hrvatsko [umarsko dru[tvo · 2008. 12. 17. · [umarska fitocenologija urednici znanstvenih grana:...

7-8GODINA CXXX

Zagreb

2006

[UMARSKI LISTHRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO

UDC 630*ISSN

0373–1332CODENSULIAB

UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332CODEN SULIAB

[ U M A R S K I L I S TZnanstveno-stru~no i stale{ko glasilo Hrvatskoga {umarskog dru{tva

Journal of the Forestry Society of Croatia – Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins – Revue de la Société forestière croateUre|iva~ki savjet:

1. Dalibor Bakran, dipl. ing.2. Davor Beljan, dipl. ing.3. Dr. sc. Miroslav Benko4. Stjepan Blaì~evi}, dipl. ing.5. Mr. sc. Miroslav Brnica6. Davor Butorac, dipl. ing.7. Mr. sc. Zoran \ur|evi}8. Dr. sc. Ivica Grbac9. Dubravko Hodak, dipl. ing.

10. Hranislav Jakovac, dipl. ing.11. Mr. sc. Petar Jurjevi}

predsjednik12. êdomir Kri`mani}, dipl. ing.13. Mr. sc. Josip Malnar14. Dr. sc. Josip Margaleti}15. Ivan Matasin, dipl. ing.16. Akademik Slavko Mati}17. Vlatko Petrovi}, dipl. ing.

18. Dragomir Pfeifer, dipl. ing.19. Prof. dr. sc. Branimir Prpi}20. Emilija Seidl, dipl. ing.21. Krunoslav Szabo, dipl. ing.22. Draèn [trkovi}, dipl. ing.23. Branko Trifunovi}, dipl. ing.24. Oliver Vlaini}, dipl. ing.25. Zdravko Vukeli}, dipl. ing.

^lanovi Ure|iva~kog odbora iz inozemstvaProf. dr. sc. Vladimir Beus, Bosna i HercegovinaProf. dr. sc. Vjekoslav Glava~, Njema~kaProf. dr. sc. Emil Klimo, ê{kaDoc. dr. sc. Bo{tjan Ko{ir, Slovenija

Dr. sc. Konrad Pintari}, prof. em., Bosna i HercegovinaProf. dr. sc. Milan Saniga, Slova~kaDr. sc. Martin Schneider-Jacoby, Njema~kaProf. dr. sc. Iztok Winkler, Slovenija

Glavni i odgovorni urednik – prof. dr. sc. Branimir Prpi}Tehni~ki urednik – Hranislav Jakovac, dipl. ing. {um.Lektor – Dijana Sekuli}-Blaìna

Znanstveni ~lanci podlijeù me|unarodnoj recenziji.Recenzenti su doktori {umarskih znanosti u Hrvatskoj, Slo-va~koj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredni{tva.âsopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.

Na osnovi mi{ljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »[umarski list« smatra se znanstvenim ~asopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (~lanak 57. g.)

1. [umski ekosustaviProf. dr. sc. Joso Vukeli}, urednik podru~ja[umarska fitocenologijaUrednici znanstvenih grana:Izv. prof. dr. sc. Jozo Franji}, {umarska botanika, fiziologija i ishrana {umskoga drve}aDoc. dr. sc. Marilena Idòjti}, dendrologijaDr. sc. Joso Gra~an, genetika i oplemenjivanje {umskoga drve}aIzv. prof. dr. sc. Marijan Grube{i}, lovstvo2.Uzgajanje {uma i hortikulturaAkademik Slavko Mati}, urednik podru~jaSilvikulturaUrednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc. Zvonko Seletkovi}, ekologija i biologija {uma,bioklimatologijaDr. sc. Stevo Orli}, {umske kultureDr. sc. Vlado Topi}, melioracije kr{a, {ume na kr{uDoc. dr. sc. IgorAni}, uzgajanje prirodnih {uma, urbane {umeDoc. dr. sc. Ivica Tikvi}, mikoriza i alelopatijaDoc. dr. sc. Milan Or{ani}, sjemenarstvo i rasadni~arstvo,Doc. dr. sc. @eljko [panjol, za{ti}eni objekti prirode, hortikulturaProf. em. dr. sc. Branimir Prpi}, ekologija i njega krajolika,op}ekorisne funkcije {uma3. Iskori{tavanje {umaProf. dr. sc. Ante Krpan, urednik podru~jaIskori{tavanje {umaUrednici znanstvenih grana:Doc. dr. sc. Dragutin Pi~man, {umske prometnice

Izv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mehanizacija u {umarstvuProf. em. dr. sc. Marijan Bre`njak, pilanska prerada drvaDoc. dr. sc. Slavko Govor~in, nauka o drvu, tehnologija drva 4. Za{tita {uma Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik podru~jaFitoterapeutska sredstva za{tite {umaUrednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc. Milan Glava{, {umarska fitopatologija,integralna za{tita {umaIzv. prof. dr. sc. Boris Hra{ovec, {umarska entomologijaDoc. dr., sc. Stjepan Margaleti}, za{tita od sisavaca (mammalia) Mr. sc. Petar Jurjevi}, {umski poàri 5. Izmjera i kartiranje {umaIzv. prof. dr. sc. Renata Pernar, urednik podru~jaDaljinska istraìvanja i GIS u {umarstvu Urednici znanstvenih grana:Doc. dr. sc. Mario Boì}, izmjera {uma Dr. sc. Vlado Ku{an, izmjera terena s kartografijomDoc. dr. sc. Anamarija Jazbec, biometrika u {umarstvu6.Ure|ivanje {uma i {umarska politikaIzv. prof. dr. sc. Juro âvlovi}, urednik podru~jaUre|ivanje {uma Urednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc. Rudolf Sabadi, marketing u {umarstvuDoc. dr. sc. Stjepan Posavec, {umarska ekonomikaIzv. prof. dr. sc. Ivan Martini}, organizacija u {umarstrvuBranko Me{tri}, dipl. ing. {um. informatika u {umarstvuHranislav Jakovac, dipl. ing. {um. stale{ke vijesti, bibliografija, {umarsko zakonodavstvo, povijest {umarstva

Uredni~ki odbor po znastveno-stru~nim podru~jima

SADR@AJ – CONTENTSIZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 165 (001)B a l l i a n , D.:Kontrola podrijetla Pan~i}eve omorike (Picea omorika /Pan~./ Purk.)

iz plantaè kod Kaknja pomo}u izoenzimskih biljegaControlling the Serbian Spruce Origin (Picea Omorika /Pan~./ Purk.) at the Kakanj Plantation with Isoenzyme Markers 295

UDK 630* 164 + 233 (001)K r eme r , D.:Morfolo{ke razlike izme|u ameri~koga bijelog jasena (Fraxinus americana L.)

i pensilvanskoga jasena (F. pennsylvanicaMarshall) une{enog u HrvatskuMorphological Differences Between White Ash (Fraxinus americana L.) and Green Ash (F. pennsylvanicaMarshall) Introduced in Croatia 305

UDK 630* 321 + 325 (001)P r k a , M.: Zna~ajke dozna~enih bukovih stabala po vrsti sijeka u sje~inama

Bjelovarske Bilogore i utjecaj na strukturu sortimenataFeatures of Assigned Beech Trees According to the Type of Felling in the Felling Areas of Bjelovarska Bilogora and their Influence on the Assortment Structure 319

PREGLEDNI ^LANCI – REVIEWSUDK 630* 521 + 522 + 531Ze l i } , J.: Raste li drve}e u {umi po pravilima zlatnog reza i Fibonaccijevog niza?

Do Trees in a Forest Grow by the Rules of the Golden Section and the Fibonacci Series? 331STRU^NI ^LANCI – PROFESSIONAL PAPERSUDK 630* 272Ro s a v e c , R.: Park-{uma “Komr~ar” na otoku Rabu – stanje i valorizacija

Park-Forest “Komr~ar” on the Island of Rab – Condition and Valorization 345UDK 630* 151[ e g r t , V., E. Men|u { i } , G. Ho r v a t o v i } , M. G r u b e { i } , K. K r a p i n e c :

Ozljeda ptica grabljivica – podaci za 2005. godinuInjuries of Predator Birds – Data for 2005 353

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA:Pu l j a k , S.: Neke dvojbe i zablude oko kamionskih skupova 357ZA[TITA PRIRODE:A r a ~ , K.: Mrka crvenrepka (Phoenicurus ochruros S. G. Gmelin) 360K r a n j ~ e v, R.: • Na{i sunovrati 360

• Regensbur{ka tila 362• Bijela planinska sasa (Pulsatilla alpina /L./ Delarb.) 363• Prizidnice na otoku îovu 363

Ce r o v e ~ k i , Z.: Alpska paprat (Athyrium distentifolium Tausch) 364IZ POVIJESTI [UMARSTVA:Vuk e l i } , J.: Iskustva i preporuke nakon godinu dana [umarskoga muzeja u Krasnu 365Skok o , M.: Prilog ìvotopisu Ivana Grigorijevi~a Jakovljeva 366IZLO@BE:F r k o v i } , A.: Izlo`ba hrvatskog lovstva – u slu`bi prirode, Zagreb 2006. 370Uredni{tvo: Europski dani biomase regija, budu}nost s prirodom 376KNJIGE I ÂSOPISI:G r o s p i } , F.: L’Italia forestale e montana 377Ragu ` , D.: Frkovi} A.: Priru~nik za ocjenjivane lova~kih trofeja 379OBLJETNICE:S k o k o , M.: Proslava 55. obljetnice mature generacije 1950/51. [umarske {kole Karlovac 381IN MEMORIAMGr a ~ a n , J.: Franc Mrva, (1929–2006) 383Napomena: Uredni{tvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

KONTROLA PODRIJETLA PANÎ]EVE OMORIKE (Picea omorika /Pan~./ Purk.) IZ PLANTA@E KOD KAKNJA POMO]U IZOENZIMSKIH BILJEGACONTROLLING THE SERBIAN SPRUCE ORIGIN (Picea Omorika /Pan~./ Purk.)

AT THE KAKANJ PLANTATION WITH ISOENZYME MARKERSDalibor BALLIAN1

SA@ETAK: U ovom se istraìvanju uporabom molekularnogeneti~kih bi-ljega i njihovom identifikacijom poku{alo odrediti podrijetlo Pan~i}eve omo-rike iz plantaè s podru~ja Kaknja, ~ija je veli~ina 8,2 ha. Uporabili su se izo-enzimski biljezi, koji su kori{teni ranije u istraìvanju geneti~ke varijabilnostiPan~i}eve omorike (Ballian i sur. 2006). U ovom istraìvanju kao i onom ra-nije, uporabilo se 12 enzimskih sustava s ukupno 16 genlokusa.

Rezultati do kojih se do{lo pokazuju da podrijetlo plantaè ne moèmo pri-pisati ni jednoj od identificiranih populacija Pan~i}eve omorike u Bosni iHercegovini. Osnovni razlog leì u tome {to smo u plantaì dobili alele koji suregistrirani u vi{e populacija omorike, dok je jedan od registriranih alela nijeuop}e registriran u prirodnim populacijama, ve}, vrlo vjerojatno, vodi podri-jetlo iz neke od neistraènih populacija ili iz manje skupine stabala.

Ponu|eni model identifikacije sa 12 enzimskih sustava, odnosno 16 genlo-kusa mogao bi se u budu}nosti pokazati prihvatljivim, jer su po~etna istraì-vanja pokazala jako dobar rezultat.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : Picea omorika, izoenzimi, plantaà, identifikacija.

IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 165 (001)

[umarski list br. 7–8, CXXX (2006), 295-304

295

1. UVOD – IntroductionPan~i}eva omorika (Picea omorika /Pan~./ Purk.) u

prirodi ima malo i disjunktno podru~je rasprostiranja uisto~noj Bosni, u podru~ju srednjeg toka rijeke Drine(slika. 1). Ra{irena je preteìto na te{ko dostupnim ka-menitim padinama, izme|u 800 i 1550 m nadmorske vi-sine. U Bosni i Hercegovini raste na 13 ve}ih ili manjihlokaliteta. Najpoznatiji su lokaliteti na isto~nim padina-ma Zelengore, na planini Viogor kod âjni~a, vi{egrad-skom, srebreni~kom te mili}kom podru~ju, kao i na pla-nini Sjeme~ (F u k a r e k , 1951, 1957, 1974). U Srbiji ra-ste na vi{e manjih lokaliteta, kao i skupinama stabala naplanini Tari, te na jednom izoliranom lokalitetu u doliniMile{evske rijeke (To { i } , 1983).Omorika se razmnoàva generativno, pomo}u sit-

nog sjemena relativno slabe klijavosti (K r s t i } , 1950).Za{ti}ena je zakonom jo{ od 1964. godine, pa zbog

svoje malobrojnosti zakonodavac dozvoljava sakup-ljanje sjemena za reprodukciju iz svih populacija bezograni~enja, bez obzira na to jesu li podesne kao sje-menski objekti ili nisu. Sama je ta ~injenica doprinijelada se za mnoge plantaè koje su podignute {irom Euro-pe ne zna njihovo podrijetlo. Stoga su ve}inom mije{a-nog podrijetla. Ipak, u ve}ini slu~ajeva sjeme se sakup-ljalo na podru~ju Vi{egrada, gdje postoji samo pet vrlozna~ajnih populacija na oko 64 ha (B a l l i a n i sur.,2004) i vi{e manjih skupina stabala. Sakupljeno sjemeiz tog podru~ja uvijek se deklariralo samo kao “prove-nijencija Vi{egrad”, {to prema provedenim istraìva-njima nije bilo ispravno.Pan~i}eva omorika predstavlja vrlo vrijedan terci-

jarni relikt, odnosno makrofosil me|u vrstama smrekâ.Na temelju paleontolo{kih istraìvanja koja su obav-ljena {irom Europe, posebno u oligocenskim sedimen-tima u Alsasu (Lakowitz prema Bu r s c h e l u , 1965)prona|eni su brojni fosilni ostaci omorike, {to potvr-1 Dalibor Ballian, [umarski fakultet u Sarajevu, Zagreba~ka 20, 71000 Sarajevo, BiH.

D. Ballian: KONTROLA PODRIJETLA PANÎ]EVE OMORIKE (Picea omorika /Pan~./ Purk.) ... [umarski list br. 7–8, CXXX (2006), 295-304

296

|uje njezinu {iroku rasprostranjenost u tom razdoblju.U sedimentima kasnog tercijara i ranog pleistocena navi{e mjesta u Njema~koj tako|er su na|eni fosilni ostaci(Weber prema Bu r s c h e l u , 1965, Ma i u i sur., 1963),kao i u sredi{njoj Rusiji (Glinka prema Bu r s c h e l u ,1965). Prema istraìvanjima R a v a z z i a (2002) na|e-no je mnogo ostataka pretka Pan~i}eve omorike pozna-tog kao Picea omoricoidesWeber, i to na mnogim mje-stima u Europi, bilo da je rije~ o fosilnoj peludi, ~e{eri-ma, bilo o nekom drugom dijelu stabla.Velike klimatske promjene, posebno globalno zato-

pljenje, kao i mnoge promjene koje su nastale antropo-

Slika 1. Rasprostiranje pan~i}eve omorike u Bosni i HercegoviniFigure 1 Distribution of Serbian Spruce in Bosnia

and Herzegovina

genim djelovanjima u zadnjih 50 godina, podizanje hi-droelektrana na rijeci Drini, s velikim akumulacijskimjezerima, dovele su do zna~ajnih promjena u okoli{uPan~i}eve omorike. Te novonastale promjene nikakone pogoduju omorici, pa te male geografski udaljene irijetke prirodne populacije predstavljaju posebne ge-neti~ke specifikume u laganom nestajanju. Uz te pro-mjene, prakti~no u svim prirodnim populacijama omo-rike u ve}oj ili manjoj mjeri ugroèn je njezin opstanaki djelovanjem prirodnih procesa sukcesije vegetacij-skih formacija. Tako se smanjuju povr{ine koje pogo-duju njezinom rastu i razvoju, te posebno prirodnojobnovi. Najve}i problem kod sukcesije predstavlja pri-dolaènje agresivne bukve (Fagus sylvatica L.), smre-ke (Picea abies Karst.), crnog bora (Pinus nigraArn.),obi~nog bora (Pinus sylvestris L.), kao i nekih drugihvrsta lista~a koje potiskuju}i omoriku onemogu}ujunjezinu prirodnu obnovu, te joj u kona~nici prijete pot-punim nestankom.Trenutno jedina mogu}nost za{tite ove vrijedne en-

demi~ne vrste, u izmijenjenoj ekolo{koj situaciji, leìu primjeni najsuvremenijih metoda molekularno-gene-ti~kog identificiranja populacija, te na temelju dobive-

nih rezultata u hitnom formiranju arhiva in situ i exsitu. U tom slu~aju bi i podignute plantaè {irom Euro-pe mogle posluìti za njezino konzerviranje ex situ, ato ponajprije ovisi o stupnju poznavanja njezinoga ge-neti~kog diverziteta.Kako se radi o vrlo rijetkoj vrsti, vrlo malog i ispre-

kidanog podru~ja prirodnog rasprostiranja, sigurno je iprisutnost geneti~kog drifta koji ostavlja zna~ajni tragna ovim populacijama, a o tome se detaljno govori uradu Ku i t t i n e n i sur. (1991). Prema istraìvanjuL a ngn e r a (1959) Pan~i}evu omoriku karakterizira ipojava samooplodnje, te, prema njemu, ne postoje raz-like u vitalnosti sjemena nastalog samooplodnjom istranom oplodnjom, ali se kod mladih biljaka javljadepresija u rastu. Kasnijim se istraìvanjem koje jeproveo G e bu r e k (1986) pojavila neo~ekivano visokarazina inbriding depresije, a istraìvanje je proveo na24-godi{nje potomstvo Pan~i}eve omorike, te je to po-vezao istraìvanjima L a n gn e r a (1959). Tako, premaistraìvanja Ku i t t i n e n a i sur. (1991) pojava depre-sije u rastu mogla bi posluìti za obja{njenje varijabil-nosti Pan~i}eve omorike. Ipak su Ku i t t i n e n i S a -v o l a i n e n (1992) u svome istraìvanju do{li do rezul-tata da kod Pan~i}eve omorike imamo kombiniranuvisoku vrijednosti stranooplodnje i samooplodnje, {to jespecifikum me|u ~etinja~ama, a pojavu rane inbridingdepresije u rastu sama Pan~i}eva omorika eliminira.S a v o l a i n e n i sur. (1991) ukazuju na pojavu relativnovelike letalnosti embriona kod omorike, {to je jedan odmehanizama eliminacije embriona (jedinki) nastalih sa-mooplodnjom i eventualnog kriànja u vrlo bliskomsrodstvu. Sva ova saznanja mogu nam uveliko olak{atiposao kod identifikacije populacija, ili odre|ivanja po-drijetla ranije podignutih plantaà.Cilj ovoga rada je odre|ivanje mogu}eg podrijetla

plantaè Pan~i}eve omorike s podru~ja Kaknja (veli~i-ne 8,2 ha) molekularno geneti~kom metodom identi-fikacije, odnosno uporabom izoenzimskih biljega. Zaidentifikaciju su uporabljeni ranije kori{teni izoenzim-ski sustavi za geneti~ku identifikaciju Pan~i}eve omo-rike (B a l l i a n i sur., 2006).Na temelju dobivenih rezultata iz ovog istraìvanja

trebalo bi izvr{iti i identifikaciju drugih plantaà Pan-~i}eve omorike {irom Europe, {to bi moglo pomo}i unjezinu o~uvanju, jer bi na taj na~in identificiraneplantaè mogle dobiti status geneti~kih arhiva ex situ.Kod provo|enja ovih aktivnosti treba paziti da se neuklju~e plantaè s mje{ovitim podrijetlom, gdje seizmije{ano uzgaja nekoliko geneti~kih skupina, jer bise na taj na~in do{lo do gubitka specifi~nog geneti~kogdiverziteta iz populacija, a koji je zapravo glavni cilj isvrha mjerâ za{tite.Analiza izoenzimskih biljega predstavlja jednu od

biokemijskih metoda preko koje se mogu utvrditi raz-

populations Serbian spruce(Picea Omorica /Pan~./ Purk.)

like izme|u pojedinih vrsta, kao i svojstava pojedina~-nih stabala, te populacijâ. Na toj osnovi oni omogu}ujui kontrolu provenijencije sjemenskog i sadnog materi-jala, kao i ranije podignutih plantaà nepoznatog podri-jetla. Zbog toga u zemljama s intenzivnim {umarstvomova metoda nalazi svoju veliku primjenu. Ipak, kolikogod ove metode mogu biti zanimljive za praksu, onepokazuju odre|ene granice do kojih se moè i}i s ovim

stupnjem razvoja tehnike. Pa ipak, ova metoda dajerezultate s jako dobrom pouzdano{}u. Temeljno na~elouporabe ove tehnike je takvo da se ono na isti na~inprimijenjuje kod svih vrsta {umskog drve}a, bilo da suposrijedi sastojine, sjeme, sadni materijal, ili ranijepodignute plantaè.


297

1.1 IZOENZIMSKI MARKERI I NJIHOVA ANALIZAIsoenzyme markers and their analysisPrema Konn e r t o v o j (1999) i B a l l i a n u (2003),

sve su vrste {umskog drve}a diploidni organizmi, s dvo-strukim brojem kromosoma (2n), te je na taj na~in isvaki gen u stanicama dvostruko prisutan. Ako su nizoviDNK na oba genska odsje~ka isti, govori se o istoj genvarijanti ili alelima, koji se ozna~avaju kao homozigot.Ipak na odre|enom genlokusu mogu nastati jedna ilidvije varijante gena; te s ve}im brojem stabala u popu-laciji imamo pojavu vi{e varijanti. Kao posljedica po-javljivanja razli~itih varijanti istog gena u stanicama sejavljaju razli~ite varijante odre|enog enzima, odnosnoizoenzima, koji u fiziolo{kim procesima razmjene tvariimaju istu ulogu. Postojanje ovih izoenzima, a time irazli~itih gena moè se dokazati analizom biokemijskih,odnosno izoenzimskih biljega.Za analizu izoenzimskim biljega obi~no se rabe di-

jelovi biljnih tkiva iz sjemena ili dormantnih zimskihpupoljaka, iz kojih je pomo}u pufernih rastvora mogu-

}e izolirati bjelan~evine (Konn e r t , 1995). Nakon {tose izolirane bjelan~evine postave u odgovaraju}i medij– nosac (gel), te u elektri~no polje istosmjerne struje,zbog svojega razli~itog elektri~nog naboja u medijumigriraju na razli~ita rastojanja, {to je uvjetovano raz-li~itim sastavom aminokiselina. Nakon nekoliko satirazdvajanja u elektri~nom polju, kada su se molekuledovoljno razdvojile, mogu se kemijskim postupkomobojiti te postati vidljive uporabom fiziolo{kih bojila.Kao kona~an rezultat imamo obojene vrpce (linije),koje svojim razli~itim poloàjem mogu pokazatirazli~ite varijante istoga gena. Na temelju ovoga moèse zaklju~iti kojoj geneti~koj varijanti pripada istraì-vani uzorak, odnosno stablo. Rutinska jednostavnostovoga postupka, kao i laka uporaba kod svih vrsta{umskog drve}a, omogu}uju da se ove metode koristeu mnogim laboratorijima.

1.2 [UMSKA SASTOJINA – GENETI^KI VARIJABILNA POPULACIJAForest stand – genetically variable populationSvaka od {umskih sastojina predstavlja jednu popu-

laciju, koja se sastoji od ve}eg broja stabala, s razli~i-tim fenotipskim izgledom. Pojava varijabilnosti uovom slu~aju nije samo posljedica utjecaja okoli{a,nego je posljedica razli~itih geneti~kih struktura poje-dinih ~lanova sastojine. Geneti~ka raznolikost indivi-dua jedne populacije ozna~ava se pak kao individualnageneti~ka varijabilnost. Prema tome, jedna populacija{umskog drve}a pokazuje geneti~ki utoliko ve}u vari-jabilnost ukoliko se u njoj nalazi vi{e razli~itih alela.Ina~e, geneti~ka varijabilnost se ne smije izjedna~avatisa brojno{}u vrste. Tako i kod umjetno podignutih na-sada, tzv. monokultura moèmo imati veliku geneti~kuvarijabilnost, ako se pojedina~na stabla razlikuju posvojim nasljednim obilje`jima.Svako stablo na jednom genlokusu ima dvije jedna-

ke ili razli~ite gen varijante, odnosno alela. Prema za-stupljenosti alela u jednoj populaciji, a {to je iskazanou postocima, dobivamo geneti~ku strukturu populacije.Struktura nam pokazuje koliko se alela moè na}i usastojini i s kojom su u~estalo{}u zastupljeni pojedini

aleli. Tako se mogu razlikovati sastojine, posebno potome {to nedostaju neki od alela u populaciji, a nalazi-mo ih u drugoj populaciji, a s druge strane, razlika je i usamoj u~estalosti pojedinih alela.Budu}i da istraìvanje svih stabala u jednoj sastoji-

ni zahtijeva mnogo vremena i sredstava, geneti~kustrukturu populacije procjenjujemo na temelju uzorkakoji treba da predstavlja sastojinu. U znanstvenim kru-govima postoje to~ni prora~uni koliko treba uporabitiuzoraka da bi oni reprezentirali sastojinu, odnosno po-pulaciju. Na temelju toga moè se s odgovaraju}omvjerojatno{}u do}i do pokazatelja geneti~ke varijabil-nosti, odnosno do u~estalosti pojedinih alela.


298

1.3 MOGU]NOSTI KONTROLE PODRIJETLA SJEMENA, SADNOG MATERIJALAILI PLANTA@A POMO]U ANALIZE IZOENZIMSKIH BILJEGA – PO NAÊLU ISKLJUÎVANJAThe possibility of controlling the origin of seed, plant material or plantations with the analysis of isoenzyme markers using the exclusion principle

Slika 2. Sustav isklju~ivanja pet populacija prema Gregoriusu i sur. (1984)

Figure 2 System of exclusion of five populations according to Gregorius et al. (1984)

Prema G r e g o r i u s u i sur. (1984), ako se za kon-trolu biljnog materijala rabi analiza izoenzimskih bilje-ga, potrebno je ponajprije odgovoriti na dva pitanja:– Da li su u dva ili vi{e uzoraka prisutni iste aleli, od-nosno jesu li su samo oni prisutni?

– Da li je u~estalost alela u uzorcima koji se uspore-|uju ista?Za {umare je va`no da se na znanstveno priznat

na~in ispita podrijetlo polaznog materijala, kao i podri-jetlo materijala koji sluì u reproduktivne svrhe. To jevrlo jednostavno kod kontrole klonskog materijalaanalizom izoenzimskih biljega, jer sve jedinke istogklona moraju pokazati iste vrpce na zimogramu kakokod roditelja (ortete), tako kod potomstva (rameta).

Daleko sloènija situacija je kod materijala genera-tivnog podrijetla. Uz ve} re~eno, ovdje se ne moè jed-

nostavno donijeti valjan zaklju~ak, jer imamo razli~itsastav partija sjemena jedne sastojine, probleme s veli-~inom uzorka, nepotpuno obuhva}anje svih sastojina,pa se stoga mogu utvrditi samo odre|ene neujedna~e-nosti u rezultatima. U tom se slu~aju pristupa na~elimaisklju~ivanja, kako je predloìo Gregorius i sur. (1984).Uspore|ivanjem po~etnog materijala jedne sasto-

jine, sjemena koje je proizvedeno u istoj sastojini, kaoi sadnica proizvedenih iz tog sjemena, moè se samozaklju~iti prisutnost stranih nasljednih svojstava, te jeto dokaz da sjeme ne potje~e iz dane sastojine. Ako se,pak, u sastojini javljaju isti aleli, to jo{ ne potvr|ujepripadnost istoj sastojini, odnosno populaciji, jer uvi-jek mogu postojati sastojine s istim alelima, iz kojihpotje~e biljni reprodukcijski materijal.Tako geneti~kim istraìvanjima, odnosno analizom

izoenzimskih i DNK biljega moèmo samo re}i dareprodukcijski materijal potje~e ili ne potje~e iz odre-|ene sastojine, {to je detaljno opisano u radu G r e g o -r i u s a i sur. (1984) i Konn e r t o v e (1999).Tako dolazimo do vrlo ilustrativnog primjera koji

je dan u radu G r e g o r i u s a i sur. (1984) i Konn e r -t o v e (1999). Prema tomu, partija sjemena ili sadnica(A) sa sigurno{}u ne potje~e iz populacija 2 i 5, ali sene moè isklju~iti da one ne vode podrijetlo iz popu-lacija 1, 3 i 4 (slika 2). Ovo pak ne zna~i da se analizaizoenzima kao kontrolni instrument ne moè uklju~itiu poslove kontrole. Pravilnim poznavanjem geneti~kevarijabilnosti jedne vrste, kao i mehanizama naslje|i-vanja, te pravilnim izborom uzoraka za uspore|ivanjeanaliza izoenzimskih biljega moè dati zna~ajne spo-znaje o podrijetlu vrste. Suvremene statisti~ke metode ponekad vrlo uspje{-

no omogu}avaju da se odredi pripadnost uzoraka odre-|enoj populaciji, a imamo slu~ajeva da to ostaje sakri-veno u masi statisti~kih podataka. Kao vrlo pouzdanerabe se metode SAS analize (Statistic Analysis Sistem),klasteranalize ili PCA analize (Principal ComponentAnalysis), kao i neki sli~ni ra~unalni programi.

2. MATERIJAL I METODA RADA – Materials and methods of workKao osnova za analizu iskori{teni su podaci prezen-

tirani u istraìvanjima B a l l i a n a i sur. (2004 i 2006).Za identifikaciju Pan~i}eve omorike u plantaì s po-dru~ja Kaknja, selekcionirano je 50 stabala, kao {to jeranije ura|eno i u 12 prirodnih populacija Pan~i}eve

omorike (tablica 1). Tako je prema ranije priznatoj me-todologiji sabrano 50 gran~ica s dormantnim pupovi-ma, sa slu~ajno izabranih stabala, ali ipak ravnomjernoraspore|enih u plantaì.


299

Tablica 1. Populacije i lokaliteti sa pan~i}evom omorikomTable 1 Populations and locations with Serbian SpruceLokalitet Populacija Zemljopisna {irina Zemljopisna duìna Podru~je (ha)Locality Population Longitude Latitude Area (ha)

Veliki Stolac 43° 54’ 42” 19° 13’ 18” 10Gostilja 43° 51’ 30” 19° 19’ 57” 50

Vi{egrad Karaula [tula 43° 55’ 53” 19° 17’ 09” 2Boùrevac 43° 58’ 35” 19° 19’ 29” 10Tovarnica 43° 59’ 08” 19° 16’ 41” 2

Rogatica Novo Brdo 43° 54’ 11” 19° 11’ 14” 20Panjak 43° 59’ 56” 19° 09’ 11” 30

[arena Bukva 44° 01’ 17” 19° 11’ 54” 2Srebrenica Strugovi 43° 58’ 23” 19° 13’ 18” 30

Pli{tina 44° 01’ 25” 19° 10’ 29” 20âjni}e Viogor 43° 38’ 47” 19° 07’ 14” 40Fo~a Govza 43° 29’ 24” 18° 35’ 37” 30Kakanj plantaà 44° 11’ 18° 06’ 8,5

Tablica 2. Enzimski sustavi, E.C. referentni broj, broj lokusa i broj na|enih alelaTable 2 The Enzyme Systems, E.C. referential number, the number of loci andthe number of the allele that were foundEnzimski sustavi E.C. broj Gen. lokus Broj alelaEnzyme systems number Gen. locus No of allelesPhosphoglucose isomerase 5.3.1.9 Pgi – B 2Phosphoglucomutase 2.7.5.1 Pgm – A 3Isocitrat dehidrogenase 1.1.1.42 Idh – B 1Shikimic acid dehidrogenase 1.1.1.25 Sdh – B 2Leucin amino peptidase 3.4.11.1 Lap – B 1Fluorescent esterase 3.1.1.1 Fest – A 2Glutamat oxalacetat transminase 2.6.1.1 Got – A, – B, – C 1,1,1Peroksidase 1.11.1.7 Per – A 1Glutamatdehydrogenase 1.4.1.2 Gdh – A 2Diaphorase 1.6.4.3 Dia – C 2Malatdehydrogenase 1.1.1.37 Mdh – A, – B, – C 3,2,1NADH-Dehydrogenase 1.6.99.3 Ndh – B 1

Za istraìvanje se uporabilo 12enzimskih sustava s ukupno 16 gen-lokusa, kako je prikazano u tablici2. Postupci maceracije, pripravegela, elektroforeze i bojenja gelabili su prilago|eni primijenjenimenzimskim sustavima koji se rabeza smreku (Konn e r t , 1995), ainterpretirali smo i zimograme natemelju studija provedenih na smre-ci od Muon e a i sur. (1987), L a -g e c r a n t z a i sur. (1988) i P o u l -s e n i sur. (1983).Analiza pripadnosti obavljena

je metodom G r e g o r i u s a i sur.(1984) i Konn e r t o v e (1999).Na temelju dobivenih parametaraizra~unate su sljede}e veli~ine:– Alelne i genotipske frekvencije– O~ekivana (He) i dobivena (Ho) heterozigotnost– Ukupni broj alela, srednji broj alela po lokusu, pro-porcija polimorfnih lokusaObrada statisti~kih podataka za alelne frekvencije,

frekvencije genotipova i geneti~ka odstojanja obavlje-

na je u ra~unalnom programu BIOSYS-1 (Swo f f o r di S e l a n d e r , 1981). Na temelju dobivenih geneti~kihodstojanja i klasteranaliza prema Ne i u (1978) i P r i t -c h a r d u (2000), konstruirani su dendrogrami.

3. REZULTATI – ResultsNa temelju provedenih istraìvanja u 12 prirodnih

populacija Pan~i}eve omorike, te u plantaì (Kakanj),uporabom 12 enzimskih sustava, analizu 16 genlokusa,s ukupno 24 alela (tablica 3), mogu se donijeti zaklju~cikoji se temelje na metodi koju je predloìo G r e g o r i u si sur. (1984). Prema toj metodi i dobivenim rezultatimaiz istraìvanja B a l l i a n a i sur. (2004, 2006) nismo umogu}nosti odrediti podrijetlo istraìvane plantaè.Razlog tomu je {to nismo mogli dati zadovoljavaju}iodgovor na prvo pitanje “jesu li u dva ili vi{e uzoraka

prisutni isti aleli, odnosno jesu li samo oni prisutni”, ato je automatski isklju~ilo odgovor na drugo pitanje, kaoi {to se u plantaì javljaju aleli koji nisu na|eni ni u jed-noj od 12 prirodnih populacija koje su istraìvane,odnosno pojavili su se potpuno drugi aleli i njihovekombinacije (Tablica 3). Na temelju toga moèmozaklju~iti da plantaà vodi podrijetlo iz vi{e populacija,odnosno skupina stabala, koje u ranije provedenomistraìvanju B a l l i a n i sur (2006) nisu obuhva}ene.


300

Tablica

3.Ale

lne frekve

ncije u

populacijam

aTab

le 3Allelic

freque

ncies i

n popu

lations

Populacija

– Popu

lation

Enzims

ki sustavi

Alel

Kakan

jSrebrenica

Srebrenica

âjni}e

Vi{egrad

Vi{egrad

Vi{egrad

Vi{egrad

Vi{egrad

Rogatica

Rogatica

Fo~a

Srebrenica

Enzym

e systems

Allele

Plantaà

Strugo

vi[arena

bukva

Vigor

Veliki Stolac

Boùreva

cTov

arnica

Karaula [

tulaGostilj

Panjak

Novo brdo

Gozva

Pli{tina

Phosph

ogluco

sePgi-B1

1,000

0,981

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

isomerase

0,000

0,019

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

Phosp

hoglu-

Pgm-A1

0,948

0,955

1,000

0,605

0,900

0,919

1,000

0,431

0,472

0,609

0,714

0,641

0,857

comuta

se-A2

0,052

0,045

0,000

0,395

0,100

0,081

0,000

0,534

0,528

0,391

0,125

0,359

0,143

-A30,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,034

0,000

0,000

0,161

0,000

0,000

Isocitr

atIdh–B1

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

dehidroge

nase

Shikim

ic acid

Sdh–B1

0,914

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

dehidroge

nase

0,086

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

Leucin am

inoLap

-B11,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

peptida

seFlu

oresce

nt esteras

eFes

t-A1

0,034

0,143

1,000

0,000

0,000

0,000

0,183

0,167

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

-A20,966

0,857

0,000

1,000

1,000

1,000

0,817

0,833

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

Glutam

at oxalace

tatGot-A1

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

transm

inase

Got-B1

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

Got-C1

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

Peroks

idase

Per-A1

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

Glutam

atde-

Gdh-A

10,500

0,341

0,029

0,538

0,304

0,385

0,688

0,473

0,071

0,500

0,667

0,250

0,000

hydrog

enase

-A20,500

0,659

0,971

0,462

0,696

0,615

0,313

0,527

0,929

0,500

0,333

0,750

1,000

Diapho

rase

Dia-C1

1,000

1,000

0,991

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

0,000

0,000

0,009

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

Mdh-A

10,927

1,000

0,953

0,904

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

0,750

1,000

1,000

-A20,037

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

Malatd

e-A3

0,037

0,000

0,047

0,096

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,250

0,000

0,000

hydrog

enase

Mdh-B

10,542

0,500

0,038

0,180

0,926

0,387

0,000

0,242

0,868

0,210

0,032

0,702

0,650

-B20,458

0,500

0,962

0,820

0,074

0,613

1,000

0,758

0,132

0,790

0,968

0,298

0,350

Mdh-C

11,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

NADH

-Ndh-B

11,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

1,000

Dehyd

rogena

se

Uz to i relativno visok broj alela koji je na|en uplantaì kod Kaknja (tablica 4) ukazuje na to da su uplantaì prisutni svi istraìvani aleli iz prirodnih popu-lacija. Taj rezultat dodatno upu}uje na to da je plantaàvjerojatno osnovana od materijala koji vodi podrijetloiz razli~itih prirodnih populacija Pan~i}eve omorike.Ovo ipak moramo uzeti s rezervom, ako znamo da za

analizu nije kori{ten velik broj uzoraka, odnosno mo`daveli~ina uzorka nije bila optimalna, te da u ovom slu~ajumo`da imamo pojavu rijetkih alela u malom uzorku. Napojavu tih problema upozorava Hü s s e n d ö r f e r(1996) kod istraìvanja koje je proveo s obi~nom jelom,kada se bavi problematikom odre|ivanja optimalnogbroja uzoraka koji }e predstavljati populaciju.

Na temelju provedene statisti~ke analize u ra~unal-nom programu BIOSYS-1 (Swo f f o r d i S e l a n d e r ,1981), a prema B a l l i a n u i sur. (2006), geneti~ka vari-jabilnost 12 prirodnih populacija Pan~i}eve omorike iplantaè Kakanj, gdje je istraìvano 16 izoenzimskihgenlokusa, pokazuje jaku diferencijaciju (Fst = 0,261),isklju~uju}u plantaù Kakanj, te se ne moè re}i da jeprisutna geografska geneti~ka diferenciranost u oblikukline.Ustanovljeno je da su aleli sa svojim frekvencijama

raspore|eni slu~ajno u istraìvanim populacijama. Ta-ko|er je ustanovljeno da plantaà Pan~i}eve omorike napodru~ju Kakanja pokazuje slabo diferenciranje, {toupotpunjuje mi{ljenje o njezinom mije{anom podrijetlu


301

Ukupni broj Broj alela Postotak polimorfnih Stvarna O~ekivanaBroj Populacija alela po lokusu lokusa heterozigotnost heterozigotnostNo. Population Total no. No. of alleles Percentage of Actual Expected

of alleles by loci polymorphous loci heterozygocity heterozygocity1. Strugovi 20 1,3 25,0 0,047 0,0822. [arena bukva 21 1,3 31,3 0,018 0,0173. Vigor 20 1,3 25,0 0,096 0,0924. Stolac 19 1,2 18,8 0,060 0,0475. Boùrevac 19 1,2 18,8 0,107 0,0696. Tovarnica 18 1,1 12,5 0,058 0,0467. Karaula {tula 21 1,3 25,0 0,111 0,1068. Gostilj 19 1,2 18,8 0,044 0,0559. Panjak 19 1,2 18,8 0,132 0,08310. Novo brdo 21 1,3 25,0 0,100 0,08511. Govza 20 1,3 25,0 0,074 0,08112. Pli{tina 18 1,1 12,5 0,024 0,04613. Kakanj 23 1,4 37,5 0,070 0,093

Tablica 4. Geneti~ka varijabilnost Table 4 Genetic variability

Slika 3. Dendrogram 1 baziran je na geneti~kim rastojanjimaprema Neiu (1978)

Figure 3 Dendrogram 1 is based upon genetic distance as determined by Nei (1978)

Slika 4. Dendrogram 2 baziran je na geneti~kim rastojanjimaprema klaster metodi Pritcharda i sur. (2000)

Figure 4 Dendrogram 2 is based upon cluster method of Pritchard et al. (2000)

Kakanj

Fo~a

Fo~aSrebrenica Strugovi

Srebrenica PlistinaSrebrenica Plistina

Srebrenica [arena bukva

Srebrenica [arena bukva

Vi{egrad Gostilj

Vi{egrad Gostilj

Vi{egrad Tovarnica

Vi{egrad Tovarnica

Vi{egrad StulaVi{egrad Stula

Vi{egrad Stolac

Vi{egrad Stolac

Vi{egrad Boùrevac

Vi{egrad Boùrevac

âjni}e

âjni}e

0.01 0.1Rogatica Novobrdo

Rogatica Novobrdo

Rogatica Panjak

Rogatica Panjak

Srebrenica StrugoviKakanj

(prema B a l l i a n u i sur., 2006). To se da primijetiti akopromatramo i dobivene dendrograme 1 i 2 (slika 3 i 4),prema istraìvanju B a l l i a n a i sur (2006), koji su do-biveni na temelju geneti~kih rastojanja izme|u istraì-vanih populacija. Rastojanjima prikazanim u dendro-gramu 1 prema Ne i u (1978) plantaà omorike pred-stavlja odvojenu skupinu (slika 3), dok u dendrograma 2

prema P r i t c h a r d u i sur. (2000) ve} povezana s popu-lacijom Strugovi (slika 4). Kod dendrogramske analizegeneti~kih rastojanja prema Ne i u (1978), a {to je pri-kazano u istraìvanju B a l l i a n a i sur. (2006), plantaàKakanj zauzima sredi{nje mjesto izme|u populacijaBoùrevac i Strugovi.


302

4. RASPRAVA – DiscussionDobiveni rezultati u prvi plan stavljaju osnovno pi-

tanje; koliko individua moè i mora reprezentirati po-pulaciju Pan~i}eve omorike. Broj individua koje pred-stavljaju populaciju ipak ostaje upitan (50, 100 ili vi-{e). Tu se pojavljuje i problem subjektivnosti pri uzi-manju uzorka, a u ovom istraìvanju zbog jakoekstremnih uvjeta stani{ta gdje raste omorika, od kojihsu mnoga slabo dostupna, vrlo ~esto nismo bili u mo-gu}nosti isklju~iti subjektivnost. Uz to, pojavljuje se iproblem ho}e li analizom izoenzimskih biljega biti re-gistrirani i rijetki aleli koji se nalaze u populaciji.Stoga bi u podru~ju gdje raste Pan~i}eva omorika

trebalo primijeniti na~elo razmjernog broja uzoraka pre-ma veli~ini populacije, uz prethodno testiranje na ne-koliko lako dostupnih populacija, da se ustanovi kakvesu frekvencije pojavljivanja rijetkih alela u njima. Takobi se dobio standard za Pan~i}evu omoriku, a koji ne bibio u opreci s preporukom Hü s s e n d o r f e r a (1996),koji preporu~uje da treba pove}ati broj individua u ana-lizi koje predstavljaju populacije. U tom bi se slu~aju svelikom vjerojatno{}u mogli obuhvatiti i rijetki alelikoji se nalaze u populaciji. Ipak, situacija s Pan~i}evomomorikom je takva da ponekad imamo populacije i smanje stabala nego {to preporu~uje Hü s s e n d o r f e r .Me|utim, pove}anje broja individua u uzorku za analizu

povla~i za sobom i vi{u cijenu istraìvanja, {to je ~estolimitiraju}i ~imbenik, kao i vrijeme potrebno za istraì-vanje, odnosno potrebni laboratorijski kapacitet.Dobiveni rezultati u ovom istraìvanju, pri uporabi

analize izoenzimskih biljega pokazuje da su na{e trenu-ta~ne mogu}nosti potvrde podrijetla Pan~i}eve omorikerelativno ograni~ene. Ponu|eni sustav identifikacijeovom metodom mogao bi su u budu}nosti pokazati pri-hvatljivim, jer su po~etna istraìvanja pokazala dobarrezultat, iako jo{ ne moèmo u potpunosti izvr{iti dodje-ljivanje istraìvane plantaè odre|enoj populaciji ilipopulacijama. Razlog leì i u njezinom mije{anom po-drijetlu. Stoga bi trebalo nastaviti s daljnjim istraìvanji-ma u cilju stvaranja jo{ detaljnije geneti~ke slike o po-pulacijama, s jo{ ve}im brojem enzimskih sustava, od-nosno genlokusa, koji bi obuhvatili sve prirodne popu-lacije te skupine stabala u BiH i Srbiji, {to je jedan du-gotrajan i skup posao.Rezultati iz ovog istraìvanja mogu nam pomo}i u

formiranju sjemenskih baza kako preporu~uje B a l l i a ni sur. (2004). U tu je svrhu potrebno uklju~iti dovoljanbroj stabala iz prirodnih populacija istraìvane vrste,kao i na}i nove i pogodnije biljege za njihovu identi-fikaciju.

