instrumenti skale procjene dijete porodica.pdf

7/16/2019 Instrumenti skale procjene dijete porodica.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/instrumenti-skale-procjene-dijete-porodicapdf 1/68

SADRŽAJ

UPITNICI, SKALE I OSTALI INSTRUMENTI ZA PROCJENU DJETETOVIH POTREBA,RODITELJSKIH SPOSOBNOSTI, OBITELJSKIH I OKOLINSKIH »IMBENKA

OBITELJSKI I OKOLINSKI »IMBENICI

Lista za procjenu roditeljskih snaga

Lista za procjenu roditeljskih rizika

Lista rizika za zlostavljanje djeteta

Kempeov inventar obiteljskih stresora

Skala obiteljskih resursa

UkljuËenost obitelji i djeteta u zajednicu

Sadaπnji odnosi meu Ëlanovima obitelji

Skala za procjenu odræavanosti domaÊinstvaUpitnik stresnih dogaaja

Upitnik privræenosti partneru/partnerici

DJETETOVE RAZVOJNE POTREBE

Upitnik snaga i poteπkoÊa

Izraæavanje osjeÊaja djeteta

Lista za procjenu privræenosti

Upitnik utjecaja djeteta na obitelj

RODIITELJSKE SPOSOBNOSTI

Skala roditeljskog stresa

Svakodnevne brige roditelja

Procjena roditeljskih sposobnosti i izvrπavanja roditeljskih zadaÊa

Skala dobrobiti roditelja/skrbnika

EVALUACIJA RADA

Skala zadovoljstva korisnika socijalnim radnikom i CZSS-om

Skala zadovoljstva korisnika voditeljem nadzora



Upitnici, skale i ostali instrumenti za procjenu

OBITELJSKI IOKOLINSKI»IMBENICI




LISTA ZA PROCJENU RODITELJSKIH SNAGAJane F. Gilgun, 2000.

UPUTA

Uz postojanje roditeljskih obiljeæja kojA ometaju prikladno roditeljstvo, mogu postojati i neka obiljeæja koja

mogu ublaæiti propuste u roditeljstvu. Radi se o pozitivnim Ëiniteljima koje valja pokrenuti i iskoristiti, kako bi

se roditeljima pruæila potrebna podrπka za promjenu uvjeta zbog kojih socijalna skrb poduzima mjere zaπtite

djece.

Listu ispunjava struËnjak tako da oznaËi kvaËicom postojanje odreenih snaga, zasebno za svakog roditelja.

Rezultat: zbrajanje nije nuæno, no moguÊe je zbrojiti oznaËena polja za broj roditeljskih snaga (prednosti), a za

slabosti (nedostatke, rizike) zbrojiti polja koja nisu oznaËene. Za cjelovitiji uvid u roditeljske potencijale dobro

je koristiti ovu listu s Listom za procjenu roditeljskih rizika (Gilgun, 2000.).

Literatura:

Gilgun, J.F. (2000.) Family Strengths Checklist. A Guided Tour of Risk Assessment in Child Welfare. Third

Annual Child Welfare Conference: Risk and Strengths Assessments. University of Minnesota.




LISTA ZA PROCJENU RODITELJSKIH SNAGA

Majka Otac

Iskazuje verbalnu spremnost da uËini sve πto je potrebno da se nastavi brinuti za

djecu u vlastitom domu.

Pokazuje spremnost da uËini sve πto treba poduzimajuÊi aktivnosti koje poveÊavaju

roditeljsku sposobnost.

Ustraje u tim aktivnostima koje poveÊavaju roditeljske sposobnosti (ne odustaje).

Ranije je prikladno brinula/o za djecu.

Preuzima svoj dio odgovornosti u problemima koji su doveli do izdvajanja djeteta/

djece iz obitelji ili ukljuËenosti sluæbe socijalne skrbi u obitelj.

Ima osobne resurse i osobnu snagu da brine za djecu, Ëak i kada djeca imaju

zdravstvenih poteπkoÊa ili nekih drugih posebnih potreba.

Ima iskustvo sigurnih i zdravih odnosa s drugima.

Ima materijalnu i emocionalnu podrπku obitelji, prijatelja i rodbine.

DugoroËno rijeπeno stambeno pitanje.

Ima iskustvo stabilnog radnog odnosa.

Poπtuje zakone/nije osuivan/a.

Nije ovisnik/ca o alkoholu ili drogama, ili dugo apstinira.

Nije psihiËki bolesna osoba ili dobro funkcionira s psihiËkom boleπÊu.

Intelektualna razina je prikladna za roditeljstvo.

Datum:

ProcjenjivaË:

Obitelj/roditelji za koje se izrauje procjena:




LISTA ZA PROCJENU RODITELJSKIH RIZIKAJane F. Gilgun, 2000.

UPUTA

Neka roditeljska ponaπanja i obiljeæja nisu izravno ugroæavajuÊa odnosno πtetna za dijete, ali dovode u pitanje

sposobnosti roditelja da pruæi odgovarajuÊu skrb za dijete. Ovdje navedene tvrdnje odnose se na moguÊe

propuste i rizike za osiguravanje odgovarajuÊe roditeljske skrbi. Što ih je viπe u obitelji, situacija je po dijete

opasnija. Ukoliko uz roditeljske rizike ima malo identiciranih snaga ili ih uopÊe nema, situacija u obitelji postaje

kritiËna. OznaËite kvaËicom postojanje odreenog nedostatka odnosno rizika, zasebno za svakog roditelja.

Listu ispunjava struËnjak na naËin da oznaËi kvaËicom postojanje odreenih rizika, zasebno za svakog roditelja.

Rezultat: Zbrajanje nije nuæno, no kako se broj rizika poveÊava, tako se poveÊava i vjerojatnost ugroæenosti

djeteta. Cjelovitiji uvid pruæa koriπtenje ove liste s Listom za procjenu roditeljskih snaga (Gilgun, 2000.).

Literatura:

Gilgun, J.F. (2000.) Family Risks Checklist. A Guided Tour of Risk Assessment in Child Welfare. Third Anual

Child Welfare Conference: Risk and Strengths Assessments. University of Minnesota.




LISTA ZA PROCJENU RODITELJSKIH RIZIKA

Majka Otac

Oduzeto pravo na roditeljsku skrb za drugo dijete/djecu.

Roditelji su napustili djecu.

»esta umijeπanost u kriminalne (nelegalne) radnje.

Prethodne nedokumentirane/nedokazane prijave za zlostavljanje i zanemarivanje

djece.

Prethodne dokumentirane/dokazane prijave za zlostavljanje i zanemarivanje djece.

Prethodno izdvajanje bioloπke/usvojene djece.

Prisutnost obiteljskog nasilja (meu partnerima).

Obitelj roditelja bila je u sustavu skrbi za djecu (kada su roditelji bili djeca).

Roditelji su u djetinjstvu bili zlostavljani i zanemarivani te im nije bila pruæena

struËna pomoÊ.

Netretirana/neizlijeËena ovisnost o alkoholu, drogama ili drugim opojnim

sredstvima.

Netretirana/neizlijeËena psihiËka bolest.

Naruπeno ziËko zdravlje roditelja koje ometa pruæanje prikladne roditeljske skrbi.

Razvojne nesposobnosti koje ometaju pruæanje prikladne roditeljske skrbi.

Datum:

ProcjenjivaË:





LISTA RIZIKA ZA ZLOSTAVLJANJE DJETETA1*Duggan i sur., 2000.

UPUTA

Listu ispunjava struËnjak, u pravilu zdravstveni djelatnik, te na osnovu medicinskih podataka ili intervjua

zaokruæuje je li odreena tvrdnja toËna, netoËna ili je podatak nepoznat. PreporuËuje se da se lista ispunjava

za svakog roditelja zasebno.

Ova procjena moæe se izraditi u razdoblju neposredno prije roenja bebe ili u rodiliπtu za sve majke prvorotki-

nje. No takoer se moæe koristi u radu socijalnih sluæbi. Radi se o listi koja sluæi za trijaæu i ukljuËuje poznate,

empirijski utvrene rizike zlostavljanja kao πto su niska razina obrazovanja majke, samohranost majke, neod-

lasci lijeËniku u trudnoÊi i sl.

Pozitivan rezultat tj. rezultat koji upuÊuje na daljnje procjenjivanje jest onaj s dva ili viπe rizika za koje je

zaokruæeno toËno odnosno sedam ili viπe rizika za koje je zaokruæeno nepoznato .

Ukoliko je rezultat na ovoj listi pozitivan, preporuËuje se dublja razina procjene pomoÊu Kempeovog inventara

obiteljskih stresora (Kempe Family Stress Inventory) koji slijedi.

Socijalni radnici mogu ovu listu ispuniti uz pomoÊ patronaæne sluæbe ili je koristiti pri uzimanju anamneze

ili nakon nje, kako bi napravili grubu razinu procjene rizika. VeÊ i podatak o tome πto je nepoznato moæe biti

koristan socijalnoj sluæbi da obrati pozornost na ono πto ne zna o obitelji, a poznato je kao Ëimbenik rizika za

zlostavljanje.

Literatura:

Duggan, A. i sur. (2000.) Hawaii’s Healthy Start Program of Home Visiting for At-Risk Families: Evaluation of

Family Identication, Family Engagement, and Service Delivery. Pediatrics, 1005, 250-259.

1 * Hawaii Risk Indicators Screening Tool




LISTA RIZIKA ZA ZLOSTAVLJANJE DJETETA

ToËno NetoËno Nepoznato

Neoæenjen/neudana T N X

Partner je nezaposlen

Neprimjereni prihodi T N X

Nesiguran smjeπtaj T N X

Bez telefona T N X

Manje od 12 godina obrazovanja T N X

Neadekvatno kontaktiranje nadleænih sluæbi u sluËaju

iznenadne opasnosti ili problema

T N X

U povijesti bolesti evidentirana zlouporaba opojnih

sredstava

T N X

Neadekvatno pruæanje roditeljske brige T N X

Evidentiran pobaËaj(i) T N X

Neuspjeπan zahtjev ili pokuπaj pobaËaja T N X

BraËni ili obiteljski problemi T N X

U povijesti bolesti evidentirana depresija T N X

Datum:

ProcjenjivaË:





KEMPEOV INVENTAR OBITELJSKIH STRESORA2*

UPUTA

PreporuËuje se da se procjena izradi nakon/tijekom intervjua kojim se procjenjuje deset psihosocijalnih i zdrav-

stvenih faktora povezanih sa zlostavljanjem djece, ukljuËujuÊi povijest zlostavljanja majke i povijest zlouporabe

sredstva ovisnosti. Raspon moæe biti od 0 do 100, a rezultati od 25 i viπe smatraju se riziËnim po dijete.

StruËnjak ispunjava procjenu zasebno za svakog roditelja zasebno, koristeÊi sljedeÊu skalu:

0 = nema problema

5 = umjereni problemi

10 = ozbiljni problemi

Literatura:

Korfmacher, J. (2000.) The Kempe Family Stress Inventory: A Review. Child Abuse & Neglect, 24 (1)

129-140.

2 * Kempe Family Stress Inventory




KEMPEOV INVENTAR OBITELJSKIH STRESORA

Skala za procjenu

0 = nema problema

5 = umjereni problemi

10 = ozbiljni problemi

Roditelj je kao dijete bio zlostavljan (ziËki ili zanemarivanjem) 0 5 10

Roditelj je bio osuivan, psihiËki bolestan ili je zloupotrebljavao

opojna sredstva

0 5 10

Prethodno ili sadaπnje koriπtenje usluga Centra za socijalnu skrb 0 5 10

Roditelj je izoliran, ima nisko samopoπtovanje ili je depresivan 0 5 10

Viπestruki stresovi ili krizne situacije 0 5 10

MoguÊnost agresivnih ispada 0 5 10

Nerealna, rigidna oËekivanja od djetetovog ponaπanja ili razvoja 0 5 10

Grubo kaænjavanje djeteta 0 5 10

Roditelj doæivljava dijete kao teπko i/ili provokativno 0 5 10

Neæeljeno dijete ili dijete pod rizikom za nerazvijanje privræenosti 0 5 10

Datum:

ProcjenjivaË:





SKALA OBITELJSKIH RESURSADittmeier, H.L. i Dunst, C.J.,1998.

UPUTA

Skala obiteljskih resursa (Family Resource Scale − FRS) primarno je namijenjena obiteljima s malom djecom,

iako samo dvije Ëestice ne odgovaraju obiteljima s djecom starije dobi (briga za djecu i Ëuvanje djece).

Ukupan rezultat, koji predstavlja indeks primjerenosti obiteljskih sredstava, dobiva se zbrajanjem rezultat svih

30 Ëestica. Takoer je moguÊe izraËunati rezultat na pojedinim podskalama koje evaluiraju primjerenost sred-

stava s obzirom na: hranu i smjeπtaj , nancijsko stanje , vrijeme za obitelj , podrπku izvan obitelji , brigu za djecu ,

sredstava za djecu i luksuze. Pouzdanost izraËunata Alpha koecijentom unutarnje konzistencije iznosi 0.92, a

test-retest pouzdanost je 0.52. Valjanost je provjerena pomoÊu opÊe mjere psiholoπke dobrobiti i iznosi 0.52.

Literatura:

Touliatos, J., Perlmutter, B.F. & Straus, M.A. (2001.) Handbook of Family Measurement Techniques. Thousand

Oaks, CA: Sage Publication. Abstract 266: Dittemeir, H.L. & Dunst, C.J. Family Resource Scale, 266; 466.

SKALA OBITELJSKIH RESURSA

Ova skala napravljena je da bi se procijenilo imate li Vi i Vaπa obitelj odgovarajuÊa sredstva (vrijeme, novac,energiju i dr.) za zadovoljavanje potreba kako cijele obitelji, tako i njenih pojedinih Ëlanova. Molimo Vas da

za svaku tvrdnju zaokruæite odgovor koji najbolje opisuje koliko je pojedina potreba opÊenito zadovoljena u

Vaπoj obitelji (na mjeseËnoj razini).

