. Lingua Franca

8 tjedan Interdisiplinarnost - opce Van Leeuwen, T. 2005. Three modes of interdisciplinarity. In A New Agenda in (Critical) Discourse Analysis. Eds. Ruth Wodak and Paul Chiton. John Benjamins Publishing Company

9 tjedan Interdisciplinarnost II Derry, S and Schunn, C. 2005. Interdisciplinarity. A beautiful but Dangerous Beast. In Interdisciplinary Collaboration. An emerging cognitive Science. Eds. Derry, Schunn, Gernsbacher. Lawrence Erlblaum Associates: London.

10 tjedan Intelektualno vlasništvo i copyright Znanje kao artifakt

Bucchi, M. 2004. Science in Society. An Introduction to Social Studies of Science. Routledge: New York.

11 tjedan Plagijat Zimitat, C. 2008. A student perspective of plagiarism. In Student

Ako već nisu, studenti moraju čitati Etički kodeks prije predavanje

Plagiarism in an Online World. Problems and Solutions. Ed, Roberts, T. IGI Global.

12 tjedan Prostor u znanost 13 tjedan Kolokvij 14 tjedan What can I do with a degree in

cultural studies I?

15 tjedan What can I do with a degree in cultural studies II?


Broj ECTS-a



Suvremena kulturalna antropologija

4 30+0+15 Petak, 9.15-11.00 104

Nositelj kolegija



dr. sc. Sanja Puljar D’Alessio, doc.

14.00-15.00 807 265695 [email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Predmet se bavi pitanjima kritike zapadnjačkih karakterističnih diskursa i afirmira autokritični diskurs u sagledavanju epistemoloških i ključnih socio-kulturno antropoloških problema suvremenog svijeta. U okviru toga proučavati će se slijedeće predmetne jedinice: hijerarhijski pojam kulture i civilizacije. Implikacije hijerarhijskog pristupa kulturi na dvije razine: intra-kulturnoj i globalnoj. Objektivnost u antropologiji: promatranje kulture „izvana“ i „iznutra“(tzv. etski i emski pristup). Kritika evolucionističke paradigme i teorija modernizacije. Reifikacija i esencijalizam. Postmodernizam i budućnost etnografije. Kulturalne konstrukcije „drugog“ kao različitog. Kultura u diskursu trećeg i četvrtog svijeta. Kulturni aspekti globalizacije. Suvremena kapitalistička kultura i kultura održivosti. Modernistički i postmodernistički pristupi identitetu: razlike i problemi. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: opisati ključne probleme suvremenog svijeta iz antropološke vizure; razlikovati evolucionističku paradigmu i teoriju modernizacije, te postmodernizam u antropologiji;analizirati hijerarhijski pristup kulturi na dvije razine, kulturalne konstrukcije „drugog“, te kulturalne aspekte globalizacije. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS


Redovito pohađanje nastave 0.5 0 Seminarski rad 1 40 Kontinuirana provjera znanja 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1.5 30 UKUPNO 4 100


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Čolić, S. (2002). Kultura i povijest. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. Marcus, G.E. i Fischer, M.J. (2003). Antropologija kao kritika kulture: eksperimentalni trenutak u humanističkim znanostima. Zagreb: Naklada Breza. Experiments in Holism. Theory and Practice in Contemporary Anthropology. (2010). T. Otto i N. Bubndt (ur.). Oxford: Blackwell Publishing. (Odabrana poglavlja).

Izborna literatura: Rabinow, P. i Marcus, G. (2008). Designs for an Anthropology of the Contemporary. London: Duke University Press. Segalen, M. (2002). Drugi i sličan. Pogled na etnologiju suvremenih društava. Zagreb: Jesenski&Turk, 2002. Hannerz, U. (1992). Cultural Complexity. Studies in the Social Organization of Meaning. New York: Columbia University Press.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja što im donosi 0,5 ECTS kredita. Također su dužni prije izlaska na završni ispit predati seminarski rad što im donosi 1 ECTS kredit.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se rokova pisanja eseja i pripremanja materijala za razgovor i diskusiju na nastavi. Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta. Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio.


KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Kolokvij (kontinuirana provjera znanja) je pismeni, a sastoji se od tri pitanja esejističkoga tipa: za svako pitanje student imaju na raspolaganju trideset minuta. Svako pitanje nosi maksimalno 10 bodova.

Seminarski rad se piše na zadanu temu. Zahtijeva se kritički osvrt na paradigme/autore o kojima se piše. Duljina teksta: do 10 kartica. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

1. tjedan Strukturalizam: Claude Lévi-Strauss

Ne.

2. tjedan Interpretativna antropologija: Clifford Geertz

Ne.

3. tjedan Antropologija suvremenih svjetova Ne. 4. tjedan Antropologija kao kritika kulture Ne. 5. tjedan Utjecaji nadrealizma i Frankfurtske

škole na antropološku misao Ne.

6. tjedan Antropološki aspekti hijerarhijskog koncepta kulture

Ne.

7. tjedan Antropološki aspekti hijerarhijskog koncepta civilizacije

Ne.

8. tjedan Antropološki aspekti globalizacije Ne. 9. tjedan Kritika pojmova „lokalno“, „globalno“,

i „glokalno“ Ne.

10. tjedan Globalizacija kulture? Ne. 11. tjedan Promišljanje deteritorijalizacije i

hibridnosti Ne.

12. tjedan Kulturalno iskustvo medijske komunikacije

Kolokvij.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija

Broj ECTS-a



Metodologija istraživanja u kulturi

4 15+0+30 Predavanja:

Nositelj kolegija

Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail

Sanja Puljar D'Alessio [email protected] Asistentica Marta Berčić

Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru

Kabinet F-817/VIII kat.

Telefon

E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Općeniti uvod u metode istraživanja u društvenim znanostima, razlika između kvantitativne i kvalitativne metodologije te uvod u strategije istraživanja.Teorijske paradigme i perspektive u kvalitativnoj metodologiji, odabir problema istraživanja te istraživačka pitanja. Nacrt kvalitativnog istraživanja, precizan plan i faze istraživačkog procesa (identificiranje teme ili predmeta istraživanja i paradigme, kreiranje istraživačkih pitanja, određivanje jedinice analize – odabir uzorka, odabir metode prikupljanja podataka, prikupljanje podataka, interpretacija dobivenih podataka), triangulacija Strategija analize slučaja i terenskog istraživanja, dizajn analize slučaja – obrasci kulture (idealni tip kulturnog obrasca, analiza događaja ili osobe, pojednostavljeni zbir pojedinačnih slučajeva) Određivanje granice prostora kulturnih obrazaca (jedinica analize) – osobe, subkulture, kontrakulture, događaji, rituali, virtualni (internet) prostor... Prikupljanje podataka – posebno analiza dokumenata (pisma, biografije, fotografije, novinski članci, internet forumi), sekundarna analiza podataka (službene statistike, godišnjaci, druga istraživanja i analize), metoda promatranja bez i sa sudjelovanjem, strukturirani i nestrukturirani intervju (razlika između upitnika i intervjua). Problemi analize teksta, kodiranja ili kvantificiranja kvalitativnih situacija i obrazaca. Problemi mjerenja i prikupljanja podataka. Pouzdanost, objektivnost i valjanost. Kriteriji za povećanje valjanosti - dokumentiranost, argumentiranost interpretacije, sistematičnost postupka, blizina predmeta istraživanja, komunikativna valjanost, triangularnost (više metoda provjere, više izvora podataka). Etički principi istraživanja, odnos istraživača i promatrane jedinice analize, problemi perspektive, problem interpertacije i značenja sudionika istraživanja kao podatka. Problemi interpretacije podatka – razumijevanje kao dekodiranje smisla i tumačenje kao uporaba dobivenih značenja, dijaloški odnos, Završni izvještaj, analiza slučaja, važnost stila pisanja znanstvenog rada, struktura pisanja izvještaja, članaka.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti/ce će po položnom ispitu biti u stanju: 1. Razlikovati istraživačke strategije, metode i tehnike primjenjive u kulturalnim studijima, posebno

terensko istraživanje, analizu slučaja te metode promatranja i intervjua 2. Definirati kriterije za odabir adekvatne metode prema problemu istraživanja 3. Razviti precizno formuliranje stavova, argumentirano raspravljati, uvažavati drugačije pozicije

3. Povezati konkretne etičke probleme s problemima terenskih istraživanja 4. Analizirati istraživanja o kulturnim fenomenima prema kriterijima pouzdanosti, valjanosti i

mailto:[email protected]

objektivnosti 5. Primjeniti metode istraživanja u kulturi koje su predmet ovog kolegija na probleme ostalih kolegija kulturalnih studija 6. Samostalno izvesti istraživanje manjeg obima 7. Sačiniti evaluaciju nekog kulturnog fenomena ili događaja 8. Razlikovati teorijsku i emprijsku perspektivu i aspekte određenog problema iz područja studija 9. Samostalno izvještavati o određenom problemu, prema normama akademskog pisanja NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) �redavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U

ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Redovito pohađanje nastave 0,5 Seminarski rad 0,5 10

Kontinuirana provjera znanja/zadaci 2 60 ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 4 100 IV. LITERATURA Obvezna literatura: Čapo Žmegač, J., Gulin Zrnić,V., Šantek, G.P. ur. (2006) Etnologija bliskoga - Poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja, Zagreb: Jesenski i Turk, Yin, R.K. (2007) Studija slučaja – dizajn i metode. Zagreb: Fakultet političkih znanosti, Politička misao Halmi, A. (1996) Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Samobor: A.G.Matoš

Izborna literatura: Halmi, A. (2005) Strategije kvalitativnih istraživanja u primjenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap Dopunska literatura prema temi i problemu istraživanja V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti i studentice su dužni biti nazočni na 75% predavanja i aktivno sudjelovati na vježbama/seminarima što im donosi 1 ECTS kredita.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Pod vježbama se podrazumijeva ukupnost studentskih aktivnosti u seminarskom radu i konitinuiranoj provjeri znanja odnosno pisanje kratkih izvještaja i izlaganje istih pred grupom. Vježbe su obavezne, 100%. Pod kontinuiranom provjerom znanja podrazumijeva se redovno izvršavanje zadataka, vezanih za faze istraživačkog rada, te kvaliteta predanih radova. Studenti i studentice su dužni pisati kratke izvještaje nakon upoznavanja sa zadatkom (od 200-1000 riječi ovisno o zadatku). Cilj je praćenje napretka u savladavanju izrade samostalnog istraživačkog projekta (istraživanja) prema dogovorenom problemu, vrsti istraživanja (emprijsko ili teorijsko istraživanje) i uputama. Predviđa se 5-8 takvih zadataka ovisno o kompleksnosti

problema koji će studenti istraživati, kao i o njihovom predznanju (o broju izvještaja studenti/ce će biti obaviješteni nakon odabira teme i problema vlastitog istraživanja). Seminarski rad se odnosi na prezentaciju određene faze istraživanja pred grupom koja će zahtijevati kritički pristup i sudjelovanje studenata/ica u ocjeni prednosti i nedostatake rada. Svi izvještaji (izvršavanje zadanih zadataka) su obavezni i moraju biti predani u dogovorenom roku (na za to predviđeno mjesto na e-kolegiju – MUDRI), a najkasnije prije dobivanja potpisa predmetnog nastavnika o izvršavanju obaveza na kraju semestra. Pridržavanje rokova te korištenje MUDRIja za potrebe kolegija je obavezno. Završni ispit obuhvaća pisanje cjelovitog izvještaja (članak) o izvršenom istraživanju (koji se predaje isprintan i postavljen na za to predviđeno mjesto na e-kolegiju) te kraću usmenu obranu istog. Pisanje kraćih izvještaja i seminarsko izlaganje je obavezno, a neizvršavanje obaveza rezultirat će smanjenjem ocjenskih bodova. Studenti i studentice će biti mentorirani u svom radu, za vrijeme konzultacija i/ili e-mailom i u tijeku vježbi. Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA E –kolegij postavljen na MUDRIju, konzultacije, oglasna ploča Odsjeka, E-pošta,Web fakulteta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno, E-pošta

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti i studentice napisane izvještaje, koji predstavljaju izvršenje postavljanog zadatka, šalju e-mailom/, odnosno postavljaju na predviđen prostor – za e- kolegij na MUDRiju., u attch. pod naslovom s imenom i prezimenom studenta te kratkim naslovom teme, u jednom dokumentu, (npr. petar.petrovic-facebook.doc). Zadaci, odnosno izvještaji se pišu u jednom dokumentu, bez brisanja komentara, koji se nadopunjuje sa svakim novim zadatkom, s datumom nastanka, najkasnije 24 sata prije termina održavanja nastave. Svaki izvršeni zadatak se ocjenjuje u postocima koji se zbrajaju i čine udio u ocjeni. Na e-kolegiju na MUDRIju će biti postavljena dodatna literatura koju se može koristiti za izradu istraživanja. U tekstovima se navodi i referira APA-styleom. Ocjenjuje se napredak u izvršavanju zadataka, kritičnost, analitičnost i ozbiljnost pristupa odabranoj temi (smislenost i struktura; jasnoća; povezanost i dosljednost u argumentaciji, pravopisna i gramatička pismenost, imaginacija u povezivanju teorijiskih pristupa i zbilje, na način: > od 50% - nepotpun ili zadatak koji sadrži nedozovoljene pogreške (ne označavanje tuđih navoda, krivi zadatak, krivo ispunjen zadatak i sl.); 50-59% u min.obimu – izvršen zadatak koji sadrži sve tražene elemente strukture; 60%-69% izvršen zadatak s minimalnim obrazloženjem zadane strukture; 70-89%.izvršen zadatak koji sadrži argumentirano obrazloženje; 90-100% potpuno izvršen zadatak, s argumentiranim, strukuriranim, preglednim obrazloženjima Bodovi (%) iz kontinuiranog praćenja znanja i seminara se pretvaraju u ocjenske bodove, kao i završni ispit (predani izvještaj i usmena obrana). Kontinuirano praćenje rad u seminaru završni ispit (pisani 80%/30+usmena obrana

1. 90 -100% = 60-56 100-90%= 9-10 90-100%=28-30 2. 89 - 70% = 55-46 89-80%= 8-7 89-80%=27-25 3. 69 - 60% = 45-40 79-70%=6-5 79-70%=24-21 4. 59 - 50% = 39-30 69-60%=5-4 69-60% =20-17 5. > 49% = >29 59-50%=3-2 59-50%=16-15 6. >49%= 1 >49%=>14

Konačna ocjena regulirana je Pravilnikom o studiju, Sveučilišta u Rijeci.

Ocjena ECTS ocjena Ocjenski bodovi (10+60+30)Odličan (5) A 80-100% Vrlo dobar (4) B 70-79,9% Dobar (3) C 60-69,9% Dovoljan (2) D 50-59,9% Dovoljan (2) E 40-49,9% Nedovoljan (1) FX 30-39,9% Nedovoljan (1) F 0-29,9%

Akademska čestitost: regulirana je sveučilišnim dokumentima: Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci; Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci, dostupno na www.uniri.hr (propisi i dokumenti) Studenti mogu u svakom trenutuku upozoriti nastavnka ili referenta na nejasnoću iznesenih saržaja i tražiti dodatno objašnjenje.

"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. Datum/tjedan

Tema Prethodna priprema studenata i zadaci Napomena

1. tjedan

I.Uvod u metodologiju- općenito kvantitativne i kvalitativne, strategije istraživanja (longitudinalno, analiza slučaja, anketiranja…komparativno…)

Inicijalni test poznavanja “znanstvene kulture” i/ili akademske kulture, za razliku od svakodnevnog promišljanja stvarnosti, odabir problema,

- zadatak -kratak opis problema, istraživačka mapa za prikupljanje podataka, bilješki i materijala

2.tjedan

II Izrada nacrta istraživanja, nacrta projekta, strukture rada - općenito, odabir problema, cilj istraživanja, problem i predmet istr. postavljanje teze (hipoteze), odabir metode, izrada mjernih instrumenata i protokola, prikupljanje podataka, analiza i intrpretacija dobivenih rezultata.

Diskusija oko problema - grupiranje oko nekoliko problema, sastaviti grupe za grupni rad i podijeliti zadatke zadatak - nacrt istraživanja, projekta, rada za odabrani problem

3. tjedan III Razlikovanje problema i područja koji su pogodni za strategiju analize slučaja u odnosu na druge vrste strategija, odnosno kriteriji za odabir strategije i metoda: promatranje (izravno i sa sudjelovanjem), strukturirani i nestrukturirani intervju, fokus grupe, sekundarna analiza podataka (dokumentacija, arhivski zapisi), fizički artefakti, tipovi istraživačkih pitanja.

Razrada nacrta istraživanja - odabir metode zadatak - korekcija nacrta istraživanja

4.tjedan IV Strategija analiza slučaja i terensko istraživanje , Yin, str.23-29., dizajn - obrasci kulture (studija slučaja, idealan tip, pojednostavljeni zbir pojedinačnih slučajeva), predmet studije,

Odabir slučaja - korekcija zadatak: definiranje značajnih istraživačkih pitanja

5. tjedan V Jedinica analize - osoba, više ljudi, događaj, entitet, (Etnologija bliskoga, str.97 ….235) , uzorak

zadatak: definirati jedinicu analize za svaku grupu

6.tjedan VI Prikupljanje podataka - strategije,(studij slučaja, etnogragrafija i studij zajednice, fenomenologija, etnometodologija, interpertativna praksa,biografska metoda…Halmi), terenski rad u američkoj i britanskoj tradiciji te Hrvatskoj (Etnologija bliskoga, str.10….)

1. analiza dokumenata 2. sekundarna analiza podataka 3. strukturirani i nesstrukturirani intervju 4. promatranje sa i bez sudjelovanja (Yin,

str.101…126)

zadatak: protokoli za rad sa sudionicima,prikupiti podatke, prema jedinici analize - analiza dokumenata, statistički godišnjaci, fotografije, intervjui, protokoli i bilježenje pri promatranju, strukturiranje intervjua

7.tjedan VII 6.1.Analiza dokumenata – cilj, vrste dokumenata, problemi

zadatak - analiza i vježba prema prikupljenim dokumentima

8.tjedan VIII 6.2. Sekundarna analiza podataka - zadatak - analiza i vježba prema prikupljenim podacima

9.tjedan IX 6.3. Strukturirani i nestrukturirani intervju - izrada intervjua, protokol za informirani pristanak, priprema za sudionike, prilagodba na teren, bilježenje i analiza (analiza teksta, kvantifikacija kvalitativnih situacija)

zadatak - analiza i vježba prema predloženim pitanjima za intevjue

10. tjedan X 6.4. Promatranje bez i sa sudjelovanjem – priprema, protokol za promatranje, bilješke (snimanje, zapisi i sl. )

zadatak - analiza i vježba prema promatranoj jedinici analize, analiza protokola

http://www.uniri.hr/

11.tjedan XI Problemi mjerenja, pouzdanosti i valjanosti (Halmi - 6. kriterija valjanosti,str. 310), XII Uloge - potpuni sudionici, sudionici promatrači, promatrači-sudionici, potpuni promatrači - pitanje etičnosti

zadatak - analiza dosadašnjeg rada, problemi, važnost pripreme i problemi izvođenja zadatak - etički kodeks promatrača, svaki za svoj problem, problem informiranog pristanka

12.tjedan XIII Evaluacijska (akcijska - aktivna participacija) i orjentacijska (aplikativna - vrijednosna neutralnost) istraživanja

zadatak - odrediti svoju vrstu istraživanja,

13.tjedan XIV Interpretacija podataka - izvođenje zaključaka, uočavanje obrazaca, nalaženje uvjerljivih tumačenja, povezivanje u kategorije, razlikovanje i razlaganje varijabli, uspostavljanje pojmovne suvislosti

zadatak - interpetirati podatke, problemi

14.tjedan XV Završni izvještaj - struktura izvještaja, članka, dijelovi, način referiranja, literatura

zadatak - napisati završni izvještaj

15.tjedan Evaluacija rada, završna priprema za ispit


Broj ECTS-a



SOCIOLOGIJA KULTURE

4.0 30+0+15 Srijedom, 14 – 16, dv 138 ili 106

Nositelj kolegija



dr. sc. Nenad Fanuko, doc.

