9-10GODINA CXXX

Zagreb

2006

[UMARSKI LISTHRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO

UDC 630*ISSN

0373–1332CODENSULIAB

RIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA^EMU SLU@E NA[I NACIONALNI PARKOVI

U posljednjem broju ~asopisa NATIONALGEOGRAPHIC, izdanje za Hrvatsku, listopad 2006., u sadr`aju pre-vladava vi{e napisa o za{titi prirode, posebice o ameri~kim nacionalnim parkovima i vrlo zanimljivoj raspravi podnaslovima: Nacionalni parkovi u krizi, Ugro`ena uto~i{ta te napis pod naslovom Nali~je na{ih parkova. Prve dvijeteme odnose se na za{ti}ene povr{ine, posebice na nacionalne parkove u SAD-u, dok tre}a obra|uje dana{nje sta-nje na{ih nacionalnih parkova. Uzrok sadr`aja je prijedlog Bijele ku}e da smanji u prora~unu Slu`bi parkova SAD 100 milijuna USD odnosno 5 % uobi~ajenoga prora~una, za koji i ina~e u Slu`bi parkova smatraju da je za njihovo normalno funkcioniranjepotrebno jo{ 500.000 USD. Glavni razlog predlo`ene restrikcije zasigurno je 11. rujna te tro{kovi rata u Iraku. Namaje, me|utim, vrlo zanimljivo kako se u normalnim prilikama pona{ala Bijela ku}a koju je prije Busha vodio Clinton.Prema Clintonovoj administraciji za{tita prirode u nacionalnim parkovima je ugro`ena zbog zabavnih programakoji se organiziraju zbog posjetitelja, pa se isti zabranjuju. U svezi s ovom zabranom, prema za{titarima prirode ~ijeje mi{ljenje prevladalo: nacionalni parkovi ne mogu na sebe preuzeti sve potrebe za rekreacijom posjetiteljajer u tom smislu postoje razni drugi savezni, dr`avni, mjesni i privatni rekreacijski centri, koji }e mo}i omogu}itione vrste rekreacije kojima uglavnom nije mjesto u nacionalnim parkovima.Na~elo o~uvanja prirode koje je ~vrsto usmjerila Clintonova administracija u SAD-u `ivi i bori se usprkos veli-kih otpora onih koji smatraju kako treba postaviti pitanje “parkovi ili ljudi”? Iako je USA zemlja liberalnoga kapi-talizma, gdje kapital vodi glavnu rije~ za vjerovati je kako }e zemlja koja je osnovala prvi nacionalni park jo{ uXIX. stolje}u znati o~uvati svoju prirodu.A kako je s na{im nacionalnim parkovima ~itamo napis Ivone Lerman s vrlo uspje{nim fotografijama Stipe Su-ra}a, pod ve} navedenim naslovom: Nali~je na{ih parkova.Mi smo na najboljem putu da na{e nacionalne par-kove pretvorimo u turisti~ka sredi{ta, a posebno nas, kao {umarsku struku zuanimaju oni {umoviti. Tako je, pri-mjerice, poslovanje plitvi~koga parka podre|eno ugostiteljstvu i velikom pritisku posjetitelja tijekom ljetnih mjese-ci, koji se razmile po drvenim stazama naslonjenim na krhke sedrene barijere. Broj posjetitelja iz godine u godinuse pove}ava, a tijekom ljeta posti`e i vi{e od 10.000 dnevno. Sa stajali{ta za{tite {umskih ekosustava {ume su zapu{tene i umjesto da ih {umari {tite odr`avaju}i ih u stanjukoje pogoduje glavnome fenomenu, jezerima, prepu{tene su izgledu i strukturi {umskih sastojina iz vremena kad jeprije Domovinskoga rata ~itav etat plitvi~kih {uma sje~en na 1/3 {umske povr{ine. Devastacija se ne mo`e popravi-ti prepu{tanjem {ume prirodi, ve} je potrebno ulo`iti puno {umskouzgojnoga i za{titarskoga rada. Hoteli i naselje za slu`benike izgra|eni su uz jezera, a otpad se odla`e unutar granice parka, {to one~i{}uje je-zersku vodu i ugro`ava sedrene barijere. To isto se doga|a u parku Krka, kojega one~i{}uju otpadne vode Drni{ai Knina. Krka pripada u najugro`enije {umovite parkove, budu}i da se broj posjetitelja svake godine pove}ava, a najvi{eje optere}ena okolica Skradinskoga buka.Kako zaklju~uje novinarka Lerman, penjanje na stijene Velike Paklenice smeta osjetljivim pticama, kao {to susivi sokol i sova u{ara, koje u sezoni penjanja napu{taju svoja gnijezda. Broj turista koji posje}uju park pove}avase, {to prema mi{ljenju odgovornih znano ugro`ava prirodu.[ume risnja~koga parka optere}ene su kiselim ki{ama, dok je mljetski park ugro`en po`arima koje {umari dobrodr`e pod kontrolom.Pomo}nik ministra u Upravi za za{titu prirode pri Ministarstvu kulture Zoran [iki} ka`e kako dr`ava `eli daparkovi velikim dijelom sami financiraju svoje programe, pa ako `ele imati dovoljno novca morat }e stremiti k po-ve}anju broja posjetitelja. Sli~no stajali{te ima, navodno i Europska unija. Znamo, me|utim, da to nikako ne ide uprilog za{titi prirode, {to je i dokazano u SAD-u.Bilo bi nu`no vi{e zaposliti {umarsku struku u {umovitim nacionalnim parkovima, gdje bi se postupci sa {umomprilagodili o~uvanju i prirodnosti {umskih ekosustava u konkretnim stani{tima. Postupalo bi se prema zajedni~ki do-govorenim programima u ~ijem dono{enje sudjeluju botani~ari, zoolozi, {umari, hidrolozi, geolozi i eksperti za tu-rizam i rekreaciju. U programima bi se u potpunosti po{tivala sva ekolo{ka na~ela – odr`ivi razvoj, o~uvanje prirod-nosti, biolo{ke raznolikosti i genetskoga fonda. Dogovoreni manji dio {ume prepustio bi se u potpunosti prirodnomerazvoju, ~iji pojedini razvojni stadiji, primjerice starenja i raspadanja, nepovoljno i vrlo dugo djeluje na krajobraz.Takvi {umarski ekolo{ki postupci donijeli bi i financijsku korist, prakti~ki bez nepovoljnoga utjecaja na {umskiekosustav, izbjegavaju}i po prirodu opasno pove}anje broja posjetitelja. Sjetimo se kako su {ume u na{im nacional-nim parkovima u pro{losti dobro njegovali i o~uvali {umari. U tako organiziranom parku bilo bi mjesta i za eksten-zivno poljodjelstvo koje kori{tenjem livada podr`ava biolo{ku raznolikost izvan {ume.

Prof. dr. sc. Branimir Prpi}Naslovna stranica – Front page:Gospina papu~ica (Cypripedium calceolus L.)Lady’s Slipper(Foto – Photo: Radovan Kranj~ev)Naklada 1870 primjeraka

UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332CODEN SULIAB

[ U M A R S K I L I S TZnanstveno-stru~no i stale{ko glasilo Hrvatskoga {umarskog dru{tva

Journal of the Forestry Society of Croatia – Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins – Revue de la Société forestière croateUre|iva~ki savjet:

1. Dalibor Bakran, dipl. ing.2. Davor Beljan, dipl. ing.3. Dr. sc. Miroslav Benko4. Stjepan Bla`i~evi}, dipl. ing.5. Mr. sc. Miroslav Brnica6. Davor Butorac, dipl. ing.7. Mr. sc. Zoran \ur|evi}8. Dr. sc. Ivica Grbac9. Dubravko Hodak, dipl. ing.

10. Hranislav Jakovac, dipl. ing.11. Mr. sc. Petar Jurjevi}

predsjednik12. ^edomir Kri`mani}, dipl. ing.13. Mr. sc. Josip Malnar14. Dr. sc. Josip Margaleti}15. Ivan Matasin, dipl. ing.16. Akademik Slavko Mati}17. Vlatko Petrovi}, dipl. ing.

18. Dragomir Pfeifer, dipl. ing.19. Prof. dr. sc. Branimir Prpi}20. Emilija Seidl, dipl. ing.21. Krunoslav Szabo, dipl. ing.22. Dra`en [trkovi}, dipl. ing.23. Branko Trifunovi}, dipl. ing.24. Oliver Vlaini}, dipl. ing.25. Zdravko Vukeli}, dipl. ing.

^lanovi Ure|iva~kog odbora iz inozemstvaProf. dr. sc. Vladimir Beus, Bosna i HercegovinaProf. dr. sc. Vjekoslav Glava~, Njema~kaProf. dr. sc. Emil Klimo, ^e{kaDoc. dr. sc. Bo{tjan Ko{ir, Slovenija

Dr. sc. Konrad Pintari}, prof. em., Bosna i HercegovinaProf. dr. sc. Milan Saniga, Slova~kaDr. sc. Martin Schneider-Jacoby, Njema~kaProf. dr. sc. Iztok Winkler, Slovenija

Glavni i odgovorni urednik – prof. dr. sc. Branimir Prpi}Tehni~ki urednik – Hranislav Jakovac, dipl. ing. {um.Lektor – Dijana Sekuli}-Bla`ina

Znanstveni ~lanci podlije`u me|unarodnoj recenziji.Recenzenti su doktori {umarskih znanosti u Hrvatskoj, Slo-va~koj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredni{tva.^asopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.

Na osnovi mi{ljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »[umarski list« smatra se znanstvenim ~asopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (~lanak 57. g.)

1. [umski ekosustaviProf. dr. sc. Joso Vukeli}, urednik podru~ja[umarska fitocenologijaUrednici znanstvenih grana:Izv. prof. dr. sc. Jozo Franji}, {umarska botanika i fiziologija {umskoga drve}aDoc. dr. sc. Marilena Id`ojti}, dendrologijaDr. sc. Joso Gra~an, genetika i oplemenjivanje {umskoga drve}aIzv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, {umarska pedologijai ishrana {umskoga drve}aIzv. prof. dr. sc. Marijan Grube{i}, lovstvo2.Uzgajanje {uma i hortikulturaAkademik Slavko Mati}, urednik podru~jaSilvikulturaUrednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc. Zvonko Seletkovi}, ekologija i biologija {uma,bioklimatologijaDr. sc. Stevo Orli}, {umske kultureDr. sc. Vlado Topi}, melioracije kr{a, {ume na kr{uDoc. dr. sc. IgorAni}, uzgajanje prirodnih {uma, urbane {umeDoc. dr. sc. Ivica Tikvi}, mikoriza i alelopatijaDoc. dr. sc. Milan Or{ani}, sjemenarstvo i rasadni~arstvo,Doc. dr. sc. @eljko [panjol, za{ti}eni objekti prirode, hortikulturaProf. em. dr. sc. Branimir Prpi}, ekologija i njega krajolika,op}ekorisne funkcije {uma3. Iskori{tavanje {umaProf. dr. sc. Ante Krpan, urednik podru~jaIskori{tavanje {umaUrednici znanstvenih grana:Doc. dr. sc. Dragutin Pi~man, {umske prometnice

Izv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mehanizacija u {umarstvuProf. em. dr. sc. Marijan Bre`njak, pilanska prerada drvaDoc. dr. sc. Slavko Govor~in, nauka o drvu, tehnologija drva 4. Za{tita {uma Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik podru~jaFitoterapeutska sredstva za{tite {umaUrednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc. Milan Glava{, {umarska fitopatologija,integralna za{tita {umaIzv. prof. dr. sc. Boris Hra{ovec, {umarska entomologijaDoc. dr., sc. Stjepan Margaleti}, za{tita od sisavaca (mammalia) Mr. sc. Petar Jurjevi}, {umski po`ari 5. Izmjera i kartiranje {umaIzv. prof. dr. sc. Renata Pernar, urednik podru~jaDaljinska istra`ivanja i GIS u {umarstvu Urednici znanstvenih grana:Doc. dr. sc. Mario Bo`i}, izmjera {uma Dr. sc. Vlado Ku{an, izmjera terena s kartografijomDoc. dr. sc. Anamarija Jazbec, biometrika u {umarstvu6.Ure|ivanje {uma i {umarska politikaIzv. prof. dr. sc. Juro ^avlovi}, urednik podru~jaUre|ivanje {uma Urednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc. Rudolf Sabadi, marketing u {umarstvuDoc. dr. sc. Stjepan Posavec, {umarska ekonomikaIzv. prof. dr. sc. Ivan Martini}, organizacija u {umarstrvuBranko Me{tri}, dipl. ing. {um. informatika u {umarstvuHranislav Jakovac, dipl. ing. {um., stale{ke vijesti, bibliografija, {umarsko zakonodavstvo, povijest {umarstva

Uredni~ki odbor po znastveno-stru~nim podru~jima

SADR@AJ – CONTENTSIZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 188 (001)Vuk e l i } , J., D. R a c i } i D. B a r i ~ e v i } : [uma jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum

/Fukarek 1963/Trinajsti} 1983) u Vinodolskom zale|uPhytocoenosis of Silver Fir and Hop Hornbeam (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/Trinajsti} 1983) in the Hinterland of Vinodol 387

UDK 630* 442 (001)I d ` o j t i } , M., M. G l a v a { , M. Z e b e c , R. P e r n a r , P. B e u k , I. P r g i } : Intenzitet zaraze `utom

i bijelom imelom na podru~ju uprava {uma podru`nica Vinkovci i Nova Gradi{kaIntensity of Infection with Yellow Mistletoe and White-berried Mistletoe on the Area of the Forest Administrations Vinkovci and Nova Gradi{ka 399

PREGLEDNI ^LANCI – REVIEWSUDK 630* 812G r b a c , I., R. O j u r o v i } : Primjena nanotehnologije u industrijama baziranim na sektoru {umarstva

Nanotechnology Applications in the Forest-Based Industries 411STRU^NI ^LANCI – PROFESSIONAL PAPERSUDK 630* 188Tr i n a j s t i } , I.: Fitocenolo[ke zna~ajke as. Hippophao-Berberdetum Moor 1958

(Berberidion vulgaris) u HrvatskojPhytosociological Faetures of the Ass. Hippophao-Berberdetum Moor 1958 (Berberidion vulgaris) in Croatia 421

UDK 630* 424 + 429 + 48 (Quercus robur L.)Kap e c , D.: Utjecaj intenziteta su{enja, mikroreljefa i savske poplavne vode na stanje

i strukturu sastojina hrasta lu`njaka u gospodarskoj jedinici “@utica”The Influence of Dieback Intensity, Microrelief and Sava’s Flood Water on the Condition and the Structure Pedunculate Oak’s Stands in Management Unit “@utica” 425

ZA[TITA PRIRODE:A r a ~ , K.: Mali gnjurac (Tachybaptus ruficollis Pall.) 444K r a n j ~ e v, R.: • Gospina papu~ica 445

• Orhidejski noviteti u Istri 446• Dre`ni~ki lug i Dre`nica 448• Stajni~ko i Crna~ polje 450• Oko Pridvorja u Konavlima 452

NOVI DOKTORI ZNANOSTI:F r a n j i } , J. : Dr. sc. @eljko [kvorc, dipl. ing. {um. 454KNJIGE I ^ASOPISI:F r k o v i } , A.: Za{ti}ena prirodna ba{tina Primorsko-goranske `upanije 457G r o s p i } , F.: L’Italia forestale e montana 459ZNANSTVENI I STRU^NI SKUPOVI:G r b a c , I., R. O j u r o v i } : Me|unarodna konferencija o nanotehnologiji 461IZ POVIJESTI [UMARSTVA– PRIZNANJA:V l a i n i } , O.: Ivo Franjkovi} 464IZLO@BE:G r o s p i } , F.: Jesen u Lici – 8. tradicionalna izlo`ba 465IZ HRVATSKOGA [UMARSKOGA DRU[TVA:Dundov i } , J., D. D e l a ~ : Trodnevna stru~na ekskurzija u Austriju – Gradi{}e 467De l a ~ , D. : Zapisnik 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora H[D-a 472IN MEMORIAMPe l c e r , Z., A. F r k o v i } : Aleksandar Vernak, (1921–2006) 475Napomena: Uredni{tvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

[UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/Trinajsti} 1983) U VINODOLSKOM ZALE\U*PHYTOCOENOSIS OF SILVER FIR AND HOP HORNBEAM (Ostryo-Abietetum/

Fukarek 1963/Trinajsti} 1983) IN THE HINTERLAND OF VINODOLJoso VUKELI]1, Davor RACI]2 i Dario BARI^EVI]1

SA@ETAK: U radu se fitocenolo{ki analiziraju mje{ovite sastojine jele icrnoga graba (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/Trinajsti} 1983) u vinodol-skom zale|u. Iako su ve} istra`ivane (R a c 1995) u fitocenolo{kom smislu jeizostala cjelovita analiza i usporedba s ostalim podru~jima Hrvatske.Zajednica je predstavljena s deset snimaka na~injenih u o~uvanijim i suvisli-jim kompleksima na pribli`no 250 ha njezina rasprostranjenja i nadmorskimvisinama od 700 do 900 m. Ukupno su registrirane 84 vrste, prosje~no posnimci 41, a njihova sociolo{ka pripadnost relativno je slo`ena, {to su poka-zala i prija{nja istra`ivanja na Biokovu (Tr i n a j s t i } 1983, 1987). U odnosuna biokovske sastojine zabilje`ene su 54 nove vrste, a izostaje 46, me|u njimaPulmonaria visianii i Lonicera alpigena izdvojene kao svojstvene vrste asoci-jacije. U sloju drve}a dominira Abies alba, podstojno i Ostrya carpinifolia, au sloju grmlja pridolaze 34 vrste, bujno{}u dominiraju one termofilne svoj-stvene za red Quercetalia pubescentis. U sloju prizemnog ra{}a prevladavajumezofilne vrste reda Fagetalia i sveze Aremonio-Fagion i termofilna vrstaSesleria autumnalis. Tako|er je za vinodolske sastojine specifi~an pridolazakhrasta kitnjaka i nekih drugih vrsta slabije izra`ene socijalne pripadnosti imezofilnoga karaktera. Sastojine zajednice Ostryo-Abietetum su uglavnom za{titne panja~e traj-

no otvorenog sklopa i obrasta uglavnom oko 50 %.K l j u ~ n e r i j e ~ i : Ostryo-Abietetum, vinodolsko zale|e, florni sastav,

ekolo{ki uvjeti.

IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 188 (001)

[umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397

387

* ^lanak predstavlja pro{irenu i nadopunjenu verziju rada preda-noga u tisak za ~asopis – “Periodicum biologorum” na englesko-me jeziku1 Prof. dr. sc. Joso Vukeli}, doc. dr. sc. Dario Bari~evi}, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, HR-10000 Zagreb, Sveto{imunska 25² Dipl. ing. Davor Raci}, H[ U[P Senj, HR-3270 Senj, N. Suzana

UVOD – IntroductionTermofilna {uma obi~ne jele i crnoga graba (Ostryo-

Abietetum/Fukarek 1963/Trinajsti} 1983) zanimljiva je{umska zajednica koja nije dovoljno istra`ena i analizi-rana u stru~noj literaturi. Vi{e se raspravljalo o takso-nomskom statusu jele u toj zajednici (F u k a r e k 1964,B e r t o v i } i L o v r i } 1987, B o r z a n , L o v r i } i R a c1992, R a c , L o v r i } i S e k u l i } 1988, R a c i L o v r i }1992a i b, [ o l j a n 1986-87, 1990, Tr i n a j s t i } 1999),

a manje se posvetila pozornost rasprostranjenosti, stani-{tu i gra|i zajednice. Objavljeno je tek pet fitocenolo{-kih snimka iz Hrvatske s Biokova (Tr i n a j s t i } 1983,1987) {to uz dva iz Crne Gore (F u k a r e k 1963) nijedovoljno za njeno poznavanje. Zbog toga smo ju u vino-dolskom zale|u istra`ivali prvi puta 2000. godine (R a -c i } 2001) i drugi puta 2005. na pribli`no 250 ha i pred-stavljamo ju s deset fitocenolo{kih snimaka (slika 1).

Temeljni zadaci na{ih istra`ivanja bili su utvrditinjen florni sastav, sistematsku pripadnost, sinekolo{keuvjete rasta, podru~je rasprostranjenosti i usporeditiflorni sastav sastojina na Biokovu i u zale|u Vinodola.Pri tomu smo nastojali istra`ivanja interpretirati tako dase mogu primijeniti u {umarskoj praksi, u prou~avanju i

za{titi biolo{ke raznolikosti na{ih {uma te njihovomekolo{kom i socijalnom vrednovanju. Za potpuno razu-mijevanje obra|ene problematike donosimo kratak pre-gled dosada{njih istra`ivanja {ume jele s crnim grabom.

Na jugoistoku Europe Em (1962) prvi uo~ava da sejela javlja u sastavu termofilnih {uma crnoga graba, apotom F u k a r e k (1963) otkriva u Crnoj Gori crnogra-bove {ume u kojima obilno pridolazi i jela. Donosi iprve dvije fitocenolo{ke snimke ovakvih sastojina, teih je opisao kao subasocijaciju jele u kserotermnoj aso-cijaciji crnoga graba s jesenskom {a{ikom (Seslerio-Ostryetum abietetosum).

U Hrvatskoj su ovakve sastojine prvi puta otkrivenena Biokovu, u opsegu brdskog pojasa bukve, na nad-morskim visinama izme|u 850–980 m i to na kontinen-talnoj strani. K u { a n (1955, 1969), Ku { a n i K l a p k a(1964) istra`uju}i biljni pokrov Biokova ustanovljuju dajela izgra|uje mje{ovite sastojine s crnim grabom, zakoje smatraju da su poseban oblik reliktnih mediteran-

sko-montanskih {uma. Nakon toga Tr i n a j s t i } (1983)donosi tri fitocenolo{ke snimke te im pridru`uje dvijeod F u k a r e k a (1963) te na osnovi toga opisuje ovuzajednicu pod imenom Ostryo-Abietetum. Podre|uje juunutar reda Quercetalia pubescentis svezi Ostryo-Car-pinion, a kao svojstvene uzima vrste Abies alba, Loni-cera alpigena, Aremonia agrimonoides i Pulmonariavisianii. Takav opis i sistematika prihvatilii su i drugiautori, da bi 1999 Tr i n a j s t i } asocijaciju podvrgaoredu Fagetalia unutar razreda Querco-Fagetea, odnos-no da u “sklopu sveze Aremonio-Fagion pripadaju ter-mofilnom kompleksu obuhva}enom podsvezom Os-tryo-Fagenion”.

Istu zajednicu istra`uje i druga grupa istra`iva~a(Lov r i } i R a c 1987, R a c i L o v r i } 1987, R a c ,L ov r i } i S e k u l i } 1988, R a c i L o v r i } 1992a i b,R a c 1995) i u svojim radovima spominju sastojinejele i crnoga graba, osim na Biokovu, i na podru~ju Vi-nodola, te na srednjem Velebitu u podru~ju Dabarskih

J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397

388

Slika 1. Rasprostranjenost zajednice Ostryo-Abietetum na istra`ivanome podru~juFigure 1 Distribution of the association Ostryo-Abietetum in study area

J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397

389

kukova i na planini Po{tak kod Knina. Oni ovakve sas-tojine nazivaju imenom Ostryo-Abietetum pardei(Ku { a n 1964) L o v r i } 1975, smatraju}i da se tu radio posebnoj, na su{u otpornoj, “jadranskoj crnoj jeli” –Abies pardei Gaussen, a sastojine zajednice s crnimgrabom imaju drugu sistematiku, florni sastav i svoj-stvene vrste.

Iz svega navedenoga mo`emo zaklju~iti da su ter-mofilne jelove sastojine bile uo~ene na ~itavom podru-

~ju Dinarida od Slovenije do Makedonije, ali i da nijebilo njihovog sustavnog prou~avanja niti na razini Hr-vatske, pa vrlo malo znamo o flornom sastavu i o ras-prostranjenju ove {umske fitocenoze.

Istovremeno mnogo se vi{e raspravljalo o takso-nomskoj problematici jele koja raste u termofilnoj za-jednici s crnim grabom. Stajali{ta su razli~ita, no tonije predmet ovih istra`ivanja, pa upu}ujemo na rado-ve iz literaturnog popisa.

METODA ISTRA@IVANJA – Research methodIstra`ivanja {umske zajednice u~injena su po kla-

si~nim na~elima ciri{ko-monpelje{ke {kole (B r a u n -B l a n q u e t 1964). Fitocenolo{ki je snimljeno desettipi~nih ploha (tablica 1), provedena je sintetska razra-da, uspore|ene sastojine na Biokovu i vinodolskom za-le|u i doneseni relevantni zaklju~ci. Biljna nomenkla-tura uskla|ena je prema Eh r e n d o r f e r u (1973), bilj-

nosociolo{ka pripadnost i biolo{ki oblik vrsta premapoznatim radovima koji se u tu svrhu koriste. Fitoceno-lo{ka nomenklatura uskla|ena je s va`e}im pravilima iliteraturom (Ma r i n ~ e k i dr. 1993, Web e r , Mo r a -v e c i T h e u r i l l a t 2000), a u prikazu ili citiranjuistra`ivanja drugih autora navedena je nomenklatura izoriginalnih radova.

Tablica 1. Florni sastav asocijacije Ostryo-AbietetumTable 1 Floral composition of the association Ostryo-AbietetumAs. Ostryo-Abietetum ( Fukarek 1963) Trinajsti} 1983

Gosp. jedinica - Management unit: Planina Treskavac Planina DrivenikOdjel/odsjek - 9 6b 6a 55 54 53 10 11 40 41Compartment/subcompart:Nadmorska visina - Altitude (m): 810 760 730 755 800 760 780 800 860 790Izlo`enost - Exposition: W O NO S NO - SW SW W NNagib - Inclination (grade): 30° 30° 30° 10° 40° 0° 20° 10° 10° 10°Pokrovnost - Covering (%): A: 70 60 50 80 80 80 70 50 60 60

B: 30 60 40 30 40 30 40 40 60 60C: 90 80 70 80 90 60 70 60 80 80

Povr{ina snimka - Area (m/2): 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400Datum snimanja - IV-VI, 2000, 2005Date of recording:Broj snimke - 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Stupanj udjelaThe number of samples: Presence classOstryo-Fagenion and Aremonio Fagion speciesRhamnus fallax B . . . +.2 + . +.3 1.2 +.3 + III+-1 VCyclamen purpurascens C 1.2 +.3 +.3 + +.3 + +.3 + +.3 + V+-1 .Calamintha grandiflora + + + +.4 + +.2 . + + +.2 V+ .Aremonia agrimonoides 1.2 1.3 . 1.3 1.3 + +.4 . +.3 +.2 IV+-1 IIIErythronium dens-canis 1.1 +.3 +.3 . . +.3 . . . +.3 III+-1 IDentaria enneaphyllos . . . . . . . + +.3 . I+ .Primula vulgaris . + + . . . . . . . I+ .Dentaria polyphylla . . . . . . . . + . I+ .Rhamnus fallax . IFagetalia speciesAcer pseudoplatanus A + . + + . . . . + . II+ ITilia cordata . . . . . . . 1.2 . + I+-1 .Fagus sylvatica + . . . . . . + . . I+ ILaburnum alpinum + . . . + . . . . . I+ .Acer pseudoplatanus B 1.1 1.1 . + + 1.2 + + + + V+-1 IRosa pendulina + sp. + + + +.2 . + + . + . IV+ II

Vinodo

lsko z

ale|e,

10 sn

imaka

Trinaj

sti}, 19

83.

Biokov

o, 5 sn

imaka

J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397

390

Tilia cordata . + + +.2 +.2 + + + 1.1 . IV+-1 .Daphne mezereum + . . + + +.2 + + + . IV+ .Acer platanoides . + . + + + + . + . III+ .Fagus sylvatica . + . + + + . . . + III+ .Laburnum alpinum + . . + +.3 . . + . . II+ .Euonymus europaea . . . + . + + . . + II+ .Sambucus nigra . . . + . + + . + . II+ IRibes uva-crispa + . . . + . + . . + II+ .Ulmus glabra . . . + . + . . . + II+ .Fraxinus excelsior + . . . + . + . . . II+ .Euonymus latifolia . . . . . . . + . . I+ ILonicera alpigena . ILamiastrum galeobdolon C + 2.2 + + +.4 + +.4 + + 1.3 V+-2 .Geranium robertianum + . + . . +.4 + +.4 + +.3 IV+ .Symphytum tuberosum 1.2 . . +.3 + + + . + IV+-1 IIMercurialis perennis + +.3 . + + . . +.3 . + III+-2 .Polygonatum multiflorum +.2 . . + + + + + . + III+ .Lathyrus vernus + 2.2 1.1 . . . . . . +.3 II+-2 .Asarum europaeum . . . . . . +.2 +.3 + + II+ .Galium odoratum + . + +.3 +.3 . . . . . II+ .Fagus sylvatica + + + . . . . . . + II+ .Euphorbia amygdaloides . . . . . . . + + + II+ .Carex digitata . . + + + . . . . . II+ .Acer pseudoplatanus + . + . . . . . . . I+ ISalvia glutinosa + . . . . . . . . . I+ .Dryopteris filix mas . . . . . + . . . . I+ IIIMycelis muralis . IVMelica uniflora . IIMyosotis alpestris . IIBrachypodium sylvaticum . IOstryo-Carpinion and Quercetalia pubescentis speciesOstrya carpinifolia A + 3.3 3.3 3.2 +.2 +.3 3.3 +.3 3.3 2.2 V+-3 VAcer monspessulanum + 1.2 + . +.2 . . . + . III+-1 .Fraxinus ornus . + +.2 + . . . . + 1.2 III+-1 .Sorbus aria . . + . + +.2 . . + + III+ IIPrunus mahaleb . IOstrya carpinifolia B 1.1 3.3 3.3 2.2 3.3 2.3 + +.3 . 1.3 V+-3 IVFraxinus ornus 2.1 2.2 + 1.2 1.2 + + + +.4 1.4 V+-2 VEuonymus verrucosa + + + + + +.2 + + 1.1 + V+-1 IAcer monspessulanum + + + + + + + 1.3 + + V+-1 IVSorbus aria + +.2 1.2 + + . + + + + V+-1 IIICornus mas + . + + . . . . . . II+ IPrunus mahaleb . . . . . + + . . . I+ .Juniperus oxycedrus . . +.3 . . . . . . . I+ ISpiraea oblongifolia . ISesleria autumnalis C 4.5 4.5 4.4 5.5 4.5 3.4 3.5 3.4 3.5 3.4 V3-5 IIIPeucedanum oreoselinum + + + + + + . + + + V+ .Tanacetum corymbosum + + + + + . + . . + IV+ .Arabis turrita . . + + . + . . + + III+ .Asparagus tenuifolius + + + . + . + . . . III+ .Mellitis melissophyllum . + + . + . + . . . II+ .Mercurialis ovata + +.2 . . . . . . . . I+ IFraxinus ornus . . 1.2 . . . . . . . I+-1 .Aristolochia pallida . + . . . . . . . . I+ .

J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397

391

Trifolium rubens . . + . . . . . . . I+ IPotentilla micrantha . IIGeranium sanguineum . IVincetoxicum hirundinaria . IViola alba . ITeucrium chamaedrys . IQuerco-Fagetea speciesAcer campestre A . . . . + . . . . . I+ .Lonicera xylosteum B 1.2 +.3 +.3 + + + + 1.3 1.2 . V+-1 IVCorylus avellana + + + . + + + + + + V+ .Clematis vitalba + + . + + . . . + + III+ .Acer campestre + . . . . . + . . . I+ .Berberis vulgaris . . . . . . + . . . I+ .Anemone nemorosa C 3.2 1.2 2.2 1.3 +.3 +.4 +.3 + +.3 +.3 V+-3 .Convallaria majalis + +.2 +.2 +.2 1.4 + +.2 +.3 . +.3 V+-1 .Hedera helix . +.3 +.3 + +.4 + + . + + V+ .Hepatica nobilis 2.2 1.3 1.3 . +.3 . +.2 + 1.4 . IV+-2 .Viola reichenbachiana . . + . . . + . + . II+ IILilium cattaniae IOstale vrsteAbies alba A 3.1 2.1 2.2 3.1 5.2 4.2 3.4 2.3 3.1 2.3 V2-5 VQuercus petraea 1.1 + 1.2 2.1 + . 1.2 . + + IV+-2 .Populus tremula . . . . . . . + . + I+ .Sorbus aucuparia IAbies alba B 1.1 3.2 2.2 2.2 2.2 +.2 1.3 + 3.4 3.3 V+-3 IIISorbus aucuparia + + . + +.2 + . + + . IV+ IQuercus petraea . + + + + . + . . . III+ .Crataegus monogyna . . . . . . + + . . I+ .Rhamnus cathartica . + . . +.2 . . . . . I+ .Frangula rupestris . . + . . . + . . . I+ .Populus tremula . . . . . . . + . . I+ IJuniperus sabina . IMoehringia muscosa C + + + + + + +.4 + + + V+ .Asplenium trichomanes + + + . + + +.4 . . . III+ IIAbies alba + +.2 +.3 . . . +.3 . . . II+ IGeranium macrorrhizum + . . + + . . . +.3 II+ IVRubus idaeus + + . + + . . . . . II+ IIVeratrum album + + . . + . . . + . II+ .Prenanthes purpurea + + . . + . + . . . II+ .Heracleum sphondyllium + . . . . . + . + + II+ .Senecio fuchsii . + . . . . . + + + II+ .Corydalis ochroleuca . +.3 . . . +.3 . +.4 . . II+ .Fragaria vesca . + . +.4 . + . . . II+ IVGalium mollugo . . . + + + . . . . II+ IPeltaria alliacea . . . . . . +.2 +.2 . . I+ .Cymbalaria muralis . . . . . . +.2 + . . I+ .Sedum maximum . . +.3 . . . . . . . I+ .Polypodium vulgare . . + . . . . . . . I+ .Stachys officinalis . . + . . . . . . . I+ .Urtica dioica . . . . . . . . . . I+ .Primula veris . IVCeterach officinarum . IIIHieracium sylvaticum . IICerastium glomeratum . IIThymus serpyllum . II

J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397

392

Pulmonaria vissiani . IIVeronica officinalis . IILotus corniculatus . IIRorippa lippizensis . IIAsperula scutellaris . IGeranium lucidum . IBromus ramosus . IPoa alpina . IKoeleria splendens . IArrhenatherum elatius . IFestuca heterophylla . IAsperula aristata . IMuscari comosum . IBromus erectus . ISatureja subspicata . IPoa bulbosa . ITulipa sylvestris . ISanguisorba minor . ILuzula campestris . ICarex montana . IBunium montanum . IDorycnium pentaphyllum . ISatureja montana . IEuphorbia cyparissias . IArabis muralis . IVeronica austriaca . ISedum ohroleucum . IKratice - SymbolsADrve}e - TreesB Grmlje - ShrubsC Prizemno ra{}e - Undergrowth

REZULTATI ISTRA@IVANJA – Research results

Slika 2. [uma jele i crnoga graba pod vrhom Ro`enaFigure 2 Phytocoenosis of silver fir and hop hornbeam under the Ro`ena peak

Rasprostranjenost zajednice.[uma jele i crnoga graba rasprostra-njena je mozai~no i na malim po-vr{inama (slika 2) na ni`em jugo-zapadnom dijelu primorskog gor-skog grebena nad Vinodolskom do-linom unutar tri gospodarske jedi-nice: “Planina”, “Drivenik” i “Tres-kavac” i manji fragment kod Brezau gospodarskoj jedinici “Ri~i~kobilo”. Najljep{e i najve}e sastojinenalaze se u predjelu Kolomajska,ne{to manji po povr{ini, ali zatonajo~uvaniji dio nalazi se na jugo-isto~nim obroncima Treskavca iz-nad Lukova, u odjelu 33. gospodar-ske jedinice “Treskavac”.

Mo`e se pretpostaviti da je za-jednica bila zastupljenija u pro{lo-sti i njen se areal smanjio, {to zbogvelikog antropogenog utjecaja, {to

zbog prirodne sukcesije. Stoljetni antropogeni utjecajimogu se dobro uo~iti na primorskom gorskom grebe-nu. Tek je zadnjih 50-tak godina do{lo do djelomi~nogoporavka {umske vegetacije, pa ~ak i u samoj Vinodol-skoj dolini. Lorenz (1860) navodi da je ve}i dio {umastradao masovnim sje~ama u razdoblju od 1810. do1813. od lokalnog stanovni{tva.

Stani{te. Na podru~ju Vinodola zajednica Ostryo-Abietetum dolazi na vrta~astim platoima izgra|enim odmasivnih mezozojskih vapnena~ko-dolomitnih bloko-va ispresjecanih dubokim {krapama i pukotinama, nanadmorskim visinama od 780 (700) – 860 ( 900) m. Tosu plitki dolci i uvale s inklinacijama u prosjeku oko20°, pa se zbog toga mikroklimatski ~imbenici znatnorazlikuju od otvorenijih prisojnih terena na kojimauglavnom dolazi {uma bukve i jesenske {a{ike ili nani`im podru~jima medunca i crnoga graba. Osnovno jeda relativno mala nadmorska visina i velika blizinamorske obale daju ovim sastojinama termofilni karak-ter. Ljeta su topla, ali bez izrazito su{nog razdoblja, aako ga ima on je kratak. Prema interpolacijama R a c a(1995) zajednica na istra`ivanom podru~ju ima srednjiminimum od 0 °C u sije~nju i velja~i, a max. 18 °C usrpnju i kolovozu. Srednja max. srpanjska temp. iznosi25 °C, a srednja godi{nja temp. 11 °C uz godi{nju am-plitudu od 19 °C. Srednja mjese~na koli~ina oborinanajni`a je s 95 mm u srpnju i kolovozu, a najvi{a 287,275 i 275 u listopadu, studenom i prosincu, pri ~emu jeukupna srednja godi{nja koli~ina oborina 2200 mm, saslabim proljetnim minimumima od 135 mm u velja~i.

Po edafskim karakteristikama ta zajednica je glo-balno sli~na zajednici Calamagrostio-Abietetum i rastena razli~itim tlima. U pukotinama stijena gdje se nago-milala duboka naslaga tla i gdje je ve} do{lo do ispira-nja karbonata nalazimo sme|a lesivirana tla, na drugimlokalitetima tipi~na sme|a tla na vapnencu, rje|e nadolomitnim podlogama rendzine, a mjestimi~no se isti-~u stjenovite podloge bez naslaga tla. Rezultat takvihodnosa su raznolike edafske prilike, {to ima za poslje-dicu mije{anje biljnih vrsta razli~itih zahtjeva po pita-nju kemijskog sastava i reakcije tla.

Florni sastav i vegetacijska struktura. Florni sas-tav {ume jele i crnoga graba prikazan je u tablici 1. natemelju 10 fitocenolo{kih snimaka u kojima su registri-rane 84 vrste. Najvi{e vrsta zabilje`eno je u snimci 7 ito 48 vrsta, a najmanje u snimci 9 i to 37. Prosje~ni brojvrsta po snimci iznosi 41.

Glavno obilje`je zajednici u sloju drve}a daje Abiesalba koja se nalazi u dominantnoj eta`i. Tu joj se pone-kad pridru`uje i Quercus petraea (ako su povoljnijiedafski uvjeti), te Acer pseudoplatanus. U podstojnojeta`i sloja drve}a dominiraju Ostrya carpinifolia i Fra-xinus ornus, a manju pokrovnost imaju Acer monspes-sulanum, Sorbus aria, Tilia cordata, Cornus mas. Bu-

kva dolazi u sloju drve}a vrlo rijetko, a ako se ponekiprimjerak i na|e slabe je vitalnosti. Sloj grmlja izuzetnoje bogat, pa sadr`i ~ak 34 vrste. Na ~itavom podru~jupokrovno{}u i stupnjem udjela dominiraju uglavnomtermofilne vrste. Tu su ponajprije Ostrya carpinifolia,Fraxinus ornus, Euonymus verrucosa, Sorbus aria, Cor-nus mas i Acer monspessulanum. Me|utim, jednako su~este i mezofilne vrste uz Abies alba tako|er i Acer pseu-doplatanus, Daphne mezereum, Rhamnus fallax, Fagussylvatica, Lonicera xylosteum, Corylus avellana, Tiliacordata i Sorbus aucuparia. Rje|e se javljaju Laburnumalpinum, Ribes uva-crispa i Euonymus europaea.

Osobito obilje`je sloju prizemnog ra{}a daje termo-filna vrsta Sesleria autumnalis iz reda Quercetalia pu-bescentis, koja je dominantna vrsta. Me|utim, od osta-lih vrsta iz tog reda u~estalo{}u i pokrovno{}u isti~u sesamo Peucedanum oreoselinum, Tanacetum corymbo-sum i Asparagus tenuifolius, a veliku u~estalost i po-krovnost imaju vrste reda Fagetalia: Lamiastrum gale-obdolon, Cyclamen purpurascens, Calamintha grandi-flora, Hepatica nobilis, Aremonia agrimonoides i Mer-curialis perennis, te zna~ajne vrste razreda Querco-Fa-getea: Anemone nemorosa, Convallaria majalis i He-dera helix.

Iz tablice 1 je vidljivo da se uz o~ekivane mezofilne ineke kalcifilne vrste javljaju i specifi~ne kao {to suErythronium dens-canis, Veratrum album, a u sloja grm-lja Sorbus aucuparia. Vrlo su obilno zastupljene pratili-ce karakteristi~ne sa stjenovita stani{ta kao {to su Moeh-ringia muscosa, Geranium robertianum, Asplenium tri-chomanes, Cymbalaria muralis i Corydalis ochroleuca,a dolaze i dvije vrste karakteristi~ne za vegetaciju to~ila:Geranium macrorrhizum i Peltaria alliacea.

Biolo{ki spektar 84 analizirane vrste pokazuje udiophanerophyta od 42 %, hemicryptophyta 39 %, geophy-ta 13 %, terophyta 4 % i chamaephyta 1 %. Iz takvaodnosa vrlo je dobro uo~ljiv prijelazni karakter koji imaova zajednica u odnosu na redove Fagetalia i Quer-cetalia pubescentis. Postotak phanerophyta je izrazitovelik, {to je posljedica neobi~no bogatog mje{ovitogsastava drvenastih vrsta. Postotak geophyta je zna~ajan,{to nije karakteristi~no za fitocenoze reda Quercetaliapubescentis, no ipak gotovo dvostruko manji u odnosuna tipi~ne zajednice reda Fagetalia. Hemicryptophytavrlo su zastupljeni, ali puno rje|e nego u termofilnimzajednicama medun~eve sveze, dok za istu svezu karak-teristi~nih chamaephyta, ovdje gotovo da i nema.

Ra{~lanjenost. Florni sastav sastojina u vinodol-skom zale|u prili~no je homogen na ~itavom podru~ju,a areal malen, pa se u njemu ne mogu uo~iti velike raz-like. Mjestimi~na pojava vrste Erythronium dens-canis(snimci 1,2,3,6 i 10) posljedica je ispiranja karbonata izpovr{inskih slojeva tla i ne treba joj davati posebnozna~enje. Me|utim, usporedbom s biokovskim sasto-

J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397

393

J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397

394

[uma jele s crnim grabom raste na kamenim bloko-vima na grani~nom podru~ju bukovo-jelovih {uma pre-ma mediteransko-montanskom vegetacijskom pojasu.Jela se na ova podru~ja pro{irila najvjerojatnije u dobasubboreala, a tada je na ovom podru~ju gradila sastoji-ne sli~ne zajednicama Rhamno-Abietetum i Calama-grostio-Abietetum, dok je crni grab ova podru~ja vjero-jatno zauzimao jo{ u doba atlantika, a njegov udio, kaoi udio ostalih termofilnih vrsta pove}avao se kasnije usubatlantiku.

U sistematskom pogledu pokazao se ispravan Trinaj-sti}ev (1999) stav po kojemu ova zajednica pripada reduFagetalia, gdje u sklopu sveze Aremonio-Fagion pripa-da termofilnoj podsvezi Ostryo-Fagenion. U fitogeo-grafskom smislu ispravnije bi bilo ovu zajednicu svrsta-ti u paramediteransku vegetacijsku zonu unutar montan-skog pojasa eurosibirsko-sjevernoameri~ke {umske re-gije, nego u mediteransko-montanski vegetacijski pojasi epimediteransku zonu. Dokaz za to je sintaksonomskapripadnost i areal zajednice u vinodolskom zale|u, bu-du}i da se nalazi u kompleksu {uma bukve i jele te {umebukve s jesenskom {a{ikom. No to pitanje kona~no tre-ba rije{iti nakon {to se prou~e i ostali lokaliteti pridola-ska zajednice Ostryo-Abietetum u Hrvatskoj.

Biokovske sastojine zajednice Ostryo-Abietetum sune{to termofilnije i u njima prete`u vrste reda Querce-talia pubescentis, pa je prvotno zajednica priklju~enatome redu. Uzrok tome su ponajprije sam zemljopisnipolo`aj i klimatske osobitosti planine Biokovo. S dru-ge strane moramo imati na umu da je ve}ina {umskih

fitocenoza na Biokovu degradirana neracionalnom sje-~om te pa{arenjem i brstom. Budu}i da jela svojomzasjenom stvara posebne mikroklimatske uvjete nad{umskim tlom, za o~ekivati je da }e se broj termofilnihvrsta pove}avati proporcionalno s otvoreno{}u sklopa,odnosno stupnjem degradacije. To se posebice mo`evidjeti iz Vrdoljakovih snimki koje datiraju iz 1953, akoje sadr`e ve}i broj pa{nja~kih vrsta kao npr Satureiasubspicata, Bromus erectus i znatan broj ruderalnihvrsta. Tridesetak godina kasnije te sastojine prakti~kine sadr`e vi{e ni pa{nja~ke ni ruderalne elemente, a{uma se sklopila (Tr i n a j s t i } 1987).

Florni sastav zajednice Ostryo-Abietetum na podru-~ju Vinodola pokazuje ve}i udio mezofilnih vrsta redaFagetalia i sveze Aremonio-Fagion. Njih 28 pridolazisa stupnjem udjela ve}im od II. Osim toga tu su i nekekarakteristi~ne vrste razreda Querco-Fagetea koje nedolaze u zajednicama reda Quercetalia-pubescentis kao{to su Lonicera xylosteum i Anemone nemorosa, a pri-sutne su sa stupnjem udjela V. S druge strane karakteri-sti~nih vrsta reda Quercetalia pubescentis sa stupnjemudjela ve}im od II ima svega 12, i to ponajprije drvena-ste vrste iz sloja drve}a i grmlja. Zaklju~ujemo da ter-mofilne vrste zbog svojeg habitusa i bujnoga rasta imajumjestimi~no ne{to ve}u pokrovnost no ipak dominirajuvrste reda Fagetalia. Va`no je naglasiti i ~injenicu kakose u ovim sastojinama vi{e uop}e ne pojavljuje Quercuspubescens, a vrlo ~esto mo`emo u sloju grmlja, rje|e dr-ve}a, nai}i na vrstu Quercus petraea.

jinama uo~ljiva je prisutnost hrasta kitnjaka i vrsta ~es-tih u njegovim sastojinama, pa se mo`e izdvojiti jednutakvu subasocijaciju. S druge strane na Biokovu bi bilasubasocijacija s teremofilnim vrstama, no takva ra{~la-njenost kao i kona~no odre|ivanje svojstvanih vrsta bit}e mogu}e samo po istra`enosti i ostalih lokaliteta tezajednice, a oni se nalaze izme|u dva analizirana.