Datum:

Dob i spol djeteta/djece:

Skalu ispunjava (zaokruæiti i napisati ime i prezime):

a) majka

b) otac

c) struËnjak na temelju razgovora

1 2 3 4 5

UopÊe nije

dostupno

Rijetko je

dostupno

Ponekad je

dostupno

»esto je

dostupno

Gotovo uvijek

je dostupno




U kojoj mjeri je vaπoj obitelji na odgovarajuÊi naËin dostupno sljedeÊe:

Hrana za dva obroka dnevno 1 2 3 4 5

KuÊa ili stan 1 2 3 4 5

Novac za kupnju namirnica 1 2 3 4 5

Dovoljno odjeÊe za Ëlanove obitelji 1 2 3 4 5

Grijanje kuÊe ili stana 1 2 3 4 5

Unutarnje instalacije/voda 1 2 3 4 5

Novac za plaÊanje mjeseËnih raËuna (reæija) 1 2 3 4 5

Vlastiti ili partnerov/partneriËin dobar posao 1 2 3 4 5

Zdravstvena skrb za obitelj 1 2 3 4 5

Socijalna pomoÊ 1 2 3 4 5

Pouzdan prijevoz (vlastiti auto ili prijevoz osiguran od strane druge osobe) 1 2 3 4 5

Dovoljno vremena za spavanje/odmor 1 2 3 4 5

Namjeπtaj za kuÊu ili stan 1 2 3 4 5

Slobodno vrijeme za sebe 1 2 3 4 5

Vrijeme za obiteljsko druæenje 1 2 3 4 5

Vrijeme za druæenje s djecom 1 2 3 4 5

Vrijeme za druæenje sa supruænikom/partnerom ili bliskim prijateljem 1 2 3 4 5

Telefon ili lak pristup telefonu 1 2 3 4 5

»uvanje djeteta/djece 1 2 3 4 5

Jaslice/vrtiÊ 1 2 3 4 5

Novac za djeËju opremu/potrepπtine 1 2 3 4 5

Stomatoloπke usluge za obitelj 1 2 3 4 5

Netko s kime moæete razgovarati 1 2 3 4 5

Vrijeme za druæenje s osobama izvan obitelji 1 2 3 4 5

Vrijeme za rekreaciju i brigu o vlastitom izgledu 1 2 3 4 5

IgraËke za dijete/djecu 1 2 3 4 5

Novac da kupite neπto za sebe 1 2 3 4 5

Novac za obiteljsku razonodu 1 2 3 4 5

Novac za πtednju 1 2 3 4 5

Putovanja/odlasci na praznike 1 2 3 4 5




UKLJU»ENOST OBITELJI I DJETETA U ZAJEDNICUJane F. Gilgun, 1996.

UPUTA

Ovim upitniku procjenjuje se kolika je i kakva ukljuËenost i pripadnost obitelji i djeteta zajednici u kojoj æive te

kakve odnose imaju s osobama izvan njihove primarne obitelji. Na svakoj tvrdnji treba samo jedanput procijeniti

obitelj odnosno dijete (ne mogu na istoj tvrdnji biti procijenjeni i prednost i rizik). Procjenjivanje se sastoji od

dva dijela. Prvo, procijenite opisuje li situaciju djeteta/obitelji bolje tvrdnja koja se nalazi lijevo (PREDNOSTI)

ili ona koja se nalazi desno (RIZICI). Zatim procijenite je li ta prednost ili rizik visoko, srednje ili nisko izraæen.

Prije nego πto ispunite ovaj upitnik, molimo Vas da oznaËite znakom X svoju opÊu procjenu jesu li djetetove

prednosti i njegovi rizici s obzirom na ukljuËenost obitelji i djeteta u zajednicu mali ili veliki.

Literatura:

Gilgun, J.F. (1996.) Family’s and Child’s Embeddings in Community. A Guided Tour of Risk Assessment in Child

Welfare. Third Annual Child Welfare Conference: Risk and Strengths Assessments. University of Minnesota.




UKLJU»ENOST OBITELJI I DJETETA U ZAJEDNICU

Datum:

Ime djeteta: Spol: M − Ž Dob:

OpÊa procjena Prednosti: velike male

Rizici: veliki mali

Procjenitelj-struËnjak:

visoka srednja niska niska

nepoznato/

nije opaæeno

/odsutno nizak srednji visok3 2 1 0 1 2 3

PREDNOSTI RIZICI

1. Djetetova obitelj ima dobre socijalne odnose s

rodbinom (proπirenom obitelji).

Djetetova obitelj nema dobre socijalne odnose s

rodbinom (proπirenom obitelji).

3 2 1 0 1 2 3

2. Djetetova obitelj ima dobre socijalne odnose s

prijateljima i susjedima.

Djetetova obitelj nema dobre socijalne odnose s

prijateljima i susjedima.

3 2 1 0 1 2 3

3. Djetetova obitelj ima obitelj ili prijatelje s kojima

dijele neka dobra (npr. kuÊa, traktor).

Djetetova obitelj nema obitelj ili prijatelje s kojima

dijele neka dobra (npr. kuÊa, traktor).

3 2 1 0 1 2 3

4. Djetetova obitelj ima bliske prijatelje s kojima

govore o svojim osjeÊajima i problemima.

Djetetova obitelj nema bliske prijatelje s kojima

govore o svojim osjeÊajima i problemima.

3 2 1 0 1 2 3

5. Djetetova obitelj uæiva u svom poslu; posao im je

znaËajan.

Djetetova obitelj ne uæiva u svom poslu; posao im

malo ili uopÊe ne znaËi.

3 2 1 0 1 2 3

6. Djetetova obitelj ima dobre odnose s djelatnicima

u πkoli, crkvi, knjiænici, trgovini.

Djetetova obitelj nema dobre odnose s djelatnicima u

πkoli, crkvi, knjiænici, trgovini.

3 2 1 0 1 2 3

7. Djetetova obitelj je ukljuËena u pozitivnedruπtvene aktivnosti, kao πto je pomoÊ u crkvi.

Djetetova obitelj nije ukljuËena u pozitivne druπtveneaktivnosti, kao πto je pomoÊ u crkvi.

3 2 1 0 1 2 3





nepoznato/

nije opaæeno

/odsutno nizak srednji visok

3 2 1 0 1 2 3

8. Djetetova obitelj osjeÊa da pripada susjedstvu i/ili

πiroj zajednici.

Djetetova obitelj ne osjeÊa da pripada susjedstvu

i/ili πiroj zajednici, veÊ doæivljava predrasude,

diskriminaciju i izbjegavanje.

3 2 1 0 1 2 3

9. Obitelj je nancijski sigurna. Obitelj nije nancijski sigurna.

3 2 1 0 1 2 3

10. Susjedstvo je prikladno za odrastanje djece,postoje igraliπta, rekreacijski programi, knjiænice. Susjedstvo nije prikladno za odrastanje djece.

3 2 1 0 1 2 3

11. Dijete moæe vidjeti kako odrasli i druge osobe

u susjedstvu æive u skladu sa zakonom i socijalnim

normama ponaπanja.

Dijete moæe vidjeti kako odrasli i druge osobe u

susjedstvu ne æive u skladu sa zakonom i socijalnim

normama ponaπanja, nego npr. prodaju i konzumiraju

drogu ili alkohol i/ili su nasilni, tuku se.

3 2 1 0 1 2 3

12. Interakcije djeteta s drugima u susjedstvu suprimjerene, ne karakterizira ih verbalna i/ili ziËka

agresija i/ili zastraπivanje.

Interakcije djeteta s drugima u susjedstvu nisuprimjerene, nego ih karakterizira verbalna i/ili ziËka

agresija i/ili zastraπivanje.

3 2 1 0 1 2 3

13. Dijete u πkoli i/ili zajednici doæivljava pozitivno

potkrjepljenje, pohvalu ili osnaæivanje od strane

odraslih i/ili starije djece.

Dijete u πkoli i/ili zajednici ne doæivljava pozitivno

potkrepljenje, pohvalu ili osnaæivanje.

3 2 1 0 1 2 3




SADAŠNJI ODNOSI MEĐU »LANOVIMA OBITELJIJane F. Gilgun, 1996.

UPUTA

Procjena u ovom upitniku usmjerena je na djetetove odnose unutar sadaπnje obitelji, bez obzira je li rijeË o

bioloπkoj obitelji, usvojiteljima, udomiteljskoj obitelji ili nekoj drugoj zamjenskoj roditeljskoj guri. Na svakoj

tvrdnji samo jednom procijenite dijete (ista tvrdnja ne moæe biti procijenjena i kao prednost i kao rizik).

Procjenjivanje se odvija u dva koraka. Prvo, procijenite opisuje li djetetovu situaciju bolje tvrdnja koja se

nalazi lijevo (PREDNOSTI) ili desno (RIZICI). Zatim procijenite je li ta prednost ili rizik visoko, srednje ili nisko

izraæen.

Prije nego πto ispunite ovaj upitnik, molimo Vas da oznaËite znakom X svoju opÊu procjenu jesu li djetetoveprednosti i rizici s obzirom na odnose meu Ëlanovima obitelji mali ili veliki.

Literatura:

Gilgun, J.F. (1996.) Relationships Among Family Members: Current. A Guided Tour of Risk Assessment in Child

Welfare. Third Annual Child Welfare Conference: Risk and Strengths Assessments. University of Minnesota.




SADAŠNJI ODNOSI MEĐU »LANOVIMA OBITELJI

Datum:



Rizici: veliki mali


Primjer pitanja i bodovanja

4. Roditelji suosjeÊaju s djetetovim problemima Roditelji ne suosjeÊaju s djetetovim problemima

3 2 1 0 1 2 3

Opaska : Na svakoj tvrdnji zaokruæite samo jedan broj. Zaokruæivanje vrijednosti na strani PREDNOSTI znaËi

da dijete ima navedenu kvalitetu, a vrijednost od 3 do 1 izraæava stupanj prisutnosti te kvalitete kod djeteta.

Nasuprot tome, procjena na strani RIZICI znaËi da je kod djeteta prisutan navedeni rizik. Vrednovanje od 1

do 3 predstavlja procjenu ozbiljnosti te riziËne situacije. Npr. zaokruæena vrijednost 3 na strani RIZICI (sasvim

desno) u gornjem primjeru znaËi da roditelj/skrbnik uopÊe ne suosjeÊa s djetetovim problemima.


nepoznato/nije opaæeno


3 2 1 0 1 2 3

PREDNOSTI RIZICI

1. Roditelji razgovaraju o svojim razliËitostima. Roditelji ne razgovaraju o svojim razliËitostima.

3 2 1 0 1 2 3

2. Roditelji ravnopravno rjeπavaju svoje probleme;svatko ima jednako pravo glasa.

Roditelji ne rjeπavaju svoje probleme ravnopravno;nemaju svi jednako pravo glasa.

3 2 1 0 1 2 3

3. Meusobne interakcije roditelja su primjerene,

karakterizirane malom koliËinom verbalne i/ili ziËke

agresije i/ili zastraπivanja.

Meusobne interakcije roditelja nisu primjerene, nego

su karakterizirane verbalnom i/ili ziËkom agresijom,

povlaËenjem, tihim prijetnjama i napuπtanjem i/ili

prijetnjama napuπtanjem.

3 2 1 0 1 2 3

4. Roditelj suosjeÊa s djetetovim problemima. Roditelj ne suosjeÊa s djetetovim problemima.

3 2 1 0 1 2 3





nepoznato/

nije opaæeno


3 2 1 0 1 2 3

5. Dijete i roditelji razgovaraju o svojim razliËitostima. Dijete i roditelji ne razgovaraju o svojim

razliËitostima.

3 2 1 0 1 2 3

6. Interakcije izmeu roditelja i djeteta su primjerene,

karakterizirane malom koliËinom verbalne i/ili ziËke

agresije i/ili zastraπivanja.

Interakcije izmeu roditelja i djeteta nisu primjerene,

nego su karakterizirane verbalnom i/ili ziËkom

agresijom, povlaËenjem, tihim prijetnjama i

napuπtanjem i/ili prijetnjama napuπtanjem.

3 2 1 0 1 2 3

7. Dijete se moæe pouzdati u jednu odraslu osobu u

primarnoj obitelji ili u starijeg brata/sestru.

Dijete se ne moæe pouzdati niti u jednu odraslu osobu

u primarnoj obitelji niti u starijeg brata/sestru.

3 2 1 0 1 2 3

8. Barem je jedna odrasla osoba iz uæe obitelji ili

stariji brat/sestra osjetljiva na djetetove osjeÊaje.

Nema odrasle osobe iz uæe obitelji ili starijeg brata/

sestre koji je osjetljiv na djetetove osjeÊaje.

3 2 1 0 1 2 3

9. Barem jedna odrasla osoba iz uæe obitelji ili starijibrat/sestra zainteresirana je za djetetove aktivnosti

Nema odrasle osobe u uæoj obitelji niti starijeg brata/ sestre zainteresirane za djetetove aktivnosti.

3 2 1 0 1 2 3

10. Barem jedna odrasla osoba iz uæe obitelji ili stariji

brat/sestra komunicira s djetetom na poπten, otvoren

i briæan naËin.

Nema odrasle osobe iz uæe obitelji ili starijeg brata/

sestre koji komunicira s djetetom na otvoren i briæan

naËin.

3 2 1 0 1 2 3

11. Disciplina je autoritativna. Disciplina nije autoritativna.

3 2 1 0 1 2 3

12. Disciplina je dosljedna, uvijek ista. Disciplina nije dosljedna, uvijek ista.

3 2 1 0 1 2 3

13. Roditelji jasno izraæavaju svoja oËekivanja. Roditelji ne izraæavaju jasno svoja oËekivanja.

3 2 1 0 1 2 3

14. Roditelji znaju prepoznati uspjehe djeteta. Roditelji ne znaju prepoznati uspjehe djeteta.

3 2 1 0 1 2 3





nepoznato/

nije opaæeno


3 2 1 0 1 2 3

15. Djetetove obveze u kuÊi su prikladne za njegove

godine.

Djetetove obveze u kuÊi nisu prikladne za njegove

godine.

3 2 1 0 1 2 3

16. Odrasle osobe iz uæe obitelji i stariji brat/sestra

poπtuju djetetove ziËke granice (npr. ne koriste

djetetove stvari bez dopuπtenja i/ili poπtuju djetetov

osobni prostor).

Odrasle osobe iz uæe obitelji i stariji brat/sestra

ne poπtuju djetetove ziËke granice (npr. koriste

djetetove stvari bez dopuπtenja i/ili ne poπtuju

djetetov osobni prostor).

3 2 1 0 1 2 3

17. Roditelji i stariji brat/sestra poπtuju emocionalne

granice i ne traæe od djeteta savjet i/ili emocionalnu

podrπku.

Roditelji i stariji brat/sestra ne poπtuju emocionalne

granice i traæe od djeteta savjet i/ili emocionalnu

podrπku.

3 2 1 0 1 2 3

18. Djetetova obitelj ima razliËite naËine

emocionalnog rastereÊenja, kao πto su razgovori,

vjeæbanje i zabava.

Djetetova obitelj nema dovoljno emocionalnog

rastereÊenja, razgovaraju rijetko ili nikada. ne

suoËavaju se konstruktivno s emocijama.

3 2 1 0 1 2 3

19. Djetetova obitelj razgovara o gubicima drugih

Ëlanova obitelji uslijed smrti, odvajanja/odlazaka,

hospitalizacije.

Djetetova obitelj ne razgovara o gubicima drugih

Ëlanova obitelji.

3 2 1 0 1 2 3

20. Roditelji uspijevaju sa svojim prihodima pokriti

troπkove kuÊanstva.

Roditelji ne uspijevaju sa svojim prihodima pokriti

troπkove kuÊanstva.

3 2 1 0 1 2 3

21. Roditelji su veÊ traæili pomoÊ nekog izvana kada

im je to bilo potrebno.

Roditelji nisu traæili pomoÊ izvana kada im je to bilo

potrebno.