Srijedom od 13 do 14 i od 15.30 do 16

F-808 051/265694 [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Svrha predmeta je upoznati studente sa shvaćanjima kulture u društvenim znanostima, posebice u antropologiji i sociologiji. Osim povijesnog pregleda i razmatranja glavnih teorijskih perspektiva, pozornost će se posvetiti tako zvanom kulturnom zaokretu u društvenoj teoriji. Uz to će se razmotriti i neke značajke suvremenog društva: potrošačko društvo, masovna i popularna kultura, kulturni kapital, masovni mediji. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: opisati upotrebe pojma kulture u različitim disciplinama (antropologiji, književnoj teoriji i sociologiji) objasniti metodološke poteškoće u sociološkom izučavanju kulture (pozitivizam nasuprot interpretativnoj paradigmi) distingvirati glavne konceptualne dihotomije u sociološkim teorijama kulture (na primjer: akcija i struktura, akcija i

kultura, struktura i kultura itd.) definirati osnovne teme klasične sociologije (Marx, Durkheim, Weber) povezane s kulturom uočiti glavne razlike i komplementarnosti između socioloških pristupa kulturi: ideologija, zajednička kultura usporediti različite teorije potrošnje, stilova života, subkultura, identiteta, kultura svakidašnjice analizirati pojave iz svakodnevnog života u svjetlu tih usporedbi NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



POHAĐANJE NASTAVE 1.0 0SEMINARSKI RAD 1.0 20KOLOKVIJI x 4 2.0 80UKUPNO 4.0 100


IV. LITERATURA Obvezna literatura: Crespi, F., Sociologija kulture, Zagreb, 2006.


Haralambos, M. i M. Holborn, Sociologija: teme i perspektive, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja): 4.: str. 232-237; 263-289 7.: 431-501 11: 774-801; 813-849 12.: 884-933 13.: 935-963

Izborna literatura: Baudrillard, J.: Simulacija i zbilja, Zagreb, 2001. Bauman, Z., Culture as Praxis, London, 1999. Beck, U.: Pronalaženje političkog, Zagreb, 2001. Bourdieu, P.: Što znači govoriti, Zagreb, 1992. Chaney, D., Cultural Change and Everyday life, London, 2002. Chaney, D., Lifestyles, London, 1996. Corrigan, P., The Sociology of Consumption, London, 1997. Geertz (Gerc), C., Tumačenje kultura I, Beograd 1998. Gronow J.: Sociologija ukusa, Zagreb, 2000. Kalanj, R., Ideje i djelovanje, Zagreb, 2000. Katunarić, V., Lica kulture, Zagreb, 2007. Moore, J., Uvod u antropologiju, Zagreb, 2002. Shields R.: Kulture interneta, Zagreb, 2001. Seminarska literatura: Studenti/ce Kulturalnih studija Rok za predaju seminarskog rada: 03.04.2013.

NASLOV

1. Douglas, M: Čisto i opasno, str. 9-106, Algoritam, Zagreb, 2004.

2. Douglas, M: Čisto i opasno, str. 107-224, Algoritam, Zagreb, 2004.

3. Durkheim, E.: Elementarni oblici religijskog života, str. 325-420 u: V. Cvjetičanin i R. Supek, E. Durkheim i francuska sociološka škola, Zagreb, Ljevak, 2003

4. Freud (Frojd), S.: Nelagodnost u kulturi, (različita izdanja)

5. Geertz (Gerc), C.: Podroban opis: ka interpretativnoj teoriji kulture, str. 9-46 u Tumačenje kultura I, Beograd 1998.

6. Geertz (Gerc), C.: Religija kao kulturni sistem str. 119-174 u Tumačenje kultura I, Beograd 1998.

7. Horkheimer, M. i Th. Adorno: Kulturna industrija, str.132-179 u Dijalektika prosvjetiteljstva, V. Masleša, Sarajevo, 1974.

8. Katunarić, V., Lica kulture, Zagreb, 2007. (Bilo koja dva poglavlja)

9. Levi-Strauss, C.: Strukturalna antroplogija, pogl. I-V, Stvarnost, Zagreb, 1977.

10. Marcuse, H.: Čovjek jedne dimenzije, str. 67-122, V. Masleša, Sarajevo, 1968.

11. Simmel, G.: Kultura stvari i kultura ljudi, str. 23-111 u: Kontrapunkti kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

12. Simmel, G.: Kulturne manifestacije društvenog života, str. 207-282 u Kontrapunkti kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

13. Weber, M.: Religiozna etika i “svijet” i Kulturne religije i “svijet”, str 165-214 u: Sociologija religije, Kruzak, Zagreb, 2000.

14. Weber, M.: Staleži, klase i religija, str.69-112 u: Sociologija religije, Kruzak, Zagreb, 2000.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Obvezno. Nikako se neće tolerirati izostanci u terminima kolokvija (4 tijekom semestra).

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA Predaja seminarskih radova u dogovorenim rokovima. Četiri kolokvija u određenom terminu (vidi niže). Jedna nadoknada. Upis ocjene u indeks treba obaviti u roku koji odredi nastavnik. Za studente koji prekorače taj rok ( ne pojave se ili ne pošalju indeks za upis ocjene) smatrat će se da nisu pristupili ispitu. Konzultirati važeći Pravilnik o studiju! Upute za seminarske radove

1. Naslovna strana s glavnim podacima o analiziranom tekstu, te osobnim podacima studenta/ice ; 2. Uvod: kratak sažetak glavnih misli koje će biti obrazložene u ostatku teksta; naglasiti povezanost s kolegijem,

odnosno, istaknuti bitnost analiziranog teksta s naznačenm glavnim problemima koji će biti obrazloženi u ostatku teksta;

3. Razrada: obrazlaganje glavnih misli i glavnih problema opisanih u tekstu s objašnjenjem glavnih pojmova; 4. Zaključak: ukazivanje na glavnu poantu teksta; 5. Literatura: abecedni popis djela, tekstova, internetskih stranica korištenih pri pisanju seminara;

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Na nastavi, web stranica kolegija.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na nastavi, konzultacijama i elektronskom poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012. / 2013. Datum/tjedan Sadržaj nastavnog programa (teme) Prethodna priprema

studenata Napomena

1 Pojam kulture: povijest i vrste. Kultura u filozofiji i književnoj kritici, te u ranoj antropologiji.

2 Kultura u klasičnoj sociologiji i antropologiji.

3 Kultura i struktura I: strukturalni funkcionalizam

4 Kultura i struktura II: marksizam, strukturalizam

5 Kultura i djelovanje I: Weber Literatura za kolokvij: Crespi: 82 – 100 Haralambos: 431 - 501

Kolokvij 27.03.2013.

6 Kultura i djelovanje II: fenomenologija, interpretativna antroplogija (Geertz)

7 Kultura i ideologija: Marx, kritička teorija društva, Gramsci, Althusser

8 Durkheimovska tradicija: rituali i klasifikacije

Literatura za kolokvij: Crespi: 114 – 122 Haralambos: 222 – 224, 232 – 240, 263 – 282, 635 – 647, 777 – 782, 786 – 801, 829 – 841, 843 - 849


9 Kultura, struktura i djelovanje: Bourdieu, Giddens, Elias

10 Kulturna reprodukcija i stratifikacija 11 Britanski kulturalni studiji Literatura za kolokvij:

Crespi: 9 – 48, 140 – 150 Haralambos: 884 - 906


12 Proizvodnja i recepcija kulture. Sociologija potrošnje, stilovi života, subkulture, identiteti, kultura svakidašnjice

13 Kulturna analiza postmodernosti 14 Sociologija kulture, kulturalna sociologija i

kulturalni studiji Literatura za kolokvij: Crespi: 48 – 85, 151 – 164 Haralambos: 906 - 933



Broj ECTS-a



KULTURALNA POVIJEST DO SREDNJOVJEKOVLJA

4 30+0+15 Četvrtak, 08:15 138

Nositelj kolegija dr. sc. Vjeran Pavlaković, doc.



Asistent



Mr.sc. Kristina Džin

Nakon predavanja i seminara


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Studenti će se upoznati s gradivom kako slijedi: a) Stanje kamenog doba – oruđe, oružje, pojava vatre, zidno slikarstvo, Pojava poljodjelstva, prve civilizacije na

Dalekom Istoku (Egipat, Mezopotamija). Otkriće kotača, navodnjavanje, obrt – keramika, pojava metala (bakar, bronca). Pismo, državni ustroj, Hamurabijev zakonik. Umjetnost.

b) Feničani – trgovina, plovidba i pismo. Židovska dijaspora. c) Minojska talasokracija. Značaj palača – grad, umjetnost.. Mikenska kultura, osvajanje Troje. Indoeuropska seoba. d) Željezno doba. e) Etruščani, pojava luka, gladijatorske igre, kultovi i vjerski obrdi. Umjetnost: slikarstvo i zlatarstvo. Osnivanje

Rima, legenda i zbilja. f) Rimska republika, punski ratovi (Hanibal). Rim kao pomorska i vojna sila – ekspanzija (Spartak) g) Poljoprivredne i vojne reforme, građanski ratovi (braća Grakho, Marije, Sula). Cezar i galski ratovi – pohod na

Egipat. h) Oktavijan, August . Rim kao carstvo. Rim na području Hrvatske (glavni rimski spomenici). i) Klaudije, Neron, Vespazijan, Trajan, Hadrijan, Marko Aurelije. j) Tetrarhija. Dioklecijan. Konstantin Veliki. Milanski edikt 313., kršćanstvo. Teodozije Veliki, kršćanstvo jedina

službena vjera. k) Pad Rimskog carstva (476.). Justinijanova rekonkvista. Obnova Zapadnog rimskog carstva. l) Provale barbara: Goti, Langobardi, Avari, Slaveni, Hrvati.

m) Karlo Veliki. Posljednji tragovi zapadne antičke kulture. Pojava feudalizma. Predromanika. Hrvatski vladari (Domagoj, Tomislav, Krešimir, Zvonimir). Značaj hrvatskih vladara, pleterna plastika, Pakta konventa (1102.). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA - Predmet daje osnove kulturnog razvitka od pojave čovjeka do ranog srednjeg vijeka (IX. st.). Težište je na revolucionarnim pojavama u razvitku čovjeka od kamenog doba, visokih civilizacija (Egipat, Mezopotamija) kretsko-minojske kulture, grčke , etruščanske i rimske civilizacije do podjele i pada Rimskog carstva. Zaključno se daje pregled bizantske umjetnosti, naznačuju raspad robovlasničkog društva i osnove feudalizma. - Informiranost studenta o razvojnim fazama društva, kulturološkim značajkama kao temelja razumijevanja suvremenih pojava u razvitku čovjeka. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS


...aktivnost na nastavi 1 10

...SEMINAR 1 30 kolokvij 2x (svaki kolokvij 0,5) 1 30 Završni ispit 1 30 UKUPNO 4 100


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: - Beest Holle i dr. , Velika ilustrirana povijest svijeta, sv.1-4, Otokar Keršovani, Rijeka 1974; - Narr K.J., Povijest svijeta od početaka do danas, Zagreb 1977, 170-184; - Suić M., Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003; - Cambi N, Antika, Zagreb 2002; - Dimitrijević S.-Težak-Gregl T.- Majnarić Pandžić N., Prapovijest u Hrvatskoj, Zagreb 1999.; - Vinski Z., Epoha seobe naroda, Beograd 1969;

- Gunjača S.-Jelovina D., Starohrvatska baština, Zagreb 1976.

Izborna literatura: - Veliki povijesni atlas svijeta, Zagreb 1999;

- Povijest svijeta, sv.1-2. Split 2005

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni prisustvovati nastavi 70%.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni poštivati termine nastave, konzultacija I ispitnih rokova.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Usmeno Pismeno: oglasna ploča Odsjeka za Kulturologiju I web stranica Odsjeka za kulturologiju

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

- usmene konzultacije - razgovor na seminaru - elektronska pošta




studenata Napomena

Stanje kamenog doba – oruđe, oružje, pojava vatre, zidno slikarstvo, Pojava poljodjelstva, prve civilizacije na Dalekom Istoku (Egipat, Mezopotamija). Otkriće kotača, navodnjavanje, obrt – keramika, pojava metala (bakar, bronca). Pismo, državni ustroj, Hamurabijev zakonik. Umjetnost.

Feničani – trgovina, plovidba i pismo. Židovska dijaspora.

Minojska talasokracija. Značaj palača – grad, umjetnost.. Mikenska kultura, osvajanje Troje. Indoeuropska seoba.

Željezno doba. Etruščani, pojava luka, gladijatorske igre,

kultovi i vjerski obrdi. Umjetnost: slikarstvo i zlatarstvo. Osnivanje Rima, legenda i zbilja.

Rimska republika, punski ratovi (Hanibal). Rim kao pomorska i vojna sila – ekspanzija (Spartak)

Poljoprivredne i vojne reforme, građanski ratovi (braća Grakho, Marije, Sula). Cezar i galski ratovi – pohod na Egipat.

Oktavijan, August . Rim kao carstvo. Rim na području Hrvatske (glavni rimski spomenici).

Klaudije, Neron, Vespazijan, Trajan, Hadrijan, Marko Aurelije.

Tetrarhija. Dioklecijan. Konstantin Veliki. Milanski edikt 313., kršćanstvo. Teodozije Veliki, kršćanstvo jedina službena vjera.

Pad Rimskog carstva (476.). Justinijanova rekonkvista. Obnova Zapadnog rimskog carstva

Provale barbara: Goti, Langobardi, Avari, Slaveni, Hrvati.

Karlo Veliki. Posljednji tragovi zapadne antičke kulture. Pojava feudalizma. Predromanika. Hrvatski vladari (Domagoj, Tomislav, Krešimir, Zvonimir). Značaj hrvatskih vladara, pleterna plastika, Pakta konventa (1102.).


Broj ECTS-a



Stručni seminar

engleskog jezika 2 1 0+0+30

Nositelj kolegija


Kabinet

Telefon

E-mail

dr. sc. Marija Brala Vukanović, izv. prof.

Izvođači



Dr.sc. Nikola Petković Dr.sc. Vjeran Pavlaković Dr.sc. Sarah Czerny Dr.sc. Sanja Puljar D’Alessio

Pavlaković: srijeda, 15.00-17.00 Czerny: utorak i četvrtak, 12.00-13.00 Puljar D’Alessio: petak, 14.00-16.00

Petković: F-809 Pavlaković: F-804 Czerny: F-807 Puljar D’Alessio: F-807

Petković: 265 693 Pavlaković: 265 705 Czerny: 265 695 Puljar D’Alessio: 265 691

[email protected] [email protected] [email protected] [email protected]


Dr.sc. Vjeran Pavlaković, dr.sc. Sarah Czerny i dr.sc. Sanja puljar D’Alessio vode konzultativnu nastavu: prevođenje

stručne literature, usvajanje gramatičkih struktura, proširivanje vokabulara

dr.sc. Nikola Petković vodi tri seminarska termina posvećena diskusijama na teme:

1. O čemu govorimo kada govorimo o identitetu

2. Bilješke prema definiciji identiteta

3. Amartya Sen o identitetu

ČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studentice/studenti će po odslušanom kolegiju biti u stanju:

1. Analizirati i uspješnije iščitavati literaturu na engleskome jeziku

2. Prepoznavati osnovne gramatičke, pravopisne i leksičke norme engleskoga jezika

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe







Aktivnost u nastavi (prevođenje stručnih tekstova) 0,30 30 Prijevod stručnog teksta (eng-hrv)

0,70

70

UKUPNO 1 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA Obvezna literatura:

Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitnom građom koja se uglavnom

sastoji od literature na engleskom jeziku, obvezna literatura će se određivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su

propisani u zimskom i ljetnom semestru.

Izborna literatura:




V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Najavljeni seminarski termini dr.sc. Nikole Petkovića će biti određeni tijekom prvog mjeseca u semestru.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni unutar dogovorenog roka zadovoljavajuće napisati prijevod stručnog teksta sa engleskoga jezika na

hrvatski jezik.





Broj ECTS-a


Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Mediji i društvo 5 30 + 0 + 15 srijeda 10:15 u 205 Nositelj kolegija



Dr. sc. Hajrudin Hromadžić, doc.

Prema najavi na oglasnoj ploči i web stranici Odsjeka za kulturalne studije

810 265 697 [email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij je posvećen objašnjenju i analizi nekolicine tematskih cjelina vezanih za (su)odnos medija i društva: pitanjima medijske konstrukcije socijalne zbilje; socijalnoj povijesti medija i komunikacijskih društvenih odnosa; socijalnim, ekonomskim, kulturalnim, političkim i institucionalnim okvirima za razumijevanje funkcioniranja medija u suvremenim društvima; te aktualnim trendovima medijski potpomognute spektakularizacije društva. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će studenti i studentice, putem upoznavanja s glavnim konceptima vezanim uz medije i medijsku komunikaciju u suvremenom globalnom društvu, steći sposobnosti za definiranje, analizu i povijesno-komparativno vrednovanje fenomena medijsko-komunikacijskog društva iz primarno sociološke, ali i šire interdisciplinarne perspektive društvenih i humanističkih znanosti, kao i sposobnosti kritičkog promišljanja uloge i značaja produkata kulturno-medijske industrije. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X



Aktivnost u nastavi 0,5 10 Kolokviji (dva) 1,5 + 1,5 30 + 30 Pismeni rad 1 20 Usmeni ispit 0,5 10 UKUPNO 5 100



Briggs, Asa i Burke, Peter (2011). Socijalna povijest medija. Od Gutenberga do interneta. Zagreb: Naklada Pelago (odabrana poglavlja).

Croteau, David and Hoynes, William (2003). Media/Society. Industries, Images, and Audiences. London & New Delhi: Sage Publications (odabrana poglavlja).

2

Rayner, Ph., Wall, P., Kruger, S. (2004). Media Studies: The Essential Resource. London & New York: Routledge (odabrana poglavlja).

Taylor, L., Willis, A. (1999). Media Studies. Text, Institutions, and Audiences. Oxford: Blackwell Publishing (odabrana poglavlja).

Izborna literatura:

Bagdikian, B. H., The Media Monopoly, Beacon Press, Boston, 2000.

