hrvatsko Šumarsko druŠtvo

Download HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

Post on 10-Mar-2016

218 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

preko 165 godina uz umarsku struku

TRANSCRIPT

  • Hrvatsko umarsko drutvo struna je i staleka, neprofitna i nevladina udruga inenjera i tehniara umarstva, drvne tehnologije, kemijske prerade drva i prometa drvnim proizvodima, ali i drugih strunjaka koji djeluju u umarstvu ili svojim djelovanjem znaajno doprinose umarskoj struci.Hrvatsko umarsko drutvo djeluje na cijelom podruju Republike Hrvatske, na svim razinama djelovanja umarske struke, neovisno o bilo kakvim teritorijalnim, vlasnikim, politikim ili kakvim drugim oblicima organiziranja umarske djelatnosti. No ako se radi o umi i umarstvu, odnosno o djelatnostima ili o djelovanjima drugih povezanima sa umom Hrvatsko umarsko drutvo zasigurno ima to rei.Cilj je okupljanje odnosnih strunjaka radi promicanja inenjerskog i tehniarskog poziva, tehnikog razvoja i istraivanja, obrazovanja i stalnog usavravanja, zatite interesa struke i lanstva s tenjom za postizanje optimalnog gospodarskog razvoja, blagostanja, zdravlja, ouvanja okolia i ope kvalitete ivota. On se postie razliitim i mnogobrojnim djelatnostima pojedinih lanova, ogranaka i sredinjice te domaom i meunarodnom suradnjom.

  • Korijeni umarskoga drutva veu se uz umarski odsjek Hrvatsko-slavonskog gospodarskog drutva, koje je u Zagrebu osnovano 1841. godine kao "savez osobah, koje unapriediti ele poljarstvo i umarstvo, gospodarsku obrtnost, zemljo- i prirodoznanstvo". umarski odsjek se 1846. godine osamostaljuje kao Hrvatsko-slavonsko umarsko drutvo to se smatra poetkom rada Hrvatskoga umarskog drutva. Usporedbe radi Prvo umarsko drutvo u srednjoj Europi osnovano je 1839. godine u Njemakoj, u pokrajini Baden Wurtenberg, a u vicarskoj je umarsko drutvo osnovano 1843. godine. U statutima junohrvatskih primorskih a i kontinentalnih gradova ve se u XIII. stoljeu dosta prostora posveivalo zatiti i podizanju uma. umski red Marije Terezije tiskan na hrvatskom jeziku 1796, istovremeno osnivanje umarija u Krasnom, Otarijama i Petrovoj gori, te organizacija umarske slube odreena Naputkom iz 1839, gdje se u etiri generalata postavljaju direktori, a ispod njih u pukovnijama umarnici, samo su neki od razloga da se u Hrvatskoj pojavljuju u inozemstvu (Mariabrunn, Bansk tiavnica) kolovani strunjaci. Meu njima najistaknutiji su Josip Ettinger, Ante Tomi, Franjo porer, Mijo Vrbani i Dragutin Kos. umarsko drutvo svoju aktivnost prije svega temelji na unapreenje hrvatskog umarstva i na podupiranje interesa svojih lanova kroz odravanje predavanja, strunih ekskurzija, izlobi, izrada projekata, ekspertiza, miljenja iz podruja umarstva i lovstva.

  • Uvoenjem zakonodavstva u umarsku struku iniciralo je potrebe za kolovanim strunim kadrom i osnivanje umarskih uilita. Obrazovna umarska djelatnost poinje s davnim i neostvarenim prijedlogom F. porera iz 1843. o osnivanju umarske kole, da bi zalaganje lanova Drutva urodilo plodom 1860. godine osnivanjem Gospodarsko-umarskog uilita u Krievcima.

