konačno izglasan zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ...godina xxv. rujan svjetski kongres...
TRANSCRIPT
GODINA XXV. RUJAN
Svjetski kongres Svjetske federacije gluhih Istanbul, Turska
Konačno izglasan Zakon o hrvatskom znakovnom
jeziku i ostalim oblicima komunikacije…!
Održana Izvanredna skupština HSGN-a
STR AN IC A 2 UKR ATKO .. .
‘’Ukratko...’’
glasilo Hrvatskog saveza
gluhih i nagluhih
IZLAZI TROMJESEČNO
ADRESA:
10 000 Zagreb
Palmotićeva 4
TELEFON:
+385 (1) 481 41 14
FAX:
+385 (1) 483 55 85
EMAIL:
WEB STRANICA:
www.hsgn.hr
UREDNIŠTVO:
Andrija Halec
odgovorni urednik
Zdravka Baštijan
tehnička urednica
Nadica Hadžović
lektor
ČLANOVI UREDNIČKOG
ODBORA:
Tajana Biškupić Andolšek
Nino Mustač
U ovom broju možete pročitati o:
Temi Međunarodnog tjedna gluhih 2015.godine;
Kako se Međunarodni tjedan gluhih 2015. proslavio u Hrvatskoj;
Međunarodnom kongresu gluhih Svjetske federacije gluhih
održanom u Istanbulu;
Iskustvu članice IO HSGN-a Višnje Jonjić o sudjelovanju na
Međunarodnom kongresu gluhih Svjetske federacije gluhih u
Istanbulu;
Rezoluciju Kongresa iz Istanbula;
Izvanrednoj skupštini HSGN-a;
Zakonu o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima
komunikacije za gluhe i gluhoslijepe osobe u Republici
Hrvatskoj;
EFHOH-ovom izvještaju o stanju titlovanja u EU;
Inkluzivnom obrazovanju gluhe i nagluhe djece.
Ugodno čitanje
Želi Vam Vaš
Hrvatski savez gluhih i nagluhih
UVODNIK
SVIM NAŠIM UDRUGAMA I SURADNICIMA ŽELIMO
HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH
Međunarodni tjedan gluhih 2015.
Ovogodišnji Međunarodni tjedan gluhih
obilježava se pod sloganom Uz znakovni jezik,
naša djeca mogu!, od 21. do 27. rujna, kao
dodatno objašnjenje članaka 2, 9, 21, 24 i 30 UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (UN
KPOSI) u kojima se govori o znakovnom jeziku i
zajednici gluhih:
Slogan Uz znakovni jezik, naša djeca mogu!
polazi od načela temeljnih ljudskih prava koje se
odnosi na učenje (znakovnog) jezika od rođenja.
Radi se o prepoznavanju gluhih pojedinaca
prvotno kao vizualnih bića koji jezično pripadaju
manjinskoj skupini (gluhoj zajednici) te poziva na
pružanje mogućnosti Gluhima na znakovni jezik
kao pravo stečeno pri rođenju. Kako je navedeno
u članku 24. stavku 3.b. UN KPOSI, države se
obvezuju omogućiti učenje znakovnog jezika te
promicati jezični identitet Gluhih.
Slogan Uz znakovni jezik, naša djeca mogu! gleda
na znakovni jezik kao valjano sredstvo prijenosa
misli, ideja i osjećaja. Ova činjenica je prihvaćena
i unesena u Članak 2 UN KPOSI gdje znakovni
jezik izjednačava govorenim jezicima. Prema
tome, učenje znakovnog jezika se ne smatra
posljednjim izborom, najmanje poželjnim ili
privremenim rješenjem za gluho dijete.
Slogan Uz znakovni jezik, naša djeca mogu!
naglašava da korištenje znakovnog jezika ne
ometa učenje govorenog jezika te da pismenost i
jezici ne odražavaju govor i komunikaciju. Razvoj
jezika mora prethoditi svemu ostalom, a razvoj
govora može doći kasnije. Nasuprot tome, rani
razvoj samo govora ne garantira jezičnu i pismenu
sposobnost. Mozak, bez određenog poticaja u
godinama koje su važne za učenje, 0 – 3. godine,
može primiti 30%. Zapravo, čujuća djeca čiji
roditelji koriste znakovni jezik imaju veliku
prednost u komunikaciji s njima. Zbog nedovoljne
podrške obitelji i društva, za vrijeme ovog važnog
razdoblja učenja, gluha djeca su nepotrebno u
zaostatku usvajanja jezika na početku formalnog
obrazovanja. Prema tome, za gluhu djecu je od
velike važnosti mogućnost korištenja znakovnog
jezika od najranije dobi i u svim područjima
života.
Uz znakovni jezik, naša djeca mogu!
STR AN IC A 3
STR AN IC A 4 UKR ATKO .. .
Međunarodni tjedan gluhih 2015.
Međunarodni tjedan gluhih je pokrenut
inicijativom Svjetske federacije gluhih prvi put
predložen u Rimu (Italija) 1958. godine. Od
tada gluhi obilježavaju Međunarodni tjedan
svake godine diljem cijelog svijeta.
Međunarodni tjedan gluhih obilježava se zadnji
tjedan u rujnu jer je u tom mjesecu održan prvi
Svjetski kongres gluhih. Međunarodni tjedan
gluhih popraćen je raznim događanjima
(marševima, debatama, kampanjama, izložbama
i okupljanjima) kao i pozivima na sudjelovanje
raznim dionicima (obiteljima, kolegama,
vladinim tijelima, profesionalnim tumačima
znakovnog jezika, organizacijama osoba s
invaliditetom).