Sindinamski odnosi. Iako je te{ko govoriti o sindi-namici ove zajednice prije nego {to se istra`e i obradesva njena va`nija nalazi{ta, ipak mo`emo donijetiodre|ene zaklju~ke.

Ova zajednica je na istra`ivanom podru~ju najvjero-jatnije primarnog postanka, a razvijena je kao trajni sta-dij, uvjetovan ponajprije specifi~nim klimatskim, geo-morfolo{kim i edafskim ~imbenicima. Promatraju}irasprostranjenost zajednice na terenu mo`e se zaklju~itida njezin razvoj naj~e{}e zavr{ava bukovo-jelovim {u-mama (Omphalodo-Fagetum), me|utim takve sastojinei dalje u sastavu zadr`avaju termofilniji karakter.

Bukva dolazi samo u sloju grmlja, a ukoliko dolazi usloju drve}a kr`ljava je i slabo vitalna. Razvitkom dublje

naslage tla, bukva po~inje polako osvajati ova stani{ta,pobolj{ava se bonitet stani{ta, zatvara se sklop drve}a imezofilne vrste po~inju polako potiskivati termofilne ikalcifilne. U toplijem, ju`nijem podru~ju ove zajednice,u vrta~ama gdje se nakuplja dublja naslaga ne{to acido-filnijeg tla, mo`e eventualno ova zajednica pre}i u za-jednicu Seslerio-Ostryetum quercetosum petraeae.

Gospodarsko zna~enje zajednice. Sastojine za-jednice Ostryo-Abietetum su uglavnom za{titne pa-nja~e trajno otvorenog sklopa i obrasta uglavnom oko50 %. Drvna zaliha iznosi oko 100–150 m3/ha, a prirastoko 3 m3/ha. Jela se u zasjeni odraslih stabala relativnodobro pomla|uje, a obnavljanje jele iz panja u vinodol-skim sastojinama nije zabilje`eno. Ova zajednica nemagospodarsko zna~enje, ali s druge strane njezino zna~e-nje je u za{titnom smislu izuzetno veliko, jer obra{}ujetlom oskudne, gotovo gole, kamenite predjele. Stoga biovakve sastojine trebalo za{tititi i izuzeti iz redovnoggospodarenja, te prepustiti prirodnom razvoju.

RASPRAVA – Discusion

J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397

395

Va`no je ista}i da najzna~ajnije termofilne vrste kojese javljaju u sastojinama zajednice Ostryo-Abietetum uzale|u Vinodola, a navedene u tablici kao vrste svezeOstryo-Carpinion i reda Quercetalia pubescentis ujed-no su i svojstvene ili diferencijalne vrste termofilnepodsveze bukovih {uma Ostryo-Fagenion (Sesleria au-tumnalis, Asparagus tenuifolius, Cornus mas, Euony-mus verrucosa, Fraxinus ornus, Ostrya carpinifolia,Mercurialis ovata, Peucedanum oreoselinum, Ma r i n -~ e k i dr. 1993). Makljen (Acer monspessulanum), stal-na vrsta u sloju grmlja, ne raste u termofilnim bukovimzajednicama iste podsveze (Seslerio-Fagetum, Ostryo-Fagetum i Erico-Fagetum), a kako ne raste ni u okolnimbukovo-jelovim {umama va`na je diferencijalna vrstaasocijacije.

Tr i n a j s t i } (1983) je na Biokovu u sklopu {umajele i crnoga graba prona{ao i vrste Lonicera alpigena iPulmonaria visianii, koje je izdvojio i kao svojstvenevrste asocijacije. Ove dvije vrste ne dolaze u ovakvimsastojinama u zale|u Vinodola. S druge strane u njimaobilno dolazi vrsta Hepatica nobilis koja nije zabilje`e-na na Biokovu. Zaklju~no, vinodolske sastojine poka-

zuju ve}u sli~nost s onima iz podru~ja Rosulje, koje jeprou~avao Fukarek (1963) i u njima tako|er obilnije do-laze mezofilne vrste reda Fagetalia i ni`ih jedinica. Utom smislu znakovita je sli~nost u nastupanju vrsta Tiliacordata, Calamintha grandiflora, Polygonatum multi-florum, Convallaria majalis i drugih, a svojstvene vrsteasocijacije (osim jele) mo}i }e se odrediti po istra`iva-nju zajednice i u drugim podru~jima Hrvatske. To se od-nosi i na ostale parametre, ponajprije na odnos premaostalim zajednicama tipa Abietetum. O~ito je da ova za-jednica u vinodolskom zale|u ima i neke svoje osobito-sti (prije svega pridolazak vrsta iz obli`njih sastojina za-jednice Seslerio-Ostryetum quercetosum petraeae), pabi i takve sastojine trebalo detaljnije prou~iti.

Budu}i da je ova zajednica vrlo rijetka u RepubliciHrvatskoj, a njezino gospodarsko zna~enje zanemari-vo, bilo bi dobro da se ovakve sastojine svrstaju u kate-goriju trajne za{tite. Tim vi{e {to i istaknute taksonom-ske dileme oko jele u toj zajednici upu}uju na potrebudaljeg prou~avanja i o~uvanja njenog genofonda. Naj-prikladniji na~in o~uvanja bio bi progla{enje posebnogrezervata {umske vegetacije.

ZAKLJU^CI – ConclusionsNa temelju provedenih istra`ivanja termofilne za-

jednice jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum) u vino-dolskom zale|u utvrdili smo da ista raste na pribli`no250 ha {umskih povr{ina, od ~ega je tre}ina vrlo dobrosa~uvanih. Podlogu ~ine prete`ito ispucali kameni blo-kovi mezozojskih vapnenaca i dolomita na vrta~astimplatoima u uvjetima ki{ne, toplo umjerene klime s pro-sje~nom godi{njom temperaturom od 11 °C i prosje~-nom koli~inom oborina oko 2200 mm. U takvim uvje-tima zajednici je ograni~ena sukcesija, pa je prete`noprimarnog postanka. Jela je ova podru~ja najvjerojatni-je osvojila u subborealu i zadr`ala se na njoj povoljnimstani{tima.

Fitocenolo{ka istra`ivanja zajednice Ostryo-Abie-tetum pokazala su pripadnost redu Fagetalia sylvati-cae, svezi Aremonio-Fagion i podsvezi Ostryo-Fage-nion. U deset fitocenolo{kih snimaka registrirane su 84vrste. U sloju drve}a dominira Abies alba, u podstojnojeta`i Ostrya carpinifolia, a u sloju grmlja termofilnevrsta reda Quercetalia pubescentis. U sloju prizemnog

ra{}a dominiraju vrste reda Fagetalia i sveze Aremo-nio-Fagion i termofilna vrsta Sesleria autumnalis. Uodnosu na dosada{nje fitocenolo{ke snimke ove zajed-nice u Hrvatskoj zabilje`ene su 54 nove vrste, prete`itomezofilnog karaktera i bukovih {uma ~ime je upotpu-njeno poznavanje fitocenoze Ostryo-Abietetum i doka-zana njena sistematska pripadnost. U odnosu na bio-kovske sastojine izostaje 46 vrsta (prete`no termofil-nog karaktera) od kojih su Lonicera alpigena i Pulmo-naria visianii – u prvim istra`ivanjima izdvojene kaosvojstvene vrste asocijacije.

Sastojine zajednice Ostryo-Abietetum su uglavnomza{titne panja~e, trajno otvorenog sklopa i obrasta uglav-nom oko 50 %. Drvna zaliha iznosi oko 100–150 m3/ha,a prirast oko 3 m3/ha. Jela se u zasjeni odraslih stabalarelativno dobro pomla|uje, a zbog prirodoznanstvenog,ekolo{kog i za{titnog zna~aja predla`emo za{titu ovihsastojina i progla{avanje posebnog rezervata {umskevegetacije.

LITERATURA – ReferencesBe r t o v i } , S., A. @. L o v r i } , 1987: [umske zajedni-

ce Jugoslavije, SR Hrvatska. [umarska enciklo-pedija, II. Izdanje (3): 395–404.

Bo r z a n , @., A. @. L o v r i } , M. R a c , 1992: Hrvatskibiljni endemi. U: Rau{, \. (ur): [ume u Hrvat-

skoj, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu iJP – ”Hrvatske {ume”: 424–440, Zagreb.

B r a u n -B l a n q u e t , J., 1964: Pflanzensoziologie –Grundzüge der Vegetationskunde. 3. Aufl. Wien-New York, 865 str.

J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397

396

Ehrendo r f e r, F., 1973: Liste des Gefässpflanzen Mi-tteleuropas. G. Fischer Verlag, Stuttgart, 318 s.

Em , H., 1962: [umske zajednice ~etinara u NR Make-doniji. Biol. Glasn. 15(1): 1–38.

F u k a r e k , P., 1963: Prilog poznavanju dendrogeo-grafskih i fitocenolo{kih odnosa planina sjeve-rozapadne Crne Gore. Rad. nau~. Dru{tva SRBIH, XXII(6): 113–166, Sarajevo.

F u k a r e k , P., 1964: Die Tannen und Tannenwälderder Balkanhalbinsel. Schweiz. Z. Forstw. 9/10:518–533.

Ku { a n , F., 1955: Osobitosti u sastavu i rasporedubiljnog svijeta na planini Biokovu. Period. biol.,vol. 8: 103–109.

Ku { a n , F., 1969: Biljni pokrov Biokova (flora i ve-getacija). JAZU, knjiga 37, Acta Biologica V,Zagreb.

Ku { a n , F., B. K l a p k a , 1964: Ein sonderbarerTannenwald auf dem Biokovo in Dalmatien. In-formationes botanicae, vol. 3: 20–28, Zagreb.

L o r e n z , J. R., 1860: Bericht über die Bedingungender Aufforstung und Kultivirung des Kroati-schen Karstgebirges. Mitteilungen der K. K.Geographischen Gesellschaft, Jahrgang IV, Heft1: 97–141.

Lov r i } , A. @., M. R a c , 1987: Fitocenolo{ka analizavegetacije biokovskog podru~ja. Acta BiokovicaIV: 97–142, Makarska.

Ma r i n ~ e k , L., L. Muc i n a , M. Z u p a n ~ i ~ , L. P o l -d i n i , I. D a k s k o b l e r , M. A c c e t o , 1993:Nomenklatorische Revision der illyrischen Bu-chenwälder (Verband Aremonio-Fagion). Stud.Geobot. 12 (1992): 121–135.

R a c , M., 1995: Flora i vegetacija Vinodola i Vi{evice injihov geobotani~ki polo`aj. Doktorska diserta-cija, Institut “R. Bo{kovi}”, Zagreb.

R a c , M., A. @. L o v r i } , 1987: Prilog flori biokov-skog podru~ja, alge i vaskularna flora. Acta Bio-kovica IV: 31–46, Makarska.

R a c , M., A. @. L o v r i } , 1992: Taxonomische Vari-ationsabrisse der Tannensippen Westbalkans

und neue Natursorten der endemischen Abiespardei mit ihren Hybriden. 6. IUFRO – Tannen-symposium: [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Za-grebu 57–65, Zagreb.

R a c , M., A. @. L o v r i } , 1992: Trockene windbe-dingte Tannenwaldbestande von kroatischenKüstenbergen (Abieti-Quercion und Calama-grostio-Abietion). 6. IUFRO – Tannensympo-sium: [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu,143–152, Zagreb.

R a c , M., A. @. L o v r i } , B. S e k u l i } , 1988: Ekolo-gija i rasprostranjenost jadranske crne jele i sub-mediteranskih jelovih {uma na primorskomkr{u. IV. Kongres ekologa Jugoslavije, Plenarnireferati i izvodi saop{tenja: 371–372, Ohrid.

R a c i } , D., 2001: Fitocenolo{ke zna~ajke termofilnihjelovih {uma as. Ostryo-Abietetum (Fukarek1963) Trinajsti} 1983 u vinodolskom zale|u.Dipl. rad, [umarski fakultet Zagreb, 36 str.

[ o l j a n , D., 1986–87: Prilog poznavanju jele na Bio-kovu. Glasnik Zemaljskog muzeja BIH, Novaserija 25–26: 53–96, Sarajevo.

[ o l j a n , D., 1990: Novi varijetet vrste Abies albaMill., Zbornik radova Nau~nog skupa “Popula-cija, vrsta i biocenoza”, Bilten dru{tava ekologaBiH, vol. 5: 77–79.

Tr i n a j s t i } , I., 1983: Termofilne jelove {ume sa cr-nim grabom As. Ostryo-Abietetum (Fukarek)Trinajsti}, ass. nov. na planini Biokovu u Hrvat-skoj. Poljopr. [um. 29(2): 27–36, Titograd.

Tr i n a j s t i } , I., 1987. Sintaksonomski pregled biljnihzajednica planine Biokovo. Acta Biokovica, Vol.IV.: 143–174, Makarska.

Tr i n a j s t i } , I., 1999: [to su Abies pardei Gussone i“Abies biokovoensis”? [umarski list 123(1–2):11–16.

Web e r , H. E., J. Mo r a v e c , J. P. T h e u r i l l a t , 2000:International Code for Phytosociological No-menclature. Journal of Vegetation Science, 11:739–768.

SUMMARY: In Croatia, the forest community Ostryo-Abietetum (Fukarek1963) Trinajsti} 1983 was found on Mt. Biokovo (Trinajsti} 1983, 1987) andon Kapela (R a c et L o v r i } 1987, R a c 1995). Only five relevés have beenpublished in scientific literature. Since the floral composition has not beenanalyzed and compared in more detail, the studied phytocoenosis is insuffi-ciently known. Phytocoenological research was conducted following the classical princi-

ples of the Braun-Blanquet School (1964). Forests of fir with hop hornbeamwere presented on the basis of ten relevés from the Vinodol area and five from

J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397

397

Biokovo. Plant nomenclature was adjusted according to E h re n d o r f e r(1973), while plant-sociological affiliation and biological form of the specieswere based on the work generally used for this purpose.Phytocoenological research into the stands of the community Ostryo-

Abietetum in Vinodol showed syntaxonomic affiliation in the sense ofMa r i n ~ e k et al. (1993) in accordance with international syntaxonomicrules (Web e r et al. 2000). A total of 84 species were registered in ten phyto-coenological relevés. On average, there were 41 species per relevé. Abiesalba prevails in the dominant layer, Ostrya carpinifolia in the intermediatelayer and thermophilic species of the order Quercetalia pubescentis in theshrub layer. The layer of herbaceous vegetation is dominated by the species ofthe order Fagetalia and the alliance Aremonio-Fagion and by the ther-mophilic species Sesleria autumnalis.The forest phytocoenosis of fir with hop hornbeam occurs over approxi-

mately 250 ha in the study area (R a c i } 2001). Compared to past phyto-coenological relevés of this community in Croatia, 54 new species have beenregistered. Those of mesophilic character and beech forests prevail, whichcompletes the knowledge of the phytocoenosis Ostryo-Abietetum. In relationto the stands on Biokovo, 46 species of predominantly thermophilic characterare absent, including Lonicera alpigena and Pulmonaria visianii, which wereinitially classified as characteristic species of the association. The speciesHepatica nobilis, with frequent presence of sessile oak in the tree layer, occursabundantly in Vinodol stands. Stands of the community Ostryo-Abietetum aremainly protective coppices with a permanently open canopy and density ofabout 50 %.K e y wo rd s : Ostryo-Abietetum, Vinodol hinterland, floral composition,

ecological conditions.

INTENZITET ZARAZE @UTOM I BIJELOM IMELOM NA PODRU^JU UPRAVA [UMA PODRU@NICA VINKOVCI I NOVA GRADI[KA*

INTENSITY OF INFECTION WITH YELLOW MISTLETOE AND WHITE-BERRIED MISTLETOE ON THE AREA OF THE FOREST ADMINISTRATIONS VINKOVCI AND NOVA GRADI[KA

M. ID@OJTI]1, M. GLAVA[1, M. ZEBEC1, R. PERNAR1, P. BEUK2, I. PRGI]3

SA@ETAK: U radu je istra`en intenzitet zaraze razli~itih doma}ina `utomimelom (Loranthus europaeus Jacq.) i bjelogori~nom bijelom imelom (Viscumalbum L. ssp. album) na podru~ju dvanaest {umarija U[P Vinkovci i devet {u-marija U[P Nova Gradi{ka. Doma}ini za koje je istra`ivanje ra|eno bili su:hrast kitnjak (Quercus petraea /Matt./ Liebl.), hrast lu`njak (Q. robur L.), polj-ski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl), crni orah (Juglans nigra L.), malolisnalipa (Tilia cordata Mill.), klen (Acer campestre L.), obi~ni grab (Carpinus be-tulus L.), divlja kru{ka (Pyrus pyraster Burgsd.), obi~ni bagrem (Robinia pse-udoacacia L.) i kanadska topola (Populus ×canadensis Moench). Intenzitet za-raze bio je vrlo razli~it za pojedine odjele, gospodarske jedinice i {umarije.

Na podru~ju U[P Vinkovci od ukupnog broja pregledanih stabala lu`nja-ka 7,6 % bilo je zara`eno imelom. Na zara`enim stablima prosje~no su bila2,5 grma imele, a najve}i broj grmova na jednom stablu bio je 17. Najve}azaraza zabilje`ena je u GJ Vrap~ana, [umarije Vinkovci (20,1 %). Na podru-~ju U[P Nova Gradi{ka `utom imelom bilo je zara`eno 10,5 % pregledanihstabala lu`njaka. Na zara`enim stablima prosje~no su bila 2 grma imele, anajve}i broj na jednom stablu bio je 9. GJ Glovac-Renovica, [umarije Trnja-ni, bila je znatno zara`enija od ostalih (35,5 %). Za U[P Vinkovci prikazanaje prostorna raspodjela intenziteta zaraze lu`njaka `utom imelom u {est naj-vi{e zara`enih gospodarskih jedinica. U usporedbi s prethodnim istra`ivanji-ma, intenzitet zaraze lu`njaka na podru~ju U[P Vinkovci i Nova Gradi{kave}i je nego za U[P Bjelovar, a manji nego za U[P Po`ega.

Na kitnjaku je ̀ uta imela pra}ena na podru~ju U[P Nova Gradi{ka, gdje jeimela zabilje`ena na 4,6 % pregledanih stabala. Na zara`enim stablima pro-sje~no su bila 2 grma imele, a najve}i broj grmova na jednom stablu bio je 5.Najve}a zaraza zabilje`ena je u GJ Ju`ni Dilj, [umarije Slavonski Brod, gdjeje 9,3 % pregledanih stabala na sebi imalo `utu imelu. U usporedbi s dosada{-njim istra`ivanjima, intenzitet zaraze kitnjaka na podru~ju U[P Nova Gradi-{ka ve}i je nego za U[P Bjelovar, a manji nego za U[P Po`ega.

Od ukupnog broja pregledanih stabala poljskog jasena na podru~ju U[PVinkovci, bijelom imelom bilo je zara`eno 2,7 %, prosje~no su se na zara`enim

IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 442 (001)

[umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 399-409

399

1 Doc. dr. sc. Marilena Id`ojti}; prof. dr. sc. Milan Glava{; Marko Zebec, dipl. ing.; izv. prof. dr. sc. Renata Pernar; [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu; marilena.idzojtic@post.htnet.hr2 Perica Beuk, dipl. ing.; Uprava {uma podru`nica Vinkovci3 Ivan Prgi}, dipl. ing.; Uprava {uma podru`nica Nova Gradi{ka* Rad je izra|en u okviru projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta RepublikeHrvatske pod naslovom “Imele u Hrvatskoj – biologija, ekologija, rasprostranjenost i vrstedoma}ini”.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske rasprostranjene su`uta (Loranthus europaeus Jacq.) i bijela imela (Viscumalbum L.). @uta imela do sada je kod nas zabilje`ena na11 taksona iz rodova Quercus L., Castanea Mill., FagusL. i Carpinus L. (I d ` o j t i } i Kog e l n i k 2003, Z e -b e c i I d ` o j t i } 2005). Istra`ivanje rasprostranjenosti iintenziteta zaraze razli~itih doma}ina `utom imelomprovedeno je ranije za podru~je Uprave {uma podru`ni-ce (U[P) Po`ega i U[P Bjelovar (I d ` o j t i } i dr. 2005a,2006b).

Podvrsta bijele imele V. album ssp. album (bjelogo-ri~na bijela imela) do sada je u Hrvatskoj zabilje`ena na52 taksona iz 25 rodova, koji pripadaju u 12 porodica.

Rezultati istra`ivanja doma}ina i rasprostranjenosti tepodvrste bijele imele u Hrvatskoj objavljeni su u radovi-ma I d ` o j t i } 2003 i I d ` o j t i } i dr. 2006a. Za podru-~je U[P Bjelovar istra`en je intenzitet zaraze bjelogo-ri~nom bijelom imelom bijele topole, hrasta kitnjaka iobi~nog bagrema (I d ` o j t i } i dr. 2006b). Prikaz takso-nomije, morfologije, ekologije, populacijske biologije,genetike i fiziologije bijele imele dala je Z u b e r (2004).

U ovome radu prikazan je intenzitet zaraze `utom ibijelom imelom na podru~ju U[P Vinkovci i U[P No-va Gradi{ka. Ranije je za isto podru~je napravljen po-pis doma}ina bijele imele (I d ` o j t i } 2003).

M. Id`ojti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET ZARAZE @UTOM I BIJELOM ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 399-409

400

stablima nalaza 2 grma imele, a najve}i broj grmova po stablu bio je 5. Na po-dru~ju U[P Nova Gradi{ka 7,3 % pregledanih stabala poljskog jasena bilo jezara`eno imelom, prosje~no su na njima bila 4 grma imele, a najvi{e 60 grmo-va na jednom stablu.

Imele su sastavni dio {umskih ekosustava i ne predstavljaju poseban pro-blem za svoje doma}ine ako intenzitet zaraze nije velik. Iako varira postotakzara`enih stabala u pojedinim odjelima, odnosno gospodarskim jedinicama,va`an je podatak da broj grmova `ute imele na zara`enim stablima hrastovalu`njaka i kitnjaka nije velik (prosje~no po 2 grma).

1. UVOD – Introduction

2. PODRU^JE I METODE ISTRA@IVANJA – Research Area and MethodsIstra`ivanje je provedeno na podru~ju kojim gospo-

dare Hrvatske {ume d.o.o. Zagreb, U[PVinkovci i U[PNova Gradi{ka, za dvije vrste imele: `utu imelu (L. eu-ropaeus) i bjelogori~nu bijelu imelu (V. album ssp. al-bum). Doma}ini na kojima su te dvije vrste imelepra}ene bili su: hrast kitnjak (Quercus petraea /Matt./Liebl.), hrast lu`njak (Q. robur L.), poljski jasen (Fra-xinus angustifolia Vahl), crni orah (Juglans nigra L.),malolisna lipa (Tilia cordata Mill.), klen (Acer campes-tre L.), obi~ni grab (Carpinus betulus L.), divlja kru{ka(Pyrus pyraster Burgsd.), obi~ni bagrem (Robinia pse-udoacacia L.) i kanadska topola (Populus ×canadensisMoench).

Za U[P Vinkovci istra`ivanje je provedeno na po-dru~ju dvanaest {umarija: Cerna, Gunja, Ilok, Lipovac,Mikanovci, Otok, Strizivojna, Stro{inci, Vinkovci, Vr-banja, Vukovar i @upanja, a za U[P Nova Gradi{ka napodru~ju devet {umarija: Jasenovac, Nova Gradi{ka,Nova Kapela, Novska, Oku~ani, Oriovac, SlavonskiBrod, Stara Gradi{ka i Trnjani. Izabrani su odsjeci sta-riji od 30 godina, koji su zatim dijagonalno pregledani,u formulare su upisani podaci o broju zara`enih i neza-ra`enih stabala, te o broju grmova imele na zara`enimstablima. Prebrojavanje je ra|eno okularnom metodom(prostim okom i dalekozorom), a obavili su ga djelatni-ci navedenih {umarija tijekom zime 2002/03.

[umarija Gospodarska jedinica Broj pregledanih odjela Broj pregledanih stabala Zara`enih stabalaForest Office Management Unit Number of Number of Infected Trees

Examined Compartments Examined Trees %Banov Dol 25 3964 15,89

Cerna Krivsko Ostrvo 26 3228 5,20Ceranski Lugovi 37 6351 11,64Trizlovi–Rastovo 45 6573 17,18

Gunja Desi~evo I 17 1263 4,43Desi~evo II 24 3012 4,88

Savski Lugovi 6 508 7,48

Tablica 1. U[P Vinkovci, Loranthus europaeus na Quercus robur: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotakzara`enih stabala, prema {umarijama i gospodarskim jedinicama. Table 1 FA Vinkovci, Loranthus europaeus on Quercus robur: number of examined compartments, number of examined treesand percent of infected trees, according to forest offices and management units.

M. Id`ojti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET ZARAZE @UTOM I BIJELOM ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 399-409

401

Ilok Ilo~ke {ume 13 510 13,73Lipovac Nara~e 29 2614 11,78

Topolovac 46 3312 4,23Mikanovci Durgutovica 3 965 11,09

Mu{ko Ostrvo 27 2847 7,31Otok Slavir 143 11943 4,41

Oto~ke {ume 47 3772 3,84Trstenik 16 2705 14,64

Strizivojna Merolino 38 4733 11,24Orljak 23 7036 7,77

Stro{inci Debrinja 80 10672 3,13Kunjevci 53 6076 8,54

Vinkovci Dionica 3 220 11,36Vrap~ana 11 1272 20,13

Vrbanja Vrbanjske {ume 136 15240 3,29Vukovar Dubrave 20 2531 13,35

Jela{ 23 2153 2,46@upanja Kragujna 65 3621 4,42

Kusare 45 4811 8,71Σ 1.001 111.932 7,6

Tablica 2. U[P Nova Gradi{ka, Loranthus europaeus na Quercus robur: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zara`enih stabala, prema {umarijama i gospodarskim jedinicama. Table 2 FA Nova Gradi{ka, Loranthus europaeus on Quercus robur: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units.[umarija Gospodarska jedinica Broj pregledanih odjela Broj pregledanih stabala Zara`enih stabala

Forest Office Management Unit Number of Number of Infected TreesExamined Compartments Examined Trees %

Nova Gradi{ka Klju~evi 17 1690 3,31Nova Kapela Radinje 4 200 0

Slavonski Brod Mrs. Lug–Migalovci 8 484 17,77Trnjani Ilijanska–Jelas 16 1650 6,06

Glovac–Renovica 7 718 35,52Σ 52 4.742 10,48

Tablica 3. U[P Nova Gradi{ka, Loranthus europaeus na Quercus petraea: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zara`enih stabala, prema {umarijama i gospodarskim jedinicama. Table 3 FA Nova Gradi{ka, Loranthus europaeus on Quercus petraea: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units.[umarija Gospodarska jedinica Broj pregledanih odjela Broj pregledanih stabala Zara`enih stabala

Forest Office Management Unit Number of Number of Infected TreesExamined Compartments Examined Trees %

Nova Gradi{ka Gradi{ka Brda 8 1043 6,33Ju`ni Psunj 8 999 6,31

Nova Kapela Ju`na Babja Gora 4 200 0Je{evik–Briknjev. 3 150 0

Novska Novsko Brdo 6 459 4,14Raji}ko Brdo 4 193 1,55

Oku~ani Oku~anska Brda 5 1083 3,51Zapadni Psunj 12 2114 0,80

Oriovac Mlada Vodica 3 1188 7,91Stupni~ko Brdo 3 730 2,47

Slavonski Brod Ju`ni Dilj 6 484 9,30Trnjani Bratljevci 15 1715 6,76

Dolca 6 197 5,08Σ 83 10.555 4,6

Za podru~je U[P Vinkovci u tablici 1 prikazan jebroj pregledanih odjela i broj pregledanih stabala pre-ma {umarijama i gospodarskim jedinicama za `utuimelu na lu`njaku.

Za podru~je U[P Nova Gradi{ka prikazan je brojpregledanih odjela i broj pregledanih stabala prema{umarijama i gospodarskim jedinicama za `utu imeluna lu`njaku (tablica 2) i kitnjaku (tablica 3).

U tablicama 4 i 5 prikazan je broj pregledanih odjelai broj pregledanih stabala prema {umarijama i gospodar-skim jedinicama za bijelu imelu na poljskom jasenu za

podru~je U[P Vinkovci, odnosno U[P Nova Gradi{ka.Prikaz istih parametara za ostale pra}ene doma}ine bije-le imele nalazi se u tablici 6.

Kartiranje je napravljeno za U[PVinkovci na osno-vi digitilaziranih granica gospodarskih jedinica i rezul-tata istra`ivanja. U programu ArcView GIS 3.3 (2002)napravljen je tematski sloj (karta) u kojemu je na raziniodsjeka prikazana prostorna raspodjela intenziteta za-raze lu`njaka `utom imelom u {est najvi{e zara`enihgospodarskih jedinica.

M. Id`ojti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET ZARAZE @UTOM I BIJELOM ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 399-409

402

3. REZULTATI – Results Rezultati su prikazani posebno za U[P Vinkovci i

U[P Nova Gradi{ka, a unutar tih uprava {uma po-dru`nica posebno za `utu i bijelu imelu.

3.1. @uta i bijela imela na podru~ju U[PVinkovci3.1.1. @uta imela

0

5

10

15

20

25

Cerna

Ban

ovD

ol

Kri

vsko

ostr

vo

Cer

ansk

i Lug

ovi

Dur

guto

vica

Mu{

koO

strv

o

Mer

olin

o

Orl

jak

Kun

jevc

i

Dio

nica

Vra

p~an

a

Jela

{

Des

i~ev

oI

Des

i~ev

oII

Sav

ski L

ugov

i

Nar

a~e

Topo

lova

c

Oto

~ke

{um

e

Vrb

anjs

ke{u

me

Kra

gujn

a

Kus

are

Deb

rinj

a

Sla

vir

Tri

zlov

i-R

asto

vo

Dub

rave

Trs

teni

k

Ilo~

ke{u

me

Ilok Mikanovci Strizivojna Vinkovci Vukovar Gunja Lipovac OtokStro-{inci Vrbanja @upanja

[umarija Gospodarska jedinica––Forest Office Management Unit

%

N=

3964

N=1

0672N=

3228

N=

6351 N=

510

N=

965

N=

2847

N=

2705

N=

4733

N=

7036

N=6

076 N

=220

N=1

272

N=2

531

N=2

153

N=6

573

N=

1263

N=

3012 N

=50

8

N=

2614

N=

3312

N=

1194

3

N=

3772

N=

1524

0

N=

3621

N=

4811

Slika 1. U[P Vinkovci: intenzitet zaraze lu`njaka `utom imelom, prema {umarijama i gopodarskim jedinicama.Figure 1 Forest Administration Vinkovci: intensity of infestation of pedunculate oak with yellow mistletoe, according

to forest offices and management units.

Na hrastu lu`njaku `uta imela pra}ena je na podru-~ju 12 {umarija (Cerna, Gunja, Ilok, Lipovac, Mika-novci, Otok, Strizivojna, Stro{inci, Vinkovci, Vrbanja,Vukovar i @upanja), 26 gospodarskih jedinica i 1.001odjelu, na uzorku od 111.932 stabla. Od ukupnog brojapregledanih stabala 7,6 % bilo je zara`eno imelom. In-tenzitet zaraze imelom razli~it je za pojedine gospodar-ske jedinice unutar navedenih {umarija (tablica 1).

Do 5 % zara`enih, od pregledanih stabala (slika 1)bilo je u GJ Jela{, [umarije Vukovar (2,5 %), zatim GJDebrinja, [umarije Stro{inci (3,1 %), GJ Vrbanjske {u-

me, [umarije Vrbanja (3,2 %), GJ Oto~ke {ume (3,8 %)i GJ Slavir (4,4 %), [umarije Otok, GJ Topolovac, [u-marije Lipovac (4,2 %), GJ Kragujna, [umarije @upanja(4,4 %) i dvije gospodarske jedinice [umarije Gunja, GJDesi~evo I (4,4 %) i GJ Desi~evo II (4,9 %).

Izme|u 5 i 10 % zara`enih, od pregledanih stabala(slika 1), bilo je u GJ Krivsko Ostrvo, [umarije Cerna(5,2 %), GJ Mu{ko Ostrvo, [umarije Mikanovci (7,3 %),zatim GJ Savski Lugovi, [umarije Gunja (7,5 %), GJKusare, [umarije @upanja (8,2 %) i GJ Kunjevci, [uma-rije Vinkovci (8,5 %).

Vi{e od 10 % pregledanih stabala (slika 1) bilo je za-ra`eno imelom u GJ Durgutovica, [umarije Mikanovci(11,1 %), GJ Nara~e, [umarije Lipovac (11,8 %), GJDubrave, [umarije Vukovar (13,4 %), GJ Ilo~ke {ume,[umarije Ilok (13,7 %), GJ Trizlovi-Rastovo, [umarijeGunja (17,2 %), GJ Ceranski Lugovi (11,6 %) i GJ Ba-nov Dol (15,9 %), [umarije Cerna, zatim GJ Merolino(11,2 %) i Trstenik (14,6 %), [umarije Strizivojna i udvije gospodarske jedinice [umarije Vinkovci, GJ Dio-

nica (11,4 %) i GJ Vrap~ana (20,1 %), gdje je ujedno inajve}a zaraza ̀ utom imelom na podru~ju U[PVinkovci.

Na zara`enim stablima prosje~no su bila 2,5 grmaimele, a najve}i broj grmova na jednom stablu bio je 17(odjel 29, GJ Ilo~ke {ume, [umarije Ilok).

Na slikama 2–7 prikazan je intenzitet zaraze i pro-storni raspored pregledanih odsjeka lu`njaka za {est naj-zara`enijih gospodarskih jedinica. To su: GJ Dubrave,

M. Id`ojti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET ZARAZE @UTOM I BIJELOM ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 399-409

403

Slika 2. U[PVinkovci: intenzitet zaraze i prostorni raspored pregle-danih odsjeka lu`njaka za GJ Dubrave, [umarija Vukovar.

Figure 2 Forest Administration Vinkovci: intensity of infestationand the spatial arrangement of examined subcompart-ments of pedunculate oak in the Management Unit Dubra-ve, Forest Office Vukovar.

Slika 3. U[PVinkovci: intenzitet zaraze i prostorni raspored pregle-danih odsjeka lu`njaka za GJ Ilo~ke {ume, [umarija Ilok.

Figure 3 Forest Administration Vinkovci: intensity of infestationand the spatial arrangement of examined subcompart-ments of pedunculate oak in the Management Unit Ilo~ke{ume, Forest Office Ilok.

Slika 4. U[P Vinkovci: intenzitet zaraze i prostorni raspored pre-gledanih odsjeka lu`njaka za GJ Trstenik, [umarija Stri-zivojna.

Figure 4 Forest Administration Vinkovci: intensity of infestationand the spatial arrangement of examined subcompart-ments of pedunculate oak in the Management Unit Trste-nik, Forest Office Strizivojna.

Slika 5. U[P Vinkovci: intenzitet zaraze i prostorni raspored pre-gledanih odsjeka lu`njaka za GJ Banov Dol, [umarijaCerna.

Figure 5 Forest Administration Vinkovci: intensity of infestationand the spatial arrangement of examined subcompart-ments of pedunculate oak in the Management Unit BanovDol, Forest Office Cerna.

[umarija Vukovar; GJ Ilo~ke {ume, [umarija Ilok; GJTrstenik, [umarija Strizivojna; GJ Banov Dol, [umarijaCerna; GJ Trizlovi-Rastovo, [umarija Gunja i GJ Vrap-~ana, [umarija Vinkovci. Pregledani odsjeci u kojimaimela nije zabilje`ena prikazani su sivom bojom, dok sunepregledani odsjeci prikazani bijelom bojom.

Na podru~ju U[P Vinkovci, zaraza bijelom imelompra}ena je za sljede}e vrste potencijalnih doma}ina:poljski jasen, crni orah, malolisna lipa, klen, obi~nigrab, divlja kru{ka i obi~ni bagrem.

Od ukupno pregledanih 787 stabala poljskog jasenau 9 gospodarskih jedinica na podru~ju 6 {umarija (tabli-ca 4), bijela imela bila je prisutna na 12 stabala (2,7 %).Veli~ina uzorka u pojedinim GJ bila je razli~ita, kao ipostotak zara`enih stabala. Prosje~no su se na zara`e-nim stablima nalaza 2 grma imele, a najve}i broj grmovapo stablu bio je 5 (odjel 64, GJ Slavir, [umarija Otok).

Na podru~ju {umarija Ilok, Vrbanja i Vukovar pregle-dano je 699 stabala malolisne lipe, od kojih je na 3,4 %

zabilje`ena bijela imela (tablica 6). Od 383 pregledanastabla crnog oraha na podru~ju {umarija Vukovar i Ilok,samo je jedno stablo bilo zara`eno (0,3 %). Na klenu jebijela imela bila prisutna na 5,1 %, od 158 pregledanihstabla (na podru~ju {umarija Ilok i Otok, a nije bila pri-sutna na podru~ju GJ Dubrave, [umarije Vukovar). Odostalih vrsta bijela imela bila je prisutna na obi~nom ba-gremu u GJ Ilo~ke {ume ([umarija Ilok), na divljoj kru-{ki u GJ Vrbanjske {ume ([umarija Vrbanja) i na obi~-nom grabu u GJ Slavir, [umarije Otok, no uzorci su bilirazmjerno maleni.

M. Id`ojti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET ZARAZE @UTOM I BIJELOM ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 399-409

404

Slika 6. U[P Vinkovci: intenzitet zaraze i prostorni raspored pre-gledanih odsjeka lu`njaka za GJ Trizlovi-Rastovo, [uma-rija Gunja.

Figure 6 Forest Administration Vinkovci: intensity of infestationand the spatial arrangement of examined subcompart-ments of pedunculate oak in the Management Unit Trizlo-vi-Rastovo, Forest Office Gunja.

Slika 7. U[PVinkovci: intenzitet zaraze i prostorni raspored pregle-danih odsjeka lu`njaka za GJ Vrap~ana, [umarija Vinkovci.

Figure 7 Forest Administration Vinkovci: intensity of infestationand the spatial arrangement of examined subcompart-ments of pedunculate oak in the Management Unit Vrap-~ana, Forest Office Vinkovci.

3.1.2. Bijela imela

Tablica 4. U[P Vinkovci, Viscum album na Fraxinus angustifolia: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zara`enih stabala, prema {umarijama i gospodarskim jedinicama. Table 4 FA Vinkovci, Viscum album on Fraxinus angustifolia: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units.[umarija Gospodarska jedinica Broj pregledanih odjela Broj pregledanih stabala Zara`enih stabala

Forest Office Management Unit Number of Number of Infected TreesExamined Compartments Examined Trees %

Cerna Ceranski Lugovi 1 5 20,00Gunja Trizlovi–Rastovo 1 8 12,5

Savski Lugovi 2 38 7,89Ilok Ilo~ke {ume 5 81 3,7Otok Slavir 1 9 22,22

Kunjevci 32 323 0,31Vinkovci Dionica 3 37 0

Vrap~ana 11 230 0Vrbanja Vrbanjske {ume 1 56 1,79

Σ 57 787 2,67

Na podru~ju U[P Nova Gradi{ka `uta imela pra}e-na je na lu`njaku i kitnjaku, te su razultati istra`ivanja

prikazani posebno za te dvije vrste.

M. Id`ojti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET ZARAZE @UTOM I BIJELOM ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 399-409

405

0

5

10

Oku~ani Nova Kapela SlavonskiBrod

Trnjani Nova Gradi{ka Oriovac Novska

%

N=

10

83

N=

21

14

N=

20

0

N=

15

0

N = 484

N=

17

15

N=

19

7 N=

10

43

N=

99

9

N=

11

88

N=

73

0

N=

45

9

N=

19

3

[umarija – Gospodarska jedinicaForest Office – Management Unit

Oku

~ans

kaB

rda

Zap

adni

Psu

nj

J.B

. Gor

a

Je{e

vik-

Bri

knje

v

Ju`n

i Dil

j

Bra

tlje

vci

Dol

ca

Gra

di{k

aB

rda

Ju`n

iP

sunj

Mla

daV

odic

a

Stu

pni~

koB

rdo

Nov

sko

Brd

o

Raj

i}ko

Brd

o

3.2. @uta i bijela imela na podru~ju U[PNova Gradi{ka3.2.1. @uta imela

3.2.1.1. @uta imela na lu`njakuNa hrastu lu`njaku ̀ uta imela pra}ena je na podru~ju

~etiri {umarije: Nova Gradi{ka, Nova Kapela, SlavonskiBrod i Trnjani. Istra`ivanje je provedeno za 5 gospodar-skih jedinica i 52 odjela, na uzorku od 4.742 stabla. Odukupnog broja pregledanih stabala 10,5 % bilo je za-ra`eno imelom (tablica 2). U GJ Radinje, [umarije No-va Kapela, imela nije zabilje`ena. Do 10 % zara`enih,od pregledanih stabala, bilo je u GJ Klju~evi, [umarijeNova Gradi{ka (3,3 %) i u GJ Ilijanska-Jelas, [umarije

Trnjani (6,1 %). U GJ Mrs. Lug-Migalovci, [umarijeSlavonski Brod, bilo je zara`eno 17,8 % pregledanihstabala. Gospodarska jedinica Glovac-Renovica, [u-marije Trnjani, bila je znatno zara`enija od ostalih (na35,5 % pregledanih stabala lu`njaka bila je imela). Nazara`enim stablima prosje~no su bila 2 grma imele, anajve}i broj na jednom stablu bio je 9 (GJ Ilijanska-Je-las, [umarije Trnjani).

3.2.1.2. @uta imela na kitnjaku

Slika 8. U[P Nova Gradi{ka: intenzitet zaraze kitnjaka `utom imelom, prema {umarijama i gopodarskim jedinicama.Figure 8 Forest Administration Nova gradi{ka: intensity of infestation of sessile oak with yellow mistletoe, according to forest

offices and management units.

Na hrastu kitnjaku `uta imela pra}ena je na podru-~ju sedam {umarija: Nova Gradi{ka, Nova Kapela,Novska, Oku~ani, Oriovac, Slavonski Brod i Trnjani.Ukupno je pregledano 13 gospodarskih jedinica, 83odjela i 10.555 stabala, od kojih je na 4,6 % zabilje`enaimela (tablica 3). Intenzitet zaraze bio je razli~it po {u-marijama, odnosno gospodarskim jedinicama (slika 8).

U gospodarskim jedinicama Ju`na Babja Gora i Je{e-vik-Briknjeva~a imela nije zabilje`ena. Vrlo niski stu-panj zaraze zabilje`en je u GJ Zapadni Psunj, [umarijeOku~ani (0,8 %). Zaraza manja od 2 % bila je i u GJ Ra-ji}ko Brdo, [umarije Novska (1,6 %). Zatim slijede GJStupni~ko Brdo, [umarije Oriovac (2,5 %); GJ Oku~an-ska Brda, [umarije Oku~ani (3,5 %) i GJ Novsko Brdo,

[umarije Novska (4,1 %). Zaraza ve}a od 5 % zabilje`e-na je u GJ Dolca, [umarije Trnjani (5,1 %); GJ Ju`niPsunj, [umarije Nova Gradi{ka (6,3 %), iza koje slijediGJ Gradi{ka Brda iste {umarije sa 6,3 % zara`enih sta-bala, te GJ Bratljevci, [umarije Trnjani (6,7 %). Za po-dru~je GJ Mlada Vodica, [umarije Oriovac, zaraza je iz-

nosila 7,9 %, dok je najve}a zaraza zabilje`ena u GJJu`ni Dilj, [umarije Slavonski Brod, gdje je utvr|eno9,3 % stabala kitnjaka zara`enih `utom imelom. Na za-ra`enim stablima prosje~no su bila 2 grma imele, a naj-ve}i broj grmova na jednom stablu bio je 5 u vi{e gospo-darskih jedinica ove U[P.

M. Id`ojti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET ZARAZE @UTOM I BIJELOM ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 399-409

406

3.2.2. Bijela imela na poljskom jasenu i kanadskoj topoliNa podru~ju U[P Nova Gradi{ka, prisutnost bijele

imele zabilje`ena je na dva doma}ina, i to na poljskomjasenu i kanadskoj topoli.

U GJ Grede-Kamare, [umarije Jasenovac, zara`enoje 10,5 % pregledanih stabala poljskog jasena (Tablica5). Na zara`enim stablima prosje~no je bilo 4,5 grmaimele, a najve}i broj zabilje`en na jednom je stablu bio

je 60 (odsjek 14c). Zaraza poljskog jasena bijelomimelom pra}ena je i u [umariji Novska (GJ Trstika, za-raza 2,4 %; GJ Zelenika, zaraza 4,3 %) te u [umarijiStara Gradi{ka (GJ Me|ustrugovi, zaraza 10,9 %). Pro-sje~ni broj grmova imele po stablu u ove dvije {umari-je bio je 3–4, a najve}i broj grmova na pojedinom sta-blu bio je 30–40.

Tablica 5. U[P Nova Gradi{ka, Viscum album na Fraxinus angustifolia: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zara`enih stabala, prema {umarijama i gospodarskim jedinicama. Table 5 FA Nova Gradi{ka, Viscum album on Fraxinus angustifolia: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units.[umarija Gospodarska jedinica Broj pregledanih odjela Broj pregledanih stabala Zara`enih stabala

Forest Office Management Unit Number of Number of Infected TreesExamined Compartments Examined Trees %

Jasenovac Grede–Kamare 15 2773 10,49Novska Trstika 3 250 2,40

Zelenika 33 4960 4,25Stara Gradi{ka Me|ustrugovi 43 2148 10,94

Σ 94 10.131 7,33Tablica 6. U[P Vinkovci i U[P Nova Gradi{ka, Viscum album na ostalim doma}inima: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zara`enih stabala, prema {umarijama i gospodarskim jedinicama. Table 6 FA Vinkovci and FA Nova Gradi{ka, Viscum album on other hosts: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units.

Broj Broj Zara`enihUprava {uma [umarija Gospodarska pregledanih pregledanih stabalapodru`nica Doma}in Forest jedinica odjela stabala InfectedForest Host Office Management Number of Number of TreesAdministration Unit Examined Examined %Compartments TreesVinkovci Tilia cordata Ilok Ilo~ke {ume 18 666 3,45

Vrbanja Vrbanjske {ume 1 26 3,85Vukovar Dubrave 3 7 0

Σ 22 699 3,43Juglans nigra Ilok Ilo~ke {ume 1 7 14,29

Vukovar Dubrave 3 376 0Σ 4 383 0,26

Acer campestre Ilok Ilo~ke {ume 14 68 5,88Otok Slavir 3 21 19,05

Vukovar Dubrave 5 69 0Σ 22 158 5,06

Robinia pseudoacacia Ilok Ilo~ke {ume 7 45 6,67Carpinus betulus Otok Slavir 1 7 14,29Pyrus pyraster Vrbanja Vrbanjske {ume 3 6 50,00

Nova Gradi{ka Populus ×canadensis Jasenovac Grede-Kamare 1 38 28,95

4. RASPRAVA I ZAKLJU^AK – Discussion and Conclusion

M. Id`ojti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET ZARAZE @UTOM I BIJELOM ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 399-409

407

Tablica 7. Zaraza `utom imelom i stupanj o{te}enosti hrasta lu`njaka za U[P Vinkovci, Nova Gradi{ka, Bjelovar i Po`ega. Table 7 Yellow mistletoe infestation and damage degree of pedunculate oak for Forest Administrations Vinkovci, Nova Gradi{ka, Bjelovar and Po`ega.Zaraza imelom Stupanj o{te}enosti

Uprava {uma podru`nica Mistletoe Infestation Damage Degree (%)Forest Administration % N 0 1 2 3+4 N(0–10 %) (11–25 %) (26–60 %) (>60 %)

Vinkovci 7,6 111.932 14,7 43,1 40,3 2,0 457Nova Gradi{ka 10,5 4.742 14,5 82,6 2,9 0 69

Bjelovar 7,1 12.711 59,5 26,2 14,3 0 168Po`ega 13,7 1.238 0 24,3 73,0 2,7 37

Na kanadskoj topoli ova vrsta imele zabilje`ena je uGJ Grede-Kamare, [umarije Jasenovac, gdje je u jed-nom odjelu pregledano 38 stabala, od kojih je na 29 %

bila imela. Na zara`enim stablima bila su prosje~no 2grma imele, a najvi{e je zabilje`eno 10 grmova na jed-nom stablu.