5. ZAKLJU^CI – ConclusionsPonu|eni sustav identifikacije sa 12 enzimskih su-

stava, odnosno 16 genlokusa mogao bi se u budu}nostipokazati prihvatljivim, jer su po~etna istraìvanja daladobar rezultat.Za sada ne moèmo u potpunosti izvr{iti dodjelji-

vanje odre|enih plantaà odre|enim prirodnim popu-

lacijama u kojima se sakuplja sjeme, ali s odre|enimrizikom i to se moè obaviti. Zbog visoke cijene istraìvanja trebalo bi se odlu~i-

ti za manji broj enzimskih sustava, tako da se isklju~esvi oni koji pokazuju monomorfizam.

6. LITERATURA – ReferencesBa l l i a n , D., D. Gömö r y, R. L o n g a u e r , T. M i -

k i } , L. P a u l e , 2004. Isoenzyme analysis, in-cluding the problem of reproduction and conser-vation of the populations of the serbian spruce(Picea omorika /Pan~./ Purk.) from the Vi{egradarea. FORUM Genetik – Wald – Forstwirtschaft2004: 320–329.

B a l l i a n , D., D. Gömö r y, R. L o n g a u e r , T. M i -k i } , D. K a j b a , L. P a u l e , 2006: Genetic iden-tification of the populations Serbian Spruce (Pi-cea omorika /Pan~./ Purk.) by isoenzyme mark-ers. Plant Systematic and Evolution (prihva}eno– u tisku).

Bu r s c h e l , P., 1965: Die Omorikafichte. Forstarchiv36 (6/7): 113–131.

F u k a r e k , P., 1951: Dana{nje rasprostranjenje Pan~i-}eve omorike (Picea omorika Pan~i}) i neki po-daci o njenim sastojinama. Godi{njak Biol. In-stituta u Sarajevu, br. 1–2: 141–198.

F u k a r e k , P., 1957: Neke starije i novije rasprave oPan~i}evoj omorici. [umarstvo: 245–257.

F u k a r e k , P., 1974: Neke vrste drve}a i grmlja kojesu pogre{no navedene u flori Bosne i Hercegovi-ne i susjednih krajeva. [Einige Baum- und Strau-charten die irrtümlich in die Flora von Bosnien,der Herzegovina und der benachbarten Gebieteneingetrasgen wurden]. Akad. nauka i umjetnostiBiH, radovi LIV, knjiga 15: 45–60.

G e bu r e k , T. H. 1986: Some results of inbreeding de-pression in Serbian spruce (Picea omorika /Pan-~i}/ Purk.). Silvae Genet. 35: 169–172.

G r e g o r i u s , H. R., H. H. H a t t eme r , F. B e rg -mann , 1984: Über Erreichtes und kaum Erreich-bares bei der “Identifikation” forstlichen Ver-mehrungsguts; Bericht des Instituts für Forstge-netik und Forstpflanzenzüchtung der Georg-Au-gust-Universität Göttingen.

Hu s s e n d ö r f e r , E., 1996: Untersuchungen über diegenetische Variation der Weißtanne (Abies albaMill.) unter dem Aspekt der in situ Erhaltung ge-netischer Ressourcen in der Schweiz, disertaci-ja, Zurich, ETH.

Konn e r t , M., 1995: Isoenzymunterschungen bei Fich-te (Picea abies /L./ Karst.) und Weißtanne (Abiesalba Mill.) – Anleitung zur Trennmethodik undAuswertung der Zymogramme, Teisendorf.

Konn e r t , M., 1999: Herkunftsüberprüfung mit bio-chemisch-genetisch Metoden; Der Weihnachts-baum, No 5, pp 4–9, Gudensberg.

K r s t i } , M., 1950:Morfolo{ke i biometri~ke pojedino-sti fruktifikacije Picea omorika Pan~. – Kvalite-ta sjemena. Ins. Za nau~na istra`ivanja u {um.NRS, Beograd: 1–23.

Ku i t t i n e n , H., O. Muon a , K. K ä r k k ä i n e n , @.Bo r z a n , 1991: Serbian spruce, a narrow ende-mic, contains much genetic variation. Can. J.For. Res. Vol. 21: 363–367.

Ku i t t i n e n , H., O. Savolainen, 1992: Picea omorikais self-fertile but outcrossing conifer. Heredity,68: 183–187.

L a g e r c r a n t z , U., N. Ryman , G. S t a h l , 1988:Protein loci in diploid tissue of Norway spruce(Picea abies K.): description and interpretationof electrophoretic variability patterns. Hereditas108: 149–158.

L a n gn e r , W., 1959: Selbstfertilität und Inzucht beiPicea Omorika (Pan~i}) Purkyne. Silvae Genet.8: 84–93.

Ma i , D. H., J. Ma j ew s k i , K. P. Ung e r , 1963: Plio-zän und Altpleistozän von Rippersroda in Thü-ringen. Geologie 765–815.

Muon a , O., R. Ya z d a n i , G. L i n d q v i s t , 1987:Analysis of linkage in Picea abies. Hereditas106: 31–36.

Ne i , M., 1978: Estimation of average heterozygosityand genetic distance from a small number of in-dividuals. Genetics, 89: 583–590.

P r i t c h a r d , J. K., M. S t e p h e n s , P. Donn e l l y,2000: Inference of population structure from mul-tilocus genotype data. Genetics 155: 945–959.

P o u l s e n , H. D., V. S imon s e n , H. We l l e n d o r f ,1983: The inheritance of six isozymes in Nor-way spruce (Picea abies /L./ Karst.). Forest TreeImprovement 16: 12–33.

R a v a z z i , C., 2002: Late Quaternary history of spru-ce in southern Europe. Review of Palaeobotanyand Palynology 120: 131–177.

S a v o l a i n e n , O., K. K ä r k k ä i n e n , H. Ku i t t i -n e n , 1992: Estimating numbers of embryoniclethals in conifers. Heredity, 69: 308–314.

S a v o l a i n e n , O., H. Ku i t t i n e n , 2000: Small Po-pulation Processes. In: Young, A., Boshier, D.,Boyle.,T., Ed. Forest Conservation Genetics –Principles and Practice, CABI – Publishing,Wallingford 91–100.

Swo f f o r d , K, N. S e l a n d e r , 1981: Boisys 1 – aFORTRAN program for the comprehensive ana-lysis of electrophoretic dana in population gene-tics and systematics. J. Her., 72: 281–283.

To { i } , M., 1983: O jednom novom nalazi{tu Pan~i}e-ve omorike (Picea omorika Pan~i}) u Srbiji [Ona new locality of the Pan~i} spruce (Picea omo-rika Pan~i}) in Serbia]. Akad. nauka i umjetnos-ti BiH, radovi LXXII, knjiga 21: 267–274.


303

SUMMARY: In this study we tried to identify and determine the origin ofthe Serbian spruce from the Kakanj plantation, covering the space of 8,2 ha,with the means of molecular genetic analysis. We applied the isoenzymemarkers analysis to verify the obtained data from the molecular genetic iden-tification of natural populations of Serbian spruce, and those from the saidplantation. A total of 12 enzyme systems with 16 gene loci have been used,with 24 alleles analyzed.

Based on the statistical analysis in the computer program BIOSYS-1(Swofford & Selander 1981), according to Ballian et. al (2006), the geneticvariability of 12 natural populations, where 16 isoenzyme loci were studied,strong differentiation was obtained (Fst = 0,261), but with exclusion of theKakanj plantation which exhibited a rather low differentiation. Here we can-not speak about the presence of geographic genetic differentiation in the clineform. It was determined that alleles with the studied populations had random-ly distributed frequencies. Out of the obtained results it is apparent thatSerbian spruce plantation in Kakanj is poorly differentiated, and this sup-ports the opinion of its mixed origin (according to Ballian et. al. 2006). If wetake a more detailed look at the obtained dendrogram, which was obtained onthe basis of genetic distance between the studied populations, where theKakanj plantation occupies a totally unexpected position, this can additional-ly confirm its mixed origin.

The results obtained through this study, by isoenzyme markers analysis,show that our present possibilities to confirm the origin of Serbian spruce arerelatively limited. The offered system of identification by this method might inthe future prove acceptable as the initial studies exhibited good results, eventhough we still cannot entirely systemize the analyzed plantation to certainpopulation or populations. We should therefore continue with basic studieswith the aim to create a more detailed genetic picture of the spruce popula-tions, with larger number of enzyme systems, that is, gene loci, which wouldencompass all natural populations, and groups of trees in Bosnia andHerzegovina and Serbia, which is a long lasting and expensive effort.


304

MORFOLO[KE RAZLIKE IZME\U AMERI^KOGABIJELOG JASENA (Fraxinus americana L.) I PENSILVANSKOGA JASENA (F. pennsylvanica Marshall) UNE[ENOG U HRVATSKUMORPHOLOGICAL DIFFERENCES BETWEEN WHITE ASH

(Fraxinus americana L.) AND GREEN ASH (F. pennsylvanica Marshall) INTRODUCED IN CROATIA

Dario KREMER*

SA@ETAK: Ameri~ki bijeli jasen (Fraxinus americana L.) i pensilvanskijasen (F. pennsylvanica Marshall) une{eni su u Hrvatsku u 19. stolje}u kaoukrasne vrste i za po{umljavanje nizinskih stani{ta. Zbog sli~nih morfolo{kihzna~ajki ove dvije vrste su u hrvatskoj {umarskoj praksi uglavnom poznatepod zajedni~kim imenom “ameri~ki jasen”. Danas je “ameri~ki jasen” jednaod najra{irenijih egzota na{ih nizinskih {uma, posebno na podu~ju Podu-navlja i donje Podravine, gdje kao pionirska vrsta naseljava ade i ritove.Ameri~ki bijeli jasen je vrsta mezofilnih {uma, dok je pensilvanski jasen vrstastani{ta ~ija je stabilnost naru{ena. Pensilvanski jasen podnosi zabarivanje iobi~no raste na niskim, poplavnim terenima, ~esto s korjenjem u vodi, gdjenema ja~e konkurencije drugih vrsta. Ameri~ki bijeli jasen i pensilvanski ja-sen razlikuju se po prisutnosti mikroskopski sitnih vo{tanih tvorevina s donjestrane lista ameri~koga bijelog jasena, koje se razvijaju u dobi od 3 do 5 go-dina. Jo{ mla|e bilj~ice ameri~koga bijelog jasena razlikuju se od pensil-vanskoga jasena po prisutnosti trepavi~astih dla~ica uz rub plojke.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : nizinske {ume, pionirske vrste, po{umljavanje

IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 164 + 233 (001)


305

UVOD – IntroductionAmeri~ki bijeli jesen (F. americana L.) u Europu je

une{en 1723., a pensilvanski jasen (F. pennsylvanicaMarshall) 1824. godine (H e g i 1908). U herbarijuBotani~koga zavoda Prirodoslovno-matemati~kogafakulteta u Zagrebu nalazi se herbarski primjerak pen-silvanskoga jasena s listovima i plodovima prikupljenu Lipiku 1877. godine. E t t i n g e r (1889, 1892) navo-di prisutnost ameri~kog bijelog i pensilvanskog jasenau parku Maksimir i u Botani~kome vrtu kr. sveu~ili{taFranje Josipa I u Zagrebu. ^ o r d a { i } (1894) smatrada bi ameri~ki bijeli jasen bilo korisno i kod nas

uzgajati, a Ko z a r a c (1898) preporu~a njegov unostamo gdje je tlo redovito izloèno ljetnoj poplavi. Pritomu su kao glavni poticaj za unos ameri~koga bijelogjasena u Hrvatsku posluìla iskustva iz drugih europ-skih zemalja (H i r c 1901, Petra~i} 1929, Horvat1940). O po{umljavanju ameri~kim bijelim i pensil-vanskim jasenom u Hrvatskoj pi{u [ p a n o v i } (1931,1954), S t r e p a ~ k i (1931), C i v i d i n i i M i r t h(1941), F u k a r e k (1956), Z i a n i (1957), R a u {(1969), D e k a n i } (1974). Zbog sli~nih morfolo{kihzna~ajki ameri~ki bijeli jasen i pensilvanski jasen u hr-vatskoj su {umarskoj praksi poznati pod zajedni~kimimenom “ameri~ki jasen”. Me|utim, ameri~ki bijelijasen i pensilvanski jasen rastu u razli~itim ekolo{kimuvjetima. Zato se u radu èljelo ukazati na morfolo{kerazlike izme|u ovih dviju vrsta, kao i na njihoverazli~ite ekolo{ke zahtjeve.

* Dr. sc. Dario Kremer, Farmaceutski Botani~ki vrt “Fran Ku{an”,Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu,Schrottova 39, 10000 Zagreb, e-mail: [email protected]

D. Kremer: MORFOLO[KE RAZLIKE IZME\U AMERI^KOGA BIJELOG JASENA (Fraxinus americana L.) ... [umarski list br. 7–8, CXXX (2006), 305-318

306

OPIS RODA Fraxinus L. I ISTRA@IVANIH VRSTADescription of genus Fraxinus L. and researched species

Slika 1a. F. americana – habitus. Prema Hightshoe-u (1988).

Fig. 1a F. americana – habit. Accordingto Hightshoe (1988).

Slika 1b. F. pennsylvanica – habitus. Prema Hightshoe-u (1988).

Fig. 1b F. pennsylvanica – habit. According to Hightshoe (1988).

Rod Fraxinus L. – Genus Fraxinus L.Rod Fraxinus L. taksonomski pripada porodici Ole-

aceae Hoffmanns. et Link, potporodica Oleoideae, ple-me Fraxineae. Obuhva}a oko 80 vrsta drve}a, rje|egrmlja, od kojih je samo F. uhdei (Wenzig) Lingelshvazdazelen (S a rg e n t 1965, K r ü s smann 1976, F u -k a r e k 1983). Jaseni imaju vrlo razli~ite morfolo{ke iekolo{ke zna~ajke i svi, uz izuzetak tri vrste, po svojimarealima pripadaju umjerenoj zoni sjeverne polutke.Prema F u k a r e k u (1983) vrste roda Fraxinus podi-jeljene su u dva podroda: Fraxinus L. (= Fraxinaster[D. C.] Dippel) i Ornus (Necker) Dippel), a ovi opet uvi{e sekcija i podsekcija. Ameri~ki bijeli i pensilvanskijasen pripadaju podrodu Fraxinus i sekciji Melioides.Opis roda Fraxinus donose H e g i (1908), An i }

(1946), F e r n l a n d (1950), M i l l e r o v a (1955), R e h -d e r (1960), S a r g e n t (1965), Ho s i e (1969), F r a n -c o i A f o n s o (1972), B e a n (1973), K r ü s smann(1976), F u k a r e k (1983), H a r l ow et al. (1996). Vrsteovoga roda imaju krupne, crne, sive ili sme|e, gole ilipustenaste pupove smje{tene unakrsno nasuprotno u pa-rovima. Listovi su ve}inom neparno perasto sastavljeni,iznimno jednostavni, u nekih vrsta na pojedina~nimizbojcima po tri u pr{ljenu, a na starijim izbojcima nisurijetki ni naizmjeni~no smje{teni listovi. Liske su u pa-rovima smje{tene, sjede}e ili na kratkim petelj~icama,razli~ita oblika, gole ili manje-vi{e dlakave. Cvjetovi suraznospolni ili dvodomni, okupljeni u guste ili rahle,vr{no ili postrano smje{tene metli~aste ili grozdastecvatove. â{ka cvijeta je sitna, ~etverodijelna ili potpu-no reducirana. Vjen~i} se sastoji od 2 do 6 (ve}inom 4)slobodne latice ili je potpuno redu-ciran. Pra{nika su obi~no dva. Plod-nica je nadrasla, gra|ena od dvaplodna lista. Plod je na vrhu duga-~ko okriljeni jednosjemeni ora{~i} –perutka, koji dozrijeva u jesen prvegodine. Krilce ploda obuhva}a sje-me samo pri vrhu ili se proteè donjegove osnove. Sjeme klije nad-zemno s dvije linealne supke, na ko-jima se od glavne ìle perasto odva-jaju sporedne ìle koje su slabijeuo~ljive. Prvi su listovi jednostavni.F. americana L. – ameri~ki

bijeli jasen (engl. white ash;njem. Weiß-Esche)Naj~e{}i sinonimi za ameri~ki

bijeli jasen su: F. alba Marshall, F.biltmoreana Beadle, F. americanavar. biltmoreana (Beadle) J. Wright,F. acuminata Lam., F. juglandifolia

Lam. Uz ove sinonime, ameri~ki bijeli jasen ima i vi{edrugih, pa ih Little (1953) navodi jedanaest, a M i l l e -r o v a (1955) trideset i tri. Ameri~ki bijeli jasen jeprema M i l l e r o v o j (1955) Linne (Sp. Pl., ed. 1., p.1057, 1753) opisao sljede}im rije~ima: “foliolis inte-gerrimis, petioles terebitus”. Opis morfolo{kih zna~ajkiameri~kog bijelog jasena navode, izme|u ostalih, H e g i(1908), An i } (1946), F e r n l a n d (1950), M i l l e r o v a(1955), R e h d e r (1960), S t e y e rma r k (1963),S a rg e n t (1965), Ho s i e (1969), Ta y l o r o v a(1972), B e a n (1973), K r ü s smann (1976), L i t t l e(1980), F u k a r e k (1965, 1983), H i g h t s h o e (1988),H a r l ow et al. (1996), D i r r (1998). Opis vrste kojislijedi kompilacija je opisa naprijed navedenih autora.Ameri~ki bijeli jasen je listopadno, do 40 m visoko

stablo, s prsnim promjerom do 150 (210) cm. Ima {iro-kojajasto zaobljenu do piramidalnu kro{nju (slika 1a).U mladih stabala kora je glatka, pepeljastosive, ù}ka-stosive ili naran~astosive boje, dok je u starijih tamnosi-va ili sivosme|a, poligonalno ispucala i plutasta. Jedno-godi{nji izbojci su okruglasti, zelenkastosme|i ili siv-kastozeleni, sjajni, goli ili dlakavi (F. americana var.biltmoreana (Beadle) J. Wright). Stariji izbojci ~esto suprekriveni plavkastozelenim nahukom i posuti sme|im,okruglastim do duguljastim lenticelama. Pupovi su sla-bo bar{unasti, vr{ni sme|i do skoro crni, {iroko jajastozaobljeni, 5–6 mm dugi ({irina ve}a od duìne), obavi-jeni s 3–4 para ljusaka i ve}i od postranih. Postrani pu-povi su crvenkastosme|e ili ù}kastosme|e boje, trou-glasti, a prvi par je u istoj ravnini s vr{nim pupom. Oì-ljak otpalog lista je poluokruglast, na vrhu konkavan ili


307

Slika 2a. F. americana – vr{ni pup. Prema Kremeru (2001).

Fig. 2a F. americana – terminal bud.According to Kremer (2001).

Slika 2d. F. pennsylvanica – postrani pup. Prema Kremeru (2001).

Fig. 2d F. pennsylvanica – lateral bud.According to Kremer (2001).

Slika 2c. F. pennsylvanica – vr{ni pup. Prema Kremeru (2001).

Fig. 2c F. pennsylvanica – terminal bud.According to Kremer (2001).

Slika 2b. F. americana – postrani pup. Prema Kremeru (2001).

Fig. 2b F. americana – lateral bud. According to Kremer (2001).

Slika 3a. F. americana – list i izbojak.Prema Dirr-u (1998).

Fig. 3a F. americana – leaf and twig. According to Dirr (1998).

Slika 3b. F. pennsylvanica – list i izbojak. Prema Dirr-u (1998).Fig. 3b F. pennsylvanica – leaf and twig. According to Dirr (1998).

duboko do plitko urezan s brojnim tragovima provodnihìla u obliku slova U. Na slici 2a prikazan je vr{ni pup, ana slici 2b postrani pup i oìljak otpalog lista ameri~kogbijelog jasena.Li{}e je neparno perasto sastavljeno, 10–40 cm du-

go, s 5–13 (ve}inom sa 7 ili 9) jajastih do duguljastolancetastih ili elipti~nih liski, od kojih je vr{na u pravi-lu najve}a, dok su dvije najdonje liske najmanje. Liskesu relativno tanke do polukoàste, 6–15 (–20) cm du-ge, 2–9 cm {iroke, u{iljena vrha, okruglaste ili klinastebaze. Rub liski je cijeli, narijetko napiljen ili narova-{en. Izgled jednogodi{njih izbojaka, vr{nih pupova,postranih pupova, oìljka otpalog lista i lista premaD i r r u (1998) prikazan je na slici 3a. Liske su s gornjestrane (slika 4a) zelene i gole, obi~no bez sjaja (u formis debljim listovima ponekad sjajna), a s donje svijetlijezelene, gole ili uz ìle dlakave. S donje strane liski

razvijaju se na epidermalnim stani-cama mikroskopski sitne, vo{taneizrasline koje su gusto raspore|e-ne, tako da je donja strana liskibjelkasta ili orijetko, pa je donjastrana liski svjetlijezelene boje (sli-ka 4b). Na slici 5a je prema M i l l e -r o v o j (1955) prikazan izgled mi-kroskopskog preparata donje epi-derme lista ameri~koga bijelog ja-sena i pensilvanskoga jasena gleda-no svjetlosnim mikroskopom podmalim i velikim pove}anjem. No,M i l l e r o v a (1955) ne navodi po-ve}anje pod kojim su preparati pro-matrani. Vo{tane tvorevine (slika5b) pojavljuju se u dobi nakon 3–5godina, dok se mla|e biljke ame-ri~koga bijelog od pensilvanskogajasena razlikuju po prisutnosti jed-nostavnih dlaka uz rub plojke. Brojpu~i na listu ameri~koga bijelog ja-sena je oko 100/mm2, a duìna sta-nica zapornica 12–18 µm. Glavnapeteljka lista je ù}kastobijele boje,


308

Slika 4a. F. americana – gornja strana lista na mladoj trogodi{njojbiljci. Prema Kremeru (2001).

Fig. 4a F. americana – adaxial leaf side of three years old plant.According to Kremer (2001).

Slika 4b. F. americana – donja strana lista na {est godina staroj biljci. Fig. 4b F. americana – abaxial leaf side of six years old plant.

(Foto: D. Kremer)

Slika 4c. F. pennsylvanica – gornja strana lista.Fig. 4c F. pennsylvanica – adaxial leaf side.

(Foto: D. Kremer)Slika 4d. F. pennsylvanica – donja strana lista.Fig. 4d F. pennsylvanica – abaxial leaf side.

(Foto: D. Kremer)


309

Slika 5a. Izgled epiderme s donje strane lista u F. americana i F.pennsylvanica. Prema Miller-ovoj (1955).

Fig. 5a Appearance of the abaxial leaf epidermis of the F. ameri-cana and the F. pennsylvanica. According to Miller (1955).

Slika 5b. F. americana – izgled epiderme s donje strane lista pod elektronskim mikroskopom.

Fig. 5b F. americana – appearance of the abaxial leaf epidermiswith electron microscope. (Foto: D. Kremer)

Slika 6a. F. americana – li{}e u jesen. Prema Kremeru (2001).Fig. 6a F. americana – leaves in autumn. According

to Kremer (2001).Slika 6b. F. pennsylvanica – li{}e u jesen. Prema Kremeru (2001).Fig. 6b F. pennsylvanica – leaves in autumn. According

to Kremer (2001).

gola, s pli}im ̀ lijebom na gornjoj strani. Petelj~ice pos-tranih liski su (0,5) 2–15 mm duge, a vr{nih do 2,5 cm.Li{}e je u jesen (slika 6a) ljubi~astocrvene ili ùte boje.Ameri~ki bijeli jasen je dvodomna vrsta, jednospol-

nih, zelenih do tamnopurpurnih cvjetova okupljenih u

postrane metli~aste cvatove, koji se razvijaju na pro{lo-godi{njim izbojcima. â{ka je zvon~asta, ~etverolapa,1,32–1,52 mm duga. Vjen~i} nije razvijen. Pra{nici suve}inom po dva, a ponekad i po tri zajedno. Pra{ni~keniti (filamenti) su 0,62–1,28 mm duge, pra{nice3,95–6,20 mm, dok duìna tu~ka iznosi 2,86–4,68 mm,plodnice tu~ka 1,00–1,08 mm, a vrata 1,32–2,64 mm.Nju{ka tu~ka razdijeljena je na dva, od 0,68 do 1,04 mm


310

Slika 8b. F. pennsylvanica – areal. Prema Little-u (1971).Fig. 8b F. pennsylvanica – range. According to Little (1971).

Ameri~ki bijeli jasen je prirodno rasprostranjen uvla`nim {umama isto~nog i sredi{njeg dijela SAD-a, teu jugoisto~nom dijelu Kanade. Areal mu se proteè odNove [kotske i Cape Breton Islanda na sjeveroistoku doFloride, Meksi~kog zaljeva i isto~nog Teksasa na jugu,dok na zapad ide do Nebraske i Minnesote (slika 8a).

Slika 8a. F. americana – areal. Prema Little-u (1971).Fig. 8a F. americana – range. According to Little (1971).

Slika 7. Plodovi (perutke): F. pennsylvanica (lijevo), F. angustifolia (u sredini) i F. americana (desno). Preme Kremeru (2001).

Fig. 7 Fruits (samaras): F. pennsylvanica (left), F. angustifolia (middle), and F. americana (right).According to Kremer (2001).

duga re`nja. Cvjetna stapka je u tipi~ne vrste gola.Cvjeta prije ili za vrijeme listanja u travnju i svibnju.Anemofilna je vrsta. Po~inje fruktificirati oko dvadese-te godine. Ve}inom usko lancetaste perutke su 2,5–5 cmduge, 0,5–0,8 cm {iroke, bjelkastosive, ù}kastosive iliù}kastosme|e boje, ~esto s crvenkastom nijansom(slika 7). Krilce perutke je u sredini ne{to pro{ireno, avrh zatupljen, zaobljen, malo urezan ili rje|e u{iljen.Ponekad krilce moè biti i trobridno, a obuhva}a gornjutre}inu, ponekad polovicu (rijetko vi{e) sjemenke, kojaje usko valjkasta, bridasto produljena i u{iljena, u gor-njem dijelu okruglasta presjeka, 1,0–2,5 cm duga, pro-mjera 0,2–0,4 cm. Sjemenka je kra}a od polovice duì-ne ploda. Na dnu ploda vide se oko 1 mm dugi ostaci~a{ke. Sjeme dozrijeva od sredine kolovoza do krajarujna i otpada sa stabla. U jednom kilogramu ima u pro-sjeku 22000 o~i{}enih sjemenki, ~ija klijavost iznosioko 40 %. Sjeme klije s dvije nasuprotne, duguljastoelipti~ne, zelene supke, koje su na kratkim dr{kama,30–50 mm duge, u{iljena vrha, klinaste osnove i cijelaruba, s istaknutom ùtom ìlom. Prvi listovi su jednos-tavni, nasuprotni, jajasto duguljasti, do 45 mm dugi ioko 25 mm {iroki, odozgo tamnije zeleni, odozdo malosivkasti i du` glavne ìle kratko dlakavi, grubo i nepra-vilno nazubljena ruba. Korijenov sustav ameri~kogbijelog jasena razvija se ovisno od dubine tla, pa je pli-tak i postrano razvijen na plitkim tlima, a srednje dubokna dubokim tlima. Ne razvija ìlu sr~anicu. Obi~no do-ìvi starost od 150 do 200 godina.


311

Na sjeveru areala pridolazi od razine mora do 600 mnadmorske visine, a na jugu od razine mora do 1500 m.To je najra{irenija i gospodarski najzna~ajnija vrsta ja-sena ameri~kog sjeveroistoka (Hun t 1964) koja voliduboka, bogata, dobro drenirana do vla`na tla, a pod-nosi i umjerene poplave. Prema Ta y l o r o v o j (1972)ameri~ki bijeli jasen raste na podru~ju WashtenawCounty (dràva Michigan, USA) u razini ili iznad razi-ne visoke poplavne vode. Najbolje mu odgovarajuvla`ni tereni koji nisu izloèni duljoj stagnaciji vode injenom zabarivanju. Pridolazi na obraslim povr{ina-ma, ali se kao pionirska vrsta {iri i na neobrasle terene.Prilago|en je mezofilnim {umskim zajednicama, gdjeraste ve}inom na aluvijalnim tlima izbjegavaju}i mo-~vare i treseti{ta. Najbolje uspijeva na ilovasto-pjesko-vitim, pjeskovito-ilovastim, ilovastim i pra{kasto-ilo-vastim tlima s pH vrijedno{}u od 6,1 do 7,5. Osobitomu odgovara sivosme|e i sme|e podzolasto tlo bogatodu{ikom, s umjerenim do visokim sadràjem kalcija(F owe l l s 1965). Tamo gdje tlo nije odvi{e suho i ka-menito ameri~ki bijeli jasen se penje i na vi{e terene.Heliofilna je vrsta koja u mladosti podnosi umjerenuzasjenu (Cop e 1948, Gu e n t h e r 1951, N a i d u iDe l u c i a 1998). U planta`nom uzgoju uz optimalneuvjete mogu} je godi{nji visinski prirast 1–1,5 m, de-bljinski 1–1,5 cm, {to ga svrstava me|u najbrè rastu}esjevernoameri~ke tvrde lista~e. Kulture ameri~kog bi-jelog jasena podiù se s jednogodi{njim ili dvogodi{-njim biljkama, koje se sade u redove na razmaku od1,2 do 1,5 m uz razmak izme|u redova od 3 m, a moèse saditi i na razmaku 2,4×2,4 m. Kod podizanja sje-menskih plantaà preporu~eni razmak je 3 m unutarreda, a 6 m izme|u redova. Duljina ophodnje je 20–25godina za celulozno drvo, a 30–60 godina za piljenodrvo (C l a u s e n 1979a).Prema H i g h t s h o e u (1988) ameri~ki bijeli jasen

osjetljiv je na O3 (ozon), umjereno osjetljiv na sol, vru-}inu, su{u i zbijanje tla, a otporan na 2,4-D (dimetil-amin). Krhki izbojci podlo`ni su o{te}enjima prouzro-~enim vjetrom i ledom, a mlada stabla moè jakoo{tetiti tu~a i ponovljeni kasni mrazevi. L a c c a s e iR i c h (1964) pokazali su da je ameri~ki bijeli jasen ot-poran na natrijeve ione (Na+) iz NaCl, koji se zimi ko-risti za posipanje cesta.F. americana var. biltmoreana (Beadle) J. Wright

(= F. biltmoreana Beadle) je prema novijim shva}anji-ma (H a r l ow et al. 1996) forma ameri~kog bijelogjasena koja ima izbojke, peteljke listova, petelj~ice liskii donju stranu liski gusto pustenastu. Radi shva}anjasloènosti morfologije vrste, potrebno je spomenuti idruga mi{ljenja. Tako je prema K r ü s smannu (1976)F. biltmoreana vjerojatno prirodni hibrid izme|u vrstaF. americana i F. pennsylvanica ssp. pennsylvanica kojiraste kao stablo do 15 (35) m visoko i promjera do 70 cm. Jednogodi{nji izbojci, peteljke listova i petelj~i-

ce liski obi~no su bar{unasto pustenasti. Oìljak otpaloglista je polukruàn do srpolik, na gornjem rubu odrezan({to je suprotno od izgleda oìljka otpalog lista u tipi~nevrste). Listovi su 20–30 cm dugi sa 7–9 (–11) ~esto sr-pasto zakrivljenih, debelih i ~vrstih liski, koje su cijelaili vrlo plitko napiljena ruba, s gornje strane tamnoze-lene i glatke (~esto sjajne), s donje obi~no vrlo bijele(ili plavozelene) i pustenaste. Li{}e je u jesen pur-purnoljubi~asto. Cvjetovi su po gra|i jednaki cvjetovi-ma tipi~ne vrste, a pojavljuju se za listanja u travnju ipo~etkom svibnja (M i l l e r 1955). Cvatne metlicetako|er su dlakave (R e h d e r 1960). Perutke su 3–5 cmduge, 0,4–0,7 cm {iroke, s krilcem koje u praviluzahva}a samo vr{ni dio sjemenke. Sjemenka je valjkas-ta i krupna, pribli`no 1 cm duga, promjera oko 0,3 cm(M i l l e r 1955). Prema M i l l e r o v o j (1955) ovaj vari-jetet pridolazi od ju`ne Pennsylvanije do isto~neGeorgije, te od sjeverne Alabame, odakle se proteè nazapad do isto~ne Montane i Arkansasa. Na kraju navest}emo mi{ljenje H a r d i n a i B e c kmann a (1982,prema Ha r l owu 1996) koji smatraju da nema mikro-morfolo{kih dokaza koji bi podràli hipotezu da je F.biltmoreana hibrid izme|u ameri~koga bijelog jasena ipensilvanskoga jasena.F. pennsylvanica Marshall – pensilvanski jasen,

crveni jasen, zeleni jasen (engl. green ash, red ash,swamp ash, water ash; njem. Amerikanische Grau-Esche, Grün-Esche, Rot-Esche)Naj~e{}i sinonimi za pensilvanski jasen su: F. pu-

bescens Lam., F. lanceolata Borkh., F. pennsylvanicavar. lanceolata (Borkh.) Sarg., F. pennsylvanica var.subintegerrima (Vahl) Fernald, F. viridis Michx. U li-teraturi se mogu na}i i drugi sinonimi, pa ih L i t t l e(1953) navodi 11, a M i l l e r o v a (1955) ~ak 61. Pen-silvanski jasen je prema M i l l e r o v o j (1955) prviopisao Humphrey Marshall u Arbustrum Americanum,p. 51 (1785). Marshallov opis vrste je bio vrlo kratak iop}enit s dva vrlo bitna dijela, prvi u kojemu navodi da“ima listove puno sli~nije ameri~kom bijelom jasenu”,te zadnja re~enica u kojoj opisuje plodove za kojenavodi: “oni su dulji i uì nego u bilo koje druge vrste,gotovo o{trog vrha na osnovi”. Iako je opis koji navodiMarshall prili~no {tur, Millerova smatra da je on,opisuju}i plodove, na pameti imao upravo vrstu F.pennsylvanica. Opis morfolo{kih zna~ajki pensilvan-skoga jasena navode, izme|u ostalih, H e g i (1908),An i } (1946), F e r n l a n d (1950), F u l l e r (1955),M i l l e r o v a (1955), R e h d e r (1960), S t e y e rma r k(1963), S a r g e n t (1965), Ho s i e (1969), F r a n c o iA f o n s o (1972), Ta y l o r o v a (1972), B e a n (1973),K r ü s smann (1976), L i t t l e (1980), F u k a r e k(1983), H i g h t s h o e (1988), H a r l ow et al. (1996),D i r r (1998). Prema njima pensilvanski jasen je do 20(40) m visoko, listopadno stablo {iroke, nepravilne kro-{nje (slika 1b) i prsnog promjera do 50 (180) cm. Kora


312

mu je sli~na kori ameri~koga bijelog jasena, ali ne{topli}e izbrazdana. Prema S t e y e rma r k u (1933), F e r -n a l d u (1950) i L i t t l u (1980) kora je s unutra{njestrane crvenkasta (slika 9). Izbojci su okruglasti, u

po~etku svjetlosme|i ili maslinastozeleni, kasnije tam-nosivi, ponekad s crvenkastom nijansom, bar{unastodlakavi ili goli (varijetet F. pennsylvanica var. subinte-gerrima (Vahl) Fernald). Posuti su svjetlosme|im,okruglastim ili elipti~nim lenticelama. ̂ unjasti do jaja-sti vr{ni pupovi su 3–8 mm dugi, u{iljeni, ve}inomr|astosme|i, obavijeni s tri para ljusaka, pustenasti (sli-ka 2c). Sa strane pupovi su okruglasti do bubreàsti.Oìljak otpalog lista je poluokruglast, na gornjem ruburavan ili malo konkavan, s tragovima provodnih ìla uobliku slova U ili V (slika 2d). Izgled jednogodi{njihizbojaka, vr{nih pupova, postranih pupova, oìljka ot-palog lista i lista prikazan je na slici 3b (prema D i r r u1998). Listovi su do 30 cm dugi, s 5–7 (–9) liski. Glav-na peteljka lista je dlakava ili gola, s gornje strane u`li-jebljena. Liske su relativno tanke do polukoàste, jajas-to elipti~ne do elipti~ne ili jajasto lancetaste, 8–17 cmduge, 2–8 cm {iroke, {iljaste ili klinaste baze, u{iljenavrha, napiljena ili rje|e gotovo cijela ruba. Gornjastrana liski (slika 4c) je zelena, gola ili ponekad duùleknute srednje ìle dlakava, a donja strana (slika 4d)svijetlije zelene boje, fino pustenasta ili gola, bez vo{ta-nih tvorevina. Liske su na kratkim, 0–8 (–12) mm du-gim, obi~no dlakavim petelj~icama. Broj pu~i na listupensilvanskog jasena je oko 300/mm2, a duìna stanicazapornica 16–28 µm.Pensilvanski jasen je dvodomna vrsta jednospolnih,

zelenkastih do tamnopurpurnih cvjetova, okupljenih upostrane metli~aste cvatove koji se razvijaju na pro{lo-godi{njim izbojcima (slika 10a, 10b). Cvjetne stapke suobi~no dlakave. Cvjetovi imaju razdijeljenu ~a{ku{ali~asta oblika dugu 1,0–1,76 mm. Vjen~i} nije raz-vijen, a pra{nika su 2–3 (–4). Pra{ni~ke niti su0,33–0,69 mm duge, pra{nice 3,40–4,00 mm, dok dulji-na tu~ka iznosi 3,40–4,76 mm, plodnice tu~ka1,00–1,52, a vrata 2,00–3,32 mm. Nju{ka tu~ka razdije-

Slika 9. F. pennsylvanica – crvenilo s unutra{nje strane kore. Prema Kremeru (2001).

Fig. 9 F. pennsylvanica – red color of the inner side of bark.According to Kremer (2001).

Slika 10a. F. pennsylvanica – ènski cvjetovi. Prema Kremeru (2001).

Fig. 10a F. pennsylvanica – cluster of pistillate flowers.According to Kremer (2001).

Slika 10b. F. pennsylvanica – mu{ki cvjetovi. Prema Kremeru (2001).

Fig. 10b F. pennsylvanica – cluster of staminate flowers. According to Kremer (2001).


313

Slika 11a. F. pennsylvanica – perutka s trobridnim krilcem. Prema Kremeru (2001).

Fig. 11a F. pennsylvanica – samara with triangular wing.According to Kremer (2001).

Slika 11b. F. pennsylvanica – perutka s ~etverobridnim krilcemPrema Kremeru (2001).

Fig. 11b F. pennsylvanica – samara with quadrangular wing. According to Kremer (2001).

ljena je u dva, 0,28–0,60 mm duga re`nja. Na podru~juprirodnog rasprostranjenja cvijeta ne{to prije ili za vri-jeme listanja u travnju ili po~etkom svibnja (u nas sre-dinom travnja). Anemofilna je vrsta. Po~inje plodonosi-ti oko dvadesete godine, a puni urod je gotovo svake go-dine. Perutke (slika 7) su ve}inom usko lancetaste iliizduèno elipti~ne, 2,2–6 cm duge, 0,3–1,0 cm {iroke,ù}kaste ili svjetlosme|e boje. Krilce je zaobljena,u{iljena ili malo urezana vrha, a obuhva}a sjeme dopolovice duljine ili do kraja (osnove). Krilce moè bitiponekad trobridno ili ~etverobridno (slika 11a, 11b).Sjeme je vretenasta oblika, 1,1–2,8 cm dugo, promjera0,1–0,25 cm. Plodovi dozrijevaju u rujnu i listopadu iotpadaju sa stabla. U jednom kilogramu ima23000–50000 o~i{}enih sjemenki koje kliju s dvije na-suprotne, usko duguljaste, 40–45 mm duge supke skratkim dr{kama. Prvi listovi su nasuprotni, jedno-stavni, na kratkim peteljkama, duguljasto jajasti, krup-no napiljena ruba, u{iljena vrha, na osnovi klinasti.Pensilvanski jasen razvija plitak korijenov sustav(slika 12a). Drvo mu je sli~no drvetu ameri~kog bije-log jasena i koristi se u sli~ne svrhe, iako su mu ~vrsto-}a, ìlavost i trajnost manji.

Od svih sjevernoameri~kih vrsta jasena pensilvanskijasen ima najve}e podru~je prirodnog rasprostranjenja.Pridolazi u nizinama isto~nog i sredi{njeg dijelaSjeverne Amerike, od Nove [kotske i Cape BretonIslanda na sjeveroistoku, do sjeverne Floride i sredi{-njeg Texasa na jugu, dok na zapad ide do Montane ijugoisto~ne Alberte u Kanadi. (slika 8b). Pridolazi odrazine mora do 900 m nadmorske visine u ju`nom dijelugorja Appalachian. Pensilvanski jasen raste uz ruboverijeka i jezera na dubokim, vla`nim, periodi~no plavl-jenim, kao i na mo~varnim tlima. Otporan je na plavl-jenje i zamuljenje. Prema Ta y l o r o v o j (1972) pen-silvanski jasen raste na podru~ju Washtenaw County(Michigan, USA) u poplavnim {umama u razini iliispod razine visoke poplavne vode, ali i na neobraslim,isu{enim povr{inama. To je vrsta stani{ta, ~ija je stabil-nost naru{ena i nema ga u poplavnim {umama u kojimaje tlo doseglo razvojni klimaks. Za pensilvanski jasenMillerova (1955) kaè da se moè na}i isklju~ivo ublizini rijeka i drugih vodenih povr{ina (~esto s kori-jenjem u vodi) za razliku od ameri~koga bijelog jasenakoji raste na vi{im i obi~no su{im terenima, ali se moèna}i i u blizini pensilvanskoga jasena. Najbolje uspije-va na pjeskovito-ilovastim i ilovasto-pjeskovitim tlimas pH od 6,1 do 7,5. Heliofilna je vrsta koja ne podnosizasjenu. Brzorastu}a je vrsta ~iji godi{nji visinski pri-rast u mladosti iznosi u prosjeku 76 cm, iako moèdose}i i 2 m, dok debljinski prirast iznosi 1–2 cm. Kul-ture pensilvanskoga jasena podiù se sadnjom jedno-godi{njih ili dvogodi{njih biljaka na razmaku3,35×3,35 m. Ukoliko se pensilvanski jasen èli saditi


314

u poljoza{titnim pojasima ili u za{titnim pojasima uzceste, onda ga treba saditi u jednom redu uz razmakizme|u stabala od 2,5 m. Za za{titu gospodarskihobjekata na farmama sadnja se obavlja u ~etiri ili vi{eredova uz razmak izme|u redova od 5 do 6 m i razmakizme|u stabala od 2,5 m (C l a u s e n 1979b).Pensilvanski jasen je prema H i g h t s h o e u (1988)

osjetljiv na SO2 i O3 (ozon), umjereno osjetljiv na HFl,floride, sol koja se koristi za posipanje cesta, dok jeotporan na zbijanje tla i 2,4-D (dimetilamin). Z e -l e z n i (1968, prema Deme r i t t u 1973) pensilvanskijasen svrstava me|u vrste umjereno tolerantne na dje-lovanje soli koja se koristi za posipanje cesta tijekomhladnog dijela godine. Krhki izbojci ~esto pucaju podteìnom snijega i leda, dok mlada stabla moè ozbiljnoo{tetiti tu~a. U nas su ~este vjetroizvale i vjetrolomistabala pensilvanskog jasena (slika 12a, 12b). F. pennsylvanica var. subintegerrima (Vahl)

Fernald (= F. lanceolata Borkh., F. pennsylvanica var.lanceolata (Borkh.) Sarg.) se prema dana{njim shva}a-njima taksonomski ne razlikuje od tipi~ne vrste. Izbojcisu u ovog varijeteta goli, listovi tako|er, jedino se malodla~ica nalazi uz lisne ìle s donje strane lista (B e a n1973). Prema En c k e u (1960) liske su vi{e elipti~nolancetaste, 5–12 cm duge, nepravilno nazubljene, s objestrane svjetlozelene i gole. Encke dalje navodi da ovajvarijetet pridolazi od dràve Maine do Ontaria, Manito-be i Saskatchewana, dok na jug ide do Floride i Texasa.

Slika 12a. F. pennsylvanica – korijen izvaljenog stabla. Prema Kremeru (2001).

Fig. 12a F. pennsylvanica – root of blown down tree. According to Kremer (2001).

Slika 12b. F. pennsylvanica – vjetrolom u sastojini. Prema Kremeru (2001).

Fig. 12b F. pennsylvanica – wind breakage in stand. According to Kremer (2001).

“Goli” varijetet pensilvanskoga jasena R e h d e r (1960)navodi pod imenom F. lanceolata i smatra ga zasebnomvrstom. On ga opisuje kao stablo do 18,5 m visoko,golih izbojaka i peteljki listova. Zanimljivo je da premaTay l o r o v o j (1972) potomstvo iz sjemena pensilvan-skog jasena nastalog slobodnim opra{ivanjem sadrìoblike “golih i pustenastih izbojaka”, bez obzira da liroditeljska stabla imaju gole ili dlakave izbojke. Tipi~nipensilvanski jasen prili~no se lako razlikuje od ameri~-koga bijelog jasena po dlakavim izbojcima. Me|utim,oblici golih izbojaka, pupova i listova mogu se lako za-mijeniti s ameri~kim bijelim jasenom.