3 2 1 0 1 2 3




SKALA ZA PROCJENU ODRŽAVANOSTI DOMA∆INSTVA

UPUTA

Socijalni radnici procjenjuju ziËke aspekte okruæenja u domu. Ova skala moæe djelovati procjenjujuÊom, ali

socijalni radnici nuæno Ëine prosudbe u vezi sigurnosti, reda i ËistoÊe mjesta u kojemu dijete æivi. Koriπtenje

liste olakπava objektivnost opaæanja.

Ukupni rezultat je visoko povezan s djeËjim sposobnostima, tako da djeca iz domova s niskim rezultatom

obiËno imaju bolje govorne sposobnosti i bolji intelektualni razvoj. Ovo ne znaËi da Êe sva djeca iz obitelji s

visokim rezultatom slabo intelektualno napredovati.

Poput svih metoda procjene, ova procjena ne smije se koristiti izdvojeno od ostalih informacija, ukljuËujuÊi

kvalitetu odnosa roditelj-dijete, koje Êe doprinijeti ukupnoj procjeni.

Sama skala sastoji se od 11 Ëestica odnosno aspekata odræavanja doma koje treba opaæati tijekom posjeta

kuÊi. UkljuËuje takoer socijalnu prezentaciju, osobito ËistoÊu djeteta.

Skalu je najbolje koristiti kao podsjetnik za opaæanje. Posebno je prikladna prilikom prve procjene odnosno

posjeta domu. Kad je jednom napravljena, postaje korisnom pri sljedeÊim procjenama kao naËin praÊenja

napretka ili pogorπanja. Da bi se skala popunila potrebno je paæljivo obiÊi i pogledati kuÊu/dom. Roditelja/

skrbnika moæe se pitati li ima ikakvih problema sa stanovanjem i uzrokuje li naËin njihovog smjeπtaja poteπkoÊe

pri podizanju djece. To moæe voditi molbi da se pogleda po kuÊi/domu.

Literatura:

Davie CE, Hutt SJ, Vincent E & Mason M (1984) The Young Child at Home. NFER-Nelson, Windsor




SKALA ZA PROCJENU ODRŽAVANOSTI DOMA∆INSTVA

Ime djeteta:

Upitnik je ispunio/la:

Odnos s djetetom:

Datum:

Smrad (npr. ustajali dim cigarete, pokvarena hrana). 0 1

Prljav kuhinjski pod, prekriven komadiÊima hrane, mrvicama i sl. 0 1

Pod u bilo kojoj drugoj prostoriji prljav kao πto je prethodno navedeno. 0 1

OpÊenito ureenje siromaπno − oËito potrebno ureenje (npr. loπe oliËeni zidovi, razbijen prozor). 0 1

Sudoper, radna ploha i ormariÊi nisu oprani duæe vrijeme. 0 1

S ostalih povrπina u kuÊi nije obrisana praπina dulje vrijeme. 0 1

Pribor za kuhanje i jelo izrazito je prljav ili ostavljen neopran do sljedeÊe upotrebe. 0 1

Na umivaoniku, tuπu ili kad je “ukorijenjena” prljavπtina. 0 1

PokuÊstvo je prljavo. 0 1

Roditeljeva/skrbnikova ili djeËja odjeÊa je oËito neoprana, kosa je prljava ili neoËeπljana. 0 1

Vrt ili dvoriπte su zapuπteni i puni smeÊa. 0 1

Ukupni rezultat




UPITNIK STRESNIH DOGAĐAJA

UPUTA

Stresni dogaaji najËeπÊe su kratkotrajni, ali mogu imati dugoroËne posljedice. Razlikuju se od ‘’kroniËnihpoteπkoÊa’’ kao πto su siromaπtvo ili trajno poremeÊeni odnosi. Meutim, stresni dogaaji mogu biti ili in-

dikator kroniËnih poteπkoÊa ili im mogu prethoditi. Stresni dogaaji na razliËite naËine utjeËu na pojedince

i obitelji, pa je vaæno istraæiti njihov utjecaj na skrbnike i obitelj. Na primjer, smrt djeda ili bake moæe imati i

praktiËni i emocionalni utjecaj na obitelj ako je preminula osoba davala podrπku i brinula se za djecu. Negativni

stresni dogaaji, kao πto su razvod, smrt bliske osobe, ziËka bolest ili nezaposlenost, mogu utjecati na bilo

kojeg Ëlana obitelji, a ne samo na one koji su izravno ukljuËeni. Pokazalo se da gubitak roditelja u ranoj dobi,

naroËito prije jedanaeste godine, nezavisno utjeËe na dobrobit djeteta u djetinjstvu i u odrasloj dobi. VeÊina

negativnih stresnih dogaaja ukljuËuje gubitak ili prijetnju gubitkom, ukljuËujuÊi gubitak samopoπtovanja. To

se moæe dogoditi i nakon nekih naizgled pozitivnih stresnih dogaaja, kao πto je npr. promaknuÊe na poslu.

Vaæno je procijeniti izaziva li stresni dogaaj joπ uvijek negativne emocije, a taj je aspekt Ëesto u upitnicimazanemaren.

Ovaj upitnik prilagodili su A. Cox i A. Bentovim (2000.) prema upitniku Brughe i sur. (1985.) kojem su dodali

devet Ëestica. Skala se odnosi na nedavne stresne dogaaje, one koji su se dogodili u proteklih 12 mjeseci.

Ispituje misli li korisnik da ti dogaaji imaju kontinuiran uËinak. Ako to struËnjaku koristi, mogu se evaluirati

dogaaji koji su se dogodili ranije i njihov utjecaj kroz dulje razdoblje. Upitnik se moæe koristiti pri izradi soci-

jalne anamneze, izradi sveobuhvatne obiteljske procjene ili kao sastavni dio evaluacije kako bi se nakon nekog

vremena vidjelo utjeËu li odreeni dogaaji joπ uvijek na æivot korisnika. Upitnik mogu ispunjavati primarni

skrbnici djeteta, ali i udomitelji, potencijalni skrbnici ili rastavljeni roditelj koji ne æivi s djetetom.

Praksa je pokazala da upotreba ovog upitnika kod veÊ poznatih korisnika moæe otkriti informacije koje socijal-

ni radnik prije nije znao, odnosno identicirati probleme koje obitelj nije smatrala stresnima ili ih je zatajila.

Socijalni radnici trebaju biti pripremljeni na ono πto ispunjavanje ovakvog upitnika moæe potaknuti i πto moæe

‘’izaÊi’’ njegovim ispunjavanjem. Upitnik treba dati korisniku, najËeπÊe primarnom skrbniku djeteta, nakon

odgovarajuÊe pripreme. Vaæno je da socijalni radnik bude svjestan da razmiπljanje o vaænim obiteljskim

dogaajima moæe pobuditi bolne uspomene.

Ispunjavanje upitnika traje oko 15 minuta, ali razgovor o odgovorima moæe trajati i puno dulje. Upitnik moæe

biti dobra osnova za obiteljski razgovor, no to bi zahtijevalo daljnju pripremu i pregovaranje sa Ëlanovima

obitelji. Vrednovanje odgovora je binarno (1 ako je korisnik doæivio odreeni dogaaj i 0 ako nije). Zatim sezbroje dogaaji koji po miπljenju korisnika joπ uvijek na njega/nju utjeËu. Rezultati upitnika ne procjenjuju se u

odnosu na neku kritiËnu toËku. VeÊi broj doæivljenih stresnih dogaaja predstavljen je veÊim brojem bodova,

πto ukazuje na veÊu vjerojatnost nekog dugotrajnog uËinka na odraslu osobu, dijete ili obitelj. Vjerojatnost je

veÊa ako je korisnik izjavio da dogaaji joπ uvijek utjeËu na njega.

Literatura:

Brugha, T., Bebington, P., Tennant, C. i Hurry, J. (1985.) The List of Threatening Experiences: A Subset of 12 Life

Events Categories with Considerable Long-Term Contextual Threat. Psychological Medicine, 15, 189-194.




UPITNIK STRESNIH DOGAĐAJA

Dolje je navedena lista stresnih dogaaja. Molimo Vas da svako pitanje paæljivo proËitate i zatim razmislite jeste

li taj dogaaj doæivjeli u proteklih godinu dana. Molimo da oznaËite znakom + polje pod ''DA'' ako ste doæivjeli

odreeni dogaaj i polje ''JOŠ UVIJEK UTJE»E NA MENE'' ako dogaaj joπ uvijek ima utjecaja na Vaπ æivot.

DOGAĐAJ DA JOŠ UVIJEK

UTJE»E NA

MENE

Jeste li imali ozbiljnu bolest ili bili ozbiljno ozlijeeni?

Je li netko iz Vaπe bliæe obitelji (dijete, majka, otac, sestra,

brat, partner) bio ozbiljno bolestan ili ozlijeen?

Je li netko od Vaπih bliæih prijatelja ili drugih bliskih

roaka bio ozbiljno bolestan ili ozlijeen?

Je li netko iz Vaπe bliæe obitelji (dijete, majka, otac, sestra, brat, partner) umro?

Je li netko od Vaπih drugih bliskih roaka ili bliæih prijatelja umro?

Jeste li se rastali od svog partnera (a da razlog nije smrt)?

Jeste li imali neki ozbiljni problem s bliskim prijateljem, susjedom ili roakom?

Jeste li Vi ili netko iz Vaπe bliæe obitelji bili ærtva ozbiljnog

nacionalnog zlostavljanja, napada ili prijetnji?

Jeste li Vi ili netko iz Vaπe bliæe obitelji bili ærtva bilo kakvog zlostavljanja, napada,prijetnji − moæda zbog toga πto Vi ili netko Vama blizak ima bilo kakvu poteπkoÊu

(npr. psihiËki poremeÊaj, teπkoÊe u uËenju, ziËki nedostatak)?

Jeste li Vi ili netko iz Vaπe bliæe obitelji bili ærtva nekog

drugog oblika zlostavljanja, napada ili prijetnji?

Jeste li Vi ili Vaπ partner bili nezaposleni ili traæili posao viπe od mjesec dana?

Jeste li Vi ili Vaπ partner bili otpuπteni s posla ili bili nerasporeeni na poslu?

Jeste li imali nekih veÊih nancijskih poteπkoÊa (npr.

dugovanja, teπkoÊe s plaÊanjem raËuna)?

Je li Vas ili nekog iz Vaπe bliæe obitelji (dijete, majka, otac, sestra,

brat, partner) kontaktirala policija ili ste bili na sudu?

Jeste li Vi ili netko iz Vaπe bliæe obitelji (dijete, majka, otac,

sestra, brat, partner) bili opljaËkani ili prevareni?

Jeste li Vi ili netko tko s Vama æivi rodili?

Jeste li Vi ili netko tko s Vama æivi spontano pobacili ili rodili mrtvoroenËe?

Jeste li se preselili svojim izborom?

Jeste li se preselili prisilno?

Jeste li imali ikakvih stambenih poteπkoÊa?

Jeste li doæivjeli neki drugi znaËajni dogaaj? Navedite koji.




UPITNIK PRIVRŽENOSTI LJUBAVNOM PARTNERU/PARTNERICIKamenov i JeliÊ. 2003.

UPUTA

Ovdje je predstavljena jedna verzija upitnika za mjerenje privræenosti u razliËitim vrstama bliskih odnosa: za

odnos s ljubavnim partnerom/partnericom. Upitnik privræenosti Ëlanovima obitelji je s obzirom na suπtinu

Ëestica isti, samo se jeziËno razlikuje. Moæe ga se naÊi kao prilog u niæe citiranom Ëlanku.

Rezultati se boduju sukladno stupnju slaganja koji je ispitanik zaokruæio uz svaku Ëesticu. Pritom je potrebno

obrnuto bodovati rezultate na Ëesticama 9, 13 i 17. Ukupni rezultat na skali privræenosti nije jedinstveni broj,

veÊ se posebno zbrajaju bodovi dobiveni na parnim, a posebno na neparnim Ëesticama. Rezultat na neparnim

Ëesticama odnosi se na dimenziju izbjegavanja, a na parnima Ëesticama na dimenziju anksioznosti.

Kategoriziranje u jedan od Ëetiri tipa privræenosti ovisi o rezultatima na dimenziji anksioznosti i dimenziji

izbjegavanja (medijan=36).

Sigurna privræenost rezultat na dimenziji anksioznosti <36

rezultat na dimenziji izbjegavanja <36

Zaokupljena privræenost rezultat na dimenziji anksioznosti >36

rezultat na dimenziji izbjegavanja <36

Plaπljiva privræenost rezultat na dimenziji anksioznosti >36

rezultat na dimenziji izbjegavanja >36

OdbijajuÊa privræenost rezultat na dimenziji anksioznosti <36

rezultat na dimenziji izbjegavanja >36

Ovi upitnici mogu se koristiti za procjenu kapaciteta roditelja za uspostavljanje stabilnog emocionalnog

odnosa.

Literatura:

Kamenov, Ž. & JeliÊ, M. (2003.) Validacija instrumenta za mjerenje privræenosti u razliËitim vrstama bliskihodnosa: Modikacija Brennanova inventara iskustva u bliskim vezama. Suvremena psihologija, 6 (1) 73-91.




UPITNIK PRIVRŽENOSTI LJUBAVNOM PARTNERU/PARTNERICI

SljedeÊe tvrdnje odnose se na Vaπe osjeÊaje u partnerskim odnosima. Zanima nas kako se Vi opÊenito osjeÊate

s vaπim partnerom/partnericom. Molimo Vas da paæljivo proËitate svaku tvrdnju i odgovorite u kojoj se mjeri

slaæete s tvrdnjom.

Svoj stupanj slaganja sa svakom tvrdnjom izrazite zaokruæivanjem odgovarajuÊeg broja na skali od 1 do 7 pri

Ëemu veÊi broj ukazuje na veÊe slaganje.

1 2 3 4 5 6 7

UopÊe se ne slaæem Niti se slaæem niti se ne slaæem Potpuno se slaæem

1. Pokuπavam izbjeÊi preveliko zbliæavanje s partnerom/partnericom. 1 2 3 4 5 6 7

2. Postajem nezadovoljan/na kad moj partner/partnerica

nije na raspolaganju kada mi je potrebno.

1 2 3 4 5 6 7

3. Ne osjeÊam se ugodno kada se emocionalno

otvaram ljubavnom partneru/partnerici.

1 2 3 4 5 6 7

4. Bojim se da moj partner/partnerica neÊe mariti za

mene jednako koliko ja marim za njega/nju.

1 2 3 4 5 6 7

5. OsjeÊam se ugodno dijeleÊi svoje intimne misli

i osjeÊaje s partnerom/partnericom.

1 2 3 4 5 6 7

6. Kada nisam u vezi osjeÊam se pomalo tjeskobno i nesigurno. 1 2 3 4 5 6 7

7. Svojem partneru/partnerici govorim gotovo sve. 1 2 3 4 5 6 7

8. Jako se brinem da Êu izgubiti partnera/partnericu. 1 2 3 4 5 6 7

9. Nervozan/na sam kada mi se partner/partnerica previπe emocionalno pribliæi. 1 2 3 4 5 6 7

10. Ako ne mogu navesti partnera/partnericu da pokaæe

interes za mene, postajem uznemiren/a ili ljut/a.