@utom imelom na podru~ju U[P Nova Gradi{ka za-ra`eno je ne{to vi{e pregledanih stabla hrasta lu`njaka(10,5 %) nego na podru~ju U[PVinkovci (7,6 %). U us-poredbi s rezultatima prethodnih istra`ivanja (I d ` o j -t i } i dr. 2005a, 2006b), vidimo da je ne{to manji posto-tak zara`enih stabla lu`njaka bio na podru~ju U[P Bje-lovar (7,1 %), a da je najvi{e zara`enih stabala bilo napodru~ju U[P Po`ega (13,7 %).

Na podru~ju U[P Nova Gradi{ka `utom imelom za-ra`eno je 4,6 % pregledanih stabala hrasta kitnjaka. Toje ne{to vi{e nego na podru~ju U[P Bjelovar, gdje je bi-lo zara`eno 3 % pregledanih stabala kitnjaka (I d ` o j t i }i dr. 2006b), a znatno manje nego na podru~ju U[P Po-`ega, gdje je bilo zara`eno 13,3 % ukupno pregledanihstabala (I d ` o j t i } i dr. 2005b).

Poljski jasen tako|er je ekolo{ki i gospodarski vrlova`na vrsta na istra`ivanom podru~ju. Zaraza ove vrstebijelom imelom zna~ajno je ve}a na podru~ju U[P No-va Gradi{ka (7,3 % pregledanih stabala), nego {to je tona podru~ju U[PVinkovci (2,7 % zara`enih od ukupnopregledanih stabala). Na pojedinim stablima jasena bi-lo je i do 60 grmova bijele imele (U[P Nova Gradi{ka,[umarija Jasenovac, GJ Grede-Kamare, odsjek 14c).

Intenzitet zaraze svih istra`ivanih doma}ina vrlo jerazli~it za pojedine odjele, gospodarske jedinice i {u-marije.

U prethodnim istra`ivanjima (I d ` o j t i } i dr. 2005b)utvr|ena je ~vrsta korelacija zaraze obi~ne jele bijelomimelom i pojave su{aca na podru~ju U[P Gospi}. Od1987. godine u Hrvatskoj se prati o{te}enost {umaprema Me|unarodnom programu za procjenu i motrenjeutjecaja zra~nog one~i{}enja na {ume (ICP Forests)koja se obavlja na bioindikacijskim plohama, mre`a16×16 km, i osnovnim plohama, mre`a 4×4 km (P o -t o ~ i } i S e l e t k o v i } 2006). Glavni zadatak programaje prikupljanje podataka o stanju {uma i njihovoj reakci-

ji na ~imbenike stresa (ne samo zra~nog one~i{}enja) naregionalnoj, nacionalnoj i me|unarodnoj razini. Na sta-blima se procjenjuje osutost kro{nje, promjena bojeli{}a i lako prepoznatljivi biotski i abiotski ~imbenici.Budu}i da imela neekonomi~nom potro{njom vode ne-gativno utje~e na biljku doma}ina, posebice ako je in-tenzitet zaraze velik, poku{ali smo utvrditi postoji li ko-relacija izme|u intenziteta zaraze `utom imelom hrastalu`njaka i o{te}enosti istra`enih gospodarskih jedinica.Me|utim, gusto}a mre`e nije omogu}ila prikazivanjepodataka o o{te}enosti na razini gospodarskih jedinica,ve} su podaci dostupni za pojedine uprave {uma po-dru`nice, {to je nedovoljno precizno. U tablici 7 prika-zani su podaci zaraze lu`njaka `utom imelom 2003.godine i o{te}enost 2005. godine, za U[P Vinkovci,Nova Gradi{ka, Bjelovar i Po`ega. O{te}enost je prika-zana prema stupnjevima: 0 (0–10 %), 1 (11–25 %), 2(26–60 %) i 3+4 (>60 %). Zna~ajno o{te}enim stablimasmatraju se stabla osutosti kro{nje iznad 25 % (P o -t o ~ i } i S e l e t k o v i } 2006). Iako na o{te}enost staba-la utje~u brojni ~imbenici, a usporedba zara`enosti ime-lom i stupnja o{te}enosti na razini U[P nije dovoljnoprecizna, mo`emo vidjeti da je npr. za U[P Po`ega, gdjeje najve}i postotak zna~ajno o{te}enih stabala, i najve}ipostotak zara`enih stabala lu`njaka `utom imelom. Me-|utim, za U[P Nova Gradi{ka na ovoj razini nije mogu-}e donositi op}enite zaklju~ke. Dodatni problem uspo-redbe ovih podataka je zna~ajno manji uzorak stabala zakoja se radi procjena o{te}enosti od uzorka na kojem jera|eno istra`ivanje zaraze `utom imelom.

Budu}i da za istra`ivano podru~je nema prethodnihistra`ivanja s kojima bismo mogli usporediti rezultateovih istra`ivanja, ne mo`emo govoriti o trendu zarazeistra`ivanih doma}ina imelama. Imele su sastavni dio{umskih ekosustava i ne predstavljaju poseban pro-blem za svoje doma}ine ako intenzitet zaraze nije ve-lik. Osim postotka stabala na kojima je imela prisutna,

5. ZAHVALA – Acknowledgement

M. Id`ojti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET ZARAZE @UTOM I BIJELOM ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 399-409

408

va`an je podatak o broju grmova na pojedinim stabli-ma. Prosje~an broj grmova ̀ ute imele na lu`njaku i kit-njaku nije bio velik, odnosno u obje su U[P na za-ra`enim stablima prosje~no bila 2 grma `ute imele. Napoljskom jasenu prosje~an broj grmova bijele imele jeu U[P Vinkovci bio 2, dok je u U[P Nova Gradi{kaprosje~no bilo 4 grma bijele imele, a u toj je U[P na

pojedinim stablima zabilje`en i razmjerno velik brojgrmova (do 60). Potrebno je nastaviti s istra`ivanjimakako bi se moglo zaklju~iti o mogu}em negativnomutjecaju imela na svoje doma}ine, odnosno njihovomudjelu u sinergisti~kom djelovanju s ostalim biotskim iabiotskim ~imbenicima.

Na podr{ci i odobrenju ovoga istra`ivanja zahvalju-jemo Slu`bi za ekologiju {uma Hrvatskih {uma d.o.o. irukovoditelju Slu`be mr. sc. Petru Jurjevi}u, kao i pret-hodnim voditeljima u U[P Vinkovci, Luki Vukovcu,dipl. ing. i U[P Nova Gradi{ka, Mladenu Serti}u, dipl.ing. Voditelju U[P Vinkovci, Zvonimiru Mi{i}u, dipl.

ing., zahvaljujemo na odobrenju kori{tenja kartograf-skih podloga. Zahvaljujemo djelatnicima svih {umarijakoji su na terenu bilje`ili podatake o doma}inima i za-razi imelom te ustupili potrebne podatke iz gospodar-skih osnova.

6. LITERATURA – ReferencesArcView GIS, 2002: Environmental Systems Research

Institute, Inc., version 3.3.I d ` o j t i } , M., 2003: Doma}ini i rasprostranjenost

bjelogori~ne bijele imele (Viscum album L. ssp.album) u Hrvatskoj. [um. list 9–10: 439–447.

I d ` o j t i } , M., M. Kog e l n i k , 2003: Hosts of mistle-toes in Croatia and Slovenia. In: Abstract bookof the International Symposium on Vegetation inSE Europe, Oto~ec, Slovenia, May 29–31, 2003,26 p.

I d ` o j t i } , M., M. Kog e l n i k , J. F r a n j i } , @.[ k v o r c , 2006a: Hosts and distribution of Vis-cum album L. ssp. album in Croatia and Slove-nia. Plant Biosystems 140 (1): 50–55.

I d ` o j t i } , M., R. P e r n a r , Z. L i s j a k , H. Z d e l a r ,M. An ~ i } , 2005a: Doma}ini `ute imele (Lo-ranthus europaeus Jacq.) i intenzitet zaraze napodru~ju Uprave {uma podru`nice Po`ega.[um. list 1–2: 3–17.

I d ` o j t i } , M., M. G l a v a { , M. Z e b e c , R. P e r n a r ,M. D a s o v i } , N. P a v l u s , 2005b: Zaraza

obi~ne jele (Abies alba Mill.) bijelom imelom(Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.)u Hrvatskoj. [um. list 11–12: 559–573.

I d ` o j t i } , M., M. G l a v a { , M. Z e b e c , R. P e r n a r ,B. B r a d i } , D. Hu s a k , 2006b: @uta imela (Lo-ranthus europaeus Jacq.) i bijela imela (Viscumalbum L.) na podru~ju Uprave {uma podru`niceBjelovar. [um. list 3–4: 101–111.

P o t o ~ i } , N., I. S e l e t k o v i } , 2006: O{te}enost {u-ma u Hrvatskoj 2005. godine. Hrvatske {umed.o.o. i [umarski institut Jastrebarsko. 29 pp.

Z e b e c , M., M. I d ` o j t i } , 2005: Hosts and distribu-tion of yellow mistletoe (Loranthus europaeusJacq.) in Croatia. In: Abstract book of Sympo-sium Flora and Vegetation of Slovenia andneighbouring countries 2005., Ljubljana, Sep-tember 16–18, 2005. 37–38 pp.

Z ub e r , D., 2004: Biological flora of Central Europe:Viscum album L. Flora 199: 181–203.

SUMMARY: The intensity of infection of different hosts with yellow mistle-toe (Loranthus europaeus Jacq.) and white-berried mistletoe (Viscum albumL. ssp. album) in the area of 12 forest offices of the Forest Administration Vin-kovci and 9 forest offices of the Forest Administration Nova Gradi{ka was in-vestigated. The investigated hosts were: sessile oak (Quercus petraea /Matt./Liebl.), pedunculate oak (Q. robur L.), narrow-leaved ash (Fraxinus angusti-folia Vahl), black walnut (Juglans nigra L.), small-leaved lime (Tilia cordataMill.), common maple (Acer campestre L.), common hornbeam (Carpinus be-tulus L.), wild pear (Pyrus pyraster Burgsd.), common locust (Robinia pseud-oacacia L.) and Canadian poplar (Populus ×canadensis Moench). The inten-sity of infection was very different in the individual compartments, manage-ment units and forest offices.

In the area of the Forest Administration Vinkovci from the total number ofexamined pedunculate oak trees 7.6 % were infected with yellow mistletoe.On the average on each of the infected trees there were 2.5 mistletoe plants,and the largest number on one tree was 17. The largest infection was noted inthe Management Unit Vrap~ana, of the Forest Office Vinkovci (20.1 %). In thearea of the Forest Administration Nova Gradi{ka 10.5 % of the examined pe-dunculate oak trees were infected with yellow mistletoe. On the infected treesthere were 2 mistletoe plants on the average, and the largest number of plantson one tree was 9. In the Management Unit Glovac-Renovica, of the ForestOffice Trnjani, there was considerably more infestation than in other mana-gement units (35.5 %). For the Forest Administration Vinkovci the spacialdistribution of mistletoe infestation intensity of the pedunculate oak in sixmost infested management units was presented. Compared with previous re-search, the intensity of mistletoe infestation of the pedunculate oak is greaterin the area of the Forest Administration Vinkovci and Nova Gradi{ka than inthe Forest Administration Bjelovar, and smaller than in the Forest Adminis-tration Po`ega.

On the sessile oak yellow mistletoe was investigated in the area of the Fo-rest Administration Nova Gradi{ka, where mistletoe was observed on 4.6 %of the examined trees. On the infected trees there were 2 mistletoe plants onthe average, and the highest number of plants on one tree was 5. The largestinfestation was found in the Management Unit Ju`ni Dilj, of the Forest OfficeSlavonski Brod, where 9.3 % of the examined trees were infected. Previous re-searches show that the intensity of mistletoe infestation of the sessile oak inthe area of the Forest Administration Nova Gradi{ka is greater than in theForest Administration Bjelovar, and smaller than in the Forest Administra-tion Po`ega.

Out of the total number of examined narrow–leaved ash trees in the areaof Forest Administration Vinkovci, 2.7 %, were infected with white-berriedmistletoe, with an average of 2 mistletoe plants per infected tree; the largestnumber of plants per tree was 5. In the area of the Forest Administration No-va Gradi{ka 7.3 % of the examined narrow-leaved ash trees was infected withmistletoe, with an average of 4 mistletoe plants per tree; the largest number ofmistletoe plants on one tree was 60.

Mistletoes are a constituent part of forest eco-systems and they do not re-present a special threat to their hosts, if the infection intensity is not high. Alt-hough the percentage of infested trees varied in individual compartments, i.e.management units, the important fact was that the number of yellow mistletoeplants on infested sessile and pedunculate oak trees was not high (averaging2 mistletoe plants per tree). The state of infection of the narrow-leaved ashwas partly different in individual management units in the Forest Administra-tion Nova Gradi{ka, where on the average a higher number of white-berriedmistletoe plants on the infested trees was observed, and a relatively largenumber of plants on some trees.

M. Id`ojti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET ZARAZE @UTOM I BIJELOM ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 399-409

409

PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMABAZIRANIM NA SEKTORU [UMARSTVA* NANOTECHNOLOGY APPLICATIONS IN THE FOREST-BASED INDUSTRIES*Ivica GRBAC1, Renata OJUROVI]2

SA@ETAK: Nanotehnologija odnosi se na prou~avanje i tehnike obradematerijala dimenzija od 1–100 nanometara, pri ~emu su fizikalna, kemijska ilibiolo{ka svojstva fundamentalno razli~ita od materije znatnog obujma. Boljimrazumijevanjem i kontrolom materije na takovim razinama otvaraju se noviputovi u podru~ju razvoja proizvoda. Stalna istra`ivanja i razvoj u podru~jupobolj{anja svojstava proizvoda industrija baziranih na sektoru {umarstva,potrebita su kako bi se zadovoljile budu}e potrebe i osigurali proizvodi po pri-hvatljivim cijenama. Ovaj rad podrobno opisuje jedno podru~je interesa istra-`ivanja i razvoja nanotehnologije. Istra`ivanje i razvoj u nanotehnologiji imaveliko zna~enje za rentabilnu i odr`ivu proizvodnju novih generacija materija-la temeljenih na drvu te usmjeravanju dru{tva prema gospodarstvu temelje-nom na biomasi. Nanostupanjska znanost primjenjiva je i u mnogim drugimgospodarskim sektorima te omogu}uje razvoj novih tehnologija {irokogkomercijalnog potencijala, primjerice, materijala s nanostrukturom, nanostu-panjskih proizvodnih procesa i nanoelektronike. Me|utim, za potpuno ostvari-vanje takvih aplikacija potrebite su investicije u znanost i tehniku proizvodnjekoje }e stvarati nove tehnologije, a industriji omogu}iti proizvodnju napredni-jih i tro{kovno konkurentnih proizvoda. Nu`na fundamentalna i primijenjenaistra`ivanja i razvoj u podru~ju nanotehnologije, drvna, kao i ostale industrijebazirane na sektoru {umarstva, sama u cijelosti ne mo`e preuzeti jer su ona~esto slo`ena, skupa, dugoro~na i riskantna. Potrebita su integrirana partner-stva i anga`mani koji uklju~uje Vladu, sveu~ili{ta i industriju.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : nanotehnologija, industrije bazirane na sektoru {u-marstva, mehani~ka svojstava drva, nanoindentacija

PREGLEDNI ^LANCI – REVIEWSUDK 630* 812

[umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 411-420

411

1. UVOD – Introduction Rije~ nano, gr~kog porijekla, ozna~ava sasvim

malu veli~inu (nanos, patuljak), a u tehni~kom smislunano = 10-9. Rije~ tehnologija, tako|er gr~kog porije-

kla, ozna~ava znanost o na~inima prerade sirovina ugotove proizvode. Pod pojmom nanotehnologija podrazumijeva se is-

tra`ivanje i razvoj tehnologije na atomskoj, molekular-noj ili makromolekularnoj razini zbog fundamentalnograzumijevanja materijala te zbog kreiranja i kori{tenjastruktura, ure|aja i sustava koji imaju nova svojstva ifunkcije upravo zbog svoje male veli~ine. Istra`ivanje irazvoj nanotehnologije uklju~uje kontroliranu manipu-laciju nanoskopskim strukturama i njihovu integracijuu ve}e komponente materijala, sustave i arhitekture.Nova, razlikovna svojstva i funkcije primije}uju se na

* Dio ~lanka preveden (engleski); Moon, R. J., R. Frihart, T. Weg-ner, 2006: “Nanotechnology applications in the Forest ProductsIndustry”, Journal “Forest Products”, Vol. 56. No. 5, The naturalresource for the Forest products industry, Atlanta: 7 pp.1 Prof. dr. sc. Ivica Grbac, redoviti profesor na Sveu~ili{tu u Za-grebu, [umarski fakultet; pomo}nik ministra poljoprivrede, {u-marstva i vodnoga gospodarstva; ivica.grbac@mps.hr2 Renata Ojurovi}, dipl. ing. drvne industrije, Ministarstvo poljo-privrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za drvnuindustriju, Zagreb; renata.ojurovic@mps.hr

I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 411-420

412

2. PROGRAM NANOTEHNOLO[KIH ISTRA@IVANJA U INDUSTRIJAMABAZIRANIM NA SEKTORU [UMARSTVAForest-Based Industries Nanotechnology Research AgendaTrenutni globalni program nanotehnolo{kih istra`i-

vanja u industrijama baziranim na sektoru {umarstvaobuhva}a sljede}a podru~ja tehnolo{kih potreba: 1) Pro-micanje koncepta biorafinerije; 2) Pozitivan utjecaj naokoli{; 3) Razvoj sljede}e generacije postupaka ekstrak-cije i uporabe vlakana; 4) Stvaranje novih zna~ajnihproizvodnih tehnologija; 5) Promicanje naprednih pro-

izvoda od drva; i 6) Razvoj tehnolo{ki napredne radnesnage. Istra`ivanje i razvoj u domeni fundamentalnih is-tra`ivanja1 koncentrira se u podru~ja: 1) Analiti~ke me-tode u ozna~avanju nanostruktura; 2) Nanostrukture sta-ni~nih stijenki; 3) Nanotehnologija u osjetnicima, obra-di i nadzoru obrade; 4) Polimerni kompoziti i nano-oja~ani materijali; i 5) Samosklapanje i biomimetika2.

1 Fundamentalna istra`ivanja motivirana su ponajprije porivom znanstvenika da otkrivaju nove spoznaje i zakonitosti te ih obja{njavaju. Zarezultate fundamentalnih istra`ivanja obi~no nema izravno zainteresiranih naru~itelja, pa ih naj~e{}e financira dr`ava.2 Biomimetika ili biomimikrija, tehnolo{ki pristupi koji imitiraju biologiju i biolo{ke sustave kao {to su virusi, stanice, biomolekularni moto-ri i sli~no. Ideja biomimetike je izgradnja nanostrojeva, ~iji dizajn je inspiriran prirodnim “strojevima“ i strukturama.

3. CILJ RADA – PurposePreostali dio ovoga rada opisuje fundamentalno is-

tra`ivanje u kojemu se koristi ozna~avanje mehani~kihsvojstava na submikrometarskoj razini (pomo}u nano-

indentacije) i modeliranje strukturnih svojstava u is-tra`ivanju nanostupanjskih kemijskih i mehani~kih in-terakcija izme|u temeljnih polimera drva (celuloza,

kriti~noj skali du`ine tipi~no ispod 100 nanometara tese u nanotehnolo{ke proizvode ubrajaju svi materijali,ure|aji i sustavi koji sadr`e dijelove manje od 100 ive}e od jednog nanometra. Nanotehnologija predstavlja pravi izazov 21. stolje-

}a u kojemu interdisciplinarnost i isprepletenost suvre-mene znanosti i tehnologije dolazi do punog izra`aja.Osim ideje stvaranja minijaturnih strojeva koji su u sta-nju obavljati vrlo slo`ene operacije na atomskoj razini,pod pojmom nanotehnologije podrazumijeva se i mini-jaturizirana elektronika, tehnologija tankih filmova ikompozitnih materijala. Tehnologija si}u{nih ~estica jeve} omogu}ila velik napredak u proizvodnji materijala.Radi se na sintezi materijala s novim mehani~kim ilielektri~nim svojstvima. Nanostrukturirani materijali po-na{aju se bitno razli~ito od dana{njih mikrostrukturira-nih. Primjerice, mnogo sitnija zrna u strukturi rezultira-ju ve}om gusto}om, nekoliko puta vi{im vrijednostimamehani~kih svojstava (elasti~nost, ~vrsto}a i tvrdo}a),kao i neo~ekivanim kombinacijama drugih svojstava.Sve se vi{e proizvo|a~a okre}e nanotehnologiji i u svo-je “konvencionalne” proizvode ugra|uju nanotehnolo-{ke materijale, kako bi pobolj{ali njihove karakteristike.Ve} danas postoji vi{e od 400 proizvoda na tr`i{tu nakojima je primijenjena nanotehnologija. Nanotehnologija postala je jedan od “znanstvenih”

~imbenika ekonomskog rasta. Bez obzira na to kolikoje danas nanotehnologija u svakodnevnoj uporabi, ova}e tehnologija u bliskoj budu}nosti u potpunosti redefi-nirati na~in na koji `ivimo. Procjenjuje se da bi nano-tehnologija do 2015. godine mogla pokrenuti gospo-darsku “revoluciju” vrijednu milijarde dolara, doslov-no u svim sektorima gospodarstva. Tako|er, smatra seda }e nanotehnologija dovesti do novih materijala,

novih ure|aja, novih proizvoda i novih industrija, paprema tomu i do novih radnih mjesta. Kao potvrduistoga, navodimo podatak da je danas u svijetu zapos-leno oko 20.000 ljudi u nanotehnologiji, a predvi|a se2 milijuna zaposlenih u idu}ih 15 godina (Izvor: USNational Science Foundation, NSF). Iako posjeduje jedinstvene estetske kvalitete, naj-

va`nije obilje`je drva su njegove mehani~ke osobi-ne→svojstva (zna~ajke). Te su osobine→svojstva(zna~ajke) jednako va`ne za puno→masivno drvo,kompozitni proizvod, drvnu konstrukciju, kutiju od va-lovitog kartona ili list papira. Nanotehnologija nudi po-tencijal za preobrazbu drvne industrije i ostalih indu-strija baziranih na sektoru {umarstva u gotovo svimpodru~jima, od proizvodnje sirovina do novih pristupau proizvodnji drvnih konstrukcija i materijala temelje-nih na drvu, novih primjena kompozitnih i papirnihproizvoda te novih generacija funkcionalnih lignocelu-loza na nanostupanjskoj razini. Druga potencijalna uporaba nanotehnologije uklju-

~uje razvoj “inteligentnih” proizvoda na bazi drva i pa-pira koji sadr`e mno{tvo nano-osjetnika za mjerenje si-la, optere}enja, razine vla`nosti, temperature, tlaka,kemijskih emisija te napada gljivica koje uzrokuju tru-ljenje drva. Ugra|ivanjem funkcionalnosti na povr{inelignoceluloze na nanostupanjskoj razini mogle bi seotvoriti nove mogu}nosti u podru~ju farmaceutskihproizvoda, elektronskih naprava iz lignoceluloze iostalo. Nanotehnologija se mo`e upotrijebiti za pobolj-{anje prerade materijala temeljenih na drvu u proizvo-de s pobolj{anim svojstvima uklanjanja vode i ponov-nog vla`enja; smanjenu uporabu energije u postupkusu{enja te ozna~avanje vlakana i ~estica za ciljano po-bolj{anje svojstava u procesu obrade.

hemiceluloza i lignin). Rezultati takovog istra`ivanjapomo}i }e u razumijevanju mehani~kih i kemijskihsvojstava drva i omogu}iti pobolj{ana mehani~ka svoj-stva drva, spojnih mjesta, bubrenja/utezanja i drugih

zna~ajki. Uspijemo li razumjeti magiju prirode, mo`da}emo biti u stanju koristiti genetske, biolo{ke ili kemij-ske promjene u dizajnu proizvoda od drva umjesto pu-ke uporabe onoga {to je nam je priroda dala.

I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 411-420

413

4. UPORABA NANOINDENTACIJE U FUNDAMENTALNIM ISTRA@IVANJIMA DRVAUsing Nanoindentation for Basic Wood Research4.1. Struktura drva – Structure of Wood

Najva`nije obilje`je drva su njegova mehani~kasvojstva, posebice njegova neobi~na sposobnost viso-ke mehani~ke ~vrsto}e i visokog omjera ~vrsto-}a/te`ina→gusto}a uz zadr`avanje elasti~nosti kao

protute`e velikm promjenama veli~ine zbog bubrenja iutezanja. Te su jedinstvene osobine→svojstva (zna-~ajke) drva izravna posljedica njegove hijerarhijskeunutarnje strukture (Slika 1).

Slika 1. Hijerarhija unutarnje strukture drvaFigure 1 Hierarchical Wood Structure

Struktura drva prote`e se kroz mnoge ljestvice veli-~ine: metar za opis cijelog drva; centimetar za opisstruktura u popre~nom presjeku drva (srce→sr~ika,sr`, bijel i kora); milimetar za opis godova (rano i ka-sno drvo); deseci mikrometara za opis anatomije stani-ca; mikrometar za opis strukture slojeva unutar sta-ni~nih stijenki; deseci nanometara za opis konfiguraci-je celuloznih fibrila u matrici hemiceluloze i lignina; te

nanometar za opis molekulske strukture celuloze, he-miceluloze i lignina i njihove kemijske interakcije.Ukupna svojstva drva rezultat su interakcija unutar iizme|u svake ljestvice veli~ine. Prema tomu, za potpu-no razumijevanje cjelovite reakcije drva na optere}enjeili odre|eni okoli{ potrebito je razumjeti svojstva i ka-rakteristike iste na svakoj ljestvici veli~ine.

Godovi

CelulizaAnatomija stanice

Slojevi stani~nih stijenkiCelulozni fibriliu matricihemiceluloze ilignina

10 m

10 cm1 mm

1 nm

100 nm

100 µm

10 µm

I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 411-420

414

Iako se drvo ve} tisu}ama godina koristi kao kon-strukcijski materijal, njegova kemijska slo`enost i hije-rarhijska arhitektura sprje~avale su znanstvenike u ra-zumijevanju i kontroli uporabnih svojstva drva. Postig-nut je zna~ajan napredak u razumijevanju mehani~kihsvojstava punog→masivnog drva, izoliranih vlakanate celuloznih fibrila. Me|utim, potrebito je provesti jo{mnoga istra`ivanja u podru~ju svojstava stani~nihstijenki, interakcija me|u razinama stani~nih stijenki tesvojstava i interakcija u nanostupanjskim domenama(celuloza, hemiceluloza i lignin).

Tehnolo{ki napredak u podru~ju instrumentacijepoma`e nam popuniti nepoznanice. Mikroskop atom-ske sile (AFM)3 na{iroko se koristi u istra`ivanju topo-grafije povr{ine i nekih svojstava povr{ine (npr. kemijai reaktivnost). Me|utim, samo nam postupak nanoin-dentacije omogu}uje mjerenje mehani~kih svojstava.U sljede}im sekcijama opisane su tehnike nanoinden-tacije, kako se mogu primijeniti na drvo i {to od njihmo`emo nau~iti.

3 Mikroskop atomske sile (AFM), naprava namijenjena promatra-nju povr{ina, ne nu`no vodljivih. Ovo je glavna prednost AFM-aprema skeniraju}em tuneliraju}em mikroskopu koji se mo`e pri-mijeniti za promatranje isklju~ivo vodljivih materijala i njihovihpovr{ina.

4.2. Tehnike nanoindentacije – Nanoindentation Techniques

Slika 2. Slijed postupka indentacije: a) indentor dolazi u kontakt s povr{inom uzorka; b) urezuje se u povr{inu uzorka; i c) povla~i se s povr{ine, ostavljaju}i trajni urez.

Figure 2 The sequence of indentation: a) indenter tip makes contact witd sample surface; b) is pressed into the sample surface and c) is retracted from the surface, leaving a permanent indent

Mehani~ka svojstva materijala uobi~ajeno se odre-|uju uporabom tehnika indentacije zbog jednostavnostii brzine izvo|enja testova. Osnovna pretpostavka svihtestova indentacije je utiskivanje tvrdog materijala odre-|enog oblika (zubac za urezivanje = indentor) u povr{i-nu mek{eg materijala (podloge) dovoljnom silom za po-stizanje deformacije istoga (Slika 2). Svojstva koja semjere indentacijom opisuju deformaciju volumena ma-terijala ispod indentora (volumen interakcije). Deforma-cija se mo`e izraziti u nekoliko na~ina: elasti~nost, viso-ka elasti~nost, plasti~nost, puzanje i lom. Ti na~ini de-formacije opisani su sljede}im svojstvima: modul elasti-~nosti, modul relaksacije, tvrdo}a, brzina puzanja i ~vr-sto}a loma. Odre|ivanje tih svojstava omogu}uje postu-pak opisa reakcije materijala na uvjete optere}enja, {topoma`e u predvi|anju uporabnih svojstava materijala. Elasti~na deformacija je privremena deformacija do

koje se dolazi trenutno nakon primjene ili osloba|anja

optere}enja, a opisuje se modulom elasti~nosti. Viso-ko-elasti~na deformacija je privremena deformacijaovisna o vremenu, a opisuje se modulom relaksacije.Plasti~na deformacija je trajna deformacija, gdje tvrdo-}a opisuje otpornost materijala na trajnu deformaciju.Puzanje je trajna deformacija ovisna o vremenu, a opi-suje se brzinom puzanja. Do loma dolazi kada se mate-rijal vi{e ne mo`e deformirati niti jednim drugim me-hanizmom te se lomi iznutra kako bi oslobodio primi-jenjeno optere}enje. ^vrsto}a loma opisuje kriti~nostanje u kojem nastaje lom. U primjeru indentacije pri-kazane na Slici 2b, podloga ima dovoljnu deformabil-nost za prilagodbu obliku indentora (tj. bez loma), aukupna deformacija istiskivanja ima obilje`ja i elasti-~ne i plasti~ne deformacije. Nakon uklanjanja optere-}enja (Slika 2c) elasti~na deformacija se vra}a u prija{-nje stanje, a trajna deformacija ostaje. Ako je materijalvisoko elasti~an, tada }e se kona~na deformacija istis-

kivanja (hf) nastaviti smanjivati jo{ neko vrijeme na-kon uklanjanja optere}enja. Ako je materijal podlo`anpuzanju, tada }e hf ovisiti o primijenjenom profilu op-tere}enje/vrijeme, poput brzine optere}enja i segmen-tima zadr`avanja.

Volumen interakcije

FFmax

I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 411-420

415

Evolucija tehnike indentacije razvijala se u smjerusmanjivanja veli~ine volumena interakcije, ~ime jeomogu}eno mjerenje mehani~kih svojstava malih dije-lova. Me|utim, smanjivanjem optere}enja indentacijeodgovaraju}a smanjenja dubine prodiranja indentora ivolumena interakcije zna~it }e da izmjerenim meha-ni~kim svojstvima sve vi{e dominira materijal na sa-moj povr{ini.Slika 3 shematski prikazuje pribli`an raspon primije-

njene sile, povr{inu otiska (urez) koju je ostavio inden-tor, volumen interakcije i veli~inu dijela koji se mogu iz-mjeriti makroindentacijom (Tehnike Brinell i Rockwell),mikroindentacijom (Tehnike Vickers i Knoop), nanoin-dentacijom i AFM mikroskopom. Obi~no se AFM mi-kroskopija ne koristi kao tehnika indentacije, me|utim,AFM mikroskop mo`e se koristiti kao nanoindentor zaispitivanje mehani~kih svojstava materijala u prvih ne-koliko nanometara od povr{ine. Ali zbog te{ko}a u pre-ciznom kalibriranju optere}enja, pomaka i oblika inden-tora kod AFM mikroskopa primjena ovih instrumenataza precizna mjerenja nalik nanoindentaciji i dalje je vi-soko specijalizirana tehnika. ^e{}e se AFM mikroskop

Slika 3. Shematski prikaz pribli`nih raspona a) primijenjenog op-tere}enja u odnosu na povr{inu otiska indentora; te b) in-terakcija volumena u odnosu na veli~ine mjernog objekta(kao i veli~ine mjerenog obilje`ja drva) kod makroinden-tacije, mikroindentacije, nanoindentacije i mikroskopijeatomske sile (AFM).

Figure 3 Schematic representation of the approximate ranges of a)applied load versus measurable feature sizes (and woodfeature size) for macroindentation, microindentation, na-noindentation and AFM

koristi paralelno s tehnikama nanoindentacije te priskrb-ljuje informacije o povr{inskoj topografiji i kemijske in-formacije, a uklju~uje se u Slici 3 kao referenca.

Makroindentacija koristi se indentorom relativnovelikog promjera (10-milimetarska kugla kod testiranjapo Brinellu), visokim optere}enjima i dubokom inden-tacijom pa se mehani~ka svojstva mjere na temelju ve-}eg volumena interakcije, obi~no u {irokom rasponustani~nih struktura, pri ~emu }e vrijednosti tvrdo}e bitiotprilike razmjerna gusto}i drva. Ova tehnika mjerenjamehani~kih svojstava mo`e se izravno primijeniti napona{anje drvenog poda na udarac (poput padaju}egpredmeta) ili ogrebotine (poput stolice koja se kli`e).Sli~no tomu, mikroindentacija koristi indentor manjegpromjera s ni`im optere}enjem pa je i odgovaraju}i vo-lumen interakcije manji. Ova vrsta mjerenja mehani~-kih svojstava mo`e se izravno primijeniti na o{tre abra-zivne ~estice (poput pijeska, zemlje i stakla) koje udara-ju na ili grebu povr{inu drva.

Kod nanoindentacije mnogo manja primijenjena op-tere}enja dovesti }e do osjetno manjeg volumena inter-akcije te se mogu mjeriti mehani~ka svojstva osjetnomanjih predmeta. Me|utim, za razliku od makro i mi-kroindentacije, dobiveni rezultati te`e se dovode u vezus fizikalnim svojstvima punog→masivnog drva. Volu-men interakcije u tom je slu~aju dovoljno malen da naizmjerena mehani~ka svojstva ne utje~u hijerarhijskestrukture drva vi{eg reda veli~ine (struktura stani~nestijenke, godova i ostalo). Ali na njih i dalje utje~u ultra-struktura (struktura matrice fibrila) i interakcija poli-merne komponente drva. Nanoindentacijom se moguizmjeriti mehani~ka svojstva unutar stani~ne stijenke,

Slika 4. Snimak AFM-om pokazuje seriju od osam indentacijaunutar podsloja S2 stani~ne stijenke. Strelice pokazujuprvu i posljednju indentaciju u seriji, a smanjena veli~i-na indentacije posljedica je manjeg maksimalnog opte-re}enja kod svake sljede}e indentacije.

Figure 4 AFM’s image showing a series of eight indents within theS2 layer of a cell wall. The arrows point to the first andlast indents in the series, where the decreasing indent si-ze resulted from the lower maximum applied load foreach indent

Optere~enje

Dubina ureza indentora u povr{inuLjestvica veli~ina

Volumen interakcije

CelulozaHemicelulozaLignin

Mikrofibrili Godovi KompozitiStani~nestijenkeStani~nipromjer

Obilje`ja drva

I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 411-420

416

posebice S2 (srednji podsloj sekundarnog sloja) i inter-celularnog sloja→sredi{nje lamele, {to omogu}uje iz-ravnije prou~avanje interakcije izme|u polimernihkomponenti drva uz smanjenje utjecaja hijerarhijskestrukture drva (Slika 4).

Nanoindentacija, koja se tako|er naziva i indenta-cija s o~itavanjem dubine, koristi osjetnike visoke raz-lu~ivosti i aktivatore za neprestano pra}enje i nadzorprimijenjenog optere}enja te pomaka tijekom utiskiva-nja i izvla~enja indentora iz materijala.

Dijamant je materijal koji se naj~e{}e koristi za izra-du indentora zbog visoke ~vrsto}e i modula elasti~nosti,{to smanjuje doprinos istoga za urezivanje izmjerenojdeformaciji pomaka. Oblik indentora mo`e biti razli~it,ali se obi~no koristi trostrani piramidni zubac (poputBerkovich indentora) stvarnog polumjera vr{ka od10–100 nm. Tijekom postupka indentacije, primijenje-no optere}enje (F) i povr{ina→utisnu}e, dubina, pro-dor identora (h) istovremeno se bilje`e (Slika 5) te se izpodataka sila/pomak mogu izra~unati modul elasti~no-sti, modul relaksacije, tvrdo}a i puzanje.

Nanoindentacija se na{iroko koristi za mjerenjesvojstava tvrdih materijala, poput metala i keramike teza tanke kerami~ke premaze za za{titu od habanja naduktilnim→rastezljivim metalima.

Slika 5. Shematski prikaz zabilje`ene krivulje sila/pomak dobive-ne nanoindentacijom.

Figure 5 Schematic showing the recorded load-displacement cur-ve of nanoindentation

Nanoindentacija tako|er se koristi kod drva i poli-mera, me|utim, posebno se u obzir moraju uzeti svoj-stva visoke elasti~nosti i puzanja koja nisu nu`no pred-vi|ena u standardnim postupcima kori{tenim za tu-ma~enje podataka sila/pomak. Osim toga, nu`na je po-sebna pozornost radi minimiziranja o{te}enja povr{inedo kojih mo`e do}i tijekom priprave uzorka, zato {to}e takvo o{te}enje izmijeniti reakciju povr{ine na pos-tupak indentacije.

4.3. Istra`ivanje biolo{kih svojstava – Biological- Based ResearchDrvo ima sofisticiranu hijerarhijsku arhitekturu, a

nanoindentacija omogu}ava postupak za ispitivanje me-hani~kih svojstava na razini stani~ne stijenke te raziniispod nje. Stani~ne stijenke drva izgra|ene su od neko-liko slojeva i intercelularnog sloja→sredi{nje lamele,a svaki od njih ima razli~ite omjere volumnih udjela ce-luloze, hemiceluloze, lignina te kut fibrila celuloze.Zbog tih promjena u sastavu i unutarnjoj strukturi me-hani~ka svojstva svakog sloja tako|er }e biti razli~ita, ananoindentacija omogu}ava izravno mjerenje razlika umehani~kim svojstvima. Kori{tenjem nanoindentacijeza istra`ivanje mehani~kih svojstava drva po~elo je kra-jem 90-tih godina pro{log stolje}a, ali je koli~ina objav-ljenih stru~nih ~lanaka o ovoj temi ograni~ena. Prvestudije o nanoindentaciji ispitivale su utjecaj nekolikobiolo{kih obilje`ja na tvrdo}u i modul elasti~nosti, po-sebice kod slojeva stani~nih stijenki, usmjerenja unutarstani~ne stijenke, razna drvenasta tkiva te stupanj ligni-fikacije. Do tada su mehani~ka svojstva mjerena samoiz popre~nih presjeka stani~nih stijenki drva.

Ispitivanja svojstava pojedina~nog sloja stani~nestijenke usredoto~ila su se na podsloj S2 i na intercelu-4 Anizotropija (gr~.), osobine→svojstva (zna~ajke) nekih tijela dau raznim smjerovima imaju razli~ita fizikalna svojstva, npr. ela-sti~nost, indeks loma svjetlosti, magnetizacija, toplinska vodlji-vost i dr. Anizotropna tijela su obi~no kristali, drvo i neke vlak-naste tvari.

larni sloj→sredi{nju lamelu. Podsloj S2 je bogat celu-lozom i posjeduje ultrastrukturu koja odra`ava jedno-smjerni vlaknom oja~ani matri~ni kompozitni materijalu kojemu su fibrili celuloze faza za o~vr{}ivanje (smjerokomit na popre~ni presjek), a matricu ~ine hemicelulo-za i lignin. Nasuprot toga, intercelularni sloj→sredi-{nja lamela je bogat ligninom s minimalnim udjelomceluloze.

Provedena nanoindentacija (Wimme r i suradnici1997) na kasnom drvu crvene smreke (Picea rubensSarg.) otkrila je kako je prosje~na vrijednost modulaelasti~nosti podsloja S2 gotovo dvostruko ve}a odonoga kod intercelularnog sloja→sredi{nje lamele,a prosje~na tvrdo}a podsloja S2 oko 10 % ve}a od onekod intercelularnog sloja→sredi{nje lamele. Ti surezultati pokazali kako je nanoindentacija dovoljnoosjetljiva za mjerenje razlika izme|u mehani~kih svoj-stava razli~itih slojeva stani~ne stijenke. Tako|er je is-taknuto kako razlike u sastavu i ultrastrukturi unutarstani~ne stijenke mogu utjecati na mehani~ka svojstva.Eksperimentalni podaci potom se mogu koristiti kaoulazni parametri kod modeliranja mehani~kih svojsta-va stani~ne stijenke i cijelih stanica drva.

Nanoindentacija tako|er se koristi za ispitivanjeutjecaja razli~itih lokacija unutar stani~ne stijenke namehani~ka svojstva. Izvori anizotropije4 stani~ne stijen-ke mogu biti posljedica promjena kuta fibrila celuloze,

Optere}enje, F

Fmax

h max

Povr{ina otlaka, h

Pove}anjeoptere~enja

Smanjenjeoptere~enja

omjera debljine stani~ne stijenke te {upljina ili drugihstruktura u stani~noj stijenki. Ti rezultati mogu nazna~itidoprinos anizotropije svojstava stani~ne stijenke na iz-mjerenu anizotropiju punog→masivnog drva.

Primjerice, Wimmer i suradnici ispitivali su utjecajtangentno→tangencijalno i radijalno usmjerenih sta-ni~nih stijenki (popre~ni presjek) na mehani~ka svojstvapodsloja S2. Otkrili su kako su ~vrsto}a i modul elasti~-nosti sli~ni na te dvije lokacije, {to upu}uje na minima-lan doprinos anizotropiji punog→masivnog drva.

Nanoindentacija se koristi i za ispitivanje svojstavapodsloja S2 razli~itih drvenastih tkiva. Godovi su jednood dramati~nijih obilje`ja drva koji se u drvu vide mak-roskopski. Razlike u svojstvima ranog i kasnog drva op-se`no su istra`ivani na razini punog→masivnog drvaili makroskopskoj razini, gdje se pove}anje mehani~kihsvojstava kasnog drva obja{njava pomo}u ve}e gusto}eili ve}om masom stani~ne stijenke po jedinici volume-na. Uporabom nanoindentacije na smreki, Wimmer i su-radnici otkrili su kako je prosje~ni modul elasti~nostikasnog oko 55 % ve}i od ranog drva, a prosje~na tvr-do}a kasnog oko 30 % ve}a od ranog drva. Izmjerenerazlike mehani~kih svojstava upu}uju na razliku u sasta-vu, ultrastrukturi ili na interakciju izme|u celuloze-he-

miceluloze-lignina u ranom, odnosno kasnom drvu. Bezobzira na specifi~ne mehanizme, ovaj rezultat upu}ujekako promjene svojstava u nanostupanjskim domenamaunutar tkiva stani~ne stjenke kod ranog i kasnog drvamogu doprinijeti promjeni mehani~kih svojstava pu-nog→masivnog drva.

Kod razvoja stanica drva isprva nastaje poroznastruktura celuloza-hemiceluloza, nakon ~ega unutar testrukture slijedi lignifikacija. Ako se pretpostavi kakoje kod odraslih stanica lignifikacija dovr{ena, a kod ne-dozrelih stanica lignifikacija jo{ nije dovr{ena, tada seusporedbom ta dva slu~aja mo`e procijeniti utjecaj vo-lumnog udjela lignina na mehani~ka svojstva. Prove-dena je nanoindentacija (G i n d l i suradnici 2002) napodsloju S2 popre~nih presjeka stanica drva norve{kesmreke (Picea abies (L.) Karst.) u kojima je sadr`ajlignina odraslih stanica drva dvaput ve}i od onog u ne-dozrelim stanicama. Studija je otkrila kako je modulelasti~nosti razvijene stanice drva 22 % vi{i, a tvrdo}a26 % vi{a od onih kod nedozrele stanice drva. Ta studi-ja pokazala je kako stupanj lignifikacije mijenja meha-ni~ka svojstva stani~nih stijenki. Osim toga, ista je po-kazala kako nanoindentacija mo`e pomo}i u procjenibiolo{kog razvoja drvenastog tkiva.

I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 411-420

417

4.4. Razvoj primjenjiv na proizvode – Products-Based ResearchMnogi programi nanotehnologije usredoto~eni su

na fundamentalna istra`ivanja koja su nekoliko razinaudaljeni od razvoja proizvoda. Me|utim, postoje ne-dvojbene mogu}nosti kako nanotehnologija mo`ezna~ajno utjecati na pobolj{anje uporabnih svojstavaproizvoda ili na promjenu smjera razvoja proizvoda. Unastavku su razmotrena dva slu~aja: pove}anje meha-ni~kih svojstava i spajanje lijepljenjem.

Izrada podova zahtijeva povr{ine otporne na haba-nje i udarce. Op}enito, otpornost na habanje neke po-vr{ine pove}ava se s pove}anjem ~vrsto}e i modulaelasti~nosti. Sljede}i postupci mogu pove}ati otpornostna habanje promjenom svojstava drva radi pobolj{anjamehani~kih svojstava: ugu{}ivanje drva, kemijska pro-

mjena drva te impregnacija drva pomo}u smola. U slu-~aju impregnacije, pove}anje mehani~kih svojstavamo`e biti posljedica ispunjavanja mikroskopskih sta-ni~nih {upljina, difuzije u stani~ne stijenke ili kombi-nacije tih dvaju postupaka.

Za drugi slu~aj postoje analiti~ke tehnike za mjere-nje difuzije polimernih komponenti u stani~ne stijenke.Me|utim, samo nanoindentacija mo`e osigurati jasanpostupak procjene jesu li navedene polimerne kompo-nente promijenile svojstva stani~ne stijenke. Razumi-jevanjem na~ina promjene mehani~kih svojstava, dalj-nji razvoj postupka promjene mo`e se prilagoditi po-sebnim zahtjevima mehanizma otvrdnjavanja.

4.4.1. Primjer nanoindentacije – The Example of Nanoindentation

5 Spektroskopija je analiza linija spektra svjetla emitiranog odpobu|enog atoma, kada njegov elektron prelazi kroz orbitalu.Iz ovih se linija mo`e izra~unati energija i udaljenost izme|u ele-ktronskih orbitala.