Baudrillard, J.: Simulacija i zbilja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

Bertrand, I., Hughes, P.: Media Research Methods, Palgrave Macmillan, 2004.

Bourdieu, P.: “O televiziji”, u Europski glasnik, Godište X., br. 10, Zagreb, 2005., str. 271-308.

Castells, M.: Internet galaksija: razmišljanja o internetu, poslovanju I društvu, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.

Chomsky, N.: Mediji, propaganda i sistem, Što čitaš?, Zagreb, 2002. Dostupno na: http://www.zamirnet.hr/stocitas/

Debray, R.: “Uvod u mediologiju” u Europski glasnik, Godište X., br. 10, Zagreb, 2005., str. 323-337.

Fiske, J.: Introduction to Communication Studies, Routledge, London, 1990.

Habermas, J.: The Structural Transformation of the Public Sphere, MIT Press, 1991.

Horkheimer, M., Adorno, T.: Dijalektika prosvjetiteljstva, “Veselin Masleša” – “Svjetlost” (Biblioteka Logos), Sarajevo, 1989 (poglavlje IV).

Hromadžić, H.: “Fantazma subjektiviteta u interakcijskom ključu. Primjer kompjutorskog ekrana“, Filozofska istraživanja, Vol. 27, No. 1, 2007, Zagreb, str. 127-142.

Hromadžić, H.: “Subjekt, multiplativnost njegova karaktera i virtualno u odrazu Foucaultove teorije diskursa”, Filozofska istraživanja 85–86, god. 22, sv. 2–3, 2002, Zagreb, str. 357-372.

Marcuse, H.: Čovjek jedne dimenzije, “Veselin Masleša” – “Svjetlost” (Biblioteka Logos), Sarajevo, 1989.

McLuhan, M.: Razumijevanje medija, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2008.

Morley, D.: Television, Audiences and Cultural Studies, Routledge, London, 1992.

Shields, R.: Kulture interneta. Virtualni prostori, stvarne povijesti I živuća tijela, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

Silverblatt, A., Genre Studies in Mass Media, M. E. Sharpe, 2007.

Silverstone, R., Hirsch, E.: Consuming Technologies: Media and Information in Domestic Spaces, Routledge, London & New York, 1992.

Thompson, J. B.: The Media and Modernity, A Social Theory of the Media, Polity Press and Blackwell Publishers, Cambridge, Oxford, 1995..

Turkle, S.: Life on the Screen: Identity in the Age of the Internet, Simon & Shuster, New York, 1995.

Vehovar, V. (ur.), Mobilne refleksije, Fakulteta za družbene vede, Ljubljana, 2007.

Williams, R.: Television. Technology and Cultural Form, Fontana, Glasgow,1974.

Winston, B.: Media Technology and Society, Routledge, London, 1998.

http://www.zamirnet.hr/stocitas/

3

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Za ostvarivanje prava na potpis i izlazak na pismeni ispit, potrebno je minimalno 75% prisustvo u nastavi.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Ispitni rokovi određuju se početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta. Odjava ispita mora se izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student/ica rok iskoristio/la.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Nastava; Konzultacije; Oglasna ploča Odsjeka; E-pošta; Web Odsjeka

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Aktivnost u nastavi podrazumijeva da studenti/ce dođu pripremljeni na seminar, što znači da pročitaju seminarski tekst predviđen za čitanje u tom tjednu, te da se pripreme za razgovor i diskusiju na temu zadanog teksta. Održat će se dva kontrolna pismena testa (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali tijekom prethodnih pet tjedana seminarske nastave. Pismeni je rad zamišljen kao kraća (3-4 stranice worda) komparativna analiza medijskog praćenja odabranog socijalnog događaja (prema osobnom izboru studenta/ice) sa strane dva različita medija (također prema osobnom izboru), uz korištenje najmanje tri bibliografske jedinice znanstvene literature (kako bi rad imao konture znanstvenog teksta). Usmeni ispit se temelji na obaveznoj literaturi i jednoj knjizi izborne literature prema vlastitom izboru. O pojedinostima svakog navedenog zadatka studenti/ce će biti detaljnije informirani na uvodnom predavanju.

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. Datum/tjedan Tema Prethodna

priprema studenata

Napomena

1. tjedan Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepta vezanih uz medije i medijsku komunikaciju. Upoznavanje s temama i literaturom na kolegiju, te studentskim obavezama tijekom semestra.

Ne

2. tjedan Od komunikacijskih prema medijskim studijima. Koncept medijske konstrukcije socijalne zbilje.

Pročitan seminarski tekst.

Seminarski tekst: GAMSON, WILLIAM ET AL, »MEDIA IMAGES AND THE SOCIAL CONSTRUCTION OF REALITY«, ANNUAL REVIEW OF SOCIOLOGY, VOL. 18 (1992), STR. 373-393.

3. tjedan Metode i metodologija istraživanja u medijskim studijima.


Seminarski tekst: MCQUAIL, DENIS, »SOCIOLOGY OF MASS COMMUNICATION«, ANNUAL REVIEW OF SOCIOLOGY, VOL. 11 (1985), STR. 93-111.

4. tjedan Socijalna povijest komunikacija i medija I. (govor, pismo, tisak).


Seminarski tekst: HALL, STUART, »KODIRANJE / DEKODIRANJE«, U DUDA, DEAN (UR.), POLITIKA TEORIJE, DISPUT, ZAGREB, 2006, STR. 127-138.

5. tjedan Socijalna povijest komunikacija i Pročitan Seminarski tekst: MORLEY, DAVID, 10.

4

medija II. (radio). seminarski tekst.

POGLAVLJE, »TELEVIZIJA: VIDLJIVI OBJEKT PRIJE VIZUALNOG MEDIJA«, U JENKS, CHRIS (UR.), VIZUALNA KULTURA, NAKLADA JESENSKI I TURK, ZAGREB, 2002, STR. 241-266.

6. tjedan Socijalna povijest komunikacija i medija III. (televizija).


Seminarski tekst: ROBINS, KEVIN, »KIBERPROSTOR I SVIJET U KOJEMU ŽIVIMO«, U FEATHERSTONE, M., BURROWS, R. (EDS.), KIBERPROSTOR, KIBERTIJELA, CYBERPUNK, NAKLADA JESENSKI I TURK, ZAGREB, 2001, STR. 195-224.

7. tjedan Kolokvij I. Priprema za kolokvij.

8. tjedan Socijalna povijest komunikacija i medija IV. (internet).


Seminarski tekst: HEMMENT, DREW, DIVERIS, PETROS, TIKKANEN, TERO, »MOBITELI I NADZOR. LOKACIJSKE USLUGE« I DELEUZE, GILLES, »POSTSKRIPTUM IZ DRUŠTVA KONTROLE«. DOSTUPNO PREKO: http://www.urbanfestival.hr/04/hr/uvodno.html

9. tjedan Socijalna povijest komunikacija i medija V. (tehnologija četvrte komunikacijske revolucije: mobilna telefonija).


Seminarski tekst: LORIMER, ROWLAND, MASOVNE KOMUNIKACIJE, CLIO, BEOGRAD, 1998, 4. POGLAVLJE “STRUKTURA I ULOGA VLASNIŠTVA”, STR. 109-138.

10. tjedan Medijske institucije i medijsko tržište. Koncentracija vlasništva i pluralizam medijskih sadržaja.


Seminarski tekst: CURRAN, JAMES, 9. POGLAVLJE, »MEDIA AND CULTURAL THEORY IN THE AGE OF MARKET LIBERALISM«, U CURRAN, JAMES AND MORLEY, DAVID (EDS.), MEDIA AND CULTURAL THEORY, ROUTLEDGE, LONDON, 2006, STR. 129-148.

11. tjedan Medijski žanrovi. Studije slučaja: televizijska soap opera i reality tv.


Seminarski tekst: HILL, ANNETTE, 46. POGLAVLJE, »THE RISE OF REALITY TV«, U THORNHAM, S., BASSETT, C., MARRIS, P. (EDS.), MEDIA STUDIES. A READER, NEW YORK UNIVERSITY PRESS, NEW YORK, 2009, STR. 573-587.

12. tjedan Medijska spektakularizacija društva.


Seminarski tekst: KELLNER, DOUGLAS, »MEDIJSKA KULTURA I TRIJUMF SPEKTAKLA«, U EUROPSKI GLASNIK 13, STR. 261-279.

13. tjedan Kolokvij II. Priprema za kolokvij.

14. tjedan Zaključna razmatranja tema obrađenih na kolegiju.

http://www.urbanfestival.hr/04/hr/uvodno.html

http://www.urbanfestival.hr/04/hr/uvodno.html

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Talijanski jezik 2

Broj ECTS-a 2

Nastavno opterećenje 0 +0+ 30

Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu

Nositelj kolegija Dr. sc.Gianna Mazzieri Sanković, doc.


Kabinet 514/V

Telefon 265-783


Asistent Kristina Blecich, mag.

Vrijeme za konzultacije Srijedom 15-16

Kabinet 513/V

Telefon 265-789


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij teži uspostavljanju direktnog odnosa sa talijanskim jezikom upoznavanjem istoga u njegovoj funkciji. Osobine jezika se nalaze na tekstovima i na činjenicama razgovornog

Zamjenice i primjena- (naglašene i nenaglašene -atoni i tonici) čitanje i primjena gramatičkih pravila Združene zamjenice- primjena (u akuzativu i dativu) Način realnog stanja (vremena) - Modo Indicativo – Imperfetto, Trapassato prossimo, futuro anteriore

primjena i uloga - Funkcija pamćenje, zaborav, iznenađenje- primjena u kontekstu razgovora Način Condizionale - Povratni glagoli – forma riflessiva – Razgovor /primjena

Nepravilni glagoli: dare, aprire, cadere, chiudere, fare. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će biti sposobni: 1.primjeniti prošireno znanje u usmenoj i pismenoj komunikaciji. 2.razviti vještine govora, slušanja, čitanja i pisanja. 3. usvojiti i koristiti temeljne spoznaje o talijanskom jeziku, utvrditi osnovna pravopisna/gramatička pravila (primjeniti zamjenice, načina Indicativ u složenim vremenima, načina Condizianale, primjeniti povratne glagole) 4. obogatiti izražavanje i praktičnu primjenu talijanskog jezika. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Semina�i Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe X X



POHAĐANJE NASTAVE I AKTIVNOST U NASTAVI

0.40 20

KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA 1 50 ZAVRŠNI ISPIT 0.60 30 UKUPNO 2 100


IV. LITERATURA Obvezna literatura: Battaglia G., Grammatica Italiana , Bonacci editore, Roma, 1992 Chiuchiù A. , Minciarelli F. , Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000

Izborna literatura: Locarino A., Parlare e comunicare, Ferraro ed.,Napoli 1992 Campagnoli P., Grimaldi G., Messaggi, ed. Il capitello, Torino, 2004 Rossi –Hace F., Zaina E., L' italiano per Lei, Škola za strane jezike, Zagreb, 1989 Drinković, Mladineo, Dermit, Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga , Zagreb, 1999. Battaglia G., Nuova grammatica per stranieri, Bonacci editore, Roma, 1983 Armani R., Domestico G., Peviani M., L' italiano attuale 1-2, Loffredo editore, Napoli, 2004

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi, što im donosi 0,20 ECTS kredita.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti će trebati riješiti pozitivno 2 diktata i dva dialoga na zadanim temama. Za svaki zadatak (diktat i dialog) student može dobiti maksimalno 5 boda, to jest ukupno 20 bodova (0.2 ECTS). Studenti su obavezni izvršiti zadatke. Student može dobiti bodove samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. Studenti su obavezni položiti dva pismena međuispita. Za svaki međuispit mogu maksimalno dobiti 25 bodova (ocjenska- 0,50 ECTS) Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Svaki se međuispit sastoji od zadataka višestrukog izbora, zadataka prijevoda, otvorenih pitanja i gramatičkih pravila. 2 međuispita ukupno donose 1 ECTS bod.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Tokom akademske godine u terminu predviđenom za konzultacije, putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploči kulturalnih studija, te putem tajništva istih.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Tokom akademske godine u terminu predviđenom za konzultacije – putem maila.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Završni ispit je usmeni ispit. Student odgovara na tri pitanja (čitanje teksta /prijevod i razumijevanje talijanskog jezika u komunikaciji) i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 10 bodova prema

slijedećim kriterijima = 10 x 3 = 30 = 0,60 ECTS: 1-2 boda - zadovoljava minimalne kriterijume 3-4 boda - dobar, ali sa značajnim nedostacima 5-6 bodova - prosječan sa primjetnim greškama 7-8 bodova - iznad prosjeka, sa ponekom greškom 9-10 bodova - izuzetan odgovor Uvjet kako bi student pristupio završnom ispitu je da uredno položi dva pismena međuispita, te skupio 40 boda.(40%).


studenata Napomena

06.03.2013/07.03. Due cartoline Indicativo: Futuro semplice /anteriore

Glasno čitanje- primjena gramatičkih pravila

13.03.2013/14.03. Una visita Una visita / Pozdrav /Pismo / odustajanje/ Trasmetere i saluti /interpellare per lettera / Rinuncia Vocabolario

20.03.2013/21.03

Al bar Povratne zamjenice /povratno posvojne zamjenice/ Riflessivi pronominali- es. Al bar /

Izrada domaćeg uradka

27.03.2013/28.03. Zamjenice - Pronomi diretti / paritivo «ne» / particella avverbiale inluogo di «ci» + pronomi mi, ti. vi Un giallo in TV indicativo imperfetto vježbe /esercizi glagol biti verbo essere /glagol imati /avere Indicativo/ Prošlo vrijeme - Trapassato prossimo /troppo /parecchio molto /tanto come avverbi e come aggettivi

Izrada prijevoda Glasno čitanje- primjena gramatičkih pravila

na satu će se pisati diktat na satu će se ocjenivati/bodovati dijalog

10.04.2013. Međuispit Ponavljanje gramatičkih normi i pravila

17.04.2013/18.04 A teatro- čitanje, prijevod /discusija /dialog /lettura traduzione discussione sull'argomento

na satu će se pisati diktat

24.04.2013/25.04 Un’intervista


2.05.2012/03.05 Il cinema italiano – čitanje, prijevod /discusija /dialog /lettura traduzione discussione sull'argomento

Izrada prijevoda na satu će se ocjenivati/bodovati dijalog

01.05.2013/02.05 Un favore čitanje i prijevod – Pronomi accoppiati


08.05.2013/09.05 Projekcija filmova – Tjedan talijanskog suvremenog filma

Razgovor o filmu- jezik, komunikacija-sektorno izražavanje Vještina slušanja-govora

15.05.2013/16.05 Modo/način condizionale i primjena/ Funkcija izvinjenja, straha, objašnjenja

na satu će se pisati osvrt na gledane filmove

22.05.2013 Međuispit Ponavljanje gramatičkih normi i pravila

29.05.2013/30.05 La scuola in Italia čitanje i prijevod

05.06.2013. Ispravak međuispita

1


Broj ECTS-a



PRAVCI U SUVREMENOJ KULTURALNOJ TEORIJI

4

30 + 0+ 15

Utorkom 13:30 – 16:15 h Predavaonica 138

Nositelj kolegija



dr. sc. Nikola Petković, red. prof.

[email protected]

Asistentica


Kabinet

Telefon E-mail

Iva Žurić Jakovina

Utorkom 12-13:30 h Srijedom 10-11 h

815

[email protected]


Povezati kanonski tekst 'Zapadnoga kruga' (Shakespeare) sa suvremenim interpretacijama (Greenblatt) Iščitati tekstove klasične kulturalne antropologije (Montaigne) u obzoru suvremenih teorija

pragmatizma (Rorty) Upoznati prototekstove s natruhama postmodernizma te ih povezati sa suvremenim teorijama kulture

(jezik, protupamćenje, praksa...) Upoznati koncepte lokalizma i nesumjerljivosti Upoznati koncepte kozmopolitizma (Appiah) Čitati interpretacije temeljnih tekstova dekonstrukcije Upoznati koncepte postkolonijalne teorije i kritike Upoznati se s teorijama rasa i studijima bjeline Stvoriti predodžbu o stanju u suvremenoj kulturalnoj teoriji na odabranim primjerima tekstova od kojih

je svaki reprezentativan za određeni pravac Uočiti potrebu za povezivanjem povijesnog pregleda kultralne teorije s njezinim suvremenim inter-

disciplinarnim dosegnućima

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Kolegij studentima pruža iscrpan konglomerat informacija o suvremenoj kultralnoj teoriji i naglašava važnost povezivanja interdisciplinarne suvremenosti i disciplinarnih tradicija. Od studenata koji budu aktivno sudjelovali u kolegiju i, naravno i ispunili sve njihove obveze, instruktor očekuje da na nove načine prepoznaju, opišu i objasne fenomene suvremene kulturne teorije. Novostečena saznanja omogućit će im da se upoznaju s mogućnostima primjene određenih kulturno-teorijskih koncepata u čitanju i interpretiranju suvremenosti. Također, svijest o vezi između sadašnjosti i tradicije, studentima će omogućiti nanovo iščitavanje klasika kulture—otvoriti prostor za trajnu reinterpretaciju i reevaluaciju, koje imaju potencijal za obogaćenje kako pojedinačnih tako i grupnog iskustva današnjice. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x

2



Seminar 1 30 Pohađanje nastave 0,5 0 Bilješke 0,5 30 Kolokvij 2 40 UKUPNO 4 100


IV. LITERATURA Obvezna literatura: U readeru koji se nalazi u fotokopiraoni: W. Shakespeare, Oluja* S. Grrenblatt, Learning to Curse Zabranjeni planet (1956), dir. Fred M. Wilcox (film će studenti dobiti na DVD-ima od asistentice) M. Montaigne, O kanibalima R. Rorty, Philosophy as a Social Hope, (Uvod) F. Nietzsche, Genealogija morala* M. Foucault, Counter-Memory; The Philosophy of Difference F. Jameson: Postmodernism – The Cultural Logic of Late Capitalism K. A. Appiah, Cosmopolitanism R. Barthes, Fragmenti ljubavnog diskurza* J. Derrida, Struktura, znak I igra u obradi ljudskih znanosti Gilbert & Gubar, The Madwoman in the Attic H.Bhabha, Commitment to Theory T. Eagleton: Teorija i nakon nje* * naslovi sa zvjezdicom ne nalaze se u readeru, već se mogu posuditi u knjižnici

Izborna literatura:

R. Barthes, Carstvo znakova, Zagreb, 1989. J. Buler, Nevolje s rodom, Zagreb, 2000. V. Biti, Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Zagreb, 2000. J. Culler, Književna teorija – vrlo kratak uvod, Zagreb, 2001 J. Culler, O dekonstrukciji (Teorija i kritika poslije strukturalizma), Zagreb, 1991. J. Derrida, O gramatologiji, Sarajevo, 1976.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Seminare koji ne pristignu dana navedenog na rasporedu predavanja (do 16 sati) profesor neće prihvatiti. Studenti su dužni pridržavati se rokova pisanja seminara i pripremanja bilježaka za razgovor i diskusiju na nastavi. Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan

3

dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta. Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka Web stranice fakulteta i odsjeka


OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti su dužni tijekom semestra predati 1 seminarski rad, od 3-5 kartica. Također trebaju na svaki seminar donijeti bilješke iz pročitanog teksta kako bi mogli sudjelovati u diskusiji, što će se na satu provjeravati. Na kraju kolegija piše se kolokvij. Pristupanje kolokviju je obvezno. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata Napomena

05.03.2013. Uvod 12.03.2013. S. Greenblatt: Learning to Curse Pročitati tekst u Readeru i

donijeti bilješke na seminar.