1 2 3 4 5 6 7

11. ObraÊam se partneru/partnerici iz puno razloga, ukljuËujuÊi utjehu i smirenje. 1 2 3 4 5 6 7

12. Moja æelja za bliskoπÊu ponekad uplaπi i otjera ljude. 1 2 3 4 5 6 7

13. Radije ne pokazujem partneru/partnerici svoje prave osjeÊaje. 1 2 3 4 5 6 7

14. Zamjeram partneru/partnerici kada provodi vrijeme odvojeno od mene. 1 2 3 4 5 6 7

15. OsjeÊam se jako neugodno kada sam blizak/ka s partnerom/partnericom. 1 2 3 4 5 6 7

16. Brinem se da Êu ostati sam/a. 1 2 3 4 5 6 7

17. U trenutku kada se moj partner/partnerica poËne zbliæavati

sa mnom, primjeÊujem da se ja povlaËim.

1 2 3 4 5 6 7

18. Ponekad osjeÊam da prisiljavam partnera/partnericuda pokazuje viπe osjeÊaja, viπe obvezivanja.

1 2 3 4 5 6 7

Ime i prezime: Datum:




DJETETOVERAZVOJNEPOTREBE




UPITNIK SNAGA I POTEŠKO∆A DJETETA

UPUTA

Jedna od znaËajnih zadaÊa u procjenjivanju potreba djeteta jest uvid u emocionalni i socijalni razvoj. Ovaj

upitnik namijenjen je za procjenu emocionalnog i socijalnog razvoja te ponaπanja djeteta. Ponuen je u tri

forme: (1) za djecu od 3 do 4 godine koju ispunjava roditelj/skrbnik, (2) za djecu od 5 do 16 godina koju is-

punjava roditelj/skrbnik/uËitelj/odgajatelj, (3) te za djecu od 11 do 16 godina koju ona sama ispunjavaju. Kod

mlae djece, izvjeπtaji roditelja o njihovim emocijama i ponaπanju obiËno su pouzdaniji od onih dobivenih od

djece same, ali u adolescenciji roditelji Ëesto nisu svjesni emocionalnog stanja svoje djece. Zbog toga postoji

upitnik o snazi i teπkoÊama za mlade u dobi od 11 do 16 g.

Sve tri forme upitnika sastoje se od 25 Ëestica koje se odnose na razliËite aspekte djetetovog razvoja i ponaπanja.

Rezultati mogu biti bodovani tako da daju ukupni rezultat koji ukazuje ima li dijete/mlada osoba znaËajan pro-blem/potrebe. Odgovori na pojedine tvrdnje mogu biti koriπteni za formiranje speciËnih rezultata koji daju

podatke o prosocijalnom ponaπanju, hiperaktivnosti, emocionalnim simptomima, problemima ponaπanja i

problemima s vrπnjacima. Tako je rezultat na ovom upitniku opÊi pokazatelj ima li dijete/mlada osoba znaËajne

emocionalne ili probleme ponaπanja i u kojom se podruËju oni oËituju.

Upitnici se koriste kako za poËetnu procjenu, tako i za evaluaciju napredovanja u radu. Osoba koja ispunjava

upitnik, bio to roditelj, nastavnik ili dijete, treba razumjeti zbog Ëega se upotrebljava upitnik odnosno koja je

njegova uloga u sveukupnoj procjeni. Pokazalo se da je u pravilu najbolje ako osoba koja ispunjava upitnik to

Ëini u prisutnosti socijalnog radnika. Ponekad Êe biti potrebno da socijalni radnik ljestvicu objasni verbalno.

Za ispunjavanje je potrebno 10 minuta. Najbolje je na kraju primjene nastaviti s razgovorom kako bi se osoba

koja ispunjava dobila priliku prokomentirati neke dijelove upitnika ili iskazati joπ neko svoje miπljenje potaknuto

ispunjavanjem ovog upitnika.

Formiranje rezultata objaπnjeno je u dodatku upitniku. Svaka Ëestica boduje se s 0, 1 ili 2 boda, a smjer bodovanja

ovisi o tome radi li se o procjeni snaga ili poteπkoÊa. U listu za bodovanje precizno je objaπnjeno bodovanje.

Prosocijalna skala boduje se tako da odsustvo prosocijalnog ponaπanja malo utjeËe na ukupni rezultat. Jer,

dijete moæda ima teπkoÊe, ali ako ima visoki prosocijalni rezultat, ishod je bolji.

OpÊenito, visoki ukupni rezultat ili visoki rezultat na bilo kojoj subskali upuÊuju na vjerojatnost znaËajnih i/ili

nekih speciËnih problema. No to ne znaËi da Êe daljnja, dubinska procjena to potvrditi, niti da nizak rezultatjamËi odsustvo problema. Dakle, instrument je koristan za grubu procjenu.

Literatura:

Goodman R (1997). The Strengths and Difculties Questionnaire: A research note.1. Journal of Child Psychology

and Psychiatry . 38: 581−586.

Goodman R, Meltzer H and Bailey V (1998) The Strengths and Difculties Questionnaire: A Pilot Study on2.

the Validity of the Self-Report Version. European Child & Adolescent Psychiatry . 7: 125−130.




Formiranje rezultata i procjena potreba

Ovdje navedeni rasponi izabrani su prema kriteriju da pribliæno 80 posto djece u populaciji nema speciËne

potrebe/poteπkoÊe u navedenim podruËjima, 10 posto ima neke potrebe/poteπkoÊe, a 10 posto ima visoke

potrebe/poteπkoÊe.

Male poteπkoÊe/

potrebe

Umjerena

poteπkoÊe/potrebe

Izrazite poteπkoÊe/

potreba

Ukupni rezultat poteπkoÊa 0−15 16−19 20−40

Rezultat za probleme vladanja 0−3 4 5−10

Rezultat za hiperaktivnost 0−5 6 7−10

Rezultat za emocionalne simptome 0−5 6 7−10

Rezultat za probleme s vrπnjacima 0−3 4−5 6−10

Rezultat za prosocijalno ponaπanje 6−10 5 0−4

Upitnik snaga i poteπkoÊa djeteta sastoji se od 25 Ëestica/tvrdnji koji se mogu grupirati u pet skala od kojih

svaka sadræi po pet tvrdnji. U prvoj fazi obrade ispunjenih upitnika obrauje se svaka od pet skala pojedinaËno.

Za tvrdnje za koje je zaokruæeno DjelomiËno je istina , rezultat je uvijek 1, ali rezultati za Nije istina i Istina je

variraju za pojedine tvrdnje. Slijede rezultati za svaku kategoriju odgovora i za svaku pojedinaËnu skalu.

Navedene tvrdnje preuzete su iz verzije upitnika Samoiskaz snaga i poteπkoÊa djece/mladih (11 − 16 godina) ,

no po analogiji se mogu uraditi i za ostale verzije ovog upitnika neovisno ispunjava li ga primarni skrbnik,neka druga znaËajna osoba ili samo dijete/mlada osoba.

Prosocijalna skala Nije istina DjelomiËno je istina Istina je

1. Obazriv sam prema drugima 0 1 2

4. Rado dijelim s drugima 0 1 2

9. Spreman sam pomoÊi 0 1 2

17. Ljubazan sam prema mlaima 0 1 2

20. »esto dobrovoljno pomaæem 0 1 2

Skala hiperaktivnosti Nije istina DjelomiËno je istina Istina je

2. Nemiran sam 0 1 2

10. »esto se vrpoljim 0 1 2

15. Lako gubim koncentraciju 0 1 2

21. Promislim o stvarima 2 1 0

25. Zadatke provodim do kraja 2 1 0




Skala emocionalnih simptoma Nije istina DjelomiËno je istina Istina je

3. »esto imam glavobolje 0 1 2

8. Puno se brinem 0 1 2

13. »esto sam nesretan 0 1 2

16. Nervozan sam 0 1 2

24. Imam puno strahova 0 1 2

Skala problema ponaπanja Nije istina DjelomiËno je istina Istina je

5. Postanem jako ljut 0 1 2

7. Uglavnom radim πto mi se kaæe 2 1 0

12. »esto se svaam 0 1 2

18. »esto sam optuæen za laganje 0 1 2

22. Uzimam stvari 0 1 2

Skala problema s vrπnjacima Nije istina DjelomiËno je istina Istina je

6. Radije sam sam/sama 0 1 2

11. Imam bar jednog dobrog prijatelja 2 1 0

14. Druge osobe me vole 2 1 0

19. Drugi me zafrkavaju 0 1 2

23. Bolje se slaæem s odraslima 0 1 2

Za svaku skalu moguÊ je raspon rezultata od 0 do 10 ako su ispunjene sve tvrdnje. MoguÊe je procijeniti re-

zultate ako jedna ili dvije tvrdnje nedostaju. Za ukupni rezultat zbrojite sve 4 skale osim prosocijalne skale. Tu

je moguÊ raspon rezultata od 0 do 40. Potrebno je da bude ispunjeno barem 12 od 20 tvrdnji.




UPITNIK SNAGA I POTEŠKO∆A DJETETA (3 − 4 godine starosti)

Ispunjava skrbnik djeteta

Ime djeteta:

Datum roenja: Spol djeteta M Ž

Za svaku tvrdnju molimo Vas da zaokruæite broj koji oznaËava vaπe slaganje s odreenom tvrdnjom: 1 − nije

istina, 2 − djelomiËno je istina, 3 − istina je. Pomoglo bi nam da na sve tvrdnje odgovorite najbolje πto moæete,

Ëak iako niste potpuno sigurni ili Vam se tvrdnje Ëine pomalo neobiËne. Molimo Vas da odgovore temeljite na

ponaπanju djeteta u proteklih 6 mjeseci.

Obazriv/a je za osjeÊaje drugih osoba. 1 2 3

Nemiran/na je, pretjerano aktivan/na, ne moæe stajati mirno dugo vremena. 1 2 3

»esto se æali na glavobolju, bol u trbuhu ili muËnine. 1 2 3

Rado dijeli s drugom djecom (slatkiπe, igraËke, olovke i sl.). 1 2 3

»esto ima napade gnjeva ili pokazuje da je nagle naravi. 1 2 3

Radije je sam/a, sklon/a je da se igra sam/a. 1 2 3

Uglavnom je posluπan/na, u pravilu napravi πto roditelj zahtijeva. 1 2 3

Puno brine, Ëesto izgleda zabrinut/a. 1 2 3

Spreman/na je pomoÊi ako je netko ozlijeen, uzrujan ili se osjeÊa loπe. 1 2 3

Neprestano se vrpolji i/ili meπkolji. 1 2 3

Ima najmanje jednog dobrog prijatelja. 1 2 3

»esto se svaa s drugom djecom ili je nasilan/na prema drugoj djeci. 1 2 3

»esto je nesretan/na, pokunjen/na ili plaËan/na. 1 2 3

Druga djeca ga/ju uglavnom vole. 1 2 3

Lako se zbuni, lako gubi koncentraciju. 1 2 3

Nervozan/na u novim situacijama, “dræi” se odraslih, lako gubi pouzdanje. 1 2 3

Ljubazan/na prema mlaoj djeci. 1 2 3

»esto se svaa s odraslima. 1 2 3

Druga djeca ga/ju zadirkuju ili su nasilni prema njemu/njoj. 1 2 3

»esto samoinicijativno pomaæe drugima (roditeljima, nastavnicima, drugoj djeci). 1 2 3

Moæe stati i razmisliti o stvarima prije nego ih uËini. 1 2 3

Moæe biti zloban prema drugima. 1 2 3Bolje se slaæe s odraslima nego s drugom djecom. 1 2 3

Ima puno strahova, lako se prestraπi. 1 2 3

Provodi zadatke do kraja, ima dobar raspon paænje. 1 2 3




U cjelini, mislite li da Vaπe dijete ima poteπkoÊe na jednom ili viπe navedenih podruËja: osjeÊaji,

koncentracija, ponaπanje ili dobri odnosi s drugim osobama? OznaËite znakom + odgovarajuÊi

odgovor.

NemapoteπkoÊa

Da, ima manjepoteπkoÊe

Da, ima ozbiljnijepoteπkoÊe

Da, ima vrlo ozbiljnepoteπkoÊe

Ako ste odgovorili da ima poteπkoÊe, molimo Vas da odgovorite na pitanja koja slijede o tim poteπkoÊama.

Koliko su dugo te poteπkoÊe prisutne?•

KraÊe od mjesec dana 1 − 5 mjeseci 5 − 12 mjeseci Duæe od godine dana

Uzruja li se ili uznemiri dijete zbog tih poteπkoÊa?•

UopÊe ne Malo PriliËno Veoma

Ometaju li te poteπkoÊe svakodnevni æivot Vaπeg djeteta u sljedeÊim podruËjima?•


Život u kuÊi

Prijateljstva

UËenje

Slobodne aktivnosti

OptereÊuju li te poteπkoÊe Vas ili obitelj u cjelini?•


Potpis:

Datum:

Majka/otac/ostalo (molimo precizirajte):




UPITNIK SNAGA I POTEŠKO∆A DJETETA (4 − 16 godina)

Ispunjava skrbnik djeteta

Ime djeteta:

Datum roenja: Spol djeteta M Ž

Za svaku tvrdnju molimo Vas da zaokruæite broj koji oznaËava vaπe slaganje s odreenom tvrdnjom: 1 − nije

istina, 2 − djelomiËno je istina, 3 − istina je. Pomoglo bi nam da na sve tvrdnje odgovorite najbolje πto moæete,

Ëak iako niste potpuno sigurni ili Vam se tvrdnje Ëine pomalo neobiËne. Molimo Vas da odgovore temeljite na

ponaπanju djeteta u proteklih 6 mjeseci.