RAZLIKOVANJE AMERI^KOGA BIJELOG OD PENSILVANSKOGA JASENADifferentiation white ash from green ashPostojanje varijeteta s golim, odnosno s dlakavim iz-

bojcima, peteljkama listova i donjom stranom liski naj-~e{}i je uzrok te{ko}a pri determinaciji ameri~koga bi-jelog i pensilvanskoga jasena. Nekada je ameri~ki bijeli

jasen s golim izbojcima opisivan kao jedna vrsta (F.americana), a njegov varijetet s dlakavim izbojcima kaodruga (F. biltmoreana). Sli~no je bilo i s pensilvanskimjasenom u kojega je varijetet dlakavih izbojaka imeno-

van kao F. pennsylvanica, a varijetet s golim izbojcimakao F. lanceolata. A n i } (1946) za ameri~ki bijeli jasennavodi: “Listi}i su ve}inom cijela ruba, ozdo bjelkasto-sivi, goli. Cvjetovi su jednospolni ili dvodomni, goli…”S druge strane za pensilvanski jasen pi{e: “Izbojci, lisnovreteno i donja strana lista su dlakavi. Pupovi su r|asto-sme|i i gusto dlakavi. Li{}e je do 30 cm dugo, ve}inomsa 7–9 listi}a, koji variraju u obliku. Oni su na kratkimpetelj~icama, napiljena su ruba i ozdo sivo-dlakavi.” Uto vrijeme aktualne druge dvije vrste (F. biltmoreana iF. lanceolata) Ani} ne opisuje.U na{oj stru~noj literaturi uglavnom se navodi pri-

sutnost ameri~koga bijelog jasena u na{im nizinskim{umama, a mnogo rje|e pensilvanskoga jasena. I danassu mnogi skloni biljke golih izbojaka proglasiti ameri~-kim bijelim jasenom, a biljke dlakavih izbojaka pensil-vanskim jasenom. U {umarskoj praksi uobi~ajeno je dase, bez obzira o kojoj se vrsti radi, une{ene sjever-noameri~ke vrste jasena imenuju kao “ameri~ki jasen”.To nije dobro, budu}i da se ove dvije vrste u pogledu

ekolo{kih, pa i gospodarskih zna~ajki prili~no razlikuju.Tako se lo{e zna~ajke poput zakrivljena debla i slabarasta pensilvanskoga jasena nepravedno pripisuju dru-goj vrsti, ameri~kome bijelom jasenu, o ~ijem uspije-vanju u nas gotovo i nema podataka.Da je doista rije~ o sli~nim vrstama govore i istraì-

vanja ameri~kih autora, pa tako Ta y l o r o v a (1972)navodi da se zbog velike varijabilnosti i nedostatkajasnih, vidljivih morfolo{kih zna~ajki ameri~ki bijelijasen i pensilvanski jasen ne mogu na terenu lako razli-kovati uz uporabu dihotomskog klju~a. Iako ih je obi~-no mogu}e razlikovati kombiniranjem nekoliko razli-~itih morfolo{kih zna~ajki, jedina pouzdana morfo-lo{ka zna~ajka za razlikovanje ameri~kog bijelog jase-na i pensilvanskog jasena je prisutnost vo{tanih tvore-vina s donje strane lista ameri~kog bijelog jasena. Bu-du}i da njih nije mogu}e uo~iti uz pomo} ru~ne lupe,Taylorova je za razlikovanje ovih vrsta na terenu pred-loìla vi{e morfolo{kih zna~ajki (tablica 1). Prema njojcrveni do purpurni vrat tu~ka predstavlja siguran znak


315

Tablica 1. Razlikovanje ameri~kog bijelog jasena i pensilvanskog jasena na terenu, na temelju morfolo{kih zna~ajki (Kremer 2001, prema Taylorovoj 1972).Table 1 Differentiation of white ash and green ash in field, based on morphologic characteristics (Kremer 2001, according to Taylor 1972).Pouzdanost morfolo{ke zna~ajke za determinaciju:1. Pouzdana morfolo{ka zna~ajka za determinaciju kada je dio biljke s tom zna~ajkom razvijen.2. Op}enito pouzdana, stalno prisutna, morfolo{ka zna~ajka, ali uz promatranje s drugim zna~ajkama.3. Op}enito pouzdana (kao br. 2) morfolo{ka zna~ajka, ali ~esto dio biljke s tom zna~ajkom nedostaje.4. Pouzdana zna~ajka u kombinaciji s drugim zna~ajkama, pove}ava pouzdanost determinacije.5. Nepouzdana morfolo{ka zna~ajka za determinaciju.(Sa * su ozna~ene morfolo{ke zna~ajke koje navode i drugi autori.)Red. Stupanj Fraxinus americana L. Fraxinus pennsylvanica Marsh.br. pouzdanosti

Period mirovanja vegetacije1. * 2 Gornji rub oìljka otpalog lista konkavna Gornji rub oìljka otpalog lista je ravan

oblika, pa do oblika slova “V”. ili malo konkavan.2. 2 Razgranjenje simetri~no. Deblo redovito Razgranjenje nesimetri~no. Deblo ja~e

do u vrh kro{nje. Razmaci izme|u razgranjeno nego u prethodne vrste.postranih grana ujedna~eni. Postrane grane na nejednolikim razmacima i ~esto

preuzimaju ulogu terminalnog izbojka, odnosnoglavnog debla.

3. 2 Dvogodi{nji izbojci imaju vo{tane prevlake Dvogodi{nji izbojci imaju sjajnu koje se lju{te sa epiderme. ili pustenastu epidermu.

4. 2 Ravnina oìljka otpalog lista nalazi se Ravnina oìljka otpalog lista nalazi se pod kutem pod kutem od prosje~no 28° u odnosu od prosje~no 14° u odnosu na glavnu os izbojka.na glavnu os izbojka, pa izbojak izgleda kao da Izbojci su ravniji, ne djeluju kvrgavo.ima zglobove ili kvrge.

5. * 3 Sjemenka ploda ima promjer ve}i od 3 mm. Sjemenka ploda ima promjer manji od 2 mm.6. * 3 Krilce obuhva}a manje od jedne tre}ine Krilce obuhva}a sjemenku od polovine

duljine sjemenke. njene duljine, pa sve do osnove.7. * 4 Vr{ni pup tup, a ne o{tar ili {iljast. Vr{ni pup {iljast, a ne okrugao ili tup.8. * 4 Postrani pupovi trouglasti, {iljasta vrha. Postrani pupovi okruglasti, bubreàsti.9. * 4 Kora duboko i usko izbrazdana. Kora {iroko izbrazdana ili rombi~na.

da se radi o ameri~kom bijelom jasenu, dok je zelenivrat tu~ka zna~ajan za pensilvanski jasen. Prema na{imsaznanjima i u pensilvanskoga jasena vrat tu~ka moèimati ja~e ili slabije izraènu crvenkastu nijansu, {toposebno dolazi do izraàja za hladnih proljetnih jutara islabog mraza. I neke druge morfolo{ke zna~ajke u znat-noj mjeri olak{avaju determinaciju ameri~koga bijelog ipensilvanskoga jasena. Tako je u ameri~koga bijelog ja-sena {irina vr{nih pupova ve}a od njihove duìne, obi~-no su sme|e boje i tupa vrha. Duìna vr{nih pupova je upensilvanskoga jasena ve}a od njihove {irine, r|asto-sme|e su boje i u{iljena vrha. Gornji rub oìljka otpaloglista je u ameri~kog bijelog jasena ja~e urezan, tako daje sa strane pup u njega umetnut, dok je u pensilvanskogjasena gornji rub ravan ili slabije urezan.

Ameri~ki bijeli jasen ima u prosjeku dvostruko duljepetelj~ice liski, dok su u pensilvanskoga jasena petelj-~ice slabije izraène, a liske ponekad mogu biti i sjede-}e. Liske su u ameri~koga bijelog jasena ~esto naboranei bez sjaja, gotovo cijela ili ve}inom samo u donjojpolovici orijetko napiljena ili narova{ena ruba, u jesen~esto crvenkasto do purpurno obojene. U mladih biljakaameri~koga bijelog jasena rub liski je trepavi~avo dla-kav. Pensilvanski jasen ima s gornje strane glatke i ~estosjajne liske napiljena ruba, koje su u jesen ve}inomùto, rje|e crvenkasto obojene. Ameri~ki jasen ima kra-}e i {ire perutke u kojih krilce zahva}a samo gornju tre-}inu ili polovicu sjemenke koja je kra}a i deblja, pro-sje~nog promjera 2–3 mm, nego u pensilvanskoga jase-na u kojega promjer sjemenki iznosi 1–2 mm.


316

ZAKLJUÂK – ConclusionsNa temelju literaturnih podataka moè se zaklju~iti

da je jedina zna~ajka po kojoj se ameri~ki bijeli i pen-silvanski jasen mogu pouzdano razlikovati prisutnostvo{tanih tvorevina s donje strane lista ameri~kog bije-log jasena. One su vidljive pod mikroskopom, a razvi-jaju se u dobi od 3 do 5 godina. Mla|e biljke ame-ri~koga bijelog jasena se razlikuju od mladih biljaka

pensilvanskoga jasena po trepavi~avo dlakavom rubuliski. Ostale morfolo{ke zna~ajke ovih dviju vrsta nisupouzdane za njihovo me|usobno razlikovanje. No,istodobno promatranje vi{e drugih morfolo{kih zna~aj-ki je u ve}ini slu~ajeva dovoljno za determinaciju ti-pi~nih jedinki ovih dviju vrsta.

10. 4 Kora siva do crna. Kora siva do maslinastosme|a.11. 4 Kora gornjih grana svjetlosiva, vi{e Kora gornjih grana siva do crvenkasta

godina ostaje glatka. ili naran~asta, ubrzo postaje plutasta.12. 4 Kro{nja nepravilno lepezastog oblika Kro{nja okruglasta, donje grane u luku otklonjene.

s priklonjenim granama.13. 4 Zelena do purpurna pigmentacija vidljiva Bez pigmentacije u fotosintetskom sloju

u fotosintetskom sloju ispod epiderme ispod epiderme dvogodi{njih izbojaka.dvogodi{njih izbojaka.

14. * 4 Lenticele gotovo poravnate s povr{inom Lenticele ne{to uzdignute, upadljive.izbojka, nisu upadljive.

15. 4 Oìljci otpalih listova obi~no strogo nasuprotni. Oìljci otpalih listova ~esto nisu nasuprotni, ve} je jedan od njih ne{to niè.

16. 4 Postrani oìljak otpalog lista klinolik i sveden Postrani oìljak otpalog lista okruglast u obliku luka. ili pod {irokim kutem.

Vegetacijski period17. 1 Vrat tu~ka crven do purpuran. Vrat tu~ka zelen.18. * 2 Liske s jasno izraènim petelj~icama. Petelj~ice liski nisu jasno izraène.19. * 2 Epiderma s donje strane liski bjelkasta. Epiderma s donje strane liski zelena.20. 2 Supke duguljasto elipti~ne. Supke uske i duga~ke.21. 3 Prolistavanje uljasto sjajno. Prolistavanje “suho” ili pustenasto.22. * 4 Liske s donje strane gole ili dlakave samo Liske s donje strane rijetko dlakave ili pustenaste.

uz sredi{nju ìlu i postrane ve}e ìle.23. 4 Rub liski u klijanaca s brojnim Rub liski u klijanaca gol ili s rijetkim dla~icama.

kratkim dla~icama.24. * 5 Obi~no 7 ili 9 liski. Obi~no 5 ili 7 liski.25. * 5 Liske duguljaste do jajaste, obi~no Liske lancetaste ili lancetastojajaste do duguljaste

naglo u{iljene. ili elipti~ne, u{iljena do tupa ili {iljasta vrha.26. * 5 Liske ~esto blago nazubljene, ali mogu biti Liske ~esto napiljene, ali mogu biti i blago

i gotovo cijela ruba. nazubljene ili gotovo cijela ruba.27. 5 Li{}e u jesen ùte, zlatne ili purpurnozlatne boje. Li{}e u jesen ùte ili zlatne boje.

An i } , M., 1946: Dendrologija. U: [afar, J. (ur.), [u-marski priru~nik. Poljoprivredni nakladni za-vod, Zagreb, 1: 475–582.

B e a n , W. J., 1973: Trees and Shrubs Hardy in theBritish Isles (8th ed). M. Bean and John MurrayLtd., Frome and London, 2: 208–232.

C i v i d i n i , R., K. M i r t h , 1941: Apsolventska eks-kurzija studenata {umarstva Poljoprivredno-{u-marskog fakulteta u Zagrebu u mjesecu srpnju1940. godine. [um. list 5(65): 187–203.

C l a u s e n , K. E., 1979a: Mini-monograph on Fraxi-nus americana L. Invited paper of FAO Techni-cal Consultation on Fast-Growing PlantationBroadleaved Trees for Mediterranean and Tem-perate Zones, FO: FGB-79(6/7): 195–208.

C l a u s e n , K. E., 1979b: Mini-monograph on Fraxi-nus pennsylvanicaMarsh. Invited paper of FAOTechnical Consultation on Fast-Growing Planta-tion Broadleaved Trees for Mediterranean andTemperate Zones, FO: FGB-79(6/8): 195–208.

Cop e , J. A., 1948: White ash-management possibili-ties in the Northeast. J. For. 46: 744–749.

]o r d a { i } , F., 1894: Ne{to o onih vrstih ameri~kogadrve}a, kojih gojitba bi i u nas koristna bila.[um. list 18(10–11): 474–478.

Dek a n i } , I., 1974: Zna~ajke uzgoja {uma jugoisto~-ne Slavonije. U: M. Vidakovi}, S. Horvatinovi} iD. [vagelj (ur.): Zbornik o stotoj obljetnici {u-marstva jugoisto~ne Slavonije: 11–41. JAZUCentar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci –Slavonski Brod.

Deme r i t t , M. E. Jr., 1973: Prospects for selectingand breeding trees resistant to deicing salt. In:Garrett, P.W. (ed.): Proc. of the 20th Northeast.For. Tree Improv. Conf.: 130–140. Univ. of NewHampshire, Durham, New Hampshire.

D i r r , M. A., 1998: Manual of Woody LandscapePlants (5th ed). Stipes Publishing L. L. C., Cham-paign, Illinois.

E n c k e , F., 1960: Pareys Blumengärtnerei (2nd ed).Paul Parey, Berlin und Hamburg, 2: 346–348.

E t t i n g e r , J., 1889: Priegled drve}a i grmlja od oso-bite vrsti, koje raste u perivoju Maksimir. [um.list 13(3): 112–119.

E t t i n g e r , J., 1892: Botani~ki vrt kr. sveu~ili{taFranje Josipa I u Zagrebu. [um. list 16(9–10):409–422.

F e r n a l d , M. L., 1950: Gray’s Manual of Botany (8thed). American Book Company, New York.

F owe l l s , H. A., 1965: Silvics of Forest Trees of theUnited States. USDA For. Ser. Agric. Handb.271, Washington, D. C.

F r a n c o , J. A. and M. L. R. A f o n s o , 1972: FraxinusL. In: Tutin, T.G., V. H. Heywood, N. A. Burges,D. M. Moore, D. H. Valentine, S. M. Walters,and D. A. Webb (eds), Flora Europaea, Cam-bridge Univ. Press, Cambridge, 2: 53–54.

F u k a r e k , P., 1956: Prilog poznavanju {umskih za-jednica u kojima se javlja poljski jasen. [um. list80(1–2): 30–40.

F u k a r e k , P., 1965: Na{e listopadno drve}e i grmlje –raspoznavanje vrsta prema izbojcima i pupovi-ma. Dr`avna zalo`ba Slovenije, Ljubljana,1:1–35.

F u k a r e k , P., 1983: Jasen. U: Poto~i}, Z. (ur.): [u-marska enciklopedija. LZ Miroslav Krle`a, Za-greb, 2: 171–177.

Gu e n t h e r , K. W., 1951: An investigation of the tole-rance of white ash reproduction. J. For. 49:576–577.

Ha r d i n , J. W. and R. L. B e c kmann , 1982: Atlas ofFoliar Surface Features in Woody Plants, V.Fraxinus (Oleaceae) of Eastern North America.Brittonia 34(2): 12–140.

H a r l ow, W. M., E. S. H a r r a r , J. W. H a r d i n , and F.M. Wh i t e , 1996: Textbook of Dendrology (8thed). McGraw-Hill Inc., New York.

H e g i , G., 1908: Illustrierte Flora von Mittel-Europa.J. F. Lehmanns Verlag, 5/3: 1919–1934.

H i g h t s h o e , G. L., 1988: Native trees, shrubs, andvines for urban and rural America. Van NostrandReinhold, New York, 819 pp.

H i r c , D., 1901: [ume sjeverne Amerike. [um. list25(6): 352–372.

Ho r v a t , I., 1940: O tehni~kim svojstvima ameri~kogjasena (Fraxinus americana L., F. alba Mar-shall). [um. list 64(4–5): 217–230.

Ho s i e , R. C., 1969: Native trees of Canada. CanadianFor. Serv., Dept. of Fish. and For., Ottawa.

Hun t , C. M., 1964: Sex conditions in white ashFraxinus americana L. In: Schreiner, E. J. (ed.):Proc. of the 11th Northeast. For. Tree Improv.Conf.: 4–8. New Brunswick, N. J.

Ko z a r a c , J., 1898: Amerikanski jasen (Fraxinusamericana L.). [um. list 22(11–12): 451–453.

K r eme r , D., 2001. Zastupljenost ameri~kog bijelogjasena (Fraxinus americana L.) i pensilvanskogjasena (Fraxinus pennsylvanicaMarshall) u Po-kuplju, Posavini i dijelu Podunavlja. Magistar-ski rad, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu,Zagreb.

K r ü s smann , G., 1976: Handbuch der Laubgehölze.Paul Parey, Berlin und Hamburg, 1: 84–95.


317

LITERATURA– References

La c a s s e , N. L. and A. E. R i c h , 1964: Maple declinein New Hampshire. Phytopathology 54:1071–1075.

L i t t l e , E. L. Jr., 1953: Check List of Native and Natu-ralized Trees of the United States (Including Ala-ska). Agric. Handb. 41, For. Serv. Tree and RangePlant Name Committee, Washington D. C.

L i t t l e , E. L. Jr., 1971: Atlas of United States Trees(Vol. 1 Conifers and Important Hardwoods). U.S. Dept. of Agric., For. Serv., Washington, D. C.

L i t t l e , E. L., 1980. Field Guide to North AmericanTrees, Eastern Region. The Audubon Society,New York.

M i l l e r , G. N., 1955: The Genus Fraxinus, the Ashes,in North America, North of Mexico. CornellExp. St. Memoir, Cornell Univ., Agric. Exp. St.,Ithaca, New York, 335: 1–64.

Na i d u , S. L. and E. H. D e l u c i a , 1998: Physiologi-cal and morphological acclimation of shade-grown tree seedlings to late-season canopy gapformation. Plant Ecology 138(1): 27–40.

P e t r a ~ i } , A., 1929: Pridolazak bijele i `ute imele nana{em drve}u. [um. list 53(8): 316–321.

R a u { , \., 1969: Autohtona i alohtona dendroflora {ireokoline Vukovara. [um. list 93(5–6): 185–209.

R e hd e r , A., 1960: Fraxinus. In: Bailey, L. H. (ed.):The Standard Cyclopedia of Horticulture (8thed). The Macmillan Company, New York, 2:1274–1277.

S a rg e n t , C. S., 1965: Manual of the Trees of NorthAmerica. Dover Publications Inc., New York, 2:833–853.

S t e y e rma r k , J. A., 1963: Flora of Missouri. TheIowa State University Press, Ames, Iowa.

S t r e p a ~ k i , V., 1931: O rentabilitetu odvodnjavanjabara u slavonskim {umama. [um. list 55(7):308–311.

[ p a n o v i } , T., 1931: Meke ili ritske {ume u Podu-navlju. [um. list 76(4): 157–178.

[ p a n o v i } , T., 1954: Vrbe na{ih podunavskih ritova.[um. list 78(9–10): 506–521.

Ta y l o r , S. M. O., 1972: Ecological and Genetic Iso-lation of Fraxinus americana and Fraxinus pen-nsylvanica. Ph. D. Thesis., Univ. of Michigan,Michigan.

Z i a n i , P., 1957: [umska melioracija jako podzoli-ranih degradiranih povr{ina hrastovog kontinen-talnog podru~ja. [um. list 81(6–7): 169–205.


318

SUMMARY: Two North American ash species, white ash (Fraxinus ameri-cana L.) and green ash (F. pennsylvanica Marshall), were introduced inCroatia in nineteenth century such as ornamental trees and for afforestationlowlands. Because of their similar morphological traits, F. americana and F.pennsylvanica are not distinguished in practice and they are known under onename – “American ash”. Today “American ash” is among the most wide-spread exotic species in lowland forests in Croatia, especially in Danubebasin and in lower part of Drava River Basin. Like pioneer species“American ash” has great meliorization role in preparing habitats for thearrival of the native ash species. Because of its meliorization role and sponta-neous spreading in lowlands it could be useful for experts to get to know mor-phological, ecological and management characteristics of “American ash”.It is important because the white ash and the green ash grow in different eco-logical conditions, and they request something different management. Whiteash is adapted to mesophytic forests and the best grow on moist sites withoutstagnant flooding water. Green ash is the species of disturbed habits, enduresflooding and commonly grows beside the swamps and marshes, often withroots in water. On those places there is no strong competition of the otherspecies. White ash and green ash are clearly distinguished according to pres-ence of microscopy tiny wax papillae on the lower epidermal cells of leaves ofwhite ash. The papillae are developed in the age of three to five. The youngerplants (seedlings) of white ash are distinguished from the green ash plantsaccording to presence of numerous hairs on leaf margins.

K e y wo rd s : lowland forests, pioneering species, afforestation

ZNAÂJKE DOZNAÊNIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKAU SJEÎNAMA BJELOVARSKE BILOGORE I UTJECAJ NA STRUKTURU SORTIMENATAFEATURES OF ASSIGNED BEECH TREES ACCORDING TO THE TYPE OF FELLING

IN THE FELLING AREAS OF BJELOVARSKA BILOGORA AND THEIR INFLUENCE ON THE ASSORTMENT STRUCTURE

Marinko PRKA*

SA@ETAK: Istraìvana je zastupljenost dozna~enih stabala po debljinskimrazredima i vrsti sijeka te njihov utjecaj na sortimentnu strukturu pojedinevrste sijeka.

Dozna~ena primjerna stabla razvrstana su prema najizraènijim vanjskimzna~ajkama u devet grupa (kategorija). Istraìvanje je provedeno na ukupno36 objekata gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora. U objektima oplod-nih sje~a podaci su prikupljani u vi{e navrata (sjekova). Na taj je na~in raz-vrstano 2.308 dozna~enih stabla u ukupno 46 navrata (sjekova). Svi objektipripadaju ekolo{ko-gospodarskom tipu II-D-11 i ure|ajnom razredu BUKVAs ophodnjom od 100 godina.

Postotna zastupljenost stabala s pozitivnim utjecajem na sorimentnustrukturu, ovisno o vrsti sijeka, kre}e se oko 50 % kod proreda i pripremnogsijeka te oko 60 % kod naplodnog i dovr{nog sijeka.

Na ukupnost strukture drvnih sortimenata pojedine vrste sijeka najve}i ut-jecaj imaju srednje debela i debela stabla, odnosno stabla iz debljinskih raz-reda ve}ih od 41 cm prsnog promjera. Razlog tomu je ~injenica da samo tastabla potencijalno mogu sadràvati najkvalitetnije drvne sortimente (premaHrvatskim normama proizvoda iskori{tavanja {uma iz 1995) zbog minimal-nih dimenzija propisanih za najkvalitetnije drvne sortimente. Postotna zas-tupljenost i razlika postotnog udjela broja stabala prsnog promjera ve}eg od41 cm s pozitivnim utjecajem na sortimentnu strukturu raste od proreda pre-ma dovr{nom sijeku.

Postotak zastupljenosti od strane ~ovjeka o{te}enih stabala raste od pro-reda prema dovr{nim sjekovima {to se moè povezati s intenziviranjem rado-va iskori{tavanja {uma u vrijeme oplodnih sje~a.

Nu`no je razlu~iti sortimentnu strukturu sastojine od sortimentne struk-ture sje~ine (odre|ene vrste sijeka). Porast postotnih udjela kvalitetnih drv-nih sortimenata po debljinskim stupnjevima od proreda prema dovr{nim sje-kovima, pravilnost je uvjetovana na{im odlukama, odnosno stru~nim pro-vo|enjem uzgojnih zahvata doznake stabala za sje~u. Ta je pravilnost stalna uonoj mjeri u kojoj su takvi na~ini gospodarenja i na~in nihovog provo|enja.

Klju~ne r i je~i: bukove sje~ine, sortimentna struktura, o{te}enja stabala

IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 321 + 325 (001)


319

* Dr. sc. Marinko Prka, dipl. ing. {um. Hrvatske {ume – Direkcija, [email protected]

Na koli~inu i kakvo}u sortimenata kod bjelogo-ri~nih vrsta drva bitno utje~e raznolikost habitusa i po-javnost gre{aka na i u stablu. Pravilan razvoj pojedi-na~nih stabala i sastojine omogu}en je skladnim djelo-vanjem biotskih i abiotskih ~imbenika. Naru{avanjetoga sklada u pravilu izaziva pojavu gre{aka koje ima-ju velik utjecaj na koli~inu i kakvo}u drvnih sortime-nata. Pojavnost gre{aka, njihova veli~ina i brojnostslu~ajnog je karaktera i te{ko se dovodi u korelaciju smjerljivim parametrima stabla.

Prema Ma t i } u (2003) pri provo|enju {umskouz-gojnih postupaka njege {uma treba razlikovati pozitiv-nu i negativnu selekciju. Njega je sastojina i stabalautemeljena na ~injenici da je fenotip stabla rezultat ge-notipa i utjecaja okoli{a, odnosno stani{nih uvjeta.Njegom se spontana selekcija stabala u sastojini za-mjenjuje selekcijom na {umskouzgojnim na~elima.Negativnom se selekcijom uo~avaju i uklanjaju iz sas-tojine sve nepoèljne jedinke do dobi kada se po~injuuo~avati stabla budu}nosti. Nakon toga prelazi se napozitivnu selekciju kojom se iz sastojine uklanja ono{to ometa razvoj uo~enih stabala budu}nosti. Negativ-na selekcija obuhva}a dovo|enje vi{e svjetla mla|empomlatku i ~i{}enje koje se izvodi u starijem pomlatkui mla|em mladiku. Pozitivna selekcija obuhva}a prore-de u starijem mladiku, mladim, srednjedobnim, stari-jim i starim sastojinama.

Sve su odluke i radnje kojima gospodarimo {uma-ma zasnovane na znanstvenim na~elima ure|ivanja,uzgajanja, iskori{tavanja {uma i ostalih {umarskih dis-ciplina. Drugim rije~ima, ako postoji znanost i operati-va koja se rukovodi znano{}u, mora postojati i vidljivirezultat takvoga operativnog postupka.

Sortimentnu strukturu sastojine ~ine svi sortimentniudjeli pojedina~nih stabala. Kako odabir stabala zasje~u tijekom ophodnje sastojine nije posljedica slu~aj-nosti, nego postupak koji se bazira na propisanim pra-vilima i na~elima koja proizlaze iz znanosti o uzgoju igospodarenju {umama, ukupna sortimentna strukturasastojine nije od primarne va`nosti sa gledi{ta isko-ri{tavanja {uma. Primarni je interes {umarske operati-ve struktura sortimenata koja se moè ostvariti u odre-|enoj starosti sastojine provedbom propisane vrste si-jeka. Iz tog je razloga racionalnije istraìvati sortiment-nu strukturu pojedinih vrsta sijeka (sje~ina) nego cije-lih sastojina. Samo kod ~iste sje~e i u sastojinama preddovr{ni sijek ta dva pojma imaju isto zna~enje.

Analiza broja stabala pojedine grupe (kategorije)po vrsti sijeka (starosti sastojine) i debljinskim razredi-ma treba dati odgovore na pitanja vezana kako za krite-rije doznake kod pojedine vrste sijeka, tako i na stupanjo{te}enosti sastojina prilikom iskori{tavanja {uma naistraìvanom podru~ju.

M. Prka: ZNAÂJKE DOZNAÊNIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEÎNAMA ... [umarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329

320

1. UVOD – Introduction

2. OBJEKTI I METODA ISTRA@IVANJA – Objects and method of researchPrikupljanje je podataka izvr{eno na ukupno 36

objekata gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora.U objektima oplodnih sje~a podaci su prikupljani uvi{e navrata (sjekova). Na taj je na~in razvrstano 2.308dozna~enih stabla u ukupno 46 navrata (sjekova). Sviobjekti pripadaju ekolo{ko-gospodarskom tipu II-D-11i ure|ajnom razredu BUKVA s ophodnjom od 100 go-dina.

Broj se stabala u uzorku u odnosu na broj doz-na~enih stabala bukve u pojedinom objektu kretao oko10 %, ali je u manjim objektima dostizao i preko 30 %dozna~enih stabala. Moè se re}i da su uzimani uzorcidozna~enih stabala razli~itoga intenziteta s namjeromda se obuhvati oko 10 % populacije dozna~enih staba-la. Kre}u}i se sastojinom po unaprijed odre|enim azi-mutima, u uzorak su uvr{tena sva dozna~ena stablabukve koja su se nalazila na pravcu kretanja ili doz-na~ena stabla najblià tom pravcu.

Kako bi prikupili {to vi{e spoznaja o ~imbenicimakoji utje~u na sortimentnu strukturu stabala i sastojina,ali i informacija o na~inu gospodarenja sastojinama upro{losti i danas, primjerna stabla smo razvrstavaliprema opisnim obilje`jima u devet grupa (kategorija): Slika 1. Neo{te}ena stabla nenormalna uzrasta (B)

Figure 1 Undamaged trees of abnormal growth (B)

Grupa A – neo{te}ena stabla normalna uzrasta –Ovom opisnom oznakom ozna~ili smo, odnosno u ovugrupu svrstali smo potpuno zdrava i neo{te}ena dozna-~ena primjerna stabla na kojima nismo na{li o{te}enjani prirodnih anomalija.


321

Slika 2. Stablo predrasta bukve (G)Figure 2 Pregrowth beech tree (G)

Grupa B – neo{te}ena stabla nenormalna uzrasta –U ovu kategoriju stabala svrstali smo primjerna stablana kojima nismo prona{li bilo kakva o{te}enja od vanj-skih uzro~nika, ali su stabla imala izraène prirodneanomalije. To su stabla iz panja, stabla s izraènomra{ljavosti debla i stabla s sli~nim anomalijama u raz-voju (slika 1).

Grupa C – o{te}ena stabla kod privla~enja – Ovdjesmo svrstali primjerna stabla koja su u pro{lostio{te}ena od privla~enja te imaju mehani~ka o{te}enjana ìli{tu i donjem dijelu debla.

Grupa D – o{te}ena stabla pri obaranju okolnih sta-bala – U ovu grupu primjernih stabala svrstali smo sta-bla koja su mehani~ki o{te}ena od kro{nje na niè prili-kom obaranja okolnih stabala. Takva stabla imaju o{te-}enja na kro{nji, gornjem ili donjem dijelu debla, pone-kad sve do ìli{ta. O{te}enja su izraènija kada potje~uod obaranja stabala u mezgri ili u doba vegetacije.

Grupa E – o{te}ena stabla od obje faze rada – Ov-dje smo svrstali stabla koja imaju mehani~ka o{te}enjai od obaranja i od privla~enja. Takva o{te}enja pojav-ljuju se od kro{nje preko debla sve do ìli{ta stabla.

Grupa F – o{te}ena stabla od prirodnih uzroka –Ova grupa stabala ima razli~ita o{te}enja koja nisu me-hani~kog porijekla. To su stabla s o{te}enjima od udaragroma, stabla zahva}ena su{enjem te stabla o{te}enabiotskim ili abiotskim utjecajima.

Grupa G – predrast – U ovu grupu primjernih sta-bala svrstali smo stabla koja se zbog prsnih promjera idominantnog poloàja u sastojini mogu okarakterizira-ti kao predrast (slika 2). Ova stabla ne treba zamijenitiza elitna stabla koja su nositelji razvoja sastojine, s ob-zirom da ih od njih razlikuju zna~ajke i poloàj u sasto-jini iz kojega se vidi da su stabla predrasta prijevreme-no do{la u dominantan poloàj. To se ponajprije o~itu-je u nesrazmjerno velikoj kro{nji u usporedbi sa osta-lim stablima dominantne etaè, visini stabla te izostan-ku stabala u neposrednoj okolini stabla predrasta.

Grupa H – prirodno izlu~ena (izrazito potisnuta)stabla – To su stabla koja su u borbi za svjetlo u sasto-jini izlu~ena u podstojnu etaù iz etaè proizvodnogadijela. Karakterizira ih poloàj kro{nje koja je zatvore-na od kro{nji stabala proizvodne etaè te se nalazi is-pod njih. Produkcijska sposobnost ovih stabala je ne-znatna, a va`na su zbog za{tite tla i zasjenjivanja de-blovine stabala proizvodne etaè.

Grupa I – stabla uni{tena prilikom obaranja – Uovu grupu izdvojili smo stabla koja su prilikom obara-nja o{te}ena u toj mjeri da im je znatno naru{ena ko-li~ina i kvaliteta drvnih sortimenata.

Razvrstavanje dozna~enih stabala uzorka u pojedi-nu grupu izvr{ili smo tijekom postavljanja uzorka pri-mjernih stabala ili kod sje~e, izrade i izmjere primjer-nog stabla. Grupu opisne oznake primjernih stabalaodredili smo prema najizraènijim zna~ajkama stabla,stupnju o{te}enosti stabla zbog razli~itih uzroka i po-loàju stabla u sastojini.

Ovakav je postupak za cilj imao prikupljanje spoz-naja o ~imbenicima koji utje~u na sortimentnu struktu-ru sastojina, kao i kompletiranje informacija o na~elu ina~inu gospodarenja tijekom pro{losti i danas.

3. REZULTATI ISTRA@IVANJA – Research resultsKod prikaza broja dozna~enih stabala i postotnog

udjela pojedine grupe stabala u vrsti sijeka stabla smoprema prsnom promjeru podijelili u debljinske razredena tanja stabla (do 40 cm), srednje debela stabla (od 41do 60 cm) i debela stabla (preko 61 cm). Iz distribucijeovako razvrstanih stabala prema opisnim oznakama,vrsti sijeka i debljinskim razredima poku{ali smo dobi-ti vi{e informacija o utjecaju vlastita gospodarenja (uz-gojnim i drugim zahvatima) na sortimentu strukturupojedine vrste sijeka.

Apsolutni i postotni udjeli broja stabala pojedinekategorije (grupe) za svaku vrstu sijeka vide se iz tabli-ca 1 i 2.

Grupa A – neo{te}ena stabla normalna uzrastaU ovu grupu razvrstali smo potpuno zdrava i

neo{te}ena primjerna stabla na kojima nismo zamijetilio{te}enja ni prirodnih anomalija.

Stabla iz ove grupe potencijalno su najkvalitetnija usmislu strukture drvnih sortimenata, odnosno njihov{to ve}i broj moè se smatrati poèljnim u ukupnombroju dozna~enih stabala sastojine. S druge strane brojovih stabala u odnosu na ukupno dozna~eni broj staba-la kod pojedine vrste sijeka ovisi, uz njihovu zastuplje-nost u sastojini i o cilju gospodarenja koji se pro-vo|enjem odre|ene vrste sijeka èli posti}i. Odluku ouvr{tavanju primjernih stabala u ovu grupu donosili

smo neposredno prije ili nakonobaranja stabla. Pojava zdraveneprave sr`i (kerna) i unutarnjihgre{aka debla (ekscentri~nosti,urasle kore i sl.) koje se nisumogle uo~iti prilikom doznakenije utjecala na njihovo uvr{ta-vanje u ovu grupu. Stabla ovegrupe imaju gotovo identi~nupostotnu zastupljenost (tablice1 i 2) kod prorednih sje~ina ipripremnog sijeka (oko 50 %),te kod dovr{nog i naplodnog si-jeka (oko 60 %). Kod prorednihsje~ina postotni udio srednjedebelih i debelih stabala ovegrupe pada, dok je kod priprem-noga sijeka taj pad vidljiv tekkod stabala debljih od 60 cmprsnog promjera. Kod naplod-


322

Tablica 1. Udio stabala pojedine grupe po debljinskim razredima – prorede i pripremni sijekTable 1 Participation of trees of particular groups in diameter classes – thinning and preparatory fellingProreda – Thinning Pripremni sijek – Preparatory felling

Grupa Debljinski razred – Diameter class (cm) Ukupno Debljinski razred – Diameter class (cm) UkupnoGroup > 40 41 – 60 < 61 Total > 40 41 – 60 < 61 Total

n % n % n % N % n % n % n % N %A 373 55,3 24 21,8 0 0 397 50,4 189 52,1 209 51,7 6 28,6 404 51,3B 197 29,3 40 36,4 3 100 240 30,5 103 28,4 137 33,9 10 47,6 250 31,7C 15 2,2 4 3,6 0 0 19 2,4 8 2,2 7 1,7 1 4,8 16 2,0D 48 7,1 12 10,9 0 0 60 7,6 34 9,4 43 10,6 0 0,0 77 9,8E 3 0,4 3 2,7 0 0 6 0,8 1 0,3 3 0,7 0 0,0 4 0,5F 1 0,1 4 3,6 0 0 5 0,6 0 0,0 1 0,2 2 9,5 3 0,4G 11 1,6 21 19,1 0 0 32 4,1 0 0,0 0 0,0 1 4,8 1 0,1H 25 3,7 0 0,0 0 0 25 3,2 27 7,4 0 0,0 0 0,0 27 3,4I 1 0,1 2 1,8 0 0 3 0,4 1 0,3 4 1,0 1 4,8 6 0,8Σ 674 85,6 110 14,0 3 0 787 100 363 46,1 404 51,3 21 2,7 788 100

Naplodni sijek – Seeding felling Dovr{ni sijek – Final fellingGrupa Debljinski razred – Diameter class (cm) Ukupno Debljinski razred – Diameter class (cm) UkupnoGroup > 40 41 – 60 < 61 Total > 40 41 – 60 < 61 Total

n % n % n % N % n % n % n % N %A 42 55,3 199 59,8 38 65,5 279 59,7 9 42,9 114 62,3 39 62,9 162 60,9B 20 26,3 76 22,8 14 24,1 110 23,6 1 4,8 23 12,6 10 16,1 34 12,8C 4 5,3 12 3,6 1 1,7 17 3,6 2 9,5 12 6,6 5 8,1 19 7,1D 7 9,2 36 10,8 4 6,9 47 10,1 3 14,3 25 13,7 4 6,5 32 12,0E 1 1,3 1 0,3 0 0,0 2 0,4 1 4,8 3 1,6 2 3,2 6 2,3F 0 0,0 2 0,6 0 0,0 2 0,4 0 0,0 3 1,6 0 0,0 3 1,1G 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0H 2 2,6 0 0,0 0 0,0 2 0,4 5 23,8 0 0,0 0 0,0 5 1,9I 0 0,0 7 2,1 1 1,7 8 1,7 0 0,0 3 1,6 2 3,2 5 1,9S 76 16,3 333 71,3 58 12,4 467 100 21 7,9 183 68,8 62 23,3 266 100

Tablica 2. Udio stabala pojedine grupe po debljinskim razredima – naplodni i dovr{ni sijekoviTable 2 Participation of trees of particular groups in diameter classes – seeding felling and final felling

Slika 3. Postotna zastupljenost stabala grupe A po debljinskim razredima i vrsti sijekaFigure 3 Percentage of group A trees according to diameter classes and type of felling

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

70,0%

Debljinski razred – (cm)Diameter class

Bro

jst

abal

a–

(%)

Nu

mb

ero

ftr

ees

Prorede 55,3% 21,8% 0,0%

Pripremni 52,1% 51,7% 28,6%

Naplodni 55,3% 59,8% 65,5%

Dovr{ni 42,9% 62,3% 62,9%

do 40 cm od 41 do 60 cm preko 61 cm


323

nih i dovr{nih sjekova trend je upravo suprotan, odno-sno postotna zastupljenost stabala ove grupe raste s po-ve}anjem prsnog promjera (slika 3).

Ovi su trendovi, zastupljenosti najkvalitetnijih sta-bala kod pojedine vrste sijeka, posljedica odluka doz-na~iva~a koji provode}i smjernice gospodarenja od-nosno doznaku u pojedinoj vrsti sijeka, izravno utje~ena sortimentnu strukturu sje~ine.

Grupa B – neo{te}ena stabla nenormalnog uzrastaOvom oznakom ozna~ili smo primjerna stabla na

kojima nismo prona{li bilo kakva o{te}enja od vanj-skih uzro~nika, ali su stabla imala izraène prirodneanomalije u rastu. U ovu grupu razvrstana su ponajpri-je stabla iz panja, stabla s izraènom ra{ljavosti debla,rubna stabla, te stabla sa sli~nim nepravilnostima urazvoju. Odluku o uvr{tavanju stabala u ovu grupuopisnih oznaka donosili smo neposredno prije ili na-kon obaranja stabla. Stabla iz ove grupe nisu nositeljisastojine, niti su poèljna u smislu kvalitete sortiment-ne strukture sje~ine. Njihov broj i udio u ukupnom bro-ju stabala sastojine trebao bi prema kraju ophodnjeopadati jer se ova stabla prilikom provo|enja proreda ipripremnih sjekova prva dozna~uju.

Stabla iz ove grupe, sli~no grupi A, imaju gotovojednaku postotnu zastupljenost u proredama i priprem-nim sjekovima i to oko 30 %. Porastom prsnog pro-mjera raste zastupljenost ove grupe stabala kod prore-da i pripremnih sjekova.

Odmicanjem ophodnje, od naplodnih prema do-vr{nim sjekovima, brojnost i postotna zastupljenostove grupe stabala opada (slika 4). To se moè tuma~itina{im utjecajem na strukturu sastojine glede ~injeniceda su nam tijekom vi{ekratnog provo|enja doznake

Slika 4. Postotna zastupljenost stabala grupe B po debljinskim razredima i vrsti sijekaFigure 4 Percentage of group B trees according to diameter classes and type of felling

Debljinski razred – (cm)Diameter class

Bro

jst

abal

a–

(%)

Nu

mb

ero

ftr

ees

0,0%

20,0%

40,0%

60,0%

80,0%

100,0%

120,0%

Prorede 29,3% 36,4% 100,0%

Pripremni 28,4% 33,9% 47,6%

Naplodni 26,3% 22,8% 24,1%

Dovr{ni 4,8% 12,6% 16,1%

do 40 cm od 41 do 60 cm preko 61 cm

prethodnog prihoda te pripremnog sijeka, stabla iz ovegrupe predstavljala prvi izbor odabira stabala za sje~u.

Zastupljenost ovih stabala u dozna~enim stablimanaplodnih sjekova stalna je, te se kre}e ne{to iznad 20% (22,8 – 26,3 %) bez obzira na prsne promjere doz-na~enih stabala. Kod dovr{nih sjekova taj postotak idalje pada, te je ne{to ve}i od 10 % (12,6 – 16,1 %).Manji postotni udio (4,8 %) tanjih stabala ove grupe udovr{nim sijekovima posljedica je manjeg broja tanjihstabala u strukturi dovr{noga sijeka.

Stabla iz ove grupe u odre|enom smislu predstav-ljaju suprotnost normalno uzraslim stablima iz grupe As kojima sa~injavaju najve}i dio (oko 80 %) doz-na~enih stabala kod svih vrsta sjekova. Trednovi i pra-vilnosti u postotnoj zastupljenosti ove dvije grupe sta-bala kod pojedine vrste sijeka posljedica su na~ela gos-podarenja kojima se rukovodimo prilikom njihovogprovo|enja. Primjena tih na~ela ima neposredan utje-caj na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka.

Grupa C – stabla o{te}ena kod privla~enjaU ovu grupu stabala uvrstili smo primjerna stabla

koja su u pro{losti o{te}ena od privla~enja te imaju me-hani~ka o{te}enja na ìli{tu i donjem dijelu debla. Pos-ljedica ovakvih o{te}enja u pravilu je ve}e ili manjepropadanje donjeg dijela stabla i smanjenje kakvo}edrvnih sortimenata najkvalitetnijeg dijela debla. Odlu-ku o uvr{tavanju primjernih stabala u ovu grupu opis-nih oznaka donosili smo neposredno prije obaranja sta-bla. Sasvim svjeè mehani~ke ozljede (nastale tijekomprovo|enja terenskih istraìvanja) nismo uzimali u ob-zir, no sva ostala, uklju~ivo i vrlo stara, dijelom zaraslao{te}enja, uzrokovana privla~enjem bila su razlogomza uvr{tavanje primjernih stabala u ovu grupu.

Ovako o{te}ena stabla u pra-vilu imaju negativan utjecaj nasortimentnu strukturu pojedinevrste sijeka.Zastupljenost dozna~enih staba-la iz ove grupe kre}e se u vrlouskom rasponu (2,0 – 2,4 %)kod proreda i pripremnih sijeko-va. Kod naplodnih sijekova ova-ko o{te}enih stabala ima 3,6 %,a kod dovr{nog sijeka ona jene{to ve}a te iznosi 7,1 %, {to semoè tuma~iti pove}anjem in-tenziteta mehaniziranih radova usastojini s po~etkom oplodnihsje~a. Zastupljenost ovako o{te-}enih stabala glede debljinskihrazreda, odnosno prsni promjerne pokazuje pravilnost, te semoè re}i da je ljudski nemarslu~ajnog karaktera.