19.03.2013. W. Shakespeare: Oluja; Zabranjeni planet (1956), dir. Fred M. Wilcox

Pročitati dramu i pogledati film. Donijeti bilješke na seminar.

26.03.2013. M. de Montaigne: O kanibalima Pročitati djelo i donijeti bilješke na seminar.

09.04.2013. R. Rorty: Philosophy as Social Hope (Introduction)

Pročitati tekst u Readeru i donijeti bilješke na seminar.

16.04.2013. F. Nietzsche: Genealogija morala Pročitati djelo i donijeti bilješke na seminar.

23.04.2013. M. Foucault: Counter – Memory; The Philosophy of Difference


30.04.2013. F. Jameson: Postmodernism – The Cultural Logic of Late Capitalism


07.05.2013. K. A. Appiah: Cosmopolitanism Pročitati tekst u Readeru i donijeti bilješke na seminar.

14.05.2013. R. Barthes: Fragmenti ljubavnog diskursa Pročitati izbor iz djela i donijeti bilješke na seminar.

21.05.2013. J. Derrida: Struktura, znak i igra u obradi ljudskih znanosti


28.05.2013. H. Bhabha: Commitment to Theory


04.06.2013. T. Eagleton: Teorija i nakon nje Pročitati tekst u Readeru i donijeti bilješke na seminar.

Studenti trebaju predati Seminar do 16:00 h i niti minutu više.

11.06.2013. Kolokvij


Broj ECTS-a



Teorija i analiza diskursa

4 15+0+15 srijeda 12:15 401

Nositelj kolegija



dr. sc. Danijela Marot Kiš, doc.

714 265-703 [email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Uvod. Pojam diskursa. Važnost diskursa. Strukture diskursa. Kontekst. Strukture ideološkoga diskursa. Vertikalna i horizontalna raslojenost polja diskursa. Raslojavanje polja diskursa na jezične planove. Razgovorni i pisani diskurs. Diskurs i jezik. Performativi i konstativi. Javni diskurs. Specijalizirani diskurs. Multimedijalni diskurs. Intradiskurzivna i interdiskurzivna prožimanja. Diskurzna analiza: područje, uporaba, ciljevi. Diskurs, kultura i ideologija. Hegemonijski i marginalizirani diskurs. Tekst i diskurs. Sudionici u diskursu: odnosi, uloge i identiteti. U neposrednom radu s tekstovima studente će se upoznati s temeljnim teorijskim predlošcima i analitičkim pojmovima. Primjeri za analizu pojedinih tekstova dogovorit će se sa studentima na početku kolegija.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA - bjasniti pojam diskursa i njegova suvremena tumačenja u okvirima književnoteorijskih u kulturoloških pristupa - objasniti odnos teksta i diskursa - prepoznati, objasniti i usporediti temeljna tumačenja pojma diskursa - objasniti pojmove nužne za analizu diskursa (kultura, ideologija, identitet...) - prepoznati i objasniti osnovne strukture diskursa i diskursne odnose - na temelju usvojenoga teorijskog instrumentarija samostalno analizirati odabrane predloške

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Predavanja 0,5 Međuispit1 1 30 Međuispit2 1 30 Seminarski rad 1.5 40 Ukupno 4 100


IV. LITERATURA Obavezna literatura: Biti, Vladimir, Pojmovnik književne i kulturne teorije. MH, Zagreb, 2000. Van Dijk, Teun, Ideologija - multidiscplinaran pristup, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.


Kovačević, Marina – Badurina, Lada, Raslojavanje jezične stvarnosti. ICR – Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001. Johnstone, Barbara, Discourse analysis, Blackwell publishing, Oxford, 2008. . Dopunska literatura: Biti, Marina (2004) Interesna žarišta stilistike diskursa, Fluminensia, god. 16, br. 1-2, 1-186, Rijeka Brown, G. i Yule, G, Discourse Analysis, Cambridge University Press, Cambridge – New York, 1983. Intertekstualnost i autoreferencijalnost, zbornik, ur. Dubravka Oraić Tolić i Viktor Žmegač, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1993. Ivanetić. N, Govorni činovi, Zavod za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1995. Katnić-Bakaršić, Marina (2003) Stilistika diskursa kao kontekstualizirana stilistika, Fluminensia, god 15, br. 2, 1-120, Rijeka Peternai, Kristina, Učinci književnosti, Disput, Zagreb, 2005.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. Za više od 30 % izostanaka oduzimaju se ocjenski bodovi.

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected]

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

Prilikom izlaganja seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova.

Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova ili dodatnim seminarskim obvezama.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Vrednovanje obveza studenata / studentica: Seminarski rad

Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnicom u vezi literature.

U slučaju izostanka sa sata predviđenoga za prezentaciju seminarskog rada studentima se oduzimaju ocjenski bodovi.

Prezentacijom seminarskoga rada može se ostvariti maksimalno 40 bodova. Ocjenjuju se sljedeće komponente: poštivanje rokova – izlaganje u tjednu prezentacije (10 bodova), trajanje izlaganja – 20 minuta (10 bodova), jasnoća i struktura izlaganja te korištenje dodatnih materijala: upitnici, demonstracije, pitanja za raspravu (20 bodova).

Usmeni seminarski radovi ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 36 – 40 bodova, vrlo dobar (4): 31 – 35 bodova, dobar (3): 26 - 30 bodova, dovoljan (2): 20 – 25 bodova.

Međuispit

Studenti su obavezni položiti dva kolokvija koji se sastoje od pet pitanja esejskoga tipa. Na kolokvijima se može maksimalno ostvariti 60 bodova (2 X 30 bodova). Točni odgovori na pitanja esejskoga tipa na kolokviju donose max. 6 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 60% točno riješenih zadataka (15 bodova).

Napomena: Međuispiti se polažu u travnju i u lipnju. Studenti imaju pravo na jedan popravni ispit koji se


polaže u lipnju (zadnji nastavni termin). Studenti moraju ostvariti prolaznu ocjenu iz svih ocjenjivanih aktivnosti da bi ispunili uvjete za upis ocjene. Ukoliko ne izvrši sve izvedbenim planom predviđene obaveze do kraja semestra, student nema pravo na upis ocjene.

Konačna ocjena Konačna ocjena rezultat je seminarskih radova i međuispita.

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

A - 80 - 100% ocjenskih bodova

B - 70 - 79,9% ocjenskih bodova

C - 60 - 69,9% ocjenskih bodova

D - 50 - 59,9% ocjenskih bodova

E - 40 - 49,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način:

Izvrstan ( 5 ) - A Vrlo dobar ( 4 ) - B Dobar ( 3 ) - C Dovoljan ( 2 ) - D i E


studenata Napomena

1. Uvod; rasprava o planu i programu kolegija, ispitnoj literaturi i obavezama. Pojam diskursa.

2. Strukture diskursa. Diskurs i tekst. 3. Raslojavanje polja diskursa. 4. Govoreni i pisani diskurs. Javni, privatni,

specijalizirani diskurs.

5. Multimedijalni diskurs. 6. Intradiskursna i interdiskursna prožimanja. 7. Međuispit 1. 8. Diskurs i ideologija. Hegemonijski i marginalizirani

diskurs.

9. Strukture ideološkoga diskursa. 10. Sudionici u diskursu. 11. Diskurs i identitet. 12. Diskurs i jezik. 13. Međuispit 2. 14. Govorni činovi. Teorija performativa. 15. Ispravak međuispita.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme I mjesto

održavanja nastave

Transkulturalna religiologija

4 30+0+15 ponedjeljak 10:15 402

Nositelj kolegija Sanja Puljar D’Alessio



Nakon predavanja 098622793 [email protected] Asistent Benedikt Perak




Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Judaizam, Kršćanstvo, Islam (Smart; Jones). Metodološke postavke proučavanja kulturoloških vidova religijskih obrazaca; kritički i empatičko-fenomonološki pristup tekstovima te naraciji; razmatranje značaja rituala i svetkovina; pregled nositelja tradicije te teoloških postavki i doktrina; obilježja organiziranja i institucionalizacije te etičko- zakonodavnih okvira; izrazi relgijske tradicije u umjetničkoj i materijalnoj baštini: arhitektura, vizualne umjetnosti, film, ples, glazba, moda. (Jones; Smart; Nye; Sawyer; Soergel i dr.; Skedlar; Watkins; Wright; Meyer)

Židovske religijske tradicije. Pregled i obilježja pet povijesnih razdoblja židovske vjere. Suvremena strujanja u židovskoj tradiciji. Židovska vjera u Hrvatskoj. (Sawyer; Neusner i Avery Peck; Shashak; De Lange; Eliade; Salamone; Pederin; Švob)

Kršćanske religijske tradicije. Formativno razdoblje. Literarni izvori. Kršćanstvo kao Carska religija. Istočno i zapadno kršćanstvo. Skolastika. Reformacija i protestantizam. Kršćanstvo u modernoj i postmodernoj. Kršćanstvo u Hrvatskoj. (Soergel i dr.; Jones; Brandon; Ehrman; Sawyer; Buckley, McGrath i Marks; Parry; Salamone; Lawrence; Partridge; Stark; Watkins; Wright; Kolarić)

Islamske religijske tradicije. Povijest. Odnos prema kršćanstvu i ostalim religijama. Značajke Islama u suvremenoj svjetskoj kulturi. Islam u Hrvatskoj. (Jones; Esposito; Watkins; Wright; Minkov)

Pojam i priroda istočnih religija. Podjela na indijske, kineske, tibetske i japanske religije. Metodološke postavke proučavanja kulturoloških vidova religijskih obrazaca; kritički i empatičko-fenomonološki pristup tekstovima te naraciji; razmatranje značaja rituala i svetkovina; pregled nositelja tradicije te teoloških postavki i doktrina; obilježja organiziranja i institucionalizacije te etičko- zakonodavnih okvira; izrazi relgijske tradicije u umjetničkoj i materijalnoj baštini: arhitektura, vizualne umjetnosti, film, ples, glazba, moda. (Ježić i dr.; Clarke; Smart; Jones L.; Jones C.).

Indijske religije. Pregled izvornih Indijskih religija: indsko-dolinska, vedski brahmanizam, epski brahmanizam, tantrički brahmanizam, klasični hinduizam, neohinduizam; utjecaji islamske vladavine na razvoj klasičnog hinduizma; utjecaji zapadne kolonijalizacije na neohinduizam; širenje neohinduizma na zapadu; utjecaji globalizacije na suvremeno hinduističko društvo; regionalni oblici hinduizma u Hrvatskoj. (Ježić i dr.; Smart; Hinnels; Mitter; Iveković; Klostermeier; Kuiperman; Smith; Bose; Brockington; Feuerstein; Fields; Flood; Ganeri; Nesbit; Harper; Veljačić; Vatsyayana; Patanđali; Wolpert; Mittal; Salamone; Kung; Partridge; Wolpert; Dwyer).

Buddhizam u Indiji. Povijest razvoja buddhističke zajednice; glavne škole: hinayana, mahayana, vađrayana; širenje buddhizma izvan Indije. (Pažanin; Pajin; Keown; Ježić i dr.; Veljačić; Buswell; Harper)

Kineske religije. Pregled kineskih religija: arhajska religija; konfucionizam; taoizam; kineski buddhizam: škole i kulturalne osobitosti. Islamski utjecaji u Kini. Kršćanski utjecaji u Kini: M. Polo, misionarsko djelovanje M. Ricci, G. Aleni. Religija u suvremenoj Kini. (Ježić i dr.; Smart; Pažanin; Dragičević; Veljačić; Suzuki; Buswell; Ching; Kohn; Kuiperman; Leaman; Stuart Fox; Partridge).

Japanske religije. Pregled japanskih religija: šintoizam; japanski buddhizam: škole i kulturalne osobitosti; konfucionizam. Dodiri kršćanstva s japanskim učenjima: misionarsko djelovanje kršćana u Japanu. Suvremeni razvoj japanskih religija. (Ježić i dr.; Smart; Brown; Buswell ; Ellwood; Jones, L.; Keown; Kuiperman; Leaman; Partridge; Robertson; Shively i dr.; Tsutsui; Veljačić)

Tibetske religije. Pregled tibetskih religija: arhajska, tibetski buddhizam i lamaizam, narodna vjerovanja. Dodiri kršćanstva s tibetskim učenjima i misionarsko djelovanje kršćana u Tibetu. Suvremena vjerovanja i egzil tibetskog buddhizma. (Ježić i dr.; Pažanin; Suzuki).

mailto:[email protected]�

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon završenog kolegija moći:

Objasniti povijesni razvoj i kulturni kontekst razvoja zapadnih religijskih tradicija judaizma, kršćanstva i islama te istočnih religijskih tradicija Indije, Kine, Japana, Tibeta.

Navesti njihove kulturološke osobitosti i međusobne utjecaje: naracije, vjerovanja, rituala i svetkovina, nositelja predaje, oblike institucionalizacije, društvenih odnosa, pitanja moći, identiteta, roda, odnos prema tjelesnosti i seksualnosti, izraza religijskog opojmljivanja u umjetničkom izražavanju i popularnoj kulturi.

Ocijeniti učinke doticaja sa zapadnim kulturama i kolonijalnih tendencija na razvoj osobitih kulturalnih i religijskh obilježja Indije, Kine i Japana.

Uočiti utjecaje istočnih religijskih tradicija na razvoj suvremene i regionalne kulture. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x



POHAĐANJE NASTAVE 0,5 0 SEMINARSKI RAD 1 30 KONTINUIRANA PROVJERA 1 20 IZLAGANJE SEMINARA 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100


IV. LITERATURA Obvezna literatura: Ježić, M., Jauk-Pinhak, M. i Gönc-Moačanin, K. (2001) Istočne religije. Odsjek za orijentalne studije. FFRI. Zagreb. Smart, Ninian (1998. 2.izd.), The World's Religion. Cambridge (odabrana poglavlja) Pažanin, M. (2009) Skrivene poruke tibetskog budizma. Profil. Zagreb. Clarke, J. (1997) Oriental Enlightenment. The Encounter between Asian and Western Thought. Esposito, J.L. (2003) Što bi svatko trebao znati o islamu. Filozofsko teološki institut Družbe Isusove. Zagreb Partridge C. (ur.) (2005) Enciklopedija novih religija. Naklada Lijevak. Skripta za studente objavljena na e-learning portalu.

Izborna literatura: Birnstein, U. [i dr.] (1998) Kronika kršćanstva. Mozaik knjiga. (odabrana poglavlja). Buckley i dr. (ur.) (2007) The Blackwell Companion to Catholicism. Blackwell. (odabrana poglavlja). De Lange, N. (2009) Judaizam. Durieux. (odabrana poglavlja). Ehrman, B. (2005) Misquoting Jesus. The Story Behind Who Changed the Bible and Why. HarperCollins. (odabrana poglavlja). Facchini, F., Gimbutas M., Kozlowski, J.F. i Vandermeersch, B. (2004.) Religioznost u pretpovijesti. Kršćanska sadašnjost. (odabrana poglavlja). Neusner, J. i Avery Peck, A. (ur.) (2003) The Blackwell Companion to Judaism. Blackwell. (odabrana poglavlja). Soergel, Ph. M., Bleiberg, E., Evans, J. A., Mossler Figg, K. i Block Friedman, J. (ur.) (2004) Arts & Humanities Through the Eras. Thomson Gale. (odabrana poglavlja). Bose, M. (2004) Ramayana Revisited. Oxford

Brockington, J.L. (1981) The Sacred Thread. Hinduism in its Continuity and Diversity. Edinburgh. Brown, D. (ur.) (2008) The Cambridge History of Japan. Ancient Japan. Cambridge. Buswell (ur.) (2004) Encyclopedia of Buddhism, Thompson Gale. Ching, J. (1993) Chinese Religions, The MacMillan Press Dalaj Lama. (2004) Savjeti o umiranju i boljem životu. Mozaik. Zagreb. Dragičević, I. (2002) Kina: od nebeskoga carstva do naših dana. Prometej. Dwyer, R. (2006) Filming the Gods. Religion and Indian Cinema. Routledge Ellwood, R. (2007) Japanese Religion. Journal of Buddhist Ethics Online Books Esposito, J., Voll, J. i Bakar, O. (ur.) (2008) Asian Islam in the 21st Century, Oxford. Feuerstein, G. (2001) The Yoga tradition. Hohm Press. Fields, G. (2001) Body and Health in Yoga, Ayurveda and Tantra. NY Unipress. Flood, G. (ur.)(2003) The Blackwell Companion to Hinduism. Blackwell. Ganeri (2004) Philosophy in classical india. Routledge. Harper, A. i Brown, R. (ur.) (2002) The Roots of Tantra. State University of New York Press Hinnells (ur.) (2007) Handbook of Ancient Religions, Oxford. Iveković, R. (ur.) (1981) Počeci indijske misli. Beograd: Bigz. Iveković, R. i Veljačić, Č. (ur.) (1980) Indijska i iranska etika. Sarajevo: Svjetlost Ježić (1987) Rgvedske himne. Matica Hrvatska. Ježić (1999) Rgvedske upanišadi. Matica Hrvatska. Jones, C. i Ryanenc, J. (ur.) (2007) Encyclopedia of Hinduism, FoF Jones, L. (ur.) (2005). Encyclopedia of Religion. Thomson-Gale. Keown, D. (1996) A very short history of Buddhism. Oxford. Klostermeier, K. (2007) Survey of Hinduism. State University of New York. Kohn, L. (1993) The Taoist Experience. An Anthology. State University of New York Kohn, L. (2008) Introducing Daoism. Kuiperman (2001) Classic Asian Philosophy. A Guide to the Essential Texts. Oxford Kung, H. (1994) Kršćanstvo i svjetske religije: uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom. Naprijed. Zagreb. (odabrana poglavlja). Leaman (1999) Key Concepts in Eastern Philosophy, Routledge. Leaman (1999) Key Concepts in Eastern Philosophy. Routledge Maletić, A. (2003) Povijest plesa starih civilizacija. Drugi dio. Azijske plesne tradicije. Matica Hrvatska Mandakranta Bose - Ramayana Revisited, Oxford 2004 Mitter, P. (2001) Indian Art. Oxford Mittal, S. i Thursby G. (2006) Religions South Asia. Routledge. Nesbit (2005) Sikhism, A Very Short Introduction, Oxford. Pajin (1986) Tantrizam i joga. Beograd: Prosveta. Partridge C. (ur.) (2005) Enciklopedija novih religija. Naklada Lijevak. Patanđali, Yoga sūtra, preveo Perak, B. (2004). Riggs (ur.) (2006) Encyclopedia of Religious Practices. Thomson Gale. Robertson, J. A Companion to the Anthropology of Japan. Blackwell. Salamone, Frank A. (ur.) (2004) The Encyclopedia of Religious Rites, Rituals, and Festivals. Routledge. Schlager N. World Religions RL. Vol. 1-6. Shively, D. i Mcullough, W. (ur.) (2008) The Cambridge History of Japan. Heian Japan. Cambridge. Smith, D. (2003) Hinduism and Modernity. Religion and Spirituality in the Modern World. Wiley-Blackwell. Stuart Fox, M. (2003) Short History of China and Southeast Asia. Allen & Unwin. Suzuki, D.T. (1960) Manual of Zen Buddhism Tsutsui, W. (2007) A Companion to Japanese History. Blackwell. Vatsyayana, Kama Sutra. Prijevod Krmpotić, V. (1995). VBZ. Veljačič (1990) Dhama-paddam Put ispravnosti. Antologija budističke etike. Naprijed. Zagreb. Veljačić, Č. (1978) Razmeđa azijskih filozofija. I-II. Sveučilišna naklada liber. Zagreb. Wolpert (ur.) (2006) Encyclopedia of India. Thomson Gale.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminara, testovi znanja, pismeni i usmeni ispit. Alternativno: aktivnost na e-portalu u modulu foruma.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Seminarski radovi odabiru se I predaju se prema dogovoru s profesorom, te izlažu u dogovorenim terminima, u skladu s nastavnom cjelinom koja se obrađuje.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA E-portal Mudri portal

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Benedikt Perak e-mail: [email protected], mob: 098622793


VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012. / 2013. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

Uvod Židovstvo. Kršćanstvo Islam Indijske religije. Buddhizam u Indiji. Kineske religije. Japanske religije. Tibetske religije. Osvrt na kolegij, dopunske teme. Osvrt na kolegij, dopunske teme.