Obazriv/a je za osjeÊaje drugih osoba. 1 2 3

Nemiran/na je, pretjerano aktivan/na, ne moæe stajati mirno dugo vremena. 1 2 3

»esto se æali na glavobolju, bol u trbuhu ili muËnine. 1 2 3

Rado dijeli s drugom djecom (slatkiπe, igraËke, olovke i sl.). 1 2 3

»esto ima napade gnjeva ili pokazuje da je nagle naravi. 1 2 3

Radije je sam/a, sklon/a je da se igra sam/a. 1 2 3

Uglavnom je posluπan/na, u pravilu napravi πto roditelj zahtijeva. 1 2 3

Puno brine, Ëesto izgleda zabrinut/a. 1 2 3

Spreman/na je pomoÊi ako je netko ozlijeen, uzrujan ili se osjeÊa loπe. 1 2 3

Neprestano se vrpolji i/ili meπkolji. 1 2 3

Ima najmanje jednog dobrog prijatelja. 1 2 3

»esto se svaa s drugom djecom ili je nasilan/na prema drugoj djeci. 1 2 3

»esto je nesretan/na, pokunjen/na ili plaËan/na. 1 2 3

Druga djeca ga/ju uglavnom vole. 1 2 3

Lako se zbuni, lako gubi koncentraciju. 1 2 3

Nervozan/na u novim situacijama, “dræi” se odraslih, lako gubi pouzdanje. 1 2 3

Ljubazan/na prema mlaoj djeci. 1 2 3

»esto se svaa s odraslima. 1 2 3

Druga djeca ga/ju zadirkuju ili su nasilni prema njemu/njoj. 1 2 3

»esto samoinicijativno pomaæe drugima (roditeljima, nastavnicima, drugoj djeci). 1 2 3

Moæe stati i razmisliti o stvarima prije nego ih uËini. 1 2 3

Moæe biti zloban prema drugima. 1 2 3Bolje se slaæe s odraslima nego s drugom djecom. 1 2 3

Ima puno strahova, lako se prestraπi. 1 2 3

Provodi zadatke do kraja, dobar raspon paænje. 1 2 3




U cjelini, mislite li da Vaπe dijete ima poteπkoÊe na jednom ili viπe navedenih podruËja: osjeÊaji,

koncentracija, ponaπanje ili dobri odnosi s drugim osobama? OznaËite znakom + odgovarajuÊi

odgovor.

NemapoteπkoÊa

Da, ima manjepoteπkoÊe

Da, ima ozbiljnijepoteπkoÊe

Da, ima vrlo ozbiljnepoteπkoÊe

Ako ste odgovorili da ima poteπkoÊe, molimo Vas da odgovorite na pitanja koja slijede o tim poteπkoÊama.

Koliko su dugo te poteπkoÊe prisutne?•

KraÊe od mjesec dana 1 − 5 mjeseci 5 − 12 mjeseci Duæe od godine dana

Uzruja li se ili uznemiri dijete zbog tih poteπkoÊa?•


Ometaju li te poteπkoÊe svakodnevni æivot Vaπeg djeteta u sljedeÊim podruËjima?•


Život u kuÊi

Prijateljstva

UËenje

Slobodne aktivnosti

OptereÊuju li te poteπkoÊe Vas ili obitelj u cjelini?•


Potpis:

Datum:

Majka/otac/ostalo (molimo precizirajte):




SAMOISKAZ SNAGA I POTEŠKO∆A DJECE/MLADIH (11 − 16 godina)

Molimo te da proËitaπ upitnik paæljivo. Za svaku tvrdnju zaokruæi broj za koji misliπ da te najviπe opisuje. Pomoglo

bi nam ako bi zaokruæio/la brojeve uz svaku tvrdnju, Ëak iako ti se neke Ëine pomalo neobiËne.

Kako se zoveπ?

Koliko imaπ godina? Spol djeteta M Ž

Pokuπavam biti ljubazan/na s drugim osobama. Stalo mi je do njihovih osjeÊaja. 1 2 3

Nemiran/na sam, ne mogu stajati mirno dugo vremena. 1 2 3

»esto me boli glava, trbuh ili imam muËnine. 1 2 3

ObiËno dijelim s drugima (hranu, igre, olovke i sl.). 1 2 3

»esto se jako naljutim i izgubim æivce. 1 2 3

Uglavnom sam sama/sam. NajËeπÊe se igram sam/a. 1 2 3

Uglavnom radim πto mi se kaæe. 1 2 3

Puno se brinem. 1 2 3

Spreman/na sam pomoÊi ako je netko ozlijeen, uznemiren ili se osjeÊa loπe. 1 2 3

Neprestano se vrpoljim i/ili meπkoljim. 1 2 3

Imam jednog ili viπe dobrih prijatelja. 1 2 3

Borben/a sam. Mogu uËiniti da druge osobe rade πto æelim. 1 2 3

»esto sam nesretan/na, pokunjen/na ili plaËan/na. 1 2 3

Moji vrπnjaci me uglavnom vole. 1 2 3

Lako se zbunim, lako gubim koncentraciju. 1 2 3

Nervozan/na sam u novim situacijama, lako gubim pouzdanje. 1 2 3

Ljubazan/na sam prema mlaoj djeci. 1 2 3

»esto sam optuæivan/na da laæem ili varam. 1 2 3Druga djeca me zadirkuju ili su nasilna prema meni. 1 2 3

»esto dobrovoljno pomaæem drugima (roditeljima, nastavnicima, drugoj djeci). 1 2 3

Razmislim o stvarima prije nego ih uËinim. 1 2 3

Uzimam stvari koje nisu moje iz kuÊe, πkole ili drugdje. 1 2 3

Bolje se slaæem s odraslima nego s vrπnjacima. 1 2 3

Imam puno strahova, lako se prestraπim. 1 2 3

Provodim zadatke do kraja, moja paænja je dobra. 1 2 3




U cjelini, misliπ li da imaπ poteπkoÊe na jednom ili viπe od navedenih podruËja: osjeÊaji, koncentracija, ponaπanje

ili dobri odnosi s drugim osobama.

Nemam

poteπkoÊa

Imam − manje

poteπkoÊe

Imam − ozbiljnije

poteπkoÊe

Imam − vrlo

ozbiljne poteπkoÊe

Ako si odgovorio/la da imaπ poteπkoÊe, molimo da odgovoriπ na pitanja koja slijede o tim poteπkoÊama.

Koliko dugo su te poteπkoÊe prisutne?•

KraÊe od mjesec dana 1 − 5 mjeseci 5 − 12 mjeseci Duæe od godinu dana

Uzrujaπ li se ili uznemiriπ zbog tih poteπkoÊa?•

UopÊe ne Malo PriliËno Jako

Ometaju li te poteπkoÊe tvoj svakodnevni æivot u sljedeÊim podruËjima?•

UopÊe ne Malo PriliËno JakoŽivot u kuÊi

Prijateljstva

UËenje u πkoli

Slobodne aktivnosti

Oteæavaju li te poteπkoÊe æivot osobama oko tebe (obitelji, prijateljima, uËiteljima i sl.)?•

UopÊe ne Malo PriliËno Jako

Potpis: Datum:




UPITNIK SNAGA I POTEŠKO∆A DJETETAProtokol za struËnjake − lista za provjeru/formiranje rezultata

Redni broj pitanja/podruËje Bodovanje

prosocijalno ponaπanje 0 1 2

hiperaktivnost 0 1 2

emocionalni simptomi/problemi 0 1 2


problemi ponaπanja 0 1 2

problemi s vrπnjacima 0 1 2
























Protokol za struËnjake

Ime djeteta:

Godine djeteta: Spol djeteta M Ž

Upitnik je ispunio:

Skrbnik:

UËitelj:

Dijete:

Problemi ponaπanja Male poteπkoÊe

/potrebe

Umjerene

poteπkoÊe/potrebe

Izrazite poteπkoÊe

/potreba

Roditelj/skrbnik 0−2 3 4−10

UËitelj 0−2 3 4−10

Dijete 0−3 4 5−10

Hiperaktivnost Male poteπkoÊe/potrebe

UmjerenepoteπkoÊe/potrebe

Izrazite poteπkoÊe/potreba


UËitelj 0−5 6 7−10

Dijete 0−5 6 7−10

Emocionalni simptomi Male poteπkoÊe

/potrebe

Umjerene

poteπkoÊe/potrebe


/potreba


UËitelj 0−4 5 6−10

Dijete 0−5 6 7−10

Problemi s vrπnjacima Male poteπkoÊe

/potrebe

Umjerene

poteπkoÊe/potrebe


/potreba


UËitelj 0−3 4 5−10Dijete 0-3 4-5 6-10




Prosocijalno ponaπanje Male poteπkoÊe

/potrebe

Umjerene

poteπkoÊe/potrebe


/potreba

Roditelj/skrbnik 6-10 5 0 − 4

UËitelj 6-10 5 0 − 4

Dijete 6-10 5 0 − 4

Ukupne poteπkoÊe Male poteπkoÊe

/potrebe

Umjerene

poteπkoÊe/potrebe


/potreba

Roditelj/skrbnik 0 − 13 14 − 16 17 - 40

UËitelj 0 − 11 12 − 15 16 - 40

Dijete 0 − 15 16 − 19 20 - 40


Lista rezultata

PROBLEMI

PONAŠANJA

HIPERAKTIVNOST EMOCIONALANI

SIMPTOMI

PROBLEMI S

VRŠNJACIMAPROSOECIJALNOPONAŠANJA

Ukupno




IZRAŽAVANJE OSJE∆AJA DJETETAJane F. Gilgun, 2000.

UPUTA

Procjenjivanje na ovom upitniku usmjereno je na emocionalni status djeteta. Vodite raËuna da dijete istodobno

ne moæe biti ocjenjeno i na dijelu koji se odnosi na prednosti/zaπtitnike i na dijelu koji se odnosi na rizike.

Procjenjivanje se provodi u dva koraka. Prvo procijenite nalazi li se opisano ponaπanje djeteta u podruËju pred-

nosti ili u podruËju rizika, a zatim procijenite intenzitet. Temeljite svoje procjene na svim izvorima podataka o

djetetu koje imate. Prije nego poËnete s ispunjavanjem upitnika, navedite svoju procjenu (stavljanjem znaka

X) nalazi li se dijete pod visokim ili niskim rizikom odnosno je li otpornost djeteta visoka ili niska.

Ovaj upitnik primjeren je djeci u dobi od tri godine æivota ili starijoj. Lista je primjerena za procjenu prednosti/ potreba djece i u udomiteljstvu i u djeËjim domovima. Procjenu ne mora raditi nuæno struËnjak nego to moæe

i udomitelj.

Literatura:

Gilgun, J.F. (1996.) Emotional Expressiveness. A Guided Tour of Risk Assessment in Child Welfare. Third

Annual Child Welfare Conference: Risk and Strengths Assessments. University of Minnesota.




IZRAŽAVANJE OSJE∆AJA DJETETA

Datum:



Rizici: veliki mali


Primjer pitanja i bodovanja

4. Roditelji suosjeÊaju s djetetovim problemima Roditelji ne suosjeÊaju s djetetovim problemima

3 2 1 0 1 2 3

Opaska : Na svakoj tvrdnji zaokruæite samo jedan broj. Zaokruæivanje vrijednosti na strani PREDNOSTI znaËi

da dijete ima navedenu kvalitetu, a vrijednost od 3 do 1 izraæava stupanj prisutnosti te kvalitete kod djeteta.

Nasuprot tome, procjena na strani RIZICI znaËi da je kod djeteta prisutan navedeni rizik. Vrednovanje od 1

do 3 predstavlja procjenu ozbiljnosti te riziËne situacije. Npr. zaokruæena vrijednost 3 na strani RIZICI (sasvim

desno) u gornjem primjeru znaËi da roditelj/skrbnik uopÊe ne suosjeÊa s djetetovim problemima.


nepoznato/nije opaæeno


3 2 1 0 1 2 3

PREDNOSTI/ZAŠTITNICI RIZICI

1. Dijete pokazuje πirok raspon osjeÊaja, a ne samo

osnovne, npr. sreÊu, ljutnju, tugu.

Dijete pokazuje mali raspon osjeÊaja; pokazuje tek

osnovne osjeÊaje npr. sreÊu, ljutnju, tugu.

3 2 1 0 1 2 32. Dijete izraæava osjeÊaje rijeËima. Dijete ne izraæava osjeÊaje rijeËima.

3 2 1 0 1 2 3

3. Djetetovo izraæavanje osjeÊaja je primjereno

situaciji

Djetetovo izraæavanje osjeÊaja nije primjereno

situaciji.

3 2 1 0 1 2 3

4. Djetetovi osjeÊaji i reakcije su povezani s

dogaajima koji su im prethodili.

Djetetovi osjeÊaji i reakcije nisu povezani s

dogaajima koji su im prethodili.

3 2 1 0 1 2 3




5. Dijete moæe prepoznati πiroki raspon osjeÊaja kod

drugih.

Dijete ne moæe prepoznati πiroki raspon osjeÊaja kod

drugih.

3 2 1 0 1 2 3

6. Dijete suosjeÊa s osjeÊajima drugih. Dijete ne suosjeÊa s osjeÊajima drugih.

3 2 1 0 1 2 3

7. Dijete poπtuje osjeÊaje drugih; ne ruga im se, ne

zadirkuje ih i ne iskoriπtava druge.

Dijete ne pokazuje poπtovanje za osjeÊaje drugih;

ruga im se, zadirkuje ih i iskoriπtava.

3 2 1 0 1 2 3

8. Dijete ima u obitelji ili svom okruæenju osobu koja

potiËe prikladno izraæavanje osjeÊaja.

Dijete ima jako malo ili nema niti jednu osobu u

obitelji ili svom okruæenju koja potiËe prikladno

izraæavanje osjeÊaja.

3 2 1 0 1 2 3

9. Raspoloæenja djeteta su uravnoteæena; rijetko ima

nagle promjene raspoloæenja.

9. Raspoloæenja djeteta nisu uravnoteæena;

nagle promjene raspoloæenja uËestali su obrazac

ponaπanja.

3 2 1 0 1 2 3

10. Dijete dijeli s drugima osjeÊaje o emocionalno

snaænim dogaajima − bilo ugodnim ili bolnim.

Dijete ne dijeli osjeÊaje s drugima o emocionalno

snaænim dogaajima.

3 2 1 0 1 2 3

11. Dijete je emocionalno povezano s drugima. Dijete nije emocionalno povezano s drugima.

3 2 1 0 1 2 3

12. Dijete je paæljivo/osjetljivo prema drugima. 12. Dijete nije paæljivo/osjetljivo prema drugima.

3 2 1 0 1 2 3

13. Dijete nije povuËeno. Dijete je povuËeno.

3 2 1 0 1 2 314. Emocionalne reakcije djeteta u skladu su sa

zahtjevima situacije.

Emocionalne reakcije djeteta nisu u skladu sa

zahtjevima situacije: reagira pretjerano ili ne reagira,

iako bi to bilo za oËekivati.

3 2 1 0 1 2 3

15. Dijete prepoznaje kad njegova/njezina

emocionalna reakcija nije prikladna.

Dijete ne prepoznaje kad njegova/njezina

emocionalna reakcija nije prikladna.

3 2 1 0 1 2 3

16. Dijete se ispriËa za neprikladno izraæavanje

osjeÊaja.

Dijete se ne ispriËa za neprikladno izraæavanje

osjeÊaja.

3 2 1 0 1 2 3




LISTA ZA PROCJENU PRIVRŽENOSTIJane F. Gilgun, 2000.

UPUTA

Upitnik se koristi za opaæanje ponaπanja djece u javnoj/alternativnoj skrbi (udomiteljstvo, djeËji dom) prema

roditeljima i roditelja prema djeci za vrijeme njihovih posjeta, a u svrhu procjene pokazatelja privræenosti.1

Ispunite liste koje slijede tako da u odgovarajuÊu rubriku unesete znak + ako dijete odnosno roditelj tijekom

susreta pokazuje neko od sljedeÊih ponaπanja.