Zašto slavimo Međunarodni tjedan gluhih?
Međunarodni tjedan gluhih je jedini tjedan u
godini kada je moguće vidjeti visoki stupanj
usklađenosti zagovaranja na globalnoj razini za
podizanje svijesti o Gluhima i to na razini
pojedinca, zajednice te na državnoj razini. Radi
se o okupljanju i jedinstvu te pokazivanju tog
jedinstva ostatku svijeta.
Međunarodni tjedan gluhih nastoji promicati
prava gluhih osoba te isticati specifične teme
ljudskih prava koje zaslužuju pozornost.
Cilj Međunarodnog tjedna gluhih je poslati
poruku što je šire moguće i to osiguravanjem
vidljivosti kampanja te osiguravanjem da će
poruka doći i do šire javnosti, samo ako je
događaj medijski dobro popraćen.
Gluhe osobe, kulturološka i jezična zajednica
Gluhi su na dobitku, a ne na gubitak (sluha)
Znakovni jezik—ljudsko pravo, a ne mogućnost
Čujuća djeca znakuju, gluha trebaju isto
Znakovni jezik ne ometa razvoj govora
Radionice znakovnog jezika za obitelji s gluhom
djecom
Kvalificirani učitelji za gluhu djecu
Koordinirano zagovaranje je važno kako bi sve udruge mogle promicati jednake poruke. Ovo su
prijedlozi tema koje možete koristiti i prilagoditi:
Moguće podteme obilježavanja Međunarodnog tjedna gluhih
STR AN IC A 5
STR AN IC A 6 UKR ATKO .. .
Međunarodni tjedan gluhih 2015.
Međunarodni tjedan gluhih u našim udrugama
Svake godine naše udruge gluhih i nagluhih diljem Hrvatske obilježavaju Međunarodni tjedan
gluhih raznim programima, od organiziranja štandova na glavnim gradskim trgovima gdje
zainteresiranoj javnosti na zanimljiv način predstavljaju zajednicu gluhih, radionicama znakovnog
jezika u udrugama i na trgovima, kazališnim predstavama, organiziranim izletima i mnogim
drugim manifestacijama kojima pokazuju svoje postojanje.
Donosimo vam slikovni pregled obilježavanja Međunarodnog tjedna gluhih 2015. godine.
STR AN IC A 7
STR AN IC A 8 UKR ATKO .. .
Međunarodni tjedan gluhih 2015.
Knjižnične usluge i programi poticanja čitanja za osobe
oštećena sluha
Povodom Međunarodnog tjedna gluhih osoba (21. - 27.
rujna 2015.) u čitaonici Gradske knjižnice Zagreb,
Starčevićev trg 2, održan je 12. okrugli stol za
knjižnične usluge za osobe s invaliditetom. Tema
okruglog stola bila je "Knjižnične usluge i programi
poticanja čitanja za osobe oštećena sluha“ na kojem su
izlagali predstavnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih, Zdravka Baštijan i Andrija Halec s temom
''Uloga HSGN-a na putu priznavanja hrvatskog
znakovnog jezika''.
Uz predstavnike Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih,
na okruglom stolu izlaganja su imali i brojni drugi
predstavnici knjižnica i udruga kako iz Hrvatske tako i
iz inozemstva.
STR AN IC A 9
STR AN IC A 10 UKR ATKO .. .
XVII. SVJETSKI KONGRES SVJETSKE FEDERACIJE GLUHIH
Svjetski kongres WFD-a, Istanbul, Turska 2015.
U srpnju ove godine, u Istanbulu u Turskoj
održao se XVII. Svjetski kongres Svjetske
federacije gluhih. Na Kongresu su među 97
zemalja iz cijelog svijeta sudjelovali i delegati
iz Hrvatske: predsjednik HSGN-a Andrija
Halec, predsjednica Udruge gluhih iz Splita
Višnja Jonjić, predsjednica Udruge gluhih iz
Samobora Jadranka Krstić te u službi tumača
i prevoditelja znakovnog jezika Tajana
Biškupić Andolšek, tajnica HSGN-a. U
organizaciji Turskog saveza gluhih i Svjetske
federacije gluhih te brojnih drugih donatora,
od 25. srpnja do 2.kolovoza odvijao se pregršt
radionica koje su prethodile samom Kongresu
te Kongres na kojem se moglo čuti mnoštvo
pozitivnih poruka, kao i Rezolucija koja je
donesena na samom kraju. U nastavku Vam
donosimo prijevod Rezolucije.
XVII. Svjetski kongres Svjetske federacije
gluhih s glavnom temom Osnaživanje ljudske
različitosti događaj je od iznimne važnosti
zbog činjenice da se organizira svake četiri
godine u različitim gradovima diljem svijeta
te pridonosi donošenju važnih odluka za
nacionalne politike i Ujedinjene narode kroz
ideje i rješenja donesene i iznesene na
znanstvenim predavanjima o svim aspektima
i pitanjima ljudskog života.
Glavna tema Kongresa Osnaživanje ljudske
različitosti za zadaću je imala dva cilja. Prvi,
prepoznati gluhe osobe kao dio ljudske
različitosti. Drugo, prepoznati i ojačati
različitost u svakoj gluhoj zajednici diljem
svijeta, uključujući djecu, mlade, građane
treće životne dobi, žene, homo i biseksualce
te transrodne osobe, gluhe osobe s drugim
vrstama oštećenja, gluhoslijepe osobe te djecu
gluhih roditelja, bilo u razvijenim zemljama
ili zemljama u razvoju, te nastaviti zajedno
raditi u područjima znakovnog jezika,
studijama o gluhima, obrazovanju,
zapošljavanju, pristupačnosti, tehnologiji,
zdravlju i bioetici.