U nastavku je opisan primjer postupka za spojevezasnovane na melaminu, koji se koriste za promjenudrva radi pove}anja mehani~kih svojstava te za pobolj-{anje povr{inske adhezije. Pokazalo se (M i r o y e t i su-radnici 1995) kako europska bukva modificirana mela-minom ima tvrdo}u po Brinellu dva do tri puta ve}u odone kod drva koje nije obra|eno. Me|utim, zbog veli-kog volumena interakcije kod tehnike indentacije po

Brinellu, nemogu}e je odrediti jesu li promjene svojsta-va posljedica ispunjenih stani~nih {upljina drva ili pro-mjena mehani~kih svojstava u stani~nim stijenkama.Analiti~ke tehnike poput spektroskopije5 gubitka ener-gije elektrona, UV-mikroskopije i infracrvene spektro-skopije, potvrdile su kako melamin mo`e difundirati usve slojeve stani~ne stijenke, me|utim, nije postojalaeksperimentalna potvrda kako se time mijenjaju svoj-stva stani~ne stijenke. Nanoindentacija je pokazala(G i n d l i suradnici 2002) kako stani~ne stijenke izmi-jenjene melaminom imaju pove}anje modula elasti~no-sti od 33 % te pove}anje tvrdo}e od 115 %. Nedvojbeno

I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 411-420

418

Slika 6. Vr{ak nanoindentora dolazi u kontakt s drvenim uzorkomveli~ine {ibice, koji je zaliven u epoksi smolu. Izlo`enodrvo na vrhu obloge od smole mikroatomski je odrezano,~ime se dobiva glatka povr{ina za nanoindentaciju.

Figure 6 Nanoindenter tip makes contact with a matchstick-sizedwood sample encased in epoxy mount top surface hasbeen microtomud, providing a smooth surface for nano-indentation

je pokazala kako se melaminskom obradom drva po-bolj{avaju mehani~ka svojstva stani~nih stijenki. Natemelju tog saznanja, daljnji razvoj navedenog postup-ka obrade vjerojatno }e se usredoto~iti na pobolj{ava-nje svojstava stani~nih stijenki.

Ljepila se u drvnoj industriji na{iroko koriste za spa-janje razli~itih povr{ina u proizvodima poput lamelira-nog drva, furnira, panel plo~a, konstrukcijskih kompo-zita, OSB plo~a i iverice. Kori{teno ljepilo mora imatisposobnost raspr{iti i prenijeti optere}enje po cijelojgranici spoja, {to ovisi o elasti~nosti ljepila te prodira-nju ljepila u podpovr{inu drva. Razumijevanjem kon-kretnog mehanizma nastanka veze i mehanizma raspr{i-

vanja optere}enja i prijenosa po granici spoja budu}irazvoj proizvoda mo`e se prilagoditi odre|enom meha-nizmu i time posti}i trajniji spoj. Primjer takvog is-tra`ivanja je rad autora G i n d l a i suradnika (2004) ukojemu je nanoindentacija kori{tena za prou~avanjemehani~kih svojstava u podru~ju granice spoja.

Uporabom UV-mikroskopije pokazano je kako sefenol-formaldehidna smola (PF) raspr{ila u stani~ne sti-jenke, a polimer metilen difenil-diizocijanatna smola(pMDI) nije. Sukladno tomu, nanoindentacijom je ot-kriveno kako stani~ne stijenke impregnirane PF smo-lom imaju ve}u tvrdo}u i modul elasti~nosti od onih bezPF smole, a stani~ne stijenke u slu~ajevima obradepMDI smolom nisu se zna~ajno promijenile. Kod grani-ce spoja u slu~ajevima obrade PF smolom utvr|eno jekako tvrdo}a stani~ne stijenke i modul elasti~nosti opa-daju kao funkcija udaljenosti od granice spoja, sve dooko 100 µm, kada svojstva stani~ne stijenke postaju sli-~na svojstvima nemodificiranih stani~nih stijenki. Bu-du}i da pMDI nije penetrirao niti promijenio svojstvastani~ne stijenke, mehani~ka svojstva ostaju konstantnakao funkcija udaljenosti od granice spoja. Kod tih vrstaljepila, tipi~na debljina granice spoja iznosi <100 µm, apodru~je na koje djeluje difuzija PF smole je razmjernoveliko i zna~ajno }e utjecati na pona{anje pod opte-re}enjem granice spoja. Za o~ekivati je kako }e meha-ni~ko pona{anje granica spoja dobivenih pomo}u pMDIi PF biti jako razli~ito, me|utim, doprinos istog kona-~nim svojstvima loma granice spoja jo{ uvijek nije iz-vjestan. Studija je pokazala kako se nanoindentacijamo`e koristiti za procjenu svojstava u podru~ju spoja, abudu}i razvoj proizvoda mo`e se usredoto~iti na meha-ni~ka svojstva u blizini granice spoja radi maksimizira-nja trajnosti istoga.

ZAKLJU^AK – ConclusionPostupak nanoindentacije drva zapravo je tek u za-

~etku. Objavljeno je tek nekoliko stru~nih radova, iakoi oni ve} upu}uju na potencijalna podru~ja uporabe na-noindentacije u istra`ivanju i razvoju proizvoda indu-strija baziranih na sektoru {umarstva. Nanoindentaci-jom se mogu istra`ivati interakcije izme|u celuloze-hemiceluloze-lignina {to omogu}uje novu perspektivuu ocjeni pona{anja odre|enog biolo{kog obilje`ja naodre|eni okoli{, a mo`e se i ste}i uvid u na~ine za{titeimovine od propadanja. Osim toga, nanoindentacijamo`e biti korisna za mjerenje promjena mehani~kihsvojstava u fazi po~etnog propadanja (gljivi~ni meha-nizmi raspadanja lignoceluloze) {to mo`e dovesti doboljeg razumijevanja mehanizama drva te razvoja bo-ljih sustava za{tite. Interakcije ultravioletne radijacije ikratkovalnih zraka vidljive svjetlosti mogu uzrokovatifotodegradaciju lignoceluloznih materijala, a razumi-

jevanje takve mehani~ke razgradnje na nanostupanj-skoj razini mo`e omogu}iti uvid ili novi pristup u raz-voju povr{ina otpornih na svjetlo. Razumijevanjem na-~ina kako kemijske reakcije tijekom promjene drva mi-jenjaju mehani~ke interakcije celuloze, hemiceluloze ilignina, mogao bi se ste}i uvid u postupke razvoja no-vih postupaka kemijske obrade.

Postupak nanoindentacije drva zahtijevat }e pobolj-{anja u podru~ju tehnika nanoindentacije, analize poda-taka i priprave uzoraka. Pobolj{anje dizajna indentora itehnika primjene optere}enja zajedno s pobolj{anim tu-ma~enjem krivulje sila/pomak (Slika 5) omogu}iti }epove}anu preciznost 1) deformacije ovisne o vremenu;2) mjerenja svojstava loma; i 3) utjecaje anizotropne ul-trastrukture u volumenu interakcije na izmjerena svoj-stva. Jednako va`na bit }e nu`na pobolj{anja u postupkupriprave ultra-glatkih povr{ina potrebitih za nanoinden-

Nanoindentor

DrvoEpoksismola

5 mm

taciju. Tehnike priprave povr{ine na povr{inu mogu dje-lovati ~itavim nizom mehanizama o{te}ivanja: meha-ni~ko, toplinsko, kemijsko ili njihovom kombinacijom.Pona{anje o{te}ene povr{ine na nanoindentaciju bit }erazli~ito od neo{te}ene povr{ine.

Na{a sposobnost razumijevanja odre|ene pojaveusko je povezana s na{im tehnikama vrednovanja. Na-noindentacija omogu}ava mjerenje mehani~kih svojsta-va na submikronskoj razini, {to se ne mo`e posti}i dru-gim analiti~kim tehnikama. Zbog toga uporaba nanoin-dentacije za proizvode industrija baziranih na sektoru

{umarstva ima ogroman potencijal. Kada se koristi para-lelno s drugim analiti~kim tehnikama, nanoindentacija}e omogu}iti potpunije razumijevanje odre|ene pojave itako otvoriti nove puteve istra`ivanja i razvoja u optimi-zaciji odre|enog svojstva. Navedeni primjeri stalnog is-tra`ivanja u podru~ju nanoindentacije tek su mali dioukupne slike istra`ivanja i razvoja u podru~ju nanoteh-nologije. Partnerstvo izme|u industrije, sveu~ili{ta iVlade mogu pokretati daljnja istra`ivanja, a nove su pri-mjene na vidiku.

I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 411-420

419

LITERATURA – ReferencesGind l , W., H. S. Gup t a , 2002: “Cell-wall hardnes

and Young’s modulus of melamine-modifiedspruce wood by nano-indentation”, CompositesPart A 33(8): 1141–1145.

G i n d l , W., H. S. Gup t a , C. G r ü nwa l d , 2002:“Lignification of spruce tracheid secondary cellwalls related to longitundinal hardness and mo-dulud of elasticity using nanoindentation” Can.J. Bot 80(10): 1029–1033.

G i n d l , W., T. S c h ö b e r l , 2004: “The significance ofthe elastic modulus of wood, cell walls obtainedfrom nanoindentation measurements”, Compo-sites Part A 35(12): 1345–1349.

G i n d l , W., T. S c h ö b e r l , G. J e r o n im i d i s , 2004:“The interphase in phenol-formaldehyde andpolymeric methylene diphenyldi-isocyanate gluelines in wood”, Inter. J. Adhesion and Adhesives24(4): 279–286.

G r b a c , I., 2005: “The Development of Wood Industryin Croatia”, Conference on “The future of thefurniture industry in an enlarged Europe“, Brus-sels: 1–7.

G r b a c , I., 2006: “Sustainable Development of Indus-trial Wood Processing of the Republic of Croa-tia”, “Forestry and Industrial Wood Processing-The Republic of Croatia in the 21 Century”, In-nova Wood General Assembly, Roma: 1–4.

G r b a c , I.,. 2006: “Development Scenario for ForestProducts Industries”, International Conferenceon Nanotechnology, Atlanta: 1–2.

G r b a c , I., R. O j u r o v i } , 2006: Budu}nost drvne in-dustrije u pro{irenoj Europi, Ministarstvo poljo-privrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva, Za-greb: 270 pp.

M i r o y, F., P. E yma r d , A. P i z z i , 1995: “Wood har-dening by methoxymethyl melamine”, Holz alsRoh-Werkstoff 53(4): 276 pp.

Moon , R. J., R. F r i h a r t , T. Wegn e r , 2006: “Nano-technology applications in the FPI”, Journal “Fo-rest Products”, Vol.56. No.5, The natural resourcefor the Forest products industry, Atlanta: 7 pp.

Wimme r , R., B. N. L u c a s , 1997: “Comparing me-chanical properties of secondary wall and cellcorner middle lamella in spruce wood”, IAWAJ.18(1): 77–88.

Wimme r , R., T. Y. Ts u i , W. C. O l i v e r , 1997:“Longitudinal hardness and Young’s modulud ofspruce tracheids secondary walls using nanoin-tentation technique”, Wood Sci. Tech. 31(2):131–141.

*** Technology Platform initiative by the EuropeanForest-based Sector-Vision 2030, (2005) www.forestplatform.org.

*** NSET, National Science, Engineering and Techno-logy, a subcommittee of the Nacional Scienceand Technology Council, 2000.

SUMMARY: Nanotehnology is the study and engineering of matter at thedimensions of 1 to 100 nanometers, where the physical chemical, or biologi-cal properties are fundamentally different from those of the bulk material. Byexpanding our understanding and control of matter at such levels, new ave-nues in product development can be opened. Continued R&D on forest pro-ducts is essential for product property improvement that will meet future ne-eds and provide products at reasonable costs. Nanotehnology R&D is criti-

I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 411-420

420

cally important to the economical and sustainable production of new genera-tions of forest-based materials and to help move society toward a biomass-ba-sed economy. Nanoscale-based science has applications across nearly alleconomic sectors and allows the development of new technologies with broadcommercial potential, such as nanostructured materials, nanoscale-basedmanufacturing processes, and nanoelectronics. However, to fully achieve the-se potential applications, investments must be in the science and engineeringthat will enable creation of new technologies and enable industry to producemore advanced and cost-competetive products.

K e y wo rd s : nanotechnology, forest-based industries, mechanical pro-perties of wood, nanoindentation

FITOCENOLO[KE ZNA^AJKE AS. Hippophao-Berberdetum MOOR 1958 (Berberidion vulgaris) U HRVATSKOJ

PHYTOSOCIOLOGICAL FAETURES OF THE ASS. Hippophao-BerberdetumMOOR 1958 (Berberidion vulgaris) IN CROATIA

Ivo TRINAJSTI]*

SA@ETAK: U radu su u kratkim crtama iznijeti do sada objavljeni litera-turni podaci o nalazi{tima vrste Hippophaë rhamnoides L. u Hrvatskoj(S c h l o s s e r i Vu k o t i n o v i } 1869, P i c h l e r 1891, H i rc 1906, Tr i n a j -s t i } 1984, Z. P a v l e t i } 2005). H. rhamnoides je reliktna glacijalna vrstakojoj su tijekom hidrotehni~kih radova pri izgradnji akumulacijskog jezera zahidroelektranu “Vara`din” uni{tena malobrojna nalazi{ta u priobalnom po-jasu Drave na {irem prostoru vara`dinske okolice, pa prema N i k o l i } i To -p i } (2005a) spada u kategoriju “regionalno izumrlih svojti”.U sklopu terenske nastave sa studentima prve godine [umarstva u prio-

balnom podru~ju rijeke Drave, nedaleko od Kri`ovljan-grada, u prolje}e1966. godine otkrivene su malene sastojine u sastavu kojih je bila zastupljenaH. rhamnoides. Ta vrsta izgra|uje tu posebnu zajednicu {ikara – as. Hippop-hao-BerberidetumMoor 1958. i to je zasada prvo i jedino nalazi{te navedenezajednice u Hrvatskoj. Posebna je zanimljivost da se u floristi~kom sastavuizme|u ostalih grmastih vrsta isti~e poseban ekotip obi~noga bora – Pinussylvestris, karakteristi~noga, krivudavog debla kao pionirska vrsta zara{}i-vanja {ljunkovitih rije~nih sprudova.K l j u ~ n e r i j e ~ i : Hippophaë rhamnoides, Hippophao-Berberidetum,

Berberidion, vegetacija {ljunkovitih rije~nih sprudova, Hrvatska.

STRU^NI ^LANCI – PROFESSIONAL PAPERSUDK 630* 188

[umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 421-424

421

* Prof. dr sc. Ivo Trinajsti}, Dunjevac 2, 10 000 Zagreb, Hrvatska (Croatia)

UVOD – IntroductionHippophaë rhamnoides L. tipi~na je biljka pje{~anih

ili {ljun~anih sprudova (dina). U taksonomskom smislu,prema jednim gledi{tima na priobalnim dinamaAtlanskog oceana razvija se tipi~na podvrsta – H. rham-noides subsp. rhamnoides, dok se na rije~nim spru-dovima razvijaju posebne podvrste – H. rhamnoidessubsp. fluviatilis v. Soest i subsp. carpatica Rousi (usp.E h r e n d o r f e r 1973). Prema drugim gledi{tima (Tu -t i n 1968) radi se o jednoj jedinstvenoj vrsti – Hippop-haë rhamnoides.

Pastrn – H. rhamnoides vrlo je rijetka vrsta hrvatskeflore. Prvi je u sklopu hrvatske flore bilje`e S c h l o -s s e r i Vuko t i n o v i } (1869: 289) rije~ima: “In

arenosis et glareosis ad fluvium Dravum ad Bukvec,Dubrava et Legrad” (Na pjescima i {ljuncima rijekeDrave kod Bukovca, Dubrave i Legrada), prema poda-cima Kitaibela. Zanimljiva je opaska koju donosi H i r c(1906: 41) da je H. rhamnoides uz Dravu u Me|imurjuna{ao upravo K i t a i b e l , dakle na lijevoj obali Drave,podru~ju koje je u to vrijeme pripadalo Ma|arskoj(Ugarskoj). Zbog toga i spominje N e i l r e i c h (1868:65) da bi se ta vrsta mogla na}i i na desnoj obali Drave,dakle u Hrvatskoj (...”am rechten Drauufer, also in Cro-atien ...”). Kona~no P i c h l e r (1891: 25) nalazi pastrn“i ‘s na{e’ strane Drave” (usp. H i r c 1906: 41).

Izgleda da tijekom ~itave prve polovice 20. stolje}anije bilo nikakvih novih podataka o rasprostranjenostiH. rhamnoides. Tek u drugoj polovice 20. stolje}a Tr i -n a j s t i } (1964, 1994), tijekom fitocenolo{kih istra`i-

I. Trinajsti}: FITOCENOLO[KE ZNA^AJKE AS. Hippophao-Berberdetum Moor 1958 (Berberidion vulgaris) ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 421-424

422

vanja vegetacije u priobalnom podru~ju rijeke Drave u{iroj vara`dinskoj okolici nalazi nekoliko grmova H.rhamnoides, bez posebne fitocenolo{ke pripadnosti.

Prigodom jedne ekskurzije u sklopu terenske nasta-ve sa studentima prve godine [umarskog fakulteta uZagrebu, u prolje}e 1966. Tr i n a j s t i } (n.p.) pronala-zi malene sastojine pastrna (H. rhamnoides) u priobal-nom dijelu Drave kod Kri`ovljan-grada. ^itavo pri-obalno podru~je rijeke Drave zapadno od Vara`dinapod kraj 20. stolje}a, izgradnjom brane preobra`eno jeu veliko akumulacijono jezero hidoelektrane “Vara`-

din”. Na taj su na~in velike povr{ine priobalja poplav-ljene i najvjerojatnije je niz rijetkih vrsta hrvatske floreuni{ten. Zbog toga, u sklopu “Crvene knjige vasku-larnih biljaka Hrvatske” (N i k o l i } i To p i } 2005,2005a), H. rhamnoides je ozna~ena kao “regionalnoizumrla vrsta” (usp. Z. P a v l e t i } 2005).

Da li su nalazi{ta vrste H. rhamnoides u sjeveroza-padnoj Hrvatskoj zaista uni{tena ili se biljka ipak neg-dje uspjela sa~uvati ili ponovno naseliti rubne dijelovenovo izgra|enog vodenog bazena, bit }e potrebno usta-noviti budu}im istra`ivanjima.

SINTAKSONOMSKE ZNA^AJKE VRSTE Hippophaë rhamnoidesSyntaxonomic characteristics of Hippophaë rhamnoidesPrve podatke o fitocenolo{kim zna~ajkama vrste H.

rhamnoides donose, kao {to je poznato G ams (1927) iA i c h i n g e r (1933), a ozna~avaju ih jedino kao “Hip-pophaëtum rhamnoidis”. Binom Salici-Hippophaëtumuglavnom se odnosi na vrstu Salix repens i tipi~nu pod-vrstu H. rhamnoides subsp. rhamnoides, ali i na vrstuSalix elaeagnos (= S. incana) i H. rhamnoides subsp.fluviatilis (usp. Ob e r d o r f e r i Th. Mü l l e r 1992).Da rije{i navedenu dilemu Moo r (1958), tijekom sin-taksonomske analize vegetacije rije~nih dolina u [vi-carskoj, izme|u ostaloga analizira i sastojine u sklopukojih se razvija H rhamnoides. Tom prigodom Moo ropisuje posebnu asocijaciju Hippophao-Berberidetum,i priklju~uje ju svezi Berberidion vulgaris. Floristi~kisastav novoopisane asocijacije Moo r (1958: Tab. 25)prikazuje na temelju 16 fitocenolo{kih snimaka. Istotako mo`e se jasno razabrati da analizirana sastojina uHrvatskoj prema svom floristi~kom sastavu pripada usintaksonomskom smislu asocijaciji Hippophao-Ber-beridetum. Jedna fitocenolo{ka snimka uz samu drav-sku obalu kod Kri`ovljan-grada imala sljede}i floristi-~ki sastav:

Karakteristi~ne vrste asocijacije:3.3 Hippophaë rhamnoides

Diferencijalne vrste asocijacije:2.3 Pinus sylvestris1.1 Salix purpurea1.1 Alnus incana

Karakteristi~ne vrste sveze Bereberidion vulgarisBr.-Bl. 1950

2.2 Berberis vulgarisKarakteristi~ne vrste reda Prunetalia spinosae R.

Tx. 1952 i razreda Rhamno-Prunetea Rivas Goday etBorja Carbonell 1961

1.2 Crataegus monogyna1.1 Prunus spinosa1.1 Euonymus europaeus+ Rhamnus cathartica+ Stellaria holostea

Pratilice:2.3 Galium mollugo1.1 Veronica chamaedrys1.1 Aegopodium podagraria+ Quercus robur+ Rubus caesius

ANALIZA FLORISTI^KOG SASTAVAAnalysis of floristic compositionNavedena, netom analizirana fitocenolo{ka snimka

as. Hippophao-Berberidetum iz Hrvatske vrlo je tipi~-no gra|ena. Ona oobuhva}a 15 vrsta, a snimke iz [vi-carske (Moo r 1958: Tab. 25) obuhva}aju izme|u 13 i28 vrsta. Sveukupni broj vrsta karakteristi~nih za poje-dine sintaksone 16 {vicarskih snimaka iznosi oko 20vrsta. Ukupni broj vrsta zabilje`enih u [vicarskoj izno-si 44, a u Hrvatskoj pridolazi jo{ 5 vrsta koje nisu nave-dene u [vicarskoj, pa sveukupni broj do sada registri-ranih vrsta u sklopu as. Hippophao-Berberidetum iz-nosi 49 taksona.

Kako se iz na{e fitocenolo{ke snimke mo`e raza-brati, u Hrvatskoj su nazo~ne sve najva`nije karakte-risti~ne vrste za pojedine sintaksone. To su Hippophaërhamnoides, Berberis vulgaris, Crataegus monogyna,Prunus spinosa, Euonymus europaeus, Rhamnuscathartica, Salix purpurea, te kao posebna zanimlji-vost posebni ekotip obi~noga bora (Pinus sylvestris),vrsta koju i Moo r (1958) smatra diferencijalnom zaasocijaciju.

I. Trinajsti}: FITOCENOLO[KE ZNA^AJKE AS. Hippophao-Berberdetum Moor 1958 (Berberidion vulgaris) ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 421-424

423

U sklopu vegetacije {uma i {ikara na podru~ju Hr-vatske neke zajednice su {iroko rasprostranjene i zau-zimaju velike povr{ine, a druge su vrlo rijetke, ali i onepridonose sveukupnoj biolo{koj raznolikosti. Me|utakve, posljednje pripada i as. Hippophao-Berberide-tum, jer ona nema nikakvo izravno gospodarsko zna~e-nje, ali pripada onoj skupini zajednica i biljaka kojespadaju u domenu za{tite prirode, jer {ikare koje obra{-}uju pje{~ane i {ljun~ane sprudove imaju va`nu uloguu u~vr{}ivanju nestabilne obale vodotoka i predstavlja-ju po~etak sukcesije {umske vegetacije. Usporavanjembrzine poplavne vode za visokog vodostaja pospje{uje

se zamuljivanje poplavljenih rubova vodotoka i uvjetu-je po~etak razvoja tla na aluviju.

Kao {to je uvodno nagla{eno, H. rhamnoides je bilarasprostranjena u obalnom podru~ju rijeke Drave, pa bibilo vrlo zanimljivo da mladi istra`iva~i – floristi i fito-cenolozi proanaliziraju ~itav prostor uz rijeku Dravuod slovenske granice kod Borla na zapadu, do Legradana istoku. Va`nu ulogu u u~vr{}ivanju nestabilne obalevodotoka i predstavljaju po~etak sukcesije {umskevegetacije

RASPRAVA I ZAKLU^AK – Discussion and Conclusion

LITERATURA – ReferencesAi c h i n g e r , E., 1933: Vegetationskunde der Karaan-

ken. Pflanzensoziologie 2. Jena.E h r e n d o r f e r , 1973: Liste der Gafässpflanzen Mi-

teleuropas. Ed. 2. Gustav Fischer. Stuttgart.G ams , H. 1927: Von den Follaterres zur Dent de Mor-

cles. Beitr. Geobot. Landesaufn. Schweiz, 15.H i r c , D., 1906: Revizija hrvatske fore. Rad Jugosl.

akad. 167: 8–128.Moo r , M., 1958: Pflanzengesellschaften schweizeri-

scher Flussauen. Mitt. Schweiz. Anst. Forstl.Versuchsw. 34(4): 221–360.

N i k o l i } , T., J. To p i } , 2005: Kategorije ugro`enostii primjenjeni kriteriji. U T. Nikoli} i J. Topi}(eds.): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske:1–79. Dr`avni zavod za za{titu prirode Republi-ke Hrvatske.

Nikoli}, T., J. Topi}, 2005a: 13. Regionalno izumrlesvojte: 80–101. U T. Nikoli} i J. Topi} (eds.): Cr-vena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Dr`avnizavod za za{titu prirode Republike Hrvatske.

Ob e r d o r f e r , E., Th. Mü l l e r , 1992: Ordnung:Prunetalia spinosae Tx. 52. U E. Oberdorfer:Süddeutsche Pflanzengesellschaften ed. 2, 4:82–106. Gustav Fischer. Jena-Stuttgart-NewYork.

P a v l e t i } , Z., 2005: Hippophaë rhamnoides L. U T.Nikoli} i J. Topi} (eds.): Crvena knjiga vasku-larne flore Hrvatske 13: 99–111. Dr`avni zavodza za{titu prirode Republike Hrvatske.

P i c h l e r , A., 1891: Biljevni sag okolice vara`dinske.Izvje{}e Kralj. Vel. Gimn. Vara`d. 190/91: 3–41.

S c h l o s s e r , J., L. Vuko t i n o v i } , 1869: Flora Cro-atica. Zagrabiae.

Tr i n a j s t i } , I., 1994: Hippophaë rhamnoides L. U I.[ugar (ed.): Crvena knjiga biljnih vrsta Republi-ke Hrvatske: 253–254. Ministarstvo graditelj-stva i za{tite okoli{a, Zavod za za{titu prirode.Zagreb.

Tu t i n , T. G., 1968: Hippophae L. U T. G. Tutin and V.H. Heywood (eds.): Flra Europaea 2: 261. Cam-bridge University Preess.

T ü x e n , R., 1952: Hecken und Gebüsche. Mitt. Geogr.Ges. Hamburg 50: 80–117.

Wi r t h , J. M., 1993: Rhamno-Prunetea. U L. Mucina,G. Grabherr, S. Walnöfer (eds.): Die Pflanzen-gesellschaften Österreichs 3: 60–84. Gustav Fi-scher. Jena-Stuttgart-New York.

SUMMARY: The work outlines the earlier published literature data on thelocalities of Hippophaë rhamnoides L. in Croatia (S c h l o s s e r &Vuko t i n o v i } 1869, P i c h l e r 1891, H i rc 1906, Tr i n a j s t i } 1984, Z.P a v l e t i } 2005). H. rhamnoides is a relict glacial species whose few locali-ties in the Drava River riparian zone in a wider area around Vara`din havebeen destroyed during the hydrotechnical works in the construction of thestorage lake for the Hydro-Electric Power Plant “Vara`din”, and which,therefore, according to N i k o l i } & Top i } (2005a) belongs to the categoryof “regionally extinct taxa”.

I. Trinajsti}: FITOCENOLO[KE ZNA^AJKE AS. Hippophao-Berberdetum Moor 1958 (Berberidion vulgaris) ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 421-424

424

In the Drava River riparian zone near Kri`ovljan-grad, in the spring of1996, the small stands were discovered where H. rhamnoides was present.There, this species builds a separate underbrush community – the ass. Hyp-pophao-Berberidetum Moor 1958, and so far it is the first and only locality ofthe said community in Croatia.In the analyzed phytocenological relevé, 15 species have been registered

out of which 10 species are characteristic for particular syntaxa, while 5 spe-cies belong to the companion species, as can be seen in the attached relevé. Particularly interesting is that in the floristic composition prominent

among other bushy species is a special ecotype of the Scotch pine – Pinus syl-vestris, a low tree having the characteristic, twisted trunk as the pioneerspecies in overgrowing the gravel riverbanks.

UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE NA STANJE I STRUKTURU SASTOJINA HRASTA LU@NJAKAU GOSPODARSKOJ JEDINICI “@UTICA”THE INFLUENCE OF DIEBACK INTENSITY, MICRORELIEF AND SAVA’S FLOOD

WATER ON THE CONDITION AND THE STRUCTURE PEDUNCULATE OAK’S STANDS IN MANAGEMENT UNIT “@UTICA”

Davorin KAPEC*

SA@ETAK: U radu se obra|uje Gospodarska jedinica “@utica”. Rad jeiznesen u tri cjeline. Prva se odnosi na intenzitet su{enja hrasta lu`njaka i nje-gove posljedice izra`ene u prikazu promjena dobne strukture svakog dobnograzreda po povr{ini i drvnoj masi prije, i neposredno poslije su{enja te odstu-panja od normale. Evidentirana je sveukupna drvna masa su{aca hrastalu`njaka od 167 854 m3 s podjelom na 4 zone su{enja. Intenzitet su{enja bio jenajve}i unutar IV, V i VI dobnog razreda s maksimalnim padom drvne zalihehrasta u V dobnom razredu. Istovremeno je poreme}ena i umanjena povr{inaIV dobnog razreda za 56 % i V dobnog razreda za 52 %, {to je snimljeno naterenu u vrijeme i poslije su{enja te kartirano na karti intenziteta su{enja. Uzoni totalnog su{enja evidentirano je 20, a u zoni progalnog su{enja 32 {um-ska odjela. Izgubljena je povr{ina od 1586,11 ha pod hrastom, gdje je trajnoizostala mogu}nost njegove prirodne obnove. Druga cjelina odnosi se na is-tra`ivanje mikroreljefa odjela 166 i ostalog dijela @utice na granici zone total-nog su{enja. Dokazuje se da je ta granica u korelaciji s nadmorskom visinom98,00 m i dostupnosti upu{tene savske poplavne vode u {umu @uticu 26. listo-pada 1964 g. Postoji i veza izme|u smjerova kretanja savske poplavne vode sgranicom pru`anja zone totalnog su{enja hrasta lu`njaka prikazane na karti.U sastojinama hrasta iznad 98,00 m nadmorske visine nisu prona|eni slu~aje-vi totalnog su{enja. Tre}a cjelina odnosi se na istra`ivanje kretanja, stanja iodnosa ukupnih i obraslih povr{ina, udjela ostalih vrsta drve}a, pada i pora-sta drvne zalihe, prirasta, etata i otvorenosti u razdoblju izme|u 1958–1998godine u usporedbi s normalom. Utvr|eni su pozitivni procesi zaustavljanjadestabilizacije {umskog ekosustava i promjena stani{nih prilika, ali jo{ uvijeks neizvjesnom budu}no{}u.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : su{ci, intenzitet i oblici su{enja hrasta lu`njaka, gra-nica zone totalnog su{enja, mikroreljef, dostupnost i smjer kretanja savskepoplavne vode, slojnica 98,00 m, drvna zaliha, povr{ina, dobni razredi, u~e{-}e su{enja, te~ajni volumni prirast, relizirani etat, ukupna i obrasla povr{ina,otvorenost {umskim cestama.

STRU^NI ^LANCI – PROFESSIONAL PAPERSUDK 630* 424 + 429 + 48 (Quercus robur L.)

425

* Davorin Kapec, dipl. ing. {um.Sveti Duh 7, Zagreb-e-mail:darkapec@yahoo.com

UVOD – IntroductionO su{enju hrasta lu`njaka kako op}enito, tako i o {u-

mi @utici posebno, do sada se obilno pisalo i istra`ivalouz objavu odli~nih radova, rasprava i zaklju~aka od1878. godine do danas. Prvo su{enje pojavilo se kod nas1902. godine. Posebno veliko su{enje zabilje`eno je1909–1912. godine s maksimumom 1911., a drugo1922–1925. g. s maksimumom 1924. godine. Jedno od

[umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

426

nezapam}enih su{enja hrasta lu`njaka u @utici dogodilose 1964–1968. g. s maksimumom u prolje}e 1965. i1966. godine, kada su se na terenu doga|ali brojni klju~-ni detalji neposredno uo~i su{enja, tijekom su{enja i na-kon su{enja o kojima do danas stru~na javnost nije bilaobavije{tena. U to vrijeme, tijekom slu`bovanja u {u-mariji Novoselec, prikupljao sam, neposredno na tere-nu, brojne podatke od premjera su{aca, vodnog re`ima,opa`anja intenziteta su{enja, do napada {tetnika i izvr-{enih sje~a. Tu treba naglasiti da su te pojave zapo~elekada u @utici jo{ nije bilo izgra|ena cestovna i ostalainfrastruktura za va|enje nafte i prirodnog plina, jer je

prva istra`na bu{otina dubine 2226 m nazvana @u -1izra|ena tek 3. lipnja 1964. g., koja se pokazala pozi-tivna, a prvo naftno polje s 12 proizvodnih bu{otinaotvoreno je u travnju 1966. g., kada je su{enje hrastave} bilo u tijeku. Terenska stru~na ekskurzija u @uticuHrvatskoga {umarskog dru{tva ogranak Zagreb od 3.studenog 2005. g. dala mi je poticaj za objavu provede-nih istra`ivanja, zbog ~ega sam ove rezultate ve} pre-zentirao u predavanju ~lanovima dru{tva, a ovim pu-tem ih u cijelosti posve}ujem ~itavom svom stale`u idru{tvu u svrhu zahvalnosti i potpore.

CILJ I METODE ISTRA@IVANJA – Methods and goal of researchCiljevi obavljenih istra`ivanja u razdoblju od 1958.

do 1998. g. mogu se razvrstati u nekoliko sljede}ihzada}a:– utvrditi intenzitete i oblike su{enja hrasta lu`njaka

po povr{ini, po drvnoj masi unutar dobnih razreda iprema mjestu nastanka na temelju koli~ine eviden-tiranih i posje~enih su{aca u svim odjelima i odsje-cima, a rezultate kartirati na karti intenziteta su{e-nja po metodi in`enjera Petra Manojlovi}a.

– utvrditi stanje povr{ina i drvne zalihe hrasta lu`nja-ka uo~i i nakon su{enja, usporediti ga sa stanjem u1998. godini i normalom.

– utvrditi granicu zone totalnog su{enja hrasta lu`nja-ka, izdvojiti na njoj jedan detalj karakteristi~nog{umskog odjela, prikazati njegov tlocrt s detaljnimnivelmanom i slojnicama ekvidistance od 0,5 m,predo~iti karakter i oblik mikroreljefa na granici

zone totalnog su{enja i prikazati krivulje visina, di-stribucije broja stabala i postotka prirasta neposred-no prije i poslije su{enja,

– istra`iti, usporediti i prikazati smjer kretanja i do-stupnost savske poplavne vode sa smjerom pru`a-nja granice zone totalnog su{enja hrasta lu`njaka uodnosu na slojnicu 98,00 m nadmorske visine mi-kroreljefa {ume @utice,

– usporediti stanja drvnih zaliha, udjela povr{ina povrstama drve}a i ukupno u @utici tijekom razdobljaod 1958–1998. godine,

– usporediti desetogodi{nji te~ajni prirast i desetogo-di{nji realizirani ukupni etat tijekom razdoblja od1958–1998. godine,

– utvrditi kretanje stanja otvorenosti {umskim cesta-ma @utice tijekom razdoblja od 1958–1998. godine.

PODRU^JE ISTRA@IVANJA – Research areaOva istra`ivanja obavljena su u gospodarskoj jedi-

nici “@utica”, u vrijeme neposredno pred pojavu su{e-nja, tijekom su{enja, po zavr{etku su{enja i u razdobljudo 1998. godine. Obra|en je cjeloviti {umski kompleksome|en s istoka rijekom ^esmom, sa zapada rijekomLonjom, sa sjevera autoputom Zagreb – Lipovac, a najugu koritom rijeke Save. Opa`anja su zapo~ela u vri-jeme kada je antropogeni utjecaj na stani{te sastojinabio gotovo minimalan. Oteretni kanal “Lonja – Strug”jo{ je bio u izgradnji, dok je gusta mre`a lateralnih ka-nala ^rnec-polja i cestovna infrastruktura naftnih po-strojenja stvorena kasnije. Unutar samog kompleksa{uma u sredi{njem dijelu nalazi se ne mali broj starihrije~nih korita, potoka i vodotoka koji meandriraju po{umi u raznim smjerovima. Oni ne predstavljaju izrazi-ta rije~na korita, ve} su to zapravo depresije, kojimavoda otje~e samo za vrijeme trajanja ve}ih vodostaja.Svi ti vodotoci zajedno s okolnim rijekama nanosili sugodinama materijal i pomalo uzdizali vlastito koritonaplavinama u odnosu na okoli{. Tako su nastale u@utici specifi~ne tvorevine za mikroreljef bare, nize i

mikrouzvisine. Na udaljenosti od 50–400 metara tlo jeocjedito i ne{to uzvi{enije od vodotoka i depresije. Za-tim se nastavlja plato ili niza koja zna biti velika i donekoliko stotina hektara, da bi se na kraju uzdigla zanekoliko metara i pre{la u drugu gredu, koju je formi-rao susjedni vodotok. Ti vodotoci u po~etku opa`anjabili su prohodni za kakav takav protok vode i funkcio-nirali su da bi kasnije postali neproto~ni, za~epljeni,zamuljeni i vrlo duboki obrasli naj~e{}e crnom johom.Oni se stalno pune oborinskom i poplavnom vodom,zabaruju, {ire i pomalo stvaraju neprohodne depresije.Grede su obrasle sastojinama zajednice hrasta lu`njakai obi~nog graba na nizinskom sme|em tlu, nizinskompseudogleju i mineralno-mo~varnom umjereno ogleja-nom tlu (semiglej), a nize su obrasle zajednice hrastalu`njaka i velike `utilovke na mineralno-mo~varnomtlu i nizinskom pseudogleju. Proljetni izgled daju broj-ne kalju`nice i zlatice (Caltha palustris L. i Ranuncu-lus repens L.), koje su svojom izrazito `utom bojomcvijeta inspirirale stanovnike okolnih sela da daju ~ita-vom kompleksu {ume egzoti~an naziv @utica. Na

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

427

cijelom kompleksu {ume @utice, kasnije prema vegeta-cijskoj karti {umskih zajednica iz 1998. godine eviden-tirano je 9 {umskih zajednica i to:

– Tipi~na {uma hrasta lu`njaka i obi~nog graba (Car-pino betuli-Quercetum roboris typicum) Rau{ 1971,

Karta 1. Karta oblika, zona i intenziteta su{enja gospodarske jedinice “@utica” iz 1966 godine sa smjerovima kretanja poplavne vodeMap 1 Map of zonas and intensity of dieback in management unit “@utica” from 1966 with directions of flood water

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

428

– {uma hrasta lu`njaka i obi~nog graba s bukvom(Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum)Rau{ 1971,

– {uma hrasta lu`njaka i velike `utilovke s obi~nimgrabom (Genisto elatae-Quercetum roboris carpi-netosum betuli) Glava~ 1961,

– {uma hrasta lu`njaka i velike `utilovke s drhtavim{a{em (Genisto elatae – Quercetum roboris carpi-netosum brizoides) Ht.1938,

– {uma hrasta lu`njaka i velike `utilovke s rastavlje-nim {a{em (Genisto elatae – Quercetum roboriscarpinetosum remotae) Ht.1938,

– tipi~na {uma poljskog jasena s kasnim drijemavcem(Leucoio-Fraxinetum angustifoliae typicum) Gla-va~ 1959,

– {uma poljskog jasena i kasnog drijemavca s crnomjohom (Leucoio- Fraxinetum angustifoliae alneto-sum glutinosae) Glava~ 1959,

– {uma crne johe s tru{ljikom (Frangulo-Alnetumglutinosae typicum) Rau{ 1971,

– kulture euroameri~kih topola.Podru~je istra`ivanja nalazi se u umjereno-kontinen-

talnoj klimi posavskog tipa s osnovnim klimatskim ka-rakteristikama prikazanim u klimadijagramima uo~i i zavrijeme su{enja za 1962, 1963, 1964, i 1965. godinu.Prosje~na godi{nja temperatura u vrijeme su{enja kreta-la se izme|u 10,8 °C – 11,3 °C uz oborine 645–1079 mmgodi{nje. Langov ki{ni faktor je 60–97, a srednjagodi{nja relativna vlaga zraka 75 %, a u vrijeme vegeta-cije i 71 %.Vi{e od polovice godi{njih oborina palo je u

Klimatske karakteristike G. J. @utica uo~i i za vrijeme su{enja hrasta lu`njakaClimate characteristic of management unit “@utica” before and during of dieback pedunculate oak

vrijeme vegetacije. @utica ima umjereno toplu ki{nuklimu s obilje`jem Cfwbx. Iz prilo`enih klimadijagramaprema H. Walteru uo~i i za vrijeme su{enja razabiru seodlu~uju}i ~imbenici koje smatram zna~ajnim, a to suvidljiva dva su{na razdoblja tijekom 1962. (kolovoz-studeni) i 1963. (travanj-kolovoz) nakon ~ega je nastu-pilo 1964. i 1965. g. dugo dvogodi{nje vla`no razdobljei poplava kakva se ne pamti od 1850. godine.

Su{enje {ume @utice je stari proces odumiranja ne-kih vrsta hrasta i brijesta, koji je davno zabilje`en jo{1878. godine u obliku, tada ocijenjenog, kao sporadi~-nog su{enja. Ja~e su{enje javlja se 1910. godine, a naj-ja~e u 1925. godini. Ogromna {teta nastala je u to dobaprema prof. dr. \uri Nenadi}u, jer su se osu{ila sred-njedobna hrastova stabla. Stradao je isto~ni dio {ume@utice u {umskom predjelu Mlada O{tra, kada se posu-

{ilo preko 194 094 m3 hrastovog drva u vrijednosti od20 485 984 predratnih dinara. O @utici i su{enju hrastaranijih razdoblja detaljno je napisano u stru~nom djeluin`enjera Petra Manojlovi}a “Su{enje posavskih hra-stovih {uma” iz 1926. godine, u izdanju tada{njeg Mi-nistarstva {uma i rudnika. Uzroci su{enja prema poje-dinim nalazima stru~njaka su razli~iti, ali jedno je si-gurno, su{enju su uvijek prethodile ekstremne poplaverijeke Save nakon prethodno ekstremnih su{nih raz-doblja, koje su koincidirale s istovremenim maksimal-nim defolijacijama {umskih {tetnika, ba{ kao i u prolje-}e 1965. i 1966. godine. Tada se to dogodilo u katastro-falnim razmjerima, uz do sada ogromnu {tetu, ~ija veli-~ina nikad do sada nije u potpunosti sagledana, kao ninjene posljedice, koje se primije}uju jo{ i danas nakon50 godina.

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

429

Graf 1. Utjecaj su{enja na stanje dobnih razreda hrasta lu`njaka u g. j. @utica odjel po drvnoj masi

Graph 1 The drying influence on the condition of age clases growing stock peduncula te oak in the @utica forest

INTENZITET SU[ENJA

REZULTATI ISTRA@IVANJA I RASPRAVAResults of research and discussionIntenzitet i oblici su{enja hrasta lu`njaka na istra`ivanom podru~ju u @utici

Prema podacima iz va`e}ih {umskogospodarskihosnova 1958. i 1968. godine i izravne izmjereposje~ene drvne mase hrastovih su{aca, koli~ina od167 854 m3 izravno je umanjila stanje drvne zalihehrasta sa 564 205 m3 na 396 351 m3, kao i veli~inuobrasle povr{ine hrastom za 1586,11 ha, sa 3 969,83 haprije su{enja, na 2383,72 ha poslije su{enja. Iz izvor-nih podataka opa`anih i snimljenih za vrijeme su{enjana mjestu nastanka su{enja i prema postotku su{enja,klasificiran je intenzitet su{enja u 5 kategorija za drvnumasu i povr{inu i razvrstan na sedam dobnih razreda,kako je to tabli~no i grafi~ki prikazano na grafikonu 1,na isti na~in i po istim kriterijima kao i ranije kod su{e-nja od 1910–1925. godine u radu in`enjera Petra Ma-nojlovi}a. [umski odjeli i odsjeci grupirani su premaveli~ini intenziteta su{enja i tako ozna~eni na karti su-{enja @utice. Analizom neosu{enih pre`ivjelih stabalapo odjelima i po odsjecima i obavljenim opa`anjima,do{lo se do rezultata da postoje 4 temeljna oblika su{e-nja u @utici: totalno su{enje, progalno su{enje, jakoproredno su{enje i normalno proredno su{enje. Ovonazivlje uvodim prvi puta nakon analize su{enja sva-kog {umskog odjela i odsjeka. Ono je u skladu s Ma-nojlovi}evim postocima su{enja. U odjelima gdje sehrast osu{io intenzitetom 75–100 %, a oblik su{enjapovr{ine podsje}a na efekt ~iste sje~e u dobnom razre-du gdje nema i ne}e mo}i biti prirodne obnove, nazvaosam totalnim su{enjem. Za slu~ajeve, prema Manoj-lovi}u, gdje se hrast osu{io intenzitetom su{enja50–75 %, a oblik su{enja povr{ine podsje}a na progal-ni sijek, nazvao sam progalnim su{enjem. Sli~notomu, gdje je su{enje u odjelima bilo intenziteta su-{enja 30–50 %, a po obliku imalo obilje`ja jake prore-de, nazvao sam jako proredno su{enje, dok tamo gdje

Dobni razredi – Age cllasses

The condition of the growingstock after drying 1968 Stanje drvne mase izmjerene 1968. g.bez su{aca u g. j. @utica

je intenzitet su{enja bio 15–30 % i po obliku u odjeluimao obilje`ja normalne prorede nazvao sam prored-no su{enje.

Najve}a drvna masa su{aca od ukupne pripada V.dobnom razredu (45 %), koji je zbog toga smanjen za38 %, za njim dolazi IV. (44 %) sa smanjenjem za 32%, VI. (4 %) sa smanjenjem za 54 %, III. (5 %) sman-jen je za 10 % i II. (2 %) sa smanjenjem za 7 %.

Najve}a povr{ina su{enja je od IV. dobnog razreda(44 %), zatim V. (48 %), VI (45 %) i III. (22 %). Povr-{ina ukupnog su{enja hrasta lu`njaka umanjila je nje-govu ukupnu povr{inu za 40 %, {to je imalo za poslje-dicu promjenu stani{nih prilika i rasprostranjenje dru-gih vrsta.

Utjecaj su{enja na stanje drvne zalihe i povr{ine sa-stojina hrasta lu`njaka u {umi @utici na temelju stvar-nog stanja iz tablica 1–2, detaljno je prikazano na grafi-konima broj 1, 14, 15 i 16, iz kojih se vidi stvarna veli-~ina strukturnog poreme}aja sastojine i drasti~no sma-

njenje drvne zalihe i povr{ine u odnosu na stanje 1964.godine, neposredno prije su{enja u dobnim razredima.U tablici broj 2 i grafikonu broj 14, prikazan je nagli paddrvne zalihe po hektaru hrasta lu`njaka nakon su{enja.

Navedene tablice i grafikoni pokazuju da su inten-ziteti su{enja najvi{i u IV., V. i VI. dobnom razredu,gdje je stvoren manjak drvne zalihe, koja je pala ~akispod 100 m3 po hektaru (na 93,41 m3/ha).