Postoje i druga ponaπanja koja ukazuju na sigurnu privræenost. Slobodno ih dodajte ovoj listi za procjenu. Što

je viπe ponaπanja opaæeno i oznaËeno, to je veÊa izvjesnost sigurne privræenosti. Ova lista za procjenu treba

se koristiti s drugim listama za procjenu te pri procjenjivanju i odluËivanju socijalnog radnika o smjeπtaju,

trajnosti i povratku djeteta u obitelj.

Literatura:

Gilgun, J.F. (1996.) Attachment Checklist. A Guided Tour of Risk Assessment in Child Welfare. Third Annual

Child Welfare Conference: Risk and Strengths Assessments. University of Minnesota.

1 Viπe o konceptu privræenosti i njegovom znaËaju za razvoj djece i djecu u javnoj skrbi nalazi se u broju 1 Ljetopisa socijalnog rada (2007.).




LISTA ZA PROCJENU PRIVRŽENOSTI

Ime djeteta:

Godine djeteta:

Spol djeteta

M

Ž


Mjesto procjene:

Tko je sve prisutan na susretu:

Ponaπanje djeteta prilikom susreta s MAJKOM DA NE

S veseljem iπËekuje dolazak majke.

Pokazuje zadovoljstvo kad se pozdravlja s majkom.

Pokazuje uznemirenost kad majka odlazi.

Pokazuje spremnost za interakciju s majkom.

PrivlaËi pozornost majke.

Pokazuje zadovoljstvo kad mu majka posveÊuje pozornost.

Surauje s majËinim zahtjevima.

Iskuπava nove stvari u prisutnosti majke.U kontaktu s majkom je neposredno, odaje dojam zadovoljstva, smije se.

Neπto drugo πto pokazuje da je sigurno privræeno majci?

Ako dijete ne pokazuje znakove privræenosti, opiπite kako se zapravo ponaπa prilikom susreta s majkom?

Ponaπanje djeteta prilikom susreta s OCEM DA NE

S veseljem iπËekuje dolazak oca.

Pokazuje zadovoljstvo kad se pozdravlja s ocem.

Pokazuje uznemirenost kad otac odlazi.

Pokazuje spremnost za interakciju s ocem.

PrivlaËi pozornost oca.

Pokazuje zadovoljstvo kad mu otac posveÊuje pozornost.

Surauje sa zahtjevima oca.Iskuπava nove stvari u prisutnosti oca.

U kontaktu s ocem je neposredno, odaje dojam zadovoljstva, smije se.




Neπto drugo πto pokazuje da je sigurno privræeno ocu?

Ako dijete ne pokazuje znakove privræenosti, opiπite kako se zapravo ponaπa prilikom susreta s

ocem?

Ponaπanje roditelja prilikom susreta s DJETETOM

(oznaËite znakom + ako je ponaπanje prisutno)

Majka Otac

Pokazuje spremnost i æelju za roditeljskom ulogom.

Pokazuje sposobnost da bude roditelj.

Dræi se dogovora oko dolazaka.

S veseljem iπËekuje susrete.

Dræi obeÊanja koja je dao/dala djetetu.

Pokazuje zadovoljstvo kad pozdravlja dijete.

Izgleda tuæno kad odlazi.

Na odgovarajuÊi naËin reagira kad dijete privlaËi pozornost.

Pokazuje interes za interakciju s djetetom za vrijeme susreta.

PrivlaËi pozornost djeteta.

Pokazuje zadovoljstvo kad mu dijete posveÊuje pozornost.

Pomaæe djetetu da izrazi osjeÊaje i æelje.

Pokazuje suosjeÊanje prema djetetovim osjeÊajima i æeljama.

Uspostavlja i dræi se ograniËenja.

Tjeπi i umiruje dijete kad je uznemireno.

Nastoji promijeniti okolnosti koje uznemiruju dijete.

Sudjeluje u aktivnostima koje su dobno primjerene djetetu.

Dozvoljava djetetu da samostalno Ëini neke dobno prikladne aktivnosti.

Odustaje od kontroliranja djeteta kada je u stanju neπto samostalno napraviti.

Ako roditelji ne pokazuju znakove privræenosti, opiπite kako se zapravo majka, a kako otac ponaπaju prilikom

susreta s djetetom?




UPITNIK UTJECAJA DJETETA NA OBITELJDonenberg, D. i Baker, B.L., 1993.

UPUTA

Upitnik je namijenjen roditeljima djece od 3 do 19 godina, pogotovo ukoliko postoji dojam da djeca oËituju

eksternalizirane i internalizirane probleme u ponaπanju, te neke druge razvojne smetnje.

Upitnik se sastoji od nekoliko podskala. Podskala pozitivnih osjeÊaja prema roditeljstvu ispituje pozitivne aspekte

roditeljstva, dok su preostalih pet podskala usmjerene na negativne aspekte roditeljstva. Skale su konstruirane

tako da veÊi rezultat ukazuje na veÊu izraæenost dimenzije koja se ispituje. Ukupni rezultat na podskali dobiva

se zbrojem rezultata na svim tvrdnjama koje pripadaju toj podskali.

Odgovori na tvrdnje od 1 do 48 se boduju kao: 0 = uopÊe ne, 1 = djelomiËno, 2 = priliËno, 3 = u potpunosti, stim da je rekodiranje (0=3, 1= 2, 2=1 i 3=0) potrebno za tvrdnje 14, 15, 34, 36 i 46. Odgovor na tvrdnju 49 se

boduje kao: A=0, B=1, C=2, D=3, E=4, F=5 i G=6, a na tvrdnju 50: A=6, B=5, C=4, D=3, E=2, F=1 i G=0. Ako su

zaokruæena dva odgovora, bodujte manje socijalno poæeljan odgovor. Ako odgovor nije zaokruæen, procijenite

rezultat na toj podskali na osnovu drugih odgovora. Šest podskala i njima pripadajuÊe tvrdnje su slijedeÊe:

socijalni æivot (16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 49), negativni osjeÊaji spram roditeljstva (1, 3, 5, 7, 9, 11, 13,

14, 15), pozitivni osjeÊaji spram roditeljstva (2, 4, 6, 8, 10, 12, 50), nancijski utjecaj (26, 27, 28, 29, 30, 31, 32),

utjecaj na brak (33, 34, 35, 36, 37, 38, 39) i utjecaj na drugu braÊu i sestre (40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48).

Podskale socijalni æivot i negativni osjeÊaji spram roditeljstva koreliraju 0,73, a korelacije s drugim podskalama

nisu preko 0,60.

Literatura:

Donenberg, D. i Baker, B.L. (1993) The Impact of Young Children With Externalizing Behaviors on Their Families,

Journal of Abnormal Psychology , 21, 179-198, Kluwer Academic/Plenum Publishers.




UPITNIK UTJECAJA DJETETA NA OBITELJ

Biti roditelj zna biti teπko i djeca imaju razliËit utjecaj na obitelj. Nas zanima kakav utjecaj ima Vaπe dijete na

Vaπu obitelj u usporedbi s djecom u drugim obiteljima. SljedeÊim pitanjima nastojimo razumjeti utjecaj djece

na razliËita podruËja obiteljskog funkcioniranja. Molimo Vas da zaokruæite odgovor koji najbolje opisuje vaπusituaciju, s obzirom na odnos izmeu Vas i Vaπeg jednog, konkretnog djeteta (odaberite i upiπite na koje se

dijete odnosi ispunjavanje upitnika).

Datum: Upitnik ispunjava: majka − otac

Ime, dob i spol djeteta:

Ime i prezime roditelja:

VAŠI OSJE∆AJI I STAVOVI O VAŠEM DJETETU

UsporeujuÊi s djecom i roditeljima djece koja

su iste dobi kao moje dijete…

Ne opisuje

moju

situaciju

Slabo opisuje

moju

situaciju

Preteæno

opisuje moju

situaciju

U potpunosti

opisuje

moju

situaciju

Moje je dijete pod veÊim stresom. 0 1 2 3

Ja viπe volim provoditi vrijeme sa svojim

djetetom.

0 1 2 3

Moje dijete viπe izraæava osjeÊaje

nezadovoljstva i ljutnje.

0 1 2 3

Moje dijete viπe izraæava osjeÊaje zadovoljstva

i ponosa.

0 1 2 3

Kad sam sa svojim djetetom, osjeÊam da sam

kao roditelj manje uËinkovit/a i sposoban/na.

0 1 2 3

Meni je lakπe igrati se i zabavljati sa svojim

djetetom.

0 1 2 3

Mene viπe brine ponaπanje mojeg djeteta. 0 1 2 3

OsjeÊam se viπe voljenim od strane svog

djeteta.

0 1 2 3

»ini mi se da nemam podrπku u nastojanjima

da se nosim s ponaπanjem svog djeteta.

0 1 2 3

OsjeÊam da zbog svog djeteta imam viπe

energije.

0 1 2 3

OsjeÊam da bih mogao/la biti bolji roditeljsvom djetetu.

0 1 2 3




Moje mi dijete pomaæe da imam viπe

pouzdanja u sebe kao roditelja.

0 1 2 3

OsjeÊam da bih trebao/la imati veÊu kontrolu

nad njegovim/njenim ponaπanjem.

0 1 2 3

Moje dijete najËeπÊe napravi ono πto æelim. 0 1 2 3

Uglavnom osjeÊam da se znam nositi s

ponaπanjem svog djeteta.

0 1 2 3

UTJECAJ VAŠEG DJETETA NA VAŠ SOCIJALNI ŽIVOT

UsporeujuÊi s djecom i roditeljima djece koja

su iste dobi kao moje dijete…

Ne opisuje

moju

situaciju

Donekle

opisuje

moju situaciju

Preteæno

opisuje moju

situaciju

U potpunosti

opisuje

mojusituaciju

U javnosti doæivljavam viπe neugodnosti zbog

ponaπanja svog djeteta.

0 1 2 3

Moja obitelj viπe izbjegava socijalna druæenja

(npr. javne dogaaje, restorane) zbog

njegovog/njenog ponaπanja.

0 1 2 3

Teæe je naÊi nekoga za Ëuvanje (dadilju) tko Êe

biti s njim/njom.

0 1 2 3

Zbog ponaπanja svog djeteta moja obitelj

rjee nego πto bih volio/voljela posjeÊuje

roake i prijatelje.

0 1 2 3

Moje dijete me viπe spreËava u provoenju

vremena s prijateljima.

0 1 2 3

OsjeÊam veÊu napetost kada sam s obitelji na

javnom mjestu jer sam zabrinut/a za njegovo/

njeno ponaπanje.

0 1 2 3

Viπe moram objaπnjavati drugima ponaπanjesvog djeteta.

0 1 2 3

Zbog ponaπanja svog djeteta manje

sudjelujem u aktivnostima zajednice.

0 1 2 3

Zbog ponaπanja svog djeteta rjee nego πto

bih volio/voljela imam u kuÊi goste.

0 1 2 3

Manje vodim svoje dijete u kupovinu i kad

idem obavljati neke sitne poslove.

0 1 2 3




UTJECAJ VAŠEG DJETETA NA VAŠU FINANCIJSKU SITUACIJU

UsporeujuÊi s djecom koja su iste dobi kao

moje dijete…

Ne opisuje

moju

situaciju

Slabo opisuje

moju

situaciju

Preteæno

opisuje moju

situaciju

U potpunosti

opisuje

mojusituaciju

Troπkovi podizanja mojeg djeteta su veÊi. 0 1 2 3

Troπkovi skrbi za moje dijete su veÊi. 0 1 2 3

Troπkovi hrane, odjeÊe i/ili igraËaka su veÊi. 0 1 2 3

VeÊi su troπkovi obnavljanja i/ili popravljanja te

zamjene stvari u kuÊi.

0 1 2 3

VeÊi su troπkovi lijeËenja, medicinske skrbi i/ili

zdravstvenog osiguranja.

0 1 2 3

VeÊi su troπkovi obrazovnih i psiholoπkih

usluga.

0 1 2 3

VeÊi su troπkovi rekreacijskih aktivnosti (npr.

glazba, plivanje, gimnastika).

0 1 2 3

AKO STE U BRAKU ILI ŽIVITE U IZVANBRA»NOJ ZAJEDNICI, ISPUNITE SLJEDE∆I SKUP PITANJA

(PITANJA 33-39). AKO NISTE U BRAKU, NASTAVITE S PITANJEM BROJ 40.

UTJECAJ VAŠEG DJETETA NA ODNOS S VAŠIM/OM PARTNEROM/ICOM

UsporeujuÊi s roditeljima djece koja su iste

dobi kao moje dijete…

Ne opisuje

moju

situaciju

Slabo opisuje

moju

situaciju

Preteæno

opisuje moju

situaciju

U potpunosti

opisuje

moju

situaciju

Moj partner/ica i ja se manje slaæemo u tome

kako odgajati dijete.

0 1 2 3

Moj partner/ica viπe podræava naËin na koji senosim s ponaπanjem svoga djeteta.

0 1 2 3

Dijete okreÊe mog partnera/icu i mene jedno

protiv drugog.

0 1 2 3

Podizanje djeteta je mojeg partnera/icu i mene

viπe zbliæilo.

0 1 2 3

Moje dijete uzrokuje viπe neslaganja izmeu

mene i mojeg partnera/ice.

0 1 2 3

Moj partner/ica manje podræava naËin na koji seja nosim s ponaπanjem svoga djeteta. 0 1 2 3

Podizanje djeteta je mojeg partnera/icu i mene

udaljilo jedno od drugog.

0 1 2 3




AKO IMATE JOŠ DJECE, NASTAVITE SA SLJEDE∆IM SKUPOM PITANJA (PITANJA 40 − 48). AKO NEMATE

VIŠE DJECE, NASTAVITE S PITANJEM BR. 49.

UTJECAJ VAŠEG DJETETA NA NJEGOVU/NJENU BRA∆U I SESTRE

UsporeujuÊi s djecom koja su iste dobi kao

moje dijete…

Ne opisuje

moju situaciju

Donekle

opisuje moju

situaciju

Preteæno

opisuje moju

situaciju

U potpunosti

opisuje

moju

situaciju

Druga djeca u obitelji viπe pomaæu u brizi za

njega/nju.

0 1 2 3

Moje dijete viπe spreËava svoju braÊu i sestre u

sudjelovanju u razliËitim aktivnostima.

0 1 2 3

Druga djeca u obitelji viπe se æale na njegovo/ njeno ponaπanje.

0 1 2 3

Druga djeca u obitelji osjeÊaju se neugodnije

zbog njegovog/njenog ponaπanja.

0 1 2 3

Moje je dijete viπe odbaËeno od strane svoje

braÊe i sestara.

0 1 2 3

Druga djeca u obitelji rjee pozivaju prijatelje

kuÊi zbog njegovog/njenog ponaπanja.

0 1 2 3

Druga djeca u obitelji viπe uæivaju u provoenjuvremena s njim/njom.

0 1 2 3

Moje dijete viπe uzima igraËke svoje braÊe i

sestara, bez traæenja dopuπtenja.