324

Grupa D – stabla o{te}ena pri obaranju okolnihstabala

Ovdje smo svrstali stabla koja su mehani~kio{te}ena od kro{nje na niè prilikom obaranja okolnihstabala. Takva stabla imaju o{te}enja na kro{nji, gor-njem ili donjem dijelu debla ponekad sve do pridanka iìli{ta. Ova o{te}enja s vremenom smanjuju kakvo}udrvnih sortimenata dijelova stabla gdje su nastala, a iz-raènija su kada potje~u od obaranja okolnih stabala napo~etku (u mezgri) ili za trajanja vegetacije. Ovakvao{te}enja na primjernim stablima imaju negativan ut-jecaj na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka, nou manjem stupnju nego stabla prethodne grupe. Odlu-ku o uvr{tavanju primjernih stabala u ovu grupu opis-nih oznaka donosili smo neposredno nakon obaranjastabla kada su ovakva o{te}enja bila dostupna detaljni-jem pregledu. Manja o{te}enja (okrznu}a, plitke rane,manje brazgotine i sl.) koja nisu prouzro~ila zna~ajnijesmanjenje kakvo}e stabla nismo uzimali u obzir prili-kom razvrstavanja primjernih stabala u ovu grupu.

Zastupljenost stabala koja su o{te}ena na ovajna~in lagano raste od prorednih sje~ina gdje iznosi 7,6%, preko pripremnog (9,8 %) i naplodnog (10,1 %) si-jeka do dovr{nog sijeka u kojem iznosi 12,0 %. Ovajtrend moè se objasniti ~injenicom da prema kraju op-hodnje i oplodnim sje~ama raste intenzitet radova is-kori{tavanja {uma, u ovom slu~aju sje~e i izrade.

Grupa E - stabla o{te}ena od obje faze rada (pri-vla~enja i obaranja okolnih stabala)

U ovu grupu uvrstili smo stabla koja imaju meha-ni~ka o{te}enja nastala pri obaranju stabala i pri pri-vla~enju drva. Takva se o{te}enja pojavljuju du` cije-loga stabla od kro{nje do ìli{ta. Za ovu grupu od-lu~ivali smo se kada su obje vrste o{te}enja bile na sta-blu jasno izraène. Kombinacija ovih dvaju o{te}enjau pravilu ima zna~ajan negativan utjecaj na kvalitetudrvnih sortimenata stabla. Odluku o uvr{tavanju pri-

Slika 5. Stablo o{te}eno prirodnim uzrocima (F)Figure 5 A tree damaged by natural causes (F)

mjernih stabala u ovu grupu donosili smo neposrednoprije i nakon obaranja stabla.

Zastupljenost ovako o{te}enih stabala u uzorku pri-mjernih stabala manja je od 1 % za prorede, pripremnei naplodne sjekove. Kod dovr{nog sijeka udio ovih sta-bala iznosi 2,3 %, {to se moè tuma~iti intenzivnijimradovima iskori{tavanja {uma prema kraju ophodnje.

Grupa F – stabla o{te}ena prirodnim uzrocimaOva grupa stabala ima razli~ita o{te}enja koja nisu

mehani~kog porijekla i koja nisu nastala kao izravnaposljedica djelovanja ~ovjeka. To su stabla o{te}enaudarom groma, stabla zahva}ena su{enjem, kao i stablao{te}ena raznim drugim biotskim ili abiotskim utjecaji-ma (slika 5). Ovakva stabla u pravilu imaju zna~ajannegativan utjecaj na sortimentnu strukturu pojedinevrste sijeka. Odluku o uvr{tavanju primjernih stabala uovu grupu donosili smo neposredno prije i nakon oba-ranja stabla. Potpuno suha stabla, kao i nepotpuna(prelomljena, ja~e o{te}ena) stabla nismo ni uvr{tavaliu uzorak primjernih stabala, te takva stabla nisu obuh-va}ena ovom kategorijom opisnih oznaka.

Broj ovakvih stabala mali je kod svih vrsta sijeka,te se za prorede, pripremni i naplodni sijek kre}e oko0,5 %, dok kod dovr{noga sijeka zastupljenost ovihstabala iznosi 1,1 %.

Grupa G – stabla predrastaOvdje su svrstana stabla koja se zbog svojih prsnih

promjera (u usporedbi sa ostalim stablima sastojine),dominantnog poloàja u sastojini i veli~ine kro{njemogu okarakterizirati kao predrast. Ova stabla ne trebazamijeniti za elitna stabla koja su nositelji razvoja sas-tojine, od kojih ih razlikuju zna~ajke i poloàj u sasto-jini iz kojega se vidi da su stabla predrasta prijevreme-no do{la u dominantan poloàj. To se ponajprije o~itu-je u nesrazmjerno velikoj kro{nji (i prsnom promjeru)u usporedbi sa ostalim stablima dominantne etaè sas-tojine. Najvidljivija posljedica predugog ostanka ovihstabala u sastojini je izostanak stabala u neposrednojblizini stabala predrasta. Odluku o uvr{tavanju stabalau ovu grupu donosili smo prilikom postavljanja uzorkaprimjernih stabala na terenu.

Zastupljenost ovih stabala u uzorku primjernih sta-bala ograni~ena je samo na prethodni prihod, odnosnoproredne sje~ine u kojima iznosi 4,1 %. Samo jednoovakvo stablo utvr|eno je kod pripremnog sijeka, dokih u sje~inama naplodnog i dovr{nog sijeka, iz razumlji-vih razloga, nema. Ovakva se stabla zbog svojih zna~aj-ki pojavljuju u ve}im debljinskim razredima, te mogupozitivno utjecati na sortimentnu strukturu sje~ina pret-hodnog prethodnog prihoda. Ipak taj utjecaj, zbog nji-hove male zastupljenosti, ne moè biti odlu~uju}i, a po-java ovakvih stabala kod zadnjih proreda ili pripremnogsijeka predstavlja gre{ku dozna~iva~a u pro{losti.


325

Grupa H – prirodno izlu~ena (izrazito potisnuta)stabla

U ovu grupu izdvojena su primjerna stabla koja su uborbi za svjetlo izlu~ena u podstojnu etaù. Karakteri-zira ih poloàj kro{nje koja je zatvorena od kro{nji sta-bala proizvodne etaè te se nalazi ispod njih. Odluku ouvr{tavanju stabala u ovu grupu donosili smo prilikompostavljanja uzorka primjernih stabala na terenu.

Proizvodna sposobnost ovih stabala je neznatna, anjihova najva`nija uloga je za{tita tla te zasjenjivanjedeblovine stabala proizvodne etaè. Zastupljena su sa-mo u najtanjem debljinskom razredu, a njihov utjecajna sortimentnu strukturu je neznatan. U odre|enomsmislu ova stabla predstavljaju suprotnost stablimapredrasta, no zbog njihove uloge nu`na je njihova zas-tupljenost u sastojini tijekom cijele ophodnje, a poseb-no u fazi obnove oplodnim sje~ama.

U uzorku primjernih stabala proreda i pripremnihsjekova zastupljenost ovih stabala kre}e se oko 3 %.Zastupljenost od samo 0,4 % utvr|ena je u uzorku pri-mjernih stabala naplodnog sijeka, dok kod dovr{nogsijeka ona iznosi 1,9 %. To se moè tuma~iti ~injeni-com da je odmicanjem oplodne sje~e i “razmicanjemkro{anja” preostalih stabala (pove}anjem njihovogme|usobnog razmaka) sve teè utvrditi koja su stablabila potpuno potisnuta posje~enim stablima.

Grupa I – stabla uni{tena prilikom obaranjaPod pojmom uni{tena stabla ovdje se podrazumije-

vaju stabla koja su prilikom obaranja, naj~e{}e gre{-kom sjeka~a, o{te}ena do te mjere da im je znatno na-ru{ena kvaliteta drvnih sortimenata, odnosno sorti-mentna struktura (slika 6). Odluku o uvr{tavanju sta-bala u ovu grupu donosili smo nakon obaranja primjer-nog stabla, mijenjaju}i ve} done{enu odluku o opisnimoznakama primjernog stabla.

Zastupljenost ovih stabala ne prelazi 2 % ni u kojojvrsti sijeka, odnosno lagano raste od 0,4 % u proredamado 1,9 % kod dovr{noga sijeka. Kod svih vrsta sijeka

Slika 6. Uni{teno primjerno stablo (I)Figure 6 A damaged exemplary tree (I)zastupljenija su stabla debljih prsnih promjera. Ova ~i-njenica, kao i trend rasta zastupljenosti stabala ove gru-pe od proreda do dovr{nog sijeka, moè se tuma~iti ~i-njenicom da su stabla ve}ih prsnih promjera zahtijevni-ja u pogledu obaranja, te je i ve}a vjerojatnost pogre{kesjeka~a, odnosno o{te}enja stabla prilikom obaranja.

Nakon ovako provedenog razvrstavanja primjernihstabala prema njihovim zna~ajkama, odnosno opisnimoznakama, moèmo zaklju~iti da samo primjerna sta-bla grupe A imaju uglavnom izrazito pozitivan utjecajna sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka. Njima seu odre|enoj mjeri mogu pridruìti stabla predrasta, od-nosno grupe G, ~iji je utjecaj ograni~en uglavnom na

Tablica 3. Broj stabala prema utjecaju na strukturu sortimenata pojedine vrste sijekaTable 3 Number of trees according to influence on assortment structure of particular types of fellingProreda Pripremni sijek Naplodni sijek Dov{ni sijek

Debljinski razred Thinning Preparatory felling Seeding felling Final fellingDiameter class Utjecaj – Influence

+ - + - + - + -> 41 cm 384 290 189 174 42 34 9 1241–60 cm 45 65 209 195 199 134 114 69< 61 cm 0 3 7 14 38 20 39 23

Ukupno – Total 429 358 405 383 279 188 162 104Uzorak – Sample 787 788 467 266Ukupno – Total % 54,5 45,5 51,4 48,6 59,7 40,3 60,9 39,1

< 41 cm n 45 68 216 209 237 154 153 92< 41 cm % 5,7 8,6 27,4 26,5 50,7 33,0 57,5 57,5

Razlika – Difference % - 2,9 + 0,9 +17,7 + 22,9


326

proredne sje~ine. Stabla svihostalih opisnih grupa imajuuglavnom manje ili vi{e negati-van utjecaj na sortimentnustrukturu pojedine vrste sijeka.Utjecaj potisnutih stabala (gru-pa H) na sortimentnu strukturuje neznatan, a njihova va`nostza uspje{no provo|enje oplod-nih sje~a velika.

Jasno je da se ovakva podjelapozitivnih i negativnih utjecajana sortimentnu strukturu pojedi-ne vrste sijeka ne moè prihvati-ti jednozna~no, kao uostalom ni-ti bilo {to drugo u prirodi. Pri-mjera radi stablo o{te}eno iz bi-lo kojih razloga moè u jednom

Slika 7. Razlika postotne zastupljenosti stabala prsnog promjera ve}eg od 41 cm s pozitivnimi negativnim utjecajem na sortimentnu strukturu prema vrsti sijeka

Figure 7 Percentage difference of trees with breast diameter larger than 41 cm with positiveand negative influence on assortment structure according to type of felling

Slika 8. Postotna zastupljenost broja stabala o{te}enih djelovanjem ~ovjeka po vrsti sijekaFigure 8 Percentage of trees damaged by human influence according to type of felling

0,9%

17,8%

22,9%

-2,9%

-5,0%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

Vrsta sijeka – Type of fellingR

azli

ka

po

sto

tne

zast

up

ljen

ost

iP

erce

nta

ge

dif

fere

nce

Prorede Pripremni

Naplodni Dovr{ni

11,2%

13,1%

15,8%

23,3%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

Vrsta sijeka – Type of felling

Raz

lik

ap

ost

otn

eza

stu

plj

eno

sti

Per

cen

tag

ed

iffe

ren

ce

Prorede Pripremni

Naplodni Dovr{ni

svome dijelu biti iznimne kakvo}e, kao {to i neo{te-}eno stablo dobroga izgleda moè, zbog unutarnjihgre{aka, imati osrednju strukturu drvnih sortimenata.Ipak, moè se prihvatiti da su utjecaji grupa stabala nasorimentnu strukturu pojedine vrste sijeka uglavnom ilipreteìto takvi kao {to je navedeno.

Kako bismo preciznije odredili zastupljenost staba-la s pozitivnim, odnosno negativnim utjecajem po deb-ljinskim razredima na sortimentnu strukturu pojedinevrste sijeka gruplirali smo ih kao {to se vidi u tablici 3.Zamjetno je da je postotna zastupljenost stabala s pozi-tivnim utjecajem na sortimentnu strukturu pojedinevrste sijeka ve}a nego zastupljenost stabala s negativ-nim utjecajem na sortimentnu strukturu. Postotna zas-tupljenost stabala s pozitivnim utjecajem na soriment-

nu strukturu, ovisno o vrsti sijeka, kre}e se oko 50 %kod proreda i pripremnog sijeka te oko 60 % kod na-plodnog i dovr{nog sijeka.

Na strukturu drvnih sortimenata pojedine vrste sije-ka najve}i utjecaj imaju srednje debela i debela stabla,odnosno stabla iz debljinskih razreda od 41 do 60 cm ipreko 61 cm prsnog promjera. Razlog tomu je ~injeni-ca da samo ta stabla potencijalno mogu sadràvati naj-kvalitetnije drvne sortimente (prema Hrvatskim nor-mama proizvoda iskori{tavanja {uma iz 1995) zbogminimalnih dimenzija propisanih za najkvalitetnijedrvne sortimente. Iz tog smo razloga u tablici 3 takvastabla izdvojili te iskazali njihovu apsolutnu i postotnuzastupljenost prema utjecaju (pozitivnom ili negativ-nom) na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka.

Postotna zastupljenost tih sta-bala s pozitivnim i negativnimutjecajem na sortimentnu struk-turu gotovo je istovjetna kodproreda i pripremnog sijeka dokje kod naplodnog i dovr{nog si-jeka udio stabala s pozitivnimutjecajem zna~ajno ve}i od pos-totnog udjela stabala s negativ-nim utjecajem na sortimentnustrukturu.

Moè se ustvrditi da postotnazastupljenost stabala prsnogpromjera ve}eg od 41 cm s pozi-tivnim utjecajem na sortimentnustrukturu raste od 5,7 % kod pro-reda do 57,5 % kod dovr{nog si-jeka. Ako se promatra odnos(razlika) stabala prsnog promje-ra ve}eg od 41 cm s pozitivnim inegativnim utjecajem na sorti-mentnu strukturu, moè se re}i

da se ta vrijednost kre}e od – 2,9 % kod proreda do22,9 % kod dovr{noga sijeka (tablica 3, slika 7).

Stabla koja su o{te}ena kao posljedica na{ih aktiv-nosti sadràna su u grupama C, D, E te I. Postotak takoo{te}enih stabala u odnosu na ukupan broj stabala uz-orka pojedine vrste sijeka vidi se iz slike 8. Vidljivo jeda postotak zastupljenosti od strane ~ovjeka o{te}enihstabala raste od proreda prema dovr{nim sjekovima. Uproredama taj postotak iznosi 11,2 %, u pripremnim si-

jekovima 13,1 %, u naplodnim sijekovima 15,8 %, udovr{nim sjekovima 23,3 % (slika 8). Porast zastuplje-nosti broja ovako o{te}enih stabala prema kraju ophod-nje moè se povezati s intenziviranjem radova isko-ri{tavanja {uma u vrijeme oplodnih sje~a. Ipak, 23,3 %o{te}enih stabala od dozna~enih stablala dovr{nog sije-ka, odnosno gotovo jedna ~etvrtina vi{e ili manjeo{te}enih stabala koja su do~ekala dovr{ni sijek, poda-tak je koji navodi na zabrinutost.


327

4. ZAKLJUÂK – ConclusionStruktura sortimenata jednodobne bukove sastojine

ovisi o tehni~koj kvaliteti stabala koja sa~injavaju sas-tojinu. Kakvo}a sortimentne strukture sastojine va-rira u {irokom rasponu i ovisi o mnogim utjecajima, odpravodobno i kvalitetno provedenih uzgojnih zahvata,preko utjecaja stani{ta, do ekstremnih abiotskih utjeca-ja slu~ajnog karaktera. Sortimentna struktura bukovihsastojina predmet je na{eg interesa samo u smislu {tove}e ukupne kvalitete bukovih stabala, odnosno {tove}e zastupljenosti kvalitetnih bukovih stabala u sasto-jini. Postotni udio drvnih sortimenata u bukovim sasto-jinama odre|ene dobi (izuzev{i dovr{ni sijek i ~istesje~e) nije na{ primarni interes.

Primarni je interes {umarske operative (i znanosti)koli~ina i kakvo}a drvnih sortimenata koji se mogu ost-variti provo|enjem odre|ene vrste sijeka, odnosno sor-timentna struktura sje~ine. Udio drvnih sortimenatapojedine vrste sijeka u velikoj je mjeri posljedica na{ihodluka, prilikom odabiranja stabala za sje~u, kojimaprovodimo cilj i smjernice gospodarenja sastojinom.

Na~ela (pravila) kojima provodimo doznaku staba-la odre|ene vrste sijeka navode nas da najkvalitetnija

stabla (nositelje sastojine) “sa~uvamo” za kraj ophod-nje (naplodni, naknadni i dovr{ni sijek). U tom smisluza o~ekivati je da postotni udio najkvalitetnijih drvnihsortimenata (unutar istog debljinskog stupnja) raste odproreda prema dovr{nim sjekovima.

Iz tih je razloga nu`no razlu~iti sortimentnu struk-turu sastojine od sortimentne strukture sje~ine(odre|ene vrste sijeka). Sortimentna struktura sastojinevarira u {irokom i nama nepoznatom rasponu, a njezinakvaliteta posljedica je uspje{nosti na{ega gospodarenjau pro{losti. Samo u tom smislu sortimentna strukturasastojine utje~e na sortimentnu strukturu sje~ine.

Porast postotnih udjela kvalitetnih drvnih sortime-nata po debljinskim stupnjevima od proreda prema do-vr{nim sjekovima pravilnost je uvjetovana na{im odlu-kama, odnosno stru~nim provo|enjem uzgojnih zahva-ta doznake stabala za sje~u. Ta je pravilnost stalna uonoj mjeri u kojoj su takva na~ela gospodarenja i na~innihovog provo|enja.

5. LITERATURA – References\u r i ~ i } , I., 1994: Prirodna obnova sastojina obi~ne

bukve (Fagus sylvatica L.) na obroncima Kalnikai Bilogore; “Hrvatske {ume” p.o., Zagreb, 56–59.

K r p a n , A. P. B., M. P r k a , 2002: Kakvo}a bukovihstabala iz oplodnih sje~a Bilogorskog podru~ja,“Drvna industrija”, br. 4/01, Zagreb, 173–180.

Ma t i } , S., 1991: Njega {uma proredom; [umarski fa-kultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, “Hrvatske {ume”,Uprava {uma Koprivnica, Zagreb, 5–8.

Ma t i } , S., I. A n i } , M. O r { a n i } , 2003: Uzgojni po-stupci u bukovim {umama, Obi~na bukva u Hr-vatskoj, 340–369, Zagreb.

P r k a , M., 2003: Vrijednosne zna~ajke bukovih sta-bala prema vrsti sijeka u sje~inama BjelovarskeBilogore, “[umarski list” br. 1–2/2003., Zagreb,35–44.

P r k a , M., 2005: îmbenici kakvo}e bukovih stabala istruktura sortimenata iz prorednih i oplodnihsje~ina Bjelovarske Bilogore, Disertacija, [u-marski fakultet sveu~ili{ta u Zagrebu, 42–62.

[umarska enciklopedija III; JLZ, Zagreb, 172–178,244–250.


328

SUMMARY: The subject of research were absolute and percentage shareof assigned trees according to diameter class and type of felling and their in-fluence on assortment structure of particular types of felling. The assignedexemplary trees were categorized according to the most prominent outwardfeatures into nine categories. The research was carried out on the total num-ber of 36 areas of the economic unit Bjelovarska Bilogora. In the seeding fel-ling areas data were collected on several occasions (felling). In that way,2,308 assigned trees were categorized in the total of 46 occasions (felling).All the areas belong to ecological-economical type II-D-11 and structuralclass BEECH with the rotation of 100 years.

The aim of the process was gaining more insight into the factors that in-fluence assortment structure of stands, as well as completing the informationon principles and ways of forest management in the past and nowadays. Ana-lysis of the number of trees of particular categories according to the type offelling (stand age) and diameter class was carried out with the aim of findingthe answers to questions pertaining to the criteria of assignment of one typeof felling, as well as the degree of damage to stands during the exploiting offorest in the area subject to research.

The assigned trees of group A (undamaged trees of normal growth) have,on the whole, extremely positive influence on assortment structure of particu-lar type of felling. To these we can, to a certain extent, join pregrowth trees,i.e. group G, whose influence is limited mostly to thinning felling. Trees of allthe other described groups have more or less negative effect on assortmentstructure of particular type of felling. The influence of suppressed trees(group H) on assortment structure is insignificant, and their importance forsuccessful carrying out of seeding felling is considerable.

The percentage of trees with positive influence on assortment structure ac-cording to the type of felling, stands about 50 % in thinning and preparatoryfelling, while in seeding and final felling it is about 60 %.

Trees of medium diameter and large diameter, i.e. trees of diameter classbetween 41 cm and 60 cm, and those with breast diameter over 61 cm, havethe greatest influence on the whole of tree assortment structure or particulartypes of felling. The reason for that is the fact that only those trees can poten-tially contain timber assortment of the highest quality (according to CroatianStandards of Forest Exploitation Products from 1995) because of the minimaldimensions prescribed for timber assortments of the highest quality. Percen-tage of those trees with positive and negative influence on assortment structu-re is almost identical in case of thinning and preparatory felling, while in ca-se of seeding and final felling the share of trees with positive effect is conside-rably higher than the percentage of trees with negative effect on assortmentstructure.

It can be said that the percentage of trees with breast diameter larger than41 cm, with the positive effect on assortment structure grows from 5.7 % inthinning felling to 57.5 % in final felling. If we focus on the relation (differen-ce) between the trees with breast diameter larger than 41 cm, with positiveand negative effect on assortment structure, we can easily say that this valueranges from – 2.9 % in thinning felling to 22.9 % in final felling.

Trees damaged as a result of our activities, or human influence, are con-tained within groups with description marks of C, D, E and I. The percentageof trees damaged by human activity increases from thinning felling to finalfelling. For thinning felling, this percentage amounts to 11.2 %, for prepara-tory felling it is 13.1 %, for seeding felling it is 15.8 %, while for final fellingit amounts to 23.3 % of damaged trees. The increase in participation of treesdamaged in that way towards the end of rotation can be attributed to intensi-


329

fying of exploitation of forests at the time of seeding felling. However, as muchas 23.3 % of damaged trees out of the assigned trees of final felling, i.e. al-most one quarter of more or less damaged trees left for final felling, is the in-formation which calls for some concern.

The quality of assortment structure of stand varies within a large scopeand depends on different kinds of influence, from timely and high-quality cul-tivation activities, over influence of habitats, to the extreme abiotic influencesof accidental character. Assortment structure of beech stands is the focus ofour interest only in the sense of increasing the overall quality of beech trees,i.e. achieving the largest possible percentage of high-quality beech trees inthe stand. The percentage of timber assortments in beech stands of particularage (except for final felling and clear felling) is not our primary interest.

The primary interest of forestry operational bodies (as well as science) isthe quality and quantity of timber assortments that can be achieved throughcarrying out of particular type of felling, i.e. assortment structure of fellingarea. The share of timber assortments of particular type of felling is to a greatextent a result of our decisions during the selection of trees for felling, bywhich we pursue the aim and the guidelines of stand management.

The principles (rules) we apply while assigning trees for particular type offelling lead us to “save” the high-quality trees for the end of the rotation (see-ding felling, final felling). Having that in mind, it is to be expected that thepercentage of the timber assortments of the highest quality (within the samediameter class) will increase from thinning felling towards final felling.

For that reason it is necessary to distinguish between the assortmentstructure of stand and the assortment structure of felling area (specific typesof felling). The assortment structure of stand varies within a wide and unk-nown scope, and its quality is the result of the success of our management inthe past. Only in that sense does the assortment structure of stand influencethe assortment structure of felling area.

The increase in percentage shares of high-quality timber assortments ac-cording to diameter classes from thinning felling to final felling is a pattern de-termined by our decisions, i.e. expert conduct of cultivation activities of assig-ning trees for felling. This pattern is constant in the same measure as the princi-ples of management and the manner of their implementation are constant.

K e y wo rd s : beech felling areas, assortment structure, tree damages

RASTE LI DRVE]E U [UMI PO PRAVILIMA ZLATNOG REZAI FIBONACCIJEVOG NIZA?

DO TREES IN A FOREST GROW BY THE RULES OF THE GOLDEN SECTION AND THE FIBONACCI SERIES?

Juraj ZELI]*

SA@ETAK: Na osnovi analize biometrijskih parametara rasta (prirasno-prihodne tablice) {umskih sastojina bukve EGT-II-D-11 (bukva sa {a{em,Bezak et all, 1989) i hrasta lu`njaka (Quercus robur L.), B e z a k , 2004, raz-matra se mogu}i odgovor na pitanje: “Raste li drve}e u {umi po pravilimazlatnog reza i Fibonaccijevog niza”?

Zlatni rez ili boànski omjer otkriven je u starim kulturama i civilizacija-ma, primjenjivan kao idealna proporcija u umjetnosti i graditeljstvu, a otkri-va se u ìvom materijalnom svijetu prirodnih zakonitosti rasta i razvoja bilja-ka i ìvotinja. Izraèn brojem dekadskog sustava iznosi:

φ = (√ 5 +1) / 2 = 1,6180339...S omjerom zlatnog reza u uskoj je vezi Fibonaccijev niz, skup realnih bro-

jeva ~iji je ~lan u nizu jednak zbroju dvaju prethodnih, primjerice 1, 1, 2, 3, 5,8, 13, 21, 34, 55, 89, 144...

Utvr|eno je da po pravilima zlatnog reza i Fibonacijevog niza drve}e u{umi raste u debljinu, to jest raste prsni promjer, kru`na ploha ili temeljnica,opseg stabla i promjer kro{nje stabla kao linearno zavisna varijabla prsnogpromjera.

Rast prsnog promjera stabla moè se izraziti linearnom funkcijom oblika:d = a + b t, u kojoj je zavisna varijabla prsni promjer a nezavisna starost sta-bla. Regresijski koeficijent b pokazje brzinu rasta stabla ili prirast, razli~it zapojedine vrste drve}a i okoli{ne uvjete pod kojim stablo raste.

Izraàva se kao b-modul, koji zajedno s regresijskom konstantom a pred-stavlja geometrijski rast jednakokutne spirale unutar tzv. vrtlo`nog pravokut-nika s odnosom stranica zlatnog reza. Tjekom ìvotne dobi stablo u sastojini“teì” prosje~nom prirastu (brzini rasta) iskazanom vrijedno{}u b-modula.

Brzina rasta ili debljinski prirast predstavljen matemati~ki derivacijom li-nearne funkcije daje konstantu b, kao izraz jednolikog gibanja, pozitivnogpredznaka. Pomo}u b-modula mogu se numeri~ki iskazati boniteti za vrstedrve}a ili odrediti ekolo{ko-gospodarski tipovi {uma.

Modelom je pretpostavljeno da sila rasta stabla u debljinu nije ometanasilom otpora rastu, kao unutarnjom strukturom rasta, a oscilacije u rastu(prirastu) uvjetovane su vanjskim, prisilnim silama.

Rast stabla u visinu predstavljen matemati~kom funkcijom drugog stupnjanema tijekom vremena zakonitost zlatnog reza i Fibonaccievog niza jer je silarasta ometana prigu{enom silom, silom otpora rastu, koja se tijekom ìvotne

PREGLEDNI ^LANCI – REVIEWSUDK 630* 521 + 522 + 531


331* Juraj Zeli}, Hrvatske {ume, Milke Trnine 2, 34 000 Poèga

J. Zeli}: RASTE LI DRVE]E U [UMI PO PRAVILIMA ZLATNOG REZA I FIBONACCIJEVOG NIZA? [umarski list br. 7–8, CXXX (2006), 331-343

332

dobi stabla pove}ava te zavr{ava maksimumom visine stabla, kada je sila ot-pora rastu u visinu jednaka sili rasta.

Brzina rasta u visinu svojstvena je svakoj vrsti drve}a, a uvjetovana je ivanjskim utjecajima, bonitetom stani{ta, toplinom, svjetlo{}u, strujanjem zra-ka, gusto}i sastojine...

Volumen rasta stabla je funkcija rasta prsnog promjera, visine i obli~nogbroja, uvjetovana unutarnjom strukturom rasta dviju suprotnih sila i vanj-skim, prisilnim silama rasta te ne pokazuje rast po pravilu zlatnog reza i Fi-bonaccijevog niza. Zlatni rez volumena stabla, kao idealnu to~ku uravno-teènja proporcija vanjskog habitusa stabla i podzemnog dijela (korijena ),treba traìti drugom metodologijom.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : zlatni rez, Fibonaccijev niz, rast prsnog promjera sta-bla i promjera kro{nje, visinski i volumni rast, jednad`be rasta, sile rasta, sileotpora rastu, prigu{ena i prisilna gibanja, jednakokutna spirala, vrtlo`ni pra-vokutnik.

UVOD – IntroductionZlatni rez (zlatni broj) ili boànski omjer bio je ve}

poznat starim kulturama i civilizacijama. Iskazan de-kadskim sustavom i ozna~en simbolom gr~kog slova φjednak je sljede}em omjeru:

φ = (√ 5 +1) / 2 = 1,6180339... R. A. S c hwa l l e r de L u b i c z , 2004 u knjizi

“Hram u ~ovjeku” predstavlja geometrijske konstruk-cije za zlatni broj φ, kako je to vidljivo na slici 1.

Slika 1. Geometrijska konstrukcija zlatnog broja φ = 1,6180339...

Picture 1 The geometric construction of gold number φ = 1,6180339...

Za c = 1, b = 1 / 1,618 .... = 0,618..., a = 1 / (1,618...)2 = 0,382...

Iako se spominje kako se “zlatni broj moè prona}iposvuda”, praksa pokazuje da se uloga zlatnog broja o~i-tava u ìvom i neìvom svijetu samo u slu~ajevima gdjese pokazuje uravnoteèno, stabilno stanje ili gibanje.

Zvijezda (petokraka) upisana u pravilan peterokutima isti odnos u presjeci{tima krakova. Tako je za AC = 1, AB = 0,618..., BC = 0,381...Prenose}i ovu geometriju u prirodu, moè se zamije-

titi kako veliki broj cvjetova ima pet latica smje{tenihzvjezdasto u pentagram, poput cvijeta jabuke, ~iji pre-sje~eni plod u jezgri pokazuje tako|er sliku pentagrama.Astronomi su otkrivali pravilo zlatnog reza i u for-

miranju tzv. spiralnih galaktika, a biolozi u spiralnomrasporedu listova oko stabljike ili primjerice u dina-mi~kom rasporedu listi}a ~e{era smreke.Nema sumnje da na podru~ju biologijskih i bioteh-

ni~kih znanosti postoje stanja i procesi ~ije se zakoni-tosti mogu formulirati matemati~ki. Da li se u pojamrasta i razvoja stablo – {uma moè “ugurati” pravilozlatnog broja? Poku{at }e se odgovoriti na to pitanje,no prije toga valja razmotriti matemati~ko pravilo Fi-bonaccijevog niza, koje je u uskoj vezi s pravilom zlat-nog reza (broja).Matemati~ar Leonardo iz Pise, zvan Fibonacci godi-

ne 1202. postavio je pitanje: Koliko se pari ze~evamoè dobiti godi{nje od jednog para na po~etku prvogmjeseca pod pretpostavkom da svaki par okoti svakogmjeseca novi par koji postaje plodan od drugog mjesecaìvota? Ako se pretpostavi da su svi parovi ze~eva be-smrtni, broj na koncu svakog mjeseca tvori sljede}i niz:1 1 2 3 5 8 13 21 34 55 89 144 233 377....Jednostavno pravilo porasta vrijednosti ~lanova u

nizu glasi: Svaki ~lan niza jednak je zbroju dvaju pret-hodnih ~lanova. Tako }e ~lan 144 biti zbroj dvaju pret-hodnih ~lanova, to jest 144 = 89 + 55. [kotski matemati~ar Robert Simson utvrdio je 1753.

godine da omjeri uzastopnih ~lanova teè ka granici,koja je φ, zlatni rez, primjerice 233 /144 = 1,618055...

12 12

1

b ac

c = =+ φ12

√ 52

√ 52

Pravokutnik kojemu je odnos stranica po zlatnomrezu moè se podijeliti na kvadrat sa stanicom b i jo{jedan sli~an prvokutnik. Postupak se moè ponavljati“ad infinitum”. U seriji pravokutnika moè se konstrui-rati spirala. Spiralu tvore serija lukova ~etvrtina krugo-va, a luk teì prema jedinstvenoj to~ki u kojoj se sijekudijagonale svih zlatnih pravokutnika pod istim kutem(jadanakokutna spirala).Jednakokutna spirala ogleda se u rastu i razvoju ì-

votinjskog svijeta, kako je to primjerno prikazano naslici 2. za rast {koljke iz roda Nautilus.Raspored listi}a }e{era ima spiralni uzorak, gdje su

listi}i jedan prema drugom raspore|eni pod kutom137,5º. Evolucija je izabrala najdjelotvorniji na~in nakoji se moè smjestiti najvi{e listi}a na ~e{er, a navede-no pravilo ima zlatni omjer, to jest 137,5º / 360º = 1 / φ 2 = 1 / 2,618… = 0,381.Za{to biljke rastu na taj na~in nema jasnog obja{-

njenja. Jedno od obja{njenja jest kemijsko sputavanjerasta, to jest da se primordij ili primitivni pup lista raz-vija na mjestu najve}eg raspoloìvog razmaka u odno-su na prethodni.S hwa l l e r de L u b i t z zaklju~uje da “zlatni broj

nije proizvod matemati~ke imaginacije, ve} prirodniprincip zakona ravnoteè” te dodaje da je fenomen ì-

vota sposobnost reagiranja, to jest da bi se reakcija ost-varila potreban je otpor koji je iste prirode kao i akcija. O estetskim principima egzaktnih znanosti rasprav-

lja Vladimir [ p i r a n e c , 2005. u knjizi “Sklad” isti~u-}i temeljne principe pojavnog ìvog i neìvog svijeta,simetri~nost, koherenciju, logos, adaptilnost i dinami~-nost, te me|u ostalim, i “posebne brojeve” koji se o~i-tuju i u pravilima zaltnog reza i Fibonaccijevog niza.O zlatnom omjeru, kao “posebnom broju” otkrive-

nom u svjetu prirode pi{e We l l s , 2005 u “Rje~nikuzanimljivih i neobi~nih brojeva”.“Kako priroda preoblikuje na{u tehnologiju” istra-

ùje Peter J. B e n t l e y, 2004 u knjizi “Digitalna biolo-gija” te navodi niz primjera iz prirode koji sljede estet-sku logiku oblikovanjem najsvrsishodnijih strukturaìvog svijeta. Otkrivena estetska logika prenosi se u“digitalne svemire” kompjuterskih simulacija evoluci-je, rasta i razvoja ìvih bi}a temeljenih na reprodukciji,odabiru i varijacijama.Stvarni svijet, kako ga doìvljava ~ovjek, traì uvi-

jek kvantitativnu logiku u kojoj se usporedbom najma-nje dvaju elemenata definira tre}i kvantitativnom jed-nad`bom.


333

Matemati~ari Euler i ne{to kasnije Binet (1843) dalisu op}u formulu za izra~unavanje vrijednosti n – tog~lana Fibonaccijevog niza.

Fn = 1 / 5 * ((1 + √ 5) / 2)) nTako je, primjerice, dvanaesti ~lan Fibonaccijeva

niza F12 = 1 / 5 * ((1 + √ 5) / 2)) 12 = 144 Za rast i prirast biljnog i ìvotinjskog svijeta, kao

materijalne ìve strukture u prostoru i vremenu zna~aj-no je pravilo zlatnog broja i Fibonaccijevog niza.

Za na{e razmatranje u otkrivanju pravila zlatnogbroja, odnosno Fabonacijevog niza za rast i prirast sta-bla u debljinu, visinu i po volumenu zna~ajno je pravi-lo rasta po spirali kako to pokazuje grafi~ka konstruk-cija tzv. vrtlo`nog pravokutnika na slici 2.Stranice pravokutnika odnose se prema zlatnom

broju, to jest stranica b pravokutnika jednaka je 1 / φ, tojest 0, 618... od stranice a = 1.

Slika 2. Konstrukcija vrtlo`nog pravokutnika (spirale) po praviluzlatnog reza

Picture 2 The construction of whirling rectangles (spirals) along therule of gold section

D I B

KF G

A

I J6 O

M HN4

3

21

5

E C

Svrha rada je traènje odgovora na pitanje: Da li setemeljem poznatih egzaktno mjerljivih biometrijskihparametara rasta i prirasta {umskog drve}a moè utvr-

diti sklad, mjera proporcije i dinami~ka ravnoteà rastai prirasta, primjenom “posebnih brojeva”, pravila zlat-nog reza i Fibonccijevog niza?


334

SVRHA RADA – Purpose of paper

METODA RADA – Working methoda) Kvantificiranje mjerilaZa kvantificiranje zakonitosti koje proizlaze iz pravi-

la zlatnog reza i Fibonaccijevog niza potrebno je za po-stavljeno pitanje rasta i prirasta stabla u {umi razmotritipojam veli~ine mjerila za kvantificiranje vrijednosti.Racionalni, materijalisti~ki um za mjeru duljine pu-

ta izveo je mjernu jedinicu 1 metra, kao ~etrdesetmili-juntnog dijela ekvatorske kru`nice, no postavlja se pi-tanje prave vrijednosti mjere, to jest da li je to mjera iz-raèna metrom ili odnos, odnosno proporcija mjere.Koriste}i se pravilom zlatnog reza moè se zaklju-

~iti kako tu mjera pripada proporciji, to jest proporcijaje usporedba veli~ina. U razmatranju mjere rasta i pri-rasta debljine, visine i volumena stabla u {umi koristit}e se mjera metri~kog decimalnog sustava i proporcijakao usporedba veli~ina.Me|utim, utvr|eno je da princip proporcija podli-

jeè promjenljivosti, modulu specifi~nom za svakuvrstu ìvog svijeta, ovisno o uvjetima u kojima se ìvobi}e raste i razvija. Pridruùju}i specifi~an modul mje-re svakoj vrsti drve}a ili stabala, bilo bi mogu}e odre-diti njegove specifi~ne proporcije u odre|enim uvjeti-ma rasta i razvoja.Kao mjerna jedinca za debljinski rast primjenjen je

stoti dio 1m, to jest 1 cm. Mjerna jedinica je dakle jedi-ni~ni razlomak (1/100) ili 1 cm, jer ta mjerna jedinicakorespondira u odre|enoj dobi stabla s ~lanovima Fi-bonaccijevog niza, odnosno zlatnog reza.Rast stabla u visinu u {umskim uvjetima je promjen-

ljiv tijekom ìvotne dobi, za svaku dob postoji propor-cija rasta izme|u djelova stabla, to jest korjena, debla ikro{nje po visini i {irini, a mjerna jedinica 1 m ne kore-spondirira sa ~lanovima Fibonaccijevog niza, odnosnozlatnog reza, te bi mjerilo proporcije i ravnoteè trebalotraìti primjenom drugih, “posebnih brojeva”.

b) Razmatranje nekih aktualnih teorija o rastu i prirastu

înjenica je da kod stabala drve}a postoji mogu}-nost pove}anja {irine, debljinskog pa time i volumnogprirasta do granica fiziolo{ke i fizi~ke starosti.Stablo drveta odre|ene vrste dosiè u odre|enoj do-

bi vrsti svojstvenu visinu te dalje nema visinskog pri-rasta. Mjerenjem je utvr|eno da je prirast u visinu sta-bla promjenljiv, te da u odre|enoj dobi kulminira, a po-tom se smanjuje.