Pretragom terena uo~eno je da svi evidentirani su{cihrasta nisu jednakim intenzitetom raspore|eni po povr-{ini gospodarske jedinice, nego da su zahva}ene poje-dine povr{ine razli~itih oblika su{enja od totalnog doprorednog koji su zajedno s intenzitetom definirani iprikazani na karti 1 gospodarske jedinice i u grafikoni-ma broj 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9, po koli~ini i postotku drv-ne mase, povr{ini i dobnim razredima.

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

430

Graf. 2. Pad i porast drvne zalihe hrasta od 1964. do 1998.Graph 2 Droping and growth of growing stock volume pedunculate oak for 1964–1998

Tablica 1. Prikaz promjena drvne zalihe hrasta lu`njaka radi su{enja u @uticiTable 1 The presentation of growing stock volume pedunculate oak because of drying in @uticaDobni razred I II III IV V VI VII Ukupno m3Izmjera 1968 – 41703 72519 153618 121028 6302 1181 396 351Drvna masa su{aca 5 3014 8187 73901 75277 7470 – 167 854Stanje prije su{enja 5 44717 80706 227519 196305 13772 1181 564 205

Tablica 2. Prikaz stanja drvne mase po hektaru hrasta lu`njaka u svim dobnimrazredima prije i poslije su{enja u @uticiTable 2 The presentation of condition growing stock volume per 1 ha in all ageclasses of pedunculate oak before and after drying in @uticaDobni Drvna masa Drvna masa Drvna masa Drvna masarazredi m3/ha 1964 m3/ha 1968 m3/ha 1998 m3/ha normalaII 125,51 117,05 164 135III 123,12 110,63 201 278IV 147,5 99,6 306 389V 151,51 93,41 354 464VI 221,81 101,5 401 511VII 154,99 154,99 343 537

Totalno su{enjeTotalno su{enje hrasta lu`njaka

zahvatilo je odjele i odsjeke gdje seosu{io hrast intenzitetom od75–100 % i to u sljede}im odjelima:36e, 41b,d, 49a,c, 53a, 56a,b,58e,f,h,i,j, 73, 76, 90a, 93a, 95b,104b, 105b, 111a,b, 113b, 129c,133d, 137, 138, 146b, 149d, 164b i166a. Osu{ili su se cijeli {umskipredjeli Carev bok, Ku{ka, Ku-nove~ki bok, Bre{ke {ume, Bo-berlin, Pleso, Gospo|ice, Pi{koran-ce i [umarek.

Su{enje se dogodilo na povr{i-nama koje predstavljaju nekolikopovezanih suvislih cjelina, grupira-no u najmanje po 4 odsjeka, raspr-{eno dosta pravilno i pru`a se uistom smjeru sjeverozapad-jugois-tok, s neznatnim skretanjima i ot-klonom kojim se kretala i zadr`a-vala savska poplavna voda kriti~-nog dana 26. 10. 1964. godine na-kon miniranja nasipa, stvaraju}idugoljasti oblik zone totalnog su-{enja prilago|en tada{njem mikro-reljefu. U grafu 2. i 3. prikazana jekompletna stradala povr{ina od325,46 hektara, najvi{e IV. dobnog

Dobni razredi – Age cllasses

Drvna masam3/ha 1964Drvna masam3/ha 1968Drvna masam3/ha 1998Drvna masam3/ha normala

m3/ha

razreda 42 %, zatim III. dobnog razreda 27 % i V. dob-nog razreda 20 % od ukupne povr{ine. Hrast se ovdjetoliko posu{io, da je potpuno izgubljena mogu}nostprirodne obnove. Na toj povr{ini propala je i evidenti-rana velika drvna masa su{aca od 36 525 m3, najvi{e izIV. dobnog razreda 52 %, zatim iz V. dobnog razreda29 % i 15 % iz VI. dobnog razreda pa je tako potpunoporeme}ena struktura sastojina glede povr{ina i gledemase. Kako je to izgledalo u prirodi, dovoljno svje-do~e prilo`ene fotografije snimljene u to vrijeme (slike1, 2, 3, 4, 5,).

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

431

Graf. 2–3. U~e{}e totalnog su{enja hrasta lu`njaka po povr{ini u dobnim razredimaGraph. 2–3 Shares of total dieback pedunculate oak on the area of the age classes

Slika 1. Izgled povr{ine {ume s intenzitetom od 75-100 % nakonuklanjanja posje~enih hrastovih stupaca 1966. god. u odje-lu 113 na rubu zone su{enja uz slojnicu 98,00 m nad. visine

Figure 1 A view of the area forest with intensity drying from 75-100 % after clearing of felled dead trees pedunculateoak in 1966 near the edge of drying zone with contour line98.00 above sea level in compartment 113

(Foto: D. Kapec)

Slika 2. Izgled sastojine hrasta lu`njaka u odjelu 105 s intenzite-tom su{enja 100 % nakon su{enja i sje~e 1966. god. pokrajslojnice 98,00 m nad.visine

Figure 2 The appearance of pedunculate oak stands in compartment105 with intensity of drying 100 % after desiccation andfelling 1966 near the contour line 98.00 above sea level

(Foto: D. Kapec)

28,11 ha9 %6,72 ha2 %

87,57 ha27 %64,67 ha20 %

138,39 ha42 %povr{ina 325,46 hadobni razredi

5 m3%0 m3%1633 m3 4 %5555 m3 15 %

10660 m3 29 % 18672 m3 52 %

drvna masa 36525 m3dobni razredi

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

432

Slika 3. Izgled sastojine hrasta lu`njaka u @utici odjel 111 uz rubzone su{enja, slojnica 98,00 m nad. visine, intenziteta su-{enja 100 % nakon su{enja i sje~e 1966. godine

Figure 3 The appearance of pedunculate oak stand in @utica com-partment 111 near the edge of the drying zone contourline 98.00 above sea level after desiccation and felling

(Foto: D. Kapec)

Slika 4. Poplavna voda rijeke Save iz smjera {umskog predjelaCarev bok stigla je u odjel 100 do slojnice 98 m nad. visi-ne na dan 28. 10. 1964. god. u 7 sati gdje se zadr`ala 14dana do svojeg povla}enja preko {umskog predjela [u-marek u rijeku ^esmu

Figure 4 A Sava river’s high flood water from the direction of forestregion Carev Bok arrived in compartment 100 near con-tour line 98 m above sea level elevation of soil, when floodstarted and there water retained 14 days till it retiredthroughforest region [umarek to the river ^esma (Thewater arrived on 28th October in 7 early in the morning)

(Foto: D. Kapec)

karti su{enja obojani su ljubi~astom bojom i zajedno sodjelima i odsjecima totalnog su{enja (crveno i `utoobojanim) ~ine jednu cjelinu s jo{ jasnije definiranom izaokru`enom zonom progalnog su{enja. U grafikonu4. i 5. nalaze se podaci i prikazi stradale ukupne povr-{ine progalnog su{enja od 742,99 ha, s najvi{im udje-lom IV dobnog razreda 47 % i V. dobnog razreda od 43 %, dok je od ukupne osu{ene drvne mase 68 116 m3najvi{e iz V. dobnog razreda 55 % i IV dobnog razreda43 % u~e{}e progalnog su{enja. Karakteristika je iovog su{enja preveliko progaljivanje ranijih, uglav-nom mla|ih sastojina, koje je zbog rane dobi gotovonemogu}e prirodno obnoviti u predugoj ophodnji, pasu i ove povr{ine prepu{tene velikim stradanjima hra-sta lu`njaka, koje se nikada ne}e mo}i obnoviti prirod-nim putem.

Kada se totalno i progalno su{enje teritorijalno pro-matraju zajedno, dobije se slika tijeka razvoja su{enjakoja upu}uje na 8 nastalih ̀ ari{ta u Carevom boku, @u-tom bregu, Bre{kim {umama, Kunove~kom boku, Pi{-korancu, Zvirnjaku, [umarku i u predjelu [irine. Sva-ka cjelina sastoji se od jednog sredi{ta grupe odjela,gdje je intenzitet su{enja bio najve}i od 75–100 %, doksu se oko tih sredi{ta gotovo u pravilnim krugovimaporazmjestili brojni odjeli, gdje je evidentirano progal-no su{enje s intenzitetom su{enja od 50–75 % i to sve umla|im (IV. i V. ) dobnim razredima. Tako|er se izpodataka zapa`a prostorni raspored `ari{ta i krugova u2 niza koji se pru`aju u neprekinutom smjeru mogu}ihprotoka poplavnih voda i nadmorske visine terena is-pod 98,00 metara, tako da zaobilaze srednji dio @utice

Progalno su{enjeZa razliku od totalnog su{enja progalno su{enje

pojavilo se uglavnom kru`no oko sredi{njih jezgaranastalih na mjestima opisanim kao totalno su{enje. Tosu suvisle ve}e i brojnije skupine okolnih {umskihodjela u kojima je zabilje`eno su{enje drvne mase ipovr{ine hrasta intenzitetom od 50–75 % u sljede}imodjelima i odsjecima: 10b, 11b, 12ab, 15a, 20a, 27a,28, 35a, 36b, 38bf, 40b, 42, 43, 45a, 46a, 47abcd, 48,54ac, 57cf, 68a, 72de, 75a, 93c, 100ace, 102a, 106a,107a, 114b, 118a, 121, 122b, 126, 129ab, 140, 149ab,150d, 151c, 167ab, 176b i 194a. Odjeli i odsjeci na

Slika 5. Poplavna savska voda iz smjera {umskog predjela Bre{ke{ume dostigla je u odjelu 36 nadmorsku visinu 98 m dana27. 10. 1964. god.

Figure 5 The Sava’s high flood water from the direction regionBre{ke {ume in compartment 36 reached 98 m above sealevel on oct. 27 of ‘64

(Foto: D. Kapec)

~iji je vrh 99,24 m, ~ine}i paralelne zone su{enja smje-ra sjeverozapad-jugoistok. Jako proredno su{enjeNa preostalom dijelu gospodarske jedinice @utica u

odjelima i odsjecima koji su se smjestili u sredi{njem di-jelu gospodarske jedinice unutar povr{ine s vi{om nad-morskom visinom od 98,00 metara, ome|enom istoime-nom slojnicom, na karti su{enja prikazanom sme|ombojom, evidentirano je jako proredno su{enje hrasta lu`-njaka, ~iji je intenzitet su{enja iznosio 30–50 %, a poobliku i u~inku vi{e je bio nalik na provedenu proreduvisokog intenziteta.Takavo opa`anje zabilje`eno je napovr{ini od 517,66 ha, s ukupnom evidentiranom drv-nom masom su{aca od 34 999 m3 u sljede}im odjelima:

112, 115, 116, 117, 123, 124, 125, 127, 128, 139,141,30, 142, 143, 144, 145, 155, 156 i 157 u {umskimpredjelima zvanim Crna humka, @utica i Petica. Tu su sesastojine jako prorijedile posebice u IV. (37 %) i V. dob-nom razredu (48 %) po povr{ini, odnosno u IV. (34 %) iu V. dobnom razredu (56 %) po drvnoj masi prema po-dacima prikazanim na grafikonu 6 i 7 za jako prorednosu{enje. Naravno, ni ovdje ne mo`emo zaklju~iti da jetakav intenzitet jakog prorednog su{enja ostao bez po-sljedica, posebice zato {to smatramo da u srednjedob-nim sastojinama intenziteti proreda moraju biti manji iimati u svojoj unutarnjoj gra|i ve}u drvnu masu, kakobi se zadr`ao kontinuitet maksimalnog prirasta i ve}astabilnost. Ipak na tim povr{inama moglo se ra~unati,unato~ jakog pada volumena sastojine, ispod onog

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

433

Graf. 4–5. U~e{}e progalnog su{enja hrasta lu`njaka po povr{ini u dobnim razredimaGraph. 4–5 Shares of partial clearly dieback pedunculate oak on the area of the age classes

Graf. 6–7. U~e{}e progalnog su{enja hrasta lu`njaka po povr{ini u dobnim razredimaGraph. 6–7 Shares of partial clearly dieback pedunculate oak on the area of the age classes

350,93 ha47 %

24,26 ha3 %

51,97 ha7 %

315,83 ha43 %

povr{ina 742,99 hadobni razredi

355 m31 %925 m31 %

37330 m355 %

29506 m343 %

M = 68116 m3dobni razredi

POVR[INA PROGALNOG SU[ENJA

0 ha 0 % 0 m3 0 %0 m3 0 %1226 m3 4 %

1974 m3 6 %

11963 m3 34 %19836 m3 56 %

0 ha 0 %42,01 ha 8 %

36,95 ha 7 %

247,28 ha 48 %

191,42 ha 37 %

drvna masa 34999 m3dobni razredi

povr{ina 517,66 hadobni razredi

JAKO PROREDNO SU[ENJEJAKO PROREDNO SU[ENJE

DRVNA MASA PROGALNOG SU[ENJA

primjerenog za ovu starost i znatnog zaka{njenja, na pre-`ivjela stabla koja }e osigurati kakvu-takvu, ali ipak pri-rodnu obnovu i uspostavu pribli`no normalne strukture.Proredno su{enjeOstatak drvne mase su{aca, i to 28 214 m3, potje~e

sa svih ostalih dijelova sastojina gospodarske jedinice,kako je to iz grafikona 8 vidljivo, a tako|er pokazujenajve}e u~e{}e drvne mase su{aca 49 % u IV. dobnomrazredu, 26 % u V. dobnom razredu, 13 % u III. dob-nom razredu, 7 % u VI. i najmanje u~e{}e 5 % u II.

dobnom razredu. Tu je intenzitet su{enja utvr|en15–30 % s osu{enim primjercima stabala prostornorazmje{tenim pojedina~no po cijeloj povr{ini. Svaostala okolna stabla hrasta su pre`ivjela. Sklop nije biotime tako prekinut da bi utjecao na sastojinu vi{e negonormalna proreda istog intenziteta. Jedino izbor poje-dina~nih stabala za proredu i onih stradalih nisu biliisti. Ipak najva`nije je bilo to {to se tamo gdje se poja-vilo proredno su{enje, moglo ra~unati na daljnju egzi-stenciju sastojine, ~iji }e budu}i uzgoj omogu}iti i nje-zinu prirodnu obnovu.

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

434

Graf. 8–9. U~e{}e prorednog su{enja hrasta lu`njaka u dobnim razredimaGraph. 8–9 Shares of thiny dieback pedunculate oak on the age classes

Graf. 10. Distribucija broja stabala hrasta u odjelu 166 a prije i poslije su{enjaGraph. 10 Stemnumber of pedunculate oak in departmant 166 a before and after drying

Granica zone totalnog su{enja hrasta lu`njakaDa bi se detaljnije istra`ilo su{enje u ovisnosti s mi-

kroreljefom, odabran je odjel 166 iz {umskog predjela[irine u neposrednoj blizini ranijeu literaturi spominjanog predjelaO{tra. Provedeno je stereofotogra-metrijsko snimanje @utice 1962. g.i detaljni nivelman samog odjela1966 godine. Iz prikazanog tlocrtana karti broj 2 vidljive su ucrtanedetaljne kote terena izmjerene na10 razli~itih mjesta. Najni`a kotanalazi se na prosjeci u samomsjeci{tu 4 odjela 163, 164, 167 i166, ~ija nadmorska visina iznosi96,63 m. Teren se lagano di`e usmjeru juga prosjekom izme|u 166i 167 odjela, da bi postigao nakon400 metara svoju najve}u nadmor-sku visinu od 97,09 m na istoj pro-sjeci, nakon ~ega teren opet pada.Maksimalna razlika mikro uzvisinai mikro depresija je svega 46 cm.

Konfiguracija cijeloga platoa odjela nalazi se smje{tenaizme|u dvije slojnice 96,50 i 97,00 m. Kroz ju`nu stra-nu odjela bli`e prosjeci prolazi o{tra granica izme|u

3019 m32 % 8187 m3

5 %7470 m34 %

75277 m345 % 73901 m3

44 %

M = 28214 m3dobni razredi

M = 167854 m3dobni razredi

Broj stabala prije su{enjaStem number before dryingBroj stabala poslije su{enjaStem number after drying

10 20 30 40 50 60 D cm

N8070605040302010

1915 m3 7 % 1433 m3 5 %

13760 m3 49 %

7451 m3 26 %

3655 m3 13 %

DRVNAMASA SVIH OBLIKA SU[ENJAPROREDNO SU[ENJE

manjeg dijela odjela gdje se hrast posu{io 100 %, daklegdje je bilo totalnog su{enja i ve}eg dijela gdje je tobilo samo pojedina~no su{enje stabala hrasta lu`njakau obliku prorednog su{enja. Ta prikazana granica natlocrtu predstavlja dio granice zone totalnog su{enjakoja prolazi kroz vi{e odjela, dolaze}i sa sjeverozapa-da u smjeru jugoistoka. Na karti broj 2 prikazana jegranica zone su{enja i mikroreljef odjela 166a na mje-stu izme|u slojnica 96,50 i 97,00, kako bi se izmjeromi evidentiranjem vrsta drve}a detaljnije vidio izgled te-rena neposredno iza su{enja. Radi {to to~nijeg prikazautjecaja su{enja na broj stabala u odjelu 166 a i veli~i-ne pada visina hrasta lu`njaka na bazi konkretne iz-mjere, izra|eni su grafikoni broj 10 i 11 koji zorno is-kazuju stvarni u~inak te velike katastrofe. Na grafu 10vidi se koliki je nastao manjak stabala hrasta lu`njakauslijed su{enja, dok se na grafikonu 11 iz krivulje visi-na zapa`a pad visina u odjelu 166a.

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

435

GRANICAZONE SU[ENJATHE BORDER OF DRYING ZONE

Karta 2. Gospodarska jedinica @utica odjel 166 aMap 2 Management unit @utica compartment 166 a

Graf. 11. Gospodarska jedinica @utica odjel 166 aGraph. 11 Management unit @utica compartment 166 a

10 20 30 40 50 cm

M30

25

20

15

KRIVULJE VISINA– HEIGHT CURVESGospodarska jedinica: @utica Odjel 166 aManagement unit: @utica Compartment 166 a

NEPOSU[ENA– UNDRIEDSTABLA TREESPOSU[ENA – DRY UP

POVR[INATOTALNOG SU[ENJAHRASTALU@NJAKA1966TOTALDRYING AREAOF PEDUNCULATE OAK IN 1966

POVR[INAPOJEDINA^NOG SU[ENJAHRASTALU@NJAKAINDIVIDUALDRYING AREAOF PEDUNCULATE OAK IN 1966

Smjer kretanja i dostupnost poplavne vode rije-ke Save

Uo~i i za vrijeme dramati~nih doga|aja iz mjesecalistopada 1964. g., kada je vodostaj Save po~eo neo~eki-

vano rasti do takve visine koja nije zabilje`ena zadnjih153 godina, zaprijetila je opasnost poplavljivanjaZagreba i Siska. Iz grafikona broj 12 mogu se vidjeti dosada zabilje`eni maksimalni vodostaji od 1850. do

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

436

Slika 6. Odjel 194 pod ekstremno visokom poplavnom vodom ri-jeke Save dubine 4 metara 28. 10. 1964. god. nakon mi-niranja lijevog savskog nasipa kod Dubrov~aka

Figure 6 Compartment 194 under extremely high flood water ofSava river depth of 4 meter on oct. 28. 1964

(Foto: D. Kapec)

Slika 7. Izgled stabala hrasta lu`njaka uz cestu u 33 odjelu 1965.godine

Figure 7 The appearance of pedunculate oak treesnear the forestroad comp. 33

(Foto: D. Kapec)

Graf 12. Hod maksimalnih godi{njih vodostaja Save u Zagrebu u razdoblju od 1850–1969. g.Graph 12Oscilation of maximal yearly levels Sava river in Zagreb from 1850 to 1969

Maksimalni vodostaj Save bio je najve}i kroz 160 godi{nje razdoblje u 1964 godini

1970. g., kao i onaj najve}i od 1964. g. zbog ~ega jeminiran lijevi savski nasip kod Dubrov~aka. U eviden-cijama su zabilje`ena dva vala nadolaze}e poplavne vo-de iz Save. Prvi vodeni val do{ao je sa sjeverozapadne

1850 1860 1870 1880 1890 1900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1969

500

400

300

200

100

0

H cm HOD MAKSIMALNIH GODI[NJIH VODOSTAJA SAVE U ZAGREBU RAZDOBLJU OD 1850 DO 1969 GODINE

strane preko {umskog predjela @alkovo i Carev bok,sve do magistralne ceste kroz @uticu, gdje se u po~etkuzadr`ao. Taj val prouzro~io je i druge pojave kao naglobujanje tako|er punih pritoka Lonje, ^rnca i Lonjice.Drugi vodeni val je do{ao sa zapada i preko Bre{kih{uma, prodro prema postoje}oj cesti koja tako velikuvodenu masu nije mogla zadr`ati i voda je pre{la cestuna mjestu 3 km od autoputa, kod odjela 100 na koti98,36 m nadmorske visine i razlila se po okolnim de-presijama, potopiv{i sve ni`e predjele na svom putupreko [umarka za ^esmu. Savska ispu{tena voda sti-gla je u {umu u no}i izme|u 26. i 27. listopada 1964. g.i tamo se zadr`ala do 29. listopada, kada je zabilje`enonjeno prvo povla~enje, a nakon 14 dana nastala je nor-malna situacija. Predjeli koji su tako du`e bili podvodom nisu nikada ranije bili poplavljeni. Na slikama

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

437

Slika 8. Odjel 104 u zoni su{enja hrasta intenziteta 100 % uz sloj-nicu 98,00 m nad. visine nakon sje~e su{aca 1966 godine

Figure 8 Compartment 104 in zonadieback of pedunculate oaktrees intenzity 100 % near contour line 98,00 m above thesea level 1966 after desication and felling

(Foto: D. Kapec)

Slika 9. Potpuno su{enje hrasta lu`njaka na velikoj povr{ini u {um-skom predjelu @uti breg

Figure 9 Total dieback trees of pedunculate oak on the great areain the forest region @uti Breg

(Foto: D. Kapec)

Graf 15. Povr{ina dobnih razreda hrasta lu`njaka u G. J. @uticaGraph 15 Age classes area of pedunculate oak in @utica forest before, after drying and today

{umskih odjela srednje @utice nedostupnih savskojvodi. Radni~ka nastamba smje{tena je izvan zone total-nog su{enja, a izgra|ena u sredi{njem dijelu @utice, sokolnim odjelima nije bila dostupna savskoj vodi, jernjezina kota iznosi 102,00 m nadmorske visine.Usporedba stanja drvne zalihe i povr{ine hrasta

lu`njaka neposredno prije su{enja, poslije su{enjasa sada{njim stanjem i normalom po dobnim raz-redima

Iz grafi~kog prikaza broj 14 i 16 koji je sastavljenod podataka {umsko-gospodarskih osnova, drvna zali-ha po hektaru nakon su{enja naglo je pala u svim dob-nim razredima. Ipak podaci iz 1998. godine pokazujuzna~ajan oporavak u svim dobnim razredima, {to bi semoglo pripisati pove}anom prirastu i boljem gospoda-

7, 8 i 9 prikazane su originalne foto-grafije dolazaka i potapanja vodnihvalova savske vode, iza kojih su ka-snije nastupila totalna su{enja kojasu zahvatila iste {umske predjele sodjelima kroz koje je ta voda tekla.Pravci i koridori protoka savskevode kroz {umu poklapaju se oblici-ma i poretkom sredi{ta totalnih su-{enja i prikazanih zona su{enja hra-sta lu`njaka, {to se vidi iz karte broj1, te predstavljaju jedan od temelj-nih uzroka takvog oblika su{enja. Ukombinaciji s tada{njim mikrorelje-fom, gdje god je bila dostupna sav-ska poplavna voda, do nadmorskevisine 98,36 m, tamo je zabilje`enototalno su{enje. Zbog toga je nakarti broj 1 ucrtana slojnica mikro-reljefa 98,00 m, koja se na terenupodudara s granicom totalnog su{e-nja hrasta lu`njaka i izdvaja cjelinu

Promjene stanja ukupne povr{ine gospodarskejedinice od 1958. do 1998. godine

Ukupna povr{ina gospodarske jedinice mijenjala senekoliko puta tijekom proteklih 40 godina. Razlozipromjena su u pro{irenju povr{ine ^rnec polja na {tetu{ume, izgradnja mre`e kanala i stvaranje nekih poljo-privrednih povr{ina.

U isto vrijeme mijenjala se i obrasla povr{ina, i totako da se najprije smanjila u razdoblju izme|u1958–1978. g. zbog ~istih sje~a u svrhu intenzivnogotvaranja novih naftnih bu{otina te izgradnje za njihpristupnih puteva. Trend smanjivanja obrasle povr{inezaustavljen je 1978. g. od kada do 1998. g. dolazi dopove}avanja obraslih povr{ina, jer su mnoge povr{inebu{otina prestale biti aktivne te su ponovno obrasle {u-mom, a tako|er je po{umljeno i dosta ~istina. Promjene stanja ukupne drvne zalihe gospodar-

ske jedinice od 1958. do 1998. godineUkupna drvna zaliha uslijed su{enja hrasta lu`njaka

u @utici mijenjala se iz godine u godinu. Tu se vidi ve-li~ina naglog pada 1968. godine, uglavnom u mla|emIII., IV. i V. dobnom razredu zbog izgubljenog hrastalu`njaka u 1964. i 1965. godini, dok se u ostalim stari-jim dobnim razredima njegov manjak osjetio u ne{tobla`em obliku, ali jo{ uvijek je dosta velik da izazoveporeme}aj i stresni u~inak, ~ije posljedice sastojinaima jo{ i danas nakon 42 godine poslije katastrofalnogsu{enja. Porast drvne zalihe najvi{e se uo~ava u IV.,V. iVII. dobnom razredu u odnosu na stanje na|eno 1968.godine, {to je dobar dokaz i znak pobolj{anja, odnosnopoja~anog prirasta nakon progaljivanja i prodora svi-jetla u dijelovima {umskih odjela u kojima je ustanov-ljeno ranije opisano proredno i jako proredno su{enje,

a mo`e se svrstati u svojevrsnu prirodnu regulaciju pa-rametara sastojine potpomognute boljim stru~nim tret-manom u {umskom gospodarenju nakon su{enja.Utjecaj {umskog gospodarenja u razdoblju iz-

me|u 1958. i 1998. godine na ukupnu strukturu sa-stojina u gospodarskoj jedinici @utica

Nakon analize 10-godi{njih prirasta i 10-godi{njihetata kroz razdoblje od 1958. do 1998. g. vidi se iz gra-fikona broj 17 kako se oprezno koristio prirast i realizi-rao etat, da bi se postigao napredak u razvoju svih sa-stojina unutar gospodarske jedinice. Uo~ljivo je da jekroz svih 40 godina u prvih 30 godina trend kori{tenjadrvne mase,odnosno etat, svako desetlje}e bio u opada-nju u odnosu na prirast, tj. dosegao je 1978. g. najni`iiznos 38 % prirasta i nakon toga je po~eo rasti, da bi1988. g. dosegao veli~inu etata iz 1958. g. prije su{enja,ali sada u veli~ini 64 % prirasta i 1998. jo{ i vi{e 65 %prirasta koji je dosegao veli~inu prirasta od 1978. go-dine. Iz grafikona broj 17 izra`eno u drvnoj masi, jasnose vidi strategija opreznog {umskog gospodarenja, kojase sastojala u smanjivanju etata prvih 20 godina (od1958–1978.) iako je prirast naglo rastao. U 1978. godi-ni nastaje prekretnica i udio etata u prirastu se pove}a-va, dok je rast prirasta po~eo oscilirati s manjim razli-kama. Kontinuirani rast prirasta do 1978. g. tuma~i setime {to su {ume posje~ene neposredno iza rata ulazileu II. i III. dobni razred, a velika ve}ina {uma u to dobabila je srednjedobna, u naponu snage. S druge stranedo{lo je i do naglog pove}anja mase i prirasta nakon su-{enja u odjelima s progalnim su{enjem zbog rje|egsklopa i pojave mladih stabala na progalama.

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

438

Graf 16. Pad i porast drvne zalihe u @uticiGraph 16 Droping and growth of growing stock in @utica

renju. Uslijed stresa izazvanogsu{enjem, poreme}aj drvne zalihetako je bio velik, da jo{ nije posti-gnuta normala. U mla|im dobnimrazredima nailazimo na pove}a-vanje preko normale, dok otklonod normale postaje sve ve}i od raz-reda do razreda, da bi najve}i bio64 % u VII. dobnom razredu.

Istovremeno prikazana distribu-cija povr{ina po dobnim razredimau grafikonu broj 15 pokazuje veli-ko pomanjkanje u II., III. i VII.dobnom razredu i vi{ak u IV., V. iVI. dobnom razredu u odnosu nanormalno stanje, {to je posljedicavelikog gubitka povr{ina u koristdrugih vrsta.

m3/ha

godine

II III IV V VI VII pros.dobni razredi

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

439

Graf 17. Odnos prirasta i realiziranog ukupnog etata od 1958. do 1998. godineGraph 17 The volume increment in relation to the total realized etat from 1958 to 1998

Graf 18. Otvorenost {umskim cestama (km/1000 ha)Graph 18 Openness by forest roads (km/1000 ha)

Kretanje udjela povr{ina i drvne zalihe povrstama drve}a tijekom razdoblja od 1958. do1998. godine u gospodarskoj jedinici @utica

Kako su prolazile godine i desetlje}a mijenjao se iudio pokrivenosti hrasta lu`njaka u {umi @utici u od-nosu na druge vrste drve}a. Primije}uje se iz podataka{umsko-gospodarske osnove da unato~ su{enju 1964. i1965. g., njegov udio naglo pada na gotovo 45 % i dadalje brzo raste, posti`e ve}u vrijednost 1978. g., iza~ega slijedi manji pad 1988. g., a 1998. g. posti`e svojmaksimum udjela. U odnosu na druge vrste njegovudio je i dalje dominantan i daleko iznad njemu najbli-`eg konkurenta poljskog jasena. To da udio poljskogjasena lagano raste, dok johe pada, upu}uje na promje-nu stani{nih i mikroklimatskih pri-lika. Stanje brijesta, graba, bukve,ostale tvrde i meke bjelogorice po-kazuje nagli pad udjela do mogu}-nosti potpunog nestanka (brijest ibukva). Iako je hrast dominantan uudjelu drvne zalihe 1968. g., on jevidljivo naglo pao, dok su ostalevrste pove}ale svoj udio, nakon~ega posti`e maksimum 1978. g. ividljivo nastavlja padati, pribli`iv-{i se udjelu iz 1968. godine. Drugevrste sli~no se pona{aju kao i kodudjela povr{ina. Udjel drvne zalihejasena stalno raste, johe, brijesta ibukve pada.

Porast otvorenosti {umskimcestama gospodarske jedinice@utica od 1958. do 1998. godine ikretanje razvoja naftnog polja

Da bi se dobio {to preciznijiuvid u sve ~imbenike koji su od va-`nosti za ovu {umsko gospodarskujedinicu, a koji su utjecali na ranijeopisane pojave u grafikonu broj 18,prikazano je kretanje otvorenosti{ume @utice prometnicama izra`e-no mjernim jedinicama km/1000 hakojima izra`avamo otvorenost. Pri-kaz uzima stanje od 1958. godinekada je na mjestu dana{nje asfalti-rane magistralne ceste kroz sredinu{ume bila samo prosjeka, poznatapo nazivu “{iroka prosjeka”, kadaje zapadni i isto~ni dio bio prirodnoproto~an za poplavne, stagniraju}ei podzemne vode, dok se drvo iz-

vla~ilo isklju~ivo konjskom vu~om. Tada je otvorenostbila najni`a 1,46 km/1 000 ha, da bi zatim po~ela naglorasti svakih 10 godina sve vi{e, dostigav{i 1998. g.najve}i iznos 15,16 km/1 000 ha. Naravno da su se ce-ste gradile ponajprije za potrebe naftnih bu{otina, pasu one svojom gusto}om i prostornim rasporedom ne-optimalne za {umarske potrebe, te je ponegdje otvore-nost prevelika, a ponegdje nedovoljna. To je jo{ jasnijeuo~ljivo kad se uzme u obzir da je sredi{nji dio @utice,onaj koji je najmanje stradao od totalnog i progalnogsu{enja, poslu`io za utemeljenje posebnog Radili{ta@utica za eksploataciju nafte na kojemu je do danasizbu{eno ukupno 276 bu{otina, od kojih jo{ uvijek radi160 naftnih, 7 plinskih i 38 utisno-vodnih. Tome treba

godine - years

1958 1968 1978 1988 1998 godine - years

1958 1968 1978 1988 1998

prirast

OTVORENOST – OPENNESS

Otvorenost km/1000 haOpenness

PRIRAST I REALIZIRANI ETAT

etat m3 etat m3increment m3

dodati da je za proizvodnju i transport nafte i plinapodzemlje sredi{nje @utice isprepleteno s oko 300 kmcijevi razli~itih profila, koje podlije`u obveznoj izmje-ni svakih 10 godina. Dosta je iskopano raznih ispla~nihjama. Neke su jo{ aktivne, a neke napu{tene. Radiusporedbe i daljnje sudbine {ume u budu}nosti trebara~unati da je ukupni ostvareni prihod kroz proteklo

razdoblje 32 godine bio od proizvedenih koli~ina nafte,naftnog i prirodnog plina i kondenzata za cijeli Pogon@utica u iznosu od 1,8 milijarde USA dolara. Vri-jednost godi{nje proizvodnje u 1998. godini iznosila je18.1 milijuna USA dolara. Procijenjeno je da }e zaliheugljikovodika u @utici biti potpuno iscrpljene tek oko2032. godine.

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

440

Slika 10. Napad gubara na li{}e hrasta lu`njaka zapo~eo je 1964godine istodobno s napu{tanjem savske vode u {umu@uticu kada je do{lo do potpune defolijacije svih sta-bala i pojave su{enja

Figure 10 The attack of Gipsy mounth on the leaves of peduncu-late oak started together with floods of Sava river in theforest @utica what was resulting with total defolation ofall trees, epidemic dieback and degradation

(Foto: D. Kapec)

Slika 11–12. Hrastov ~etnjak kao primarni {tetnik napao je kro{-nje hrasta lu`njaka u {umskom predjelu O{tra uprolje}e 1964. godine

Figure 11–12 Oak processing moth the crowns of pedunculateoak in the spring of 1964 at the forest region O{tracaused defoliation

(Foto: D. Kapec)

ZAKLJU^CI – Conclusions1. Na podru~ju g. j. “@utica” zahvat su{enja hrasta

lu`njaka 1964. i 1965. g. obuhvatio je 167 854 m3evidentiranih su{aca, ~ime je smanjena povr{inapod hrastom za 1586,11 ha. Hrast se osu{io neje-dnoliko na cijeloj povr{ini i prema intenzitetu su{e-nja ~ini 4 temeljna oblika totalno, progalno, jakoproredno i proredno su{enje. Najve}a drvna masasu{aca potje~e iz IV. i V. dobnog razreda, zbog ~egaje smanjena drvna zaliha u IV. dobnom razredu za32 %, a u V dobnom razredu za 38 %, dok je maliVI. dobni razred smanjen za 54 % i time postao jo{

manji. Smanjenje ukupne povr{ine hrasta lu`njakauslijed su{enja iznosi 40 %, dok je od dobnih razredapo povr{ini najvi{e zahva}en V. dobni razred 48 %,zatim VI. dobni razred 45 % i 44 % IV. dobni raz-red. Najve}i intenzitet su{enja zabilje`en je u IV., V.i VI. dobnom razredu. Drvna zaliha po hektaru u V.dobnom razredu pala je ispod 100 m3/ha ~ak na93,41 m3/ha, ~ime je stvoren manjak drvne zalihe udobnim razredima, trajni strukturalni poreme}aj istres dotada{njih sastojina, {to je bio uzrok naru{e-nosti ~itavog ekosustava.

2. Totalno su{enje zahvatilo je 325,46 ha povr{ine u31 odsjeku i stvorilo zonu totalnog su{enja intenzi-teta 75–100 % raspore|enu po gospodarskoj jedini-ci u vi{e povezanih suvislih cjelina, s najmanje 4odjela kao sredi{ta, ~ine}i dugoljaste tvorevine kojeprate ni`e predjele mikroreljefa u smjeru sjeveroza-pad-jugoistok ispod 98,00 m nadmorske visine.

3. Progalno su{enje zahvatilo je 53 odsjeka s intenzi-tetom su{enja 50–75 % razvijaju}i se kru`no okosvojih jezgara totalnog su{enja, ~ine}i zonu progal-nog su{enja na povr{ini od 742,99 ha. Odsjeci total-nog su{enja kao sredi{ta zajedno s odsjecima pro-galnog su{enja ~ine povezanu cjelinu smje{tenu na8 `ari{ta u {umskim predjelima Carev bok, @utibreg, Bre{ke {ume, Kunove~ki bok, Pi{koranec,Zvirnjak, [umarek i [irine. Prostorni razmje{taj `a-ri{ta i krugova su{enja stapaju se u oblik dugoljastezone neprekinutih i nepravilnih pruga, koje se pro-te`u u smjeru sjeverozapad – jugoistok, zaobilaze}iodsjeke srednjeg dijela @utice vi{e od 98,00 m nad-morske visine, da bi se nedaleko od donjeg toka ri-jeke ^esme spojile u jedno.

4. U 19 {umskih odjela smje{tenih na povi{enom sre-di{njem dijelu @utice, iznad slojnice 98,00 m nad-morske visine u {umskim predjelima Crna humka,@utica i Petica, nije bilo ni totalnog ni progalnog su-{enja, ve} se pojavilo jako proredno su{enje inten-ziteta 30–50 % na povr{ini od 517,66 ha. Tako|eropa`anjem vodostaja na licu mjesta kriti~nih danapoplave, ove povr{ine bile su nedostupne savskojvodi, iz ~ega slijedi zaklju~ak da su se najvi{e i naj-intenzivnije osu{ili oni {umski predjeli koji su bilipoplavljeni upu{tanjem savske vode.

5. Granica zone totalnog i progalnog su{enja s ostat-kom sastojine vrlo je o{tra i nastaje na mikroreljefu,gdje je maksimalna razlika izme|u mikrodepresije imikrouzvisine svega 46 cm. Totalno su{enje nagloprestaje na polovici te visine na 23 cm.

6. Osnovu istra`ivanja ~ine izra|eni grafikoni i kartaintenziteta su{enja po odjelima i odsjecima sa sta-

njem iz 1966. godine, s ucrtanom slojnicom 98,00 mnadmorske visine, granicom zone totalnog su{enja ismjerovima kretanja savske vode. Karta mo`e po-slu`iti za usporedbu i za daljnja istra`ivanja promje-na fizionomija i struktura na flornom sastavu sasto-jina nastalih su{enjem.

7. Sada{nje stanje {ume @utice uznapredovalo je una-to~ ~estim promjenama kroz proteklih 40 godinaukupne i obrasle povr{ine gospodarske jedinice, ja-kog i katastrofalnog su{enja hrasta lu`njaka, struk-turalnog poreme}aja dobnih razreda, naglog i veli-kog pada drvne zalihe, smanjenja obraslih povr{inahrastom i ~istih sje~a. Stanje je uznapredovalo dije-lom zbog prirodne samoregulacije, dijelom zbogpogo|enih stru~nih zahvata u boljem gospodarenjus {umom, ponajprije zbog racionalnog kori{tenjaprirasta koji 1998. g. posti`e normalnu vrijednost,kao i zbog postignute pozicije hrasta lu`njaka podrvnoj zalihi i po povr{ini. Hrast je i dalje unato~dramati~nih promjena zadr`ao svoj dominantni po-lo`aj u ukupnom stupnju razvoja sastojina, koju jeneznatno korigirala priroda kroz proces su{enja, po-ve}av{i neznatno povr{inu i drvnu zalihu poljskogjasena. Kriti~na godina normalizacije stanja {ume@utica je 1978. g., kada su zapo~eli pozitivni proce-si stabilizacije ekosustava.

8. Kretanje otvorenosti {umskim cestama za {umu @u-ticu stalno i naglo se pove}avalo tijekom svih 40 go-dina, ali na`alost neoptimalno za {umsko gospoda-renje, dapa~e kobno, jer je u najrezistentnijem dijelu{ume, koja se do sada uspje{no odupirala pogubnomsu{enju, otvoreno najve}e radili{te koje je poremeti-lo prirodne protoke stoljetnih voda, zagradiv{i traj-no njihovo pritjecanje i otjecanje i svojom podzem-nom infrastrukturom ozbiljno zaprijetilo budu}nostiekosustava, ~iji je opstanak u ovim uvjetima i daljeneizvjestan.

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

441

LITERATURA – ReferencesBa r i ~ e v i } , D., 2001: Zajednica hrasta lu`njaka i veli-

ke `utilovke s obi~nim grabom na podru~ju su{e-nja hrasta lu`njaka. U: Znanost u potrajnom go-spodarenju hrvatskim {umama 31–43. Zagreb.

B a r i ~ e v i } , D., J. Vuk e l i } , 1988: Karta {umskihzajednica gospodarske jedinice “@utica”, M: 1 : 25 000. [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Za-grebu, Zavod za istra`ivanja u {umarstvu, Zagreb.

D e k a n i } , I., 1971: Uspijevanje nekih vrsta {umskogdrve}a u prirodnim sastojinama i kulturama Po-savlja u ovisnosti o re`imu poplavnih i podzem-

nih voda. U: Savjetovanje o Posavini, str.275–282. Zagreb.

D ek a n i } , I., 1975: Utjecaj visine i oscilacija nivoapodzemnih voda na su{enje hrasta lu`njaka(Quercus robur L.). [umarski list IC/7–10:267–280. Zagreb.

\o r | e v i } , P., 1927: Uzroci su{enja na{ih hrastovih{uma. [umarski list 1927. Str. 117–121. Zagreb.

G l a v a ~ , V., 1961: O vla`nom tipu hrasta lu`njaka iobi~nog graba. [umarski list 85(9–10): 342–347.

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

442

Gl a v a ~ , V., 1962: Osnovno fitocenolo{ko ra{~lanje-nje nizinskih {uma u Posavini. [umarski list86(9–10): 317–329.

J o { o v e c , A., 1924: Su{enje hrastovih sastojina {um-ske uprave u Dragancu. [umarski list XLVIII /12:639–642. Zagreb.

J o { o v e c , A., 1926: Gubar i ostale {teto~ine. Opa`anjau @utici 1926. [umarski list 1926: Str. 538–542.Zagreb.

K l e p a c , D., 1955: Utvr|ivanje prirasta po metodi iz-vrtaka. [umarski list LXXIX /11–12: 603–621.Zagreb.

K l e p a c , D., 1985: O su{enju na{ih {uma. [umarskilist CIX /1–2: 61–63. Zagreb.

K l e p a c , D., 1987: Metode za odre|ivanje prirasta sas-tojine. U: [umarska enciklopedija 3. Str. 70–75.Zagreb

K l e p a c , D., 1988: Ure|ivanje {uma hrasta lu`njaka.U: Glasnik za {umarske pokuse 24: 117–132.Zagreb.

K r i ` a n e c , R., 1992: Postotak prirasta kao pokazateljza sje~ne zahvate. U: Zbornik radova o AntunuLevakovi}u. Str. 125–138. Vinkovci.

L u k i } , N., @. G a l i } , J. ^ a v l o v i } , 2001: Dendro-kronolo{ka analiza debljinskog prirasta lu`nja-kovih sastojina u {umama @utica i Opeke. U:Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim{umama. Str. 435–445. Zagreb.

Mah r , K., 1926: Su{enje hrastovih {uma. [umarskilist 1926. Str. 188–189. Zagreb.

Mano j l o v i } , P., 1924: Su{enje hrastovih {uma(Hrast lu`njak). [umarski list XLVIII /10:502–505. Zagreb.

Mano j l o v i } , P., 1926: Sadanje stanje hrastovih {u-ma u Slavoniji. U: Pola stolje}a {umarstva1876–1926. Str. 372–385. Zagreb.

Ma t i } , J., 1926: Su{enje hrastovih sastojina. [umar-ski list 1926. Str. 446–448. Zagreb.

Ma t i } , S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj nastabilnost, proizvodnost i pomla|ivanje sastoji-na hrasta lu`njaka. Glasnik za {umske pokuse25: 261–278. Zagreb.

Medv e d o v i } , J., 1984: Istra`ivanje vodnog re`imastani{ta u poplavnim {umama izme|u ^esme iLonje u Posavini. Radovi [umarskog institutaJastrebarsko XIX /62: 1–71. Zagreb.

P i l a r , M., D. S r e b r e n o v i } , F. B u d i { i } , Z. S e -l a n e c , M. B r a u n , D. B r u n d i } , 1971: Vodo-privredna problematika Savske doline. Savjeto-vanje o Posavini: 1–41. Zagreb.

P r p i } , B., A. Vr a n k o v i } , \. R a u { , S. Ma t i } ,1979: Ekolo{ke zna~ajke nizinskih {umskih eko-sistema u svijetlu regulacije rijeke Save. U: Drugikongres ekologa Jugoslavije, knj. I: 877–897.Zagreb.

Osnova gospodarenja za g. j.”@utica” 1958–1967. god.,[umsko gospodarstvo “Garjevica” Kutina.

Osnova gospodarenja za g. j.”@utica” 1968–1977. god.,[umsko gospodarstvo “Josip Kozarac“, Nova Gra-di{ka.

Osnova gospodarenja za g. j.”@utica”1978–1987. god.,[umsko gospodarstvo “Josip Kozarac“, Nova Gra-di{ka.

Osnova gospodarenja za g. j.”@utica” 1988–1997. god.,[umsko gospodarstvo “Josip Kozarac“, Nova Gra-di{ka.

[umsko gospodarska osnova za g. j.”@utica” 1998–2007.god., Uprave {uma Zagreb, Javno poduze}e za go-spodarenje {umama “Hrvatske {ume”.

SUMMARY: The paper presents Management Unit “@utica” throughthree parts. The first one presents the intensity of dieback pedunculate oakwith its influences on all changes into growing stocks through every age classbefore,during and after the great dieback forest in 1964 and 1965. After themeasurement and classification 167 854 m3 snags from its origin places com-partments and subcompartments divided at 4 zonas with different intensity ofdieback according to the processed data by the application of known methodP. Manojlovi} they were formuleted in tables graphs and were mapped.Theresearch refers maximal dropping of growing stock and areas in younger andmiddle-aged classes (IV., V., VI.) pedunculate oak under 93 m3 per ha andthey completely disappeared from 1068,45 ha forested area(total and partialclearly dieback).The results obtained show 4 forms intensity of diebac namedTOTAL DIEBACK (75–100 %), PARTIAL CLEARLY DIEBACK (50–75 %),STRONG THINY DIEBACK (30–50 %) and THINY DIEBACK (15–30 %).

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... [umarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443

443

The second part concerns research microrelief of compartment 166 a,cross-section through,stem number distribution,height curve and the border of dryingzone with the map of drying,contour line 98,00 m height above the sea level anddirections of Sava input flood waters.The places of 23 compartments below thatcontour line had total dieback and they make the whole with compartments ofpartial clearly dieback around named drying zonas whose directions are incorrelation with available Sava’s flood waters on october 27 of 1964.