Svjetska federacija gluhih (WFD), njezine članice i 1.312 sudionika iz 97 zemalja okupilo se na XVII. Kongresu Svjetske federacije gluhih u Istanbulu (Turska) od 28. srpnja do 1. kolovoza 2015.
Rezolucija se poziva na glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Ban Ki-moona, koji je u svojoj poruci Kongresu, naglasio da je "priznavanje invalidnosti kao dio ljudske različitosti važno u svrhu cijenjenja sposobnosti osoba s invaliditetom."
Naglašava da su gluhe osobe važan i presudan dio čovječanstva s jedinstvenim kulturnim i jezičnim doprinosima ljudskoj različitosti, i
Izražava svoju potpunu posvećenost jačanju različitosti u zajednici gluhih diljem svijeta.
U cilju ostvarenja ovih ciljeva, XVII. Svjetski kongres Svjetske federacije gluhih,
Poziva vlade diljem svijeta na puno poštivanje UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.
Potvrđuje svoju posvećenost promicanju punog ostvarenja ljudskih prava sadržanih u UN Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, zajedno s ostalim sporazumima o ljudskim pravima.
Poziva Ujedinjene narode i ostale međunarodne partnere na poduzimanje mjera u svrhu promicanja potpunog sudjelovanja gluhih osoba u procesima izvještavanja o ljudskim pravima, uključujući razvoj paralelnih/alternativnih izvještaja Odboru za prava osoba s invaliditetom.
Priznaje znakovne jezike kao dijelove jezične različitosti, ističući sa zabrinutošću niz ugroženih znakovnih jezika širom svijeta.
Prepoznaje važnost osvještavanja roditelja o jezičnim i kulturološkim pravima gluhe i gluhoslijepe djece i mladih,
Poziva Ujedinjene narode, vlade i istraživačke partnere na priznavanje i promicanje mnogobrojnih prednosti znakovnog jezika u obrazovanju sve djece, na prikupljanje i objavljivanje primjera dobre prakse, kao i statističkih informacija o uspjesima gluhe djece u obrazovnom sustavu,
Naglašava potrebu za mjere na nacionalnoj i međunarodnoj razini u cilju jačanja obrazovnih prava gluhe djece, uključujući promicanje dvojezičnog obrazovanja u skladu s Člankom 24 UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom kao sredstvom koje gluhima omogućuje potpuno sudjelovanje u društvu, uključujući i visoko obrazovanje, radni vijek, politički i civilni život,
Upozorava na pedagogiju usmjerenu gluhima u obrazovanju nastavnika te na promicanje vizualnog učenja i istraživanja u obrazovanju gluhe i gluhoslijepe djece i mladih,
Izrazito naglašava potrebu jednakog postupanja sa ženama i manjinama u gluhim zajednicama na svim područjima društva, uključujući etničke manjine, gluhe
osobe s raznim drugim oštećenjima, gluhe LGBT zajednice, gluhe iseljenike te gluhe osobe iz ruralnih područja,
Podupire mjere koje promiču pristup, naglašavajući pristup znakovnom jeziku, sustavu zdravstvene skrbi za gluhe i gluhoslijepe osobe diljem svijeta, uključujući i mentalno zdravlje, savjetodavne službe i zdravstveno obrazovanje, s posebnim naglaskom na zdravstvene probleme žena kao posebno područje,
Zagovara pravo na uživanje gluhih i gluhoslijepih na najviše moguće zdravstvene zaštite, u skladu s Člankom 25 UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, posebno onih koji žive u udaljenim i izoliranim zajednicama,
Potvrđuje da sve informacijske i komunikacijske tehnologije, one u nastajanju i one aktualne, trebaju uključiti značajke univerzalnog dizajna koje gluhim i gluhoslijepim osobama omogućuju potpuno uživanje u životu bez prepreka, pri tome ističući važnu ulogu koju pristupačna tehnologija ima u svim aspektima života, uključujući obrazovanje, zapošljavanje, hitne službe i socijalnu interakciju,
Napominje da bi Ujedinjeni narodi trebali prikupiti i širiti informacije te poticati samostalna i neutralna istraživanja o gluhim osobama koja su dostupna gluhim zajednicama diljem svijeta, a posebno gluhima u nerazvijenim zemljama,
Primjećuje mnoge dobre primjere najboljih praksi u radu s gluhim osobama diljem svijeta te poziva ostale organizacije poput organizacija gluhih, nevladinih organizacija, obrazovnih institucija i međunarodnih agencija kako bi proširile primjere dobre prakse,
Poziva međunarodne i nacionalne agencije za pružanje pomoći da posebno uključe gluhe osobe u razvojne projekte. U zemljama u kojima se provode projekti, uključiti gluhe osobe na svim područjima takvih projekata, te im omogućiti i sudjelovanje na međunarodnim sastancima.
XVII. Svjetski kongres Svjetske federacije gluhih tako
izražava svoju opredijeljenost za suradnju Svjetske
federacije gluhih, nacionalnih organizacija gluhih,
Svjetske federacije gluhih regionalnih tajništva,
međunarodnih agencija, nevladinih organizacija i
Ujedinjenih naroda, svojih država članica i agencija
kako bi ostvarili navedene ciljeve.