  • Potreba za tiskanjem strunog asopisa osjeala se netom nakon osnivanja Hrvatsko slavonskog umarskog drutva, pa prvi umarski godinjak pod nazivom Trudovi izlazi 1847., zatim 1851. i 1852. godine. No pisana umarska i domoljubna rije smetala je tuinu, pa taj rad zamire u vrijeme Bachova apsolutizma. Tek 1871. godine poinju nove aktivnosti na pripremi strunog umarskog asopisa, a posebno nakon skuptine Hrvatsko slavonskog umarskog drutva 1876. god., kada se intenzivira rad Drutva. Tako je tijekom 1876. god. pripremljen, a 1. sijenja 1877. god. izaao je iz tiska prvi broj umarskoga lista. Kroz preko 130 godina neprekidnog izlaenja i obavljanja zakonodavnih te strunih i znanstvenih umarskih aktivnosti, u svim povijesnim i politikim razdobljima kroz koje je sve do dananjeg dana prolazila Hrvatska, umarski list je neizbrisiva kronika hrvatskoga umarstva. Od prvoga dvobroja 2008. godine umarski list je uvrten od Thomson Scientific iz Philadephie USA u kategoriju asopisa s najviom znanstvenom kategorijom i indeksiran je i abstraktiran u Science Citation Indeks Expanded (poznat i kao Sci Search) i Journal Citation Reports/Science Edition. Objavljivanjem lanaka u umarskom listu znanstvenici time dobivaju maksimalni broj bodova neophodnih za njihovo napredovanje.

  • Urednici umarskog lista uvijek su mu bili ljudi od struke i pera, kao to su: Vladoj Krkenji, Mijo Vrbani, Fran Kesteranek, Vatroslav Raki, Vilim Dojkovi, Josip Kozarac, Ivan Parta, Antun Kern, Bogoslav Kosovi, Andrija Petrai, Milan Marinovi, Ivo eovi, Aleksandar Ugrenovi, Antun Leakovi, Petar Prpi, Josip Balen, Milan Ani, Zlatko Bunjevevi, Roko Beni, Josip afar, Milan Androi, uro Kneevi, Vjekoslav Cvitovac, Zvonimir Potoi i Branimir Prpi. Kuriozitet je da je profesor Prpi bio urednikom umar-skog lista preko 40 godina.Aktualni urednik je profesor entomo-logije na umarskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu dr. sc. Boris Hraovec.

  • San umara za vlastitim domom poeo se ostvarivati prihvaenjem prijedloga umarnika Maksa Prokia iznesenog na drutvenoj skuptini u Osijeku 1889. godine da si hrvatsko-slavonsko umarsko drutvo u glavnom zemaljskom gradu Zagrebu sagradi vlastiti dom Inicijalna sredstva za izgradnju umarskoga doma sakupljena su prodajom izloaka s Milenijske izlobe u Budimpeti. Gradska skuptina grada Zagreba dodijelila je besplatno gradilite uz obavezu da se u zgradi uredi umarski muzej. Uz vlastita financijska sredstva i ona prikupljena darovnicama, da bi se zatvorila financijska konstrukcija od cca 110 000 forinti, od Brodske imovne opine uzet je zajam od 70 000 forinti. 20. listopada 1898. godi-ne sveano je otvorena zgrada

    umarskoga doma u kojem su smjetene prostorije Hrvatsko-slavonskog umarskog drutva, umarske akademije, umarskog muzeja, te Hrvatskog drutva za gojenje lova i ribarstva.

  • Od tada umarski dom predstavlja ognjite oko kojeg se okuplja cijela Hrvatska umarska struka kao i izvor prihoda koji kroz najam prostora umarsko drutvo ostvaruje za svoje aktivnosti i plae zaposlenika. Osim kancelarija HD-a danas su u zgradi umarskoga doma poslovni prostori Hrvatskih uma d.o.o. i Instituta za meunarodne odnose.U ovom domu djelovala je i umarska akademija, osnovana 1898. etvrta je po redu visokokolska ustanova Sveuilita u Zagrebu ("prislonjena" uz Mudroslovni fakultet). Organizirana je kroz trogodinji, a od 1908.-1919. godine etverogodinji studij. Godine 1919. Akademija prestaje s radom, a osniva se Gospodarski-umarski fakultet sveuilita u Zagrebu koji ovdje djeluje do 1948., kad se seli na sadanju lokaciju.1996. godine Hrvatsko umarsko drutvo na inicijativu tadanjeg predsjednika akademika Slavka Matia osniva Akademiju umarskih znanosti (AZ) u koju se slobodno i dobrovoljno udruuju znanstvenici radi promicanja umarskih znanosti, okupljanja i poticanja suradnje znanstvenika razliitih umarskih i srodnih grana (disciplina), u zajednikom cilju, podupiranju djelatnog i gospodarskog razvitka Hrvatske.Danas u Akademiji djeluje 30 lanova i 20 suradnika.