0 1 2 3

Moje dijete viπe trga i gubi igraËke svoje braÊe i

sestara.

0 1 2 3

OP∆A PITANJA

UsporeujuÊi s djecom iste dobi kao moje dijete, stupanj teæine æivota s njim/njom je:

A B C D E F G

Mnogo lakπi Lakπi Malo lakπi Otprilike

jednak

Malo teæi Teæi Mnogo teæi

UsporeujuÊi s djecom iste dobi kao moje dijete, utjecaj mog djeteta na naπu obitelj je:

A B C D E F G

Mnogo

negativniji

Negativniji Malo

negativniji

Otprilike

jednak

Malo pozitivniji Pozitivniji Mnogo

pozitivniji




RODITELJSKE

SPOSOBNOSTI




SKALA RODITELJSKOG STRESABerry, J.O. i Jones, W.H., 1995.

UPUTA

Skala mjeri stupanj doæivljenog stresa zbog roditeljstva i pokriva sljedeÊa podruËja: bliskost s djecom, za-

dovoljstvo roditeljskom ulogom, pozitivne i negativne emocije povezane s tom ulogom te takoer teπkoÊe

povezane s roditeljstvom.

Kako bi se dobio ukupan rezultat na skali roditeljskog stresa, rekodirajte odgovore za tvrdnje 1, 2, 5, 6, 7, 8, 17

i 18 te zatim zbrojite sve odgovore. Ukupni rezultat moæe se kretati od 18 do 90, s tim da viπi rezultat ukazuje

na veÊi stupanj doæivljenog roditeljskog stresa.

Literatura:

Berry, J.O. & Jones, W. (1995.) The Parental Stress Scale: Initial Psychometric Evidence, Journal of Social and

Personal Relationships, 12, 463-472.

Willford, A.; S.D. Calkins, S.P. & S.P.Keane (2007.) Predicting Change in Parenting Stress Across Early Childhood:

Child and Maternal Factors. Journal of Abnormal Child Psychology, 35 (2) 251.




SKALA RODITELJSKOG STRESA

SljedeÊe tvrdnje opisuju Vaπ doæivljaj i osjeÊaje spram roditeljstva. OdgovarajuÊi na pojedinu tvrdnju, imajte

u vidu kakav je tipiËan odnos izmeu Vas i Vaπeg djeteta/djece. Molimo zaokruæite broj koji najbolje odraæava

vaπ doæivljaj roditeljstva.

Datum: Upitnik ispunjava: majka − otac



Brojevi imaju sljedeÊa znaËenja:

1 = UopÊe se ne slaæem

2 = Ne slaæem se3 = Niti se slaæem, niti se ne slaæem

4 = Slaæem se

5 = U potpunosti se slaæem

1. Sretan/na sam u svojoj ulozi roditelja. 1 2 3 4 5

2. Malo je toga ili ne postoji niπta πto ne bih napravio/la za svoje dijete/djecu ako je

potrebno.

1 2 3 4 5

3. Briga za moje dijete/djecu ponekad zahtijeva viπe vremena i energije nego πto je imam. 1 2 3 4 5

4. Ponekad se brinem radim li za svoju djecu sve πto je potrebno. 1 2 3 4 5

5. OsjeÊam se bliskim/om svojem djetetu/djeci. 1 2 3 4 5

6. Uæivam provoditi vrijeme sa svojim djetetom/djecom. 1 2 3 4 5

7. Moje dijete/djeca pruæaju mi osjeÊaj da sam voljen/a. 1 2 3 4 5

8. »injenica da imam dijete/djecu pomaæe mi da na buduÊnost gledam pozitivno i

osjeÊam se sigurnije.

1 2 3 4 5

9. Moje dijete/djeca su veliki izvor stresa i uznemirenosti u mojem æivotu. 1 2 3 4 5

10. Zbog djeteta/djece imam malo slobodnog vremena i manju moguÊnost leæernijegæivota.

1 2 3 4 5

11. Dijete/djeca mi predstavljaju nancijski teret. 1 2 3 4 5

12. Zbog djeteta/djece mi je teπko uskladiti razliËite obaveze i odgovornosti. 1 2 3 4 5

13. Ponaπanje mojeg djeteta/djece je za mene Ëesto izvor neugode i stresa. 1 2 3 4 5

14. Kad bih mogao/mogla ponovno birati, moæda bih odluËio/la da nemam djece. 1 2 3 4 5

15. Previπe sam optereÊen/a odgovornostima roditeljstva. 1 2 3 4 5

16. Zbog toga πto imam dijete/djecu imao/la sam premalo moguÊnosti izbora i premalokontrole nad svojim æivotom.

1 2 3 4 5

17. Zadovoljan/na sam kao roditelj. 1 2 3 4 5

18. Uæivam u svojem djetetu/djeci. 1 2 3 4 5




UPITNIK SVAKODNIH BRIGA RODITELJACrnic, K.A. i Greenberg, M.T., 1990.

UPUTA

Rezultate prikupljene Upitnikom svakodnevnih briga roditelja (Parenting Daily Hassles − PDH) moguÊe je

bodovati na dva naËina:

MoguÊe je konstruirati dva glavna rezultata, s obzirom na skalu koju gledamo. Na skali frekvencije zbrajamo

zaokruæene frekvencije na svih 20 tvrdnji, pa je tako moguÊi raspon rezultata od 0 do 80. Na skali intenziteta

zbrajamo procjene intenziteta problema takoer za svih 20 tvrdnji te je moguÊi raspon ovih rezultata od 20

do 100.

MoguÊe je izraËunati rezultate u odnosu na dva razliËita faktora: a) izazovi (tvrdnje 2, 4, 8, 9, 11,12 i 16) i b) za-

daci roditeljstva (tvrdnje 1, 6, 7, 10, 13, 14, 17 i 20). Faktori se koriste samo za skalu intenziteta, a za svaki faktor

rezultat se dobiva tako da se zbroje procjene intenziteta problema na tvrdnjama koje pripadaju tom faktoru.

Uz to, u uputama je moguÊe mijenjati vremenski okvir na osnovu kojeg roditelj radi procjenu (npr. ‘’u posljed-

njih nekoliko dana’’, ‘’u posljednjih 6 mjeseci’’ i sl.). Vremenski okvir (dio upitnika koji je uvodno naznaËen

velikim slovima) postavlja sam struËnjak, ovisno o svrsi primjene te ga moæe mijenjati, ovisno o speciËnoj

primjeni.

Literatura:

Crnic, K.A. i Greenberg, M.T. (1990) Minor Parenting Stresses With Young Children, Child Development , 61,

str. 1628-1637, Society for Research in Child Development.




SVAKODNEVNE BRIGE RODITELJA

SljedeÊe tvrdnje opisuju situacije koje su uobiËajene u obiteljima s malom djecom i ponekad mogu svakod-

nevni æivot Ëiniti teπkim. Molimo Vas da proËitate svaku tvrdnju i zaokruæite koliko se Ëesto ona dogaa Vama

(nikada, rijetko, ponekad, Ëesto ili uvijek) te zatim zaokruæite koliko Vam je ta situacija predstavljala problemu POSLJEDNJIH NEKOLIKO TJEDANA. Ako imate viπe djece, ove situacije mogu ukljuËivati jedno dijete ili

svu djecu.

Datum: Upitnik ispunjava: majka − otac − struËnjak na temelju razgovora



KOLIKO SE TO »ESTODOGAĐA

N E M A P R O B L E M A

V E L I K I P R O B L E M

N i k a d a

R i j e t k o

P o n e k a d

» e s t o

U v i j e k

Stalno pospremanje nereda od igraËaka ili

hrane.

0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Dijete je “cendravo”, prigovara. 0 1 2 3 4 1 2 3 4 5TeπkoÊe kod hranjenja (izbirljivi su, æale se itd.) 0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Djeca ne sluπaju − ne æele raditi πto im se kaæe

bez gunanja.

0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Teπko je naÊi nekoga za Ëuvanje djeteta. 0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

DjeËji raspored aktivnosti (npr. rutina prije

πkole, popodnevna spavanja i dr.) nije u skladu

s vaπim potrebama ili potrebama kuÊanstva.

0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Svae ili tuËe izmeu braÊe i sestara, kojezahtijevaju posredovanje.

0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Djeca zahtijevaju da ih zabavljate ili da se igrate

s njima.

0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Djeca se opiru i bore s vama kada je rijeË o

odlasku u krevet.

0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Djeca se stalno vrte oko vas ometajuÊi

obavljanje kuÊanskih poslova.

0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Postoji potreba za stalnom brigom o tome gdjesu djeca i πto rade, odnosno treba ih stalno

nadgledati.

0 1 2 3 4 1 2 3 4 5




Djeca prekidaju razgovore odraslih. 0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Potreba za mijenjanjem planova zbog

nepredvidljivih djetetovih potreba.

0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Djeca se nekoliko puta dnevno zaprljaju, πtozahtjeva mijenjanje odjeÊe.

0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Nedostatak privatnosti (npr. u kupaonici). 0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

U javnosti je s djecom teπko iziÊi na kraj (npr. u

duÊanu, restoranu, trgovaËkom centru).

0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

TeπkoÊe u spremanju djece za izlazak i odlazak s

njima iz kuÊe na vrijeme.

0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

TeπkoÊe u ostavljanju djece kada naveËer

izlazite van, a netko ih Ëuva, odnosno u πkoli ilivrtiÊu.

0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Djeca imaju teπkoÊa s prijateljima (npr.

tuËnjave, neslaganja ili nepostojanje prijatelja).

0 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Nuænost obavljanja dodatnih poslova kako bi se

zadovoljile potrebe djece.

0 1 2 3 4 1 2 3 4 5




PROCJENA RODITELJSKIH SPOSOBNOSTI I IZVRŠAVANJA RODITELJSKIH ZADA∆ASladoviÊ Franz, 2006.

UPUTA

Upitnik Procjena roditeljskih sposobnosti temelji se na sedam srediπnjih roditeljskih funkcija (prilagoeno

prema Killen, 2001.) sa svrhom procjene koliko je svaki od roditelja ili drugih znaËajnih osoba koje skrbe za

dijete sposoban u ispunjavanju odreenog roditeljskog zadatka.

Upitnik ispunjava struËnjak na temelju razgovora i opaæanja u obitelji. Valja zaokruæiti broj kojim se procjenjuje

sposobnost pojedinog roditelja u izvrπavanju odreene zadaÊe (sintetska procjena). Zatim je potrebno u ostat-

ku kuÊice pojasniti i opisati kako se ta sposobnost/izvrπavanje zadaÊe oËituje (analitiËka procjena). Korisno je

navesti kako je odreeni podatak odnosno opservacija prikupljena (razgovorom s roditeljem, s djetetom, s

drugim struËnjakom, s drugom osobom iz socijalne mreæe obitelji, opaæanjem, uvidom u dokumentaciju itd.).Ako u kuÊanstvu æivi druga znaËajna osoba u roditeljskoj ulozi − zamjenska roditeljska gura, tada treba nju

procijeniti, npr. maÊeha, oËuh, teta, baka, djed ili netko drugi.




PROCJENA RODITELJSKIH SPOSOBNOSTI I IZVRŠAVANJA RODITELJSKIH ZADA∆A

Datum:

ProcjenjivaË:

Obitelj/dijete za koje se vrπi procjena:

0 = Ne æivi/nije u kontaktu s djetetom koji bi omoguÊio procjenu/obnaπanje funkcija

1 = Vrlo loπe

2 = Slabo

3 = Dobro

4 = Vrlo dobro

REALISTI»NO OPAŽANJE DJETETA

Majka: 0 1 2 3 4 Otac: 0 1 2 3 4 Netko drugi, tko:_____ 0 1 2 3 4

PRIHVA∆ANJE ODGOVORNOSTI ZA PREPOZNAVANJE DJETETOVIH POTREBA


POSTAVLJANJE REALISTI»NIH O»EKIVANJA O DJETETOVIM MOGU∆NOSTIMA SUO»AVANJA





UKLJU»IVANJE U POZITIVNU INTERAKCIJU S DJETETOM


SUOSJE∆ANJE S DJETETOM


DAVANJE PREDNOSTI ZADOVOLJENJU DJETETOVIH TEMELJNIH POTREBA


OBUZDAVANJE VLASTITOG BOLA I FRUSTRACIJE PRED DJETETOM


Dodatne napomene:




SKALA DOBROBITI RODITELJA/SKRBNIKA

UPUTA

PsihiËko zdravlje roditelja/skrbnika jest znaËajna komponenta sveobuhvatne obiteljske procjene. Postoji dokaz

da neki ljudi, kada govore o svom psihiËkom zdravlju, iskrenije odgovaraju u upitnicima nego u intervjuima

licem u lice. Upitnik omoguÊava roditelju/primarnom skrbniku priliku da se izrazi bez potrebe suoËavanja s

drugom osobom, koliko god ta osoba bila simpatiËna. Upitnik nije zamjena za dobar odnos, ali moæe pridonijeti

razvoju daljnjeg razgovora. Primjerna upitnika moæe biti posebno korisna kada roditelj osjeÊa da se njegovim

potrebama ne pridaje paænja.

Skalu su razvili Snaith i sur. (1978.), a odnosi se na Ëetiri aspekta dobrobiti: depresija, anksioznost te razdraæljivost

prema unutra i prema van. Korisniku se nude Ëetiri moguÊa odgovora na svaku Ëesticu.

OpÊenito se skala moæe primijeniti na svakoj odrasloj osobi koja je u kontaktu s djetetom Ëiji se razvoj i kon-

tekst procjenjuje. U praksi je to najËeπÊe glavni skrbnik (skrbnici). U pilot istraæivanju socijalni radnici utvrdili

su da je skala u viπe od polovice sluËaja primjene otvorila neka znaËajna pitanja. Takoer se pokazalo da je

depresija prisutna kod polovice sudionika, a anksioznost kod treÊine.

Socijalni radnici su pomoÊu skale saznali nove stvari u obiteljima koje su im dotada bile relativno nepoznate.

Pomogla im je da postanu svjesni potreba skrbnika i naglaπenih stresova, da se usmjere na roditeljske potrebe

i osjeÊaje. »ak kada su socijalni radnici poznavali roditelje od ranije, uspjeli su razjasniti podruËja na kojima

treba raditi, a napetost je oslabila. Fleksibilnost u koriπtenju moæe potaknuti razgovor o osjeÊajima o odnosu

izmeu roditelja i djece.

Izrazito je vaæno da osoba razumije zaπto treba ispuniti upitnik. Neki roditelji/skrbnici bit Êe zabrinuti da Êe im

otkrivanje psihiËkih poteπkoÊa smanjiti moguÊnost da dalje skrbe za dijete. Na primjer, moæe se objasniti da

mnogi skrbnici djece doæivljavaju znaËajan stres i da je ovo ispitivanje vaæno shvatiti kao provjeravanje je li

im pruæena odgovarajuÊa podrπka.