Kov a ~ i } , 1993 navodi za rast stabla u visinu: “Odstote godine pa navi{e prirast iznosi svega desetak cen-timetara, a nedugo zatim i niè. Time je numeri~ki po-tvr|ena izjava D. K l e p c a da u hrastovini od 100. go-dine pa nadalje prira{}uje samo kvaliteta”.Razmatraju}i pak L e v a k ov i } e v u funkciju ra-

stenja stabla: Y = a / ((1 + b / x d)) c, Kova~i} zaklju~ujekako se rast prsnog promjera “teoretski proteè u bes-kona~nost”, no stvarnost pokazuje da se rast promjeraprimjerice, stabla hrasta zaustavlja s granicom fizi~kestarosti stabala. Parametar (a) u jednad`bi rastenjapredstavlja granicu rasta promatranog obilje`ja, para-metar (b) je regresijski koeficijent koji pokazuje brzinupromjene rasta. Koeficijenti (c) i (d) su neimenovanibrojevi, a Levakovi} sluti da su korektiv parametara(a) i (b).Analizom i potrkrepom eksperimentalnih rezultata

rasta i prirasta stabla Levakovi}eve funkcije rastenjaKova~i} jednako zaklju~uje da je sili rastenja u deblji-nu i visinu (S1) suprostavljena sila-otpora rastu (S2). Za rast stabla u visinu i debljinu Kova~i} navodi

kulminaciju te~ajnog visinskog i debljinskog prirasta(u to~ki I infleksije S krivulje rasta) i to~ku popre~nogdobnog prirasta ( u to~ki K, dirali{tu tangente na S kri-vulju rasta). Te~ajni prirast jednak je popre~nom uto~ki rasta, kad ovaj posljednji kulminira. Autor raz-matra debljinski rast i prirast “srednjeg sastojinskogstabla” odre|ene vrste drve}a i na odre|enom bonitetustani{ta a sa ciljem numeri~kog bonitiranja sastojina. B e z a k , 2004 pak rast i prirast stabla u sastojini

promatra kao kvaziperiodi~no gibanje te pokazujekako prirasti sastojinske debljinske i visinske struktureimaju razli~it period maksimalnih oscilacija. Rast i pri-rast stabla i {ume iskazuje se diferencijalnim jednad`-bama prigu{enih i prisilnih gibanja. Prigu{eno gibanjeo~ituje se u debljinskom rastu stabla, prigu{eno i prisil-no gibanje u visinskom rastu stabla. Prigu{enom giba-nju debljinskog rasta imanentna je “unutra{nja struktu-ra stabla uzrokovana energijom kao ekvivalentu umno-{ka koeficijenta pulsacija (ωp) i konstante fine struktu-re (α), α = 1/137, a na koje djeluje sila otpora (k). Vi-sinski rast ima karakteristike prigu{enog (ωph) i prisil-nog gibanja, to jest slobodna gibanja remeti i neka“vanjska sila (ft)”. Razmatraju}i “proporcije” stabla u {umi Bezak na-

vodi: “ Svako stablo u {umi i na svakom stani{tu imasvoju matemati~ku i mehani~ku strukturu, atraktor ko-

jem teì. Atraktor je dio faznog pomaka (ω) kojemusvaka to~ka koja je zapo~ela gibanje blizu njega, svevi{e se pribliàva. Kako prolazi vrijeme bliska po-dru~ja steù se prema stablu”.Kona~no, kao brzinu promjene periodi~kog gibanja

(brzinu promjene brzine periodi~kih oscilacija, titraja)rasta i prirasta {ume u dvama bliskim trenucima (t),Bezak predstavlja op}im formulama, kao (ψ), {to jedruga derivacija puta (s) po vremnu (t):

ψ d = A e - k t sin (ωpd t -ϕ), rast debljinske strukture,ψ h = A e - k t sin (ωph t -ϕ ) – A sin (α2 t), za rast vi-

sinske strukture.c) Odabiranje modela rasta stabla po pravilu zlatnog reza i Fibonaccijevog niza

Za razmatranje modela rasta stabla u {umi po pravi-lu zlatnog reza i Fibonccijevog niza, nezavisno o boni-tetu i distribuciji prsnih promjera, uzimaju}i u obzirnaslu}eni trend rasta stabla u debljinu (do beskona~no-sti) i prigu{eni trend rasta stabla u visinu, prikazat }e sedebljinski rast linearnom funkcijom (pravac), a visin-ski rast funkcijom drugog stupnja (parabola), daklematemati~kim funkcijama u kojima se ne uvaàva pe-riodi~ko gibanje.

d = a + b t, za rast u debljinu,h = a + b t + c t 2, za rast u visinu,d – prsni promjer (cm), h – visina (m), t – vrijeme

(godina) a, b, c – konstante funkcije.Prirast stabla (brzina promjene debljinskog rasta) u

debljinu tretirat }e se kao prva derivacija linearne funk-cije, {to zna~i da je debljinski prirast jednolik i jednakredukcijskom koeficijentu (b), a druga derivacija line-arne funkcije (kao brzina promjene brzine rasta) bit }ek = 0.Kao mjerna jedinca za debljinski rast primjenjuje se

stoti dio 1m, to jest 1 cm. Mjerna jedinica je dakle jedi-ni~ni razlomak (1/100).Modeliranje rasta u debljinu linearnom funkcijom

pretpostavlja da je pri debljinskom rastu unutarnja silarasta harmoni~nog gibanja, jer sila otpora rastu (k), kaokomponenti prigu{enih gibanja teì prema nuli (k → 0),a prisilno gibanje uzrokovano je vanjskim utjecajima,primjerice promjeni {irine i duìne kro{nje pod utjeca-jem elektromagnetskog zra~enja (svijetlosti, topline).Dakle, kod debljinskog rasta, koeficijent otpora rastu k = 0. Rast stabla u debljinu o~itava se kao rast linearnefunkcije rasta u vremenu, odvija se jednoliko po praviluzlatnog reza (φ = 1,618...) i Fibonaccijevog niza, no utome se ne o~ituje prigu{eno gibanje (otpor rastu) ve} jeuvjetovano unutarnjom strukturom stabla. Prirast stabla u visinu (brzina visinskog rasta) treti-

rat }e se kao prva derivacija funkcije drugog reda (pa-rabole), imat }e oblik linearne funkcije, a druga deriva-

cija kvadratne funkcije (kao brzina visinskog prirasta)bit }e konstanta (2 c).Modeliranje pretpostavlja da pri visinskom rastu

stabla, osim sile rasta postoje i sile otpora rastu (pri-gu{ene sile) koje su imanentne svakom stablu, te imajuotpor rastu k = 2 c.Oscilacije u visinskom rastu svake vrste drve}a tije-

kom ìvotne dobi stabla uzrokovane su vanjskim, pri-silnim silama.O~itovanje prigu{enih gibanja visinskog i volum-

nog rasta stabla po Bezaku moè se tretirati, primjeri-ce, iskazom koeficijenta pulsacije (ωph) i koeficijentaotpora rastu (k). Budu}i da je koeficijent pulsacije izrazperiodi~nog gibanja mase (m) u vremenu (t), s mo-gu}no{}u titraja proizvoljno male mase (m), proizvolj-no visoke frekvencije u proizvoljno kratkom vremenu,to }e njegovo “prigu{enje” izraèno koeficijentom ot-pora (k) tako|er “oscilirati” sukladno koeficijentu pul-sacije (ωph).Iako i kod debljinskog rasta postoji u fiziolo{kom

genetskom kodu sekvenca izraèna koeficijentom pul-sacije (ωpd), koeficijent otpora (k) jednak je nuli, te se neo~ituje kao prigu{eno gibanje. Njegovo periodi~ko gi-banje rasta o~ituje se posredno, putem visinskog pri-gu{enog gibanja rasta, “prigu{enim” volumnim rastomstabla.Prisilna gibanja, kao o~ita stvarnost djelovanja na

debljinski, visinski i volumni rast, uzrokovana primje-rice elektomagnetskim zra~enjem, gravitacijom, stru-janjem zraka, koli~inom vode i minerala, bit }e mode-lom relativizirana. Volumni rast i razvoj stabla, kao prostorno-vremen-

ska funkcija rasta stabla u debljinu i visinu, reducirat}e se samo na temeljno na~elo svojstveno ìvom bi}u,uzrokovano njegovom unutarnjom strukturom. Z e -l i } , 2000, ovo temeljno na~elo rasta naziva “koefici-jentom unutarnje strukture rasta” (r), koji se kre}e iz-me|u vrijednosti 1 i 4. Prisilna gibanja u rastu stabla su rezultat okoli{nih

faktora i ne leè u temelju unutarnje strukture rasta.Eksperimentalno se moè utvrditi neke od najva`nijihparametara prisilnih sila rasta (vrsta, bonitet stani{ta,klimatski faktori, svijetlo, toplina, distribucija prsnihpromjera stabala u odre|enoj dobi sastojine) koji se mo-gu uvrstiti u “kompleksnu jednad`bu” rasta i razvoja.Za rast volumena stabla, kao “sintetskog” pokazate-

lja debljinskog i visinskog rasta izraènog jezikommatematike moè se re}i da je volumen unija skupovadebljinskog rasta bez prigu{enih gibanja i visinskograsta s prigu{enim gibanjima. Volumni rast i prirast po-prima dakle karakteristike jednog od skupova, pri-gu{enog visinskog rasta, te ima tako|er prigu{eni rast iprirast. Od drugog skupa vrijednosti rasta u debljinupoprima karakteristike omjera rasta, te kao unija sku-


335

pova u prostor-vremenu konstantno uspostavlja ìvot-nu ravnoteù.Za odre|ivanje funkcija debljinskog i visinskog

rasta za model pravila zlatnog reza ili Fibonaccijevogniza kori{tene su prirasno-prihodne tablice B e z a k etall., 1989, EGT-II-D-11 ({uma bukve sa {a{em). Poda-ci u prirasno-prihodnim tablicama odnose se na “sred-nje sastojinsko stablo glavne sastojine”. Za razvijanje modela debljinskog, visinskog i vo-

lumnog rasta i prirasta stabla u {umi, po pravilu zlat-nog reza, odnosno Fibonaccijevog niza, nije kori{tenotzv. “srednje sastojinsko stablo” ni klasifikacija stabalapo Kraftu, odnosno tzv. atraktor srednje fenotipskogmodela oblika kro{anaja stabala (Dub r a v a c , 2002)nego je pretpstavljeno da sva stabla odre|ene dobi ra-stu pod jednakim uvjetima na povr{ini 1 hektar, me|u-sobno udaljeni po trokutnom rasporedu (P r a n j i } iL u k i } , 1997).

d) Primjenjene matemati~ke funkcije Kori{tenjem podataka iz prirasno-prihodnih tablica

B e z a k et all., 1989, EGT-II-D-11 ({uma bukve sa{a{em) izra~unate su sljede}e funkcije debljinskog ivisinskog rasta:

d = - 0,2682 + 0,3759 t,h = 2,1382 + 0,4316 t – 0,0014 t 2

Iz istih tablica izjedna~en je koeficijent {irine kro{-nje (b) po dobi (t) funkcijom:

b = 22,3364 – 0,0363 t,Obli~ni broj (f) izra~unat je iz poznatih veli~ina ta-

rifnog niza (Z e l i } , 2005) po formuli [piranca:v = a* d b* h c,f = 0,4001 + 0,002 d + 0,00001361 d 2,Temeljnica stabla po dobi izra~unata je po formuli:g = d 2 π /4,Volumen stabla po dobi izra~unat je po formuli:v = d 2 π /4 * h * f ,Broj stabala (N) trokutnog rasporeda na povr{ini 1 ha

izra~unat je po formuli:N = 1000 / b 2 * 0,866, Temeljnica po hektaru (G) izra~unata je kao umno-

àk broja stabala po ha (N) s temeljnicom jednog staba-la odre|ene dobi (g) po formuli:

G = N * g,Volumen po hektaru (V) izra~unat je kao umnoàk

broja stabala po ha (N) s temeljnicom jednog stabalaodre|ene dobi (v) po formuli:

V = N * v,


336

REZULTATI – Results Primjenom odabranog modela i matemati~kih funk-

cija po opisanoj metodi rada izra~unavanjem su dobi-veni rezultati prikazani u Tablici 1.

Prsni Obli~ni Koef. {ir. [irina Temelj- Broj Temelj. Volum.Starost promjer Visina broj kro{nje kro{nje nica Volum. stabala po ha po haAge Breast Heigh Form Crown Crown Basal Volume No of Basal area Volumet diameter factor width coeff. width area trees per ha per ha

godina d h f b D g v N G Vyear cm m m m2 m3 m2 m31 2 3 4 5 6 7 8 5 10 115 1,61 4,26 0,443 22,28 0,359 0,00020 0,00030 89636 18,268 34,51810 3,49 6,31 0,447 22,21 0,775 0,00096 0,00270 19215 18,381 51,90815 5,73 8,30 0,451 22,14 1,189 0,00226 0,00848 8169 18,494 69,24220 7,25 10,21 0,455 22,07 1,600 0,00413 0,01918 4510 18,609 86,51025 9,13 12,05 0,459 22,01 2,009 0,00654 0,03623 2862 18,724 103,70330 11,01 13,83 0,464 21,94 2,415 0,00951 0,06100 1980 18,841 120,81235 12,89 15,53 0,468 21,87 2,818 0,01304 0,09479 1454 18,959 137,82740 14,77 17,16 0,473 21,80 3,219 0,01712 0,13886 1114 19,078 154,73845 16,65 18,73 0,477 21,73 3,618 0,02175 0,19438 882 19,198 171,53250 18,53 20,22 0,482 21,66 4,014 0,02694 0,26248 717 19,319 188,19655 20,41 21,64 0,487 21,60 4,407 0,03269 0,34422 595 19,441 204,71760 22,29 22,99 0,491 21,53 4,798 0,03899 0,44056 502 19,564 221,07965 24,17 24,28 0,496 21,46 5,186 0,04584 0,55241 430 19,689 237,26670 26,04 25,49 0,501 21,39 5,551 0,05325 0,68059 372 19,815 253,260

Tablica 1. Biometrijski parametri debljinskog, visinskog i volumnog rasta stabla bukve u {umiTable 1 Biometrical parameters of breast height diameter, height growth, volume growth of beech in the forest

D = d . b100

a) Rast stabla u debljinu po pravilu zalatnog reza iFibonaccijevog niza razvojem jednakokutne spiraleZa dokaz postojanja pravila zlatnog reza i Fibona-

ccijevog niza u rastu stabla u debljinu tijekom ìvotnedobi razmatraju se podaci u stupcima 1 i 2, Tablice 1.,

uz primjenu linearne jednad`be, d = - 0,2682 + 0,3759t, kojom je mogu}e iskazati vrijednosti prsnog promje-ra stabla za cijelobrojne vrijednosti godina i cijelobroj-ne vrijednosti Fibonaccijevog niza. Rezultati su prikazani u Tablici 2.

J. Zeli}: RASTE LI DRVE]E U [UMI PO PRAVILIMA ZLATNOG REZA I FIBONACCIJEVOG NIZA? [umarski list br. 1–2, CXXIX (2005), 3-6

337

75 27,92 26,63 0,507 21,32 5,954 0,06121 0,82583 326 19,942 269,04280 29,80 27,71 0,512 21,25 6,335 0,06973 0,98875 288 20,070 284,59385 31,68 28,71 0,517 21,19 6,713 0,07880 1,16990 256 20,200 299,89090 33,56 29,64 0,523 21,12 7,088 0,08843 1,36971 230 20,330 314,91095 35,44 30,51 0,528 21,05 7,461 0,09861 1,58850 208 20,462 329,631100 37,32 31,30 0,534 20,98 7,831 0,10934 1,82647 188 20,596 344,026105 39,20 32,02 0,539 20,91 8,198 0,12063 2,08369 172 20,730 350,068110 41,08 32,67 0,545 20,85 8,563 0,13248 2,36011 158 20,866 371,728115 42,96 33,26 0,551 20,78 8,926 0,14448 2,65553 145 21,003 384,977120 44,84 33,77 0,557 20,71 9,286 0,15783 2,96960 134 21,142 397,783125 46,72 33,77 0,563 20,64 9,643 0,17134 3,30182 124 21,282 410,112130 48,60 34,21 0,569 20,57 9,998 0,18540 3,65152 116 21,423 421,930135 50,48 34,89 0,576 20,50 10,350 0,20002 4,01785 108 21,566 433,199140 52,36 35,12 0,582 20,44 10,700 0,21520 4,39978 101 21,710 443,880145 54,24 35,29 0,589 20,37 11,047 0,23092 4,79608 95 21,856 453,935150 56,12 35,38 0,595 20,30 11,391 0,24720 5,20534 89 22,003 463,319

Starost stabla(godina) 3 5 8 13 21 34 55 89 144Tree age(year)

Prsni promjer(cm) 0,86 1,61 2,74 4,62 7,63 12,51 20,41 33,19 53,86

Breast diameterFibonaccijev niz 3 5 8 13 21 34 55 89 144Fibonacci seriesZlatni rez(P. promjer) 1,61/0,86 2,74/1,61 4,62/2,74 7,63/4,62 12,51/7,63 20,41/12,51 33,19/20,41 53,26/33,19

Golden section = 1,872 = 1,702 = 1,686 = 1,652 = 1,639 = 1,631 = 1,626 = 1,623(bd)

Zlatni rez(Fibonacci – niz) 5/3 8/5 13/8 21/13 34/21 55/34 89/55 144/89Golden section = 1,667 = 1,600 = 1,625 = 1,615 = 1,619 = 1,618 = 1,618 = 1,618(Fibonacci series)

Zlatni rez(φ = 1,618...) (φ = 1,618...)Golden section

Tablica 2. Rast prsnih promjera stabla bukve u debljinu po pravilu zlatnog reza i Fibonaccijevog niza Table 2 Growth of beech breast diameters in thickness according to the golden section rule and the Fibonacci series

Kako je vidljivo u Tablici 2., zlatni rez (φ) teì k vri-jednosti 1,618..., analogno i Fibonaccijev niz nakonpara ~lanova 34/21. Omjer parova prsnih promjera53,86/33,19 = 1,623 poslije 89 godina rasta doseè pri-bi`no to~an omjer zlatnog reza odnosno pravila Fibo-naccijevog niza. Zakonitost rasta stabla bukve u deblji-nu pokazuje da bi to~an omjer bio u dobi fizi~ke staro-sti stabla (oko 377 godina).

Ako se linearna funkcija rasta stabla bukve u {umiprikaè geometrijski dobit }e se razvoj debljinskog rastaadekvatan razvoju jednakokutne spirale unutar vrtlo`nogpravokutnika, kako to pokazuju Slika 2. i Grafikon 1.

Grafikon 1., linearne jednad`be rasta stabla u de-bljinu, d = - 0,2682 + 0,3759 t, ima iste karakteristikekao i vrtlo`ni pravokutnik, odnosno jednakokutna spi-rala konstuirana na Slici 2.

Dijagonala AB vrtlo`nog pravokutnika (Slika 2.) si-je~e pravokutnik BCDE u to~ki F koja je to~ka zlatnogreza. Ista dijagonala sije~e pravokutnik BDFG u to~kiJ, koja ja to~ka zlatnog reza tako “ad finitum”, jedna-kokutnom spiralom do jedne to~ke u kojoj se sijeku di-jagonale svih “zlatnih pravokutnika”.Povezuju}i lukove ~etvrtina kru`nice, promjera je-

dnakih stranicama “zlatnih kvadrata” unutar “zlatnihpravokutnika”, konstruira se jednakokutna spirala,sli~na onoj na {koljki iz roda Nautilus.Analizom linearne funkcije debljinskog rasta stabla

bukve d = - 0,2682 + 0,3759 t potvr|uje se postojanjepravila zlatnog reza i Fibonaccijevog niza. Koeficijent b = 0,382... (tangens kuta nagiba dija-

gonale pravokutnika na Slici 2.) jednak je vrijednostiduìne EC = a = 1/φ 2 = 0,382, ako je AC = c = 1,000, a = 1/φ = AE = 0,618. Ako se regresijski koeficijent (b = 0,3759) linearne

funkcije rasta prsnih promjera d = - 0,2682 + 0,3759 tprikaè kao brzina rasta, to jest kao godi{nji prirast, id = ∆d / ∆t ili trigonometrijski, kao tangens kuta {to gapravac zatvara s osi (x = t), tada je tg α = 0,3759. Godi-{nji prirast je dakle 0,3759 cm. Za 100 godina prsni pro-mjer trebao bi biti 37,59 cm, no on je reduciran regresij-skom konstantom α = - 0,2682, te iznosi 37,32 cm. Tijekom ìvotne dobi prosje~na brzina debljinskog

rasta stabla (debljinski prirast) “teì” uvjetno nazvanojvrijednosti, b modul.Na rast stabla u debljinu, osim sile rasta, utje~u

vanjske, prisilne sile koje mijenjaju brzinu i smjer ras-ta. Za svaku vrstu drve}a postoji karakteristi~an “mo-dul rasta”, koji se kao veli~ina mijenja pod vanjskim

utjecajima. “Modul rasta” je zapravo regresijski koefi-cijent linearne funkcije (b), koji mjenja smjer i brzinuza svaku vrstu drve}a uzrakovanu vanjskim utjecaji-ma, no promjene ne utje~u na proporcije rasta stabla uvremenu. Omjer zlatnog reza, koji geometrijski slijedirazvoj jednakokutne spirale ostaje isti, iako su veli~inespirala razli~ite za vrste drve}a pod utjecajem vanjskihfaktora rasta.Ako se, primjerice, [ p i r a n ~ e v e (1975), prirasno-

prihodne tablice rasta prsnog promjera po dobi za bukvuod I. do IV. boniteta izravnaju linearnim jednad`bamaoblika: d = a + b t,

d I = - 0,2046 + 0,4055 t, d II = - 1,3002 + 0,3639 t, d III = - 0,3734 + 0,3105 t, d IV = 0,1264 + 0,2744 t,tada je za I- bonitet b modul = 0,4055, za za II- bonitet b modul = 0,3639, za III- bonitet b modul = 0,3105, za IV- bonitet b modul = 0,2744. Lo{iji bonitet pokazuje manji b modul, a on je pokaza-telj vanjskih, prisilnih sila koje djeluju na debljinski

rast stabla.Ako se usporedi rast prsnog promjera bukve za

EGT-II-D-11 (bukva sa {a{em, B e z a k et all,1989) sa[ p i r a n ~ e v im bonitetima za bukvu moè se zaklju-~iti da odgovara I/II bonitetu.([piranec je izravnavao rast prsnog promjera funk-

cijom parabole, primjerice za bukva II. bonitet, d = - 5,8733 + 0,5027 t – 0,0008 t 2).Rast prsnog promjera, po pravilu zlatnog reza hra-

sta lu`njaka na prvom bonitetu za srednje (kodomi-


338

0

10

20

30

40

50

60

0 20 40 60 80 100 120 140 160

Starost (godina)

P.pro

mje

r(c

m)

Grafikon 1. Linearni trend rasta stabla u debljinu po dobi ( d = - 0,2682 + 0,3759 t), po pravilu zlatnog reza

Graph 1 Linear trend of growth of tree in thickness by age (d = - 0,2682 + 0,3759 t) along the ruleof gold section

nantno) sastojinsko stablo (SIII), moè se pokazati line-arnom funkcijom: d = - 2,632 + 0,5158 .Rezultati su prikazani u Tablici 3.

(Podaci su kori{teni iz Prirasno-prihodne tablice zahrast lu`njak (Quercus robur L., B e z a k , 2004).


339

Starost stabla(godina) 21 34 55 89 144 233 377 600Tree age(year)

Prsni promjer(cm) 8,20 14,91 25,74 43,27 71,64 117,55 191,83 306,85

Breast diameterFibonaccijev niz 21 34 55 89 144 233 377 600Fibonacci seriesZlatni rez(P. promjer) 14,91/8,20 25,74/14,91 43,27/25,74 71,64/43,27 117,55/71,64 191,83/117,55 306,85/191,83

Golden section = 1,818 = 1,726 = 1,681 = 1,656 = 1,641 =1,632 = 1,600(bd)

Zlatni rez(Fibonacci – niz) 34/21 55/34 89/55 144/89 233/144 377/233 600/377Golden section = 1,619 = 1,618 = 1,618 = 1,618 = 1,618 =1,618 = 1,618(Fibonacci series)

Zlatni rezGolden section (φ = 1,618)(φ = 1,618)

Tablica 3. Rast prsnih promjera stabla hrasta lu`njaka na I. bonitetu u debljinu po pravilu zlatnog reza i Fibonaccijevog niza Table 3 Growth of breast diameters of common oak in thickness by the rules of golden section and the Fibonacci series

Kako je vidljivo iz Tablice 3., rast prsnih promjerahrasta lu`njaka doseè omjer zlatnog reza, odnosno Fi-bonaccijevog niza u odmakloj dobi. To je i prirodnagranica njegove fizi~ke starosti.Koeficijent smjera (b = 0,5158) u jednad`bi rasta

hrasta lu`njaka na I. bonitetu tako|er predstavlja brzi-nu rasta prsnog promjera ili debljinski prirast (id). B e z a k , 2004 iskazuje prosje~ni debljinski prirast

hrasta lu`njaka s korom, id = 5,197 mm, od dvadeset-pete do stopedesetpete godine starosti stabla, a debljin-ski prirast je gotovo istovjetan izme|u {estdesetpete istopedesetpete godine, 5,100 mm.Potvr|uje se dakle “tendencija” linearnog rasta

stabla u debljinu. I Kov a ~ i } , (1993) navodi kakoK l e p ~ e v e (1976) prirasno-prihodne tablice za hrastlu`njak pokazuju “u 150. godini debljinski prirast sve-ga 10 % manji od linearnog trenda rasta...”. Isti autortako|er navodi: “izravnate krivulje rasta srednjeg pro-mjera za [ p i r a n ~ e v (1975) I. i II. bonitet hrastalu`njaka me|usobno su ekvidistantne, ~ak i u tristotojgodini...”

b) Rast stabla u visinu u sastojinskim uvjetimaZa matemati~ki model visinskog rasta stabla u visi-

nu bilo koje vrste drve}a u stvarnim sastojinskim uvje-tima izabrana je funkcija parabole oblika:

h = a + b t + c t 2.

Funkcija parabole dobro pokazuje brzinu i smjersile rasta stabla u visinu iskazanu koeficjentom (+b),koju ometa (prigu{uje) sila otpora rastu, iskazana koe-ficijentom (- c). Jednu i drugu silu rasta korigira regre-sijska konstanta (± a).U stvarnim uvjetima rasta stabla u visinu na sile

unutarnjeg rasta svojstvene vrsti drve}a utje~u i vanj-ske sile (okoli{ni uvjeti, bonitet stani{ta, kretanje vje-tra, svjetlost, toplina, elektromagnetska zra~enja...). Iako funkcija parabole iskazana vrijednostima svih

triju koeficijenata pokazuje u konkretnom slu~aju sin-tezu djelovanja svih sila rasta, prigu{enih i vanjskih si-la, ipak parametrima b i c, pokazuje se smjer i brzinurasta. Rast stabla bukve u visinu ( Tab. 1) prikazan je

funkcijom drugog stupnja, parabolom, h = 2,1382 + 0,4316 t – 0,0014 t 2, kako pokazuje

Grafikon 2. Kako je vidljivo na Grafikonu 2. brzina rasta stabla

ili prirast smanjuje se pove}anjem starosti. To smanje-nje se matemati~ki o~ituje koeficijentom (- c) u jed-na`bi parabole.U gornjoj funkciji koeficijent c = - 0,0014 regulira

brzinu rasta stabla u visinu. Brzina rasta ili prirast moèse izraziti kao prva derivacija funkcije parabole, a pro-mjena brzine rasta kao druga derivacija funkcije rasta u

visinu. Koeficijent c ima negativnu vrijednost u funkci-ji rasta stabla u visinu, kao koeficijent otpora rastu.Derivacijom gornje funkcije parabole dobiva se li-

nearna funkcija: h′ = 0,4316 – 0,0028 t.Regresijski koeficijent, b = - 0,0028, u gornjoj jed-

nad`bi je negativan, {to zna~i da }e se pove}anjem staro-sti (t) brzina rasta u visinu ili visinski prirast smanjivati.Opadanje brzine rasta (prirast) u visinu pove}anjem

starosti stabla prikazuje Tablici 4.


340

Vis

ina

bukve

(m)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

0 20 40 60 80 100 120 140

Dob bukve (godina)

Grafikon 2.Rast stabla u visinu iskazan funkcijom parabole Graph 2 Growth of trees in height expressed with the parabola function

Tablica 4. Linearni trend pada visinskog prirasta (m) pove}anjem dobi (godina) bukveTable 4 Linear decrease of height increment (m) per age of beechStarost 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120AgePrirast 0,404 0,376 0,348 0,320 0,292 0,264 0,236 0,208 0,180 0,152 0,124 0,096Increment

Na rast stabla bukve u visinu, osim sile rasta, utje~uprigu{ene sile rasta koje tijekom ìvotne dobi stabla li-nearno zaustavljaju prirast stabla u visinu. Zbog djelovanja dviju suprotnih sila, sile rasta i sile

otpora rastu, u procesu rasta stabla u visinu nije ugra-|eno pravilo zlatnog reza ili Fibonaccijevog niza.[ p i r a n e c , 1975 je tako|e za izjedna~avanje rasta

u visinu po dobi srednjeg stabla stabla bukve na bonite-tima I. do IV. koristio jednad`bu parabole. Tako se pri-mjerice jednad`ba za rast stabla bukve u visinu na II.bonitetu moè prikazati jednad`bom:h = - 1,3215 + 0,5015 t – 0,0018 t 2. Budu}i da je u gornjoj jednad`bi koeficijent (- c) re-

gulator brzine rasta stabla u visinu, odnosno prirasta,kao unutarnjeg svojstva stabla (prigu{ena sila rasta ilisila otpora rastu) mogu}e je dokazati da je u korelacijis unutarnjom silom rasta stabla u visinu. To zna~i, akoje ve}a sila rasta, ve}a je i sila otpora rastu. Pravilo pot-vr|uje rast stabala bukve u visinu po dobi i bonitetima

iz (I. – IV.) [ p i r a n ~ e v i h (1975), prirasno-prihodnihtablica. Tako je, primjerice, sila otpora rastu

c = - 0,0021 na I. bonitetu, c = - 0,0018 na II. bonitetu, c = - 0,0016 na III. bonitetu,c = - 0,0014 na IV. bonitetu. Proporcija sile rasta i sile otpora rastu ostaje ista bez

obzira na bonitet stani{ta i ostale okoli{ne uvjete, kaovanjske, prisilne sile rasta. Ako bi se prirast stabla u visinu matemati~ki izrazio

kao prva derivacija funkcije parabole, tada bi u linear-nom trendu pada rasta stabla u visinu gornje vrijed-nosti koeficijenta (c) poprimile dvostruke vrijednosti(h′ = 0,5015 – 2 (0,0018 t)). Upravo sila otpora rastustabla u visinu zaustavlja u odre|enoj dobi svaki rast,stablo dosiè limit mogu}e visine na stani{tu odre-|enog boniteta. Istovjetna ograni~enja imaju stabla usastojini po visinskoj strukturi rasta (glavna, podstojna,pomo}na etaà, Kraftova klasifikacija stabala).

Zlatni omjer izme|u visine stabla i neke to~ke nastablu (deblu) uspostavlja se tijekom ìvotne dobi, vje-rojatno omjerom duìne i {irine kro{nje stabla i duìnei promjera debla, duìne i promjera korjena.Brì rast (prirast) stabla u visinu u odre|enoj ìvot-

noj dobi pripada njegovoj unutarnjoj strukturi, jeromjerom {irine i duìne kro{nje, korjenovog sustava,promjera i duljine debla stablo uravnoteùje svoju unu-tarnju strukturu rasta, koja teì nekoj idealnoj to~kiproporcije. Kov a ~ i } , (1993) kulminaciju visinskograsta (prirasta) nalazi u to~ki (K) kao najve}em omjeru∆h /∆t na S –visinskoj krivulji rasta Levakovi}evefunkcije rastenja.Iako postoji uska veza izme|u prsnog promjera i

visine stabla te je u odre|enoj dobi stabla promjer (cm)

jednak visini (m), nakon toga prsni promjer po-ve}anjem dobi stabla ima linearni trend rasta (cm), atrend rasta u visinu (m) se smanjuje. Broj~ani omjerzlatnog reza kod rasta stabla u visinu se pove}anjemstarosti gubi jer ga “prigu{uje” sila otpora rastu u vis-inu. Raskorak, izme|u broj~anog iskaza rasta prsnogpromjera stabla (cm) po pravilu zlatnog reza i Fibona-ccijevog niza i visine stabla (m) koji ne sljedi ta pravi-la, postaje sve ve}i.B e z a k , 2004 navodi da je rast {irine kro{anja u od-

nosu na prsni promjer linearan, te ga za srednje sastojin-sko stablo izraàva funkcijom Ds = 1,3336 + 0,1668 ds,a za odnos duìne debla i duìne kro{nje navodi se om-jer 0,5331 : 0,4669, {to ga odre|uje amplituda visinskograsta Ah = 8,759 i feigenvrijednost (4,669).


341

RASPRAVA I ZAKLJU^CI – Discusion and conclusionsUtvr|eno je da rast prsnog promjera stabla tijekom

vremena slijedi odnose parova Fibonaccijevog niza, teu dobi koja je bliska fizi~koj starosti stabla postièomjer zlatnog reza φ = 1,618...Ako se promjer kro{nje (Tablica 1.) stabla bukve

(D) izrazi kao funkcija prsnog promjera (d) linearnomjednad`bom, D = 0,2079 + 20,2456 d, tada }e parovipromjera kro{nje odre|ene starosti slijediti pravilo Fi-bonaccijevog niza i pokazivati omjer zlatnog reza. Pri-mjerice, φ = (D 144 / D 89) = (11,15 / 6,93) = 1,609...Temeljnica ili kru`na ploha stabla je izvedenica iz

prsnog promjera, kao kvadrat polumjera i broja π te je spove}anjem starosti stabla zadràn omjer zlatnog rezaili Fibonaccijevog niza. Tako se, primjerice, pravilozlatnog reza za stablo starosti 89 i 55 godina moè izra-~unati po formuli,

φ = (g 89 / g 55) 1/2 = (0,08646 / 0,03269) 1/2 = 1,626... Isto pravilo potvr|uje se se usporedbom opsega sta-

bla, φ = (o 89 / o 55) = (104,21 / 64,08) = 1,626...Me|utim, pravilo zlatnog reza ili Fibonaccijevog

niza gubi se usporedbom volumena stabla za parovevolumena iste starosti kao u gornjem primjeru.Rast stabla u debljinu po pravilu zlatnog reza i

Fibonacijevog niza definiran je kod sastojinskog rasta,rasta stabala u {umi. Za sastojinski model primijenjenje trokutni raspored stabala, kojim se omogu}ava naj-ve}a zastrtost tla u bilo kojoj dobi sastojine. Prirodnesastojine pak teè sa staro{}u zakonitoj distribucijiprsnih promjera, tzv. beta – distribuciji (Z e l i } , 2005).Modelna sastojina, u kojoj su za istu dob jednaki

prsni promjeri, visne stabala i {irine kro{nje, upu}ujena minimalan prsni promjer stabla, temeljnicu i volu-men po hektaru (Tablica 1.) glavne sastojine EGT-II-D-11 ({uma bukve sa {a{em). Tako primjerice glavnasatojina bukve poslije prorede u osamdesetoj godini ne

bi trebala biti ispod 29,80 cm prsnog promjera srednjegsastojinskog stabala, temeljnice 20,07 m2 i volumena284,59 m3/ha.Rast stabla u debljinu moè se geometrijski pri-

kazati kao rast jednakokutne spirale. Jednakokutne spi-rale mogu biti razli~ite veli~ine s obzirom na veli~ine b - modula, no omjer stranica zlatnog reza (a = 0,618, b = 0,382) pravokutnika ostaje isti. Pomo}u b - modula mogu}e je numeri~ki iskazati

bonitete za vrste drve}a ili odrediti ekolo{ko-gospodar-ski tipove {uma.Za razli~ite vrste drve}a u razli~itim okoli{nim

uvjetima vrijednost koeficijenta (b) izraàva se svoj-stvenim modulom, primjerice vezano za odre|ene eko-lo{ko-gospodrske tipove {uma i bonitete stani{ta. ZaEGT-II-D-11 ({uma bukve sa {a{em),

b modul = 0,3759, a za za hrast lu`njak na I. bonitetu, b modul = 0,5158. Ve}a vrijednost koeficijenta b – modula pokazuje

ve}u brzinu rasta stabla u debljinu.Rast stabla u visinu, uvjetovan unutarnjom struktu-

rom, osim sile rasta i silom otpora rastu, nema veli~inevisine u paravima Fibonaccijevog niza, sukladnoomjeru zlatnog reza. Isti je slu~aj i s volumnim rastom,kao sintezom rasta stabla u debljinu i visinu.Omjer zlatnog reza ili nekog drugog “posebnog

broja” volumnog rasta, kao to~ke ravnoteè rasta i raz-voja stabla (nadzemnog i podzemnog dijela) idealnihproporcija, treba istraìti u drugim veli~inama atrakto-ra stabla.

Bez a k , K. et all., 1989: Uputstva za izradu karte eko-lo{ko-gospodarskih tipova brdskog i planinskogpodru~ja (II9 SR Hrvatske, Institut za {umarskaistraìvanja, Radovi broj 79, Jastrebarsko str.1–119.

B e z a k , K., 2004: Kompleksne jednad`be rasta i raz-voja {uma, Hrvatske {ume, d.o.o., interno.

B e n t l e y, P. J., 2004: Digitalna biologija, kako priro-da preoblikuje na{u tehnologiju, Izvori, Zagreb.

Dub r a v a c , T., 2002: Zakonitosti razvoja strukturekro{anja hrasta lu`njaka i obi~nog graba ovisnoo promjeru i dobi u zajednici “Carpino betuli-Quercetum roboris Ani} et Rau{, 1969”, Diser-tacija, pp: 1–196, Zagreb.

L e v a k ov i } , A., 1938: Fiziolo{ko-dinami~ki osnovifunkcija rastenja, Glasnik za {umske, pokuse,[umarski fakultet Zagreb.

Kov a ~ i } , \., 1993: Zakon rasta i numeri~ko boniti-ranje {ume, Glasnik za {umske pokuse 29, [u-marski fakultet Zagreb.

P r a n j i } , A., N. Luki}, 1997: Izmjera {uma, Sveu~i-li{te u Zagrebu, [umarski fakultetet, Zagreb.

S c hwa l l e r , R. A., de Lubitz, 2004: Hram u ~ovjeku,sveta arhitektura i savr{eni ~ovjek, Teledisk,Zagreb.

[ p i r a n e c , M., 1975: Prirasno prihodne tablice, Po-slovno udruènje {umsko privrednih organizaci-ja, Radovi br. 25, Zagreb, str. 1–109.

[ p i r a n e c , V., 2005: Sklad, Sveu~ili{na knji`nica Za-greb.

We l l s , D., 2005: Rje~nik zanimljivih i neobi~nih bro-jeva, Sveu~ili{na knjiàra, Zagreb.

Z e l i } , J., 2000: Prilog raspravi o teoriji rast, prirasta i odrìvog razvoja, [umarski list br. 9–10, str.515 –531.

Z e l i } , J., 2005: Prilog modeliranju normaliteta regu-larnih srednjodobnih bukovih sastojina (EGT-II-D-10), [umarski list, br. 1–2, str. 51–62.

Zlatni rez, geometrija prirode ili prirodna geometrija,omjeri i razmjeri..., www.uazg.hr


342

LITERATURA – References

SUMMARY: The analysis of biometric parameters of growth (yield tables)of forest stands of beech EGT-II-D-11 (beech with sedge, Bezak et al, 1989)and pedunculate oak (Quercus robur L.), Bezak, 2004, provides a possibleanswer to the question: “Do trees in a forest grow by the rules of the Goldensection and the Fibonacci series?”

The Golden section or the Divine proportion was discovered in ancientcultures and civilizations. It has always been applied as the ideal proportionin art and construction. It is revealed in the live material world of natural pat-terns of plant and animal growth and development. Expressed with the num-ber of the decade system, it is as follows: φ = (√ 5 +1) / 2 = 1,6180339 ...

Closely related with the Golden section proportion is the Fibonacci series,a set of real numbers whose member in a series equals the sum of two previ-ous ones, e.g. 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 144, …

It was found that growth of forest trees in diameter follows the rules of theGolden section and Fibonacci series; this relates to the growth of breastdiameter, basal area, tree circumference and crown width as a linear depend-ent variable of breast diameter.

The growth of a tree’s breast diameter can be expressed with a linear func-tion of the following shape: d = a + b t, in which breast diameter is a depend-ent variable and tree age an independent one. Regression coefficient b showsthe rate of tree growth or increment, which is different for particular treespecies and environmental conditions in which a tree grows.

It is expressed as a b-module, which together with the regression constanta represents geometric growth of an equilateral spiral within the so-calledsquare whirl in relation to the golden section sides. During its life, a tree in astand “tends” towards the average increment (growth speed) expressed withthe value of the b-module.

Speed of growth or diameter increment, represented mathematically with aderivation of linear constant, provides the constant b as an expression of har-

monious motion with a positive prefix. The b-module may be used to make anumerical expression of site classes for tree species or determine ecological-management forest types.

The model presupposes that the force of tree growth in diameter is not inhib-ited by the force of resistance to growth as an internal structure of growth,whereas oscillations in growth (increment) are caused by external forces.

Tree growth in height, represented by a mathematical function of the sec-ond degree, does not assume the patterns of the Golden section and theFibonacci series because the force of growth is inhibited by a suppressedforce, the force of resistance to growth. This force increases with ageing oftrees and ends with the maximum of tree height, when the force of resistanceto height growth equals the force of growth.

The speed of height growth is individual for each tree species and is condi-tioned by external influences, site class, warmth, light, air circulation, standdensity, etc.

The volume of tree growth is the function of growth of breast diameter,height and form factor. It is caused by the internal structure of growth of twoopposing forces and by external forces of growth and does not manifestgrowth according to the rules of the Golden section and the Fibonacci series.The Golden section of tree volume, as an ideal point of balancing the propor-tions of external tree habitus and underground part (root) should be soughtwith another methodology.

K e y wo rd s : the Golden section, the Fibonacci series, growth of treebreast diameter and crown diameter, height and volume growth, growth equa-tion, growth forces, forces of resistance to growth, suppressed and forcedmotions, equilateral spiral, square whirl.


343

PARK-[UMA “KOMRÂR” NA OTOKU RABU – STANJE I VALORIZACIJA

PARK-FOREST “KOMRÂR” ON THE ISLAND OF RAB – CONDITION AND VALORIZATION

Roman ROSAVEC*

SA@ETAK: Podru~je dana{nje park-{ume u pro{losti se koristilo kao pasi{teza stoku ìtelja grada Raba. No, me|utim, rapski nad{umar Pravdoje Belia, topodru~je gledao je drugim o~ima i odlu~io po{umiti tu povr{inu. Nailazio je naèstoke otpore, ~ak su mu i sadnice ~upali, ali on nije odustajao od svoje nam-jere. Razvilo se tu divno zelenilo kojega Zavod za za{titu prirode u Zagrebu natemelju rje{enja od 15. 3. 1965. godine, a na temelju Zakona o za{titi prirode,upisuje u registar za{ti}enih objekata prirode u kategoriju rezervata prirodnogpredjela, a prema danas vaè}em Zakonu u kategoriji park-{uma.

Izgled vegetacije danas, u mnogo~emu se razlikuje od stanja u vrijemePravdoja Belije i neposredno nakon njegove smrti. Danas tu uglavnom pre-vladava autohtona vegetacija koja je dosta devastirana, naj~e{}e iz razlogaslabe brige o njezinom rastu i razvoju.

Zbog velikog broja stabala te velike gusto}e, a u svrhu {to preciznijih mje-renja i dobivanja pouzdanih rezultata, ~itava park-{uma Komr~ar, povr{ineod 8,3 ha, podjeljena je na manje segmente, odnosno plohe. Pojedina plohaograni~ena je {etnim stazama kroz park. Na taj na~in dobili smo 37 ploha. Nasvakoj plohi utvr|en je florni sastav (sloj drve}a, sloj grmlja, sloj prizemnogra{}a).

Bitno je napomenti da je ~itavo podru~je park-{ume podijeljeno u tri zonezbog lak{eg kori{tenja, odràvanja i intervencija u kompoziciji parka.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : Rab, Komr~ar, vegetacija, gospodarenje, biolo{ko-ekolo{ka valorizacija.

STRU^NI ^LANCI – PROFESSIONAL PAPERSUDK 630* 272


345

UVOD – IntroductionGrad Rab svake godine u ljetnim mjesecima posje-

}uje mnogo ljudi, ponajprije turista. Nema onoga tkose barem jednom ne pro{e}e kroz park-{umu Komr~ar.Izgled ove zelene povr{ine temelji se na radu PravdojaBe l i j e , rapskog nad{umara koji je ozelenio nekadapusto pasi{te povrh grada Raba. Park-{uma Komr~arpo~ela se uzdizati tj. po{umljavati 2. studenog 1890.godine, da bi se isto zavr{ilo 1905. godine. Po{umlja-

vanje je zapo~elo borovima, a kasnije se unosila autoh-tona vegetacija. Njegov glavni zadatak bio je ozeleniticjelokupnu povr{inu i tek kasnije dati joj parkovnuformu. Znao je ve} tada, kao veliki poznavatelj {umar-ske struke, {to }e za budu}a pokoljenja zna~iti ozele-njen Komr~ar kao ukras okolice grada, dakle kao grad-sko zelenilo neposredno uz kupali{te. Park-{uma pred-stavlja zelenu kapu grada Raba, koja ima ekolo{ko-estetsku, zdravstvenu i turisti~ko-rekreativnu ulogu.Komr~ar je za{ti}en 15. oùjka 1965. godine u katego-riji rezervata prirodnog predjela, odnosno, u danasvaù}oj kategoriji park-{ume. Povr{ina park-{umeKomr~ar iznosi 8,3 ha.

* Roman Rosavec, dipl. ing., [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, 10000 Zagreb, Sveto{imunska 25

Iako je ovaj prostor turistu, {eta~u prekrasan i nepo-novljiv, svaki malo bolji poznavatelj vegetacije i njezi-nog izgleda te pejza`no-arhitektonskih elemenata i

problematike primijetit }e mnoge nedostatke. Kako tinedostaci ne bi postali nepremostivi, potrebno je hitnointervenirati i pobolj{ati stanje park-{ume Komr~ar.

R. Rosavec: PARK-[UMA “KOMR^AR” NA OTOKU RABU – STANJE I VALORIZACIJA [umarski list br. 7–8, CXXX (2006), 345-352

346

METODE ISTRA@IVANJA – Methods of the researchZbog velikog broja i velike gusto}e stabala, a radi {to

preciznijih mjerenja i dobivanja pouzdanih rezultata,~itava park-{uma Komr~ar, u povr{ini od 8,3 ha, podije-ljena je na manje segmente, odnosno plohe. Pojedinaploha ograni~ena je {etnim stazama kroz park, pa plohenemaju iste dimenzije. Na taj na~in dobili smo 37 ploha.Na svakoj plohi utvr|en je florni sastav (sloj drve}a, sloj

grmlja, sloj prizemnog ra{}a) i utvr|ena je pokrovnostsloja drve}a koja je izra`ena u postocima.

Op}enito, u radu se daju smjernice za revitalizacijui pobolj{anje stanja te gospodarenje ovim objektom,gledaju}i taj zeleni prostor kao jedinstvenu biolo{ko-ekolo{ku i pejza`nu cjelinu.

REZULTATI ISTRA@IVANJA – Research resultsPrema [ p a n j o l & Wo l f (1994) sam prostor

park-{ume Komr~ar podijeljen je u tri prostorne, funk-cionalne i biolo{ko-ekolo{ke zone (vidi kartu) glederaznolikosti, a to su:

I zona – za{titna zona (usko podru~je park-{umeprema moru)

II zona – zona park-{ume (sredi{nji dio park-{ume)

III zona – zona parka (rubni dio park-{ume okre-nut prema gradu)

Neovisno o zonaciji, ~itava park-{uma podijeljenaje na 37 ploha, koje ome|uju postoje}e staze.

Florni sastav svake pojedine plohe prikazan je u do-lje navedenim tablicama. U njima je dana i pokrovnostsloja drve}a i zonska pripadnost svake pojedine plohe.