Broj ECTS-a



SPOLNI I RODNI

IDENTITETI

4

30 + 0 + 15

petkom od 9.15 do 14.00 prema rasporedu

Nositeljica kolegija



Dr. sc. Brigita Miloš

Prema dogovoru

F-816

[email protected]

Asistentica



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij Spolni i rodni identiteti ima za cilj dati uvid u osnovne sadržaje, teorijska promišljanja i prijepore oko artikulacije spolnih i rodnih identiteta na predlošku raznovrsnog tematskog opusa i različitih izvora spoznaje. S jedne strane, kolegij ima namjeru podastrijeti argumentaciju za kritičko preispitivanje implicitnog prohtjeva za univerzalnošću kao neupitnim spoznajnim pogledom, a s druge strane dati sintetski uvid u mnogostruka teorijska čitanja spolno/rodnih identiteta i identificiranja, u konstrukte muškosti i ženskosti, identitetske moći i preplete uloga. U kritičkom fokusu istodobno su nosiva pitanja važna za teorije identiteta (esencijalizam/konstruktivizam, moć imenovanja, subjektivitet i paradoksi univerzalnosti, ideologija pogleda i identiteti, iskustvo razlike i Drugost, identiteti i performativnost i dr.), kao i načini na koji teorijske paradigme, umjetnička praksa i suvremeno iskustvo utječu na na paradoksična mjesta spolnih/rodnih identiteta i identificiranja te percepciju i kodove spoznaje o spolnim i rodnim ulogama. Problemi identiteta i spolne razlike oglašavaju se unutar različitih prostora (teorijskih, umjetničkih, izvedbenih, fikcionalnih, političkih) i spoznajnih markera (spolni ugovor, jednakost, queer teorija, «žensko pismo» kao dekonstrukcija mizogine matrice, ženska Drugost, postkolonijalni subjektivitet i dr.) u višestrukim supostavljanjima i napetostima. Nastava se izvodi u vidu predavanja i seminara uz poticanje interaktivnosti, vježbi kritičkih dijaloga te osvještavanja teorijskih i empirijskih iskustava. Studentice i studenti se motiviraju na kontinuirano učenje i samoosvještavanje putem prezentacije određenih tematskih sadržaja i vježbi tumačenja teksta, kao i na pisanje seminarskih radova. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Osnovna spoznaja o teorijama identiteta koje se tiču spola/roda Znanje o nosivim tematskim sadržajima, promišljanjima i paradoksima oko spolnih/rodnih identiteta Kritički modeli spoznavanja i učenja Razvoj interpersonalnih kompetencja (interaktivnost, sposobnost uvažavanja drukčijih polazišta) Znanja i određene vještine važne za istraživanje spolnih i rodnih identiteta Osposobljavanje za znanstveni rad u multi- ili interdisciplinarnim područjima (metode spoznavanja,

vježbe kritičke argumentacije, nova motrišta)

Kolegij razvija sljedeće predmetu-svojstvene kompetencije:


Razvijanje vještine povezivanja teorijskih spoznaja s iskustvenim znanjima i uvidima Moć prepoznavanja i artikulacije pitanja, problema i spoznajnih predrasuda o muškosti i ženskosti

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja X Seminari X Konzultacije Samostalni rad X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



AKTIVNOST NA NASTAVI I SEMINARIMA 0.5 20 SEMINARSKI RAD (u pisanom obliku) 2 50 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 1.5 30 UKUPNO 4 100


IV. LITERATURA

Benhabib, S., „O Hegelu, ženama i ironiji“, Žene i filozofija (ur. N. Čačinovič), Zagreb: Centar za ženske

studije, 2006, str. 115-133. Bovoar, S. de (Beauvoir, S. de), Drugi pol I/II, Beograd: BIGZ, 1982, (poglavlja: Predgovor, Biološke

činjenice, Nezavisna žena (str. 9-29, 29-62, 551-59). Butler, J., Nevolje s rodom, Zagreb: Ženska infoteka, 2003. Woolf, V., Vlastita soba, Zagreb: Centar za ženske studije, 2003. Čitanka priređena za kolegij – dostupna u „staklenoj sobi“ Odsjeka za kulturalne studije.

Izborna literatura: Benhabib, S., Situating the Self: Gender, Community and Postmodernism in Contemporary Ethics, New

York: Routledge, 1992. Brundson, Ch., „Pedagogije ženskog: feminističko podučavanje i ženski žanrovi“, u: Politika teorije: zbornik

rasprava iz kulturalnih studija (priredio D. Duda), Zagreb: Disput, 2006., str. 157-181. Butler, J., Bodies that Matter. On the Discursive Limits of Sex, London i New York: Routledge, 1993. Cyberfeminizam (ver.1.0) (ur. I. Marković), Zagreb: Centar za ženske studije, 1999. Čale, F. L., Euridikini osvrti, Naklada MD, Zagreb: Centar za ženske studije, 2001.

Gilligan, C., In a Different Voice: Psychological Theory and Women's Development, Cambridge: Harvard University Press, 1993.

Grosz, E., “Bodies and Knowledges: Feminism and the Crisis of Reason”, u: Feminist Epistemologies (ur. L.

Alcoff i E. Potter), Routledge, London& New York, 1993, str. 187-217.

Jagose, A. Queer Theory, Melbourne: Melbourne University Press, 1996.

Kristeva, J., Moći užasa, Zagreb: Naprijed, 1989. Male Order. Unwrapping Masculinity (ur. R. Chapman i J. Rutherford), London: Lawrence & Wishart, 1988. Moi, T., Sexual/Textual Politics, Feminist Literary Theory, London: Methuen, 1985. Shifting Identities, Shifting Racisms: A Feminism and Psychology Reader (ur. K. K. Bhavani i A. Phoenix),

London, Thousand Oaks, New Delhi: SAGE Publications, 1994. Spivak, G. C., In Other Worlds, Essays in Cultural Politics, London i New York: Routledge, 1988. Theweleit, K., Muške fantazije 1- 4, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1983. Transgresija roda: Spolna/rodna ravnopravnost znači više od binarnosti (zbornik radova, ur. J. Poštić i

A.Hodžić), Zagreb: Ženska soba, 2006. Walby, S., Rodne preobrazbe, Zagreb: Ženska infoteka, 2005.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studentice i studenti su obavezni biti prisutni na minimalno 70% nastave.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA Seminarski radovi predaju se mailom na e-mail adresu: [email protected] Seminarski radovi predaju se:

a) Za ljetne ispitne rokove najkasnije do 10.06.2013. b) Za jesenji ispitni rok najkasnije do 20.08.2013.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA/ICA Mail, oglasna ploča

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Mail, konzultacije



VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012. / 2013. Datum/tjedan Tema – Predavanje/Seminar Prethodna priprema

studenata Napomena

08.03. 13. Od 9.15 do 14.00

P – Predstavljanje kolegija (sadržaj, smisao izvedbene cjeline, način rada)

S – Sebstvo, doživljaj, imaginacija P – Spol/rod – mapiranje identiteta

P – predavanje S – seminarski susret


15..03. 13. Od 9.15 do 14.00

P – Identiteti u diskursu: imenovanja i prijepori S – Medijske poruke: muškarci i žene P – Identiteti i mediji

22.03. 13. Od 9.15 do 14.00

P – Spolne/rodne uloge: esencijalizam/konstruktivizam S – Spol: arhetipovi, spoznajne mitologije i predrasude P – Subjektivitet, dihotomije i paradoksi univerzalnosti

29.03. 13. Od 9.15 do 14.00

P – Izvedbe identiteta: kultura u fokusu S – Žene i fikcija/žene u fikciji: Virginia Woolf P – Umjetnička praksa: patrijarhalni kodovi i

feminističke intervencije

Virginia Woolf: Vlastita soba

12.04. 13. Od 9.15 do 14.00

P – Tjelesnost identiteta – identiteti u tijelu S – Konstrukti muškosti i ženskosti u ratu P – Nasilje i identiteti

19.04. 13. Od 9.15 do 14.00

P – Teorije o muškosti S – Muškost – slike i autoriteti P – Feminističke teorije identiteta

26.04. 13. Od 9.15 do 14.00

P – Queer teorija i identitetska situacija S – Igre i (pro)izvođenje identiteta P – „Nevolje s identitetom“: performativnost i prijelazi

03.05. 13. Od 9.15 do 14.00

P – Rod i identiteti u postkolonijalnoj reprezentaciji S – Ideologija pogleda i Drugost P – Identiteti, susreti, preklopivosti

10.05.13. Od 9.15 do 14.00

P – Etičko čitanje identiteta S – Evaluacija kolegija

1) Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% ne dolazi na nastavu 5% dolazi na nastavu, ali ne sudjeluje u radu 10% dolazi na nastavu, pripremljen/a je, no priprema nije potpuna (postavljene obveze nisu u cijelosti izvršene) 15% dolazi na nastavu , pripremljen/a je, no priprema nije potpuna (postavljene obveze nisu u cijelosti izvršene), ali sudjeluje u radu na seminarima i nastavi 20% redovito je pripremljen/a i aktivno sudjeluje u radu na seminarima i nastavi

2) Seminarski rad ocjenjuje se na sljedeći način:

0 % rad nije napisan 10% rad je napisan, prezentirano je djelomično poznavanje sadržaja 20% rad je napisan, prezentirano je poznavanje sadržaja 30% rad je napisan, prezentirano je poznavanje i razumijevanje sadržaja 40% rad je napisan, prezentirano je poznavanje,razumijevanje i analiza sadržaja 50% rad je napisan, prezentirano je poznavanje,razumijevanje, analiza, te kritičko vrednovanje sadržaja

3) Završni usmeni ispit ocjenjivat će se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = 6% ocjene od 61% do 70% = 12% ocjene od 71% do 80% = 18% ocjene od 81% do 90% = 24% ocjene od 91% do 100% = 30% ocjene

4) Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: A – 80 – 100% ocjenskih bodova B – 70 – 79,9% ocjenskih bodova C – 60 – 69,9% ocjenskih bodova D – 50 – 59,9% ocjenskih bodova E – 40 – 49,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E


Broj ECTS-a



Jezik, mišljenje i kultura

4 15+0+15 srijeda 10:15 106

Nositelj kolegija



Dr.sc.Nenad Fanuko, doc.

[email protected]

Asistent



Benedikt Perak

Nakon predavanja 098622793 [email protected]


Jezik kao distinktivno obilježlje ljudske vrste. Evolucijsko podrijetlo ljudskog jezika: teorija filogenetskog razvoja jezika.

Univerzalne značajke ljudskog jezika. (Harley; Lee i dr.; Johansson; Dessalles; Tallerman) Jezik kao proizvod ljudske fiziologije. Fiziološki i neurološki preduvjeti nastanka ljudskog jezika. Jezični organi, temeljna

neurološka područja jezične djelatnosti. (Harley) Jezik kao simbolička struktura. Saussureov strukturalizam; pet Saussureovih dihotomija: jezična djelatnost, jezični znak,

pristup jeziku, perspektiva proučavanja jezika, vrste odnosa u jeziku. Interni pristupi proučavanja jezične strukture: fonologija, morfologija, sintaksa. (Glovacki-Bernardi i dr.; Škiljan, Saussure)

Jezik kao sredstvo kategoriziranja. Klasična teorija kategorizacije, Prototipska teorija kategorizacije, Intencionalnost, Kvalija, Odnos jezične moći i spoznaje. (Evans i Green, Wittgenstein, Lakoff, Devit, Mišćević, Gleitman i Papafragou, Langacker).

Jezik kao sredstvo konstrukcije značenja. Teorije jezičnog značenja. Uloga kognitivne metafore u sklapanju značenja. (Lakoff i Johnson, Žic Fuchs, Rafaelli, Mišćević).

Jezik kao sredstvo komunikacije i uspostave kulture. Jezični i komunikacijski temelji kulture (Dirven i dr., Searle, Tomasello), Govorna zajednica. (Morgan u Duranti 2004); Tipologija jezika (Humboldt; Comrie) Teorija jezične relativnosti (Tomasello, Gentner i Goldin-Meadow, Leavitt: u Jourdan i Tuite, Humboldt, Boas, Sapir, Whorf, Gleitman i Papafragou, Žic-Fuchs).

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon završenog kolegija moći:

Objasniti evolucijsku teoriju o nastanku jezika i filogenetskih uvjeta za nastanak jezika i govora. Protumačiti veze između evolucije jezika s razvojem kulture.

Navesti glavna fiziološka i neurološka područja vezana uz jezičnu djelatnost. Navesti nositelje i objasniti postavke strukturalističkog proučavanja jezika. Navesti glavne jezične discipline proizašle iz

strukturalističkog pristupa jeziku te njihove postavke. Navesti temeljne značajke pojmovno-konstrukcionističkih teorija spram odnosa jezične djelatnosti, kategorizacije i

uspostave značenja simboličkih jezičnih struktura. Objasniti međusobne odnose spoznajnih procesa, simboličke lingvističke aktivnosti i kulture.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo e-learning portal

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA

BODOVIMA ... SEMINARSKI RAD 1 30 SAMOSTALNI RAD 1 20 KOLOKVIJI 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100



Harley, T. (2010) Talking the talk. Language, Psychology and Science. Psychology Press. (pogl. Language, Animals, Children) Johansson (2005) Origins of Language. Constraints on hypotheses. Benjamins.(pogl. 3, 4., 5., 6., 9., 10.) Lee i dr. (ur.) (2009) Interactional Instinct. The Evolution and Acquisition of Language. Oxford. (pogl. 1.,2.,3.,4.) Glovacki-Bernardi i dr. (2001) Uvod u lingvistiku. Školska knjiga.(odabrana poglavlja) Tomasello, M.(1999) The Cultural Origins of Human Cognition. HUP (pogl. 4. i 5) Lakoff, G. i Johnson, M. (1980, 2003) Metaphors We Live By, The University Of Chicago press Evans, V. (2009) How Words Mean. Lexical Concepts, Cognitive Models, and Meaning Construction. Oxford Evans, V. i Green, M (2006) Cognitive Linguistics An Introduction. Edinburgh University Press (odabrana poglavlja) Trask, R (2005) Ključni pojmovi u jeziku i lingvistici. Šk.knjiga Tuđman Vuković, N. (2009) Značenje u kognitivnoj lingvistici, Suvremena lingvistika 67 Žic Fuchs, M. (1991) Znanje o jeziku i znanje o svijetu, Filozofski fakultet, Zagreb Dirven, R., Wolf, H. i Polzenhagen, F. (2007) Cognitive Linguistics and Cultural Studies. U: Geeraerts, Cuyckens (ur.) Cognitive Linguistics. Oxford Kövecses, Z. (2005) Metaphor in Culture. Universality and Variation. Camebridge. (odabrana poglavlja) Kövecses, Z. (2000) Metaphor and Emotion. Language, Culture, and Body in human feeling. Cambridge . (odabrana poglavlja) Kövecses, Z. (2002) Metaphor. A Practical Introduction. Oxford University Press. (odabrana poglavlja) Perak, B. Skripta za studente kolegija

Izborna literatura:

Chomsky (2005) Language and Mind. Camebridge Chomsky, N. (2002) Cartesian Linguistics.A Chapter In The History Of Rationalist Thought. 2ed, Cybereditions Dessalles (2007) Why We Talk. The Evolutionary Origins of Language. Oxford. Devitt (2006) Ignorance Of Language. Oxford Devitt i Hanley (ed) (2006) Philosophy of Language. Blackwell 2006 Devitt i Sterelny (2002) Jezik i stvarnost. Uvod u filozofiju Duranti (ur.) (2004) A Companion To Linguistic Anthropology. Blackwell (odabrana poglavlja) Frede, Inwood (ur) (2005)Philosophy Of Linguistics In Hellenistic-Age. Camebridge. Gentner, Goldin-Meadow (ur.) (2003) Language In Mind. Advances in the Study of Language and Thought, MIT. Gleitman, L. i Papafragou, A. (2005) Language and Thought. U: Holyoak, K. i Morrison R.(ur.) The Cambridge Handbook of Thinking and Reasoning. Cambridge. 633-661. jezika, preveo Boran Berčić, KruZak Jourdan, Tuite 2006 Language, Culture, And Society (Key Topics In Linguistic Anthropology), Camebridge Masataka 2008, The Origins of Language Unraveling Evolutionary Forces Mišćević, N. (2003) Filozofija Jezika. Jesenski Turk. Raffaelli, I. (2009) Značenje kroz vrijeme. Poglavlja iz dijakronijske semantike, Disput Reimer (2010) Introducing semantics. Cambridge. Searle, J. (1998) Mind, Language and Society: Philosophy in the Real World, Basic Books, New York Škiljan (1985) Pogled u lingvistiku. Školska knjiga. Tallerman (ur.) (2005) Language origins .Perspectives on evolution. Oxford. Talmy (2000) Toward a Cognitive Semantics. Vol. 2. Typology and Process in Concept Structuring. MIT. Poglavlje 7. The Cognitive Culture system.

Tomasello, M. (ur.) (2003) The New Psychology of Language. Cognitive and Functional Approaches To Language Structure. Volume II Tommaselo, M. (2008) Origins of Human Communication. MIT

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, terenskim istraživanjima, pisanje seminara, testovi znanja, pismeni i usmeni ispit. Aktivnost na e-portalu u modulu foruma.


NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA e-mailing lista koja se uspostavlja nakon registracije na e-learning portalu


OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Kontinuirana provjera znanja obavlja se nakon završene tematske cjeline putem ispitnih modula na e-learning portalu. Kontinuirana provjera znanja čini 40 % krajnje ocjene. Seminarski rad i izlaganje tematski prate nastavni program i daju 30% završne ocjene. Završni usmeni ispit daje 30% završne ocjene. Rezultati se mogu pratiti na e-learning portalu.


studenata Napomena

Uvod u problematiku kolegija jezik mišljenje kultura

Evolucijsko podrijetlo jezika Harley, Johansson 2005; ili Nolfi i Mirolli; ili Lee i dr.