REZOLUCIJA SVJETSKOG KONGRESA
SVJETSKE FEDERACIJE GLUHIH
STR AN IC A 11
STR AN IC A 12 UKR ATKO .. .
XVII. SVJETSKI KONGRES SVJETSKE FEDERACIJE GLUHIH
S obzirom da sam već dugo godina članica Izvršnog
odbora HSGN-a, pozvana sam na Kongres Svjetske
federacije gluhih kao promatrač - interpreter.
Dana 24.7.2015. došla sam na sastanak u Savez u vezi
novog Statuta Udruge. Nakon
sastanka, smjestila sam se u
hotel jer smo sutradan trebali
otputovali u 11 sati za Istanbul.
Na putovanju sa mnom bili su
predsjednik Andrija Halec i
predsjednica Udruge u
Samoboru Jadranka Krstić. U
Istanbul smo stigli u
poslijepodnevnim satima,
smjestili se u hotel i odmah
otišli na Kongres. Tajnica
HSGN-a pridružila nam se 29.07. kao interpreter.
Glavni organizatori Kongresa bili su predsjednik
Svjetske federacije gluhih Colin Allen iz Australije i
predsjednik Turske nacionalne organizacije gluhih
Ercument Tanriverdi.
Bila sam oduševljena cijelom organizacijom putovanja
i samog Kongresa. Iako dosta koristim engleski jezik u
komunikaciji s gluhima is svijeta, na Kongresu sam se
dodatno upoznala i s međunarodnim znakovnim
jezikom. Razgovarala sam i razmijenila iskustva s
gluhim predstavnicima iz San Salvadora, Irana,
Tajlanda, Nepala, Malavija, Kenije, Zambije, Hong
Konga, Madagaskara, Srbije, Slovenije, Makedonije,
Japana, Omana i Saudijske Arabije.
Teme koje sam pratila na Kongresu bile su o
korištenju znakovnog jezika (npr. u Iranu je
zabranjeno korištenje znakovnog jezika), o
problemima u pojedinim državama vezano za prava
gluhih i slično.
Osim praćenja događanja na Kongresu, uspjeli smo
razgledati i kulturne znamenitosti Istanbula i mogu
reći da je za mene to jedan od najljepših gradova koje
sam vidjela.
Svaki dan, od 25. do 31.7., delegati su imali obaveze
praćenja izlaganja i izlaganja do podne, a poslijepodne
se prema željama moglo birati izlaganja u različitim
salama. Na kongresu je sudjelovalo 76 zemalja i 128
delegata iz cijeloga svijeta.
Dana 31.7. bila je ceremonija svečanog zatvaranja na
kojoj je bilo 97 zemalja i otprilike 3000 gluhih.
Prisutni su bili počašćeni predstavljanjem turske
kulture kroz tri predstave i tradicionalnim plesom
derviša. Na kraju ceremonije odabrano je mjesto
idućeg održavanja Kongresa Svjetske federacije gluhih
2019.g. Natjecali su se Pariz i Hong Kong te je
pobijedio Pariz s tri boda razlike.
U subotu 1.8. održana je gala večera s 500 uzvanika uz
nastup trbušnih plesačica. Na kraju večeri smo se
pozdravili s ostalim gluhima koje smo na Kongresu
upoznali. Sutradan, 2.8. u 19:10 otputovali smo natrag
za Zagreb.
Piše: Višnja Jonjić
Članica Izvršnog odbora HSGN-a i predsjednica Udruge gluhih i nagluhih Splitsko-dalmatinske županije, Višnja Jonjić, ove godine putovala je u delegaciji HSGN-a na Svjetski kongres gluhih u Istanbul, Turska. Ukratko nam je prenijela svoja iskustva o susretu velikog broja gluhih iz cijelog svijeta u jednom od najegzotičnijih gradova svijeta!
STR AN IC A 13
STR AN IC A 14 UKR ATKO .. .
S domaćih terena...
Radi usuglašavanja s novim Zakonom o udrugama (NN
74/14) Hrvatski savez gluhih i nagluhih je 18. rujna
2015. godine održao izvanrednu skupštinu. Glavna tema
skupštine bila je izmjena Statuta u djelu koji se odnosi na
likvidatora, te novim opisom djelatnosti kojima se
uskladio s novim zakonom, te novim statutom Zajednice
saveza organizacija osoba s invaliditetom Hrvatske
(SOIH). Novi Statut je usvojen jednoglasno.
Nakon usvajanja novog Statuta, nastavak sjednice
posvećen je ovogodišnjem Svjetskom kongresu Svjetske
federacije gluhih koji je održan u Istanbulu a na kojoj su
sudjelovali i članovi Izvršnog odbora HSGN-a. Višnja
Jonjić ukratko je upoznala delegate s izlaganjima na
kojima su sudjelovali predstavnici HSGN-a, te prenijela
ukupne dojmove s Kongresa. Na Skupštini su
predstavljene i ovogodišnje aktivnosti Saveza, izvršene
do kolovoza ove godine.
Novi Statut Saveza možete pronaći na našim web
stranicama, uz napomenu da Statut stupa na snagu
potvrdom Ureda za registraciju što bi ove godine moglo
potrajati radi velikog broja zaprimljenih zahtjeva.
Održana izvanredna skupština HSGN-a
U Hrvatskom saboru izglasan Zakon o hrvatskom znakovnom
jeziku...