Karta 1. Park – {uma Komr~ar na otoku RabuMap 1 Park-forest Komr~ar on the Island of Rab

Slika 1. Spomenik Pravdoju Beliji u park-{umi Komr~arFigure 1 Monument to Pravdoje Belija in Park-forest Komr~ar

(Foto: Damir Bar~i})Slika 2. Vizura na more iz park-{ume Komr~arFigure 2 View on the sea from Park-forest Komr~ar

(Foto: Damir Bar~i})

I ZONA– ZA[TITNA ZONAII ZONA– ZONAPARK [UMEIII ZONA– ZONAPARKA

DI – DJE^JE IGRALI[TEST – TERENI ZA MALE [PORTOVE\ – \ARDIN - PARK ZNAMENITIH RABLJANAP – INFORMATIVNI PANOH – VANJSKI HIDRANTS – RASVJETNA TIJELAVE – VODENI ELEMENT

(pojilica za ptice, vodeno zrcalo, voda za ptice)

Mjerilo 50 0 50 100 150 m[etali{te Fra Odorika Badurine


347

Tablica 1. Sloj drve}a (plohe 1 – 20)Table 1 Tree layer (plots 1 – 20)Broj pokusne plohe Sloj drve}a – Tree layerNo of ext. plot 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.Zona – Zone II II II II II II II II II II II II II I II II II II II IIPokrov. – Cover (%) 75 70 75 80 75 75 80 60 70 65 80 75 75 80 55 65 90 90 65 70Vrsta – SpeciesHrast crnika(Q. ilex). + + + + + + + + + + + + + + +Obi~ni ~empres(C. sempervirens) + + + + + + + + + + + +Alepski bor(Pinus halepensis) + + + + + + + + + + + + + + + + +Arizonski ~empres (C. arizonica) + +Atlaski cedar(Cedrus atlantica) + +Pinija(P. pinea) +Lovor(Laurus nobilis) + + +Primorski bor(Pinus pinaster) + + + + + +

Slika 3. Stari bor uklopljen u autohtonu vegetacijuFigure 3 Old pine tree in autochthonous vegetation


Slika 4. Park-{uma Komr~arFigure 4 Park-forest Komr~ar


Slika 5. Staze u park-{umi Komr~arFigure 5 Pathway in Park-forest Komr~ar



348

Broj pokusne plohe Sloj grmlja – Shrub layerNo of ext. plot 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.Zona – Zone II II II II II II II II II II II II II I II II II II II IIVrsta – SpeciesHrast crnika(Quercus ilex) + + + + + + + + +Lovor(Laurus nobilis) + + + + + + + + + + +

Tablica 3. Sloj grmlja (plohe 1 – 20)Table 3 Shrub layer (plots 1 – 20)

Zelenika(Phillyrea media) + +Ameri~ka duglazija (P. menziesii) + +Crni jasen(Fraxinus ornus) + +Dudovac(B. papyrifera) +

Tablica 2. Sloj drve}a (plohe 21 – 37)Table 2 Tree layer (plots 21 – 37)Broj pokusne plohe Sloj drve}a – Tree layerNo of ext. plot 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37.Zona – Zone II III III III III III III III III III III III II II II II IPokrov. – Cover (%) 90 85 85 95 70 65 70 75 90 85 90 85 85 80 85 80 80Vrsta – SpeciesHrast crnika(Q. ilex). + + + + + + + + + + + + + + + + +Obi~ni ~empres(C. sempervirens) + + + + + + + + + +Alepski bor(Pinus halepensis) + + + + + + + + + + + +Arizonski ~empres(Cupressus arizonica) + +Lovor(Laurus nobilis) + + + + + + + + + +Primorski bor(Pinus pinaster) + + + + +Zelenika(Phillyrea media) +Crni jasen(Fraxinus ornus) +Dudovac(Broussonetia papyrifera) +Pitospora(Pittosporum tobira) + +Bagrem(Robinia pseudacacia) +Roga~(Ceratonia siliqua) +Maslina(Olea europaea) +Azijska tuja(Thuja orientalis) +


349

Crni jasen(Fraxinus ornus) + + + + + + + +Zelenika(Phillyrea media) + + + + + +Bodljikava veprina(Ruscus aculeatus) + + + + + + + +Tetivika(Smilax aspera) + + + +Mirta(Myrtus communis) + + + + +Lemprika(Viburnum tinus) + + + + + + + + + + + + + +[paro`ina(Asparagus acutifolius) + + + + + + + + + + + + +Pitospora(Pittosporum tobira) + + + + + + + + + +Mala `umara(Chamaerops humilis) +[ibika(Coronilla juncea) + + + + + +Planika(Arbutus unedo) + +[irokolisna kalina(L. ovalifolium) +Maslina(Olea europaea) +Veliki vrijes(Erica arborea) +Tr{lja(Pistacia lentiscus) +Smrdljika(Pistacia terebinthus) + +Judino drvo(Cercis siliquastrum) + +

Broj pokusne plohe Sloj grmlja – Shrub layerNo of ext. plot 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37.Zona – Zone II III III III III III III III III III III III II II II II IVrsta – SpeciesHrast crnika(Quercus ilex) + + + + + + + + + + +Lovor(Laurus nobilis) + + + + + + + + + +Crni jasen(Fraxinus ornus) + + + + + +Zelenika(Phillyrea media) + +Bodljikava veprina(Ruscus aculeatus) +Lemprika(Viburnum tinus) + + + + + +Pitospora(Pittosporum tobira) + + + + + + + + + +

Tablica 4. Sloj grmlja (plohe 21 – 37)Table 4 Shrub layer (plots 21 – 37)

Sloj prizemnog ra{}a, tamo gdje postoji, uglavnom~ini travna vegetacija. Naj~e{}e se mogu susresti slje-de}e vrste: br{ljan (Hedera helix) i bro}ika (Rubia

peregrina). Uz travnu vegetaciju na plohi 25. izrazitaje zastupljenost ponika i pomlatka lovora (Laurus no-bilis) i bagrema (Robinia pseudoacacia).


350

[ibika(Coronilla juncea) + + + +Planika(Arbutus unedo) + +[irokolisna kalina(Ligustrum ovalifolium) + +Mukinja(Sorbus aria) +Bagrem(Robinia pseudacacia) +Dudovac (Broussonetia papyrifera) +Tr{lja(Pistacia lentiscus) +Smrdljika(Pistacia terebinthus) +Japanska kurika(Evonimus japonica) +Pukinja(Juniperus macrocarpa) +Primorska kozja krv(Lonicera implexa) +Mogranj, nar(Punica granatum) +Agava(Agave americana) +

12%

13%

9%

12%8%

12%

23%

5%6% Hrast crnika

( )Quercus ilex

Lovor( )Laurus nobilis

Crni jasen( )Fraxinus ornus

Pitospora( )Pittosporum tobira

[paroìna( )Asparagus acutifolia

Lemprika( )Viburnum tinus

Ostalo

Zelenika( )Phillyrea media

[ibika( )Coronilla juncea

25%

17%

22%10%

26%

Hrast crnika( )Quercus ilex

Obi~ni ~empres(

)Cupressus

sempervirens

Alepski bor( )Pinus halepensis

Lovor( )Laurus nobilis

Ostalo

Grafikon 1. Postotni udio pojedine vrste u sloju drve}aGraph. 1 Percent part of individual species in the layer

Grafikon 2. Postotni udio pojedine vrste u sloju grmljaGraph. 2 Percent part of individual species in shrub layer

Iz grafi~kog prikaza vidljivo je da u sloju drve}ahrast crnika (Quercus ilex) ima podjednak postotak kaoi alepski bor (Pinus halepensis) koji je ne{to niì odpostotka svih ostalih vrsta koje nisu izdvojene zasebno(legenda), a dolaze u park-{umi Komr~ar i prikazanesu u tablicama. Obi~ni ~empres (Cupressus semper-virens) i lovor (Laurus nobilis) zastupljeni su s ne{toniìm postotkom.

Kao {to je vidljivo iz grafi~kog prikaza, u slojugrmlja dominira hrast crnika (Quercus ilex), dok suostale vrste zastupljene u manjim postocima.

Navedeni grafi~ki podaci o postotnom udjelu poje-dinih vrsta u park-{umi govore nam da se park-{uma,koju je u osnutku ~inio alepski bor sa manjom primje-som autohtonih vrsta, po~ela pretvarati u autohtonu{umu hrasta crnike sa svim njenim pratilicama.

U pogledu zoniranja, prema [ p a n j o l & Wo l f(1994), ~itava park-{uma podijeljena je u tri zone. Uprvoj zoni, tj. za{titnoj zoni predvi|a se najmanje ljud-ske aktivnosti. Taj mali dio aktivnosti odnosio bi se napripomaganje u odràvanju prirodnog razvoja. Drugazona ili zona park-{ume je povr{inom najve}a, pa jestoga tu mogu}a najve}a ljudska aktivnost. Budu}i data zona ima i najve}u frekvenciju ljudi, tu je potrebnopostaviti dovoljan broj klupa, stolova i ko{arica za ot-patke. U ovoj zoni predvi|eno je postavljanje vodenihelemenata, te najve}i dio hidrantske mreè. Tre}a zonaili zona parka povr{inom je najmanja. Kako ona pred-stavlja glavni ulaz u park od strane grada, tu je potreb-no unijeti ukrasno grmlje te taj prostor kvalitetno horti-kulturno osmisliti. Tu je tako|er potrebno postavitiogledne panoe i ostale vizulane komunikacije.

Prilikom provedenih istraìvanja, neovisno o zoni-ranju, a u svrhu {to boljeg uvida u problematiku park-{ume, ona je podjeljena na 37 ploha, koje su me|usob-no razdijeljene postoje}im stazama. Istraìvanja uka-zuju na brojne nedostake.

Ponajprije, ti nedostaci se odnose na stanje vegeta-cije. Pojedine su plohe oskudne vegetacijom, pa im utom pogledu treba posvetiti vi{e pozornosti. Pojedineplohe su preguste, odnosno vegetacija je previ{e razvi-jena te dolazi do formiranja monotipske vegetacije.Treba podràvati razvoj svih vrsta u odre|enom omje-ru. Osnovne zacrtane razvojne smjernice parka nisu sekroz razdoblje od preko jednog stolje}a uvijek i pravil-no provodile. Uzrok takvog stanja moèmo pripisati ~i-njenici da je park-{uma ~esto mijenjala gospodara, pase u njoj vi{e zadràvalo postoje}e stanje nego ozbilj-nije radilo. Sve radove (okresivanje grana, va|enje su-hih stabala) koje je ~ovjek trebao obaviti kroz odre|e-

no razdoblje u~inila je priroda odjednom te jo{ unaza-dila park-{umu. Tako je do{lo do progaljenih pozicijana kojima se uo~ava razorno djelovanje buji~nih toko-va i vjetra uslijed vremenskih neprilika. Glavne nosite-lje u sastavu zelenila, kad govorimo o Komr~aru, tre-balo bi temeljiti na autohtonim biljnim vrstama, tj. me-diteranskim vrstama drve}a, grmlja i prizemnog ra{}a,jer njima u ekolo{kom i estetskom pogledu ne mogukonkurirati tropske i alohtone vrste. [to se ti~e primje-ne koloristi~kih elemenata u sklopu zelenila, postupatiumjereno, iako bi pojedine dijelove park-{ume i samulaz trebalo na neki na~in ‘oìviti’ i ‘otvoriti’ vrstama slijepim cvijetovima.

Tako|er ne zadovoljava stanje vrtno-arhitektonskihelemenata. Unutar park-{ume nalazi se dje~je igrali{tekoje je dosta tro{no i potrebno ga je obnoviti i osmislitinovim sadràjima (ljulja~ke, klackalice, tobogani i dr.)(R o s a v e c , 2004).

U park-{umi nema dovoljno klupa, stolova, ko{ari-ca za otpatke. Staze su dosta tro{ne, a na pojedinim di-jelovima potpuno su uni{teni odvodni kanali i rubnikameni, {to od starosti i dotrajalosti, {to od ljudskog~imbenika. [tete koje se pojave povr{no se saniraju ine vodi se briga o estetskoj i stilskoj komponenti. Iakoje park-{uma u velikoj mjeri zapu{tena, ipak se u poje-dinim dijelovima nailazi na velik potencijal za ure|e-nje, oblikovanje i kori{tenje u smislu formiranja obje-kata pejza`no-parkovne arhitekture.

Iz svega se moè uvidjeti da je u park-{umi potrebankontinuiran rad stru~nog kadra u pogledu dotjerivanja,ure|ivanja i oblikovanja park-{ume. Dakako, potrebnaje i adekvatna ~uvarska slu`ba, a sve u svrhu o~uvanjaovog jedinstvenog prostora na otoku Rabu, pa i {ire.


351

RASPRAVA – Discussion

ZAKLJUÂK – ConclusionU prostornom smislu park-{uma Komr~ar predstav-

lja naprosto zeleni dragulj na kamenom prstenu starogRaba. Kao takva i zasluùje da se s njom postupa bri`-no i stru~no. Op}enito sagledav{i vrijednost park-{umeKomr~ar je velika. Rijetko se gdje na Jadranu moèna}i takav kompleks uglavnom autohtone vegetacije.No, me|utim, kako se radi o park-{umi, njoj je potre-ban svojevrstan oblik pomo}i pri razvoju i oblikova-nju. Od njena podizanja, odnosno smrti Pravdoja Beli-je, osniva~a ove zelene povr{ine, radovi u park-{umisvedeni su na minimum ili uop}e nisu prova|ani, ve}je priroda odjednom u~inila ono {to je ~ovjek trebao ra-diti nekoliko godina.

U revitalizaciji treba posao ure|enja park-{umeKomr~ar uskladiti sa svim datostima postoje}eg stanja,kako bi se sadràjno i oblikovno zadovoljile potrebe zanovim.

Novi sadràji parkovnog oblikovanja osigurat }edovoljno razloga za “pogled prema unutra”, a time }ese pove}ati i broj njegovih posjetitelja, osobito turista.

Prostorna i biolo{ko-ekolo{ka valorizacija posti}i}e se tek pravilnim programom sanacije, pobolj{anja iodràvanja park-{ume Komr~ar. U praksi tako prove-den program sanacije u~init }e da se ovaj prostor valo-rizira u svim komponentama.

Valorizacija mora biti potpuna, dakle mora uvaà-vati ~imbenike, kao {to su:– prirodnost– kulturno-povijesni– ambijetalni– stilski– oblikovno-estetski– biolo{ko-ekolo{ki– turisti~ko-gospodarski

Da bi se vratio izvorni izgled ovog prostora potrebnaje intervencija ~ovjeka. Ponajprije potrebna je interven-cija u pripomo}i autohtonoj vegetaciji u razvoju. Namjestima gdje je ona suvi{e razvijena usporiti njezinrast, a na mjestima gdje je ona oskudna potrebno je po-bolj{ati uvjete za njezin razvoj. Osim vegetacije za park-{umu su zna~ajni i vrtno-arhitektonski elementi (ko-{arice za otpatke, stolovi, klupe) koje je potrebno kva-litetno uklopiti u ovaj prostor. Raspored staza kroz park-{umu Komr~ar je povoljan, ali je potrebno, zbog sta-rosti, pojedine obnoviti i time opravdati njihovu svrhu.

Koliko je park-{uma estetski va`na, toliko je va`na ibiolo{ko-ekolo{ki i rekreacijski. Budu}i je park-{umaKomr~ar relativno mala po povr{ini, ali heterogena poprostornim, reljefnim, biolo{ko-ekolo{kim i vegetacij-skim ~imbenicima, glavna okosnica rada s Komr~arommora biti usmjerena na njegovo zoniranje. Upravo iz togzoniranja proiza}i }e rje{enja funkcionalno, estetski ibioekolo{ki. Kroz dodatne sadràje park-{uma moè imora na}i svoje mjesto u imidù Raba i njegovoj turisti-~ko-gospodarskoj prezenzaciji.


352

LITERATURA – ReferencesHo r v a t i } , S., (1934): Flora i vegetacija otoka Raba.

Akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.P e t r a ~ i } , A., (1938): Zimzelene {ume otoka Raba.

Glasnik za {umske pokuse 6: 3–60, Zagreb.Rab – otok mora, sunca i ljepote (monografija II izda-

nje). Izdava~ GZH; Zagreb 1987.R a u { , \., (1981): Park Komr~ar na Rabu – hortikul-

turno, estetsko i turisti~ko zna~enje. Hortikultu-ra 3: 3–11, Zagreb.

R a u { , \., (1983): Parkovi otoka Raba i njihovo horti-kulturno i estetsko i turisti~ko zna~enje. ZbornikRoberta Visianija [iben~anina (247–266), [i-benik.

Ro s a v e c , R., (2004): Park-{uma Komr~ar na otokuRabu. Diplomski rad. [umarski fakultet Sveu~i-li{ta u Zagrebu, Zagreb.

[ im i ~ i } , J., (1968): Izvje{taj o stanju {teta u park-{umi Komr~ar na Rabu. Rab.

[ p a n j o l , @., (1991): Za{tita prirode u op}ini Rab.Magistarski rad, [umarski fakultet Sveu~ili{ta uZagrebu.

[ p a n j o l , @., S. Wolf, 1994: Biolo{ko-ekolo{ka i pro-storna valorizacija park-{ume Komr~ar na Rabu.[umarski list CXVIII, (5–6): 153–165, Zagreb.

[ p a n j o l , @., 1995: Prirodna obilje`ja Raba, 426 str.,Grad Rab.

[ p a n j o l , @., 1996: Biolo{ko-ekolo{ke i vegetacijskeposljedice poàra u borovim sastojinama i njiho-va obnova. Disertacija. [umarski fakultet Sve-u~ili{te u Zagrebu.

SUMMARY: The present park-forest used to be a grazing area for the cattle ofthe citizens of the town of Rab. However, Pravdoje Belia, the chief forest rangerof Rab, saw a different purpose for this area and decided to have it afforested.The fiercely opposing citizens went so far as to pull out the planted seedlings, buthe did not waver in his intent. His efforts resulted in an exceptionally beautifulgreen area, which the Nature Protection Institute in Zagreb entered in the registryof protected sites of nature as a natural reserve on March 15, 1965. According tothe valid legislation, this area belongs to the category of park-forest.

The current vegetation is very different from the vegetation growing duringPravdoje Belija’s life and immediately upon his death. Today, autochthonous veg-etation prevails, but is relatively severely devastated out of lack of care for itsgrowth and development.

The entire 8,3 ha of Komr~ar park-forest, containing a large number of dense-ly growing trees, has been divided into smaller segments or plots to enable accu-rate measurements and obtain reliable results. The plots are limited by walkingpaths through the park. A total of 37 plots have been established. The floral com-position has been identified in each plot (tree layer, shrub layer, the layer ofground vegetation).

It should be pointed out that the whole area of the park-forest is divided intozones for easier use, maintenance and interventions in the park composition.

K e y wo rd s : Rab, Komr~ar, vegetation, management, biological-ecologicalvalorization

OZLJEDA PTICA GRABLJIVICA – PODACI ZA 2005. GODINUINJURIES OF PREDATOR BIRDS – DATA FOR 2005

Viktor [EGRT*, Emilio MEN\U[I]**, Goran HORVATOVI]**, Marijan GRUBE[I]*, Kre{imir KRAPINEC*

SA@ETAK: Ptice grabljivice su kroz stolje}a bile izravan ~ovjekov konku-rent unutar hranidbenog lanca i ekosustava. Ovaj je razlog izme|u ostalogpostao i uzrokom njihovog ~estog progona. Kona~ni uzrok tome u mnogo slu-~ajeva je i ozlje|ivanje tih istih ptica, te potreba za njihovim zbrinjavanjem,lije~enjem i vra}anjem u prirodu. Isto tako, javila se potreba za analizu i utvr-|ivanjem ~imbenika koji najvi{e utje~u na njihovo ozlje|ivanje unutar Repu-blike Hrvatske. Kori{teni podaci dobiveni su iz Slu`be spa{avanja grabljivica,Sokolarski centar, [ibenik za 2005. godinu.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : ptice grabljivice, ozljede, sokolarske tehnike, rehabi-litacija.

STRU^NI ^LANCI – PROFESSIONAL PAPERSUDK 630* 151


353

UVOD – Introduction

* Viktor [egrt, dipl. ing., Izv. prof. dr. sc. Marijan Grube{i}, doc. dr. sc. Kre{imir Krapinec, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zavod za za{titu {umai lovstvo, Sveto{imunska 25, 10002 Zagreb** Emilio Men|u{i}, dr. vet. med., Goran Horvatovi}, UdrugaSokolarski centar, Slu`ba spa{avanja grabljivica, 22000 [ibenik

MATERIJALI I METODE – Material and methodsNa temelju podataka koji su dobiveni iz Slu`be za

spa{avanje ptica grabljivica, napravljena je analizabroja zaprimljenih ptica grabljivica, uzroci ozljeda, vr-

ste ozljeda te vrste grabljivica koje su naj~e{}e do-premljene tijekom 2005. godine. Ovdje navedene vrstegrabljivica ina~e spadaju u strogo za{ti}ene vrsteRepublike Hrvatske i nalaze se na popisu Pravilnika oprogla{avanju divljih svojti za{ti}enim i strogo za-{ti}enim (NN 70/05).

Na temelju zaprimljenih vrsta najve}i broj jedinkisu {kanjci mi{ari (Buteo buteo L.), {to je i razumljivo sobzirom na njihovo brojno stanje u Republici Hrvat-

Ptice grabljivice kao vrlo bitan i neizostavan dio hra-nidbenog lanca danas spadaju u jedan od najugroènijihsegmenata ìvotinjskih vrsta {irom svijeta. Kao vrhhranidbene piramide, bilo kao dio kopnenog ili vodenogekosustava, njihova prisutnost ukazuje nam na kvalitetuokoli{a. One su pokazatelji optere}enja okoli{a biocidi-ma ili te{kim metalima, i gotovo uvijek reagiraju nega-tivno na intenzivno iskori{tavanje okoline, uni{tavanjebiotopa, intenzivne melioracije i ostale negativne zah-vate koji uzrokuju promjene u stani{tu. (S t u b b e , Ch.,S t u b b e , M., Ah r e n s , Go r e t z k i , 1995).

[irom svijeta postoje centri za zbrinjavanje pticagrabljivica, u koje dolaze ozlije|ene, iznemogle iliptice grabljivice koje su zaplijenjene pri poku{aju kri-jum~arenja.

U Republici Hrvatskoj od 2000. godine u sklopuudruge Sokolarski centar u [ibeniku, osnovana je iSlu`ba za spa{avanje ptice grabljivica – Birds of PreyRescue Team. U okviru {estogodi{njeg rada Slu`bezbrinuto je preko 450 ptica grabljivica i sova koje su izCentra vra}ene sa 70 % uspjeha od ukupnog broja za-primljenih ptica od 2000–2006.

Slu`ba za spa{avanje ptica grabljivica ima u gotovosvim hrvatskim ùpanijama volontere-sokolare kojipredstavljaju vrlo va`nu kariku u zbrinjavanju ranjenihi unesre}enih ptica grabljivica.

Tretman ozlije|enih ptica, te podaci o povijestiozljeda definirane su i uz pomo} dr. vet. med. GoranaHorvatovi}a koji je specijalizirao rad na pticama gra-bljivicama.

Tablica 1. Zaprimljene vrste ptice grabljivica u 2005. godini. Table 1 Wounded birds of prey accepted from Birds ofPrey Rescue Team in year 2005.Vrste ptica grabljivica: Broj ozlije|enih

ptica:{kanjac mi{ar (Buteo buteo L.) 16u{ara (Bubo bubo L.) 9kobac (Accipiter nisus L.) 7vjetru{a (Falco tininculus L.) 6jastreb koko{ar (Accipiter gentilis L.) 5eja livadarka (Circus pygargus L.) 2orao zmijar (Circaetus gallicus L.) 1orao {tekavac (Haliaetus albicilla L.) 1eleonorin sokol (Falco eleonore L.) 1sivi sokol (Falco peregrinus Tunst.) 1mala u{ara (Asio otus L.) 3sova jatreba~a (Strix uralensis L.) 1Ukupno – Total: 53

skoj 8000–9000 (Ornitolo{ki zavod, HAZU, 2005.), ato je ujedno i naj~e{}e vi|ana ptica grabljivica na na-{im prostorima ([ e g r t , 2004). Sove u{are bez obzirana manju brojnost populacije imaju dosta velik brojstradanja i to posebice na prometnicama, zajedno smalom u{arom (Asio otus L.) i sovom jastreba~om(Strix uralensis L.). Kopci (Accipiter nisus L.) su naj-~e{}e pronalaèni u naseljima i to nastradali od sudara-nja sa staklenim povr{inama, uàdi za su{enje rublja,ogradama i sli~nim ljudskim preprekama. Vjetru{e(Falco tininculus L.) i eja livadarka (Circus pygargusL.) su kao glavni razlog stradanja imale nedostatakhrane. Jastrebovi koko{ari (Accipiter gentilis L.) su uve}ini slu~ajeva dovezeni sa prostrjelnim ranama, kaopti}i ispali iz gnijezda ili nastradali udaranjem u pro-zore, ìce i sli~no.

Grafikon 1. Uzroci ozljeda s obzirom na na~in stradanja pticagrabljivica.

Graph.1 Causes of wounds at accepted birds of prey.

Tablica 2. Prikaz ozljeda ptica grabljivica s obzirom na naj-~e{}e uzroke ozljeda

Table 2 List of the most common wounds suffered by birdsof prey and how they occur (from graph 1.)

Broj ozljeda Vrste prepreka Postoci ozljeda (%)Wound numb. Obstacle types Percent of wounds

1. ljudske prepreke 19human buildsneadekvatan smje{taj

inadequate non falconry

2. housing of wounded 17birds of prey from

falconry uninformedhuman helperspothranjenost

3. malnutrition in the 13nature

4. pad iz gnijezda 13fall from the nest5. prometnice 13on highways6. vatreno oru`je 13from guns7. nepoznati uzroci 4unknown reasons8. prirodne prepreke 4natural barriers9. zamke 2from traps

pogre{na ishrana10. wrong diet from 2uniformed

human helpers

Zanimljivo je da ipak i same prirodne prepreke mo-gu biti uzrokom stradanja, te je dovezeni orao zmijar(Circaetus gallicus L.) stradao od rane zadobivenetijekom lova dok je iz obru{avanja ozlijedio èludacudarcem na suhu granu. Stradanje orla {tekavca (Ha-liaetus albicilla L.) nastalo je od ustreljivanja. Eleono-rin sokol (Falco eleonore L.) i sivi sokol (Falco pere-grinus Tunst.) dopremljeni su u bolnicu s ozljedamanastalim tijekom boravka kod ljudi koji su ih prona{liiznemogle te im na nestru~an na~in poku{ali pruìtiuto~i{te i hranu.

V. [egrt, E. Men|u{i}, G. Horvatovi}, M. Grube{i}, K. Krapinec: OZLJEDA PTICA GRABLJIVICA ... [umarski list br. 7–8, CXXX (2006), 353-356

354

zamke2 %prirodneprepreke4 %

Uzroci ozljeda ptica grabljivicapogre{na ishrana2 %

nepoznatiuzroci4 %

ljudskeprepreke19 %

vatrenooru`je13 %

neadekvatansmje{taj17 %

pothranjenost13 %prometnice13 %

pad iz gnijezda13 %

Antropogeni uzroci u koje se ubrajaju ljudske pre-preke, neadekvatan smje{taj, prometnice, vatreno oru-`je, zamke i pogre{na ishrana, bili su razlog ozlje|iva-nja ptica grabljivica u 66 % slu~ajeva. Ovdje je va`nonapomenuti da je neadekvatan smje{taj uzrokovaoozljede kod ptica grabljivica u slu~aju kada su one zbri-nute od ljudi koji ne vladaju sokolarskim tehnikama, tesu ih isti nenamjerno smjestili na neprikladan na~in za


355

Slika 1. Impliciranje fiziolo{ke otopine u nastrijeljenog jastrebakoko{ara (Accipiter gentilis L.)

Figure 1 Per oral application of physiological solution in gunshoot goshawk (Accipiter gentilis L.)

Tablica 3. Raspodjela ozljeda s obzirom na utjecaj ~ovjeka,prirode ili nepoznatih uzroka:

Table 3 List of wounds regarding humans, natures or unknown reasons:

Uzroci ozljeda Postotak ozljedaWound causes Percent of woundsAntropogeni – Human causes 66 %Prirodni – Natural causes 30 %Nepoznati – Unknown 4 %

ptice grabljivice. Upravo zbog toga su i InternationalWildlife Rehabilitation Councile (IWRC) i NationalWildlife Rehabilitators Association (NWRA) propisaliobvezne sokolarske tehnike kod smje{taja i oporavkaozlije|enih ptica grabljivica u Minimum Standards forWildlife Rehabilitation (Erica A. M i l l e r , 2000) prijeponovnog ispu{tanja ptica u prirodu. Isto tako pojedineptice iz te skupine ozlije|enih ptica su jo{ naknadno bilei iznemogle zbog pogre{ne ishrane, koja im je tako|ernenamjerno i iz neznanja bila ponu|ena.

Prirodni uzroci, kao {to je pothranjenost zbog nedo-voljne koli~ine lovine ili nemogu}nosti lova zbog nekedruge ozljede, pad iz gnijezda, prirodne prepreke uobliku grana ili izbo~ina kamena, bili su uzroci ozljedau 30 % slu~ajeva. Preostalih 4 % ozljeda bili su nepo-znate prirode jer je bilo te{ko doku~iti uzroke na teme-lju vanjskih ili unutarnjih ozljeda.

u prirodu. 41 % ptica uginulo je odmah nakon dolaskaili je podleglo ozljedama tijekom kirur{kog zahvata.15 % posto ptica je jo{ uvijek na oporavku, te se njihovbroj smanjuje kako postaju spremne za odlazak u pri-rodu. U ovom slu~aju se kod rehabilitacije za dovo|e-nje u kondiciju i lov tako|er koriste sokolarske tehni-ke, te se svaka ptica posebno provjeri da li je sposobnaza lov prije ispu{tanja (C unn i n g h am , 1997). 36 %ptica je uspje{no zalije~eno, rehabilitirano, markirano ivra}eno u prirodu, te se kroz jo{ odre|eno razdobljeprate na mjestu ispu{tanja.

Postotak oporavka ptica grabljivica

uginule ptice41%

ptice naoporavku

15%

vra}enou prirodu

36%

eutanazirane ptice8%

Grafikon 2. Prikaz postotka oporavke ptica nakon zbrinjavanja i lije~enja

Graph.2 Percents of rehabilitated birds of prey after hospitalization

Va`no je napomenuti da su sve ove ptice udomljenei zbrinute pomo}u sokolarskih tehnika koje su se uovom smislu za{tite ptica grabljivica pokazale naju~in-kovitije i najbolje.

Nakon zbrinjavanja ozlije|enih ptica moralo se eu-tanazirati 8 % ptica jer su zadobile ozlijede koje nisumogle biti zalije~ene, niti su te ptice mogle biti vra}ene

Postotak oporavka ptica grabljivicaeutanazirane pticeeuthanased birds8 %

vra}eno u prirodureturned in nature36 %

ptice na oporavkustill on recovery15 %

uginule pticedied birds41 %

REZULTATI – ResultsNa temelju provedenih analiza vezanih za naj~e{}e

uzroke ozlije|ivanja ptica grabljivica u 2005. godini, utablici 3. uo~ava se da je utjecaj ~ovjeka, antropogeniutjecaj, na prvom mjestu uzroka ozljeda. Takvi podaciponovno potvr|uju da je utjecaj ~ovjeka u ekosustavuvrlo velik, te da ga treba na {to je mogu}e bolji na~inreducirati isklju~ivo u smislu aktivnosti koje mogu do-vesti do ugro`avanja ostalih vrsta.

Prirodni uzroci koji su na drugom mjestu po postot-ku uzroka ozljeda dokazuju da predatori u lovu za plije-nom mogu biti ozlije|eni i na taj na~in sami sebe selek-cionirati ako nemaju prirodnog neprijatelja. Nepoznatiuzorci koji se nalaze na tre}em mjestu uzroka ozljedauglavnom su kombinacija antropogenih i prirodnihuzroka te im je vrlo te{ko odrediti to~nu povijest.


356

SUMMARY: Birds of prey were men direct concurrent in food chain andecosystem during the centuries. That was also one of the main reasons in theirprosecution. Final cause of this behavior was need for birds of prey to beproperly homed, healed and again released in the wild. It was also veryimportant to analyze major factors which are the commonest in their wound-ing in range of Republic Croatia. Used data’s were received from Birds ofPrey Rescue Team, Falconry Center [ibenik in 2005.

K e y wo rd s : birds of prey, wounds, falconry techniques, rehabilitation.

LITERATURA – ReferencesCunn i n g h am , M.: The down side of raptor re-

habilitation, Article in: The Falconers & RaptorConservation Magazine; anno 1997; no. 30; p.27.

National Wildlife Rehabilitators Association and Inter-national Wildlife Rehabilitation Council, 2000.:Minimum Standards for Wildlife Rehabilitation,Third Edition, 2000 Edited by Erica A. Miller,DVM, International Wildlife RehabilitationCouncil, National Wildlife RehabilitatorsAssociation, p.p. 76.

Ornitolo{ki zavod, HAZU, 2006.: Brojno stanje pticagrabljivica u 2006., dio dokumenta iz prebro-javanja.

S t u b b e , Ch., M. Ahrens, M. Stubbe, J. Goretzki,1995.: Lebendfang von Wildtieren, Fangtech-nike-Methoden-Erfahrungen, Lebendfang vonGreifvögeln, p.p. 150.–165., Deutscher Land-wirtschaftverlag Berlin, 1995, 208 p.p.

[ e g r t , V., 2006.: Osnove sokolarenja, Gradskaknji`nica Ivan Goran Kova~i}, ISBN 953-6829-48-7, priru~nik, p.p. 103.

Udruga Sokolarski centar, 2005.: Statistika Slu`be spa-{avanja grabljivica za 2005.godinu

NEKE DVOJBE I ZABLUDE OKO KAMIONSKIH SKUPOVA1prinos opisu ovodobnoga stanja

357

Dimenzije sortimenata i tovarni prostorUvrijeèno se kod nas jo{ uvijek drvni sortimenti iz-

ra|uju, bilo na {umskome radili{tu u sje~ini ili pomo}-nome stovari{tu, prema vaè}im hrvatskim normama zadrvo (HRN). Tako se, prete`no sortimenti iz lista~a,izra|uju u duljini od 2 m, rastu}i po 10 cm na vi{e. No,pri utovarnom prostoru duljine 6 m ili ne{to vi{e, pitanje

je kako se kod tri para ugra|enih postranih ru~ica (tzv.potpornih {tica ili ru~ica), moè u dva reda sloìtioblovina duljine 2 m, 2,5 m ili 3 m. Tu moè pomo}isamo jo{ naknadno ugra|ivanje jednoga para ru~ica.Katkada se par ru~ica uzima s kamiona i ugra|uje naprikolicu te na taj na~in omogu}uje slaganje kra}ih sor-timenata na njezin tovarni prostor. Pritom treba zakamion izabirati dulje drvne sortimente u svrhu popu-njavanja tovarnoga prostora prihvatljivoga i sa sigurno-snih razloga i gospodarnosti prijevoza. No, dopu{tenjeugradnje dva para ru~ica na koju sastavnicu kamionsko-ga skupa mijenja, osim iskoristivosti tovarnoga prostorai odnose osovinskih optere}enja, te moèbitnoga preko-ra~enja njihovih zakonskih ograni~enja.

1 Zbog jednogodi{njega razdoblja izlaènja Nove mehanizacije{umarstva i moèbitne objave ovoga osvrta na objavu iz 2005.koncem zime 2006/07., isti je dostavljen “[umarskome listu” zarubriku Izazovi i suprotstavljanja.

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA

Prvi broj ~asopisa Nova mehanizacija {umarstva(nastavno: NM[) koji je iza{ao u prosincu 2005. s ozna-kom 26. godi{ta, kao slijednik dvadesetpetgodi{njeMehanizacije {umarstva, donio je me|u ostalim na stra-nicam 65 – 71 ~lanak @. Toma{i}a, @. Su~i}a, M. Slunj-skoga i M. Pola~eka pod naslovom “Ovodobno stanjeprijevoza drva kamionskim skupovima u hrvatskom {u-marstvu”. Osim javnog izno{enja autorskog stava o pro-blematici i poloàju {umskoga transporta na trì{tu radate zakonskih i podzakonskih propisa, u ~lanku su iznije-te i odre|ene stru~no-tehni~ke prosudbe o kamionskimskupovima kao dijela transportnih sustava pri rukovanjudrvom i to, za do sada uvrijeène kompozicije/skupove,kao i za novo unajmljena sredstva na tzv. lizing (engl.leasing, najam opreme s mogu}no{}u otkupa nakonugovorenoga razgdoblja).

U svakom je slu~aju hvale vrijedan trud uloèn uobjavu rada koji se bavi tehni~kom sastavnicom bioteh-ni~kih znanosti, u koje spada i {umoslovlje, posebicekada se govori o dijelu proizvodnoga sustava kakav je,npr., prijevoz drvnih sortimenata. Ipak, zahtjevnost prituma~enju pojava pri uporabi (prije)voznih sustava,onih u vlasni{tvu tvrtke kakva je trgova~ko dru{tvo “Hr-vatske {ume” d.o.o. (nastavno: H[) s novounajmljenimakrajem 2005. godine, nije mala ni lagana.

Ponajprije se treba truditi da pri sli~nim ra{~lamba-ma nije dovoljno samo teorijsko znanje: u razmatranjetreba svatko ugraditi i prakti~ne vlastite spoznaje pro-

iza{le iz svakodnevnoga rada, kakav je, na primjer, bilauporaba kamionskih skupova u H[-u. Upravo su se naj-~e{}e na takvim spoznajama temeljili kriteriiji izvedbikamionskih kompozicija kao mjerilo njihove uporablji-vosti na prijevozu drvnih sortimenata. Nadalje, takva sumjerila bila i polazi{ta pri odlu~ivanju nabave novihvoznih skupova odnosno pobolj{anja njihovih svojsta-va. Tre}i literaturni navod ~lanka koji se bavi kamion-skim skupovima u NM[-u, upravo je jedan od rijetkihdoma{aja svoga vremena o razmatranoj problematici.

Budu}i da su neki od autora razmatranoga ~lanka biliu povjerenstvu koje je predlagalo promicanje novihrje{enja uvaàvanih pri nabavi / najmu novih voznih su-stava, pa i rukovoditelji radnih jedinica {umskoga tran-sporta, trebalo je o~ekivati i njihovu ugradnju vlastitogaiskustva u postupak odabira sastavnica za novi kamion-ski skup. Iskazi i tvrdnje u ~lanku ne potvr|uju povezbu{umskih i javnih prometnica, s njihovom kakvo}omgradnje, terenskih i reljefnih zna~ajki u odnosu na dopu-{tena optere}enja, vertikalne i vodoravne zavoje te po-trebno odràvanje u svrhu potrajnoga kori{tenja voznihsustava, bez ve}ih tehni~kih problema. Dakle, nedvoj-beno je da su autori teìli stvaranju pogodnijega {umar-skoga voznoga sustava. Jesu li u tome uspjeli? Mnogenaznake uporabne prakse govore o ozbiljnim nedostaci-ma. Upravo je poticaj korisnika kamionskih skupova iz{umarske prakse jedan od razloga ovome osvrtu.

Svakom sustava prometnice, na primjer njihovim {i-rinama i zakrivljenostima (polumjerima krivina), odgo-vara odre|eni me|uosovinski razmak. Za uvrijeènu {u-marsku dogradnju i skup koji se sastoji od kamiona i

prikolice, upitan je odabrani osovinski razmak za hrvat-ske prilike. Uz nepromijenjene karakteristike prometni-ca, o~ito novi razmaci te{ko mogu biti povoljniji odonih na ranije uporabljavanim kamionima.

358

Osovinski razmak kamiona

Snaga pogonskoga motora i potro{nja gorivaDvojbena je tvrdnja u ~lanku o tzv. rasipanju (neeko-

nomi~nosti) izbora motora pove}ane snage u kamion-skim skupovima ranije nabavljanima, koji su imali ugra-|ene motore snage od 315 kW, pa i 346 kW, za razlikuod unajmljenih s ugra|enim motorima od 300 kW (oko5 – 14 posto manje instalirane snage motora). Iako nemaobjava, usporedno je pra}enje potro{nje goriva ranijih inovonabavljenih kamionskih skupova u praksi orijenta-

cijski pokazala da u po~etnomu razdoblju imaju ve}upotro{nju unajmljeni skupovi sa slabijim motorima. Tonije iznena|uju}e poznavaju}i zna~ajke prometnica pokojima se kre}u, kada znatni dio vremena motor radi upodru~ju oko najve}e snage, poprili~no udaljen od po-dru~ja najve}ega okretnoga momenta i najmanje jedi-ni~ne potro{nje goriva.

Ugradnja hidrauli~ne dizaliceIako se èljelo na unajmljene kamionske skupove

ugraditi laganije dizalice od onih koje su se ugra|ivalena prethodne generacije kamiona, to se nije dogodilo.Naravno, istodobno se ovim izborom èljelo posti}i injihovu ve}u kvalitetu iskazanu izdr`ljivo{}u, brzinomrada, frekvencijom kvarova i dr. No, izbor predmetnihdizalica ugra|enih na unajmljene kamione zna~io jedalje odstupanje od proklamirane tipizacije. Tako jeugra|ena dizalica slovenskoga proizvo|a~a LIV – Po-stojna. Iz tehni~ke je dokumentacije izabrane i ugra|enedizalice vidljivo da je ona teà od dizalice istoga razreda(klase) drugih proizvo|a~a. Nadalje, na str. 69, desni

stupac, t. 2, navodi se: Kod {umarskih hidrauli~nih diza-lica s primijenjenim prisilnim hla|enjem hidrali~nogamaziva smanjena je koli~ina potrebnoga maziva zagotovo 150 l, pa se postiè u{teda na mazivu ... (krajnavoda). Ostaje nepoznato je li to godi{nja u{teda, sma-njenje potrebne koli~ine ulja u cirkulaciju, ili ne{to tre-}e, a znano je da za sisaljke istih karakteristika i dizaliceistoga razreda ne moè biti govora o smanjenju koli~ineulja koje prisilno cirkulira i struji kroz rashladni sustavhladnjaka: tek se dogradnjom takva sustava ne{to pove-}ava ukupna mase dizalice.

Dogradnja ure|aja za mjerenje mase dizanoga teretaU navedenome se radu navodi da se razmatra do-

datna ugradnja mjernoga sustava za vaganje podizano-ga tereta, njegovo zbrajanje, utvr|ivanju raspodjele poosovinama i dr. Vrijedi napomenuti da su prvi ure|ajiprovjeravani u hrvatskome {umarstvu prije dvadesetakgodina, a da trenutno rade ugra|ena takva dva mjerna

dizali~na kamionska sustava H[-a d.o.o., s mjernimsustavom za utvr|ivanje odvage pojedina~nih podiznihtereta. Na ovim je ure|ajima obavljeno usporedno ispi-tivannje pouzdanosti ure|aja, o ~emu svjedo~i i izvje{-}e predano upravi tvrtke. Ne postoje spoznaje o sudbi-ni toga izvje{}a.

Usporedna studijaSamo objektivno valjana usporedna studija tehni~kih

u~inaka i gospodarnosti unajmljenih kamionskih voznihskupova s onima u vlasni{tvu trgova~koga dru{tva H[-ad.o.o., moè potvrditi ili osporiti vrijednosti tih dvajutransportnih sredstava. Ukoliko su dosada{nji kamion-skih skupovi stvarno predimenzionirani po vlastitoj ma-si i snazi motora, onda treba utvrditi za koje radne uvjeteto vrijedi, u kojemu je razdoblju pra}en njihov rad, koli-

ki su tro{kovi odràvanja takva dva sustava i sl., jer,poddimenzionirani sustav moè za kra}e vrijeme poka-zivati kratkotrajno odre|ene prednosti, ali u, na primjer,sedmogodi{njoj eksploataciji }e se tek utvrditi valjanostpretpostavki. Mnogi sli~ni raniji poku{aji na radovima u{umarstvu zavr{avali su kratkim radnim vijekom. Sve jeostalo tek neutemeljeno preptostavljanje.

Nekoliko op}ih zapaànjaSvaka je objava u razdobljima rezultat autorskoga

rada i promi{ljanja, ali i recenzentskoga i uredni~kogarada i znanja. Zato se tek navode neke primjedbe vri-jedne moèbitno kojega novoga stru~noga osvrta.

U Nacrtku se ~lanka navodi: “Daljinski transportdrva {umarskim kamionskim skupovima pomo}naje djelatnost unutar temeljne {umarske djelatnostiuporabe {uma. ...”.Ipak je prijevoz drva ponajprijedio pridobivanja drva, a pitanje je za raspravu kojije to dio svekolike uporabe {uma.

U posljednjoj se re~enici Nacrtka kaè: ... mora sevoditi ra~una da se jedan odre|eni (strate{ki) diodaljinskoga prijevoza drva {umarskim kamionskimskupovima i dalje zadrì u njegovu sustavu zbogposebnosti uvjeta rada i biolo{ko-tehni~kih svojsta-va drva koje se prevozi ...Mi{ljenje je autora da jezadràvanje dijela vlastitoga kamionskoga prijevo-za u vlastitoj organizaciji nuàn zbog (a) ~injenice{to se odvija po {umskim prometnicama koje pro-jektiraju i grade sami {umari te na taj na~in mogu ipobolj{avati svoj rad i, {to je itekako va`no, uvjeto-vati karakteristike skupova te, (b) zbog sprje~ava-nja svojevrsne ucjene ponu|a~a. Sve ostalo su za-blude koje }e budu}nost neumoljivo rje{avati, ali iovaj puta na {tetu {uma.

Vi{ekratna napomena da se moè uporabom lak{ihgradbenih materijala smanjivati masa kamionskihskupova odnosno njihovih sastavnica, pokusno jeisku{ana, npr., na forvarderima (alumijski prednjidio, kakvo}nih sitnozrnatih ~elika za dizalice i nje-zine sastavnice – npr. hvatala, u ~lanku spominjanih“potpornih” ru~ica itd.). Uspjesi su razli~iti.

^lanak 9, stavak 1 nije vjerno prenesen, bilo autor-skom ili uredni~kom grje{kom.

^lanak 9, stavak 2 navodi da se navedena optere-}enja odnose za skup vozila u stanju mirovanja na

vodoravnoj podlozi (izostavljeno u ~lanku, ali bitnou ̀ ivotu). I Pravilnik prenesen s internetske stranicehttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1848.htm,uz ostale ne malobrojne prijepisne pogrje{ke, nerazlikuje znak d (deci) za zakonite mno`ne pred-metke pri tvorbi decimalnih mjernih jedinica, od-nosno zakoniti znak za mjernu jedinicu dan (dies),od znaka za mjernu veli~inu duljine (razmaka, pro-mjera ...) (d). Ovo nisu ni autori ni prire|iva~i ~lan-ka ispravili.

Pohvalna je tra`nja prikladnih hrvatskih naziva zaodre|ene pojmove, npr., za korisnu nosivost. Tektreba razjasniti postoji li i nekorisna nosivost?Jednako je pitanje optere}uju li se osovine poja~anoili se optere}enje pove}ava / raste ... Ili, postoji lisvojevrsna predimenzioniranost radnih sredstava uodnosu na propisane zakonske veli~ine ... (da bi od-govorili na to pitanje trebalo bi poznavati dopunskaoptere}enja pri utovaru, vo`nji i istovaru, pa tekonda donositi zaklju~ke). Ili, jesu li ru~ice ({tice)potporne ili prihvatne / postrane ...? Ili, kakav je tosustav hla|enja dizalice (t. d u poglavlju 3, pod (I)d). Vjerojatno je to sustav hla|enja ulja hidrauli~no-ga sustava.