(ur.) (2009) Formalni pristupi proučavanju jezika

proizašli iz Saussirevog strukturalističkog poimanja jezika

Glovacki-Bernardi et al. 2001; Škiljan 1985

Utjecaji Chomskyevog antibiheviorizma, nativizma i racionalizma na razvoj kognitivnih generativnih jezičnih teorija

Glovacki-Bernardi et al. 2001; Škiljan 1985

Jezik i kategorizacija stvarnosti Evans, Green 2006: pogl. 8; Kognitivne teorije značenja,

epistemološke postavke iskustvenog realizma vs. bihevioralni redukcionizam i/ili racionalni transcendentalizam

Lakoff I Johnson 1999; Evans, Green 2006: pogl. 1 i 2.; Tuđman Vuković, N. (2009), Langacker 2008;

Kognitivni pristupi proučavanju jezika - Utjelovljenje

Evans, Green 2006: pogl. 5 i 6; Lakoff i Johnson 1999; Gibbs 2005; 2008;

Kognitivni pristupi proučavanju jezika – Enciklopedijska narav sklapanja značenja, domene, kognitivni okviri, kognitivni modeli

Evans, Green 2006: pogl. 7; Perak 2012

Kognitivni pristupi proučavanju jezika Metonimija i metafora

Evans, Green 2006: pogl. 9; Lakoff i Johnson 1980

Kognitivni pristupi proučavanju jezika 2 Univerzalije i varijacije u jeziku, mišljenju i iskustvu; torije o jezičnoj relativnosti

Evans, Green 2006: pogl. 3, Kovecses 2005; Jourdan, Tuite 2006; Geeraertz 200

Jezik kao djelatno sredstvno spoznaje i konceptualizacije kulture.

Dirven i dr.

Dodatne teme


Broj ECTS-a



Kulturalna povijest srednjovjekovlja i ranog modernog doba

4 30+0+15 utorak 11:15 – 13:00

104

Nositelj kolegija



dr. sc. Nenad Ivić,

red. prof F-817 [email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA upoznavanje s metodologijom i stanjem istraživanja u suvremenoj medijevistici OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA poboljšanje kompetencije analize povijesnih fenomena srednjovjekovlja NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja x Seminari Konzultacije Samostalni rad Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



...pohađanje nastave 0,5 0

... čitanje 2 70 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 4 100



1. J.Le Goff, Srednjovjekovna civilizacija zapadne Evrope 2. J.Le Goff, Intelektualci u srednjem vijeku

Izborna literatura:

1. G.Duby: Srednjovjekovni imaginarij 2. G.Duby, Vitez, žena, svećenik 3. J.LeGoff, Srednjovjekovni imaginarij

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE






VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012./ 2013. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

srednjovjekovlje epoha seobe naroda sljedničke države društveni sistemi: feudalizmi materijalna kultura mentaliteti dugotrajnosti autorefleksija: književnost


Broj ECTS-a



Stručni seminar

engleskog jezika 4 1 0+0+30

Nositelj kolegija


Kabinet

Telefon

E-mail

dr. sc. Marija Brala Vukanović, izv. prof.

Izvođači



Dr.sc. Nikola Petković Dr.sc. Vjeran Pavlaković Dr.sc. Sarah Czerny Dr.sc. Sanja Puljar D’Alessio

Pavlaković: srijeda, 15.00-17.00 Czerny: utorak i četvrtak, 12.00-13.00 Puljar D’Alessio: petak, 14.00-16.00

Petković: F-809 Pavlaković: F-804 Czerny: F-807 Puljar D’Alessio: F-807

Petković: 265 693 Pavlaković: 265 705 Czerny: 265 695 Puljar D’Alessio: 265 691

[email protected] [email protected] [email protected] [email protected]


Dr.sc. Vjeran Pavlaković, dr.sc. Sarah Czerny i dr.sc. Sanja puljar D’Alessio vode konzultativnu nastavu: prevođenje

stručne literature, usvajanje gramatičkih struktura, proširivanje vokabulara

dr.sc. Nikola Petković vodi tri seminarska termina posvećena diskusijama na teme:

1. O čemu govorimo kada govorimo o identitetu

2. Bilješke prema definiciji identiteta

3. Amartya Sen o identitetu

ČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studentice/studenti će po odslušanom kolegiju biti u stanju:

1. Analizirati i uspješnije iščitavati literaturu na engleskome jeziku

2. Prepoznavati osnovne gramatičke, pravopisne i leksičke norme engleskoga jezika

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe







Aktivnost u nastavi (prevođenje stručnih tekstova) 0,30 30 Prijevod stručnog teksta (eng-hrv)

0,70

70






Izborna literatura:




V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Najavljeni seminarski termini dr.sc. Nikole Petkovića će biti određeni tijekom prvog mjeseca u semestru.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni unutar dogovorenog roka zadovoljavajuće napisati prijevod stručnog teksta sa engleskoga jezika na

hrvatski jezik.




I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Talijanski jezik 4

Broj ECTS-a 2

Nastavno opterećenje 0+0+30

Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu

Nositelj kolegija Dr. sc. Gianna Mazzieri Sanković


Kabinet 514/V

Telefon 265-784


Asistent Kristina Blecich, mag.

Vrijeme za konzultacije Srijedom 15-16

Kabinet 513/V

Telefon 265-789



Opisni pridjevi – slaganje riječi u rečenici – osnove sintakse-Aktivna i pasivna forma glagola – analiza teksta i primjena

Konstrukcija glagola fare – primjena – analiza teksta i uočavanje primjene glagola Uporaba riječi „ci“ primjena riječi „ne“ funkcija : Dogovor, Način Congiuntivo – način želje- nerealnosti, mogućnosti - Funkcije: Iznenađenje, žalost,

neprihvaćanje činjenica Periodo ipotetico – primjena i uloga- Funkcija.

Nepravilni glagoli: crescere, dire, dirigere, fingere, giungere, leggere, morire, nascere, parere, permettere, piacere, prendere, proporre, rendere, ridere (vježbe). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će biti sposobni: 1. primjeniti prošireno znanje u usmenoj i pismenoj komunikaciji. 2. proširiti i razviti vještine govora, slušanja, čitanja i pisanja. 3. koristiti temeljne spoznaje o talijanskom jeziku, utvrditi osnovna pravopisna/gramatička pravila (primjeniti Konjunktiv, „ci“ i „ne“, nepravilne glagole, ipotetički period) 4. obogatiti sektorno izražavanje i praktičnu primjenu talijanskog jezika. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe X X




0.40 20

KONTINUIRANA PROVJERA 1 50

ZNANJA/PISMENA PROVJERA ZAVRŠNI ISPIT 0.60 30 UKUPNO 2 100


IV. LITERATURA Obvezna literatura: Daina E., Properzi T., Sapere e saper fare con le parole, Garzanti Scuola editore, Milano 2004. Chiuchiù A. , Minciarelli F. , Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000

Izborna literatura: Battaglia G., Grammatica Italiana , Bonacci editore, Roma, 1992 Locarino A., Parlare e comunicare, Ferraro ed.,Napoli 1992 Campagnoli P., Grimaldi G., Messaggi, ed. Il capitello, Torino, 2004 Rossi –Hace F., Zaina E., L' italiano per Lei, Škola za strane jezike, Zagreb, 1989 Drinković, Mladineo, Dermit, Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga , Zagreb, 1999. Battaglia G., Nuova grammatica per stranieri, Bonacci editore, Roma, 1983 Armani R., Domestico G., Peviani M., L' italiano attuale 1-2, Loffredo editore, Napoli, 2004


PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti će trebati riješiti pozitivno 2 diktata i dva dijaloga na zadanim temama, te jedan osvrt na filmove. Za svaki zadatak (diktat i dialog) student može dobiti maksimalno 5 boda, to jest ukupno 20 bodova (0.2 ECTS). Student može dobiti bodove samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. Studenti su obavezni izvršiti zadatke (prijevode- ukupno 10 bodova) te položiti pismeni ispit. (ocjenska- 1,00 ECTS) Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Ispit se sastoji od zadataka višestrukog izbora, zadataka prijevoda i otvorenih pitanja. 2 međuispita ukupno donose 1 ECTS bod




Završni ispit je usmeni ispit. Student odgovara na tri pitanja (čitanje teksta /prijevod i razumijevanje talijanskog jezika u komunikaciji) i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 10 bodova prema slijedećim kriterijima = 10 x 3 = 30 = 0,60 ECTS: 1-2 boda - zadovoljava minimalne kriterijume 3-4 boda - dobar, ali sa značajnim nedostacima 5-6 bodova - prosječan sa primjetnim greškama 7-8 bodova - iznad prosjeka, sa ponekom greškom 9-10 bodova - izuzetan odgovor Uvjet kako bi student pristupio završnom ispitu je da uredno položi pismeni.


studenata Napomena

07.03.2013

Uvod u program- ponavljanje

14.03.2013 Dal dentista – čitanje i prijevod / lettura e traduzione – Razumijevanje teksta /Comprensione del testo

21.03.2013 Imperativo- način – primjena /glagol biti i imati /Modo e uso /verbo essere e avere /coniugazione are-ere-ire Zamjenice «Ne» i «ci» i primjena

28.03.2013 Italia oggi – čitanje i prijevod / lettura e comprensione del testo – Komunikacija- preporuka / zamolba da se nešto izvede ili ne izvede / prikazati činjenicu kao neophodnu Funzioni comunicative- raccomandare/ pregare di fare o non fare / porre un fatto come necessario o non necessario Ferragosto- čitanje /prijevod – savladavanje teksta Lettura traduzione e comprensione del testo Imperativo- Imperativ nepravilni glagoli / verbi irregolari / are ere ire

Izrada domaćeg uratka Glasno čitanje- primjena gramatičkih pravila

na satu će se pisati Diktat i ocjenjivati dijalog

11.04.2013 Un acquisto- čitanje i prijevod- savladavanje teksta, prepričavanje u trećem licu/ lettura e traduzione /comprensione del testo – riassunto in terza persona

18.04.2013 I. Međuispit Prima verifica del sapere

25.04.2013 Il cucciolo Modo congiuntivo (presente e passato) - verbi e espressioni da cui dipende il congiuntivo

02.05.2013 Ecologia Funzioni di: possibilità, impossibilità ecc.


na satu će se pisati Diktat i ocjenjivati dijalog

09.05.2013 L’artista Modo congiuntivo- Imperfetto e trapassato

Izrada domaćeg uradka. Izrada prijevoda

16.05.2013 II. Međuispit

Seconda verifica del sapere

23.05.2013 Projekcija filmova

30.05.2013 A pesca Periodo ipotetico Riepilogo/Ponavljanje


na satu će se pisati i ocjenjivati osvrt na filmove

06.06.2013

Ispravak međuispita Recupero di una verifica


Broj ECTS-a



Kulturalna povijest modernog i postmodernog doba

5 30+0+15 srijeda 10:15 – 13:00 Soba 104

Nositelj kolegija



dr. sc. Vjeran Pavlaković, doc.

srijeda F-804 051/265705 [email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Uvod u znanost s raspravama o temeljnim pojmovima i teorijskim pristupima modernizma i postmodernizma. Nastave i seminari će istraživati i analizirati razne teorije modernizma i postmodernizma, pogotovo vezano za svjetsku i hrvatsku historiografiju. Također će se analizirati postmodernistički utjecaj na popularnu kulturu, film, literaturu, umjetnosti i drugih društvenih područja. Uz čitanje raznih teoretskih tekstova, studenti će razvijati analitičko razmišljenje, kulturu dijaloga, istraživačke vještine i upotreba različitih izvora (medije, arhive, internet, usmena povijest, terensko istraživanje, itd.) i pisanje seminarskih radove. Sadržaj kolegija uzima teoretske primjere iz međunarodnih slučajeva kako bi se analiziralo hrvatsku društvenu situaciju, te konstrukciju kulture i identitet na ovim prostorima. Važno je pročitati literaturu (na hrvatskom i engleskom) i biti spreman za raspravu na seminaru, s ciljem da studenti aktivno sudjeluju na nastavama. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon položenog ispita i izveršenih zadataka biti u stanju definirati razne teorije modernizma i postmodernizma i kulturna povijest; objasniti kako postmodernizma je utjecao na raznim aspektima suvremenog društva; istraživati utjecaj nekih pojmova, npr. globalizacija, na hrvatsko društvo; i biti spremni koristiti puno različitih vrsta izvora za pisanih radova i rasprava na predavanjima.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Aktivnost u nastavi i na gost predavanjama 0,5 20 Zadaće (film, Balkan) 0,5 20 Seminarski rad 2 30 Završni ispit 2 30 UKUPNO 5 100



IV. LITERATURA Obvezna literatura: Giuliana Bruno, “Postmodernism and Bladerunner,” u October (1987) Michael Casey, Che’s Afterlife (2010) Michel Foucault, Biopolitika (1994), str. 55 – 92 Mirjana Gross, “O historiografiji posljednih trideset godina,” u Časopisu za suvremenu povijest (2006) Jurgen Habermas, “Modernity versus Postmodernity,” u New German Critique (1981) Lynn Hunt, Nova kulturna historija (2001) (odabrana poglavlja) Michael Hardt and Antonio Negri, Imperij (2003) i Mnoštvo (odabrana poglavlja) Mitja Velikonja, Titostalgija (2010), str. 7 – 78 Ihab Hassan, “The Question of Postmodernism,” u Performing Arts Journal (1981) Andreas Huyssen, “Zemljovid postmodernog,” u Linda Nicholson (ur.), Feminizam/Postmodernizam (1999), str. 206–242 Todd McGowan, “Lost on Mulholland Drive: Navigating David Lynch’s Panegyric to Hollywood,” u Cinema Journal (2004), str. 67–89 Kevin McNamara, “Blade Runner’s Post-Individual Landscape,” u Contemporary Literature (1997) Robert Venturi, Learning from Las Vegas (odabrana poglavlja) Frederic Jameson, “Postmodernism and Consumer Society,” “Theories of the Postmodern” Jean Baudrillard, “Precession of Simulacra,” Simulacra and Simulation Maria Todorova, Imagining the Balkans (odabrana poglavlja)

Izborna literatura: Steven Best and Douglas Kellner, Postmodern Theory (1991)

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja i sudjelovati u diskusijama. Također su dužni prije izlaska na završni ispit predati seminarski rad što im donosi 1 ECTS kredita.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se rokova pisanja eseja i pripremanja materijala za razgovor i diskusiju na nastavi. Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta. Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio. .

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije

Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta





studenata Napomena

1 (6.03) UVOD 2 (13.03) Film Bruno, McNamara 3 (20.03) Kulturalna povijest 19. st Salmi 4 (27.03) Što je postmodernizam? Huyssen, Hassan,

Habermas

5 (3.04) ISPITI – NEMA PREDAVANJA 6 (10.04) Nova kulturalna historija – povijest

i postmodernizam Hunt (Desan, Kramer), Gross

7 (17.04) Film i postmodernizam Pervert’s Guide to Cinema (film)

8 (24.04) Nostalgija (Titostalgija) Velikonja, Casey Zadaća (Film) 9 (1.05) 1. MAJ – NEMA PREDAVANJA 10 (8.05) Identitet i postmodernizam Todorova 11 (15.05) Globalizacija i otpor Hardt i Negri Zadaća (Balkan) 12 (22.05) Gradovi, arhitektura i

postmodernizam Venturi

13 (29.05) Gost predavač – Zlatan Krajina Foucault 14 (5.06) Teoretičari pomo doba: Jameson,

Baudrillard, Lyotard Jameson, Baudrillard Seminarski rad

15 (12.06) Cyborgs and the future of postmodernism

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme I mjesto

održavanja nastave

Znanost, tehnologija i kultura

4

15+0+15

utorak, 138,

16:15-18:00

Nositelj kolegija



dr.sc. Katarina Peović Vuković, doc

Utorkom 16:00 – 17:00 h

Srijedom 08:15 - 9:15

F-814

265-700

kpvukovic@ffri

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Cilj je kolegija detektirati suvremeni tehno-znanstveni diskurs koji je obremenjen tehno-determinističkim tonovima (futurizam, anarhoprimitivizam, transhumanizam, ludizam, itd.). Bilo da se znanstveno-tehnološko društvo pozdravlja ili odbacuje kao totalitarno, riječ je o temeljnoj potvrdi tehno-znanstvene paradigme kao autonomne i djelatne sile društvenih promjena. Suvremeni kulturalno-studijski pristup znači poziv na usložnjavanje, «kompliciranje» odnosa i multipliciranje smjerova djelovanja i utjecaja tehnologije s jedne strane i kulture s druge. Pri tome se propituje i relativizam instrumentalne vizije koja se ograničava na analizu društvenih čimbenika kao zakonodavnih za znanstveno-tehnološke promjene.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti/ice će nakon položenog ispita biti u stanju:

Prepoznati značajke tehno-determinističkog diskursa Obrazložiti instrumentalni (neutralni, antropološki) pristup tehnologiji Obrazložiti karakteristike prijelaza industrijskog u postindustrijsko društvo Opisati i problematizirati teze Frankfurtske škole i njezin utjecaj na suvremeni diskurs . Obrazložiti specifičnosti W. Benjaminove elaboracije mehaničke reprodukcije. Obrazložiti fozofijsku kritiku antropološkog razumijevanja tehnologije Martina Heideggera Obrazložiti teoriju komunikativnog djelovanja Jürgena Habermasa i odnos prema H. Marcuseovu elaboratu Usporediti i obrazložiti specifičan McLuhanov pristup tehnologiji i obrazložiti teze njegovih kritičara Obrazložiti glavne karakteristike kritike R.Williamsa Objasniti značajke J. Baudrillardove problematizacije društva simulakruma i usporediti s P. Viriliovom elaboracijom. Ilustrirati značajke industrijskog i postindustrijskog društva i obrazložiti pomake u reprezentaciji tehnologije. Na tekstovima

pratiti razvoj tehno-ikona kao društvenih simptoma (robot, android, kiborg, avatar). Opisati i objasniti posljedice rastjelovljenja i devalvacije materijalnosti (N. K. Hayles). Opisati suvremene ekstremne oblike tehno-optimizma i tehno-pesimizma, te analizirati diskurse transhumanističkih i neo-luditskih

usmjerenja.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave i aktivnost 1,5 45

Kolokviji 1,5 45

ZAVRŠNI ISPIT 1 30


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Adorno, Theodor i Max Horkheimer (1989) Dijalektika prosvjetiteljstva: filozofijski fragmenti, Sarajevo, Veselin Masleša Baudrillard, Jean (2001) "Simbolička razmjena i smrt", u Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk Baudrillard, Jean (2001) «Crash», iz knjige Simulakrum i simulacija, Naklada društva arhitekata: Karlovac Benjamin, Walter (1986) Umjetničko djelo u doba svoje tehničke reproduktivnosti, Suvremene književne teorije, Miroslav

Beker, SML, Zagreb; str. 331-346. Habermas (1986) J. Tehnika i znanost kao 'ideologija'. Školska knjiga, Zagreb, str. 53-88. Haraway, Donna (1999) «Kiborški manifest: Znanost, tehnologija i socijalistički feminizam dvadesetog stoljeća»,

Književna smotra, br. 114 (4), 35-45. str. Hayles, N. Katherine (2009) "Kako smo postali post-ljudi? Virtualna tijela u kibernetici, književnosti i informatici", Treći

program hrvatskog radija; (prvo poglavlje studije How We Became Posthuman. Virtual Bodies in Cybernetics, Literature, and Informatics, The University of Chicago Press: Chicago & London, 1999.)