The third part according research results proved that total growing stockvolume of all stands in the whole management unit after big dropping through45 years was growth steeper and steeper and now reaches former form and bet-ter age-class proportions with a positive trend for the future. A detailed analy-sis of the increment and realized etat in the forest @utica has confirmed that etatwas realized by thinning and sanitar feeling very carefully with success and innormal relation, so already 20 years in this way one third of increment couldrealized by thining, 2/3 of it accumulated in the growing stock. The formerincrement in the management unit is initially small in1958 (4,5m3/ha) then itreaches its culmination in 1978 (8,53m3/ha) later fall slowly (7,28m3/ha) untilit reaches 7,9 m3/ha 1998 (an average normala is 7,29 m3/ha). Composition ofshares wood stock and areas pedunculate oak with other trees species showsdominant role of pedunculate oak with a little increase share of fild ash andblack alder in spite of earlier great dieback.Oscillations of the openness mana-gement unit from 1958 to 1998 former is initialy small (1,46 km/1000 ha), thenit reaches its culmination in 1998 (15,16 km/1000 ha). Unfortunately thatopenness is not optimal for total forest area and management forest becausethe roads has constructed of primary importance for exploatation oil and gasby access to numerous wells (276).

K e y wo rd s : snags, intensity and forms of dieback pedunculate oak, theborder of total dieback zone, microrelief, availability and direction of Savaflood water, contour line 98,00 m, growing stock, area, age classes, sharesdieback, volume increment, realised etat, total and stocked area, oppenes offorest roads.

MALI GNJURAC (Tachybaptus ruficollis Pall.)

444

Naraste u du`inu 25–29 cm s rasponom krila do 45 cm, te do 200 g te`ine, pa je najmanji gnjurac u Eu-ropi (po veli~ini samo je malo ve}i od kosa). Spolovisu sli~ni. Za gnije`|enja boja perja je tamnosme|aosim lica, grla i prednjeg dijela vrata koji su crveno-sme|e boje. Zimska boja perja je odozgo tamnosme|a,a lice, grlo, prednji dio vrata i tijelo odozdo je sivosme-|e. Mladunci su u jesen sivo sme|e boje osim tjemenai gornjeg dijela tijela koji su tamni i obraza s bijelim{arama. Kljun je izdu`en i {iljat s bijelom mrljom okoosnove kljuna. Noge su smje{tene izrazito otraga u od-nosu na tijelo. Na nogama prednji prsti su obrasli {iro-kim plivaju}im re`njevima, pomo}u kojih sna`nim za-masima izvrsno pliva i roni u potrazi za hranom. Hranise manjim ribama, punoglavcima, vodenim kukcima injihovim li~inkama. Vrlo rijetko ga mo`emo vidjeti iz-van vode. Gnijezdi se na podru~ju cijele Hrvatske,osim na otocima gdje dolazi samo u vrijeme zimovanja

ZA[TITA PRIRODE

Mali gnjurac u zimskom ruhu

Stani{te malog gnjurca uz rijeku Dravu na 212 km toka kod Gabajeve Grede

ili selidbe (izuzetak je otok Pag gdje ignijezdi). Gnijezda gradi u trsci ilidrugom vodenom bilju. Gnijezdo jeplivaju}e smje{teno u blizini obale,gra|eno od trske, {a{a i ostalog vode-nog bilja. Gnijezdi dva (tri) puta tije-kom godine od travnja do kolovoza.Nese 4–6 (9) plavkastobijelih jaja veli-~ine oko 40 mm. Na jajima sjedi mu`-jak i `enka oko tri tjedna. Mlade pti}epotrku{ce hrane oba roditelja oko 45dana. Pjev je glasan }urlik. U Hrvat-skoj boravi tijekom cijele godine.

Mali gnjurac je za{ti}ena vrsta uRepublici Hrvatskoj.

Tekst i fotografije:mr. sc. Krunoslav Ara~, dipl. ing. {um.

GOSPINA PAPU^ICA

445

Jo{ davnih pedesetih godina pro{loga stolje}a, imaosam priliku upoznati se s prelijepom orhidejom gospi-nom papu~icom (Cypripedium calceolus L.). Bilo je tona ju`nom Velebitu u okolici nekada{njeg planinarskogdoma na [tirovcu, koji je u vrijeme Domovinskog ratauni{ten. Krajem VI. i po~etkom VII. mjeseca nekolikovelikih grmova uz planinsku stazu bilo je oki}eno sbezbroj velikih i uglednih cvjetova. Ta me slika nijenapu{tala sve do dana{njih dana, kada sam prije neko-liko godina mogao u`ivati u njezinoj ljepoti na {umskimstani{tima u okviru Nacionalnog parka Plitvi~ka jezera,gdje su do danas zabilje`ena najbrojnija njezina nalazi-{ta, koja se samim svojim zemljopisnim polo`ajem ~u-vaju i {tite sa svim svojim `ivim naseljem.

Gospina papu~ica smatra se najljep{om europskomorhidejom. Njezina ljepota vezana je uz njezine osobi-to gra|ene i ugledne cvjetove, ~ija zlatno `uta donjausna nalikuje `enskoj cipelici. Cvjetovi su krupni.Rastu jedan do dva na pribli`no 50–60 cm visokim sta-bljikama s dosta listova. Ostali dijelovi ocvije}a sutamno crveno ljubi~aste boje, uski i produljeni. Ostru-ge nema. Cvijet se isti~e osobitom prilagodbom zaopra{ivanje kukcima, jer se pona{a kao mala zamka za

sitne kukce, vrste iz reda opnokrilaca, koji zbog skli-ske rubne povr{ine upadnu u unutra{njost te “cipelice”i tu obave opra{ivanje.

Biljka obi~no raste u busenima, s ve}im brojem sta-bljika i cvjetova na njima. Podnosi polusjenu i sjenu, teu nas cvate tijekom V. i VI. mjeseca. Njezina nalazi{tatreba tra`iti u gorskim i planinskim podru~jima Hrvat-ske, najvi{e u starim bukovim {umama i mije{anim {u-mama bukve i jele.

U okviru Nacionalnog parka Plitvi~ka jezera gospi-na papu~ica poznata je sa 7–8 mikro lokacija, koje sepomno ~uvaju. Stari podaci o nalazi{tima ove biljkepotje~u od raznih autora i do danas gotovo niti jedan,osim spomenutog, nije potvr|en niti dokumentiran unovije vrijeme. Tako, primjerice, biljka se spominje zaplaninu Mrsinj kod Korenice, za okolicu Kupjaka uGorskom kotaru, za @umberak, za planinu Kalnik itd.To, me|utim, ne zna~i kako ove biljke vi{e nigdjedrugdje nema. Dapa~e, smatram kako je do danas poz-nat tek neznatan broj nalazi{ta u Hrvatskoj. Razlogtomu je nedostatak istra`iva~a i slaba istra`enost veli-kih {umskih podru~ja Gorske Hrvatske. Slika 1. Naselje gospine papu~ice

Slika 2. Cvijet

446

Slika 3. Cvjetni pup

Gospina papu~ica ve} je odavno poznata u Europi uhortikulturi. ^ini mi se kako u Hrvatskoj to nije biladosada{nja praksa, {to smatram propustom na{ih uzga-jiva~a trajnica. Zbog propagiranja na{e flore, posebiceove atraktivne vrste, bilo bi lijepo umno`iti nekolikoprimjeraka i presaditi ih na odgovaraju}e mjesto u ne-posrednu okolicu hotela na Plitvi~kim jezerima, gdjebi ih moglo promatrati i u`ivati u njihovoj ljepoti stoti-ne tisu}a ljudi.

Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof.

ORHIDEJSKI NOVITETI U ISTRI

Slika 1. Kri`anac O. x. valturina

Prvih svibanjskih dana prolje}e u Istri je u punomzamahu. Mnogo biljnih vrsta ve} je u punoj cvatnji.

Poznato je kako je Istra bogata vrstama orhidejakoje u ve}ini slu~ajeva cvatu u proljetnom razdoblju.Poznato ih je do danas oko 60 vrsta, uklju~uju}i U~ku i]i}ariju. Pretpostavlja se da }e se prona}i jo{ nekenove vrste, upravo u tom gorskom i {umskom podru-~ju Istre, iako je Istra u orhidejskom pogledu do danassolidno istra`ena.

Me|utim, mala botani~ka {etnja s prijateljem Ro-kom ^i~mirom jugoisto~nom i ju`nom Istrom tako|erje bila uzrok otkri}u nekih novih oblika orhideja, kaonovih nalaza u Hrvatskoj.

Posebno zanimljiva stani{ta orhideja nalaze se uzput Kavran-Valtura u jugoisto~nom dijelu Istre. Uz en-demi~nu Uncovu kokicu (Ophrys unthcjii) i rahlocvjet-ni ka}un (Orchis pauciflora), stani{ta pribli`no na polo-vici puta izme|u Kavrana i Valture, jedina su stani{ta (ina otoku Krku!) ugledne Zinsmajsterove kokice (Oph-rys zinsmeisteri) u svijetu. Bijela cesta uglavnomobrubljuje {umske sastojine crnog jasena i hrasta me-dunca, koje imaju vi{e izgled makije nego visoke {ume.Zinsmajsterova kokica uglavnom naseljava rubne dije-

447

Slika 2. Kri`anac O. x. premanturaeSlika 3. Zinsmajsterova kokica

Slika 4. Stani{te endemi~ne Zinsmajsterove kokice kod Valture

love makija i rubni dio puta. Na tim rubnim stani{timaobitava i velika populacija, vjerojatno najve}a u Hrvat-skoj, i endemi~ne Tomazinijeve kokice (Ophrys tomma-sinii) koja se tako|er u to vrijeme nalazi u punoj cvatnji.U prolje}e 2006. g. se po prvi puta prona{ao i hibridniendemi~ni oblik izme|u Uncove i Zinsmajsterove koki-ce, kojemu je primjerak rastao uz primjerak ove dvijeroditeljske vrste. Kri`anac }emo nazvati O. x. valturi-na, prema obli`njem naselju Valtura. Prepoznaje se ni-zom intermedijarnih morfolo{ko-anatomskih osobinaroditelja. Kako su joj oba roditelja hrvatski endemi, ra-zumljivo je da je i ovaj hibrid endemi~ni oblik.

Jug Istre, osobito rt Kamenjak, poznat je ve} i u svi-jetu po bogatstvu orhidejskih svojti. Od dvadesetak vr-sta othideja na ovim stani{tima me|u kojima se nalazejo{ neki hrvatski endemi, primjerice, istarska kukavica(Serapias istriaca), brojno{}u primjeraka, sigurno naj-ve}oj u Hrvatskoj, posebno se isti~e svilena cvjetnakokica (Ophrys bombyliflora), mala biljka koja na Ka-menjaku raste u desecima i desecima tisu}a primjera-ka. Do danas u Hrvatskoj nije bio poznat njezin kri`a-nac s Tomazinijevom kokicom, koja tako|er obitavana ovim stani{tima. Kri`anac }emo nazvati O. x. pre-manturae, po naselju Premantura na jugu Istre.

Kri`anac se otkriva tek pomnim promatranjem gra-|e cvijeta. Na njemu se posebice isti~u petale, koje suznatno ve}e i u`e, zelene, te zrcalo na usni koje jeuo~ljivije i ve}e nego kod svilenaste cvjetne kokice.

Ne mogu, a da ne istaknem jo{ jednu orhidejsku za-nimljivost s rta Kamenjaka. Koliko god puta ovamodo{ao, uvijek se zamijeti ne{to novo. Tako i ovaj puta.Skoro nigdje u Hrvatskoj ne obitava tako velika popu-

448

DRE@NI^KI LUG I DRE@NICANa prostoru koji zatvara V. Kapela na sjeveru i Mala

Javornica i Bitoraj s ju`ne strane, u blizini naselja Dre-`nice, smjestilo se ove}e vla`no podru~je Dre`ni~kilug. Ono se prote`e oko 4 km u smjeru istok-zapad i okodva km u smjeru sjever-jug, povr{ine oko 7–8 km2. Najugu ove vla`ne udoline je naselje Jezera i izvor Vruj-~i} te Vrujac kojima potoci odvode vodu prema sjeve-ru. Jugozapadno je smje{teno naselje Vukeli}i, uz putkoji dolazi do naselja Jezera. Na sjeverozapadu i isto-ku su naselja Tomi}i i Trbovi}i. Isto~no od ceste Jase-nak-Jezerane sve te vode prima potok Su{ik, koji naoko 1,5 km sjeverno od naselja Dre`nice ponire u jamuna rubu ove nizine.

U prolje}e Dre`ni~ki lug obiluje vodom, korita poto-ka se napune i dijelom razliju po ni`im predjelima. Uz Slika 2. Travnjaci u Dre`ni~kom lugu

Slika 1. [irokolisni ka}unak

korita su razvijeni elementi {umske vegetacije i {ikarakoje mjestimi~no zauzimaju ve}e povr{ine. Dijelovi po-toka ni ljeti ne presu{e, pa se u njima u ove}im pro{ire-njima i udubinama zadr`ava bogat `ivi svijet.

U Dre`ni~kom lugu vegetacijski su najzna~ajnijetravnja~ke povr{ine, mahom livade koje se u posljednjevrijeme sve manje redovito kose, te tako zarastaju grm-ljem. U kasno prolje}e odlikuju se najve}om bujno{}u i{aroliko{}u. To je velik, skoro ravan prostor pove}anevla`nosti, koji zbog brojnih mikro reljefnih raznolikostiokuplja predstavnike nekoliko biljnih zajednica, pa jezbog toga i krajobrazno vrlo privla~an i zanimljiv. Nanekoliko mjesta u najni`im dijelovima uz korito potokai u manjim depresijama nazo~ne su ove}e populacije`ute perunike (Iris pseudacorus), a uz nju nerijetko sejavljaju i ve}e plohe s visokom kon~arom (Filipendulaulmaria), koja se u to kasno proljetno vrijeme posebnoizdvaja svojom bjelinom cvatova. Ako je tlo i malo po-vi{eno, kisele kemijske reakcije, nije rijetkost susresti iobi~ni vrijes (Calluna vulgaris).

Slika 5. Okolna makija s crnim jasenom i hrastom meduncem

lacija jezi~aste kukavice (Serapias lingua) kao ovdje.Populacija se isti~e velikom varijabilno{}u primjerakakoji variraju u mnogim tjelesnim obilje`jima. Osobitoje markantno variranje u boji cvjeta. Nekoliko primje-raka su potpuni albini, isti~u se potpuno bijelom bojomcvjetova, kao i svih ostalih organa.

Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof.

449

Slika 3. Albino oblik rahlocvjetnog ka}una

Slika 5. Vegetacija {a{eva uz potok Su{ikSlika 4. Poplavljeni dijelovi polja kod Dre`nice

Po~etkom lipnja livade Dre`ni~kog luga su krajo-brazno najljep{e. Tada prevladava `uta boja `abnjakaljuti}a i rumenilo klin~i}a rumenike, pomije{ano s bo-jama mnogih drugih vrsta, posebice s bojama mno{tvaorhideja.

Velike povr{ine Dre`ni~kog luga prekrivaju popu-lacije velikog broja vrsta {a{eva od kojih je obalni {a{

(Carex riparia) i lisi~ji {a{ (Carex vulpina) najbrojnijiuz vode gdje mjestimi~no grade ~iste i velike popu-lacije.

Ono po ~emu se Dre`ni~ki lug u mnogome razlikujeod drugih sli~nih stani{ta u Hrvatskoj i ono po ~emu seu ekolo{kom i botani~kom pogledu isti~e posebnomvrijedno{}u i zna~enjem, su velike, vjerojatno i najve}epopulacije nekoliko vrsta orhideja u Hrvatskoj. Na pro-storima od nekoliko stotina hektara tijekom mjesecalipnja, osim boja ostalog bilja, travnjaci su prekrivenidesetinama tisu}a primjeraka orhideja, me|u kojimanajvi{e prevladava i u krajoliku se jasno isti~e ljubi~astocrvena boja. Ona najvi{e potje~e od vrste {irokolisnogka}unka (Dactylorhiza majalis) koji na ovim stani{timaiskazuje veliku individualnu varijabilnost u odnosu namnoge tjelesne osobine. Gusto}a mu ponegdje prelazi20 primjeraka na m2. Zanimljivo je ista}i kako je naovim stani{tima otkriven i minijaturni potpuno bijeli,albino oblik ove vrste, kao do sada jedini takav primjer-ak u Hrvatskoj.

Uz njega je nazo~no jo{ nekoliko vrsta, me|utim,njihovi me|usobni odnosi u pogledu hibridizacije imogu}nosti razdvajanja svojti nisu jo{ dostatno istra-`eni. To se odnosi i na vrstu rahlocvjetni ka}un (Orchislaxiflora), unutar ~ije populacije nalazimo i potpunobijele, albino primjerke, {to je rijetkost u odnosu na ci-jeli prostor Hrvatske.

Iz naselja Dre`nice cestom prema jugozapadu dolazise do naselja Jezera i dalje prema zapadu i sjeveroza-padu sve do Tomi}a. Put i stjenovite uzvisine s isto~nestrane ~ine o{tru granicu nizinskog dijela i naselja gdjeizviru potoci Vruj~i} i Vrujac, a pogled s ove ceste kojase spu{ta prema najni`oj to~ki Luga obuhva}a velik diotog isto~nog nizinskog podru~ja. Ono se isti~e niskim imo~varnim travnjacima u kojima se kosi ili stoka pasesamo mali dio povr{ina. U mjesecu svibnju slika je oso-bito privla~na, jer je cijela nizina {arena od livadnograslinja, `abnjaka ljuti}a i klin~i}a rumenike. U vrijemeja~ih ki{a najni`i dijelovi su poplavljeni, pa mjestimi-

450

~no nastaju mala jezera. Po rubovima se razvijaju tr{~a-ci i populacije {a{eva i sitova.

Travnja~ki prostori Dre`ni~kog luga isti~u se veli-~inom i bogatstvom flore. Njihov biljni svijet najbolje}e se odr`avati redovitim odvijanjem poljoprivrednihaktivnosti, ponajprije kosidbe barem jednom godi{nje.

U protivnom, travnja~kih povr{ina iz godine u godinubit }e sve manje, a sve vi{e }e se pojavljivati vegetacija{ikara i {uma.

Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof.

STAJNI^KO I CRNA^ POLJEPogled s velikog mosta u Jezeranama usmjeren pre-

ma istoku otkriva nam impresivnu sliku velike udolinei Stajni~kog polja, protegnutog oko 3 km uz naseljeStajnicu. Sredinom polja protje~e ponornica Jaruga iliStajnica, koja za ve}ih ki{a plavi okolna podru~ja.Polje se u mjesecu lipnju isti~e {aroliko{}u toplih boja,pa se s kojeg okolnog povi{enog mjesta stje~e dojamvelike cvjetne {arene oaze okru`ene skoro sa svih stra-na zelenilom {uma i naseljima.

Jednako zadivljuju}a slika Stajni~kog polja je i onas uzvisina na jugoisto~nom dijelu polja uz cestu, kojanas vodi prema naseljima Lipice ili Kri`polje. Ovi kra-jolici isti~u se nemirnim reljefom, u kojemu se izdvajamnogo velikih i malih vrta~a, ali s malo vapnena~kihblokova na povr{ini. Cijeli krajolik je zelen, prekrivenu najve}oj mjeri prostranim travnjacima sa {arolikom

vegetacijom i bogatom florom. Najve}i dio tih travnja-~kih povr{ina su livade, koje se redovito kose. Uskamoderna prometnica vodi nas u isto~ni dio Stajni~kogpolja, a s tih padina mo`emo promotriti gotovo cijelonaselje Stajnicu smje{teno na sjevernom dijelu polja,tj. uz ju`ne padine Male Kapele. To je sjeverozapadnopobr|e Like, gdje se u depresijama nalaze mala poljapoput ovog Stajni~kog ili susjednog Crna~a. S tih uz-visina lijepo se vidi ponornica Jaruga ili Stajnica, kojaponire u vi{e ponora u dnu polja.

Na njoj mje{tani love pastrve, a uz nju se zadr`ava inekoliko vrsta ptica mo~varica. Mjestimi~no se ljeskajuve}e povr{ine, na kojima se razlila voda za jakih ki{a.

Slika 1. Crna~ polje gledano odozgo

Slika 2. Jugoisto~ni dio polja u blizini naselja Crna~

Slika 3. Vegetacija uz Jarugu

Livade Stajni~kog polja isti~u se bujnom vegetaci-jom. Na ocjeditim tlima po rubovima polja razli~itetrave dose`u visinu do 1,5 m, pa se kroz te livade umjesecu lipnju te{ko prolazi. Na njima prevladava ov-senica pahovka, a mjestimi~no se plohe plave od cva-tova livadne pr`enice. Na ni`im tlima prevladava`abnjak ljuti} i livadni klin~i} rumenika, pomije{ani smnogim drugim vrstama. Uz naselja velike povr{ineprekriva vegetacija zlatne krabljice i zvin~aca. Mjesti-mi~no uz putove po polju i u blizini naselja nazo~na jesrebrnasta iglica (Geranium argenteum). Ta je vegeta-cija toliko visoka, da se ~ovjek ne zamije}uje kada pro-lazi putem poprijeko polja.

451

Slika 4. Stajni~ko polje

Slika 5. Vegetacija u sredi{njem dijelu Crna~ polja

Slika 6. Jaruga na Stajni~kom polju

Na najni`im stani{tima uz cjevastu trbulju (Oenant-he fistulosa) i `utu peruniku nekoliko vrsta {a{eva gra-di gustu vegetaciju mo~varnog raslinja.

Kod Jezerana podno Male Kapele, ju`no i jugoza-padno od ceste Jezerane-Dre`nica-Jasenak, le`i usmjeru sjeverozapad-jugoistok oko 4 km dugo i polado jedan kilometar {iroko Crna~ polje. Na nekim dije-lovima spomenute ceste isto je vidljivo odozgo u obli-ku duge i {arene trake, kojom u sredi{njem dijelu pro-tje~e ponornica Jaruga. Uz nju raste mnogo grmolikihvrba, johe i poneki jasen. Na suncu se ljeskaju povr{i-ne periodi~nih jezera. Tada najljep{u sliku pru`aju tevalovite povr{ine travnjaka u kojima se isti~e veliko{arenilo vegetacije, u kojemu prevladavaju tople boje.Samo na malim povr{inama bli`e Jarugi na povr{inuizbija golo vapnena~ko kamenje.

Jaruga izvire kod Jezerana, a ponire u vi{e velikihponora sjeverozapadno pri kraju polja. U vrijeme veli-kih ki{a voda se iz korita prelijeva na susjedna ni`a sta-ni{ta, te u tom slu~aju du` toka nastaje ve}i broj jezera-ca. Voda tada onemogu}ava prijelaz preko rje~ice, ali iprolaz do onih najzapadnijih dijelova. Suhi ostaju sa-mo ne{to vi{i dijelovi polja koje je povr{inom valovitoi blago nagnuto prema sjeverozapadu. Mje{tani okol-nih ku}a na Jarugi love obi~ne pastrve.

U polje se silazi preko nekoliko prilaznih puteva,od kojih je najva`niji onaj koji po~inje u blizini Jezera-na sa spomenute ceste i koji prolazi kroz malo mjestoCrna~, te se prote`e uzdu` polja oko 2 km dr`e}i senjegove isto~ne i sjeveroisto~ne strane. Dolaskom unaselje Crna~, po kojemu je i polje dobilo ime, zamije-}ujemo oko ku}a i uz poljske puteve velike sastojinezvin~aca (Bupleurum sp.) i krabljice (Chaerophyllumsp.) koje ponegdje prevladavaju u op}oj slici okoli{a.Bijela boja krabljice nazo~na je i na mnogim zapu{te-nim povr{inama oko naselja.

Najve}e povr{ine u polju prekriva `abnjak ljuti}(Ranunculus acris L.) koji naraste do metar visoko, ikoji na cijelom polju daje osnovni ton. To je osobitovidljivo u mjesecu lipnju. Uz `abnjak znatne povr{ineprekriva i klin~i} rumenika (Lychnis flos cuculi L.) ~ijeboje su pomije{ane s ostalim raslinjem. Manje zelenepovr{ine na kojima prevladavaju trave s bojadisar-skom `u}icom (Genista tinctoria L.) pomije{ane su sbjelinom visokih ivan~ica. Poput manjih ili ve}ih oto-ka bijele se cvatovi gomoljaste kon~are (Filipendulahexapetala Gilib.) te na ni`im polo`ajima prave kon-

~are (Filipendula ulmaria /L./ Maxim.) koja }e zabije-liti povr{ine ne{to kasnije. Velika krvara (Sanguisorbaofficinalis L.) jo{ se jedva nazire u bogatoj zelenoj tra-tini, ba{ kao i ilirski procijepak, gorska djetelina i viso-ka ljubica.. Kako se pribli`avamo sjeverozapadnomdijelu polja Crna~, uz `utu peruniku (Iris pseudacorusL.) ve} iz daleka zamije}ujemo i ove}u populaciju si-birske perunike (Iris sibirica L.).

Uz korito Jaruge, s obje strane, velike su populacijeljekovitog odoljena (Valeriana officinalis L.) visokihstabljika i velikih kitnjastih, skoro bijelih cvatova. Natim vla`nim stani{tima odoljen je ponegdje prevlada-vaju}a biljka. Uz njega na ni`im stani{tima raste visokiobalni {a{.

452

Crna~ polje i Stajni~ko polje su velike i lijepe oazeniskih travnjaka, velike biolo{ke i stani{ne raznoliko-sti. Ve}i dio njihovih povr{ina ~ine livade, koje se jo{redovito kose u kasno prolje}e, pru`aju}i impresivnusliku. Zbog toga se ovdje i danas odr`ava razmjernobogat `ivi svijet, osobito biljne vrste koje su na mno-

gim drugim prostorima u Hrvatskoj prorije|ene ili supotpuno nestale.

Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof.

OKO PRIDVORJA U KONAVLIMASredi{nje mjesto u Konavlima i nekada{nje sjedi{te

kneza Dubrova~ke republike je Pridvorje. Njegovaokolica, posebice prostori oko samostana i crkve Sv.Trojstva, u prolje}e odi{u osobitom rasko{i boja i lje-potom. Ne znam je li ljep{e pro{etati prostranim cvjet-nim livadama ili nizom puteljaka i stazica obi}i ove}u~empresovu sastojinu koja se protegnula ju`no odcrkvice Sv. Trojstva. Na tim livadama proljetne {uma-rice u sun~anom danu s otvorenim cvjetovima poleglesu cijelom tratinom u tolikoj mno`ini primjeraka, kojase skoro nigdje drugdje ne mo`e zamijetiti. Pogled tikrene s juga, od tih cvjetnih {arenih poljana prema sje-veru, na~as se zaustavi na prorije|enim ku}icama Pri-dvorja i zelenilu {uma Gornje bande, te se brzo popneogoljelim sivobijelim ju`nim pristrancima Snije`nice,sve vi{e i vi{e do vrha Sv. Ilije.

Hrastove su {ume oko Pridvorja pomije{ane s boro-vima i piramidalnim ~empresima, a na mjestima gdjevisoke {ume nema {ire se {ikare nekolicine sredozem-nih vrsta, brnistre, bodljikavi grmovi kapinike (Calyco-tome infesta) koji }e kroz mjesec dana okititi `utom bo-jom sve one ju`ne goleti Snije`nice i zamamnim miri-som natopiti cijelu krajinu. U boricima i ~empresadamanisu rijetki niti primjerci pinja (Pinus pinea) koje otkri-vaju njihove karakteristi~ne ki{obranaste kro{nje ikrupni ~e{eri puni zrelih sjemenaka pinjola.

^empresada ju`no od crkvice Sv. Trojstva po mno-go~emu se isti~e od mnogih sli~nih u Konavlima. Povr-{ina od nekoliko hektara u cijelosti je obrasla vitkim

Slika 1. Oko Pridvorja Slika 2. Zanemarena kokica s hipokromnim oblikom

~empresima razli~ite starosti, a samo na malim povr{i-nama su ~istine s vi{e sunca i stazice koje vijugaju me|ustablima. [uma je blago nagnuta prema jugu, a tlo joj jeskoro u cijelosti slobodno od grmolikog raslinja te po-kriveno gustim sagom zelenih mahovina i sivo bijelihli{ajeva. Deblji ili tanji sloj tla koje le`i na vapnencimamjestimi~no sadr`i dosta humusa i vlage. Na malo za-sjenjenim povr{inama uspijeva se odr`ati razmjernobujni sag prizemnog raslinja. Na nekoliko mjesta videse otvori pauka iznutra opleteni pau~inom. U njima u tlu`ivi jedan od na{ih pauka koji ne zatvaraju otvor pod-zemnog stana posebnim poklopcem.

U proljetnom razdoblju s kraja mjeseca travnja pa`-ljivije oko zamijetit }e i nekolicinu vrsta gljiva, oso-

453

Slika 3. Crnogorska kokica

Slika 5. Kefalinijska kokica

Slika 4. Tineja

bito one iz skupine plo~a{ica (Pezizae) u obliku neko-liko cm duge ~a{ice. Na pti~jem izmetu na vi{e mjestanalazimo i gljivicu zrnaste strukture plodi{ta, koja jeprekrila ve}e povr{ine tla i listova uokolo.

Ono po ~emu se ta ~empresada izdvaja u cijelim Ko-navlima i radi ~ega nema potrebe obilaziti druga sli~nastani{ta u okolici, su populacije nekoliko osobitih vrstaorhideja, koje po~inju cvasti ve} od polovice mjesecao`ujka, najranije u odnosu na cijeli prostor RepublikeHrvatske. Nema tu mnogo vrsta, ali su ove njihove po-pulacije osobito velike.

Ponajprije tu obitava za Hrvatsku tek nedavno utvr-|ena crnogorska kokica (Ophrys montenegrina) s vari-jabilnim mnogobrojnim primjercima, ~ija visina dose`edo pola metra i s krupnim tamno crvenosme|im cvjeto-vima te s nekoliko hibridnih oblika. Ova vrsta raste nasvim okolnim livadama i zapu{tenim travnjacima uokolici, gdje se dobro isti~e kao jedina cvatu}a biljka uto doba godine. Ona ujedno ovdje nedvojbeno potvr|u-je svoju izvanrednu prilago|enost ~ovjekovim aktivno-stima na ovim stani{tima, jer se dobro sla`e s ritmomko{nje na tim livadama i dva puta godi{nje te i na taj na-~in iskazuje povezanost orhideja s onim stani{tima kojeje oblikovao i koje odr`ava ~ovjek. Velika populacijska

zastupljenost ove vrste nala`e istra`iva~ima dodatna is-tra`ivanja i utvr|ivanje mogu}ih hibridnih odnosa pre-ma drugim sinkronim i sintopi~kim vrstama.

Na ovim stani{tima nedvojbeno je utvr|ena i na-zo~nost kefalinijske kokice (Ophrys cephalonica) kojaje od ranije poznata iz podru~ja Gr~ke, a tek odnedav-no na prostorima na{e Dalmatinske zagore. I ova vrstasklona je variranju te spontanoj hibridizaciji na podru-~ju Konavala.

454

Ono po ~emu se ova ~empresada posebice isti~e odsvih drugih stani{ta u Konavlima i u cijeloj Hrvatskojje nazo~nost zanemarene kokice (Ophrys neglecta),koja je donedavno bila poznata u Hrvatskoj pod ime-nom kokica ose listarice (Ophrys tenthredinifera). ^i-njenica kako ova kokica, gotovo najljep{a orhideja uHrvatskoj, raste unutar {umske sastojine u manjim ilive}im skupinama, a cvate ve} od sredine o`ujka, iz-dvaja ova stani{ta i ovu vrstu kao osobitog ~lana floreorhideja u Hrvatskoj. Na ovim stani{tima obitava i nje-zin rijedak i do sada nepoznat hipokromni oblik u Hr-vatskoj, s cvjetovima koji su u cijelosti `uti.

Tu obitava i velika populacija jesenske zasukice(Spiranthes spiralis). U ovo proljetno vrijeme isti~u se

me|u mahovinom velike zelene rozete listova, a biljka}e cvasti tek krajem ljeta me|u posljednjima u Hrvat-skoj. Na mnogim mjestima raste i mala orhideja tineja(Orchis intacta) s velikim brojem primjeraka. Nekime|u njima dose`u najve}e dimenzije, koje su poznateza ovu vrstu u Hrvatskoj.

Ova ~empresada u okolici Pridvorja pravi je zelenikutak i ma{tovita zelena oaza Konavala. Svakom ljubi-telju ljepote i svakom prirodnjaku ona nudi pregr{t ra-dosti i iznena|enja, te bi je u takvom obliku trebalopomno ~uvati kao mali botani~ki orhidejski cvjetnjak.

Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof.

NOVI DOKTORI ZNANOSTI

Dr. sc. @ELJKO [KVORC, dipl. ing. {um.Dr. sc. @eljko [ k v o r c , dipl. ing.

{um. obranio je 11. srpnja 2006. go-dine disertaciju pod naslovom “Flo-risti~ke i vegetacijske zna~ajke {umaDilja”, te time stekao akademski stu-panj doktora biotehni~kih znanosti,znanstveno podru~je {umarstvo.

Javna obrana disertacije odr`anaje na [umarskom fakultetu Sveu~ili-{ta u Zagrebu, pred povjerenstvom usastavu:

Prof. dr. sc. Joso Vuk e l i } , [u-marski fakultet Zagreb

Izv. prof. dr. sc. Jozo F r a n j i } ,[umarski fakultet Zagreb, mentor

Doc. dr. sc. Andra` ^ a r n i , ZRCSAZU Ljubljana.

Disertacija obuhva}a 203 stran-ice, uklju~uju}i 38 slika, karata i grafi~kih prikaza, 28tablica, tri priloga i 179 literaturnih navoda, a obuh-va}a sljede}a poglavlja: Uvod, Metode istra`ivanja,Rezultati, Rasprava, Zaklju~ak, Literatura, Prilozi i@ivotopis.@ivotopis – @eljko [kvorc ro|en je 2. studenoga

1974. godine u Dobroj Vodi (kod Po`ege). Osnovnu{kolu zavr{io je u ^aglinu, a Prirodoslovno-matemati-~ku Gimnaziju u Po`egi. 1993. godine je upisao [u-marski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, gdje je i diplo-mirao 1997. godine s temom “Zimotrenost nekih vrstahrastova (Quercus L., Fagaceae) na Krndiji i Dilju”.

Nakon odslu`enja vojnoga roka go-dinu dana radi kao volonter u Zavo-du za {umarsku genetiku, dendro-logiju i botaniku [umarskoga fakul-teta, gdje se i zapo{ljava 1. studenog1999. godine.

Akademske godine 1998/99. upi-sao je poslijediplomski studij na Bio-lo{kom odsjeku Prirodoslovno-ma-temati~koga fakulteta, smjer Ekolo-gija. Magistarski rad pod naslovom“Morfolo{ka i geneti~ka varijabil-nost hrasta medunca (Quercus pu-bescensWilld.) i duba (Q. virgiliana/Ten./ Ten.) u Hrvatskoj”, obranio je24. travnja 2003. godine. Trenutno uznanstveno-nastavnom zvanju asis-tenta sudjeluje u izvo|enju nastave iz

vi{e predmeta na dodiplomskim i diplomskim studijima[umarskoga fakulteta (Botanika, [umarska botanika,Fiziologija bilja, Fiziologija {umskoga drve}a, Parkov-no perensko i jednogodi{nje bilje i dr.).

Tijekom zadnjih pet godina proveo je vi{e mjese-ci na studijskom boravku na Biolo{kom institutuZnanstveno-istra`iva~koga centra SAZU u Ljublja-ni, a u travnju 2001. godine u Austriji je zavr{io me-|unarodni te~aj na temu odr`ivoga gospodarenja io~uvanja genofonda {umskih vrsta drve}a isto~ne ijugoisto~ne Europe. Sudjeluje kao istra`iva~ na vi{eprojekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i {por-

ta, Ministarstva kulture, Hrvatskih {uma d.o.o., Za-greba~ke `upanije i dr.

Do sada je u suatorstvu objavio 31 znanstveni rad udoma}im i inozemnim ~asopisima, te sudjelovao u ra-du 12 znanstvenih simpozija i kongresa. ^lan je Isto-~noalpsko-dinarskoga dru{tva za istra`ivanje vegetaci-je, Hrvatskoga {umarskog dru{tva, Hrvatskoga bota-ni~kog dru{tva i Hrvatskoga biometrijskog dru{tva.Sa`etak rada – Podru~je Dilja dio je brdsko-gor-

skoga masiva Slavonije koje ima vrlo va`no mjesto ufloristi~koj i vegetacijskoj slici kontinentalnoga dijelaRepublike Hrvatske. Zahvaljuju}i svome polo`aju nagranici razli~itih klimatskih utjecaja na tome se podru-~ju nalazi veliko bogatstvo i raznolikost flore i vegeta-cije. Na`alost, biljni svijet Dilja nije do sada u dovolj-noj mjeri istra`en i vrednovan.

Za potrebe vegetacijskih istra`ivanja obra|eno jeukupno 279 lokaliteta u razli~itim {umskim ekosustavi-ma, a floristi~ki podaci prikupljani su i u drugim eko-sustavima koji su izravno vezani za {umu. Vegetacija jeobra|ivana po standardnoj srednjoeuropskoj metodi. Zaobjektivniju klasifikaciju snimaka kori{teno je i 1413ve} objavljenih fitocenolo{kih snimaka odgovaraju}ihasocijacija Republike Hrvatske, kao i susjednih podru-~ja (Slovenija, Ma|arska, Vojvodina). Numeri~ka anali-za i obrada snimaka provedena je pomo}u programskihpaketa SYN-TAX, PC-ORD, CANOCO 4.5 i JUICE6.3. Na 97 lokaliteta na kojima su ra|ene fitocenolo{kesnimke analizirana je reakcija povr{inskog sloja tla.

Na istra`ivanom podru~ju utvr|eno je ukupno 307vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka. Spektar flornih geo-elemenata potvr|uje da se istra`ivano podru~je nalazi narazme|i razli~itih klimatskih utjecaja i fitogeografskihcjelina. Rezultati ovoga doktorata predstavljaju prvi su-stavni popis flore {umskih povr{ina Dilja. Za sve lokali-tete odre|ene su to~ne koordinate te zna~ajke stani{ta,tako da je za svaku vrstu mogu}e konstruirati to~nu ras-prostranjenost i ekolo{ke uvjete u kojima pridolazi.

Prilikom klasifikacije, asocijacije u koje su svrstanesnimke s istra`ivanoga podru~ja analizirane su detalj-nije te je definirana njihova ra{~lanjenost na subasoci-jacije i osnovni sinekolo{ki ~imbenici. Snimke s istra-`ivanoga podru~ja svrstane su u sljede}e sintaksone: Orno-Quercetum pubescentisLathyro-Quercetum petraeae subas. typicum, luzu-

letosum i quercetosum cerrisFestuco drymeiae-Quercetum petraeae subas. typi-

cum i lathyretosum nigraeCarpino betuli-Quercetum roboris Epimedio-Carpinetum betuli subas. asperuletosum

i caricetosum pilosae Vicio oroboidi-Fagetum sylvaticae subas. typicum i

caricetosum flaccae

Festuco drymeiae-Fagetum subas. luzuletosum icaricetosum pilosae.

U radu su definirane biljne zajednice koje pridolazena istra`ivanom podru~ju. Odre|en je njihov sociolo{kikarakter, sinsistematski polo`aj i ekolo{ki ~imbenici.Razli~itost vegetacije Dilja u odnosu na ostale dijeloveSlavonskoga gorja uzrokovana je specifi~nim, najisto~-nijim polo`ajem koji donosi utjecaj panonske klime, paje i ovim istra`ivanjem utvr|eno veliko u~e{}e termofil-nih elemenata u vegetaciji. Zbog razvedenoga reljefa ukojemu se na vrlo malom prostoru izmjenjuju razli~itemati~ne podloge, dubine tla, ekspozicije i sl., {umeDilja dolaze u finom mozaiku razli~itih asocijacija isubasocijacija koje se ~esto izmjenjuju i ~ije granicenaj~e{}e nisu o{tre.

Bukove {ume Dilja karakterizira manje u~e{}e ilir-skih vrsta, a ve}e u~e{}e termofilnih vrsta reda Querce-talia pubescentis, u odnosu na odgovaraju}e {ume Pa-puka te Po`e{ke i Babje gore. Iako je prisutan mali brojilirskih vrsta, one u zna~ajnoj mjeri karakteriziraju ove{ume, {to ih razlikuje od srodnih srednjeeuropskih bu-kovih {uma. Posebnost {uma Dilja su termofilne buko-ve {ume (subas. Vicio oroboidi-Fagetum caricetosumflaccae) koje se po malom u~e{}u ilirskih elemenata ivelikom u~e{}u termofilnih vrsta reda Quercetalia pu-bescentis razlikuju od ostalih bukovih {uma na {iremgeografskom prostoru. Asocijacija Festuco drymeiae-Fagetum na istra`ivanom podru~ju dolazi s dvije sub-asocijacije – luzuletosum koja dolazi fragmentarno icaricetosum pilosae koja je vrlo rasprostranjena i zau-zima zna~ajne povr{ine na cijelom istra`ivanom po-dru~ju. Medun~eve {ume su u floristi~kom smislu naj-bogatije sastojine na podru~ju Dilja. One zauzimajunajtermofilnija stani{ta, ju`nih ekspozicija i velikih na-giba. As. Lathyro-Quercetum petraeae prvi put je zabi-lje`ena za podru~je Dilja, te je utvr|eno da se na cije-lom istra`ivanom podru~ju razvijaju tipi~ne sastojine isastojine s cerom. As. Festuco drymeiae-Quercetumpetraeae dolazi na malim povr{inama na istra`ivanompodru~ju. To je acidotermofilna asocijacija koja dolazina stani{tima s najmanjim pH vrijednostima. As. Epi-medio-Carpinetum betuli je dominantna {umska zajed-nica u brdskom pojasu istra`ivanoga podru~ja, a dolaziu dvije subasocijacije – caricetosum pilosae koja obu-hva}a najve}i dio sastojina i asperuletosum koja sejavlja fragmentarno.

[ume Dilja bogate su raznovrsnim biljnim svijetom,a broj vrsta je vrlo razli~it u pojedinim biljnim zajedni-cama, te se u pravilu pove}ava s termofilno{}u stani{ta.Rezultati ovih istra`ivanja pomo}i }e racionalnijem iuspje{nijem gospodarenju {umskim ekosustavima nave-denoga podru~ja, a u svrhu o~uvanja biolo{ke raznoli-kosti i osiguranja potrajnoga gospodarenja, uz optimal-nu proizvodnju drvne mase.

455

456

Popis objavljenih znanstvenih radova:F r a n j i } , J., @. [kv o rc , 1997: Zimotrenost nekih

vrsta hrastova (Quercus L., Fagaceae) na Krndi-ji i Dilju (Slavonija, Hrvatska). [umarski list121(11–12): 599–607.

F r a n j i } , J., I. Tr i n a j s t i } , @. [kv o rc , 1998: Pri-log poznavanju {irenja nekih neofita u Hrvat-skoj. Fragm. phytom. herbol. 26(1–2): 5–17.

F r a n j i } , J., I. Tr i n a j s t i } , @. [kv o rc , M. P r e -s e ~ a n , I. S ama r d ` i } , 1999: A contributionto the knowledge of the distribution of Equise-tum hyemale L. (Equisetaceae) in Croatia. Nat.Croat. 8(2): 95–100.

F r a n j i } , I., J. G r a ~ a n , D. K a j b a , @. [kv o rc , B.D a l b e l o -B a { i } , 2000: Multivariate analysisof leaf shape of the common oak (Quercus roburL.) in the “Gajno” provenance test (Croatia).Glas. {um. pokuse 37: 469–479.

Tr i n a j s t i } , J., J. F r a n j i } , @. [kv o rc , 2000: Anew locality for the ass. Acoro-Glycerietum ma-ximae Slavni} 1956 (Phragmition) in Croatia.Nat. Croat. 9(2): 163–167.

F r a n j i } , J., @. [kv o rc , S. Kr~mar, 2001: Da li jenaglo {irenje vrste Cornus hungarica Kárpati uSlavoniji i Baranji posljedica promjenjenih sta-ni{nih uvjeta? Osje~ki zbornik 24/25: 181–184.

F r a n j i } , J., @. [kv o rc , A. ^arni, 2001: Numeri~kaanaliza fitocenolo{kih snimaka u bukovo-jelo-vim {umama (Abieti-Fagetum s. l.) u Hrvatskoj.[um. list. 125(1–2): 19–26.

F r a n j i } , J., B. D a l b e l o -B a { i } , @. [kv o rc , 2001:Acorn form variability in the common oak(Quercus robur L.) in Croatia. Sauteria 11:383–394.

Tr i n a j s t i } , I., J. F r a n j i } , @. [kv o rc , 2001: Wa-ter plant and swamp vegetation of Virovi in Po-savina (Croatia). Nat. Croat 10(4): 305–313.

Tr i n a j s t i } , I., J. F r a n j i } , @. [kv o rc , 2001: Flo-risti~ka analiza as. Impatienti-SolidaginetumM.Moor 1958 (Calystegion sepium) u Me|imurju.Agronomski glasnik 6: 305–313.

P a n d ` a , M., J. F r a n j i } , I. Tr i n a j s t i } , @.[kvo rc , Z. S t a n ~ i } , 2001: The most recentstate of affairs in the distribution of some neo-phytes in Croatia. Nat. Croat. 10(4): 259–275.

F r a n j i } , J., @. [kv o rc , 2001: Dosada{nji rezultatiistra`ivanja varijabilnosti hrasta lu`njaka (Quer-cus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj. U: S. Ma-ti}, A. P. B. Krpan, J. Gra~an (ur.) Znanost u po-trajnom gospodarenju hrvatskim {umama. [u-marski fakultet Zagreb, [umarski institut Jastre-barsko, Hrvatske {ume Zagreb, 53-59.

[kvo rc , @., J. F r a n j i } , 2001: Morfolo{ka diferen-cijacija hrastova medunca (Quercus pubescensWilld.) i duba (Q. virgiliana /Ten./ Ten.) u Hr-vatskoj. U: S. Mati}, A. P. B. Krpan, J. Gra~an(ur.) Znanost u potrajnom gospodarenju hrvat-skim {umama. [umarski fakultet Zagreb, [u-marski institut Jastrebarsko, Hrvatske {ume Za-greb, 133–140.

Tr i n a j s t i } , I., J. F r a n j i } , @. [kv o rc , 2002: Fito-cenolo{ke zna~ajke as. Impatienti-SolidaginetumM. Moor 1958 (Calystegion sepium) u Hrvatskoj.Fragm. Phytom. Herbol. 27(1–2): 25–30.

^ a r n i , A., J. F r a n j i } , @. [kv o rc , 2002: Vegetaci-ja grmastih {umskih rubova u Slavoniji. [umar-ski list 126(9–10): 1–10.

F r a n j i } , J., @. [kv o rc , M. P a n d ` a , B. K e k e -l i } , 2002: [umska vegetacija poluotoka O{trica(Dalmacija, Hrvatska). [umarski list 126(9–10):11–18.

P a n d ` a , M., J. F r a n j i } , @. [kv o rc , 2002: Actualstatus of the spread of ass. Oleo-euphorbietumdendroidis Trinajsti} 1973 (Oleo-Ceratonion) inCroatia. Acta Bot. Hung. 44(3–4): 357–369.

P a n d ` a, M., J F r a n j i } , @. [kv o rc , 2002: The floraof some uninhabited [ibenik archipelago islands(Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. 11(4): 367–385.

Tr i n a j s t i } , I., J. F r a n j i } , @. [kv o rc , 2003: Sin-taksonomska analiza bukovih {uma Me|imurja(Hrvatska). [umarski list 127(1–2): 3–9.