  • umarsko udruenje je djelovalo u barem pet drava i nekoliko drutvenih sustava, pa nije udno da je tijekom svoga postojanja promijenilo i silne nazive, no uvijek i usprkos svemu ostalo je "umarsko": Odsek za umarstvo Drutva gospodarskoga za Hervatsku i Slavoniu, od 1846. do 1851. Drutvo umarsko za Hrvatsku i Slavoniu, od 1851 do 1876. Hrvatsko - slavonsko umarsko drutvo, od 1876. do 1919. Hrvatsko umarsko drutvo, od 1919. do 1921. Jugoslavensko umarsko udruenje, od 1922. do 1939. Hrvatsko umarsko drutvo, od 1939. do 1945. umarska sekcija ininjera i tehniara FNRJ, 1945. do 1946. umarska sekcija Drutva ininjera i tehniara Hrvatske, od 1947. do 1948. Sekcija umarstva i drvne industrije Drutva ininjera i tehniara, 1949. do 1950. umarsko drutvo NR Hrvatske, od 1950. do 1960. Savez umarskih drutava NR Hrvatske, od 1961. do 1965. Savez ininjera i tehniara umarstva i drvne industrije Hrvatske, od 1966. do 1990. Hrvatsko umarsko drutvo, od 1991. nadalje

  • umarsko drutvo vodi Upravni odbor, no u osobi predsjed-nika ponajee se preslikava i znaaj koji samo Drutvo ima u svom okruju. Stoga su se na ovoj poziciji izredali najprije doajeni naeg umarstva, koji su pokrenuli hrvatsko umarstvo, a potom i osnovali Hrvatsko-slavonsko umarsko drutvo 1876. Slijedili su potom plemenitai umovlasnici i veleposjednici, umarski dunosnici na raznim razinama dravne vlasti, a ponekad i smjerni inovnici. No najee su predsjednikom ipak bili ugledni profesori umarskog fakulteta i svakako uvaeni umari. Aktualni, 38. predsjednik Hrvat-skoga umarskoga drutva je mr. sc. Petar Jurjevi, ugledni umarski strunjak praktiar, danas umirovljenik.

  • Danas je HD, prema Zakonu o udrugama od 1997. god., organizirano kao jedinstvena udruga pravna osoba, s preko 3000 lanova, ulanjenih u 19 ogranaka (Bjelovar, Buzet, Delnice, Gospi, Karlovac, Koprivnica, Naice, Nova Gradika, Ogulin, Osijek, Poega, Senj, Sisak, Sl. Brod, Split, Varadin, Vinkovci, Virovitica, Zagreb), koji samostalno radno i financijski djeluju. Tijela HD-a su Skuptina, Nadzorni odbor od 3 lana, Upravni odbor ine predsjednici svih ogranaka i predsjednici sekcija, predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja umarstva i vodnoga gospodarstva, predstavnici umarskog i Drvnotehnolokog odjela umarskog fakulteta, predstavnik Akademije umarskih znanosti, predstavnik umarskog instituta i jo jedan priznati strunjak iz prakse, te predsjednik HD-a i UO. Predsjednik volonterski obavlja svoju funkciju, a u HD-u su profesionalno zaposleni tajnik, voditelj financija, administrator i istaica. HD djeluju i kroz sekcije:

    Pro Silva Croatia kao lan

Recommended

View more >