U Hrvatskom saboru 10. srpnja 2015. godine izglasan je Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj, nakon dugog niza godina kampanja i zagovaranja znakovnog jezika kao prava gluhih osoba.
Zakonom se propisuje …“pravo gluhih i gluhoslijepih osoba te drugih osoba s komunikacijskim teškoćama na korištenje, informiranje i obrazovanje na hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije koji odgovaraju njihovim individualnim potrebama, a u svrhu izjednačavanja mogućnosti pristupa socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju te
omogućavanju ravnopravnog ostvarivanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda.“
Zakonom se izglasava da je HZJ izvorni jezik zajednice gluhih i gluhoslijepih osoba u RH, samosvojan jezičini sustav s vlastitim gramatičkim pravilima, potpuno neovisan o jeziku čujuće većine.
Ministri će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti provedbeni propis.
Gluhi promatrači na sjednici Sabora o izglasavanju Zakona o HZJ
STR AN IC A 15
STR AN IC A 16 UKR ATKO .. .
IZ EFHOH-a...
Nagluho dijete nalazi se u
razredu sa svojim vršnjacima bez
slušnog pomagala, bez službe
podrške, čak bez dopuštenja za
uzimanje knjige za doma kako bi
doma moglo učiti.
Sigurno mislite da opisujem
stanje jedne nerazvijene
zemlje….možda neke afričke
nacije ili ruralne sredine neke
azijske države. Sigurno ne biste
pomislili da govorim o svojih prvih
pet godina u školi u razvijenoj
zemlji i da sam kroz svoje
školovanje prošla bez službe
podrške i ikakve prilagodbe.
Bilo je to davno, ali da sam sada dijete, u školi bih bila
samopouzdana jer bih na izbor imala slušna pomagala,
FM sustav, govorne vježbe, posebnu pažnju učitelja iz
zbornice te, ako su potrebne, i instrukcije. U tako malo
vremena, stigli smo daleko. Prekrasan dokaz promjene
društva. To bi nam trebalo dati nadu za one zemlje i
mjesta koja još imaju neprilagođenu tehničku i ljudsku
podršku u obrazovanju njihove djece i mladeži.
Nažalost, znamo da je to slučaj u nekim dijelovima
svijeta.
Također, drugima trebamo reći kako to ispraviti. Što
zapravo trebamo, kako su pristupačnost i inkluzija
različiti te kako je potreba gluhih učenika koji znakuju i
čujućih učenika—jednaka ?
Ove odgovore možemo pronaći u dokumentu o
obrazovnoj politici usvojenog na Dvogodišnjoj sjednici
Međunarodne federacije nagluhih u Izraelu 2014.
Dokument daje smjernice vladama i društvenim
institucijama o potrebama osiguravanja inkluzivnog i
pristupačnog obrazovanja za nagluhe osobe.
Pristupačnost znači pristup, a inkluzija ide korak dalje
kako bi osigurala potpunu uključenost nagluhih osoba u
obrazovni proces.
Dokument je predan agencijama pri Ujedinjenim
narodima, podijeljen s Međunarodnim savezom osoba s
invaliditetom (IDA) te je predan Odboru Ujedinjenih
naroda za prava osoba s invaliditetom kao dio svoje
diskusije na edukativnim danima u travnju 2015. godine.
Dano je devet (9) preporuka počevši od predložene
okolišne optimalne akustike kako bi se povećala
razumljivost govora u učionici. Ovo također zahtijeva
smanjenje pozadinske buke i odjeka zvuka. Osim toga,
ambijent bi trebao biti opskrbljen vizualnom
signalizacijom za uzbunjivanje kod požara, zvona na
vratima i telefona.
Izvan optimalnog okruženja, učenicima je potrebna
pomoćna tehnologija za osobe oštećena sluha,
kohlearni implantati i pomoćni slušni uređaji kao sustav
indukcijske petlje ili FM/infracrveni sistem kako bi zvuk u
učionici bio jači. IFHOH slijedi princip prema kojem
svako dijete koje treba slušno pomagalo, ne smije biti
bez istoga. Ovom važnom principu dostupnosti slušnih
pomagala je dana još veća važnost EFHOH-ovom
deklaracijom potpisanoj u travnju 2015. godine u
Essenu.
Mogućnost korištenja tekst-u-govor usluge je jedan
važan oblik podrške za mnoge nagluhe osobe najčešće
na višim stupnjevima školovanja gdje učenje postaje
izmjena ideja i preispitivanje koncepata. Video i
audiovizualne materijale potrebno je titlovati kako bi bili
pristupačni nagluhim učenicima.
U dokumentu se govori o važnosti razvoja slušnog
jezika i njegove podrške. Također, podržava
alternativne komunikacijske metode za neku djecu,
poput korištenja gesta, crteža, slika, piktograma,
elektroničkih komunikacijskih pomagala, itd. Također,
priznaje se učenje znakovnog jezika kao mogućnost
koja se provodi u nekim zemljama pristupom koji
Što znači pristupačno i inkluzivno obrazovanje za nagluhe
osobe?
Piše: Ruth Warick, predsjednica IFHOH-a
promiče obje vještine (slušanje i znakovanje) kako bi
djeca mogla odrasti u bilingvalce (dvojezičare). Službe
podrške, podrške roditelja, edukacije nastavnika i
socijalna interakcija čine osnovu ostalim preporukama
u izvješću. U društvenoj interakciji koncept inkluzije
znači da nagluhi učenici imaju priliku iskusiti socijalnu
interakciju sa svojim vršnjacima te da se mogu
okoristiti izlaganjem pred svojim uzorima. Prema tome,
njihova inkluzija se prepoznaje i potiče.