F r a n j i } , J., M. P a n d ` a , @. [kv o rc , 2003: Ras-prostranjenost vrste Anthyllis barba-jovis L.(Fabaceae) u Hrvatskoj. [umarski list127(1–2): 45–49.

^ a r n i , A., J. F r a n j i } , @. [kv o rc , 2004: Cra-taegus nigraWaldst. et Kit. dominated commu-nity in the flooded Danube river area in Croatia.Hacquetia 3(2): 81–90.

Ti k v i } , I., Z. S e l e t k o v i } , @. [kv o rc , N. Mag -d i } , N. P a v l u s , 2004: Stabilnost bukovo-jelo-vih {umskih ekosustava u Nacionalnom parkuPlitvi~ka jezera. Plitvi~ki bilten 6: 213–224.

P a n d ` a , M., J. F r a n j i } , @. [kv o rc , I. Tr i n a j -s t i } , Zi. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija oto-ka Murtera. Rad. [umar. inst. 39(2): 131–162.

[kvo rc , @., J. F r a n j i } , M. I d ` o j t i } , 2005: Popu-lation structure of Quercus pubescens Willd.(Fagaceae) in Croatia according to morphologyof leaves. Acta Bot. Hung. 47(1–2): 193–206.

B a l l i a n , D., @. [kvo rc , J. F r a n j i } , D. K a j b a , S.Bogd a n F. B ogun i } , 2005: Procjena nekihmorfolo{kih zna~ajki munike (Pinus heldreichii

457

Christ.) u dijelu areala. [umarski list 129(9–10):475–480.

P a n d ` a , M., J. F r a n j i } , @. [kvo rc , 2005: Weedand ruderal vegetation (Stellarietea mediae R.Tx. et al. ex von Rochow 1951) in the centralpart of the East Adriatic coast. Periodicum Bio-logorum 107(3): 361–372.

F r a n j i } , J., @. [kv o rc , K. F i l i p o v i } , I. Vi t a -s o v i } -Ko s i } , 2005: Phytosociological chara-cteristics of Quercus cerris L. forests in EastSlavonia (Croatia). Hacquetia 4(2): 27–35.

^ a r n i , A., J. F r a n j i } , U. [ilc, @. [kv o rc , 2005:Floristical, Ecological and Structural Diversityof Vegetation of Forest Fringes of the NorthernCroatia Along a Climatic Gradient. Phyton(Horn, Austria) 45(2): 287–303.

I d ` o j t i } , M., M. Kog e l n i k , J. F r a n j i } , @.[kvo rc , 2006: Hosts and distribution of Vis-cum album L. ssp. album in Croatia and Slove-nia. Plant Biosystems 140(1): 50–55.

F r a n j i } , J., @. [kv o rc , A. ^ a r n i , 2006: Raspro-stranjenost panonskoga crnog gloga (CrataegusnigraWaldst. et Kit.) u Hrvatskoj i njegov zna-~aj u formiranju vegetacije {umskih rubova. [u-marski list 130(1-2): 3–8.

F r a n j i } , J., Z. L i b e r , @. [kv o rc , M. I d ` o j t i } ,R. [ o { t a r i } , Z. S t a n ~ i } , 2006: Morphologi-cal and molecular differentiation of the Croatianpopulations of Quercus pubescens Willd. (Faga-ceae). Acta Societatis Botanicorum Poloniae 75(2): 123–130.

J. Franji}

KNJIGE I ^ASOPISI

ZA[TI]ENA PRIRODNA BA[TINAPRIMORSKO-GORANSKE @UPANIJEZbog obilja vrijednih prirodnih krajolika lociranih

na Kvarnerskim otocima, priobalju i gorskom zale|u,ali i onih kojima je ljudska ruka dala sna`an pe~at(“neuni{tiv{i ih ve} ih preobraziv{i u ~udesne ruralnepredjele”), Primorsko-goranska `upanija (7 990 km2 spravom nosi laskavi pridjev najljep{e `upanije Hrvat-ske. Njen ~elni ~ovjek, `upan Zlatko Komad i n a upredgovoru knjige, naslova istovjetnog naslovu ovogprikaza, s pravom se pita: tko se (jo{) na tako malomprostoru na trome|i Sredozemlja, Panonske nizije imasiva Dinarida mo`e pohvaliti u~kastim zvon~i}em,velebitskom degenijom, sme|im medvjedom, sivimvukom i reintroduciranim risom? Tu iznimnu prirodnuba{tinu od tridesetak vrijednih i za{ti}enih prirodnihpredjela i pojedina~nih dijelova prirode znala~ki je,dopadljivo i instruktivno, rije~ju i slikom, predstavio uspomenutoj publikaciji dipl. ing. biologije MarkoRand i } , stru~ni djelatnik @upanijskog zavoda za odr-`ivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci. Kako je napredstavljanju knjige, zapravo vodi~a, pripomenuoravnatelj Zavoda prof. dr. sc. Mladen ^ r n j a r , knjigaima za cilj ukazati ljubiteljima prirode, ali i onima kojisu na putu da to uskoro postanu, svu kompletnost vred-nota koje pru`aju za{ti}ena podru~ja ove `upanije, po-laze}i od pretpostavke da ono {to poznajemo i volimolak{e i savjesnije ~uvamo.

Uz sa`et uvodni prikaz osnovnih prirodnih zna~ajki(geolo{ka podloga, tla, vode, klime, flore, faune, vege-

tacijsko ra{~lanjenje) Primorsko-goranske `upanija(PG@) iz poglavlja Za{tita prirode saznajemo da je uPG@ do sada za{ti}eno ukupno trideset i jedno po-dru~je, dnosno pojedina~ni objekt ukupne povr{ine276 km2 ili 7,7 % povr{ine `upanje. Usporedbe radi,Hrvatska ima pod za{titom 5988 km2 ili 9,4 % teritori-ja. Prostorno najve}e za{ti}eno prirodno podru~je jePark prirode U~ka (160 km2 od kojih 50 % pripadaIstarskoj `upaniji) i NP Risnjak (64 km2). Prema rani-joj znatno op{irnijoj publikaciji istog nakladnika (Pri-rodna ba{tina Primorsko-goranske `upanije, Rijeka2003.), prostornim planom `upanije, odnosno gradovai op}ina predvi|a se za{tita od preko 120 prirodnih pre-djela ili 18 % povr{ine `upanije. Slijedi pojedina~niopis svih zakonski za{ti}enih dijelova prirode, njih,kako rekosmo, ukupno 31, po~ev{i od strogog rezerva-ta Bijelih i Samarskih stijena u Velikoj Kapeli, do spo-menika parkovne arhitekture stabala pinije (Pinus pi-nea) u uvali @ali} kod Malog Lo{inja. Svakom od tihza{ti}enih prirodnih predjela i/ili pojedina~nom objek-tu posve}en je odgovaraju}i ve}i ili manji prostor ovis-no o njihovoj objektivnoj prirodnoj vrijednosti i zna-~ajkama koje posjeduje. Najve}i broj stranica (i slika)posve}en je opisu NP Risnjak (13), slijedi Park prirodeU~ka (8), Bijele i Samarske stijene (6) itd. Uz detaljanopis prirodnih zna~ajki objekta za svaki od njih nazna-~ena je: kategorija za{tite, godina progla{enja, povr{i-na, polo`aj, nadmorska visina s opisom specifi~nosti

458

flore, faune i vegetacije, odnosno posebnih zanimlji-vosti tamo gdje je to bilo potrebno ista}i. Kako za po-jedine zasti}ene predjele postoje posebni pravilnici ounutarnjem redu, kojim su primjerice odre|eni slu`be-ni punktovi za ulaz, na~ini kretanja, dozvoljene odnos-no zabranjene radnje unutar podru~ja te adresa s bro-jem telefona i sl. institucije koja objektom gospodari.

Kako je knjiga Za{ti}ena prirodna ba{tina PG@ svo-jevrsni vodi~ primijetio bih da je, uz tekst i sliku, svakoza{ti}eno podru~je trebalo prikazati i zemljovidom, ka-ko bi se ne samo lak{e moglo do}i do njega, nego se i ponjemu lak{e kretati i u`ivati. To bi posebno dobro do{lostranim gostima i ljubiteljima prirode, za koje je, u osta-

lom, publikacija i prevedena na dva svjetska jezika (en-gleski i njema~ki jezik). No, mo`da su nakladnik i autorto namjerno izostavili. Prisje}am se rije~i iz intervjua sprof. dr. sc. @eljkom Po l j a k om , poznatim hrvatskimplaninarom i autorom brojnih knjiga i vodi~a po plani-nama, u kojem je kad je trebao napisati novi vodi~ poplaninama i prevesti ga rekao: “No ve} vidim strancekoji {vrljaju po planinama, prave {tetu, a svaki se ~aszbivaju nesre}e. [to imamo od toga? Nov~ano, ni{ta,{tetu – itekako. Tek smo polaskani jer nam se dive –“pazite {to Hrvati imaju...”

I jo{ jedna mala pripomena. Pri predstavljanju staretise u Me|edima kod Vrbovskog, jedinog za{ti}enog ti-sovog stabla na prostoru PG@-a, ing. Randi} napominjeda Gorski kotar ima nekoliko vrlo starih stabala tise ~ijuje “starost te{ko odrediti, ali one mo`da pripadaju naj-starijim `ivu}im stanovnicima `upanije”. Pokrenuv{inatje~aj “Tra`imo najdeblju tisu Gorskog kotara” putemlista “Drvosje~a”, glasila tada{njeg [umskog gospodar-stva Delnice sedamdesetih godina pro{log stolje}a, sa-~inili smo pregled deset najdebljih i vjerojatno najstari-jih tisa ovoga dijela Gorske Hrvatske. Za{ti}ena tisa izMe|eda s prsnim promjerom od 84 cm i starosti odsamo 200 godina na toj je ljestvici tek na 8. mjestu!Prva je bila tisa iz {umskog predjela Malo duboko [u-marije Gomirje sa staro{}u od 1200 godina i s prsnimpromjerom od 80 cm. Slijede tisa iz risnja~kih Bijelihstijena s istim bremenom godina i prsnim promjerom od50 cm, tisa iz Male Belice (Hajdova hi`a) ponad Grba-jela u kanjonu Kupe (700 g/82 cm), tise iz prezidanskogJarmovca (600 g/62 cm) i Ravne Gore (600 g/58,9 cm)itd. Starost tisa, koja nas zacijelo ushi}uje, nije plodprocjene. Utvr|ivana je pouzdanom stru~nom metodomizvrtaka prirasnim Presslerovim svrdlom. Kako je svrhaankete bila da se sve one ne samo evidentiraju ve} i za-{tite, krajnje je vrijeme da se s ovim najstarijim i najde-bljim, ako su jo{ na `ivotu, to i u~ini.

Prikladnog d`epnog formata 20x10 cm, obima 155stranica i s preko 90 slika u bojama ~estitke uz autoraRandi}a jo{ zaslu`uje grafi~ka urednica JasminkaMa r ` i } -Ka z a z i . Knjigu je tiskao Grafi~ki zavodHrvatske Zagreb.

Alojzije Frkovi}

459

Iz broja 3. svibanj-lipanj 2006. g. izdvajamo:Raffaelle C a v a l l i , Luca Zuccoli B e rg om i :

U~inkovitost jednog Harvestera u uvjetima talijan-skih Alpa

Uporaba harvestera u Italiji je uglavnom uobi~ajenau ravni~astim podru~jima, ponajprije u planta`ama to-pole i borovca te ure|enju rije~nih korita. Postoje infor-macije o uporabi harvestera u ure|enju kestenovihpanja~a i prvi poku{aj njegove primjene u alpskim uvje-tima, ali bez saznanja o u~inkovitosti i isplativosti.

Alpski uvjeti predstavljaju objektivne prepreke zauspje{an rad ovih strojeva, ponajprije zbog strmih i ne-ravnih terena, iako moderni strojevi imaju bolju po-kretljivost od klasi~nih traktora za {umsku uporabu. Toje ve} potvr|eno njihovom primjenom u Austriji u sli~-nim ili jo{ te`im uvjetima. Tamo je u uporabi 237 har-vestera koji rade 11,8 % godi{njih poslova. Za svlada-vanje glavnog problema, velikih strmina, predvi|enesu gusjenice, a kabine s voza~em automatski zauzima-ju horizontalan polo`aj pri ve}im strminama. Novoprojektirani strojevi mogu sigurno raditi na terenimanagiba do 60 %.

Pokusi su obavljani s harvesterom Timberjack 1270D. To je jedan od najprodavanijih modela finskog proiz-vo|a~a. Njegova polivalentnost omogu}ava uspje{nuprimjenu i u prorjedama i u sje~ama velikog intenziteta.

Opremljen je dizel motorom snage 160 KW, sna`nekonstrukcije na 6 kota~a od kojih dva para na prednjempogonu. [irina stroja je 2,7 m a te`ina 17,5 t, s kranomTJ 210 H 97 du`ine 10 m, na kojem se nalazi glavaTJH 758, koja mo`e obarati stabla do 65 cm i rezatigrane do 48 cm. Kabina je samopodesiva na horizonta-lan polo`aj do nagiba od 25 %. Za te`e terene predvi-|ene su polugusjenice na prednja dva para kota~a i lan-ci na zadnjim kota~ima.

Pokusi su obavljani 2004. g. u zoni Casera Lavardetu provinciji Udine na nadmorskoj visini 1350 do 1450 mu dvije sastojine smreke, jele i bukve.

Harvester se kretao u usponu, linijom najve}eg na-giba, otvoriv{i koridor od oko 5 m i istovremeno vr{e}iprorjedu na obadvije strane, stvaraju}i tako ure|enepruge od oko 20 m. Stabla nisu dozna~ivana, ve} je is-kusni operater sam odabirao stabla za proredu. Diogranjevine stavljao je ispred sebe, stvaraju}i tako tam-pon radi smanjenja {teta, a ostali dio je uhrpan. Izra|e-ni sortimenti od oborenih stabala uredno su slo`eni narubu koridora, za naknadno izvla~enje forvarderom.

Model produktivnosti konstruiran je na temelju uo-bi~ajenog protokola i predvi|a pra}enje kretanja stroja,

izradu stabala i neefektivno vrijeme. Ovo pra}enjeomogu}ava kompjutor na harvesteru (sa software Tim-bermatic 300) te operator koji o~itava vrijeme utro{enona svako stablo, dok drugi operator na zemlji prati vri-jeme premje{tanje stroja i granice pokusne plohe. Svisu podaci prikazani statisti~ki i grafi~ki.

Produktivnost stroja pove}ava se kod manje gusto-}e sastojine, uz prosje~an nagib terena i intenzitet pro-rjede (sje~e). To se obja{njava lak{om pokretljivostistroja i manjim te{ko}ama pri izradi sortimenata. Ope-rator ima vi{e mogu}nosti u izboru polo`aja za obara-nje stabla i rezanje grana te manje kretanja za zauzima-nje optimalnog polo`aja.

Zanimljivo je da se produktivnost pove}ava s pove-}anjem nagiba, {to se obja{njava nastojanjem operato-ra da se {to manje kre}e, {to pove}ava u~inak, ali mo-`da na {tetu sortiranja sortimenata. Kona~no produk-tivnost se pove}ava intenzitetom sje~e, {to je logi~no,jer operator iz istog polo`aja izra|uje ve}u koli~inusortimenata.

Prilikom pokusa najve}i je nagib bio 39 %, ali s har-vesterom na kota~e nije preporu~ljivo raditi na nagibi-ma ve}im od 35 %.

Analizom tro{kova ustanovljeno je da ovaj vi{i stu-panj mehanizacije donosi sni`enje tro{kova u odnosuna konvencionalne metode, {to bi trebalo potaknuti{umske poduzetnike na investiranje.

Krenulo se od cijene stroja na talijanskom tr`i{tu nabazi podataka dobivenih od uvoznika. Tro{ak po jedi-nici proizvoda (€/m3) izra~unat je iz odnosa tro{ka nasat (€/h) i produktivnosti (m3/h), {to je uspore|eno skonvencionalnim radom s motornom pilom u istovjet-nim uvjetima.

Ustanovljeno je da se u{tede kre}u od 5 do preko 40 €po jedinici proizvoda, a najvi{e kod stabala malog pro-mjera, {to je naj~e{}e obilje`je prorjeda.

Rade}i stablo od prosje~ne kubature od 0,2 (prosje-~ni promjer 19 cm) u srednjim uvjetima gusto}e, nagi-ba i intenziteta sje~e, harvester dose`e u~inkovitost odoko 12 m3/sat (uzev{i u obzir 15 min mrtvog rada). Tounato~ visokih tro{kova stroja po satu (98,7 €) omogu-}uje izradu 1 m3 sortimenta za 8 €, dok je to u klasi~-noj izradi s motornom pilom 25 €/m3.

Va`no je napomenuti da je sigurnost operatora uharvesteru ve}a nego kod radnika s motornom pilom,ali je on izlo`en kontinuiranoj psihi~koj napetosti, pa jepreporu~ljivo uz pripremljenost operatora, prilikom ra-da uzimati ~e{}e stanke za odmor.

L’ ITALIA FORESTALE E MONTANA(^asopis o ekonomskim i tehni~kim odnosima – izdanje talijanske Akademije {umarskih znanosti – Firenze)

Roberto F r a t i n i , Sandra P e l l e g r i n o , PaoloCap r e t t i : Tehni~ka i financijska procjena {teta odgljive Heterobasidion annosum u planta`i duglazijeu Kalabriji

Planta`na proizvodnja drveta predstavlja nezamje-njiv izvor sirovine za potrebe industrije. Razni biotski iabiotski ~imbenici negativno utje~u na rast i tehnolo-{ke karakteristike sortimenata, a ~esto uzrokuju uginu-}e stabala, pa i cijele planta`e.Basidiomicetes Heterobasidion annosum s.l., je uz-

ro~nik korjenove trule`i, te bijele trule`i unutar deblamnogih vrsta, pogotovo ~etinja~a. Smatra se najve}impatogenom {umskih vrsta u umjernim zonama.

U 1998. g. procjena izravnih {teta (gubitak vrijedno-sti drveta) prelazi vrijednost od 800 milijuna €. Koefi-cijent {teta na duglaziji, kao posljedica napada H. anno-sum u 90. godinama iznosio je godi{nje 3 % na proiz-vodnji i 2 % na vrijednosti sortimenata. [irenje H. anno-sum po~inje u trenutku kada spore s mrtvog drveta izplanta`e padnu na povr{inu svije`ih panjeva poslije pro-rjede pa ih inficiraju, te se gljiva dalje {iri putem kontak-ta korjenovog sustava na zdrava stabla. Od svih metodakoje su do sada upotrebljivane protiv H. annosum, naj-bolje rezultate dala je biolo{ka metoda u kojoj gljiva su-parnik napada H. annosum ne prave}i {tetu na stablu.

Va`no je prekinuti `ivotni ciklus patogene gljive,sprje~avanjem faze infekcije panjeva. Me|u biolo{kimpreparatima poznati su oni koji sadr`e spore gljivePeniophora gigantea i to finski preparat “Rotstop”.

U ovom ~lanku analizirani su podaci o {tetama H.annosum u planta`i duglazije povr{ine 110 ha u masivuSilano u op}ini Celico (CS), te prijedlog ophodnje zakori{tenje drvne mase.

U gospodarenju planta`e duglazije vlasnik je imaodvije mogu}nosti, posje}i drvnu masu u 35. godini ili u50. godini, ali bi u tom slu~aju nakon prorjede u 35. go-dini trebao primijeniti za{titu biolo{kim sredstvom.Analizirani su tro{kovi i vrijednosti drvne mase u obaslu~aja. Drvna masa u slu~aju sje~e u 35. godini iznosioko 80 m3, a u 50. godini oko 435 m3 (od ~ega ~ak 35 %pilanske gra|e). Intervencija biolo{kim preparatom iz-nosi 75 €/ha i jo{ dodatnih 0,5 €/m3 za primjenu sred-stva. Taj se zahvat obavlja prilikom prorjede u 35. godi-ni. Radi realnijeg prikaza tro{kova i vrijednosti sortime-nata pokus je obavljen na zreloj sastojini od 55. godina idrugoj 35. godina staroj, gdje je postojala mogu}nostgole sje~e ili prorede s biolo{kim tretmanom.

Operacije sje~e i izrade obavila su ~etiri radnika smotornom pilom na uobi~ajen na~in, a izvlaka je obav-ljena s klasi~nim {umskim traktorom. Vrijednost robeobra~unata je po va`e}im lokalnim cijenama.

Kalkulacija za sje~u u 35. godini dala je negativnuvrijednost po ha, dok je sje~a u 50. godini uz prorjedu u

35. godini i primjenu biolo{kog sredstva “Rodstop”dala vrijednost sortimenata od 1931 €/ha.

U ovom prikazu vodilo se ra~una o isklju~ivo izrav-nim {tetama koje proizvodi gljiva H. annosum na sorti-mentima (naro~ito poslije prorjede), a nije razmatranaekolo{ka {teta te budu}a stabilnost populacije. Ovo is-tra`ivanje mo`e dati smjernice {umskom investitoru zasmanjenje financijskih gubitaka uzrokovanih anticipi-ranom sje~om u 35. godini.

Orazio C i a n c i o , Vittorio G a r f i , Francesco I o v i -n o , Giuliano Mengu z z a t o : Kalifornijski bor u kul-turama ju`ne Italije – analiza obavljenih zahvata

Kalifornijski bor (Pinus radiataD. Don ili sin. Pinusinsignis Doug.), u zemlji podrijetla, zapadnom dijeluSAD zauzima povr{inu od 4 000 ha u tri manje zone. Umanje tipi~nom taksonu pojavljuje se i u ju`nim dijelo-vima SAD-a. Zbog brzine rasta spada me|u vrste koje senajvi{e primjenjuju u kulturama u raznim dijelovima svi-jeta. Procjenjuje se da se kultivira na oko 2 milijuna ha,od ~ega oko 400 000 ha u Novom Zelandu 350 000 ha uAustraliji 230 000 ha u [panjolskoj itd.

U Italiji je njegova primjena novijeg datuma. U 80-imgodinama povr{ina pod ovim borom iznosila je 25 000 ha(od ~ega 12 000 na Sardiniji, 4 000 u Kalabriji 25 000 uCampaniji itd.). Dana{nja povr{ina smanjena je dijelomzbog sije~e zrelih kultura, a dijelom zbog po`ara.

Optimalno podru~je za primjenu ovog bora u Italiji(s klimatskog stajali{ta) obalno je podru~je sredi{njeItalije i planinski dio ju`ne Italije, do granice hladnepodzone Lauretuma. Glavni limitiraju}i klimatski ~im-benici su niske temperature i nedostatak oborina u vru-}em ljetnom razdoblju. Postoje}e planta`e bora uglav-nom su podignute u drugoj polovici pro{log stolje}aklasi~nim na~inom po{umljavanja: Ve}i dio na ju`nomdijelu Italije podignut je financiranjem Specijalnogprojekta br. 24 (banka za ju`nu Italiju).

Istra`ivanja su obavljena na 6 lokaliteta u Campaniji(Salerno), gdje je firma Lu.Ca.For.Sp.A podigla planta`ekalifornijskog bora na 229 ha povr{ine, koja se fito-klimatski mo`e opisati kao topla podzona Lauretuma iCastanetuma (Pavari). Nadmorska visina je od 100 do800 m, ekspozicije su razne, a nagibi nisu posebno veliki.

Planta`a je podignuta u razdoblju od 3 godine(1978–81) na su{nom terenu prethodno namijenjenompodizanju vo}arskih kultura. Tlo je pripremljeno dubo-kim oranjem, 80–100 cm, ~esto ponovljenim i unakrs-nim, te su uklonjeni panjevi i grmlje. Kori{teni su sna`nitraktori gusjeni~ari snage 250 HP, s hidrauli~kim plu-gom. Ovakva priprema tla omogu}ava bolju cirkulacijutla i vode, te bolji razvoj korjenova sustava u dubinu.Sa|enje je obavljeno u redove razmaka 3 m i razmaksadnica od 1,5 m. U prve tri godine mehani~kom obra-dom eliminiran je korov.

460

461

Nakon 10 godina obavljena je prva analiza stanjaplanta`e, koja je ponovljena 1999. i 2004. g., tj. 20 i 25godina nakon podizanja planta`e. Obavljena su mjere-nja metodom uzoraka, tako da je mjeren svaki 15 red.Mjeren je prsni promjer, visina i evidentirana suha i ne-stala stabla. Tako su ustanovljeni svi dendrometrijskipodaci: prosje~ni promjer i visina, temeljnica, drvnamasa, prirast, broj stabala (`ivih i mortalitet). Svi su oviparametri tabli~ni. Na temelju veli~ine temeljnice odre-|ene su tri klase produktivnosti za svih {est lokaliteta.

Mortalitet varira od 10 do 45 %, manji je na ve}imnadmorskim visinama, {to se pripisuje ve}oj koli~inioborina. Tako|er je mortalitet manji kod sadnje u ve-}im razmacima (sadnja u vrhove istostrani~nog trokutakojemu je stranica 2,9 m).

Prosje~na gusto}a po ha planta`e sa|ene s razmaci-ma 3 x 1,5 m je izme|u 1213 i 1729 stabala, kod raz-maka 3 x 2m je 1431 stablo, a kod sadnje u trokutastomrasporedu s razmakom sadnica od 2,9 m je 1016 sta-bala/ha. Postoje izvjesna odstupanja ovisno o klasi pro-duktivnosti terena.

Temeljnica se kre}e od 40 do 62,3 m2, a drvna masaod 316 do 525 m3/ha, ovisno o op}enitim ekolo{kimuvjetima. Godi{nji prirast u dobrim uvjetima produk-

tivnosti u 19. godini iznosi od 22 do 33 m3/ha, a u lo{i-jim uvjetima smanjuje se do 12 m3/ha. U ni`im predje-lima stabla imaju ~esto deformacije uzrokovane napa-dom Evetria boulianae, u prvim godinama nakon sad-nje. Gusto}a prizemnog raslinja ovisna je o gusto}i kul-ture, a naj~e{}e su prisutne kupina i brnistra.

Kompleksno gledaju}i produkciju drvne mase planta-`e kalifornijskog bora rezultati su zadovoljavaju}i, pose-bice jer je njegova uporaba bila na terenu razli~ite pro-duktivnosti tla. Ovaj bor je potvrdio da je vrsta brzoga ra-sta, {to je pospje{ila i solidna obrada tla, kao i sposobnostkalifornijskog bora da apsorbira vodu preko iglica, kori-ste}i tako oskudne ali ~este mediteranske oborine. Pripre-ma tla i pa`ljiv izbor sadnog materijala pridonose sma-njenju naknadnih tro{kova.

Postignuti rezultati firme Lu.Ca.For.Sp.A imaju idruga gledi{ta: valorizacija terena koji bi ostao zapu{teni izlo`en ~estim po`arima, pobolj{anje sa stajali{ta iz-gleda krajolika, o~uvanje tla, otvaranje radnih mjesta upodru~ju visoke nezaposlenosti, aktiviranje prerade drv-ne mase, te op}enito kompleksno pobolj{anje socijalno-ekonomskih prilika tog podru~ja.

Frane Grospi}

ZNANSTVENI I STRU^NI SKUPOVI

ME\UNARODNA KONFERENCIJAO NANOTEHNOLOGIJIU razdoblju od 22. travnja do 5. svibnja 2006. godine

u Atlanti (Georgia) i San Franciscu (California) odr`anesu tri me|usobno povezane me|unarodne konferencijepod pokroviteljstvom Vlade SAD-a, u organizaciji svjet-ski najve}e asocijacije za celulozu, papir i prate}e indu-strije, TAPPI i svjetske vode}e asocijacije za nanotehno-logiju, IANANO: International Conference on Nano-technology for the Forest Products Industry (U daljnjemtekstu: TAPPI 2006), Papermakers Conference i Coa-ting and Graphic Arts Conference and Exhibit.

Suorganizatori konferencija bile su razne me|una-rodne organizacije: InnovaWood, AIChE Forest Pro-ducts Division, Appita, Forest Products Society (FPS),

International Academy of Wood Science (IAWS), Mate-rials Research Society (MRS), National Nanotechno-logy Initiative (NNI), Paper Industry Technical Asso-ciation (PITA), Society of Wood Science and Techno-logy (SWST), U.S. Environmental Protection Agency –Research & Development i ostale. Svaka od navedenih

462

people resources solutions*

organizacija u radu TAPPI 2006 bila je zastupljena sapredstavnikom zemlje, odnosno ~lanom u istima.

Izlaganjem na temu “Development Scenario forForest Products Industries“, prof. dr. sc. Ivica G r b a cpredo~io je razvojni scenarij hrvatskog sektora {umar-stva i industrija baziranih na njemu. Nanotehnologijazauzima va`no mjesto u istome, istaknuo je u svom iz-laganju hrvatski znanstvenik:

“[…] Nanotehnologija je klju~na tehnologija 21.stolje}a koja }e kreirati nove materijale, tehnologije inove proizvode. Stoga, istra`iva~ki i razvojni programiRepublike Hrvatske u podru~ju nanotehnologije pred-stavljaju jedan od prioriteta, a sve u svrhu privrednekonkurentnosti, jer kontinuirana tehnolo{ka inovacijaod su{tinskog je zna~enja za istu.”

Glavni cilj ovih doga|anja je promicanje proizvod-nje proizvoda, usluga i procesa koji su utemeljeni naznanju i visokim tehnologijama te kao takvi i prihvat-ljiviji za okoli{: – nanobiotehnologija;– primjena nanotehnologije u sektoru {umarstva i in-

dustrijama baziranim na njemu;– tehnologije proizvodnje i prerade vi{efunkcijskih

materijala i biomaterijala;– razvoj novih procesa te fleksibilni i “inteligentni”

proizvodni sustavi;– sustavi za odr`ivo upravljanje otpadom i kontrolu

opasnih supstanci u proizvodnji i preradi; – optimizacija `ivotnog ciklusa industrijskih sustava

proizvoda i usluga. TAPPI 2006, uz ostalo, ponudila je mogu}nost su-

dionicima da nau~e kako osigurati financijska sredsta-va, locirati ista i na optimalan na~in ih primijeniti za is-tra`iva~ke i razvojne programe u podru~ju nanotehno-logije.Budu}nost nanotehnologijeDanas na polju nanotehnologije vode Sjedinjene

Ameri~ke Dr`ave (U daljnjem tekstu: SAD), slijedi Ja-pan te manje razvijene zemlje poput Indije, Kine i Bra-zila. U programskom okviru TAPPI 2006, kao doma}i-ni i vode}i na podru~ju nanotehnologije ameri~kiznanstvenici i stru~njaci upoznali su sudionike sa svo-jim aktivnostima na podru~ju nanotehnologije.

Aktivnosti SAD-a na podru~ju nanotehnologijeNacionalna inicijativa za nanotehnologiju (eng. The

National Nanotechnology Initiative, U daljnjem tekstu:NNI) ustanovljena je 2001. godine u svrhu koordinacijeistra`ivanja i razvoja u podru~ju nanostupanjske znano-sti, tehnike i tehnologije po svim segmentima saveznevlade. Pododbor za nanostupanjsku znanost, tehniku itehnologiju (eng. The Nanoscale Science, Engineeringand Technology Subcommittee) koordinira NNI i djelujepod pokroviteljstvom Nacionalnog vije}a za znanost itehnologiju (eng. The National Science and TechnologyCouncil). U prvoj godini NNI je bio sastavljen od {est(6) agencija koje su investirale u podru~je nanotehnolo-gije. Otada se iznos godi{njeg financiranja u podru~ju is-tra`ivanja i razvoja nanotehnologije od savezne vladevi{e nego udvostru~io, na otprilike 1,3 mld. $, a broj sa-veznih agencija koje sudjeluju i financiraju porastao je s12 na 25. Vizija SAD-a je budu}nost u kojoj sposobnostrazumijevanja i kontrole tvari na nanostupanjskoj razinivodi do revolucije u tehnologiji i industriji. ^etiri glavnacilja su: 1) odr`ati vrhunski program istra`ivanja i raz-voja usmjerenog ostvarenju cjelokupnog potencijala na-notehnologije; 2) olak{ati transfer novih tehnologija uproizvode koji }e dovesti do gospodarskog rasta, pove-

Programski okvir TAPPI 2006Sredi{nja tema, poveznica svih Konferencija bila je

nanotehnologija i nanoznanost, vi{efunkcionalni mate-rijali i novi proizvodni procesi. Okupili su se uglednisvjetski stru~njaci i mislioci raznih struka, da bi s razli-~itih gledi{ta raspravljali o fenomenu i potencijalimananotehnologije. S druge strane, raspravljalo se o utje-cajima nanotehnologije na dru{tvo, privredu i znanost teo rizicima i ograni~enjima nanotehnologije. Programskiokvir TAPPI 2006 obuhvatio je prezentaciju znanstve-nih dostignu}a na podru~ju nanotehnologije, pregledznanstvenih, ekonomskih i socijalnih trendova nanoteh-nolo{kih aplikacija u podru~ju {umarstva i industrijabaziranih na njemu, a bio je upotpunjen stru~nim radio-nicama i forumima. Obra|ene su teme, primjerice, re-volucija znanja, konvergencija industrijskih grana, bio-mimikrija, strojevi i alati svih vrsta nanometarskograzmjera: mehani~ki, kemijski i termi~ki senzori i pro-cesori, programi sigurnosti i za{tite zdravlja, nanoteh-nologija u za{titi okoli{a, oplemenjivanje papira i stra-te{ko planiranje.

Konferencija “Papermakers Conference” dodatnoje prezentirala tri dinami~ne teme u domeni proizvod-nje celuloze, papira i proizvoda od papira te popratnihindustrija: energija (Kako reducirati potro{nju i sma-njiti tro{kove?), ekonomi~nost (Kako i pomo}u ~egaplanirati i posti}i ekonomi~nost?) i menad`ment (Ka-ko posti}i kvalitetno vodstvo?). Jedinstvena konferen-cija “Coating and Graphic Arts Conference” bila je fo-kusirana na davanje neposrednih, korisnih informacijaprimjenjivih u samoj proizvodnji i na trenutnu tehno-logiju u podru~ju proizvodnje celuloze i papira. Tako-|er, sudionici su mogli saznati vi{e o materijalima iaplikacijama primjenjivima u istoj te o prakti~nim ide-jama i rje{enjima kako vratiti ulo`enu investiciju.

463

Tematski prioriteti FP6FP6 Thematic Priorities

Tehnologijeinformacijskog dru{tva

Me|unarodnasuradnja

Malo i srednjepoduzetni{tvo

Programi i sporazumi

Nanotehnologije

Aeronautikai svemir

Kvalitetai sigurnost hrane

Genetika i biotehnologija

Gra|ani i upravljanjeu dru{tvima

Odr`ivi razvoj, globalnepromjene i eko sustavi

cesa za promjenu lignoceluloznih materijali; i 3) upora-ba nanometrologijskih tehnika u istra`ivanju temeljnestrukture materijala, na~ina na koji se razgra|uju i po-stupaka za sprje~avanje njihove razgradnje. U fiskalnojgodini 2007. USDAForest Service }e dodatno istaknuteove programe pomo}u unutarnjih i vanjskih resursa.Znanstvenici }e istra`ivati podru~ja nanostupanjskih fe-nomena i procesa, nanomaterijala, nanostupanjskih na-prava i sustava, instrumentacije, metrologije i standardananotehnologije.

Vlada SAD-a zna~ajno investira u budu}nost nano-tehnologije, pove}avaju}i bud`et iz godine u godinu.Tako je za istra`ivanja u podru~ju nanotehnologije2001. godine izdvojila 116 mil. $, dok je 2005. godinebilo izdvojeno 982 mil. $ (+104 %). Za 2006. godinuodre|en je ukupan iznos od 1 mld. $. Nanotehnologijaje postala prava investicijska meta: privatni kapitalulo`en u nanotehnologiju tijekom 2004. godine doseg-nuo je 3.6 mld. dolara. Zna~enje nanotehnologijeProcjenjuje se da }e do 2015. godine brojne aplikaci-

je na}i primjenu u Africi, npr. nanosenzori }e podizatikvalitetu tla i usjeva, a nanomembrane }e zaga|enu ilimorsku vodu pretvarati u pitku. Upravo iz navedenihrazloga mnoge zemlje “drugoga reda” pokre}u nanoini-cijative: Indija, Meksiko, Tajland, Filipini, primjerice.

Nanotehnologija ima svoje mjesto i u za{titi okoli-{a. Naime, znanstvenici se nadaju da }e pomo}u nano-~estica uspjeti odstraniti {tetne materije koje uni{tavajuozon u atmosferi.

Radi se o sfernim nano~esticama od polistirola, di-menzije 60 nm, koje imaju svojstvo da se gomilaju uobliku kapljice oko perfluorugljik (PFC), materije sli~-ne fluorklorugljikovodiku (FCKW), a koji se smatraubojicom ozona. Zamisao je da se ove nano~estice ras-

pr{e u stratosferu, apsorbuju FCKW, a zatim padnu nazemlju u obliku ne{kodljive ki{e.

Na va`nost nanotehnologije ukazuje podatak da je-dan od tematskih prioriteta sada{njeg programa Europ-ske komisije (U daljnjem tekstu: EK) za financiranje is-tra`ivanja u Europi, [estog istra`iva~kog okvirnog pro-grama za istra`ivanje i tehnolo{ki razvoj (U daljnjemtekstu: FP6) je “Nanotehnologije i nanoznanosti, funk-cionalni (pametni) materijali zasnovani na znanju, noviprocesi i sredstva proizvodnje” (eng. Nanotechnologyand Nanoscience, Knowledge-based MultifunctionalMaterials and New Production Processes and Devices),sa u~e{}em od 1.3 mld. € od ukupnog bud`eta FP6(17.5 mld. €). Ujedno, 2004. godine EK usvojila jeEuropsku strategiju za nanotehnologiju, koja daje pre-poruke i inicijative kako osna`iti istra`ivanje i razvojnanotehnologije, a 2005. godine usvojila je Akcijskiplan (2005–2009) za nanotehnologiju kako bi Europiosigurala vode}e mjesto na ovom strate{kom polju.

RH kao zemlja kandidatkinja mo`e sudjelovati uFP6. U tom kontekstu, utvr|ivanje mogu}nosti, per-spektive budu}eg sudjelovanja i osiguranja potrebitihpreduvjeta za uspje{no involviranje na{e zemlje, svrhaje sudjelovanja prof. dr. sc. Ivice Grbca. U podru~ju {u-marstva i industrija baziranih na njemu nanoistra`ivanjadoprinijet }e novom na~inu razmi{ljanja, koji }e nasdovesti na nove putove. Nove tehnologije poti~u porastproduktivnosti i konkurentnosti, a kako koristiti novetehnologije na novi na~in mo`emo saznati kroz transferznanja, za {to je potrebito sudjelovanje hrvatskih pred-stavnika na me|unarodnim doga|anjima, jer in-formacije i znanje postaju mo}ni ~imbenici, najzna~aj-niji za dru{tveni i privredni razvoj i proizvodne procese.

Prof. dr. sc. Ivica Grbac,Renata Ojurovi}, dipl. ing.

}anja zaposlenosti i na drugi na~indoprinijeti op}em dobru; i 3) podr-{ka odgovornom razvoju nanoteh-nologije i razvoj obrazovnih resursa,stru~ne radne snage te prate}e infra-strukture i programa za razvoj nano-tehnologije.

Napredak u programu nanoteh-nolo{kih istra`ivanja u podru~judrvne industrije u fiskalnoj godini2006. ogledat }e se kroz aktivnosti[umarske slu`be Ministarstva po-ljoprivrede SAD (eng. USDAForestService) koja je zapo~ela sljede}eistra`iva~ke programe: 1) uporabaunutarnjih nanostupanjskih svojsta-va drva i sli~nih lignoceluloznihmaterijala u razvoju naprednih na-nomaterijala; 2) uporaba nanopro-

464

IZ POVIJESTI [UMARSTVA – PRIZNANJA

IVO FRANJKOVI]Povodom Dana hrvatskoga {umarstva, karlova~ki

ogranak H[D-a postavio je 19. lipnja 2006. godine nazgradi {umarije Slunj spomen plo~u jednom od zaslu`-nih ~lanova H[D-a Ivi F r a n j k o v i } u , dipl. ing. {um.Upravitelj {umarije Slunj Mile R a d o ~ a j , dipl. ing.{um. podsjetio je nazo~ne goste na ulogu Ive Franjkovi-}a kao prvog upravitelja {umarije Slunj, zaslu`noga zaizgradnju zgrade u kojoj se danas nalazi {umarija i orga-nizaciju {umarije i {umarstva toga podru~ja u 50-timgodinama pro{loga stolje}a. Stariji kolege {umari IvanBo ` i ~ e v i } , dipl. ing. {um. i Josip K r i zman i } ,{um. teh. evocirali su dio svojih sje}anja i izrazili za-hvalnost {to su {umarstvo u~ili od takvoga {umarskogstru~njaka kao {to je bio Ivo Franjkovi}. Otkrivanje ovespomen plo~e samo je jedno od obilje`avanja zaslu`nih{umara s karlova~kog podru~ja koje }e ove godine upri-li~iti H[D ogranak Karlovac. U nastavku teksta podsje-tit }emo na `ivotni i stru~ni put Ive Franjkovi}a.

Ing. Ivo Franjkovi}, sin Stjepana i Katarine Franj-kovi}, ro|en je 5. studenog 1906. godine u Be~u, gdjemu je otac slu`bovao kao vojno lice. Umro je 20. trav-nja 1976. godine.

Srednju {kolu zavr{io je u Zagrebu. Na Poljopri-vredno-{umarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je1936. godine.

Od 1936. do 1944. godine radio je u srijemskimmjestima Erdevik i Sur~in gdje je bio upravitelj {uma-rije. Odmah po zavr{etku II. svjetskoga rata nastavljasvoj {umarski rad u mjestu Krasno na Velebitu.

Kao vrsnoga stru~njaka za lovstvo i lovnu privredupoziva ga 1946. godine ing. ^eovi} u Zagreb, gdje or-

ganizira i udara prve temelje jednoj suvremenijoj lov-noj privredi u Hrvatskoj, koja je do tada bila potpunozapu{tena i neorganizirana.

Me|utim, uslijed velike oskudnice i pomanjkanjastru~nih {umarskih kadrova ing. Franjkovi} 1947. go-dine preuzima zada}u osnivanja {umskog gospodar-stva u Cvetkovi}u kraj Jastrebarskog, gdje u vrlo te{-kim uvjetima bez potrebnih stru~nih kadrova i bezikakve mehanizacije prima i izvr{ava velike zadatkekako na uzgojnim, tako i na radovima eksploatacije{uma. U to vrijeme velik je pritisak na {umsko bogat-stvo, jer je to vrijeme obnove opusto{ene zemlje odrata. Ujedno je to vrijeme i blokade Jugoslavije od ze-malja Informbiroa, pa je trebalo zemlji dati dvostrukovi{e drveta nego u normalnim uvjetima. Drvo je bilojedino bogatstvo koje je tada na{a zemlja imala.

I na tome te{kom zadatku ing. Franjkovi} nije {tediosebe niti svoje suradnike. Da bi izvr{io sve postavljenezadatke mo`e se re}i da za sve vrijeme svoga {estogo-di{njeg slu`bovanja u Cvetkovi}u prakti~ki nije imaoniti jednog dana godi{njeg odmora ili bolovanja.

Godine 1953. zapo~inje svoje slu`bovanje u Slunjuna du`nosti upravitelja {umarije, gdje postavlja teme-lje zgrade. I ovdje ga ~ekaju veliki zadaci u potpunonerazvijenom {umarstvu na podru~ju {umarije Slunj.Svojim osobnim zalaganjem i uporno{}u uspijeva naj-prije 1954. godine zavr{iti izgradnju zgrade {umarije uSlunju i urediti okoli{ oko iste.

Posebnom ljubavlju, koja resi samo pravog {umar-skog stru~njaka, po~inje sustavno sre|ivati stanje u {u-mariji Slunj, kako na kadrovskom, tako i u stru~nom te-renskom radu. Njegova najve}a ljubav bila je po{umlja-

vanje i ozelenjivanje svih golih i zapu{tenih zemlji{ta.Nemogu}e je danas nabrojiti sve lokacije i hektare kojeje on svojom uporno{}u i stru~nim znanjem po{umio.Da spomenemo samo one najpoznatije, a to su crnogo-ri~ne {ume u To~ku, koje su danas jedne od najljep{ihne samo u tom kraju, nego i {ire u Republici Hrvatskoj,zatim crnogori~ne sastojine u La|evcu, Slunjskom Bo-riku i bezbroj drugih. Ing. Franjkovi} osnovao je i rasad-nik u Slunjskom Boriku kako bi {umarija imala vlastitesadnice za po{umljavanje.

Njegova je zamisao bila po{umiti i za{ti}eni krajo-lik kanjona Slunj~ice, koji je i zapo~eo, ali ga nijedovr{io jer je 1960. godine preselio u RZZP Planskiodjel [umskoga gospodarstva Karlovac, gdje je do~e-kao i mirovinu.

Ne samo kao vrsni {umarski stru~njak, nego kao ihuman ~ovjek i rukovoditelj, vodio je brigu o svojimsuradnicima nalaze}i uvijek razumijevanja za njihoveprobleme.

Ing. Franjkovi} je kao suvremeni {umar stalno pra-tio stru~nu {umarsku literaturu i sva dostignu}a na po-dru~ju {umarske znanosti, kako doma}e tako i strane,te ta saznanja na najbolji na~in uz svoje bogato osobnoiskustvo primjenjivao u praksi. Dobio je razne nagradeza svoje radove.

za Hrvatsko {umarsko dru{tvo, ogranak KarlovacO. Vlaini}, dipl. ing.

465

IZLO@BE

JESEN U LICI – 8. TRADICIONALNA IZLO@BAI ove godine Li~ani su s rado{}u

do~ekali ovu tradicionalnu manife-staciju, koja predstavlja ekolo{ko-etnolo{ki muzej bogate ba{tine ovo-ga kraja.

Centar za razvoj poduzetni{tva iLi~ko-senjska ̀ upanija organiziralisu ovu izlo`bu dana 7. i 8. listopa-da u prostorijama Gradske {portskedvorane grada Gospi}a – sredi{ta`upanije i time uveli~ali proslavuDana neovisnosti. 140 izlaga~a i 10 000 posjetitelja svjedo~e o inte-resu za ovu manifestaciju, koja bi,po rije~ima Li~ko-senjskog `upanaMilana Jurkovi}a dipl. ing. drvneindustrije, idu}e godine treba bitime|unarodnog karaktera. Jesen uLici, kao tradicijska, gospodarska ikulturno-umjetni~ka manifestacijaokuplja izlaga~e s podru~ja Li~ko-senjske `upanije, ali sve vi{e i izlaga~a iz cijele Hrvat-ske, te 15-ak izlaga~a iz Unsko-sanskog kantona su-sjedne Republike Bosne i Hercegovine.

Na izlo`bi su prezentirani mnogobrojni proizvodnipotencijali poljoprivrednih gospodarstava, malih podu-zetnika i svih onih, koji proizvode razli~ite prehram-bene, uporabne i ukrasne proizvode, ~uvaju}i tradicijuLi~kog kraja. Prezentirani su umjetni~ki radovi Li~kih

slikara i kipara, etnografske zbirke, stari zanati, te de-monstrirana izrada nekih autohtonih proizvoda. Razneproizvode od drva izlo`io je gotovo dvostruki broj u od-nosu na pro{lu godinu. To su razni uporabni predmeti zaku}anstvo, suveniri od drveta, muzi~ki instrumenti, ba-~varski proizvodi, {imla, dr`ala za alate, pletarski proiz-vodi i drugo.