Heidegger, Martin (1996) «Pitanje o tehnici», u: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb Frederic Jameson (1991) "Postmodernizam ili Kulturna logika kasnog kapitalizma", 1991., u zborniku Postmoderna, nova

epoha ili zabluda, Naprijed, Zagreb 1988. McLuhan, Marshall (2008) «Medij je poruka», prvo poglavlje studije Razumijevanje medija. Mediji kao čovjekovi

produžeci, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, http://ubuntuone.com/5wHWNaF5ljIq0iqLUtzxkN Virilio, Paul (2009) "Stroj za gledanje", Treći program hrvatskog radija, iz studije The Vision Machine. Bloomington:

Indiana University Press («The Vision Machine», 59-78 str.); Indiana University Press, 1994 Williams, Raymond (1975) The Technology and the Society (u Television. Technology and cultural form. Hanover, N.H.:

Wesleyan University Press); str. 291-300.

Izborna literatura: Baudrillard, Jean (2001) Simulakrumi i simulacija («Simulakrumi i znanstvena fantastika» 183-193 str.); Naklada društva

arhitekata: Karlovac Baudrillard, Jean (2001) «Sudar», iz knjige Simulakrum i simulacija, Naklada društva arhitekata: Karlovac Featherstone, Mike i Burrows, Roger (2001) Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk. Kulture tehnološke tjelesnosti, Uvod, 13-

35. str.; Zagreb: Naklada Jesenski i Turk Galović, Milan (1997) Uvod u filozofiju znanosti i tehnike. Znanost i tehnika u razdoblju nagovještaja povijesnog obrata,

Biblioteka filozofska istraživanja, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb Hayles, N. Katherine (1999) How We Became Posthuman. Virtual Bodies in Cybernetics, Literature, and Informatics, The

University of Chicago Press: Chicago & London Kravar, Zoran (2003) Antimodernizam. AGM, Zagreb Levy, Pierre (2010): “Metafora udara”, Tvrđa, sv. 1-2 (iz Cyberculture; trans. R. Bononno, The University of Minnesota

Press, str. 91-103., 2001) McLuhan, Marshall (1962) The Gutenberg Galaxy. The Making of Typographic Man; University of Toronto Press; str.

265-269. Menser, Michael and Arnowitz, Stanley: «On Cultural Studies, Science, and Technology», str. 7-27. (iz zbornika

Technoscience and Cyberculture, ur. Stanley Arnowitz, Routledge, 1995) Murphie, A., Potts, J. Culture & Technology (2003) Palgrave, Basingstoke

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Obavezno je pohađanje 70% predavanja i seminara.


NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Mrežne stranice fakulteta, mrežne stranice kolegija (https://ztk.jottit.com), e-mail.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzultacije, e-mail.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"


studenata Napomena

1 05/03/13

Uvod u kolegij. Terminologija, elaboracija područja. Znanstveno-tehnološka paradigma i ideja progresa. Tehnologija, znanost i kultura. Tehnološki determinizam. Je li tehnologija neutralna?

2 12/03/13

Frankfurtska škola, odnos prema znanstveno-tehnološkoj paradigmi.

Pročitati esej iz studije Adorna i Horkheimera «Dijalektika prosvjetiteljstva».

3 19/03/13

Znanost, tehnologija i umjetnost. Pročitati esej Waltera Benjamina «Umjetničko djelo u doba svoje mehaničke reprodukcije».

4 26/03/13

Martin Heidegger i pitanje o tehnici. Pročitati esej M. Heideggera, "Pitanje o tehnici".

5 02/04/13

IZVANREDNI ISPITNI ROK - NEMA PREDAVANJA

6 09/04/13

Jürgen Habermas i poznanstvljenje politike. Pročitati esej Jürgena Habermasa "Tehnika i znanost kao 'ideologija'".

7 16/04/13

Marshall McLuhan - prikaz temeljnih pojmova. Kratka elaboracija McLuhanove medijske teorije.

Pročitati esej Marshalla McLuhana «Medij je poruka» (Prvo poglavlje knjige Razumijevanje medija, 1964)

8 23/04/13

Kulturalni studiji i tehnologija. Raymond Williams i društvena kritika tehno-znanstvene paradigme.

Pročitati esej Raymonda Williamsa "The Technology and the Society" i pripremiti se za raspravu.

9 30/04/13

Simbolička razmjena, rad u postmoderno doba.

Kolokvij

10 07/05/13

Postmodernizam. Baudrillard i društvo simulakruma.

Pročitati esej Jeana Baudrillarda "Simbolička razmjena i smrt".

11 14/05/13

Postmodernizam. Baudrillard i društvo simulakruma II.

Pročitati esej Jeana Baudrillarda "Crash".

https://ztk.jottit.com/

12 21/05/13

P. Virlio, tehnologija brzine, strojevi za gledanje.

Pročitati esej Paula Virilioa "Stroj za gledanje".

13 28/05/13

Feminizam i tehnologija. Uloga tehnologije u kapitalističkom sustavu proizvodnje. K. Marx i teorija rada. General intelect. Zajednička dobra. Posthumanizam. Osnovne pretpostavke kibernetičke teorije čovjeka. Kritika posthumanog stanja.

Pročitati esej "Kiborški manifest: Znanost, tehnologija i socijalistički feminizam dvadesetog stoljeća..." Donne Haraway.

14 04/06/13

Umjetnost i tehnologija. Modernizam i postmodernizam. Reprezentacije tehnologije.

Pročitati esej Frederica Jamesona "Postmodernizam ili Kulturna logika kasnog kapitalizma."

15 11/06/13

Kulturalna teorija i znanstveno-tehnološka paradigma, filozofija tehnologije, sociologija tehnologije.

Kolokvij


Broj ECTS-a



Klasni identiteti

4 15+0+15

četvrtkom od 12.15 do 15.30 prema rasporedu

Nositelj kolegija



dr. sc. Brigita Miloš prema dogovoru F 816 265-701 [email protected]

Asistent




Kolegij Klasni identiteti ima za cilj problematizirati klasne identitete u kompleksnosti teorijskih, ideologijskih i političkih značenja koja pronose, a napose u sprezi s nosivim identitetskim formatima u društvenim zajednicama i njihovim mijenama.

Unutar kolegija studenti/ice upoznat će se s ključnim pojmovima i paradigmama koje se tiču klasnih identiteta/identificiranja imajući u vidu osnovna teorijska i ideologijska uporišta (K. Marx. G. Lukacs, A. Gramsci, E. Laclau, L. Althusser i dr.,) u njihovim napetostima i pozicioniranjima.

Posebna pozornost bit će usmjerena na modele modernog otuđenja na transnacionalnom tržištu rada te kritičke glasove protiv globalnog neokapitalizma, ekonomske eksploatacije i društvene isključenosti kao i na moguća kultiviranja i identitetska pozicionranja („kreativna klasa”, „etička klasa”, „subkulturna klasa”).

Uz osnovne teorijske uvide, namjera je osvijestiti studente/ice za kritički i poticajni pristup teorijskom nasljeđu u cilju jasnijeg razabiranja suvremenih globalnih procesa, društvenih subjekata moći i mehanizama potčinjavanja, kao i kulture otpora.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Znanja i vještine koje će student posjedovati nakon sudjelovanja u realizaciji kolegija, a koje sada ne posjeduje:

Osnovna spoznaja o klasnim identitetima u njihovim višestrukim značenjima (teorijskim, ideologijskim, povijesnim, utopijskim)

Znanja i vještine važne za istraživanje suvremenih društvenih mijena i čitanje političkog diskursa suvremenosti Moć prepoznavanja i artikulacije pitanja i problema o klasnim prijeporima, razlikama i ekonomskoj segregaciji

unutar globalnosti Osposobljavanje za znanstveni rad u interdisciplinarnim područjima (metode spoznavanja, vježbe kritičke

argumentacije, nova motrišta) NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

AKTIVNOST U NASTAVI 1,5 30 SEMINARSKI RAD 1,5 40 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100



Arendt, Hannah. Vita activa. Zagreb: August Cesarec, 1991.

“Class and Identity”, Identities, Race, Class, Gender and Nationality, ur.L.M.Alcoff i E. Mendieta. Oxford : Blackwell, 2003.

Florida, Richard. The Rise of the Creative Class. And How It's Transforming Work, Leisure and Everyday Life. New York: Basic Books, 2002.

Giddens, Anthony.The Class Structure of the Advanced Societies. London: Hutchinson, 1981.

Lukacs, Georg. Povijest i klasna svijest: studija o marksističkoj etici. Zagreb:Naprijed, 1977.

Marx, Karl & Engels, Friedrich. Rani radovi. Zagreb: Naprijed, 1989.

Šporer, Željka. “Koncept društvene isključenosti”, Društvena istraživanja, br. 1-2(69-70), 2004, 171-193.

Izborna literatura:

Althusser, Louis i Balibar, Etienne. Reading Capital. London: New Left Books, 1968.

Bloch, Ernst. Princip nada 1-2. Zagreb: Stvarnost, 1981.

Bourdieu, Pierre. Practical Reason: On the Theory of Action. Stanford:Stanford University Press, 1998.

Laclau, Ernesto, Mouffe, Chantal. Hegemony and Socialist Strategy, London & New York: Verso, 1985.

Spivak, Gayatri Ch. A Critique of Postcolonial Reason.Toward a History of the Vanishing Present. Cambridge: Harvard University Press, 1999.

Žižek, Slavoj. The Sublime Object of Ideology. London & New York: Verso, 1989.

Eagleton, Terry. Walter Benjamin or Towards a Revolutionary Criticism. London: Verso, 1981.

Harris, David. From Class Struggle to the Politics of Pleasure: The Effects of Gramscianism on Cultural Studies. London: Routledge, 1992.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti i studentice su dužni/e aktivno sudjelovati, poticati interaktivnost i suistraživalački angažman, prezentirati i kritički argumentirati obrazovne sadržaje i položiti ispit (pismeni).

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studentice i studenti predaju seminarske radove (u ispisu) od 10. do 14. lipnja 2013. godine.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA mail, oglasna ploča

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA mail, konzultacije

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012. / 2013. Datum/tjedan Tema Predavanja/Seminari Prethodna priprema

studenata Napomena

07.03.13. od 12. 15 do 15.30 sati (2P + 2S)

P: Predstavljanje kolegija ( sadržaj, smisao izvedbene cjeline, način rada) S: Pojmovni imaginarij: klasni identiteti (rad, djelovanje, akcija, društvena preobrazba)

Nastavnica će tijekom nastave zadati poglavlja za čitanja. Svi zadaci bit će dostavljeni studenticama/studentima na zajednički mail nakon prve sesije.

14.03.13. od 12. 15 do 15.30 sati (2P + 2S)

P1: Klasa: koncept, identitet, razlika? P2: Radnička klasa i klasna samosvijest: teorijska i ideološka uporišta - K. Marx, G. Lukacs, A.Gramsci i dr. S1 i 2: Pojmovni imaginarij: klasni identiteti (rad, djelovanje, akcija, društvena preobrazba)

Pročitati odabrana poglavlja iz obavezne/dopunske literature

21.03.13. od 12. 15 do 15.30 sati (2P + 2S)

P1:Klasne teorije, preobrazbe i utopije P2: Revolucionarni/klasni subject S1 i 2: Klasa, ideologija, revolucija : pristupi, kritike (sadržajna analiza tekstova)


28.03.13. od 12. 15 do 15.30 sati (2P + 2S)

P1:„Čitanje“ klase – kritičke teorije P2:„Čitanje” klase – neomarksističko mortise S1 i 2: Klasa, ideologija, revolucija : pristupi, kritike (sadržajna analiza tekstova)


11.04.13. od 12. 15 do 15.30 sati (2P + 2S)

P1:Moć, globalni neokapitalizam, ekonomska eksploatacija P2:Koncept otuđenja i procesi modernizacije S1 i 2: Kulturni činovi i kritika: neoliberalizam i suvremeno ropstvo


18.04.13. od 12. 15 do 15.30 sati (2P + 2S)

P:“Nevidljivost” klase : društvena patnja, feminizacija siromaštva, migracije S1 i 2: “Klasa”, društvena stratifikacija i društvena isključenost (sadržajna analiza tekstova - E. Laclau, A. Badiou, E. Olin Wright, A. Giddens, Ž.Šporer)


25.04.13. od 12. 15 do 15.30 sati (2P + 2S)

P1:Kreativna klasa (Richard Florida) P2:“Klasni” građani/ke –sublimacije i zapleti S1 i 2: “Klasa”, društvena stratifikacija i društvena isključenost (sadržajna analiza tekstova - E. Laclau, A. Badiou, E. Olin Wright, A. Giddens, Ž.Šporer)


02.05.13. od 12.15 do 13.50 (P+S)

P1:Identitetska pozicioniranja – interesi, moći, novi subjekti S1: Globalni diskursi o solidarnosti


1) Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% ne dolazi na nastavu 10% dolazi na nastavu, ali ne sudjeluje u radu 20% dolazi na nastavu, pripremljen/a je, no priprema nije potpuna (postavljene obveze nisu u cijelosti izvršene) 30% redovito je pripremljen/a i aktivno sudjeluje u radu na seminarima i nastavi

2) Seminarski rad ocjenjuje se na sljedeći način:

0 % rad nije napisan 10% rad je napisan, prezentirano je poznavanje sadržaja 20% rad je napisan, prezentirano je poznavanje i razumijevanje sadržaja 30% rad je napisan, prezentirano je poznavanje razumijevanje i analiza sadržaja 40% rad je napisan, prezentirano je poznavanje,razumijevanje, analiza, te kritičko vrednovanje sadržaja

3) Završni usmeni ispit ocjenjivat će se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = 6% ocjene od 61% do 70% = 12% ocjene od 71% do 80% = 18% ocjene od 81% do 90% = 24% ocjene od 91% do 100% = 30% ocjene

4) Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: A – 80 – 100% ocjenskih bodova B – 70– 79,9% ocjenskih bodova C – 60 – 69,9% ocjenskih bodova D – 50 – 59,9% ocjenskih bodova E – 40 – 49,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E


Broj ECTS-a



Medijska kultura. Transkulturalna medijska pismenost

5 15 + 0 + 15 Prema rasporedu

Nositelj kolegija



Dr. sc. Hajrudin Hromadžić, doc.

Prema najavi na oglasnoj ploči i web stranici Odsjeka za kulturalne studije

F-810 265 697 [email protected]

Asistent Vrijeme za konzultacije


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Medijska se kultura u okviru ovog kolegija istražuje i interpretira u širem kontekstu koji seže s onu stranu puke 'kulturalizacije' medijskih sadržaja i fenomena, kao i medijsko-kulturalnih identitetskih pitanja, te zahvaća područja ideološko-političkih i ekonomsko-interesnih društvenih prijepora kojih su mediji neizostavan dio. Na tom tragu medijska je kultura shvaćena i proučava se kao poprište hegemonijskih borbi za ideološku dominaciju i prevlast između suprostavljenih interesnih socijalnih i političkih skupina. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će studenti/ce nakon odslušanog kolegija i položenog ispita steći ne samo osnove za proučavanje i interpretaciju sadržaja medijske kulture, već i za analizu, te argumentativno utemeljenu kritiku trendova medijske kulture i njezinih mogućih utjecaja u okvirima širih društveno-političkih i ekonomskih konteksta. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X



Aktivnost na nastavi 1 20 Kolokviji (dva pismena testa tijekom trajanja nastave)

1,5 + 1,5 30 + 30

Usmeni ispit 1 20 UKUPNO 5 100


IV. LITERATURA

2

Obvezna literatura:

Gurevitch, M., Bennett, T., Curran, J., Woollacott, J. (2005). Culture, Society, and the Media. London & New York: Routledge (odabrana poglavlja).

Kellner, D. (2004). Medijska kultura. Beograd: Clio (odabrana poglavlja). Siapera, E. (2010). Cultural Diversity and Global Media. Oxford: Wiley-Blackwell Publishing

(odabrana poglavlja). Izborna literatura:

Inglis, F. (1997). Teorija medija. Zagreb: AGM. Rayner, Ph., Wall, P., Kruger, S. (2004). Media Studies: The Essential Resource. London & New

York: Routledge. Taylor, L., Willis, A. (1999). Media Studies. Text, Institutions, and Audiences. Oxford: Blackwell

Publishing. Thornham, S., Bassett, C., Marris, P. (2009). Media Studies. A Reader. New York: New York

University Press.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

3

POHAĐANJE NASTAVE Za ostvarivanje prava na potpis i izlazak na ispit potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Ispitni rokovi određuju se početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta. Odjava ispita mora se izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student/ica rok iskoristio/la.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Nastava, konzultacije, oglasna ploča Odsjeka, e-pošta, web Odsjeka

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Od polaznika na kolegiju očekuje se da dođu pripremljeni na nastavu, što znači da pročitaju tekst predviđen za čitanje u tom tjednu, te da se pripreme za razgovor i diskusiju.

Održat će se dva kontrolna pismena testa (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali tijekom prethodnih pet tjedana seminarske nastave.

Usmeni ispit se temelji na obaveznoj literaturi i jednoj knjizi izborne literature prema vlastitom izboru.


studenata Napomena

1. tjedan Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepata. Upoznavanje s temama i literaturom na kolegiju, te sa studentskim obavezama.

2. tjedan Medijske teorije i kulturalna diverzifikacija (E. Siapera).


3. tjedan Teorijski ratovi i studije kulture (D. Kellner).


4. tjedan Studij medija: teorijski pristupi (J. Curran, M. Gurevitch, J. Woollacott).


5. tjedan Medijske teorije, teorije društva (T. Bennett).


4

6. tjedan Medijska kultura, politika i ideologija (D. Kellner).


7. tjedan Kolokvij I.

8. tjedan Kritički i multiperspektivistički studiji kulture (D. Kellner).


9. tjedan Ponovno otkriće ideologije. Medijski studiji i povratak potisnutog (S. Hall).


10. tjedan Komunikacije, moć i društveni poredak (J. Curran).


11. tjedan Politički efekti masovnih komunikacija (J. G. Blumer, M. Gurevitch).


12. tjedan Mediji, socijalna realnost i procesi označavanja (T. Bennett).


13. tjedan Kolokvij II.

14. tjedan Zaključna razmatranja tema obrađenih na kolegiju.


Broj ECTS-a



Popularna kultura 2: Intermedijalnost

4

30+0+15 prema rasporedu

Nositelj kolegija



Diana Grgurić dr.sc.