Dokument u cijelosti možete pronaći na IFHOH-ovoj
web stranici www.ifhoh.org na engleskom jeziku.
Titlovanje: Naša vrata u društvo informacija
Titlovanje je proces prikazivanja teksta na televizoru,
video ekranu ili nekom drugom uređaju s ekranom kako
bi se pojedincima koji tome žele pristupiti, pružila
dodatna ili tumačena informacija. Podnapisi uobičajeno
prikazuju transkripciju audio dijela programa koji se
trenutno događa (bilo u doslovnom ili uređenom obliku),
ponekad uključujući i negovorene elemente.
Titlovi mogu biti otvoreni (nametnuti na ekranu kako bi
ih svi mogli vidjeti) ili zatvoreni (skriveni, dostupni na
zahtjev gledatelja). Titlovi se koriste na televiziji,
internetu, na DVD-ima, u kinima i u kazalištu.
Iako se jednojezično titlovanje općenito radi zbog koristi
koju pruža nagluhoj populaciji, mnoge osobe koje nisu
nagluhe same biraju korištenje titlova.
Titlovanje je korisno i za čujuće jer osigurava točnost i
usklađenost riječi iz dijaloga.
K tome, titlovi mogu pokazati informacije koje bi Vam
inače bilo teško uloviti. To se odnosi na hvatanje riječi
pjesama, tihi dijalog ili razgovor osoba s nepoznatim
naglaskom, ili pak podršku manjeg dijaloga pozadinskih
likova.
Što su titlovi? Kako nam mogu pomoći? Kako mogu pomoći ostalima?
Dobro i kvalitetno titlovanje omogućuje:
Korištenje svih osoba s oštećenjem sluha
uključujući starije osobe
Poboljšanje sposobnosti čitanja kod djece
Gluhoj djeci pristup govorenom jeziku
Poboljšanja razumijevanje jezika za one koji
uče i govore strane jezike
Doprinosi dvojezičnim korisnicima znakovnog i
govorenog jezika
Uklanjanja društvenih prepreka.
Vrlo je važan rad na učinkovitom zakonodavstvu
kako na EU razini tako i na nacionalnoj razini
kako bi titlovani program a time i dostupnost bili
temeljno obilježje televizije i ostalih medija. EU
Direktivu za pružatelje audiovizualnih usluga
treba revidirati kako bi se pružatelje usluga
obvezalo na određeni postotak titlovanja u
ponuđenom programu.
Učinkovito zakonodavstvo—
jedno od rješenja pristupačnog
programa
STR AN IC A 17
STR AN IC A 18 UKR ATKO .. .
IZ EFHOH-a...
Mitovi o titlovanju
Razotkrivamo neke od najgorih mitova o titlovanju:
Mit: titlovanje programa je preskupo.
Stvarnost: Ovo je uobičajena zabluda s apsolutno
neopravdanim činjenicama! Istina je da titlovanje
košta manje od 1% ukupnog troška produkcije
programa i to djelomično zbog činjenice jer nisu
uključene obveze koje proizlaze iz autorskih prava.
Titlovanje je skupo
Mit: Možda ipak nije skupo. Ali je ipak spor i
mukotrpan proces, zar ne?
Stvarnost: Software se poboljšava iz dana u dan te
trenutni razvoj u tehnologiji „ponovljenog izgovora“ daje
točne titlove kroz prepoznavanje glasa. Ovaj proces je
mnogo brži i lakši od samog tipkanja. Jednostavno,
tehnologija je tu kako bi olakšala titlovanje, ali ujedno i
brza i točna.
Titlovanje se teško provodi u praksi
Mit: Zašto titlovati strani film kad je neizmjerno
jeftinije sinkronizirati cijelu stvar?
Stvarnost: Ovaj mit je rezultat mnogih stranih
filmova ili programa koji su sinkronizirani, a mogli su
biti titlovani. Ne samo da uništava originalnu točnost
filma ili TV serije nego odražava lažnu ekonomičnost.
Za razliku od titlovanja, sinkronizacija spada pod
zakone autorskih prava, a vrh svega su glumci koje
studio treba platiti.
Jeftinije je sinkronizirati nego titlovati
Mit: Čak i ako je sve gore navedeno točno, zašto
se gnjaviti sa titlovanjem kad ga ionako malo ljudi
treba?
Stvarnost: Ako gledamo dalje od pitanja prava i
zakona, za TV kuće postoji ekonomska učinkovitost
titlovanja programa. U Nizozemskoj, 5.4 milijuna od
ukupno 17 milijuna osoba ukupne populacije, se
oslanja na titlovanje. 67% tih osoba promijeni kanal
koji nema titlove. S poslovnog gledišta bi bilo suludo
zanemariti takvu statistiku.
Nije toga vrijedno
Od vizije do realizacije
U našoj misiji otvaranja pristupa čitavom nizu dostupnih
video medija u društvu, na raspolaganju imamo niz
ključnih alata koji uključuju:
UN Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom
(UN KPOSI)
Direktiva audiovizualnih medijskih usluga
(AVMSD)
Europska strategija pokreta osoba s
invaliditetom 2010.-2020.
Ono što tražimo od europskih institucija je osiguranje
ostvarivanja prava i preporuka sadržanih unutar tih
dokumenata.