Posebno treba spomenuti dio teksta u zaklju~cima:Pri tom se jako mora paziti da se sredstvo ne “predi-menzionira” da se ne bi uzaludno rasipale masa ienergija, ... Rasipanje energije svake vrste je razum-no i znano, ali, {to je to rasipanje masa? Itd., itd.

359

Zaklju~no promi{ljanjeDjelatnost {umskoga transporta, ~iji je sastavni dio

kamionski prijevoz po {umskim i javnim prometnica-ma, predstavlja ~vrstu kariku u proizvodnome lancu pri-dobivanja drva, povezbom proizvo|a~a i kupaca te raz-djelbom drvnih sortimenata do mjesta preradbe. To je irazlog {to zasluùje stru~nu i prosudbenu pa`nju na te-melju objektivno utvr|enih proizvodnih ~imbenika.[tovi{e, dolaskom vremena kada }e se i u Hrvatskojmorati po{tivati smjernice Europske unije za vozila po-gonjena neobnovljivim (fosilnim) gorivima, s neprimje-renom emisijom tzv. stakleni~kih plinova i drugih zaga-|iva~a, i {umarski }e transportni sustavi doìvljeti mno-ge promjene – vjeruje se na bolje. Osim sustavnoga bav-ljenja rukovanjem drvom (njegov transport, preno{enje

i skladi{tenje), mnoga stihijnost i povr{nost ostat }estvar pro{losti. Trebalo bi se spremati za to vrijeme, po-najprije promjenom na~ina mi{ljenja, stjecanjem znanjai promicanjem znanih inènjerskih vrijednosti, ravno-pravno tehni~ke i biolo{ke sastavnice {umoslovlja.

Mr. sc. Stjepan Puljak, dipl. ing. {um.

360

ZA[TITA PRIRODE

MRKA CRVENREPKA(Phoenicurus ochruros S. G. Gmelin)

Naraste u duìnu oko 15 cm s rasponom krila oko25 cm, te do 20 g. teìne, pa je po veli~ini sli~na polj-skom vrapcu. Boja perja odraslog mu`jaka je crnkastas bijelom krilnom plohom i crvenkastim repom. @enkaima perje sivo-sme|e boje s crvenkastim repom. Jed-nogodi{nji mu`jaci sli~ni su ènki od koje se razlikujupo ne{to crnjem grlu i bjeljem podru~ju na krilima.Gnijezdi se na podru~ju cijele Hrvatske unutar naselja,ne{to rje|e u nizinskom podru~ju isto~ne Slavonije iuzdu` obale. Gnijezda gradi u rupama i pukotinamazgrada, pukotinama stijena, ku}icama za ptice poludu-plja{ice. Gnijezdi dva puta tijekom godine od travnjado kolovoza. Gnijezdo je gra|eno od suhih travki, ma-hovine i korjen~i}a i iznutra je obloèno perjem. Nese3–6 bijelih jaja veli~ine oko 20 mm. Na jajima sjedi

Slika 1. Odrastao mu`jak

Slika 2. @enka sjedi na jajima u rupi gospodarske zgrade na visini 1,3 m od tla

ènka 12–14 dana. Mlade pti}e oba roditelja hrane14–18 dana. Hrane se insektima, naj~e{}e muhama,leptirima koje lovi u letu i njihovim gusjenicama, tepovremeno bobicama. Lovinu ~eka na svojoj proma-tra~nici ~esto trepere}i s repom. Pjeva uglavnom no}ui u zoru s uzvi{enog mjesta. Pjev je glasan, brz i kratak.U Hrvatskoj boravi od oùjka do listopada kada ve}inaseli, dok manji broj ostaje cijele godine i prezimljuje uunutra{njosti Hrvatske.

Mrka crvenrepka je za{ti}ena vrsta u Republici Hr-vatskoj.

Tekst i fotografije:Mr. sc. Krunoslav Ara~,

dipl. ing. {um.

NA[I SUNOVRATIGotovo na svim na{im dinarskim planinama u pro-

lje}e }emo ~esto susresti vrstu sunovrata ili narcisakoja je najra{irenija u Hrvatskoj. To je zvjezdastocvjet-ni sunovrat (Narcissus radiiflorus Salisb.).

Ra{iren je kako na na{em obalnom podru~ju i otoci-ma tako i na planinskim prostorima duboko u unu-tra{njosti.

Ovu biljku prepoznat }emo po tome {to su listovi pe-rianta zvjezdastog izgleda i me|usobno se ne dodiruju ine preklapaju, a krunica mu je uspravna i na rubovimacrvena. Na cvjetnoj stapki koja naraste do 30 cm naj~e{-}e je jedan, rje|e dva cvijeta. Ne isti~e se mirisom.

Zvjezdastocvjetni sunovrat naseljava gorske trav-njake i vapnena~ke kamenjare, ponekad i dublja tla navapnencima. Biljka naj~e{}e raste pojedina~no, samona nekim nalazi{tima nalazimo manje ili ve}e skupine,rijetko velike populacije koje u vrijeme cvatnje prevla-davaju u proljetnom aspektu. Takav primjer nalazimo uokolici naselja Ljubova uz cestu Korenica-Gospi},gdje se ve}e travnja~ke povr{ine u prolje}e bijele odmno{tva njegovih cvjetova. Ipak se moè kazati za ovupopulaciju kako sadrì primjerke ~iji se listovi ocvje}ajako pribliàvaju jedan drugom i u malim dijelovimase i preklapaju.

361

Slika 1. Zvjezdastocvjetni sunovrat s Ilijinog brda na Pelje{cu

Slika 4. Cvjetna stapka tazetice s ve}im brojem cvjetova

Ve}e populacije postoje na najvi{im dijelovima po-luotoka Pelje{ca, skoro na ~itavom stjenovitom grebenus najvi{im vrhom Sv. Ilija. Ovaj sunovrat nije rijedak naplanini Dinari, Svilaji i Kame{nici, a na Velebitu ganalazimo na mnogo nalazi{ta, po~ev{i od Zaviàna pado Crnopca.

Druga vrsta sunovrata ra{irena je u na{em sredo-zemnom podru~ju, u obalnom pojasu i na nekim otoci-ma. To je vi{ecvjetni sunovrat, tazetica, (Narcissus ta-zetta L.).

Na oko 30 cm visokoj cvjetnoj stapki nalazi se dese-tak manjih miri{ljivih cvjetova. Listovi perianta su mubijeli, a krunica ùta i barem dvostruko kra}a od vr{akaperianta, {to se i iz daljeg dobro zamije}uje. êsto rasteu manjim ili ve}im busenima, a bujno razvijeni modro-zeleni listovi su `ljebasti.

Na otoku Pagu na zaslanjenim stani{tima nalazimove}e populacije neposredno uz pa{ku solanu u blizinimora. Prolaze}i u prolje}e cestom prema gradu Pagu,zastanemo li na trenutak uz velike populacije trsta, osje-tit }emo zamaman miris ovog sunovrata.

Slika 2. Sunovrati kod Ljubova

Slika 3. Tazetica na Konavoskom polju

Ve} sredinom oùjka u Konavlima ga nalazimo navi{e nalazi{ta, ali najve}e populacije rastu na Konavo-skom polju isto~no od ]ilipa. U to isto vrijeme u pro-lje}e po zapu{tenim njivama i travnjacima Konavoskogpolja cvatu i mnogobrojne {umarice, ali velike popula-cije vi{ecvjetnog narcisa toliko su velike i uo~ljive da ihne}e biti te{ko zamijetiti. Kad im se pribliìmo, ugodanmiris tisu}a i tisu}a cvjetova u~init }e nam boravak naovim prostorima veoma ugodnim. Najvi{e biljaka i unajgu{}em sklopu raste na niìm i vla`nijim dijelovimatravnjaka, naj~e{}e uz male jarke ili uz ìvice i {ikare.

Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof.

362

REGENSBUR[KA TILAOvu nao~itu i danas kriti~no ugroènu (CR) biljku

mahunarku, upisanu 2005. godine u Crvenu knjigu vas-kularne flore Hrvatske, u Hrvatskoj je jo{ 1942. godineprof. Ivan Sokli} zabiljeìo na \ur|eva~kim pijescima,a Ljerka Godicl 1979. godine istraùju}i ostatke stepskeflore i njezino prostiranje u sjevernim dijelovima biv{eJugoslavije, tako|er je biljeì na Pijescima kod Klo{traPodravskog te u {umskom podru~ju Borik sjeverno od\ur|evca. Me|utim, na oba nalazi{ta danas biljku vi{ene moèmo na}i. Jedino nalazi{te nalazi joj se u blizininaselja Vukosavljevica u Podravini, odnosno uz najsje-vernije padine Bilogore, gdje ju je 2000. godine pro-na{la prof. dr. J. Topi}. To je ujedno jedino danas pozna-to njezino nalazi{te u Hrvatskoj.Regensbur{ka tila (Chamaecytisus ratisbonensis

/Schaeff./ Rothm.) je grmolika biljka visoka 50–80 cm.Cijela biljka je u mladosti svilenasto dlakava, kasnijeuglavnom gola. @uti cvjetovi rastu postrano u ~uperci-ma. Leptirasti cvijet nalikuje cvjetovima na{ih ù}ica, ana la|ici se mogu na}i naran~asto crvene pjege. Plod jeoko 20–30 mm duga srebrnasto siva mahuna. Biljkacvate tijekom mjeseca svibnja.

Slika 1. Primjerak tile kod Vukosavljevice

Slika 2. Tila u cvatnji

Nalazi{te se nalazi neposredno s obje strane èlje-zni~ke pruge Koprivnica-Virovitica kod naselja Vuko-savljevica. Sa sjeverne strane pruge nalazi se malo pje{-~ano uzvi{enje po kojem uzdu`no i usporedno s prugomprolazi poljski slabo vidljiv put. Stani{te tile je upravoto pje{~ano uzvi{enje, koje je u cijelosti danas obrasloraznolikim niskim raslinjem, najvi{e travama, ali i jed-nom neobi~no brojnom i razmjerno velikom ~estoslavi-com (Veronica sp.). Na tom stani{tu raste stotinjak pri-mjeraka tile u obliku manjih ili ve}ih gusto zaraslihgrmova razli~ite starosti. S ju`ne strane pruge, uz nasipi po dubokom jarku, raste tek pokoji grm.Na cijelom nalazi{tu biljku ugroàva ostalo raslinje

pred kojim se povla~i. U cilju produljenja opstanka vrste u Hrvatskoj, bilo

bi neophodno od sjemena uzgojiti barem nekoliko pri-mjeraka tile i preseliti ih na preostale pje{~ane povr{i-ne isto~no od \ur|evca.


363

BIJELA PLANINSKA SASA (Pulsatilla alpina /L./ Delarb.)Ova istaknuta biljka planinskih dijelova Hrvatske

ima stabljiku do 30 cm visoku. Nerijetko biljka raste uve}im bujnim busenima. Raste na planinskim travnja-cima na vapnena~koj podlozi, naj~e{}e pojedina~no iliu manjim skupinama.Donji listovi su dvostruko perasto razdijeljeni, u

vrijeme nakon cvatnje znatno narastu. Ovojni listovisu sjede}i, u pr{ljenu. Na vrhu ne{to produljene stablji-ke ima samo jedan razmjerno krupan cvijet bijele boje.

Slika 1. Bijela gorska sasa s Velebita

Slika 2. Biljka u ploduOcvje}e mu je sastavljeno od {est duguljastih do jaja-stih listi}a oko 4–5 cm dugih, koji su izvana vunastodlakavi. Pra{nika i plodnica ima mnogo. Plodovi noseoko 3 cm dugi perasti nastavak koji im pomaè u raz-no{enju vjetrom.Bijela planinska sasa rasprostranjena je na podru~ju

cijelog Velebita, osobito oko Sv. brda, na Sadikovcu,oko Stapa, V. Alana i drugdje. Naj~e{}e su to otvorenastani{ta planinskih travnjaka iznad gornje granice{ume. Na nekim stani{tima u isto vrijeme cvate i divljitulipan (Tulipa sylvestris L.). Veoma lijepe primjerke u razmjerno velikoj popu-

laciji nalazimo u okolici planinarskog doma na Za-viànu, na planinskim rudinama. U rano prolje}e upra-vo zbog nazo~nosti ove biljke cijeli okoli{ odi{e osobi-tom ljepotom. Na jo{ skoro ogoljeloj planinskoj tratini,svojim zelenilom listova i bjelinom cvjetova, u prolje-}e buseni bijele sase najprivla~niji su ukras. Sli~no je i na obroncima Sadikovca gdje bijela sasa

raste i uz vapnena~ke stijene i na stani{tima koja nisuuvijek dobro izloèna suncu, jer se nalaze jo{ unutarpojasa velebitskih bukovih {uma.


PRIZIDNICE NA OTOKU ÎOVUOtok îovo je mostom povezan s kopnom, s gradom

Trogirom. Cesta koja prolazi uz sjevernu obalu otokadopire do mjesta Slatine, ali se bijela cesta proteè jo{nekoliko kilometara prema istoku i prema uzvi{enjuglava (96 m). Na okreti{tu se ostavi vozilo i stazom pre-ko kr{evitog grebena do}i }emo na pje{a~ku lijepo obli-kovanu stazu. Ona se stepenasto spu{ta do iznad okomi-tih stijena izloènih jugu i vodi nas prema zapadu, pre-ma sveti{tu Gospe od Prizidnica, za{titnice mornara.Sveti{te se sastoji od crkve i pustinja~kih prostora izgra-

|enih u 16 stolje}u i posve}enih Bezgre{nom Mariji-nom za~e}u.Sveti{te }emo ugledati i iz broda koji uz îovo pro-

lazi Splitskim kanalom. Nekoliko desetaka metara viso-ko iznad stijena u tom isto~nom dijelu otoka îova jas-no zamije}ujemo sveti{te kao jedini izgra|eni objekt natoj ju`noj strani otoka.Stjenoviti okoli{ nalazi se posvuda oko vi{estoljet-

nog zdanja i izdaleka ga jedino crveni krov jasnije odva-ja od sivila stijena. Samo ta davno probijena staza pove-

364

Slika 1. Dio stijena nedaleko sveti{ta

zuje ga s ostalim svijetom. Crkvu su izgradili sve}eniciglagolja{i sredinom 16. stolje}a, pribli`no u isto vrije-me kad i pustinju Blaca na otoku Bra~u. Pretpostavljamda ime “prizidnice” potje~e od posvuda nazo~nih stije-na koje poput zidova okruùju sveti{te.U ekolo{kom i botani~kom pogledu posebno je za-

nimljiv i zna~ajan upravo taj pje{a~ki prilaz sveti{tu s

isto~ne strane. Na stijenama uokolo, napose onima sasjeverne strane puta razvijena je bogata vegetacija stije-na i njihovih raspuklina. Najmarkantnije mjesto ovdjezauzimaju veliki grmovi rijetke i za{ti}ene biljke dubro-va~ke ze~ine /Centaurea ragusina/ koji su se svojimsrebrnasto sivo zelenim li{}em skoro stopili s povr{i-nom litica. Posebno upe~atljiva slika pruà se u vrijemenjihove cvatnje kad stijene kao da oìve od ljepote nje-zinih ùtih glavi~astih cvatova.Uz busenje bjelu{ine koja pokriva znatne povr{ine

stijena, zamije}uju se i buseni gromotulje (Alyssumsp.). Njezini zlatnoùti cvjetovi skupljeni na vrhovimastabljika, kao da se natje~u koji }e od njih dohvatitivi{e sunca.Ovi dijelovi stijena pruàju utisak lijepo ure|enog

botani~kog vrta u obliku suhozida. To je najljep{i ku-tak otoka îova.


ALPSKA PAPRAT (Athyrium distentifolium Tausch)Alpska paprat naj~e{}e raste u mje{ovitim {umama

subalpskog podru~ja na svjeìjim humoznim umjerenokiselim tlima, uglavnom u sjenovitim dolinama saduìm zadràvanjem snijega. S obzirom na sintakso-nomsku pripadnost Athyrium distentifolium je svoj-stvena vrsta razreda Betulo-Adenostyletea. Op}e rasprostranjenje alpske paprati je Europa,

Kavkaz , Mala Azija te sjeverozapadni dijelovi Sjever-ne Amerike. Paprat (Athyrium distentifolium) na{lismo na podru~ju Trgovske gore kod Dvora gdje rastena sjenovitim vla`nijim humoznijim stani{tima vrlo~esto u neposrednoj blizini potoka @irovac. Budu}i data vrsta paprati do sada nije bila zabiljeèna za floruHrvatske to je nova vrsta u na{oj flori, a nalazi{te naTrgovskoj gori kod Dvora do sada je jedino poznato. Alpsku paprat lu~imo od srodne ènske paprati (At-

hyrium filix-femina) po {irokim svijetlosme|im dobakrenosme|im trihomima posutima na bazi lisne pe-teljke. U mladosti sorusi imaju duguljasti ili potkovastioblik kasnije duguljasto-okruglasti, a obavijeni sunje`nim induzijem, koji vrlo brzo propada te se vrlo li-jepo vide tamnosme|e mreàste spore. Listovi su tam-nozeleni, duga~ki 60–160 cm. Lisna plojka je dugu-ljasto-suli~asta, dvostruko do trostruko perasta. Najdo-nji isperci prvog reda su dugi do 22 cm, a segmentiposljednjeg reda su {iroki tupi i na rubu kratko nazu-bljeni.

Zdravko Cerove~ki, dipl. ing. {um.

365

IZ POVIJESTI [UMARSTVA

ISKUSTVA I PREPORUKE NAKON GODINU DANA[UMARSKOGA MUZEJA U KRASNUNakon vi{egodi{njih èlja i priprema, 10. lipnja

2005. u nazo~nosti dvjestotinjak {umara i njihovih go-stiju iz cijele Hrvatske, otvoren je u Krasnu – najstarijoj{umariji u Hrvatskoj, {umarski muzej. Iako relativnomali po prostoru i broju eksponata (oko 250) imao jeveliko zna~enje u promid`bi i obiljeàvanju tradicija{umarske struke. Bez obzira {to je nedostatno i skromnospomenut u {umarskim stru~nim glasilima, u proteklihgodinu dana vi{estruko je predstavljen na programimahrvatskoga radija i televizije. Postao je va`na to~ka uturisti~koj i drugim ponudama Krasna, Velebita i Li~ko-senjske ùpanije. Muzej je u proteklih godinu dana razgledalo 2600

posjetitelja, u knjizi dojmova upisano je 220 zapisa, ukojima se naj~e{}e izraàva priznanje {umarima {to suiz ru{evne zgrade napravili jedan takav objekt i oteli za-boravu mnoge vrijednosti iz {umarske povijesti. Ne è-le}i umanjiti bilo ~iji posjet, istaknut }u one koji se uovakvim ~lancima spominju. Muzej su posjetili pred-sjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi}, predsjednikVlade Republike Hrvatske Ivo Sanader, PredsjednikHrvatskog sabora Vladimir [eks i potpredsjednici LukaBebi}, Davor Milinovi} i Vesna Pusi}, brojni ministri idrugi politi~ki i javni djelatnici. U knjizi dojmova dr. Ivo Sanader je 11. lipnja 2005.

upisao: “êstitam na vrlo atraktivnom muzeju koji sam po-

sjetio s prijateljima iz Vlade i Hrvatskog Sabora, drugidan nakon sve~anog otvaranja. Uvjeren sam da }e pos-jetitelji uìvati gledaju}i eksponate i ~itaju}i o povi-jesti hrvatskoga {umarstva. Svaka ~ast!”

Predsjednik Mesi} je uputio “~estitke za muzejskuzbirku jedinstvenu u Hrvatskoj”, a dr. Pusi} izrazilaodu{evljenje “prekrasnim muzejom i odli~no oprem-ljenom to~kom u jednom od najljep{ih mjesta uHrvatskoj.”

Posebno su zna~ajni posjeti i dojmovi brojnih kole-ga {umara koji su naj~e{}e s obiteljima i prijateljimaboravili u Krasnu ili ga posjetili skupno poput ~lanovaHrvatskoga {umarskog dru{tva – ogranci Bjelovar,Vinkovci, {umarije Sokolovac, Velika Gorica, genera-cija apsolvenata [umarskog fakulteta u Zagrebu iz1982. godine, kolega iz Unsko-sanskog kantona izBosanske Krupe, Zavoda za gozdove iz Seàne iz Slo-venije. Vrlo su dojmljivi i u edukativnom smislu va`niposjeti nastavnika i u~enika iz svih krajeva Lijepe na{e– primjerice osnovnih {kola “Vladimir Gortan” i“Veìca” iz Rijeke, “Jurja Habdali}a” iz Velike Gorice,“Selnica” iz Me|imurja, “Mertojak” iz Splita, “FranjoTu|man” iz Korenice, osnovnih {kola iz Buzeta iTuropolja, dje~jih vrti}a iz Zadra, Hoteljersko-turisti-~ke {kole iz Zagreba, karlova~ke gimnazije, zadarskegimnazije “Ivan Pavle II”, senjske srednje {kole, na-stavnika i studenata Veleu~ili{ta u Karlovcu, ~lanovaDru{tva arhitekata grada Karlovca, Hrvatskog pravni-~kog dru{tvo iz Rijeke i brojnih drugih institucija. Uknjizi dojmova zabiljeèni su osvrti posjetitelja izKanade, Njema~ke, [vicarske, Austrije, ê{ke, Bosne iHercegovine, Slovenije i Makedonije, a bilo ih je i izdrugih zemalja. Saèto, muzej je odigrao vi{estrukuulogu prema zamisli njegovih osniva~a, u edukativnom

Predsjednik RH Stjepan Mesi} razgledava eksponate uz stru~nupomo} voditelja muzeja {um. teh. Miljenka Tomai}a

366

smislu predstavio je mla|ima posjetiteljima na~in isredstva rada u {umarstvu u nedavnoj pro{losti, a stari-jim posjetiteljima probudio nostalgiju i sje}anja nate{ko ali sretno vrijeme iz najljep{eg doba njihovogradnog vijeka. Vaàn je i sadràj muzeja koji se doti~eop}e etnolo{ke i ekolo{ke problematike, {to govori osvestranosti {umara i njihovoj va`nosti u razvoju iosposobljavanju pu~anstva u ruralnim sredinama Hr-vatske. Za ista}i je izvrsna suradnja s Upravom Nacio-nalni park “Sjeverni Velebit” i vrlo odgovorni i savjesnivoditelj muzeja {um. teh. Miljenko Toma i } . Nakon godinu dana iskustva potrebno je ukazati na

neka nerije{ena pitanja, kako bi se pobolj{ao rad i kva-liteta muzeja. U tom smislu neophodno je:– pobolj{ati koordinaciju s turisti~kim agencijama ituristi~kim zajednicama zbog ve}e posje}enosti;

– zavr{iti katalogizaciju eksponata i tiskati vi{ejezi~-ne prospekte;

– postaviti vi{e informativnih tablica/plo~a s nazna-kom sjedi{ta muzeja;

– prikupiti jo{ nekoliko desetaka zna~ajnijih ekspo-nata i izloìti ih ispred i u zgradi muzeja;

– zamijeniti ve}inu fotografija, jer su promjenomboje postale nejasne;

– rije{iti tehni~ka pitanja sistematizacije voditeljamuzeja i sli~nih poslova unutar poduze}a;

– povjerenstvo koje je 2004. godine osnovano s ci-ljem osnivanja muzeja mora se sastajati svake go-dine i rje{avati navedene i druge probleme.

Na kraju preporu~am kolegama {umarima da i drug-dje u Hrvatskoj osmisle i realiziraju sli~ne projekte.Nema sumnje da bi danas svaka Uprava {uma u Hrvat-skim {umama d.o.o trebala osnovati jedan objekt sli~-nog sadràja. Za to imamo znanja, prostora i sredstva, apotreba se name}e sama po sebi, no problem je {to jemnogi od nas ne prepoznaju. Ako to u ovim vrlo sloè-nim vremenima glede zna~aja i razvoja na{e struke(nema nas u strate{kim i drugim sredi{tima planiranja iodlu~ivanja u ovoj zemlji, skloni smo kompromisima pai sluganstvu, druge struke nam se vrlo ozbiljno name}una na{a podru~ja, u velikom smo sukobu privatnog inte-resa u dràvnom dobru u kojemu nas ve}ina radi i sli~-no) ne prepoznamo sami, drugi ne}e prepoznati nas. A da na{i uspjesi raduju i one koji nisu u {umarskoj

struci, ali razumiju njenu bit i genezu, svjedo~i i zapiskoji su u knjizi dojmova muzeja u Krasnu 16. listopada2005. napisali djelatnici Osnovne {kole fra B. T. Lea-kovi} iz Bo{njaka:“I mi }emo uskoro osposobiti na{ muzej u Bo{nja-

cima. Iskrene ~estitke.” Vama dragi Slavonci hvala za posjet i ~estitke, Va{

muzej bit }e jednako vaàn i lijep i istinski }e nasobradovati.

Prof. dr. sc. Joso Vukeli}Predsjednik Povjerenstva za

osnivanje [umarskoga muzeja u Krasnu

PRILOG @IVOTOPISU IVANA GRIGORIJEVIÂ JAKOVLJEVA

1 Skoko M.: Ivan Grigorijevi~ Jakovljev (1903– 1997). [umarskilist br. 7–8., str. 459–464.2 U dosada{njoj literaturi pogre{no je navedeno mjesto ro|enjaîzni îrsk i ime oca Stjepan.Slika 1. Ivan Me{trovi}, Indijanac s kopljem, bronca. (Snimio Pro-

danovi} u ljevaonici umjetnina, Ilica 83, Zgb, 1927/28.)

Op{iran prikaz ìvota i rada Ivana Grigorijevi~aJ a k o v l j e v a , objavili smo u [umarskom listu prijedvije godine1. Tada smo, na temelju izjava ìvih svje-doka, objavili zanimljiv podatak da je I. Jakovljev kaostudent {umarstva u Zagrebu bio model znamenitomhrvatskom kiparu Ivanu Me { t r o v i } u (1883–1962)pri izradi dvaju spomenika Indijanaca na konju, koji su1928. postavljeni u Grant parku u Chicagu (SAD).U razgovoru sa stru~njacima i poznavateljima ìvota

i rada kipara I. Me{trovi}a, obavje{teni smo da premanjihovim saznanjima ne postoji dokumentacija koja bikona~no povtrdila to~nost na{ih podataka da je I.Jakovljev bio model kod navedenih radova.

367

3 Za vrijeme studija u Zagrebu Jakovljev je, izme|u ostalog, bio i~lan ]irilo-Metodovog kora osnovanog 1931, s ciljem promi-canja staroslavenskog crkvenog pjevanja u duhu ]irilo-metodske ideje. Kor je djelovao liturgijski u mati~noj crkvi Sv.]irila i Metoda u Zagrebu i drugdje, kao i koncertno u zemlji iinozemstvu. God. 1936. prilikom proslave pete obljetnice Kora,Jakovljev je dobio Srebrnu medalju Sv. ]irila i Metoda zapjeva~ke vrline i Spomen medalju o petoj obljetnici.4 U jednom razgovoru s rusisticom dr. sc. Irenom Luk{i} iz DugeRese, pretpostavili smo da je informaciju ostavila g|a TatjanaPu{kadija-Ribkin, dipl. ing. kemije iz Zagreba, {to se pokazaloto~nim. Objema zahvaljujemo na dragocjenoj suradnji.5 Ivan Jakovljev sa~uvao je do svoje smrti jedan primjerakspomenutog lista “Ve~er” iz 1935., koji nam je po~etkom 2006.poslala g|a Alla Prohorova iz Ta{kenta, zajedno s vrlo vrijed-nom dokumentacijom Jakovljeva (pisma, slike, svjedod`be,potvrde, razglednice iz biv. Jugoslavije, Europe, Azije i dr.).Naime s A. Prohorovom sura|ujemo unatrag nekoliko godina ita je suradnja prerasla u prijateljstvo. Autor ovog teksta oJakovljevu nije se, naàlost, mogao odazvati pozivu obiteljiProhorove na gostovanje u Ta{kent.

U me|uvremenu prona{li smo vjerodostojan izvorkoji to kona~no potvr|uje.Ukratko iz ìvotopisa. Ivan Jakovljev, dipl. ing.

{um., ro|en je 1903. u mjestu Ni`ne îrsk, Donskaoblast, Rusija, u obitelji Grigorija Jakovljevi~a Jakov-ljeva i Pelagije ro|. Solodko2. Kao ruski emigrant 1920.dolazi u Kraljevinu SHS, gdje u Bile}i 1924. zavr{avarusku srednju {kolu (Donski kadetski korpus). [umar-stvo je studirao u Zagrebu. Apsolvirao je 1932., a diplo-mirao 1939.3 Kao apsolvent radio je u BiH, a od1939–1950. u Hrvatskoj (Crikvenica, Rab, Su{ak, Mini-starstvo {umarstva u Zagrebu, Gospi}, Gare{nica). God.1950. napu{ta Hrvatsku i odlazi u Ma|arsku, a 1956. uTa{kent (Uzbekistan) gdje je umro i sahranjen 1997.Na temelju jedne nepotpisane informacije o I. Ja-

kovljevu, ostavljene u Hrvatskom {umarskom dru{tvuu Zagrebu krajem 2005.4, saznali smo da je u zagre-ba~kom dnevnom listu “Ve~er” od 24. prosinca 1935.objavljen vrlo interesantan i za na{a istraìvanja zna-~ajan ~lanak “Intelektualci kao konobari, {oferi, sta-tisti, straàri i tramvajski kondukteri” u kojemu nalazi-mo i tekst o “apsolventu {umarskog fakulteta, IvanuGrigorijevi~u Jakovljevu kao Me{trovi}evom modelu,kolporteru Ve~eri i kazali{nom staìstu”.5U navedenom tekstu uz podatke o I. Jakovljevu na-

}i }emo i zanimljive segmente iz kazali{nog ìvota togvremena u Zagrebu, pa tekst citiramo u cijelosti:Na{li smo ga na njegovom poslu iza kulisa u velikoj

kazali{noj zgradi. Davala se “Lakme”, Delibesovaopera, i upravo je bila stanka izme|u prvog i drugog~ina. Postavljala se scena: Trg nekog indijskog grada.Redatelj Bini~ki stoji u sredini pozornice. Radnicipodupiru {arene ku}e sa tipi~nim isto~nja~kim zastori-ma nad vratima. Iz visine spu{ta se “horizont”. Nanjemu slikovita i “autenti~na” Indija. Inspicijent Mu-èvi} priti{te na dugmad zvonaca, male àruljice palese i gase. Doskora }e po~eti ~in. Sa strane ve} stoje

spremni: okrutni Nilakantha Griff, ~arobna isto~nja-~ka ljepotica Nada Ton~i} i jo{ ljep{a Mallika Milinko-vi}ka, i pomorski oficiri Rijavec i Grba. Dobro raspo-loèni Joà pripovijeda ne{to veselo i svi se smiju. âkje i fanati~ni indijski sve}enik Nilakantha zaboravioda }e doskora ubiti nesretnog Rijavca, i prijateljski gapotap{a po ramenu.U pozadini su oni mali. Oni po 12 dinara na ve~er.

Statisti. Oni neva`ni, no bez kojih ipak ne moè bitipredstave. Danas su obijesni engleski matrozi, a u tre-}oj slici obu}i }e duge halje, prilijepiti brade i postatitajanstveni sve}enici Budhe.Me|u njima je najpopularniji, najvi{i i svima dragi

Rus “Buka{ka”. Buka{ka zna~i ne{to sitno, malo, kaoneznatni kukac ili mala bubica. To je op}e poznati“{picname” najve}eg i oko dva metra visokog RusaIvana Grigorijevi~a Jakovljeva, apsolventa {umarskogfakulteta i opernog statiste.Nadasve interesantan je ìvotni put tog ruskog izbje-

glice iz Nji`neg îrska. Godine 1924. kao dvadesetgo-

Slika 2. Ivan Jakovljev (donji red drugi slijeva) bio je ~lan vi{epjeva~kih zborova u Zagrebu

Slika 3. ^lanski karton ]irilo-Metodovog kora u Zagrebu

368

Slika 4. Svjedo~anstvo o vi{em te~ajnom ispitu Donskog kadetskog korpusa u Bile}i (Hercegovina) od 20. 6. 1924.

di{nji mladi} dolazi u Zagreb, zapisuje se na {umarskifakultet, svira balalajku i pjeva bas (“Buka{kin” glas jevrijedno ~uti i on je vrlo cijenjeni ~lan ]irilometodskogzbora) u onda{njoj “Moskvi” preko puta Mesni~ke uli-ce. Po no}i svira balalajku, prije podne polazi na pre-davanje, a poslije podne – prodaje “Ve~er”.Balalaj~ik – student – kolporter “Ve~eri” – sve to

pripovijeda Ivan Jakovljev uz potpuno optimisti~kismije{ak pun `ivotnog elana.– A sad ste statista? – pitamo.– Dugo ve} ja statist – odgovara “Buka{ka” sa rus-

kim akcentom. – Ima nas tu jo{ puno ruskih i ovda{njihstudenata. No jo{ prije teatra ja do{el u vezu s umjetno-{}u. Na Savi, znate, opazili menja, i rekli: Gle, kakavogromni i jaki ~elovjek! I brzo postal model u Umjetni-~koj akademiji. Tam me videl na{ veliki majstor i profe-sor g. Me{trovi} i pozval me da dodjem u njegov atelieru Gornjem gradu.– Vi ste dakle imali sre}u da vidite na{eg proslavlje-

nog majstora kod rada? Moralo je to biti vrlo zanimlji-vo, zar ne?

Slika 5. Ivan Jakovljev za vrijeme boravka u Ruskom |a~komdomu na Kuni{}aku primao je po{tu ve}inom samo podnadimkom “Buka{ka”.

– Bilo je to ~isto jednostavno. Ja dolazil gore u ate-lier obi~no oko jedanaest sati prije podne. Svukal se dogola, sel i ~ital novine. Onda je do{el gospon profesor,i mje odpozdravil: Zdravstvujte, Buka{ka! Na to jauzel luk i strelicu i zaja{il na velikog drvenog konja.

369

Slika 6. Svjedod`ba o drugom {umarskom diplomskom ispitu.

Nategnul sam luk, napel mi{i}e i sedel, a gospon profe-sor delal svoje Indijance.– Jeste li {togod razgovarali?– Kako da ne. Ja {util, ali gospon profesor sam po-

~el razgovarat. On vrlo fin i jednostavan gospodin.Dolazil sam celi mjesec dana svaki dan po pol sata.– I tako va{ lik sada sjedi u Chicagu i Amerikanci

dive}i se Me{trovi}u gledaju Vas.– Da. No to nije sve. Za puno skulptura ja bil mo-

del. Jedno vrijeme model, onda malo studije na {umar-stvu, onda balalajka, onda kolporter, onda opet model,pa statisterija, pa opet malo studije i nekako se ìvi.Godine 1932. apsolviral a poslije Boì}a budet pola-gat zadnje ispite.– A kada postanete inìnjer, {ta }ete onda?– Ne brinem se puno za to. Ve} se nadje {togod.

“Buka{ka” se ne boji rada, pa zato ...Nije zavr{io re~enicu. Dirigent Jozefovi} po{ao je

na svoje mjesto. Redatelj Bini~ki pljesne rukama:– Idemo gospodo! @eljezni zastor gore! Matrozi na

svoja mjesta! Vi{e svijetla rampi! Vidak, Vidak, dajtecrveno ...Melodiozna Delibesova glazba zazvu~i. Nada Ton-

~i} poravnava svoje zvon~i}e. Nilakantha se iska{lja-va. Rijavec namje{ta kapu i priteè bijelu uniformu.“Buka{ka” i ostali postavljaju se u odredjene gru-

pe. Dolazi njihov nastup. Pijani matrozi na trgu indij-skog grada. Treba teturati. Treba biti uvjerljiv. 12dinara na ve~er .....Ovim prilogom zaklju~ujemo na{a istraìvanja o

Ivanu Jakovljevu. Na{a je upornost na kraju nagra|ena.Jedan davno objavljen i zaboravljen ~lanak u zagre-ba~kom dnevnom listu “Ve~er” prona|en je zahvalju-ju}i sretnim okolnostima. Sadràj ~lanka kona~no do-kazuje na{u tvrdnju izre~enu prije dvije godine da jeIvan Grigorijevi~ Jakovljev zaista bio model za Me{tro-vi}eve Indijance.Ivan Jakovljev zasluìo je na{u pozornost i zahval-

nost za njegov doprinos {umarstvu, glazbenom ̀ ivotu i

kiparstvu u Hrvatskoj. Svoj je vje~ni mir na{ao u namadalekom Ta{kentu, a njegov }e lik biti trajno utjelov-ljen u dva velika Me{trovi}eva spomenika, koji pred-stavljaju Indijance na konju, od kojih jedan odapinjeluk, a drugi baca koplje .....Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u na{im

istraìvanjima.Mladen Skoko, dipl. ing. {um.

Literatura:Intelektualci kao konobari, {oferi, statisti straàri i

tramvajski kondukteri. “Ve~er”. God. XVI. Broj4520. Zagreb, 24. 12. 1935.

Crkveno pjevanje u Hrvatskoj (urednik Goran Ivani-{evi}). Knjiga izlaganja na simpoziju odrànomu Zagrebu 20. prosinca 2001. povodom 70.obljetnice osnutka ]irili-Metodovog kora. Za-greb, 2002.

Ruski emigranti u Hrvatskoj izme|u dva rata. Rubovi,memorija (Priredila Irena Luk{i}). Hrvatsko

filolo{ko dru{tvo. Biblioteka Knjièvna smotra.Zagreb, 2006.

S k o k o , M., 2006: Studenti iz Rusije i Ukrajine kojisu {umarske znanosti apsolvirali u Zagrebu. [u-marski list br. 5–6, Zagreb (u tisku).

370

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika VladeRepublike Hrvatske dr. Ive S a n a d e r a , Me|unarodnogsavjeta za lovstvo i za{titu divlja~i (CIC) i Federacijeeuropskih lova~kih organizacija (FACE), u Zagrebu je uorganizaciji Hrvatskog lova~kog saveza (HLS) od 2. do11. lipnja 2006. odràna Izlo`ba hrvatskog lovstva “Uslu`bi prirode” Zagreb 06. Sve~anosti otvaranja izlo`-be na Zagreba~kom Velesajmu 2. lipnja nazo~ili su za-stupnici ùpanijskih lova~kih saveza, izaslanstva lova~-kih saveza Ma|arske, ê{ke, Slova~ke, Slovenije, Srbi-je i Herceg-Bosne, predstavnici pokrovitelja, dràvnihinstitucija, fakulteta, veleu~ili{ta i drugi uzvanici. Uzzahvalu predstavnicima pokrovitelja te po~asnom, sre-di{njem i organizacijskom odboru Izlo`be, u svom po-zdravnom govoru predsjednik HLS-a \uro D e ~ a k je,izdvojiv{i “zelene” i sve one tzv. ljubitelje ìvotinja kojilovce smatraju najve}im neprijateljima prirode, izme|uostalog rekao: Svi oni zaboravljaju ili ne èle znati da je upravo lov

jedna od ~ovjekovih najstarijih ne samo djelatnosti, ve}i temelj njegova evolucijskog opstanka, a zahvaljuju}iradu, trudu i brizi {umara i teàka-lovaca, Hrvatskaima danas svoje prirodno blago, svoje {ume, pitku vodui slobodnu divlja~. Hrvatska ima danas ve}inu divlja~ikoju su mnogi razvijeni europski narodi zaboravili, ima

medvjeda, ima vuka, ima risa, ima puha. Lovci ih nisuistrijebili. Lovci su ih o~uvali za budu}e nara{taje. Lovci ne uni{tavaju divlja~, lovci ne gaze prirodu.

Oni je ~uvaju, oni njome potrajno gospodare kako im tonalaù zakoni ove dràve, me|unarodne konvencije, aliponajprije kako im nalaù zakoni prirode. Dokaz tomuje i ono {to }ete danas vidjeti, dokaz je ova izlo`ba.Samo onaj tko po{tuje zakone prirode i tko dobro gospo-dari, taj ima, a Hrvatska ima. Ima divlja~i zahvaljuju}isvojim lovcima, svojim gra|anima koji su doista u slu`-bi prirode, a kada je bilo najpotrebnije, bili su u slu`biòbrane svoje dràve i svoga naroda.Na kraju svog izlaganja, u kojemu se osvrnuo na sto-

lje}e dugu tradiciju odràvanja lova~kih izlo`bi, tegobniput obnove fondova divlja~i nakon Domovinskog rata iuvaàvanja temeljnih na~ela lovne kulture i etike,u~iniv{i tako zna~ajan korak ka europskim standardima,predsjednik De~ak posebno je pozdravio Ivicu K i r i n a ,ministra unutrarnjih poslova, kojemu je u svojstvu iza-slanika predsjednika Vlade dr. Ive Sanadera pripala ~astda izlo`bu proglasi otvorenom. Na sve~anosti otvorenjaizlo`be prigodnim rije~ima obratili su se jo{ HermanSu { n i k , dràvni tajnik Ministarstva poljoprivrede,{umarstva i vodnog gospodarstva i Dieter S c h r amm ,predsjednik CIC-a.

IZLO@BE

IZLO@BA HRVATSKOG LOVSTVA – U SLU@BI PRIRODE, ZAGREB 2006.

NOVIM PRVACIMA HRVATSKE PROGLA[ENO 11 TROFEJAU skladu s propozicijama za izlaganje, prema koji-

ma su za izlo`bu dolazile u obzir samo kapitalne trofeje,to jest one koje su po svojoj trofejnoj ja~ini u kategorijijedne od medalja po mjerilima CIC-a, odnosno koje suste~ene u proteklom razdoblju od 10 godina, na izlo`biZagreb ’06. bilo je ukupno izloèno 1420 trofeja ili 107vi{e nego na prethodnoj izlo`bi Zagreb ’96. Ako za-nemarimo Ad hoc CIC povjerenstvo “Izlo`be i trofeje”,koje je na poziv HLS-a i Stalne CIC nacionalne ko-misije za ocjenjivanje lova~kih trofeja u vi{e navratatijekom posljednjih pet godina boravilo u Hrvatskoj,ocjenjuju}i i progla{avaju}i ponajboljima novo ste~enetrofeje, na Izlo`bi Zagreb ’06. novim slu`benim prva-cima progla{eno je ukupno 11 trofeja od 10 vrsta divlja-~i ili ~etiri vi{e nego na izlo`bi Zagreb ’96. Imaju}i tona umu, nimalo uznosito ne djeluje misao predsjednikaDe~aka iz uvodnika Kataloga lova~ke izlo`be u kojemuje ustvrdio da “iako smo u svjetskim razmjerima malazemlja, prema rezultatima koje postièmo u lovstvu svevi{e postajemo lova~ka velesila”. Novim dràvnim Slika 1. Rogovi jelena obi~nog iz lovi{ta Garjevica,

250,86. – prvak izlo`be

371

prvacima od ove izlo`be postali su: rogovi jelena obi~-nog s ocjenom od 261,81 t., jelena lopatara – 212,34 t. imuflona – 235,70 t., sva tri iz lovi{ta Garjevica; rogovisrnjaka iz Baranjskog Petrova sela – 192,45 t., kuke di-vokoze iz lovi{ta Jablanac – 118,92 t., lubanja (62,20 t.)i krzno sme|eg medvjeda (488,11 t.) iz delni~kog lovi-{ta Risnjak, krzno divlje ma~ke iz lovi{ta Vi{njevica

(Ravna Gora) s ocjenom od 70,00 t., lubanja euroazij-skog risa iz lovi{ta Bjela kosa (Vrbovsko) s ocjenomod 28,80 t., te lubanja lisice iz Preloga (Me|imurje) socjenom 25,48 t. Nacionalnim prvakom progla{ena je ilubanja ~aglja iz lovi{ta Posavske {ume (Sisak), koja socjenom od 27,83 t. i osvojenom zlatnom medaljomnije imala konkurenata (Tablica 1).