812

[email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Povijest glazbeno-literarnih interart studija. Recentni studiji: studij riječi i glazbe (WMA) i S. P. Scherovi rezultati istraživanja verbalne glazbe književnoumjetničkog karaktera. Scherova trijadna tipologija o oblicima glazbeno-literarnih veza (literatura u glazbi; glazba i literatura; glazba u literaturi); intermedijalne relacije glazbe u književnosti (word music) ili strukturne analogije s glazbom (structural analogies to music) glazbene instance u literaturi koje se nazivaju muzikalizacijama fikcije. Teorijske modifikacije glazbeno-literarnih veza (A. Gier i W. Wolf) kao izvankompozicijska intermedijalnost (extra compositional intermediality). Drugi pristup intermedijalnosti kroz prizmu promatranja Boltera i Grusina. Posmodernističke intermedijalne prakse, teorije i primjeri. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Pružiti studentima uvid u kulturološke aspekte glazbe kroz intermedijalne oblike (jezik, vizualni mediji). Razumijevanje umjetničkih težnji prema intermedijalnim oblicima, te upoznavanje intermedijalnih praksi kroz povijesni kontekst. Poststrukturalističke teorije o glazbi kao jeziku – glazbi kao tekstu. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja x Seminari x Konzultacije x Samostalni rad Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo (konzultacije)



Pohađanje nastave 0,5 0 Aktivnost u nastavi 0,5 10 Seminarski rad 1,0 30 Kolokvij 1,0 30 ZAVRŠNI ISPIT 1,0 30 UKUPNO 4 100


IV. LITERATURA Grgurić. D. Glazba, riječ: istraživanje suodnosa. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb i ICR, Rijeka. 2011. Hansen-Löve, Aaga A. (1988). “Intermedijalnost i intertekstualnost”, (ur. Z.Maković i dr.), Intertekstualnost & intermedijalnost. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1988. Ur. Steven Paul Scher, Music and Text: critical inquiries. Cambridges University Press. 1992. (izabrani tekstovi) Žmegač, V. Književnost i glazba. Intermedijalne studije. Zagreb: Matica hrvatska.2003. (izabrani tekstovi) Bolter, Jay & Grusin, Richard. Remediation, MIT, Boston 1999. Kiene Brillenburg Wurth, Multimediality, Intermediality, and Medially Complex Digital Poetry http://www.rilune.org/mono5/3_brillenburg.pdf Perica I. Intermedijalnost kao paradigma postmoderne, Umjetnost riječi,no. 1-2/ 2009,

Izborna literatura: Wolf, W. „Intermediality Revisited: Reflections on Word and Music Relations in the Context of a General Typology of Intermediality“ (ur. Lodato M. Suzzane, Aspdent S. and Bernhardt W.): Word and Music Studies: Essayes in Honor of Steven Paul Scher and on Cultural Identity and the Musical Stage. Amsterdam: Rodopi.2002.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. U slučaju neredovitog pohađanja nastave student može dobiti dodatni seminarski zadatak.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Nepridržavanje dogovorenih rokova kažnjava se smanjivanjem ocjene.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i putem e-maila.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte.

http://www.rilune.org/mono5/3_brillenburg.pdf




studenata Napomena

1. Glazba i literatura ne 2. Glazba i literatura ne 3. Medij 4. Teorijski pristp intermedijalnosti 5. Semiotički pristup glazbi 6. Slušati kroz pisanu riječ: metaforički

načini glazbene kritike: riječ i i glazba ne

7. Metafora fuge – analiza primjera internet 8. Intermedijalnost – analiza primjera: Stage

composition – Kandinsky, tekst: Multimediality, Intermediality, and Medially Complex Digital Poetry

9. Intermedijalnost kao paradigma postmoderne

Tekst. I. Perica, Umjetnost riječi,no. 1-2/ 2009,

10. Analiza intermedijalnnih primjera internet 11. Analiza intermedijalnnih primjera internet 12. Tekst: Music and religion: Reflections on

Cultural Secularization Tekst: Opening up Worlds: Intermediality Reinterpreted

13. Art World 14. Kolokvij

Aktivnost u nastavi Aktivnost u nastavi predviđa sudjelovanje u diskusijama na unaprijed zadanu temu, te uredno ozvršavanje domaćih zadataka. Završni ispit Završni ispit je pismeni/usmeni. Student odgovara na šest pitanja, a na svako pitanje može dobiti maksimalno 5 bodova prema sljedećim kriterijima: 1 bod – zadovoljava minimalne uvjete 2 boda – zadovoljava, ali sa znatnim nedostacima 3 boda – prosječan s primjetnim pogreškama 4 boda – iznadprosječan, s ponekom greškom 5 bodova – izniman odgovor Ukoliko student ne zadovolji na pismenom, može pristupiti usmenom ispiti, kao što može i prihvatiti ocjenu s pismenog ispita. U slučaju da ne želi prihvatiti ocjenu pismenog ispita upućuje se na usmeni ispit po istim gore navedenim uvjetima. Seminraski rad Okvir vrednovanja seminarskog rada uključuje pristup problematici, stupanj teorijskih implikacija, razrada teme.


Broj ECTS-a



Talijanski jezik 6

2 0+0+30 Grupa A-utorkom 12,15-14 (802) Grupa B-utorkom 12,15-14 (901)

Nositelj kolegija


Kabinet

Telefon

E-mail

Dr. sc.Corinna Gerbaz Giuliano

Četvrtak 11.00-12.00 514 265-784 [email protected]

Asistent


Kabinet

Telefon

E-mail

Kristina Blecich

513 265-789


Upravni i neupravni govor- čitanje i primjena gramatičkih pravila – izrazi Modi indefiniti – Participio, Infinito, Gerundio –uloga i primjena u pisanom i usmenom obliku Prosta rečenica- proširena . Uloga dopuna- razni oblici dopuna „complementi di luogo, tempo, termine,

modo, fine, scopo, agente, specificazione...itd.“ Funkcije- čitanje teksta i prepoznavanje uloga raznih dopuna

Period- kompleksna struktura- odnosi između glavne rečenice i sporednih Pisani oblici prijevoda – uloga rečenice i oblici

Nepravilni glagoli: salire, sapere, scendere, scoprire, sedere, scrivere, smettere, stare,tenere, svolgere, tradurre, udire, uscire, vedere, vivere, volere OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će biti sposobni: 1. koristiti temeljne spoznaje o talijanskom jeziku i utvrditi osnovna pravopisna/gramatička pravila (ortografskih normi, pomoćnih glagola) 2. primjeniti upravni i neupravni govor 2. primijeniti neodređene načine (Infinito, Participio, Gerundio) 3. slagati rečenice prepoznavajući uloge raznih dopuna 4. primjeniti prošireno znanje u usmenoj i pismenoj komunikaciji (nepravilni glagoli). 5. Razviti vještinu govora, slušanja, čitanja, pisanja i prevođenja. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe X X




0.40 20

KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA. 1 50 ZAVRŠNI ISPIT 0.60 30 UKUPNO 2 100


IV. LITERATURA Obvezna literatura: Chiuchiù A. , Minciarelli F. , Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000 Odabrani ulomci Madieri M., Verde acqua. La Radura e altri racconti, Einaudi, Torino, 2006.

Izborna literatura: Locarino A., Parlare e comunicare, Ferraro ed.,Napoli 1992 Campagnoli P., Grimaldi G., Messaggi, ed. Il capitello, Torino, 2004 Rossi –Hace F., Zaina E., L' italiano per Lei, Škola za strane jezike, Zagreb, 1989 Drinković, Mladineo, Dermit, Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga , Zagreb, 1999. Battaglia G., Nuova grammatica per stranieri, Bonacci editore, Roma, 1983 Armani R., Domestico G., Peviani M., L' italiano attuale 1-2, Loffredo editore, Napoli, 2004


PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti će trebati riješiti pozitivno 5 dialoga na zadanim temama. Za svaki zadatak / dialog student može dobiti maksimalno 2 boda, tojest ukupno 10 bodova (0.2 ECTS). Student može dobiti bodove samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. Studenti su obavezni položiti dva pismena međuispita. Za svaki međuispit mogu maksimalno dobiti 25 bodova (ocjenska- 0,50 ECTS) Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Svaki se međuispit sastoji od zadataka višestrukog izbora, zadataka prijevoda i otvorenih pitanja. 2 međuispita ukupno donose 1 ECTS bod



OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Završni ispit je usmeni ispit. Student odgovara na tri pitanja (čitanje teksta /prijevod i razumijevanje talijanskog jezika u komunikaciji) i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 10 bodova prema slijedećim kriterijima = 10 x 3 = 30 = 0,60 ECTS: 1-2 boda - zadovoljava minimalne kriterijume 3-4 boda - dobar, ali sa značajnim nedostacima 5-6 bodova - prosječan sa primjetnim greškama 7-8 bodova - iznad prosjeka, sa ponekom greškom 9-10 bodova - izuzetan odgovor Uvjet kako bi student pristupio završnom ispitu je da uredno položi dva pismena međuispita.

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012./ 2013. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

04.03.2013. Italiani nel mondo Nepravilni glagoli: salire, sapere

11.03.2013. Don Abbondio Nepravilni glagoli: scendere, scoprire

18.03.2013. I modi indefiniti Nepravilni glagoli: sedere, scrivere

Izrada domaćeg uradka

25.03.2013. Marisa Madieri: život i djelo. Glasno čitanje- primjena gramatičkih pravila

09.04.2012. M. Madieri, Verde acqua. La Radura e altri racconti. Čitanje i prijevod


16.04.2013. Na satu će se ocjenivati/bodovati čitanje i prijevod

23.04.2013. Dante .Passi della Divina commedia.


30.04.2013. M. Madieri, Verde acqua. La Radura e altri racconti. Čitanje i prijevod.

Izrada domaćeg uradka. Ponavljanje gramatičkih normi i

pravila 07.05.2013. I Međuispit 14.05.2013. M. Madieri, Verde acqua. La Radura e

altri racconti. Čitanje i prijevod

21.05.2013. M. Madieri, Verde acqua. La Radura e altri racconti . Na satu će se ocjenivati/bodovati čitanje i prijevod.


28.05.2013. II Međuispit 04.06.2013. M. Madieri, Verde acqua. La Radura e

altri racconti. Čitanje i prijevod

Ponavljanje gramatičkih normi i pravila. Izrada domaćeg uradka

11.06.2013. Ponavljanje međuispita


Broj ECTS-a



MIT I KULTURA

4 30+0+15 Četvrtak 09:15 prema rasporedu

Nositelj kolegija


Kabinet

Telefon E-mail

dr. sc. Sarah Czerny, doc.

Utorak 12:00 – 13:00 Četvrtak 12:00 – 13:00


Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Cilj kolegija je upoznati studente s temeljnim znanjima o mitu kao jednom od središnjih pojmova kulturalne antropologije i drugih društveno-humanističkih disciplina. Istražit će se različiti oblici mitskih pojavnosti u jeziku, kulturi zajednice i osobnom iskustvu pojedinca. Mit kao simbol, poruka, sredstvo političke komunikacije, kao opravdanje za ritualnu akciju, ali i kao sredstvo konstruiranja narativnog diskursa. Implikacije. Konstrukcija specifične mitske realnosti. Struktura mita (Lévi-Strauss). Zakoni mita, njihova logičnost i koherentnost. Moć mita kroz povijest: od primitivne prošlosti do neposredne sadašnjosti. Od osobnog mita do mitskog podteksta zapadnoga društva. Mit i ritual Ritualno ponašanje i simbolizam kao osnova mogućeg tumačenja socijalnih struktura i procesa, odnosno kao proširenje Van Gennepova koncepta liminalne faze rituala kao puta prema višoj razini uopćavanja primjenjiva na širok raspon socijalnih fenomena. Psihologija mitologija. Mit i simbol kao konstitucijska osnova modusu mišljenja koji prethodi diskurzivnom i logičkom rezoniranju. Mit kao esencijalna funkcija ljudske svijesti. Opis simbola od velikog utjecaja na mitološku svijest Istoka i Zapada u različitim fazama kulturnoga razvoja.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon položenog ispita studenti će biti u stanju: analizirati konstrukcije mita; opisati i analizirati izvjesne društvene i kulturalne fenomene prizmu obreda prijelaza; opisati vezu između simboličkog i logičkog.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorsk� rad O�talo



Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) 1 40 Pohađanje nastave 1 0 Seminar 2 60 UKUPNO 4 100

IV. LITERATURA Obvezna literatura: Bascom, W. The Myth-Ritual Theory, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 412 - 427, Blackwell, London, 1998 [1957] Campbell, J. The Psychology of Myth, u knjizi The Masks of God: Primitive Mythology, str. 21 – 117, London, Secker and Warburg, 1960. Cassirer, E. The Place of Language and Myth in the Pattern of Human Culture, u knjizi Language and Myth, str 1 – 16, Dover Publications Inc, New York, 1946 Douglas, M. Primitive worlds, u knjizi Purity and Danger, str 91 – 116, Routledge and Kegan Paul, Abingdon, 2004 [1966]. Eliade, M. Myth and Reality, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 172 – 179, Blackwell, London, 1998 [1926] Eliade, M. Sacred Time and Myths, u knjizi The Sacred and the Profane: The Nature of Religion, str. 68 – 116, Harcourt, Brace and World, New York, Frazer, J.G. The Golden Bough, 1922. Selected chapters Hocart, A. The Life Giving Myth u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 143-155, Blackwell, London, 1998 [1926] Kluckholn, C. Myths and Rituals: A General Theory, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 313 - 340, Blackwell, London, 1998 [1942] Lévi-Strauss, C. (1955), Struktura mitova, u knjizi Strukturalna antropologija, str. 202-227, Stvarnost, Zagreb, 1989. Levi-Strauss, C. Myth and Meaning, Routledge and Kegan Paul, Abingdon, 1978 Malinowski, B Myth in Primitive Psychology, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 172 – 179, Blackwell, London, 1998 [1926] Segal, R. Myth: A Very Short Introduction, Oxford University Press, Oxford, 2004 Obeyeskere, G. Captain Cook and the European Imagination i Myth Models in Anthropological Narrative, str.3-22 i 177-191, u knjizi The Apotheosis of Captain Cook. Princeton, N.J. : Princeton University Press, 1992. Sahlins, M. Introduction, u knjizi Marshall Sahlins, How „Natives“ Think. About Captain Cook, for example, str. 1 – 16, Chicago, Chicago University Press, 1995. Boria Sax, The Mythical Zoo, An Encyclopedia of Animals in World Myth, Legend, and Literature, ABC - CLIO, Santa Barbara, California [etc.], 2001., 299 str.

Izborna literatura: Coupe, L. Myth, Routlege, London, 1997 Drummond, L. Structure and Process in the Interpretation of South American Myth: The Arawak Dog Spirit People, American Anthropologist 79(4): 842-868, 1977. Estes, C. Introduction to the 2004 Commemorative Edition, u knjizi Joseph Campbell, The Hero with 1000 Faces, str. xxiii – lxvi, Oxford, Princeton University Press, 2004. Hallowell, I. Myth, Culture and Personality, American Anthropologist 49(4): 544-556. 1947 Malinowski, B. In Terawa and Sanaroa – Mythology of the Kula, u knjizi, Argonauts of the Western Pacific, str 223- 257, Routledge, London, 2002 (1922). Marshall, R. Heroes and Hebrews: The Priest in the Promised Land, American Ethnology 6(4): 772-790, 1979. Obeyeskere, G. Anthropology and the Man Eating Myth, u knjizi Cannibal Talk: The Man-Eating Myth and Human Sacrifice in the South Seas, str 1 – 23, University of California Press, Berkeley, 2005 Obeyeskere, G. Captain Cook and the European Imagination i Myth Models in Anthropological Narrative, str.3-22 i 177-191, u knjizi The Apotheosis of Captain Cook. Princeton, N.J. : Princeton University Press, 1992. Sahlins, M. Introduction, u knjizi Marshall Sahlins, How „Natives“ Think. About Captain Cook, for example, str. 1 – 16, Chicago, Chicago University Press, 1995.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni redovno prisustvovati predavanjima

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Kolokvij: 23.05.2013 Rok za predaju seminara: 06.06.2013 Seminari koji nisu predani prije dogovorenog roka izgubit će odmah 20 bodova, a 5 bodova po svakom danu kašnjenja. Ukoliko se dogode nepredviđene okolnosti zbog kojih student ne može prisustvovati kolokviju ili predati seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Sarah Czerny u vrijeme trajanja konzultacija.


KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta Pitanja vezana za literaturu ili kolegija rješavaju se isključivo u vrijeme konzultacija.



Seminar eseja mora imati: 1. Uvod 2. Razradu 3. Zaključak 4. Literaturu Esej mora sadržavati minimalno 9 do maksimalno 12 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake] Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i

Kolokvij se sastoji od 4 pitanja, a svako pitanje boduje se s deset bodova. Gradivo za Kolokvij je obavezna literatura iz predavanje 1-14


studenata Napomena

1 Uvod u mit i kulturu 2 Mitovi iz razni krajeva svijeta Avis, P. 1999. “Myth”,

pp. 100 – 119. In God and the Creative Imagination. Metaphor, Symbol and Myth in Religion and Theology. London: Routledge.

3 Mitovi o nastanku svijeta, herojima i “tricksters”

Eliade, M. 1968. “Sacred Time and Myths”, u knjizi The Sacred and the Profane: The Nature of Religion, str. 68 – 113, New York: Harcourt, Brace and World

4 Mit i primitivna znanost Frazer, J.G. 1966. “The Myth of Adonis”, str. 2 - 12 i “The Ritual of Adonis”, str. 223 – 235, u knjizi The Golden Bough. A Study of Magic and Religion. Part IV Adonis, Attis and Osiris. Vol. 1. London: Macmillan.

5 ISPITNI ROKOVI 6 Mit i funkcionalizm Malinowski, B. In

Terawa and Sanaroa – Mythology of the Kula, u knjizi, Argonauts of the Western Pacific, str 223- 257, Routledge, London, 2002 (1922).

7 Mit i ritual Kluckholn, C. 1998 [1942]. “Myths and Rituals: A General Theory”, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 313 – 340. London: Blackwell

8 Struktura i mit Lévi-Strauss, C. 1989. (1955), Struktura

mitova, u knjizi Strukturalna antropologija, str. 202-227, Stvarnost, Zagreb.

9 Psihologija i myth von Hendy, A. 2001. “The Role of Depth-Psychology in the Construction of Myth”, u knjizi The Modern Construction of Myth, str. 112 - 133. Bloomington: Indiana University Press.

10 Regionalni Mit 11 Politika i mit Bottici, C. 2007. “Myth

and Identity”, u knjizi A Philosophy of Political Myth, str. 227 – 245. Cambridge: Cambridge University Press

12 Kolokvij 13 Znanost i mit I: Captain James

Cook Obeyeskere, G. 1992. Captain Cook and the European Imagination i Myth Models in Anthropological Narrative, str.3-22 i 177-191, u knjizi The Apotheosis of Captain Cook. Princeton, N.J. : Princeton University Press.

14 Znanost i mit II: Creationizm i evolutionizm

Scott, E. 2004. “Eliminating Evolutionism, Inventing Creation Science”, u knjizi Evolution Vs. Creationism: An Intro, str. 91 - 111. London: Greenwood Press

15 Životinja i mit Boria Sax, The Mythical Zoo, An Encyclopedia of Animals in World Myth, Legend, and Literature, ABC - CLIO, Santa Barbara, California [etc.], 2001., 299 str.

kult ljs preddiplomski studij 2012 2013

Documents