UN KPOSI zahtjeva od država potpisnica promicanje,
zaštitu i osiguranje osoba s invaliditetom u potpunom
uživanju ljudskih prava te osiguranje osoba s
invaliditetom u potpunom uživanju jednakosti u svemu
onom što im po zakonu pripada. Neke od smjernica UN
KPOSI su i potpuno i učinkovito sudjelovanje i inkluzija
u društvo, jednake mogućnosti i pristupačnost.
Direktiva audiovizualnih medijskih usluga je interni
instrument tržišta koji obuhvaća pravo na pružanje
audiovizualnih usluga, pravo na slobodu izražavanja i
informacija, te zaštitu javnog interesa , uključujući ne-
diskriminaciju. Obuhvaća tradicionalnu analognu i
digitalnu televiziju kao i najnoviju uslugu „na zahtjev“.
Nediskriminacija mora uključivati jednak pristup
uslugama.
Europska strategija pokreta osoba s invaliditetom tvrdi
da europske institucije moraju osigurati pristupačnost
roba, usluga, uključujući javne službe i pomoćne
asistente za osobe s invaliditetom. Također naglašava
da moraju optimizirati korištenje EU instrumenata
financiranja za pristupačnost i ne-diskriminaciju te
povećati vidljivost mogućnosti financiranja projekata
vezanih za pokret osoba s invaliditetom u programima
koji slijede nakon 2013.godine.
U odnosu na specifične potrebe gluhih i nagluhih osoba
za više titlovanja, u praksi bi to značilo:
Osigurati dostupnost EU financiranja za javne
TV kuće kako bi se olakšala nabava tehničke
opreme potrebne za uvođenje titlova te obuku
osoblja.
Uvođenjem standarda diljem EU koji se temelje
na nedavnim istraživanjima objavljenima od
strane DTV4ALL te upoznavanjem dobre prakse
zemalja koje su već postigle visoke standarde.
Procijeniti mogućnost revidiranja Direktive u
svrhu uvođenja zakonske obveze članica za
postavljanje ciljeva glede titlovanja u određeni
dio programa, s krajnjim ciljem titlovanja
programa javnih televizija od 100%.
Alternativno, promicati dijalog dionika o ovom
pitanju.
VIZIJA EFHOH-a
Do 2020. godine titlovani program na 100% emitiranog programa javnih televizija diljem EU, pod jednostavnim tehničkim standardima
te pravilima pristupačnim svim svojim potrošačima.
Jednaka primjena pravila na popularnu uslugu „na zahtjev“ kako nagluhim osobama i dalje ne bi bile nedostupne te usluge.
Više titlovanja u kinima i kazalištima!
STR AN IC A 19
STR AN IC A 20 UKR ATKO .. .
IZ EFHOH-a...
Titlovanje na televiziji
Gluhe i nagluhe osobe imaju pristup televizijskom
programu pomoću daljinskog upravljača gdje izabiru
teletekst stranicu ili u slučaju digitalne televizije
biranjem opcije „titlovi“.
Ovaj oblik pristupačnosti je jednostavan i jeftin. Svi
medijski pružatelji usluga trebaju osigurati da, nagluhe
osobe i oni koji pružaju TV program na javnim
mjestima, imaju jasne upute pristupanja titlovanju.
Televizija je u našim društvima vrlo važan medij.
Gledamo televiziju iz zabave, kako bi se opustili, kako
bi se družili s obitelji i prijateljima. Ipak, televizija je
danas više od jednostavnog izbora zabave; postala je
izvor informacija. Televizija nam pruža mnoštvo
društvenih, kulturnih, obrazovnih i političkih informacija
koje utječu na interakcije koje imamo i na odluke koje
donosimo u svakodnevnom životu.
To je razlog zašto pristupačnost televizije, kroz
titlovanje, mora biti od velike važnosti kada su u pitanju
prava gluhih i nagluhih osoba. Neophodno je za
ispunjavanje pojedinačnih prava, ali i za ispunjavanje
dužnosti bilo koje demokratske države. Kako od
glasača možemo očekivati jednaku dobro informiranu
odluku ako nemaju omogućen jednak pristup političkim
informacijama?
Titlovanje, također, dobro dođe osobama koje nisu
gluhe i nagluhe.
Iz zadnjeg EFHOH-ovog izvješća iz 2011. godine je
moguće uočiti jedan pozitivan trend. Naime mnoge
zemlje, članice EU su se dokazano popravile u periodu
od 2011. i 2013. godine, od kada EFHOH zaprima
njihova izvješća. Međutim iz izvješća je vidljivo da su
neke zemlje daleko odmakle u osiguranju
pristupačnosti televizijskog programa, dok ostale imaju
mnogo prostora za poboljšanjem.
Mnogo više zabrinjava činjenica da postoje veliki
problemi u prikupljanju podataka. Kako se može vidjeti
iz grafičkih prikaza, postoji praznine u dostupnim
podacima te je zato mnogo teže napraviti opće
zaključke. Ipak, osvrćući se na uspješne priče te na
one zemlje koje trebaju učiniti brze i učinkovite
promjene, EFHOH je napravio podjelu na Dobre, U
napretku i Loše.
Postignuća i trendovi zadnjih godina...
Zemlje kao što su Ujedinjeno kraljevstvo, Nizozemska,
Švedska, Belgija (Flandrija) i Francuska izvješćuju najviši
stupanja titlovanja, posebno za javno financirane TV
kanale. Nizozemska, Švedska i Francuska su značajno
napredovale od zadnjeg izvješća dok su Ujedinjeno
kraljevstvo i Belgija (Flandrija) održavale i dalje
poboljšavale već vrlo visoku razinu još iz 2011. godine.