Najbolje je da skrbnik sam ispuni skalu u prisutnosti socijalnog radnika, ali se ispunjavanje takoer moæe oba-

viti i usmeno. Za ispunjavanje je potrebno otprilike deset minuta. Izrazito je vaæan razgovor koji slijedi nakon

ispunjavanja upitnika i tijekom kojeg treba ‘’uhvatiti znakove’’ kako se osoba osjeÊa.

Kao kod svakog instrumenta za procjenjivanje, pri interpretaciji se mora voditi raËuna o kontekstu s drugim

informacijama. Neki Êe ispitanici podcijeniti rastresenost, drugi Êe je preuveliËati. Visoki ili niski rezultat na

bilo kojoj skali ne znaËi da je prisutna znaËajna potreba. Najbolje je kada se skala koristi kao polaziπna toËka

razgovora. Unutarnja razdraæljivost moæe upuÊivati na moguÊnost samoozljeivanja. Vanjska razdraæljivost

poveÊava moguÊnost agresivnog ponaπanja prema djeci.

Slijedi prikaz naËina formiranja rezultata.




Depresija1. − Pitanja 1, 3, 5, 9 i 12 odnose se na depresiju. Dolje navedeni moguÊi odgovori odnose se na

odgovore s lijeva na desno (npr. za prvo pitanje OsjeÊam se veselo , odgovor Da, u potpunosti dobiva 0

bodova, odgovor Da, ponekad 1 bod, odgovor Baπ i ne 2 boda i odgovor UopÊe ne 4 boda. GraniËni bodovi

za ovu skalu su od 4 do 6, a sve iznad toga moæe ukazivati na problem u tom podruËju.

PITANJE 1 PITANJE 3 PITANJE 5 PITANJE 9 PITANJE 12

0, 1, 2, 3 3, 2, 1, 0 0, 1, 2, 3 3, 2, 1, 0 0, 1, 2, 3

Anksioznost2. − Pitanja 2, 7, 10, 14 i 17 odnose se na anksioznost. GraniËni bodovi za ovu skalu su od 6 do

8, a sve iznad toga moæe ukazivati na problem u tom podruËju.

PITANJE 2 PITANJE 7 PITANJE 10 PITANJE 14 PITANJE 17

0, 1, 2, 3 3, 2, 1, 0 3, 2, 1, 0 3, 2, 1, 0 0, 1, 2, 3

Razdraæljivost usmjerena na van3. − Pitanja 4, 6, 13 i 16 odnose se na vanjsku iritabilnost. GraniËni bodovi

za ovu skalu su od 5 do 7, a sve iznad toga moæe ukazivati na problem u tom podruËju.

PITANJE 4 PITANJE 6 PITANJE 13 PITANJE 16

3, 2, 1, 0 3, 2, 1, 0 0, 1, 2, 3 3, 2, 1, 0

Razdraæljivost usmjerena prema unutra4. − Pitanja 8, 11, 15 i 18 odnose se na unutarnju iritabilnost. GraniËni

bodovi za ovu skalu su od 4 do 6, a sve iznad toga moæe ukazivati na problem u tom podruËju.

PITANJE 8 PITANJE 11 PITANJE 15 PITANJE 18

3, 2, 1, 0 3, 2, 1, 0 3, 2, 1, 0 3, 2, 1, 0

Literatura:

Snaith, R.P., Constantopoulos, A.A., Jardine, M.Y. i McGufn, P. (1978.) A Clinical Scale for the Self-Assessment

of Irritability. British Journal of Psychiatry, 132, 163-171.




SKALA DOBROBITI RODITELJA/SKRBNIKA

Ovim upitnikom nastojimo ispitati kako ste se osjeÊali u proteklih nekoliko dana . Molimo Vas da proËitate svaku

tvrdnju i podcrtate odgovor koji najbolje opisuje kako se osjeÊate ili kako ste se osjeÊali u proteklih nekoliko

dana. Molimo Vas da ispunite cijeli upitnik.

1. OsjeÊam se veselo.

Da, u potpunosti Da, ponekad Baπ i ne UopÊe ne

2. Lako mi je sjesti i opustiti se.


3. Moj apetit je...

Jako slab Dosta slab Dosta dobar Jako dobar

4. Razdraæljiv/a sam, nagao/la i viËem na druge.


5. Mogu se smijati i zabavljati .


6. OsjeÊam da mogu izgubiti kontrolu i udariti ili povrijediti nekog.

Ponekad Povremeno Rijetko Nikad

7. Imam neugodan osjeÊaj u tijelu npr. uznemirenost u æelucu .

Da, u potpunosti Da, ponekad Ne baπ Ëesto UopÊe ne

8. Razmiπljam o samoozljeivanju.

Ponekad Ne jako Ëesto Gotovo nikad Nikada

9. Budan/na sam prije nego πto trebam ustati.

Dva sata ili viπe Oko jedan sat Manje od jednog sata UopÊe ne. Spavam do

vremena kad se trebam

ustati.

10. OsjeÊam se napeto.


11. OsjeÊam da si æelim uËiniti neπto πto Êe me povrijediti.


12. Zadræao/la sam svoje stare interese.

Da, veÊinu njih Da, neke od njih Ne, ne mnogo njih Ne, niti jedan

13. Strpljiv/a sam s drugim ljudima.

Cijelo vrijeme VeÊinu vremena Ponekad Gotovo nikad




14. Uplaπim se ili sam u panici bez nekog posebnog razloga.


15. Naljutim se na sebe i nazivam se pogrdnim ‘imenima’.


16. Ljudi me uzrujaju pa æelim zalupiti vratima ili urlati.

Da, Ëesto Da, ponekad Samo povremeno UopÊe ne

17. Mogu sam/a izaÊi van bez osjeÊaja tjeskobe.

Da, uvijek Da, ponekad Ne, ne Ëesto Ne, nikad ne mogu

18. U posljednje vrijeme sam se ljutio/la na sebe.

Jako Dosta Ne previπe UopÊe ne




EVALUACIJA

RADA




SKALA ZADOVOLJSTVA KORISNIKA SOCIJALNIM RADNIKOM I SKALA ZADOVOLJSTVAKORISNIKA VODITELJEM MJERE NADZORA NAD IZVRŠENJEM RODITELJSKE SKRBIKapp i Vela, 2004.

UPUTA

Upitnik ispunjavaju roditelji − korisnici socijalne skrbi Ëije je dijete izdvojeno iz obitelji ili tijekom provedbe neke

od blaæih mjera obiteljsko-pravne zaπtite djece. U Skali zadovoljstva korisnika voditeljem mjere nadzora nalaze

se sve Ëestice kao i u originalnom upitniku, a koje obuhvaÊaju i zadovoljstvo korisnika nadleænim socijalnim

radnikom (ako on nije ujedno voditelj mjere nadzora) dakle onim socijalnim radnikom koji skrbi za obitelj.

Rezultat se dobiva zbrajanjem svih zaokruæenih odgovora, pri Ëemu veÊi broj bodova ukazuje na veÊe zado-

voljstvo korisnika dobivenim uslugama i radom socijalnog radnika odnosno voditelja mjere.

Literatura:

Kapp, S.A. & Vela, R.H. (2004.) The unheard client: Assessing the satisfaction of parents of children in foster

care. Child and Family Social Work, 9, 197-206.




SKALA ZADOVOLJSTVA KORISNIKA NADLEŽNIM SOCIJALNIMRADNIKOM I CENTROM ZA SOCIJALNU SKRB

Datum: Korisnik - procjenjivaË:

Socijalni radnik:

Ime i dob djece:

Molimo zaokruæite broj koji najbolje odraæava vaπe miπljenje. Brojevi imaju sljedeÊa znaËenja:

1 = Ne slaæem se, 2 = Niti se slaæem niti se ne slaæem, 3 = Slaæem se

Moj socijalni radnik se ponaπao prema meni s poπtovanjem. 1 2 3

Moj socijalni radnik je bio jasan u tome πto oËekuje od mene i moje obitelji. 1 2 3

Moj socijalni radnik je radio zajedno sa mnom na tome da dobijem natrag svoju djecu/ zadræim

svoju djecu u obitelji.

1 2 3

Moj socijalni radnik mi je pomagao da se pripremim kad sam iπao/la na sastanke i na sud. 1 2 3

Na sastancima s drugim struËnjacima, moj socijalni radnik se zauzimao za mene i moju djecu. 1 2 3

Moj socijalni radnik je poπtivao moje vrijednosti i uvjerenja. 1 2 3

Da mogu, preporuËio/la bih svog socijalnog radnika drugim obiteljima koje trebaju pomoÊ. 1 2 3

Sve u svemu, zadovoljan sam sa svojim socijalnim radnikom. 1 2 3

CZSS je imao realistiËna oËekivanja od mene. 1 2 3

Sve u svemu, zadovoljan sam s uslugama koje sam primio/la od CZSS. 1 2 3

Da mogu, predloæio/la bih ovaj CZSS drugim obiteljima koje trebaju pomoÊ. 1 2 3

Moj socijalni radnik pitao me za miπljenje o mojim problemima i problemima moje obitelji. 1 2 3

Moj socijalni radnik pitao me za moje miπljenje o uslugama i sluæbama koje smo moja obitelj i

ja trebali.

1 2 3

Moj socijalni radnik me ukljuËio u donoπenje odluka. 1 2 3

CZSS ili moj socijalni radnik upoznali su me s mojim pravima. 1 2 3

Znao/la sam koga trebam nazvati ako sam osjetio/la da su moja prava ugroæena. 1 2 3

Usluge i sluæbe koje sam primio/la pomogle su mi/ pomoÊi Êe mi da zadræim svoju djecu u

obitelji/dobijem natrag svoju djecu.

1 2 3

Suradnja s CZSS je pomogla da se djece ne izdvoje iz moje obitelji. 1 2 3

CZSS je pomogao mojoj obitelji da bude bolja. 1 2 3

Moj socijalni radnik je poπtivao kulturno i etniËko porijeklo moje obitelji. 1 2 3

OsjeÊao/la sam se ugodno razgovarati s mojim socijalnim radnikom o povezanosti mojekulture i porijekla s mojom situacijom.

1 2 3

Moj socijalni radnik govorio je jezikom razumljivim za mene i moju obitelj. 1 2 3




SKALA ZADOVOLJSTVA KORISNIKA VODITELJEM MJERENADZORA NAD IZVRŠENJEM RODITELJSKE SKRBI

Datum:

Korisnik - procjenjivaË:

Voditelj mjere:

Ime i dob djece:

Molimo zaokruæite broj koji najbolje odraæava vaπe miπljenje. Brojevi imaju sljedeÊa znaËenja:

1 = Ne slaæem se, 2 = Niti se slaæem niti se ne slaæem, 3 = Slaæem se

Moj voditelj mjere nadzora se ponaπao prema meni s poπtovanjem. 1 2 3

Moj voditelj mjere nadzora je bio jasan u tome πto oËekuje od mene i moje obitelji. 1 2 3

Moj voditelj mjere nadzora radio je zajedno sa mnom na tome da dobijem natrag svoju djecu/

zadræim svoju djecu u obitelji.

1 2 3

Moj voditelj mjere nadzora mi je pomagao da se pripremim kad sam iπao/la na sastanke i na sud. 1 2 3

Na sastancima s drugim struËnjacima, moj voditelj mjere nadzora se zauzimao za mene i moju

djecu.

1 2 3

Moj voditelj mjere nadzora je poπtivao moje vrijednosti i uvjerenja. 1 2 3

Da mogu, preporuËio/la bih svog voditelja mjere nadzora drugim obiteljima koje trebaju pomoÊ. 1 2 3

Sve u svemu, zadovoljan sam sa svojim voditeljem mjere nadzora. 1 2 3

CZSS je imao realistiËna oËekivanja od mene. 1 2 3

Sve u svemu, zadovoljan sam s uslugama koje sam primio/la od CZSS. 1 2 3

Da mogu, predloæio/la bih ovaj CZSS drugim obiteljima koje trebaju pomoÊ. 1 2 3

Moj voditelj mjere nadzora pitao me za miπljenje o mojim problemima i problemima moje

obitelji.

1 2 3

Moj voditelj mjere nadzora pitao me za moje miπljenje o uslugama i sluæbama koje smo moja

obitelj i ja trebali.

1 2 3

Moj voditelj mjere nadzora me ukljuËio u donoπenje odluka. 1 2 3

Moj voditelj mjere nadzora me je upoznao s mojim pravima i naËinom provoenja mjere. 1 2 3

Znao/la sam koga trebam nazvati ako sam osjetio/la da su moja prava ugroæena. 1 2 3

Podrπka i pomoÊ koje sam primio/la od voditelja pomogle su mi/Êe mi pomoÊi da zadræim svoju

djecu u obitelji.

1 2 3

Suradnja s voditeljem je pomogla da djeca ne budu izdvojena iz moje obitelji. 1 2 3

Voditelj je pomogao mojoj obitelji da bude bolja. 1 2 3




20. Moj voditelj mjere nadzora je poπtivao kulturno i etniËko porijeklo moje obitelji. 1 2 3

21. OsjeÊao/la sam se ugodno razgovarati s mojim voditeljem mjere nadzora o vezi izmeu moje

kulture i porijekla s mojom situacijom.

1 2 3

22. Moj voditelj mjere nadzora govorio je jezikom razumljivim za mene i moju obitelj. 1 2 3

23. Moj nadleæni socijalni radnik se odnosio prema meni s poπtovanjem. 1 2 3

24. Nadleæni socijalni radnik je napravio dobar posao objaπnjavajuÊi mi πto se oËekuje od mene. 1 2 3

25. Nadleæni socijalni radnik poπtivao je moje vrijednosti i uvjerenja. 1 2 3

26. Sve u svemu, zadovoljan/a sam s mojim nadleænim socijalnim radnikom. 1 2 3




DIJETE

Osiguravanje

i promicanje

dobrobiti

OBITELJSKI I OKOLINSKI »IMBENICI

z d r a v l j e o b r a z o v a n j e

e m o c i o n a l n i r a z v o j i p o n a š a n j e i d e n t i t e t

o b i t e l j s k i i s o c i j a l n i o d n o s i

s o c i j a l n a p r e z e n t a c i j a

v j e š t i n e s k r b i z a s e b e

o b i t e l j s k a

p o v i j e s t i

f u n k c

i o n i r a n j e

s t a n o v a n j e

z a

p o s l e n j e

p r i h o d i

o b i t e l j s k a

s o c i j a l n a

i n

t e g r a c i j a

r e s u r s i z a j e d n i c e

o s n o

v n a s

k r b

o s i g u r a v

a n j e

s i g u r n

o s t i

e m o c i o n

a l n a t o p

l i n a

p o t i c

a n j e

v o d s t v o

i p o s t a v

l j e n e

g r a n i c a

s t a b i l

n o s t

R O D

I T E L J S

K E S P O S O B N O S

T D J E T E T O V E

R A Z V O J N E

P O T R E B E

TROKUT PROCJENJIVANJA

instrumenti skale procjene dijete porodica.pdf

Documents