Svi eksponati pokazuju original-nu izvornost, koja je nastala sto-ljetnom vezom ~ovjeka s prirodom,a bila bi velika {teta da te vrijedno-sti odu u zaborav. Hrvatske {umed.o.o., Podru`nica Gospi}, organizi-rala je svoj {tand na izdvojenomprostoru, a za tu priliku izgra|enomobjektu u stilu {umske nadstre{nice.Na izlo`benim panoima prikazanaje cjelokupna aktivnost Hrvatskihd.o.o. {uma na ovom podru~ju, spodacima o {umskim zalihama, pri-rastu, etatu, uzgojnim i ure|ajnimradovima. Izlo`eni su informativnimaterijali, stru~na literatura, mjerniinstrumenti i drugo.

466

467

Odr`ano je vi{e stru~nih preda-vanja predstavnika za{ti}enih po-dru~ja (Nacionalni park SjeverniVelebit i Park prirode Velebit), teposebno zanimljivo predavanje To-mislava U`arevi}a dipl. ing. iz Hr-vatskih d.o.o. {uma na aktualnu te-mu o biomasi.

Na izlo`bi je vladalo veliko ve-selje, ~emu su doprinjeli brojni tam-bura{ki sastavi, s folklornim ele-mentima Li~koga kraja, ali i ostalogdijela zemlje.

Posebni “{timung” postizali suve} renomirani tambura{i Hrvat-skoga {umarskog dru{tva – Ogran-ka Gospi}.

IZ HRVATSKOGA [UMARSKOGA DRU[TVA

TRODNEVNA STRU^NA EKSKURZIJA U AUSTRIJU – GRADI[]E (18. do 20. svibnja 2006.)

Planom aktivnosti H[D-a za 2006. godinu, a u or-ganizaciji Austrijskog saveznog ministarstva poljopri-vrede, {umarstva, za{tite okoli{a i vodnog gospodar-stva (dipl. ing. Vladimir ^ amba , ministarski savjet-nik), za 35 sudionika H[D-a i H[D sekcije Hrvatskeudruge za biomasu, u vremenu od 18. do 20. svibnja2006. godine, organizirana je stru~na ekskurzija na te-mu “ Biomasa iz {uma”.

Prvi dan poslije podne posjetili smo Europski cen-tar za obnovljivu energiju GÜSSING d.o.o. (Novi-grad). Tom prigodom gospo|a Daniela Augu s t i n unazo~nosti Franje H a n d l a , prof. i grofa dipl. ing. Ni-kolausa D r a s k o v i c h a , predstavila nam je aktivnostiEuropskog centra pod naslovom: Radna mjesta budu}-nosti novog komunalnog energetskog koncepta topli-nom i strujom, te gorivom iz biomase (prevoditelj mr.

Tekst i fotografije ambijenta i izlo`aka:

Frane Grospi}

sc. Josip Dundov i } ). Regija Burgenland (Gradi{}e)nalazi se na jugoistoku Austrije, ima oko 278.000 sta-novnika, a kotar Güssing 27.200 stanovnika, te gradi}Güssing svega 4.000 stanovnika. Glavni grad @eljezno(Eisenstadt) sa 14.000 stanovnika najmanji je glavnigrad regije u Austriji. Gradi{}e je bila najnerazvijenijaregija Austrije, jer je 50 godina bila grani~na regijaprema istoku uz Ma|arsku:• bez zanatstva i industrije,• s vrlo malom stopom zaposlenosti (70 % zaposleni-

ka putovalo je svaki tjedan na posao u Be~),• s visokim stupnjem iseljavanja,• s malo strukturirane poljoprivredne povr{ine i • bez prometne infrastrukture.

Radni tim od 10 ~lanova razli~itih stru~njaka (~iji je~lan bio i dipl. ing. Franz J a n d r i s i t z , direktor Poljo-privredne i stru~ne {kole Güssing), 1988. godine utvr-dio je da je kriza regije uvjetovana potro{njom fosilnihenergenata (struje, nafte i teku}ih goriva) i da Güssingtreba biti mjesto alternativne energije. Izra|en je ener-getski koncept, kojim se poti~e uporaba obnovljivih iz-

vora energije iz poljoprivrede i {umarstva. Provedbaenergetskog koncepta realizirana je izgradnjom postro-jenja centralnih toplinskih sustava, na sun~evu energi-ju, za proizvodnju biodizela iz uljane repice, termo-energana na biomasu (kogeneracijskih postrojenja) ifotovolta`e.

Glavni ciljevi istra`ivanja i razvitka Europskogcentra su: energija iz vodika, gorive }elije, sinteti~kagoriva, sinteti~ki plin, solarno hla|enje i hla|enje to-planom na biomasu. Biomasa se koristi novim moder-nim tehnologijama termi~kog i biolo{kog uplinjavanja.Po modelu Güssing kori{tenjem obnovljivih izvoraenergije otvaraju se nova radna mjesta u: Europskomcentru za obnovljive izvore energije, Tehnolo{komcentru Güssing, proizvodnji parketa, su{arama za drvo,Gradi{}anskoj udruzi za {ume (sje~a i izrada uporabommoderne tehnologije harvestera i forvadera omogu}ujeproizvodnju energetskog drva i iz kro{anja stabala) iekoenergetskom turizmu, te izgradnji drvenih zgrada.Danas je energetska neovisnost grada Güssinga 100 %,dok je u Austriji 25 %, a u EU 7 %!

468

Predavanje u Europskom centru za obnovljive izvore energije Sudionici ekskurzije ispred CentraZatim smo posjetili toplanu na biomasu Güttenbach

(Pinkovac), snage kotla 1 MW na biomasu i s rezervnimkotlom na lo` ulje snage 1,35 MW. Dipl. ing. FranzJ a n d r i s i t z upoznao nas je sa Centralnim toplinskimsustavom Pinkovac gdje je ve} 7 godina putem 10 go-di{njeg ugovora, toplovodom du`ine 12 km grije oko240 obiteljskih ku}a. Cijena energetskog drva du`ine 4 m i srednjeg promjera 20–70 cm pri vla`nosti30,0–34,9 % iznosi 37,06 €/t bez PDV-a franco skladi-{te toplane, a cijena sje~ke tako|er franco skladi{te to-plane pri vla`nosti 25–34,9 % iznosi 49,42 €/t.

Ukupna prodajna cijena topline iznosi 0,06 €/kWh(0,45 kn/kWh) + 20 % PDV-a. Toplana posluje pozitivnoi u planu je pro{irenje kotla na biomasu snage 2,5 MWuz mogu}nost proizvodnje i elektri~ne struje 0,5 MW.Isti dan nave~er u Siegendorfu (Cindorf) do~ekao nasje i pozdravio na{ doma}in dipl. ing. Vladimir ^ am -

b a , ministarski savjetnik. Zatim smo sudjelovali napredavanjima: [umarstvo Gradi{}a (ing. Hubert Iby) iBioenergija u Gradi{}u (dipl. ing. Martin S c h o b e r ),s naglaskom na energetsku uporabu biomase, i to: • o energetskom razvitku Europe, gdje }e se udio bio-

mase u obnovljivim izvorima energije utrostru~iti u2010. u odnosu na 1995. godinu,

• o EU politici: Bijela knjiga ima cilj udvostru~itiobnovljive izvore energije sa 6 % na 12 % u 2010.;EU smjernicama planira se poticati proizvodnju“ekostruje” sa 12 % na 22 % u 2010.; Zelena knjiga“Europska strategija sigurnosti energetske opskrbe”,

• iako u Austriji svake sekunde prira{}uje 25 m3 drvaod toga se koristi samo 12 m3 !!! ili od ukupnog ne-toprirasta 800 milijuna m3 2000. godine iskoristilose svega ne{to vi{e od 400 milijuna m3.

469

Bagremova sastojina Nakon konverzije bagremove sastojine

Drugi dan, 19. svibnja 2006. prije podne posjetilismo dio od 1800 ha {uma kojima gospodari 200 {umo-vlasnika Urbarialne op}ine Oslip. Mjesto Oslip ima1.370 stanovnika. Tom prigodom pozdravio nas je dipl.ing. Heinz S c h r e u f f , predsjednik urbarialne op}ine, ao na~inu gospodarenja mje{ovitim {umama hrasta go-vorio je tajnik urbarialne op}ine dipl. ing. K a i n z , {u-marski inspektor za Sjeverno Gradi{}e i Vla{i}. Zbograzvoja vinogradarstva prije 350 godina iz SAD-a uve-zen je bagrem, koji zbog visokog prirasta od 20 m3/hapri starosti od 40–50 godina, pravi pote{ko}e u gospo-darenju mje{ovitim sastojinama hrasta. Na ogra|enojpokusnoj plohi (zbog za{tite od divlja~i) od 9,5 ha povr-{ine obavljena je ~ista sje~a bagrema i izvedeni pri-premni radovi: 2 godine sjetva kukuruza i 3 godine p{e-nice te 2 godine tretiranje herbicidima i obrada tla fre-zom, zatim sadnja grupica hrasta u kontejnerima (oko150–200 grupica/ha) od 2003–2004., a nakon usitnja-vanja tla une{ene su i druge autohtone vrste: grab, jaseni javor na razmake od 2 m. Dakle, iako se bagrem ko-ristio kao dobro gra|evno drvo, uz poticajna EU-sred-stva i{lo se na konverziju ~istih bagremovih sastojinauno{enjem autohtonih vrsta. Tako }e se 2006–2013. in-vestirati jo{ 100.000 € i to 53.000 € EU sredstava plus47.000 € vlastitih sredstava malih {umovlasnika, ili oko10.000 €/ha. Tome je pridonio rast cijena fosilnih gori-va (lo` ulja i plina), tako da se prelazi na grijanje naenergetsko drvo putem centralnih toplinskih sustava.

Drugi zna~ajan prihod mali {umovlasnici ostvarujui od 8 godi{njih lovozakupa lovi{ta. Novim zakonom olovu propisana je minimalna povr{ina lovnog revira od300 ha. Na lovi{tu St. Margarethen povr{ine 650 haodstreli se 150 divljih svinja godi{nje, na lovi{tu od12.000 ha godi{nji odstrel iznosi 1.500 divljih svinja, ana lovi{tu od 4.000 ha godi{nje se odstreli 34 komadasrne}e divlja~i, 10 komada jelenske divlja~i i 16 divljihsvinja.

Zatim smo na Urbarialnoj op}ini Purbach povr{ine360 ha {uma u vlasni{tvu 143 ~lana upoznati s rezultati-

ma istra`ivanja na dvije od 42 pokusne plohe Istra`i-va~kog projekta NIEDERSIM, koji vode prof. dr. sc.Hubert S t e r b a i Dr. sc. Bernhard S p l e c h t n a (Bo-denkultur fakultet Be~), a financira Savezno ministar-stvo poljoprivrede, {umarstva, za{tite okoli{a i vodnoggospodarstva. O rezultatima istra`ivanja “Kori{tenje{umske biomase iz panja~a” na podru~ju brda Leitha Ge-birge nadmorske visine 400–500 m/n.m., s 500–600 mmoborina godi{nje kao predzone Alpa, Viktor F r ö h l i c hnazna~io je da svaki ~lan dobije 10–15 m3 drva, kojeprodaje na panju godi{njom licitacijom, te radi pro-sje~no 20 ha godi{nje prorede i 6 ha po{umljavanja.

Dr. sc. Bernhard S p l e c h t n a upoznao nas je sa si-mulatorskim modelom na~ina gospodarenja panja~ama,koje su opet zbog buma energetskog kori{tenja drva do-bile na va`nosti. Od 2 istra`ivane pokusne plohe: jednaje mlada sastojina, starosti 21 godinu, prosje~nog prs-nog promjera 5,6 cm, visine 9,1 m, proizvedene suhemase 48 t/ha i prirasta suhe mase 2,3 t/god./ha, a drugaje starija sastojina, starosti 44 godine, prosje~nog prs-nog promjera 15,5 cm, visine 16,1 m, proizvedene suhemase 210 t/ha i prirasta suhe mase 4,8 t/god./ha.

Gospodarenjem panja~ama malih seoskih gospo-darstva ostvaruje se Kyoto cilj proizvodnjom energijeiz obnovljivih sirovina, ali i krajobrazna i biolo{ka raz-nolikost, a konverzijom se maksimira i proizvodnjabiomase.

Tom prigodom je i akademik Slavko Ma t i } istak-nuo da je ovaj Gradi{~anski primjer dobar put za kon-verziju panja~a u visoke {ume i u Hrvatskoj (magistarskirad mr. sc. Milana [timca, U[P Gospi}) gdje se sje~om50 % prirasta svakih 10 godina dobije 50 m3 drva po ha.

Nakon zajedni~kog ru~ka bili smo gosti dipl. ing.N eme s t o t h y a , predsjednika Gradi{~anskog {umar-skog dru{tva u Esterhazy pogonu d.o.o. Lackenbach,[umski pogon Lackenbach, i tom prigodom posjetili:• [umski muzej Lackenbach “Priroda na tragu”, mo-

derno opremljen za gledati, mirisati, slu{ati, otkri-

470

Energetsko drvo

Bergkirsche (Josef Heiden kirche)

vati, istra`ivati, opustiti se, na}i i prire|ivati. Nalazise u gospodarskom krilu dvorca Lackenbach.

• [umski pogon koji se sastoji od 10 {umskih podru-~ja ukupne povr{ine 8.498 ha, ima 6 revira veli~ine1.400 ha s etatom od oko 7000 m3. Ima zaposlenih12 slu`benika (od toga dva s pola radnog vremena)i 23 radnika. Sje~u i izradu s privla~enjem izvodi 50 % vlastitom i 50 % tu|om radnom snagom, trak-torima i kamionima za prijevoz drvnih sortimenata.Na manje strmim terenima sje~u i izradu izvodi sasrednjom `i~arom i jednim procesorom. 12 % ukup-ne proizvodnje prodaje na panju, uglavnom ogrjev-no drvo, ali i pilanske trupce za gradnju ku}a.[umski pogon ima 340 km {umskih cesta, {to od-govara otvorenosti od 40 m/ha. 96 % su visoke {u-me, a svega 4 % panja~e. Od ukupne drvne zalihe1,841 mil. m3, 68 % otpada nacrnogoricu (od toga 37 % bor,22 % smreka i 7 % ari{), a 32 %na bjelogoricu (od toga 19 %bukva, 6 % hrast te ostalo).Drvna zaliha iznosi 217 m3/ha.Za bo`i}nu prodaju proizvodenormandijsku jelu i srebrnusmreku. U biv{oj pilani proizvo-de umjesto ogrjevnog drva sje~-ku ~ija je proizvodnja i prihod nataj na~in porastao za oko 30 %(sje~ka s 30 % vla`nosti posti`eprodajnu cijenu 60 €/t). Osimtoga, bave se putem zakupa pro-dajom pijeska i {ljunka, {to izno-si oko 10 % ukupnog prihoda.Sve lovne povr{ine dali su uzakup i tako osiguravaju daljnjih10 % prihoda. To su ve}inomreviri jelenske, srne}e divlja~i idivljih svinja.

Akademik S. Mati} prenosi hrvatska iskustva u gospodarenjupanja~ama

Detalj iz {umskog muzeja

471

Pogled na @eljezno iz zvonika Bergkirsche

Na jezeru Neuersidler

Ispred spomenika majci u Velikom Bori{tofu

Sljedila je zajedni~ka ve~era uz ku{anje vina kodobitelji Schruiff u Oslipu, koja gospodari sa 194 ha po-ljoprivredne povr{ine, od ~ega 163 ha ratarskih povr{inai 31 ha vinograda. Preci obitelji Schruiff doselili su prije500 godina iz Hrvatske jo{ za turskih ratova. Danas go-vore njema~kim i gradi{~ansko-hrvatskim jezikom.

Tre}i dan, 20. svibnja 2006. u pratnji Franje H a n -d l a , prof., prijepodne smo organizirano posjetili @e-ljezno i Neuersiedler jezero povr{ine 620 ha, du`ine 36km i dubine 1,60 m.

Nakon zajedni~kog ru~ka, otputovali smo za Za-greb!

Mr. sc. Josip Dundovi},Damir Dela~, dipl. ing. {um.

(Foto: D. Dela~)

472

Nazo~ni: Dalibor Bakran, dipl. ing., dr. sc. MiroslavBenko, Davor Beljan, dipl. ing., Stjepan Bla`i~evi},dipl. ing., mr. sc. Miroslav Brnica, mr. sc. Josip Dundo-vi}, mr. sc. Zoran \ur|evi}, Dubravko Hodak, dipl.ing., Hranislav Jakovac, dipl. ing., mr. sc. Petar Jurjevi},^edomir Kri`mani}, dipl. ing., mr. sc. Josip Malnar, dr.sc. Josip Margaleti}, Ivan Matasin, dipl. ing., akademikSlavko Mati}, mr. sc., Vlatko Petrovi}, dipl. ing., Dra-gomir Pfeifer, dipl. ing., Emilija Seidl dipl. ing., Kruno-slav Szabo dipl. ing. Dra`en [trkovi} dipl. ing., BrankoTrifunovi}, dipl. ing., Oliver Vlaini}, dipl. ing., ZdravkoVukeli}, dipl. ing., Damir Dela~, dipl. ing.

Ispri~ani: Davor Butorac, dipl. ing., dr. sc. Ivica Gr-bac, dr. sc. Branimir Prpi}.

Predsjednik H[D-a mr. sc. Petar Jurjevi} utvrdio jekvorum i pozdravio sve nazo~ne zahvaliv{i se na oda-zivu. Svima novoizabranim ~lanovima Upravnog iNadzornog odbora H[D-a ~estitao je na izboru izraziv-{i `elju da ubudu}e uspje{no sura|uju. Posebno se za-hvalio prethodnicima na ~elu s akademikom Mati}emna uspje{nom vo|enju [umarskoga dru{tva. Nakon to-ga jednoglasno je usvojen ovaj

Dn e v n i r e d :1. Ovjerovljenje Zapisnika 2. sjednice Upravnog odbo-

ra H[D-a i 110. redovite izborne skup{tine H[D-a.2. Obavijesti.3. Aktualna problematika.4. Europski dani biomase regija.5. Izvr{enje programa rada i polugodi{nje financijsko

izvje{}e. 6. [umarski list i ostale publikacije.7. Slobodna rije~.Ad 1. Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora H[D-a i 110.

redovite izborne skup{tine H[D-a objavljen je u [u-marskom listu 5–6/2006. godine i na njega nije biloprimjedbi te je jednoglasno usvojen.Ad 2.

1. Tajnik H[D-a Damir Dela~ izvijestio je o ishodova-nju rje{enja od Gradskog ureda za op}u upravu zaupis promjena u Registar udruga Republike Hrvat-ske, i to novoizabranog predsjednika dru{tva mr. sc.Petra Jurjevi}a kao osobe ovla{tene za zastupanje

H[D-a i izmjene Statuta usvojenih na 110. redovi-toj izbornoj skup{tini H[D-a.

2. 9–13. srpnja delegacija H[D-a (Dundovi} i Dela~)sudjelovala je na simpoziju CARMEN-a, Bavarskeudruge za kori{tenje obnovljivih energetskih resur-sa, u Wuerzburgu. Mr. sc. Dundovi}u dodijeljeno jespecijalno priznanje CARMENA-a, kao predsjed-niku Hrvatske udruge za biomasu.

3. H[D kao osniva~ Hrvatske udruge za biomasu po-slalo je zahtjev za u~lanjenje u Europsku udrugu zabiomasu. O~ekujemo pozitivno rje{enje.

4. 7. srpnja izglasane su izmjene i dopune Zakona o {u-mama. Vezano na Zakon o {umama u tijeku je izradavi{e podzakonskih akata – pravilnika (pravilnik oure|ivanju {uma, pravilnik o ~uvanju {uma i dr.).

5. Odlukom Vlade osnovana je [umarska savjetodav-na slu`ba, a za ravnateljicu je predlo`ena SuzanaTrnini}, dipl. ing., djelatnica MP[VG.

6. Done{en je prijedlog Statuta Komore in`enjera {u-marstva i drvne tehnologije. Osniva~ka Skup{tinakomore predvi|ena je za 27. rujna 2006. godine.

7. [umarski list izabran je od Elseviers BibliograficDatabases, vode}eg ~asopisa iz podru~ja poljopri-vredno-{umarskih znanosti, biologije i okoli{a, zaindeksiranje u njihovoj bazi podataka. Mole da imdostavimo sve ovogodi{nje primjerke [umarskogalista, kao i sve budu}e. Poslali smo im potvrdnopismo i dosada{nje brojeve ~asopisa.

8. Zbog velikog interesa ~itatelja [umarskoga lista odkolega iz H[D-a Mostar, primili smo zamolbu zapove}anje doniranih primjeraka sa 160 na 220 ko-mada. Upravni odbor odobrio je ovu zamolbu.

9. Proslije|ena nam je obavijest o po~etku magistar-skog studija iz {umarske ekonomike i politike usklopu FOPER projekta. Studij }e trajati 4 semestrai odvijat }e se u Sarajevu i Beogradu. Studij je bioponu|en i [umarskom fakultetu u Zagrebu, me|u-tim Fakultetsko vije}e, ne nalaze}i interes s obziromna program i koncepciju, nije prihvatilo ponudu.Ad 3.

1.Povjerenstvo za izradu Imenika hrvatskih {umara udigitalnom obliku (Me{tri}, Bakran, Vlaini}, Jako-vac i Dela~) izradilo je upitnik s osnovnim podaci-ma koji }e se u referadi podijeliti diplomantima [u-marskoga fakulteta. Na taj na~in mladi kolege u}i}e u evidenciju imenika, {to je do sada bio problem.

ZAPISNIK 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora H[D-a, odr`ane 19. rujna 2006. god. u prostorijama H[D-a

473

2.Radi {to kvalitetnije evidencije ~lanstva H[D-a na-pravljen je kompjuterski program. Pomo}u njegamo}i }e se lak{e i br`e a`urirati sve eventualne pro-mjene ~lanstva te unijeti vi{e podataka o svakompojedincu. Program je napravio i prezentirao kolegaMe{tri}, koji }e obu~iti ~lanove svakog ogranka za-du`ene za evidenciju o njegovu kori{tenju.

3.Nakon raspisivanja natje~aja za izvo|enje radovana ure|enju dvori{ta i dvori{nog dijela pro~eljazgrade [umarskoga doma, povjerenstvo u sastavuMati}, Dundovi}, Markovi}, Jakovac, Halapija iDela~, kao najpovoljnijeg ponuditelja za sve radoveodabralo je tvrtku Gradnjaprojekt-Zagreb d.o.o.,Zagreb, T. Brezova~koga 6. Ukupna vrijednost ra-dova iznosi 1.255.011,20 kuna + PDV. Dio sredsta-va od 480.000,00 kuna osiguran je na ime dugova-nja IMO-a, dok }e se ostatak namiriti iz rezervira-nih sredstava za ovu i idu}u godinu.

4.Tijekom kolovoza izmijenjen je glavni elektri~nikabel izme|u podrumskoga dijela i I kata zgrade.Skela koja }e biti postavljena zbog fasaderskih ra-dova na dvori{nom pro~elju iskoristit }e se za po-stavljanje vertikala gromobrana. Naime, zgrada [u-marskoga doma nema gromobrane i sada je najpo-voljnije vrijeme za postavljanje istih.

5.Odvjetni~ki ured Kos koji zastupa H[D pokrenuo jepostupak delo`acije Fakulteta kemijskog in`injer-stva zbog poznatog razloga nepla}anja zakupnine.

6.U srpnju 2007. godine isti~e Ugovor o najmu prosto-ra potpisan s Hrvatskim {umama d.o.o. Kako su istinajavili napu{tanje prostora [umarskoga doma po-trebno je razgovarati s njihovim menagemantom odaljnjim namjerama vezanim za najam prostora i pri-premiti se za potpisivanje novog Ugovora o najmu.

7.Primili smo pismo prof. dr. sc. Josipa Maru{i}a sGra|evinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, ukojemu se suprotstavlja stavovima H[D-a u vezi sizgradnjom Vi{enamjenskoga kanala Dunav-Sava,iznesenim na Okruglom stolu u Vukovaru, kao i naIzbornoj skup{tini H[D-a. Zaklju~ak Upravnog od-bora je da H[D ~vrsto stoji iza iskazanih stavova oizgradnji VKDS. Predlo`eno je da se uputi podr{kaHrvatskom dru{tvu za za{titu ptica i prirode u nji-hovom zahtjevu za ukidanja Rje{enja Dr`avneuprave za za{titu prirode o prihvatljivosti za okoli{zahvata vi{enamjenskog kanala Dunav-Sava od 16.o`ujka 1999. godine i dopuna Studije procjene utje-caja na okoli{ za namjeravani zahvat “Vi{enamjen-skog kanala Dunav-Sava” upu}eno gosp. Zoranu[iki}u, pomo}niku ministra u Upravi za za{titu pri-rode, Ministarstva kulture. Isto tako predlo`eno je

da H[D uputi istom Naslovu svoj zahtjev za ukida-nje navedenoga rje{enja.

8.Primljeno je pismo od kolege @eljka Perkovi}a,dipl. ing. {um., upravitelja {umarije Klana i ~lana`upanijske skup{tine Primorsko-goranske `upanije,u kojemu se zahvaljuje na dosada{njoj podr{ci iska-zanoj od H[D-a, u svojim nastojanjima za izmjeneprostornog plana PG@. Naime, postoje}im prostor-nim planom uvelike se smanjuje povr{ina gospo-darskih {uma, a u njega su uvr{tene kao za{ti}eniobjekti brojne {ume i {umske povr{ine kojima su{umari uspje{no gospodarili. Po{to Hrvatske {umed.o.o. raspola`u znanjem i kapacitetima za uspje{nogospodarenje s ispunjenjem svih vi{ekorisnih funk-cija {ume, s razlogom postavlja pitanja da li }e novigospodar, obzirom na okolnosti, to isto mo}i ~initi.

9.Proslije|eno nam je pismo prirodoslovnoga dru{tva“Drava”, “Dravske lige” i “Zelene akcije” upu}enodirektoru Hrvatskih voda Slavku Rajnovi}u, u koje-mu prosvjeduju zbog iskapanja {ljunka iz korita ri-jeke Drave kraj Pitoma~e i uni{tenja spruda unutarZa{titnoga krajolika Jelku{.

10.Prema planiranim aktivnostima H[D-a za 2006. go-dinu obilje`it }e se 100 godi{njica ro|enja akademi-ka Ani}a. Tom prilikom 19. listopada odr`at }e se uprostorijama [umarskoga fakulteta Sveu~ili{ta uZagrebu Savjetovanje o izvr{enom petogodi{njemprogramu istra`ivanja [umarskoga fakulteta Sve-u~ili{ta u Zagrebu, [umarskoga instituta Jastrebar-sko i Instituta za kr{ Split, naru~enih i financiranihod Hrvatskih {uma d.o.o.

11.Primili smo poziv od talijanskih kolega da 15. listo-pada u okviru manifestacije “Praznik {ume” organi-ziramo u Tarvisiu {tand, kojim bi predstavili {umar-stvo Istre i Gorskog kotara. Ad 4. Predsjednik Hrvatske udruge za biomasu mr. sc. Jo-

sip Dundovi} izvijestio je o aktivnostima dru{tva veza-nim za obilje`avanje Europskih dana biomase regija. UNa{icama je 8. rujna odr`an okrugli stol na temu“Obnovljivi izvori energije, biomasa, bioplin i biodi-zel”. U Gospi}u 6. listopada odr`at }e se prezentacijeCentraliziranoga toplinskog sustava na biomasu Gos-pi} i prve hrvatske toplane na biomasu u Ogulinu. Tomprilikom voditeljima Uprava {uma Gospi} i Ogulin bit}e uru~ene plakete Zelene to~ke, kao prete~ama budu-}e transverzale toplana na biomasu “16 Uprava {uma16 toplana na biomasu”.

Na podru~ju Park {ume Golubinjak 7. listopadaodr`at }e se prezentacija opreme za pridobivanje i ko-ri{tenje biomase.

474

Ad 5. Tajnik H[D-a izvijestio je da su sve planirane aktiv-

nosti i ostvarene te obrazlo`io polugodi{nje financijskoizvije{}e, prilo`eno uz poziv i objavljeno kao prilogovog zapisnika. Izvije{}e je jednoglasno usvojeno.Ad 6. Zbog odsutnosti glavnoga urednika [umarskoga li-

sta prof. Prpi}a izvije{}e je podnio tehni~ki urednik Ja-kovac. Izvijestio je da je dvobroj 7–8 pred tiskanjemdok je suplementum [L “Protuerozijska i vodoza{titnauloga {ume i postupci njezina o~uvanja i unaprje|enja”otisnut i uskoro }e biti distribuiran.Ad 7.

1. Hranislav Jakovac, predsjednik ogranka Zagrebupozorio je na zastoj aktivnosti zapo~etih prije ne-koliko godina, kada je predvi|eno da svaki ogranakpredlo`i zaslu`ne {umare sa svoga podru~ja, kako

bi im se na za njih karakteristi~nim lokalitetima po-digla prigodna spomen obilje`ja. Tu aktivnost sva-kako je potrebno nastaviti, u ~emu ga je podr`ao iakademik Mati}.

2. Stjepan Bla`i~evi}, predsjednik ogranka Po`egapredlo`io je da sjednice Upravnog odbora H[D-apovremeno odr`imo na terenu po ograncima. Vlat-ko Petrovi}, predsjednik ogranka Sisak predlo`io jeda idu}u sjednicu Upravnog odbora H[D-a odr`i-mo na podru~ju U[P Sisak {to je prihva}eno.

3. Upravni odbor H[D-a podr`ava sve inicijative iaktivnosti ogranaka, posebice u svezi me|unarodnesuradnje, no uz preporuku da, kada su ogranci do-ma}ini gostima iz inozemstva, koji su zna~ajnipredstavnici {umarstva doti~ne dr`ave, treba svaka-ko uklju~iti i sredi{njicu H[D-a.

Zapisnik sastavio: Tajnik H[D-a Predsjednik H[D-a

Damir Dela~, dipl. ing. {um. v. r. mr. sc. Petar Jurjevi}, v. r.

[umarnik Aleksandar Ve r n a k ,prvi (privremeni) upravitelj Upravenovoosnovanog Nacionalnog parkaRisnjak i dugogodi{nji upravitelj[umarije Crni Lug (Gorski kotar)preminuo je 25. svibnja 2006. uOpatiji nakon kratke i te{ke bolestiu 85. godini `ivota. Pokopan je nagradskom groblju u rodnom Sisku.Vijest o smrti {umarnika Vernaka,popularnog Lambe, iako o~ekivanazbog uznapredovale bolesti, brzo sepro{irila Hrvatskim primorjem,Gorskim kotarom i njegovom Bani-jom, rastu`iv{i sve one koji su gasusretali, dru`ili se s njim ili su gasamo poznavali. Svojom dru`elju-bivo{}u i prisno{}u osvojio je mno-ge kolege i prijatelje.

Ro|en je 15. listopada 1921. uSisku, od oca Karla, priv. slu`beni-ka i majke Romane ro|. [inti}, do-ma}ice. ^etiri razreda osnovne{kole, kao i osam razreda realnegimnazije, zavr{io je u rodnom gra-du, maturirav{i pred sam po~etakDrugog svjetskog rata 1940. g. Jo{kao dje~arac, igraju}i se sa svojimvr{njacima u {umarcima tik do uto-ka Kupe u Savu, zavolio je prirodui njen biljni i `ivotinjski svijet,opredijeliv{i se jo{ kao gimnazija-lac za studij {umarstva. Upisao gaje u jesen iste godine na Poljopri-vredno-{umarskom fakultetu u Za-grebu, boje}i se da ga zbog ratnihneda}a mo`da nikad ne}e uspjetiokon~ati. Sa~uvav{i `ivu glavu ap-solvirao je 1948./49. g., a diplomi-rao na [umsko-gospodarskom odje-lu 7. kolovoza 1951.

Uz preporuku nedavno premi-nulog uglednog mu sugra|anina istarijeg kolege Franje Kneb1a,

dipl. ing. {um., prvo radno mjestodobiva kao vje`benik u Ministar-stvu {umarstva. Iste godine, 1. stu-denog 1951. biva raspore|en u[umsko gospodarstvo “Vi{evica”Rijeka za upravitelja [umarije CrniLug, na kojem }e radnom mjestu,usprkos brojnim reorganizacijamau {umarstvu, ostati u kontinuitetupunih ~etvrt stolje}a (1951–1975).Iako je do Vernakovog dolaska uCrni Lug u Gorskom kotaru krozprethodne tri godine (1948–1950)bilo ve} posje~eno preko milijun ipol m3 drvne mase (“tako brutalne ivelike sje~e bile su pravi {ok za go-ranske {ume”, Klepac 1997), sje~i-vi zahvati bili su i dalje visoki. Za-hvaljuju}i nagomilanoj drvnoj zali-hi biv{eg {umoposjednika Vlaste-linstva Thurn-Taxixa, [umarija Cr-ni Lug tih je godina sjekla godi{njepreko 35.000 m3 jele i bukve, narazvedenom i zamr{enom reljefuukupne povr{ine 5.770 ha, prote-`u}i se od izvori{nog dijela Kupe(280 mnm) do najvi{ih visova Veli-

kog Tomca, Risnika i Tisovca iznad1000 mnm. Bez potrebne mehani-zacije i nedovoljne otvorenosti {u-ma, u vrijeme kad jo{ nisu bile uuporabi motorne pile lan~anice,prete`ito s doma}om radnom sna-gom, kad se vu~a od panja do po-mo}nog stovari{ta obavljala konj-skom zapregom ({umarija je tadakoristila 20 pari konja!), zadatkenije bilo lako ostvariti. Odrediv{iprioritete i usredoto~iv{i se na iz-gradnju {umskih prometnica, [u-marija je ve} 1960. g. imala otvore-nost {uma od 12 km na 1000 ha, a10 godina kasnije ta se brojka po-ve}ala na 20 km na 1000 ha. Rado-vima na iskori{tavanju {uma valjapridodati one na za{titi (pojava su-{enja jele, sanacija vjetroizvala),njezi, uzgoju i rekonstrukciji sasto-jina, odr`avanju {umskih prometni-ca, lovstvu.

Pi{u}i ovaj in memoriam valjase prisjetiti i ne malog doprinosapokojnika vezanog uz budu}i NPRisnjak. Iako su fitocenolo{ka is-tra`ivanja i kartiranja vegetacijeRisnjaka po~ela tri godine prije po-kojnikova dolaska u Crni Lug iiako je bilo za o~ekivati da }e pro-gla{enje parka imati za posljedicuosjetno smanjenje povr{ine gospo-darenih {uma “njegove” {umarije,on je od prvog dana bio naklonjenideji prof. Horvata da u`i risnja~kimasiv dobije status nacionalnogparka. Njegova se privr`enost tojideji u prvo vrijeme ogledala u to-me {to je mladim istra`iva~ima biood pomo}i pri prebacivanja njih sa-mih i njihove opreme do novih”baznih logora”, izradi presjekamodelnih stabala jele za analizu

475

IN MEMORIAM

ALEKSANDAR VERNAK, dipl. ing. {um.(1921 – 2006)

prirasta, pa sve do nabavke famoz-nih “R[ kartica” za nasu{nu prehra-nu. Kao mladi tek pristigli {umar-ski stru~njak Vernak je u svojstvupredstavnika [G “Vi{evica” Rijekabio sudionikom zna~ajnog skupa 6.listopada 1952. u Crnom Lugu, ve-zanog uz “razrje{enja izvjesnihotvorenih pitanja u vezi s progla{e-njem masiva Risnjaka nacionalnimparkom”. O va`nosti skupa govoripodatak da su na njemu, uz pred-stavnike doma}ina, bili brojniugledni {umarski stru~njaci i znan-stvenici. Tako je Upravu za {umar-stvo Privrednog savjeta VladeNRH zastupao Ivan Smilaj, Kon-zervatorski zavod Josip Rado{evi}i Stjepan Bertovi}, Hrvatsko priro-doslovno dru{tvo Ivo Pevalek i IvoHorvat i dr. Uz definitivno utvr|i-vanje granice parka, modeliranjeza{tite faune u budu}em za{ti}e-nom objektu prirode i dr., Vernak jespremno odstupio tri prostorije pri-zemlja stare Thurn-Taxisove zgra-de u Bjeloj Vodici za potrebe budu-}e uprave parka, provev{i potrebnukorekciju plana sje~e za doti~nugodinu, kako bi se {to vi{e po{te-

djele {ume koje }e uskoro u}i u sas-tav NP-a. Dodajmo tomu da }eupravitelj [umarije Crni Lug dese-tak godina kasnije za potrebe parkapodi}i novu monta`nu zgradu udvori{tu {umarije, da bi danom pro-gla{enja Risnjaka nacionalnim par-kom (15. rujna 1953) bio imenovanprvim privremenim upraviteljemNPRisnjak.

Posebno podru~je aktivnosti ko-lege Vernaka bilo je lovstvo, to~ni-je lovni turizam. Gospodare}i dije-lom dr`avno-uzgojnog lovi{ta Ris-njak, u kojemu je brigom oko za{ti-te divlja~i uspio podi}i fond srne}ei jelenske divlja~i te medvjeda dozavidne razine, iz godine u godinuraste broj inozemnih lovaca turista,ostvaruju}i tako ne mala deviznasredstva. U svrhu {to komfornijegsmje{taja doma}ih i stranih lovaca(prvi gosti na medvjeda bili su mupedesetih godina pro{log stolje}anajvi{i tada{nji dr`avni i partijskidu`nosnici Milovan \ilas i EdvardKardelj), najprije na Pjetli}evomvrhu, a zatim u Suhoj Rje~ini gradimoderne lova~ke ku}e. Uz vi{e ka-pitalnih grla medvjeda, mahom u

kategoriji visoke zlatne medalje,1962. g. u lovi{tu [umarije CrniLug ste~en je jelen, ~ije je rogovljena izlo`bi u Torinu 1971. g. ocije-njeno s preko 200 CIC t., a to jekroz dugi niz godina bio prvakGorskog kotara. Osobno je bio pa-sionirani lovac na “crnu” divlja~.

Spoznav{i da }e nakon tolikogodina rada u [umariji Crni Lugdelni~kog [umskog gospodarstvamorati napustiti radno mjesto upra-vitelja, 1975. g. napu{ta {umarskuoperativu dobiv{i zaposlenje u Po-slovnom udru`enju {umarstva i drv-ne industrije “Drvo” Rijeka na po-slovima prodaje. Dvanaest godinakasnije 1987. s tog je radnog mjestaoti{ao u zaslu`enu mirovinu. Osta-tak `ivota, gotovo punih 20 godina,umirovljeni~ke dane provodio je uOpatiji u krugu svoje supruge Zden-ke, prijatelja i kolega.

Hvala na svemu dobrom {to siu~inio za `ivota. Ostaje{ nam u ne-zaboravnim sje}anjima.

Zvonimir Pelcer, Alojzije Frkovi}

476

UPUTE AUTORIMA[umarski list objavljuje znanstvene ~lanke iz

podru~ja {umarstva, primarne prerade drva, za{titeprirode, lovstva, ekologije, prikaze stru~nih preda-vanja, savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikazeiz doma}e i strane stru~ne literature, te va`nije spo-znaje iz drugih podru~ja koje su va`ne za razvoj iunapre|enje {umarstva. Objavljuje nadalje i ono {tose odnosi na stru~na zbivanja u nas i u svijetu, podat-ke i crtice iz pro{losti {umarstva, prerade i uporabedrva, te radove Hrvatskoga {umarskoga dru{tva.

^lanci kao i svi drugi oblici radova koji se do-stavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisanijasno i sa`eto na hrvatskom jeziku. Znanstveni istru~ni ~lanci u prilogu trebaju imati sadr`aj(sa`etak) na engleskom ili njema~kom jeziku (izposebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatkei zaklju~ke razmatranja. Sa`etak na stranom jezikutreba biti napisan najmanje na 2 stranice s prore-dom na papiru formata A4.

Molimo autore da se pridr`avaju sljede}eg:– Prije uvoda treba napisati kratki sa`etak o temi~lanka, svrsi i va`nijim rezultatima, najvi{e do 1/2stranice napisane s proredom na papiru formata A4.– U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisa-ti ono {to se opisuje (istra`uje), a u zaklju~ku ono{to omogu}uju dobiveni rezultati uz op}e prih-va}ene spoznaje iz odre|enog podru~ja {umarskestruke i prakse.– Opseg teksta mo`e iznositi najvi{e 10 tiskanihstranica [umarskoga lista, zajedno s prilozima(tablice, crte`i, slike...), {to zna~i do 16 stranica sproredom na papiru A4. Samo u iznimnim slu~a-jevima Ure|iva~ki odbor ~asopisa mo`e prihvatitiradove ne{to ve}eg opsega, ako sadr`aj i kvalitetatu opse`nost opravdavaju.– Naslov ~lanka (djela) treba biti kratak i jasno izra-`avati sadr`aj rada. Ako je ~lanak ve} tiskan ili seradi o prijevodu, treba u bilje{ci na dnu stranice (fus-note) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.– Naslove, podnaslove u ~lanku, sa`etak (s uvo-dom, metodolo{kim napomenama, raspravom,rezultatima istra`ivanja i zaklju~cima), opise sli-ka i tablica, treba napisati i na engleskom ili nje-ma~kom jeziku.– Fusnote glavnog naslova ozna~avaju se zvjezdi-com, dok se fusnote u tekstu ozna~avaju redoslje-dom arapskim brojevima, a navode se na dnu strani-ce gdje se spominju. Fusnote u tablicama ozna~ujuse malim slovima i navode se odmah iza tablica.– Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizi-kalnih veli~ina, dok manje poznate fizikalne veli~i-ne treba posebno objasniti u jednad`bama i sl.

– Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da bu-du razumljivi bez ~itanja teksta i obilje`iti ih broje-vima kako slijede.– Sve slike (crte`e i fotografije) treba prilo`itiodvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike,ime autora i skra}eni naslov ~lanka. Slike trebaju upravilu biti u omjeru 2:1.– Crte`e i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst ibrojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznakefizikalnih veli~ina kosim. Fotokopije trebaju bitijasne i kontrastne.– Po`eljno je navesti u ~emu se sastoji originalnost~lanka i zbog kategorizacije po me|unarodnim kri-terijima.– Obvezno treba abecednim redom navesti literatu-ru na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer na-vodimo:1. K l e p a c , D. 1965: Ure|ivanje {uma, [umarski

fakultet, Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb.2. P r p i } , B., N. Kom l e n o v i } , Z. S e l e t k o -

v i } 1988: Propadanje {uma u Hrvatskoj,[umarski list 112, (5–6): 195–215, Zagreb.

– Pored punog imena i prezimena autora trebanavesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,mr., dipl. ing. ...).– Tekst ~lanka treba (osim izuzetno), pripremitis pomo}u nekog od tzv. wordprocesora na osob-nom ra~unalu sukladnom s IBM, te tako ure|e-ni rukopis predati na disketi 3.5”.– Potpuno zavr{ene i kompletne ~lanke (disketu,tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredni{tva.Autori su odgovorni za to~nost prijevoda na stranijezik.– Primljeni rad Uredni{tvo dostavlja recenzentu od-govaraju}eg podru~ja na mi{ljenje u zemlji, a zaznanstvene ~lanke i recenzentima u inozemstvu.– Autori koji `ele separate – posebne pretiske svo-jih ~lanaka mogu naru~iti istodobno sa slanjem ru-kopisa. Separati se posebno napla}uju, a tro{ak sene mo`e odbiti od autorskog honorara. Najmanje semo`e naru~iti 20 separata.– Objavljeni radovi se pla}aju, stoga autor uzrukopis treba dostaviti svoj broj `iro-ra~una, JMBG, adresu i op}inu stanovanja.

Uredni{tvo [UMARSKOGA LISTAZagreb, Trg Ma`urani}a 11Telefon: 48 28 477, 48 28 359Telefax: 48 28 477

E-mail: hsd@post.t-com.hrili hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.htnet.hr

WEB stranica: www.sumari.hr

Kraj jeseni doba je kad se odvijaju va`ni dijagnozno-prognozni poslovi iz domene za{tite {uma od {tetnihkukaca. Neki od na{ih najopasnijih defolijatora tada se nalaze u stadijima prikladnim za utvr|ivanje brojnostinjihovih populacija, a kod nekih se uzorkovanjem mo`e i utvrditi postotak parazitiranosti, {to sve zajedno omo-gu}uje prognozu napada za sljede}u vegetacijsku sezonu. Nekako s pojavom prvih jesenjih mrazeva, u {umamase po~inju javljati leptiri mrazovaca, poglavito dvije vrste, koje povremeno ~ine {tete u hrastovim {umama: veli-ki i mali mrazovac (Eranis defoliaria Cl. i Operophthera brumata L.). Ovoga puta donosimo fotografije njihovih`enki, koje brojimo na ljepljivim prstenovima kako bismo utvrdili da li }e biti dostignut kriti~an broj i prijetnjagolobrsta sljede}eg prolje}a. Da podsjetimo, smatramo da prijetnju golobrsta predstavlja jedna `enka na cen-timetar obujma stabla. Zapretci zlatokraja (Euproctis chrysorrhoea L.) i jajna legla gubara (Lymantria dispar L.)tako|er se lako uo~avaju nakon {to {uma ujesen u potpunosti izgubi list.The end of fall is a period, during which, most important diagnostic and prognostic surveys are done within

the field of forest entomology and forest protection. Some of the most harmful defoliators are sampled in this peri-od and their population density is easily assessed. On some of them even the parasitism rates can be ascertained,all of which enables a reliable prognosis for the next season’s damage expectations. With the arrival of the firstOctober frosts starts the swarming period of several winter moth defoliators, particularly two of the most oakdamaging species: Eranis defoliaria Cl. and Operophthera brumata L. This time we are showing the photos of theirfemales which are counted on the sticky bands in order to check their population density. It is considered that thecritical density threshold is reached at the ratio of one female per one tree girth centimeter, meaning that a com-plete defoliation can be expected in the forthcoming spring. Browntail moth’s winter nests and Gypsy moth’s eggmasses are also easily counted once forest gets free of leafage.

IZDAVA^: HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO uz financijsku pomo} Ministarstvaznanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih {uma, d.o.o. Publisher: Croatian Forestry Society – Editeur: Société forestière croate –Herausgeber: Kroatischer Forstverein

Grafi~ka priprema: @UPAN^I] H R d.o.o. – ZagrebTisak: EDOK – Zagreb

Sl. 1. @enka velikog mrazovca (Eranis defoliaria Cl.).Fig. 1 The female of winter moth (Eranis defoliaria Cl.).

Sl. 3. Zapredak zlatokraja (Euproctis chrysorrhoea L.).Fig. 3 Caterpillar nest of the Browntail moth

(Euproctis chrysorrhoea L.).

Sl. 2. @enka malog mrazovca (Operophthera brumata L.).Fig. 2 The female of winter moth (Operophthera brumata L.).

Sl. 4. Skupina gubarevih jajnih legala (Lymantria dispar L.).Fig. 4 The group of Gypsy moth egg masses

(Lymantria dispar L.).(Tekst i fotografije: B. Hra{ovec)