Treba naglasiti da posao za te države nije gotov. Trebaju
gledati u budućnost kako bi osigurali da se prava osoba s
oštećenjem sluha potpuno i dosljedno poštuju.
„Dobre“
Češka, Austrija, Slovenija, Finska, Danska, Španjolska—
sve su te zemlje napredovale od 2011.g. u odnosu na
postotak titlovanog programa. Ipak, u prosjeku, ove
države su ispod razine postignuća naspram spomenutih
prethodnika („Dobre“). U Danskoj je točnost prenesenih
informacija titlovanjem uživo često loša. U Finskoj se
obvezom titlovanja vežu samo usluge „na zahtjev“.
Ove države treba pohvaliti za unapređenja koja su
napravili, ali ne smiju ostati živjeti na staroj slavi. Krajnji
cilj treba biti postizanje 100%-tne oznake.
„U napretku“
Države kao Njemačka, Slovačka i Poljska izvijestile su o
nekom stupnju titlovanja, ali zapravo ni blizu dovoljnome.
Posebno smo razočarani u slučaju Njemačke. S obzirom
na položaj Njemačke u Europskoj Uniji, zasigurno bi
trebali bolje raditi u zaštiti prava svojih gluhih i nagluhih
građana.
„Loše“
Iako gledajući ukupni postotak titlovanog programa javne
televizije, Hrvatska ne stoji loše, kada se gleda sadržaj,
vidljivo je da i dalje postoji problem. Naime program koji
ide u živo, domaće emisije, ili strane emisije koje se
sinkroniziraju nemaju titla! Samo jedna informativna
emisija, Vijesti za gluhe koja se prevodi na znakovni jezik
u potpunosti je prilagođena gluhim osobama, međutim
nagluhim osobama koje nisu govornici znakovnog jezika i
dalje je nepristupačana.
Stanje u Hrvatskoj
STR AN IC A 21
STR AN IC A 22 UKR ATKO .. .
IZ EFHOH-a...
Izvješće titlovanja za 2015. godinu
EFHOH je objavio ažurirano izvješće o postotku
titlovanja za cijelu Europsku uniju. Kao i zadnje izvješće
koje je objavljeno 2011. godine, i ovo želi ukazati na
uspješne primjere u zemljama gdje je postotak titlovanja
trebalo povečati. Ovo izvješće razlikuje se od prošlog u
tome što se pokušalo razdvojiti javni i privatni sektor
pružatelja usluga, gdje god je to bilo moguće. Po prvi
puta Izvješće 2015. je bilo u mogućnosti procijeniti stanje
titlovanja sve popularnije usluge „na zahtjev“.
Kroz tri glavna područja na koja je izvješće bilo
usmjereno (televizija, usluga „na zahtjev“ i
kinematografija), ovo su problemi koje su se
ponavljali:
Postoje zemlje koje su daleko naprednije od
ostalih, koje bitno zaostaju za njima,
Otežano prikupljanje podataka ili posebno
manjak dostupnih informacija, znači da članice
ne surađuju dovoljno sa krovnom
organizacijom,
Poboljšano zakonodavstvo i regulativa su
neophodni za poboljšanje postotka titlovanja u
EU,
Postoji značajan jaz između javnih i privatnih
pružatelja usluga, s tim da privatni sektor
predstavlja onu skupinu koja je u zaostatku.
Pristupačnost
Titlovanje je jedan od načina osiguranja pristupačnosti
televizijskog programa i od velike je važnosti da što
veći postotak programa bude kvalitetno titlovan.
Pristupačnost tv programa ovisi o mnogo faktora.
Najvažniji faktor je kvaliteta titlovanja. Dobro je imati
visoki postotak titlovanog programa, ali ako titlovi nisu
točni onda krajnjem korisniku nisu od nikakve koristi.
Poseban problem je kada se radi o titlovanju
programa u živo. Nedavno su se pojavili izvještaji i
primjedbe korisnika u Ujedinjenom Kraljevstvu koji su
ukazali da je pružateljima usluga važnija kvantiteta od
kvalitete. Sličan slučaj je i u mnogim drugim
državama. Stoga treba zapamtiti da je za titlovanje uz
kvantitetu vrlo važna i kvaliteta jer inače nema nikakve
svrhe od titlovanja.
Jedan od načina za osiguranje kvalitete titlovanja je
ulaganje u edukaciju daktilografa za titlovanje u živo.
Takvo ulaganje će u konačnici povećati pristupačnost
tv programa
Drugi važan faktor je vrsta programa i vrijeme
prikazivanja programa koji su titlovani. Iako neke
zemlje članice napreduju u broju sati titlovanog
programa, često su to emisije koje se prikazuju u
kasne noćne sate ili su to informativne emisije izvan
udarnog vremena. Samo formalno pružanje usluge na
ovaj način prvotno potkopava svrhu titlovanja—
pristupačnost audiovizualnih medija za sve, bez obzira
na oštećenje sluha.
Tablica s podacima vezanim za titlovanje televizijskog
programa. Plavo su označeni podaci iz 2011. godine, a
crvenom iz 2013. Negdje gdje je to bilo moguće, u
tablici su podaci podijeljeni na javne i privatne
televizije. Postoci su ilustrativnog karaktera.
STR AN IC A 23
RJEČNIK
HRVATSKOG
ZNAKOVNOG JEZIKA Sve informacije za kupnju Rječnika
možete dobiti na:
tel: 01 4814 114