Tablica 1. Lova~ke trofeje – prvaci Hrvatske (Zagreb 2006)Vrsta trofeje @upanija Lovi{te Godina odstrela Lovac Broj to~aka VerifikacijaRogovi jelena obi~nog BB Garjevica 2003. I. Todori} 261,81 Kmn-03Rogovi jelena lopatara BB Garjevica 2004. I. Todori} 212,34 Kmn-05Rogovi jelena aksisa I Brijuni 1966. I. Kraja~i} 309,70 Lj-86Rogovi srnjaka OB Baranj. Petr. Selo 2001. I. Kopilovi} 192,65 Zg-02Rogovi divojarca PG Snje`nik 1996. M. [timac 115,65 Zg-81Rogovi divokoze LS Jablanac 2004. I. B. [egota 118,92 Kmn-05Rogovi muflona BB Garjevica 2003. I. Todori} 235,70 Kmn-03Kljove vepra LS Peru{i} 1995. M. He~imovi} 149,25 BP-96Lubanja medvjeda PG Risnjak 2004. P. Balatinac 62,20 Kmn-05Krzno medvjeda PG Risnjak 2004. P. Balatinac 488,11 Kmn-05Lubanja vuka PG Snje`nik 1993. J. Malnar 42,00 Zg-96Krzno vuka PG Snje`nik 1993. J. Malnar 157,14 BP-96Lubanja risa PG Bjela kosa 1990. N. Hibler 28,80 Zg-06Krzno risa PG Crna Gora 1994. V. Lipovac 174,02 Zg-96Lubanja divlje ma~ke K Velika Kapela 1977. M. Salopek 20,00 Ma-77Krzno divlje ma~ke PG Vi{njevica 1991. N. Hibler 70,00 Zg-06Lubanja ~aglja SM Posavske {ume 2001. D. Abramovi} 27,83 Zg-06Lubanja lisice M Prelog 2001. M. Mezga 25,48 Zg-06Lubanja jazavca Z Sljeme 1991. I. Papec 23,37 Zg-96

Slika 3. Kolekcija kapitalnih kuka divokoza i divojarca iz lovi{taJablanac, sjeverni Velebit

Slika 2. Na centralnom izlo`benom prostoru dominirala su krzna ilubanje krupne zvjeradi iz Gorskog kotara

Iako Izlo`bu Zagreb 06, prema rije~ima dr`avnogtajnika Hermana Su{nika, “ne treba shvatiti kao natje-canje u odstrelu divlja~i i isticanju kapitalnih trofeja”,u ovom }u napisu posebno analizirati pitanje lova~kihtrofeja budu}i, kako je rekao jedan visoki du`nosnikCIC-a, “jaka trofeja, koju je nosila zrela jedinka, poziti-van je znak dobrog gospodarenja s divlja~i”. Sude}i po

372

15 “zlatnih” jelena iz lovi{ta Garjevica, od kojih njih~etiri zauzimaju prvo (261,81 t.), tre}e (232,70 t.), ~e-tvrto (232,11 t.) i peto mjesto (232,00 t.) na ljestvici naj-ja~ih jelena izlo`be, to je lovi{te uz nekad ~uvena belj-ska, podravska i druga lovi{ta postalo novo rasadi{teove na{e u trofejnom smislu najljep{e i najatraktivnijekrupne trofejne divlja~i. Prevladava mi{ljenje da nijedaleko dan kada }e jeleni iz ovog moslava~kog lovi{takonkurirati za sam vrh ljestvice najja~ih jelena svijeta.Trenuta~no trofejno najja~i jelen iz Garjevice, prvakHrvatske, lovca Ivice To do r i } a iz 2003. g. s ocje-nom od 261,81 t. na 14. je mjestu svjetske rangliste.Ina~e na izlo`bi Zagreb 06. ukupno je bilo izloèno165 rogova jelena (na Zagrebu 81 – 443, a na Zagrebu96 – 308), od kojih je zlatnom medaljom (iznad 210

CIC-ovih to~aka) nagra|eno 35, srebrnom 48 i bron-~anom 75 rogova. Najja~i jelen iz Osje~ko-baranjskeùpanije ocijenjen je s 231,64 t. (lovi{te Branjina2003.), Koprivni~ko-krièva~ke s 229,75 t. (Repa{1996.), Brodsko-posavske s 229,16 t. (Migalovci2005.), Poè{ko-slavonske s 225,91 t. (Krndija 2004.),Viroviti~ko-podravske s 219,60 t. (Jankovac 2004.) itd.Vrijedno je ista}i da je Li~ko-senjska ùpanija s rogov-ima jelena iz lovi{ta [kamnica , odstrel M. Pavlovi}a iz1998. i s ocjenom od 213,92 t. dobila prvog “zlatnog”jelena ovog dijela Gorske Hrvatske. Najve}i broj jelen-skih rogova “kra{kog” soja izloìo je Lova~ki savezPrimorsko-goranske ̀ upanije, njih ukupno 49, od kojihje trofejno najja~i jelen iz lovi{ta Risnjak (2004.) ocije-njen s 203,81 t.

Tablica 2. Izloène i ocijenjene trofeje Hrvatske na lova~kim izlo`bama u Zagrebu 1981, 1996. i 2006. godineVrsta trofeja Zagreb 1981. Zagreb 1996. Zagreb 2006.

ΣΣI II III Σ I II III Σ I II III Σ

Rogovi jelena obi~nog 443 917 1478 2918 58 116 128 308 35 48 75 165 3391Rogovi jelena lopatara 23 20 26 69 8 5 6 24 8 5 7 21 114Rogovi jelena aksisa 1 - - 6 - - 1 2 1 1 - 3 11Rogovi srnjaka 105 209 322 636 36 71 88 293 69 195 299 683 1612Rogovi divojarca/divokoze 11 28 58 167 11 11 20 48 5 7 6 18 233Rogovi muflona 27 10 4 43 53 47 31 136 39 22 5 67 246Kljove vepra 98 67 121 286 74 84 87 274 123 113 148 384 944Lubanja sme|eg medvjeda 9 4 2 23 10 4 2 17 4 2 2 8 48Lubanja sivog vuka 5 16 23 63 1 4 3 16 - - - - 79Lubanja euroazijskog risa 1 1 1 3 8 7 12 28 2 - - 2 33Lubanja ~aglja - - - - - - - - 1 - - 1 1Lubanja divlje ma~ke 20 3 4 27 - 22 39 70 2 11 12 27 124Lubanja lisice 1 - 1 4 2 1 8 16 5 4 5 14 34Lubanja jazavca 2 2 2 6 3 6 1 13 - - 2 2 21Krzno sme|eg medvjeda 27 9 10 61 10 1 - 13 11 1 1 13 87Krzno sivog vuka 3 8 9 38 5 2 - 7 - - - - 45Krzno euroazijskog risa 1 - - 2 12 7 2 21 1 - - 1 24Krzno divlje ma~ke 8 5 6 22 21 2 2 27 10 - - 10 59Sveukupno 785 1378 2067 4374 312 390 430 1313 316 409 562 1420 7106

NAJZASTUPLJENIJI ROGOVI SRNJAKARogova jelena lopatara bilo je izloèno 21, a rogova

jelena aksisa 3. Prvakom izlo`be i Hrvatske postali surogovi lopatara iz lovi{ta Garjevica (2004) s ocjenom od212, 34 t. ili za punih 14,18 t. ja~i od drugoplasiranog(198,16). Prve “zlatne” lopatare dalo je i lovi{te Gradi-na-Krnja~a (za vjerovati je da nisu iz obora!), a lovo-ovla{tenike posebno vesele prvi ste~eni medaljni jeleniiz lovi{ta Sveti Juraj (Senj), s otoka Plavnika, istarskogUba{a i cre{ke Tramontane. Na izlo`bi je potvr|ena ra-nija ocjena rogova jelena aksisa iz rabskog Kalifronta,koje je s ocjenom od 303,10 t. zauzelo solidno drugomjesto na ljestvici najja~ih aksisa Hrvatske (i svijeta!).Prema tradiciji i na ovoj izlo`bi bili su najzastuplje-

niji rogovi srnjaka, njih ukupno 683, od kojih je 69 bilo

u kategoriji zlatnog odli~ja, 195 srebrnog i 299 bron-~anog, prema me|unarodnim mjerilima. Iako novi pr-vak iz Baranje (I. Kop i l o v i } , 2001.) s ocjenom od192,65 t. “bjeì” prvaku izlo`be (J. Vuk e l i } , 2005. –168,48 t.) za punih 24,17 t., ova trofeja s onom iz lovi-{ta Varo{ka (\. Mu` e v i } , 2004. – 164, 23 t.) nago-vje{taj su novih, ve} zaboravljenih vrsnih stani{ta sprvorazrednom kvalitetom srne}e divlja~i. Uz spome-nuta dva roga jo{ je njih 7 ocijenjeno s vi{e od 150CIC-ovih to~aka. Ako se prisjetimo dugogodi{njegprvaka dràve, rogova srnjaka iz Tounjskog krpela(183,15 t.) i nesu|enog {ampiona svijeta “koraljnogsrnjaka” iz Netreti}a, lovi{ta Karlova~ke ùpanije, su-de}i po trofejnoj snazi vi{e novo ste~enih srnjaka iz

373

Kuplenskog (155,83 t.), Netreti}a (153,25 t.), Pokup-skog bazena (143,92 t.) i dr., postupno zauzimaju vo-de}e pozicije na ljestvici najboljih srnjaka Hrvatske.Spomenimo da su Primorsko-goranska ùpanija s ro-

gom srnjaka s otoka Krka (2005.), ocijenjenog s141,18 t., i Istarska ùpanija sa srnjakom iz Kontija(2005.) ocijenjenog s 134,65 t., dobile nove prvake.

Slika 4. Najja~i muflon Hrvatske iz lovi{ta Garjevica, 235,70 t. Slika 5. Zbirka od 13 krzana medvjeda iz Gorske Hrvatske

KUKA DIVOKOZE TROFEJNO JAÂ OD DIVOJARCADok je na izlo`bi Zagreb 81 bilo izloèno 286 kljova

veprova, a na izlo`bi Zagreb 96 – 274, na Izlo`bi hrvat-skog lovstva Zagreb 06. bilo ih je ukupno izloèno 384,od ~ega 123 u kategoriji zlatne, 113 srebrne i 148 bron-~ane medalje. Aktualnom prvaku dràve, kljovama ve-

pra li~kog lovca M. H e } imov i } a iz lovi{ta Peru{i},koje su na izlo`bi u Budimpe{ti 1996.g. ocijenjene sa149,25 t., najvi{e se pribliìla kljova vepra iz lovi{taBr{ljanovica (Karlova~ka ùpanija) lovca V. Komad i -n e iz 2000. g., ocijenjena s 141,25 t. i progla{ena prva-

Slika 6. Uz rogove jelena obi~nog i muflona lovi{te Garjevica daloje i prvaka u rogovima jelena lopatara, 213,34 t. Slika 7. Posebnu pozornost me|u posjetiteljima privukao je prvi

“zlatni” jelen iz Like (213,34 t.)

374

kom izlo`be. Da je prosjek kvalitete ove na{e trofejnedivlja~i sve vi{i, rje~ito kazuje podatak da su na izlo`bi socjenom iznad 125,00 CIC-ovih to~aka bile izloène~ak ~etrdeset dvije kljove. Na svjetskoj ljestvice naj-ja~ih trofeja na{e su tri ponajbolje kljove zauzele 9., l2. i26.mjesto. Valja ista}i da je ne mali broj visoko “zlat-nih” veprova ste~en na podru~ju Istarske ùpanije (]i-}arija 2000 – 130,95 t., Rovinj 2003 – 129,75 t.), Split-sko-dalmatinske (Vrlika 2002 – 129,85 t.) i Zadarsko-kninske (Maslovara 2005 – 132,70 t., Ju`ni Velebit 2001– 130,65 t.) u kojima su do ne tako davno divlje svinjesmatrane prolaznom divlja~i, a nisu izostali ni kapitalniprimjerci sjevernojadranske provenijencije (U~ka 2001– 125,05, Krk 2004 – 122,60 t., Cres 1995 – 128,90 t.).Iz svega iznijetog, proizlazi da divlja svinja, zahvalju-ju}i svojoj uspje{noj reprodukciji i svojstvenoj joj pri-lagodljivosti razli~itim stani{nim uvjetima, ne samo dauspje{no pro{iruje podru~je svoje rasprostranjenosti iodràva razmjerno visoku brojnost, nego i da su i kljovezrelih veprova respektabilne kvalitete (ra~una se da sovog podru~ja mu{ke jedinke s navr{enih 7 godina re-dovito nose kljove u kategoriji jedne od medalja).Sude}i po broju i kvaliteti izloènih i ocijenjenih

kuka divokoza (5) i divojaraca (13), kao daleko najbo-

lje stani{te ove “ljepotice vrleti” nametnulo se lovi{teJablanac na padinama sjevernog Velebita, gdje je ovadivlja~ uspje{no reintroducirana 1974. i 1978.godine.To je lovi{te dalo novog prvaka dràve u rogovima di-vokoze (B. [ e g o t a , 2004.), koje je s ocjenom od118,92 t. nadma{io dugogodi{njeg aktualnog prvaka urogovima divojarca iz lovi{ta Snje`nik (115,65 t.). Za-~u|uje da na izlo`bu nije pristigla ni jedna kuka divo-koze s Biokova, koje je lovi{te 10 godina ranije s preko40 izloènih trofeja dominiralo na izlo`bi Zagreb 96.To se dijelom odnosi i na rogove na{eg drugog {upljo-ro{ca – muflona, kojih je ukupno izloèno 67 (na Za-grebu 96 dvostruko vi{e!), preteìto iz moslava~keGarjevice i senjskog Svetog Jurja. Zlatnom medaljomnagra|eno je 39 rogova, srebrnom 22 i bron~anom 5rogova. Uz ova dva lovi{ta kvalitetom muflonskih tro-feja istaklo se rabsko lovi{te Kalifront [umarskog fa-kulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, ~iji je muflon s ocjenomod 233,60 t. zauzeo solidno tre}e mjesto na ljestvicinajboljih rogova izlo`be. Veseli pojava medaljnih mu-flonskih trofeja iz Dugog otoka (208,15 t.), lovi{taGradina-Krnja~a (209,04 t.). Grobnika kod Rijeke(196,10 t.) i dr.

GORSKI KOTAR PREDNJAÎ PO KAPITALNOJ ZVJERADIOd izloènih trofeja krupne zvjeradi na izlo`bi su

dominirala krzna (13) i lubanje (8) sme|eg medvjeda,budu}i da su vuk i ris od 1995. izgubili status divlja~i iprogla{eni posebno za{ti}enim ìvotinjskim vrstama.1Posjetitelji izlo`be mogli su razgledati prvaka i vicepr-vaka u krznu sme|eg medvjeda, oba iz Gorskog kota-ra, koje su s ocjenama od 488.11 t. lovca P. B a l a -t i n c a i 487,58 t. lovca D. Vr h o v n i k a dijelile svega0,53 t.! Na izlo`bi Zagreb 06. prvi put su predstavljenadva potpuno nova prvaka dràve, krzno divlje ma~keiz lovi{ta Vi{njevica (Ravna Gora) i lubanja risa izlovi{ta Bjela kosa (Vrbovsko). Krzno je ocijenjeno s70,00 t. (raniji prvak iz lovi{ta Merolino-Vinkovci bioje ocijenjen s 66.03 t.), a lubanja risa s 28,80 t.,zauzev{i odli~no 4. mjesto na ljestvici najja~ih lubanjaeuroazijskog risa svijeta. Ve} spomenuta lubanja~aglja iz lovi{ta Posavske {ume lovca D. Ab r amov i -} a iz Siska ocijenjena je s 27,83 t. i osvojila zlatnoodli~je.2 Presti`nom prvaku Hrvatske u lubanji divljema~ke iz Velike Kapele ( M. S a l o p e k , 1977.), oci-

1 Prema propozicijama za nagra|ivanje na izlo`bi su mogle bitiizloène i trofeje za{ti}ene krupne zvjeradi (vuk, ris), ali uz uvjetpredo~enja vjerodostojne isprave da su ste~ene prije njihovastavljanja pod za{titu.2 Na posljednjoj generalnoj skup{tini CIC-a u Abu Dhabiju 2005.donijet je zaklju~ak po kojemu se lubanja ~aglja ima smatratislu`benom lova~kom trofejom s napomenom da se ocjenjuje nana~in kako se ocjenjuju lubanje ostalih zvijeri.

jenjenom s 20,00 t., najvi{e se pribliìla lubanja izVidova~e (D. P a v e l i } , 2004.), koja je s ocjenom od19,20 t. progla{ena prvakom izlo`be.

Slika 8. Krzno divlje ma~ke iz Lovi{ta Vi{njevica (Ravna Gora)ocijenjeno s 70,00 t., novi prvak Hrvatske

375

Uz izlo`bu lova~ke fotografije sedmorice stalnihsuradnika Lova~kog vjesnika (D. B l a ` i n a , I. I l i } ,V. P f e i f e r , D. P r o k e ` , F. V. [ a b i } , T. [ p o r e r , P.Vr a t a r i } ) i ulja na platnu animalistice S. R a d i } , ti-jekom svih 10 dana izmjenjivala su se kao popratnemanifestacije izlo`be brojna predavanja i tematskiokrugli stolovi na{ih uvaènih lovnih stru~njaka, znan-stvenika i gostiju. Hrvatski kinolo{ki savez i Klub ja-mara i goni~a Zagreb predstavili su hrvatske izvornepasmine pasa, Klub sokolara Hrvatske rad sa sokolimai dr. Na izlo`bi je predstavljen novi Priru~nik za ocje-njivanje lova~kih trofeja HLS-a. Prisutnost nacional-nih delegacija nekolicine europskih zemalja, koje sunazo~ile sve~anosti otvaranja izlo`be, bila je prilika~elni{tvu CIC-a da u organizaciji doma}ina HLS-a or-ganizira prigodni sastanak. Sugerirano je da nacional-ne delegacije lobiraju kod svojih vlada da se u~lane utu me|unarodnu lova~ku organizaciju i uplate potrebne~lanske doprinose, da postupno prestanu s organizaci-jom izlo`bi lova~kih trofeja sa svrhom natjecanja urekorderstvu, prekinu s umjetnim uzgojem divlja~i u

cilju produkcije megatrofeja i dr. [to se daljnje sudbineodràvanja lova~kih izlo`bi i slu`benog stava CIC-a potom pitanju neka posluì izjava predsjednika CIC-aDietera Schramma, koju je za boravka u Zagrebu dao~asopisu “Dobra kob”: U Hrvatskoj moète biti ponos-ni da moète pokazati ono {to druge zemlje Europskeunije, a niti ostatak svijeta, ne mogu – koliko dobroupravljate svojim prirodnim okruènjem. Va{e prosje~-ne trofeje, jednako kao i one vrhunske, upe~atljivi suprimjeri djelotvorne biolo{ke raznolikosti. Ima li boljeprilike od organizacije me|unarodne izlo`be “O~uva-nje kroz lov” u godinama koje prethode. CIC bi bio po-~a{}en s hrvatskim lova~kim prijateljima sudjelovati upripremi takove izlo`be na razini EU-a, ako ne i nasvjetskoj razini.

Tekst i fotografije:Alojzije Frkovi}

Slika 9. Ad hoc CIC komisija za ocjenjivanje lova~kih trofeja naizlo`bi Zagreb 06. (sljeva): Giorgio Umari, Veljko Vari}aki Gregor Bol~ina

Uz Stalno nacionalno CIC povjerenstvo za izlo`be itrofeje HLS-a i posebnu 12-~lanu pomo}nu komisijupokrovitelj izlo`be Me|unarodni savjet za lovstvo iza{titu divlja~i ustanovio je posebnu me|unarodnukomisiju CIC-a za izlo`bu “U slu`bi prirode” Zagreb2006. u sastavu: Veljko Va r i } a k (Slovenija), pred-sjednik, Josip Tom l j a n o v i } (Hrvatska), tajnik,Giorgio Uma r i (Italija), Ivica L o v r i } (Hrvatska),Gregor Bo l ~ i n a (Slovenija), Alojzije F r k o v i } (Hr-vatska) i \uro N i k o l a n d i } (Hrvatska), ~lanovi.Izlo`bu Zagreb ’06. prati grafi~ki ukusno oblikovan

Katalog lova~kih trofeja obima 113 stranica, u kojemuje svaka izloèna i ocijenjena trofeja, ovisno o trofejnojja~ini, predstavljena rednim brojem, lovi{tem i godi-nom stjecanja, po~etnim slovom imena i prezimenomlovca, brojem to~aka, oznakom pripadaju}e medalje islu`bene verifikacije. Uz popise ~lanova po~asnog,sredi{njeg i organizacijskog odbora izlo`be, odbora zapromid`bu i medije, za idejno rje{enje i projekt izlo`bete odbora za postavu i oblikovanje izlo`be u njemu suobjavljena slu`bena CIC-ova mjerila za nagra|ivanjelova~kih trofeja te prigodni napisi uz 115. godi{njicuLova~kog vjesnika (M. L e k i } ) i stolje}e dugo gajenjelova~kih trofeja u Hrvatskoj (A. Frkovi}).

SLJEDE]A ME\UNARODNA IZLO@BA “OÛVANJE KROZ LOV”

376

EUROPSKI DANI BIOMASE REGIJABudu}nost s prirodom

Hrvatske {ume d.o.o. i Hrvatsko {umarsko dru{tvosekcija Hrvatska udruga za biomasu, zajedno sC.A.R.M.E.N., bavarski kopmetencijski centar zaobnovljive sirovine, organiziraju Europske dane o bio-masi u suradnji sa dvanaest drugih institucijaNjema~ke i ~lanicama Europske udruge za biomasuAEBIOM.Europska akcija08. rujna 2006., te06. i 07. listopada 2006.Inicira i podràva ministar poljoprivrede, {umar-

stva i vodnoga gospodarstva Petar ôbankovi}.Pod pokroviteljstvom dopredsjednika Europskog

parlamenta Dr. Ingo Friedricha.Podràna je od:

Europski dani biomase regijaBiomasa – {to je to? Kako se moè koristiti?Na ova i druga pitanja èlimo odgovoriti na

Europskim danima biomase.Radi toga tvrtke, institucije i organizacije u Europi,

koje koriste biomasu kao izvor energije ili sirovine, ilikoje istraùju mogu}nosti kori{tenja iste, organizirajuu regijama “Dane otvorenih vrata” i informirajustanovni{tvo ponajprije o svojim aktivnostima.

Cilj je ukazati na zna~aj i mogu}nosti kori{tenjaobnovljivih sirovina, danas i u budu}nosti. Pritom jeva`no ukazati i na trì{te raspoloìvih proizvoda, kaona primjer sje~ku, drvene pelete, biodizel i bioplin udobivanju energije, biolo{ko dobivanje hidrauli~nogulja iz uljarica te na ambalaù iz {kroba.Vi{e informacija o tome na internetu www.biomasse-tage.orgBiomasa ima veliku budu}nost!@elite li i Vi sudjelovati s nama?Izaberite jedan ili vi{e dana u tjednima pred nama

• 08. 09. 2006., Na{ice, Okrugli stol “Obnovljiviizvori energije, biomasa, bioplin i biodizel”,

• 06. i 07. 10. 2006., Gospi}, Centralizirani toplinskisustav na biomasu,

• 07. 10. 2006., Ogulin, Toplana na biomasu i/ili• 07. 10. 2006., Lokve – Golubinjak, Izlo`ba opremeputem postera, panoa i sli~no, vezano za proizvod-nju energetskog kori{tenja biomase u sklopu “Daniotvorenih vrata”.Hrvatske {ume d.o.o. informiraju Vas i promid`be-

nim materijalima.Vi{e informacija o tome na internetuwww.hrsume.hrili Hrvatske {ume d.o.o., mr. sc. Josip Dundovi} Vukotinovi}eva 210 000 Zagreb Tel. 01 48 04 111 Fax. 01 48 26 075E-mail: [email protected]

377

iz broja 2. oùjak-travanj 2006. izdvajamo:David G a l v a n i , Enrico G r e g o r i , Giovanni

Zo r n : Modeli procjene korjenove biomase {um-skih populacijaPoznavanje podzemnog dijela {umskih ekosustava,

posebice korjenovog sustava drvenastih vrsta, u po-sljednje vrijeme zauzima sve ve}u va`nost. Ta va`nosto~ituje se u problematici vezanoj za pove}anje u~e{}aCO2 u atmosferi, koji se dobrim dijelom moè uskladi-{titi u zemljanom sustavu biljnog pokrova. Korjenovsustav u~vr{}uje tlo, umanjuje tenziju zemljanih sloje-va, {titi od erozije i odrona.Zbog objektivnih te{ko}a, zbivanja na ovom podru-

~ju, koli~ina i struktura biomase korijenja jo{ je malopoznata. Dio podzemne biomase u odnosu na nadzem-nu biomasu smatra se promjenjivom i u funkciji vrste idobi drve}a, s razlikama za kritosjemenja~e i golosje-menja~e. Ulazak biomase u korijenje tako|er ovisi oabiotskim ~imbenicima: koli~ina raspoloìve vode,hranjiva i strukture tla. Utjecaj pojedinih ~imbenika uuvjetima ograni~ene mogu}nosti istraìvanja mogao sesamo pretpostavljati. 1981. g. Ulrich i dr. zaklju~uju da se omjer podzem-

ne i nadzemne biomase (Bi/Be) pove}ava u manje plod-nim stani{tima i da se smanjuje razvojem populacije. Istraìvanja koja je obavio Cairns i dr. 1997. g. do-

nosi prosje~an omjer Bi/Be od 0,26 s rasponom od 0,20do 0,30, ovisno o geografskoj {irini, klimatskim obi-lje`jima, strukturi tla, dobi i vrsti vegetacije, s nagla{e-nijim razlikama kod kritosjemenja~a u odnosu na golo-sjemenja~e. Na osnovi istraìvanja 73 populacije sje-vernih i umjerenih zona, dani su prosje~ni podaciBi/Be za ~etinja~e 0,24 i 0,19 lista~e. Drugi autori do{lisu do sli~nih rezultata (0,26 i 0,25).U ovom ~lanku autori su objavili rezultate istraìva-

nja u Italiji u sklopu projekta MinPAF RISELVITA-LIA, koji ima za cilj provesti istraìvanja posve}enaustanovljenju koli~insko-kvalitativnog sastava korje-novog sustava glavnih {umskih vrsta Italije, na bazidostupnih podataka iz raznih izvora.Neovisne varijable kori{tene za modele procjene

su: prosje~na dob biljaka, gusto}a stabala i temeljnica;dok su nadzemna i podzemna biomasa smatrane ovis-nim varijablama. Iz svih raspoloìvih podataka izdvo-

jena su dva kompletna skupa za jednodobne visoke sa-stojine ~etinja~a i lista~a, a izloèni podaci se (ako nijeposebice nagla{eno) odnose na taj model. Baza podata-ka temelji se na osnovi 264 promatranja iz kojih je iz-dvojen homogeni skup od 180 uzoraka koji sadrè sverelevantne varijable. Rezultati dobiveni ovom metodom (procjena po-

mo}u neuralne mreè) ne razlikuju se puno od klasi~neregresijske metode (forward stepwise multiple regres-sion), samo {to je standardna gre{ka manja.Podzemna biomasa ima tendenciju smanjenja pove-

}anjem gusto}e populacije, tj. kod velike gusto}e dalj-nji razvoj korjenovog sustava se ograni~ava, posebicekod ~etinja~a, no korjenova biomasa se pove}ava s po-ve}anjem temeljnice.U prosjeku, korjenova masa predstavlja prosje~no

malo vi{e od 1/5 (ili oko 24 %) nadzemne biomase, bezvelike razlike izme|u lista~a i ~etinja~a. Korjenov su-stav pove}ava se rastom nadzemnog dijela, ali omjerBi/Be smanjuje se pove}anjem nadzemne biomase.Tako|er se moè zaklju~iti da je kod lista~a ~e{}e od-

stupanje ovih vrijednosti u odnosu na ambijentalne ~im-benike, {to je i djelomi~no potvr|eno u ovom ~lanku.Orazio C i a n c i o : Slobodno ili regulirano {u-

marstvoCilj ìvota je ìvjeti u

slozi s prirodomZenone

U rubrici “Rasprave i protivljenja” Orazio Ciancio– odgovorni urednik ovog ~asopisa, napisao je isti po-vodom sli~nog kojega je napisao Alessandro de Philip-pis prije 51. godinu. “Slobodno ili regulirano {umarstvo” bio je naslov

~lanka objavljenog u istom ovom ~asopisu, posve}e-nog problematici koja je bila aktualna onda, ali ni{tamanje i danas. Osnovno pitanje je odnos iskustva i teh-nike u {umarstvu. Oni mogu djelovati u nesuglasju ilislo`no. Postoji rizik priklanjanja tipi~nom empirizmupredskolasti~kog {umarstva ili naprotiv oti}i u suho-parni tehnicizam.Njegova analiza obuhva}a raspravu koja se odnosi

na razlike u {umarstvu mediteranske Europe, Fran-cuske i sredi{nje Europe. Prvu obiljeàva velik stupanjempirizma, druga je uravnoteèna, ali u biti malo

KNJIGE I ÂSOPISI

L’ITALIA FORESTALE E MONTANA(âsopis o ekonomskim i tehni~kim odnosima – izdanje talijanske Akademije {umarskih znanosti – Firenze)

378

konzervativna, dok je {umarstvo srednje Europe (prijesvega njema~ko) shematsko i izvje{ta~eno, kojemu jedovoljno rje{enje kako i kada sje}i. Tehnicizam vodi u {umarstvo koje se ne obazire na

osnovne prirodno-ekolo{ke zakone. [umarstvo je napo~etku imalo iskustveno obilje`je ali je malo po malopostalo tehnika kojoj je napredak znanstvenih i istraì-va~kih dostignu}a dalo ~vrst oslonac.De Philippis upozorava da su empirizam i tehnici-

zam negativni, jer “moderna saznanja teè prema stanjuravnoteè, koje vodi stvaranju {umske vegetacije koja}e naju~inkovitije obavljati multifunkcionalnu ulogu”.Osvr}u}i se na gospodarenje visokim {umama De

Philippis navodi da su osnovni oblici sje~e “po izboru”i “gola sje~a” izgubili velik dio prednosti koji su imalidugi niz godina. Moderno {umarstvo orijentira se“prema oblicima gospodarenja koji predvi|aju sje~u namalim povr{inama (sje~a na pruge, krugove i grupi-mi~na sje~a), {to omogu}ava stvaranje raznodobnihsastojina, utoliko vi{e ako su sje~ine malih povr{ina”.On ne odobrava “shematsku i izvje{ta~enu njema-

~ku praksu”, ali ne podupire ni {vicarske “oblike slo-bodno izabrane sje~e”; prve zbog geometrijskih-she-matiziranih redoslijeda sje~e, a druge zbog rizika dje-lovanja nasumice ili subjektivnim kriterijima koji dajunesigurne rezultate.1946. g. Hans Leibundgud pi{e “U praksi pretjerana

sloboda ~esto donosi neopravdani izostanak logi~nesukcesije u obavljanju sje~e, tako da su primjeri pri-mjene konkretnih na~ela {vicarskog Femelschlaga vrlorijetki”. To potvr|uje i De Philippis za {vicarsko {u-marstvo, gdje pretjerano povjerenje i sloboda operato-ra moè rezultirati neredom i nedostatnim realizira-njem postavljenog cilja.Po De Philippisu za u~inkovito funkcioniranje {u-

marstva (u uèm smislu) kategori~ki imperativ je “red imetoda” i na taj na~in promovira regulirano {umarstvo.20 godina kasnije potvr|uje da “Idealni model mije{a-ne raznodobne {ume je prirodna obnova”, priklanjaju}ise tako novoj teoriji uz dozu pesimizma na primjenutog oblika gospodarenja, zbog ovisnosti o umje{nostioperatora.De Philippis daje prednost modelu jednodobnih

{uma, jer ga smatra funkcionalnijim, objektivno ure|e-nijim i lak{im za gospodarenje. No, on ipak a priori neodbija sje~u na malim povr{inama, koja daje nesumnji-vo uzgojne i za{titne prednosti. U zaklju~cima De Phi-lippis kaè da talijansko {umarstvo, a posebice visoke{ume imaju potrebu za redom, jer je do sada bilo previ-{e slobode, unato~ formalnim ograni~enjima.Ta rasprava, tada otvorena, ostaje jo{ uvijek otvore-

na, kaè Ciancio. Ostaje potreba da iskustvo bude po-vezano s tehnikom, ali u svijetlu progresa primijenjeneekologije, uzgajanja, ure|ivanja i {umske ekonomije.

Sve vi{e zahtjeva dolazi od civilnog dru{tva, pri-tiska teorijsko-prakti~ne interdisciplinarnosti na gos-podarenje {umama s kojima se {uma tretira kao bio-lo{ki kompleks. Odbijaju se uredbe zasnovane na geo-metrijskim formama i postupci koji po{to poto osigu-ravaju ve}u proizvodnju drvne mase. Dakle, daje seprednost “oblicima slobodnog izbora sje~e”, {to zna~islobodno, a ne regulirano gospodarenje {umama.To, {to prije 50 godina u vrijeme pisanja De Philip-

pisa nije bilo mogu}e, danas je mogu}e. Razlozi tihpromjena su razli~iti: organizirano visoko {umarsko{kolstvo na podru~ju cijele Italije, koje daje mogu}nostmladim {umarima da provode adekvatnu tehni~ko-znanstvenu djelatnost, stroì raspoloìvi zakonski pro-pisi, zainteresiranost civilnog dru{tva za {umske pro-bleme, te {tovanje i divljenje prema {umskim sustavi-ma i prirodi.Realnost i mogu}nost su promjenjivi kao i vrijeme,

koje donosi nove teorijske i prakti~ne prijedloge za po-bolj{anje kompleksnih biolo{kih sustava, zaklju~ujeCiancio.Salvatore S a l p i e t r o : Pro{lost i sada{njost maneU rubrici “aktualnosti i kultura” objavljen je inte-

resantan ~lanak, u kojemu se na temelju povijesnih ibiblijskih pisanja obja{njava pojam i zna~enje rije~i“mana”, te {to je od toga pojma ostalo u dana{nje vri-jeme. Prvi trag nalazi se u Bibliji definiran kao feno-men “ki{a mane”: “Ujutro bije{e sloj rose oko logora,koji je nestao, a na povr{ini pustinjskog tla osta ne{tofino, zrnato i sitno kao inje na zemlji. Narod ga je skup-ljao i jeo, a mana je padala 40 dana sve dok narod He-breja nije stigao preko Sinajske pustinje u zemljuKaanan. Pitali su Mojsija {to je to, a on je odgovorio daje to hrana koju vam je Gospod dao da jedete.”To je prvo etimolo{ko obja{njenje koje sadrì ~ud-

nu pojavu “boànskog dara”, koja uvijek prati rije~mana. U Bibliji se naziv razvija u “nebesku hranu” i“hranu an|ela”, te u Novom Zavjetu postaje simbolEuharstije, ali ipak stolje}ima ostaje naslje|e ìdov-skog naroda. Stari Grci i Latini pi{u o ki{i mane opisu-ju}i zra~ni ili rosni med.U IX. stolje}u Giovanni Mesue, koji je ìvio u Da-

masku, smatra tu supstancu lijekom za ù~ne proble-me, giht (ulozi), bolove prsa i trbuha, te sirup protivka{lja. U XI. st. Avicenna u dijelu “Liber Cannonis”pi{e da je mana neka rosa koja pada po kamenju i sta-blima, zgusne se kao med i osu{i kao guma, a porijek-lom je iz divlje zemlje Khorasan (u Perziji).U srednjem vijeku mana predstavlja tipi~ni proiz-

vod uvezen iz Levanta i vaàn je prodajni artikl na fjo-rentinskom trì{tu, Kostantinopolisu, Cipru i Messini.Po pisanim podacima za manu se u Firenci pla}ala ca-rina, a Venecija je bila internacionalno sredi{te za pro-met tog proizvoda, koji je nosio naziv “Sirijska mana”.

379

Proizvod se kupovao u Siriji, a proizvodio uglavnom uPerziji, otkud se izvozio za Indiju i luke Mediterana.Prvi podaci o mani iz Kalabrije potje~u s kraja XV.

st., a za vrijeme kraljice Elizabete koja je umrla uFerrari 1532. g., uveden je porez na manu, {to zna~i dasu proizvodnja i prodaja bile zna~ajne. Iz 1570. g. po-stoji najstariji dokument o mani sa Sicilije u knjizi“Baruni i narod Sicilije” Orazia Cancila.U XVIII st. pod imenom mana podrazumijevalo se

mnogo razli~itih proizvoda koji nisu me|usobno imalini{ta zajedni~kog, kao ni sa manom dana{njeg vremena.Dilemu da li je mana nebeskog ili biljnog podrijetlapotkrijepila je “ki{a mane” koja je padala sat i pol naSiciliji 25. 9. 1792. g., a dva dana poslije u [panjolskoj.U istom razdoblju zabiljeèna je proizvodnja mane

od 500 tisu}a libara (oko 165 tona) na Siciliji, a puto-pisci to opisuju kao “egzoti~no ~udo i kuriozitet bogatezemlje Sicilije”.Mana se proizvodila u okolici Palerma na obali Ti-

renskog mora, u po~etku na povr{ini od 6.000 ha, kojase postepeno smanjivala sve do dana{njih 250 ha odkojih je samo 30 % aktivno. Mana se proizvodi u speci-jalno uzgojenim kulturama jasenovih panja~a zvanih“maneti”. Od 10-ak vrsta jasena naj~e{}e su selekcio-nirane varijacije vrsta: Fraxinus ornus L., Fraxinusoxicarpa, Fraxinus oxyphylla Bieb. i Fraxinus excel-sior L. Danas su najvi{e u uporabi Fraxinus ornus i F.

oxicarpa, od kojih prvi daje sla|i proizvod, a drugive}u proizvodnju.Panja~e mogu biti jednodobne ili raznodobne. Kod

promjera od oko 5 cm (7–8 g.) obavlja se zarezivanje radiskupljanja mane. Nakon 10-ak ili vi{e godina kori{tenjastabalca se moraju posje}i radi nove obnove. Proizvodi seoko 1 kg mane godi{nje po stabalcu, a rje|e 3–4 kg.Za zarezivanje se upotrebljava specijalni no`, a

obavlja se u pravilu u drugom tjednu srpnja, a nekad iranije. Skupljanje mane traje do rujna.Danas je ostalo oko 150 sakuplja~a mane, uglavnom

starijih ljudi. Osobito su poznati slatki{i mane speci-jalnog oblika zvani “Cannoli”. Najbolji “maneti” nalazese u plodnim priobalnim terenima. Osobito je va`no dau razdoblju svibanj-rujan ne padne vi{e od 75 mm ki{e.Samo jedno jako nevrijeme moè upropastiti cijeli urod.U novije vrijeme za skupljanje mane primjenjuju se

najlonske niti, niz koje se cijedi mana preko metalneplo~ice sa `ljebi}em, koji je postavljen odmah ispodzareza, pa se tako na nitima formiraju duga~ki Cannolikoje treba samo skinuti i osu{iti. Prodaju se u pakira-njima od 50 grama po cijeni od oko 100 €/kg. Radi za-{tite ovog specifi~nog proizvoda danas se radi na udru-ìvanju proizvo|a~a i certifikaciji proizvoda.

Frane Grospi}

PRIRU^NIK ZA OCJENJIVANE LOVA^KIH TROFEJANeumorni, od nedavna umirovljeni savjetnik za lov-

stvo Direkcije Hrvatskih {uma, priznati lovni stru~njak,povjesni~ar lovstva i publicist Alojzije F r k o v i } , dipl.ing. {um., svojim je marljivim radom podario lova~koj i{umarskoj javnosti jo{ jednu knjigu iz domene lovstva –Priru~nik za ocjenjivanje lova~kih trofeja. Knjiga jeizdana u nakladi Hrvatskog lova~kog saveza (HLS), apredstavljena na Zagreba~kom Velesajmu prvih danalipnja 2006. u sklopu Izlo`be hrvatskog lovstva “Uslu`bi prirode” (2. – 11. 6. 2006). Prema rije~ima recen-zenta knjige, prof. dr. sc. Dominika R a g u ` a , dipl. ing.{um. i Milana ] e l a p a , dipl. ing. {um. (tre}i recenzentmr. sc. \uro N i k o l a n d i } nije nazo~io predstavlja-nju), knjiga je poglavito namijenja svima onima koji sespremaju za polaganje ispita za ocjenjiva~e lova~kihtrofeja, ali }e biti od pomo}i i ocjenjiva~ima “sa sta-òm”, koji èle osvjeìti ili pro{iriti svoja znanja iz togpodru~ja. Ona moè posluìti studentima i polaznicimavisokih {kola i fakulteta koji u programu nastave imajukolegij lovstva, a nadasve voditeljima seminara i ispitaza ocjenjiva~e trofeja.Prije samog osvrta na najnoviju knjigu kolege Fr-

kovi}a, valja se prisjetiti da su lovci Hrvatske, zahva-

ljuju}i aktivnom sudioniku pra{kog zasjedanja Me|u-narodnog savjeta za lovstvo (CIC-a) dr. Milovana Zo -r i ~ i } a , ubrzo nakon dono{enja me|unarodnih formu-la (svibanj 1937.) putem Lova~ko-ribarskog vjesnikabili upoznati s formulama i uputama za ocjenjivanje.Godine 1951. dr. Andrija Go s t i { a , tada na du`nostina~elnika u Ministarstvu {umarstva NRH, u okviru

Na predstavljanju Priru~nika, slijeva: Milan ]elap, autor AlojzijeFrkovi} i Dominik Ragu`

(Foto: B. Debogovi})

380

Male lova~ke biblioteke SLD-a izdaje prvi u nas knji-ìcu “Ocjenjivanje lova~kih trofeja”, obima 48 strani-ca, koja na kra}e vrijeme zadovoljava sve ve}i broj lo-vaca na krupnu divlja~ koji èle ste}i potrebna znanjau svezi s primjenom formula. Gotovo punih deset go-dina prije nego {to je u nas zakonski regulirano pitanjeocjenjivanja trofeja divlja~i, u izdanju istoga nakladni-ka i njegove specijalizirane izdava~ke ku}e Lova~keknjige Zagreb 1959., pojavljuje se nova i op{irnijaknjiga pod naslovom Formule i upute za ocjenjivanjelova~kih trofeja. Autor joj je dobro nam poznati kustosLova~kog muzeja LSH Lazar R a i } , priznati ekspertCIC-ove Komisije za ocjenjivanje lova~kih trofeja,koji je tijekom {ezdesetih i sedamdesetih godina pro-{loga stolje}a bio ~lanom sviju prosudbenih povjeren-stava lova~kih izlo`bi odrànih pod pokroviteljstvomCIC-a i nazo~io svim generalnim skup{tinama ove me-|unarodne organizacije, na kojima su se donosile iz-mjene i dopune “pra{kih” formula. Kako je jedna odzna~ajnih izmjena i dopuna formula izvr{ena na zasje-danju CIC-a u Marseilleu 1977. s jedne strane, kao i ~i-njenica da je Rai}eva knjiga postala prava bibliograf-ska rijetkost s druge, ponukalo je LSH da pred organi-zacijom svoje prve me|unarodne izlo`be u Zagrebu1981. pokrene izdanje nove priru~ne knjige o ocjenji-vanju trofeja. Stjcajem okolnosti, u razdoblju od 1979.do 1981. kolega Frkovi} je u Lova~kom vjesniku obja-vio nizanku od 15-tak priloga pod naslovom Nove for-mule za ocjenjivanje lova~kih trofeja, pa je bilo lo-gi~no za o~ekivati da }e zadatak na izradi nove knjige

biti povjeren upravo njemu. Pod stru~nim nadzoromdr. Otte R oh r a iz stru~ne slu`be LSH tiskan je prvi-jenac kolege Frkovi}a pod istim naslovom kao i najno-vija knjiga – Priru~nik za ocjenjivanje lova~kih trofeja.No, i ona je bila u uporabi kratko vrijeme. Kako su no-vo donijetim Programom ispita za ocjenjivanje trofejadivlja~i LSH kandidati morali raspolagati potrebnimznanjem o trofejnim zna~ajkama krupne divlja~i i utvr-|ivanju starosti, obradi i pripremi lova~kih trofeja, raz-voju formula za ocjenjivanje, zna~ajnijim lova~kimizlo`bama i sl., osam godina kasnije (1989) Alojzije Fr-kovi} sastavlja, a LSH izdaje novo izmijenjeno i pro-{ireno izdanje prethodnog priru~nika obima 240 stra-nica, pod naslovom Lova~ke trofeje – obrada, ocjenji-vanje i vrednovanje Europske divlja~i. Kako je knjigaodli~no prihva}ena od stru~ne lova~ke javnosti LSH jeprogla{ava slu`benim ud`benikm kao obvezatno gra-divo za organizaciju seminara i ispita za ocjenjiva~etrofeja. Iako je doìvjela dva nepromijenjena izdanja uukupnoj nakladi od 5 000 primjeraka, knjiga je u cije-losti rasprodana. Uz to {to je potreba za novim ud`be-nikom donekle ublaèna hrvatskim izdanjem knjigeSlovenca Veljka Va r i } a k a Ocjenjivanje lova~kihtrofeja (Euroteam Zagreb, 1977) te op{irnim poglav-ljem Lova~ke trofeje u monografiji Lovstvo Hrvatskoglova~kog saveza (Zagreb, 2004), povodom organiza-cije 2. Izlo`be hrvatskog lovstva Zagreb ’06, odlu~enoje da se izda nova, {esta po redu knjiga iz domene lov-ne trofejistike na hrvatskom jeziku, tre}a po redu auto-ra i {umarnika Alojzija Frkovi}a.Uz uvod, u kojemu autor prate}i zbivanja u CIC-u

po~etkom tre}eg milenija, jasno daje do znanja da lova-~ke trofeje, osobito rijetkih i za{ti}enih vrsta, ne}e sesmjeti vi{e izlagati na lova~kim izlo`bama, samo radinatjecanja i sticanja priznanja (medalja), sredi{nji dioPriru~nika sadrì pomne opise formula i uputa za ocje-njivanje ukupno 18 vrsta trofeja (od 14 vrsta trofejnedivlja~i, uklju~uju}i i ~aglja) s naznakom potrebnog pri-bora za mjerenje, odnosno propozicija za nagra|ivanjepo me|unarodnim CIC mjerilima. Upute sadrè sve naj-novije izmjene i dopune formula, a kori{tenjem brojnihinstruktivnih crteà svjetski poznatih trofejisti~ara po-put M. No l e n s a , J. H r oma s a i dr., korisniku ud`be-nika bit }e bitno olak{an pravilan pristup uzimanju mje-ra i ocjene pojedinih elemenata formula. Svaku trofejuprati odgovaraju}a fotografija nacionalnog prvaka (fotoB. D e b ogov i } , M. L e k i } i dr.), a priloène tabliceolak{avaju ocjenjivanje kruna u mogu}im kombinacija-ma broja i duljine paroàka (u jelena), utvr|ivanje to~a-ka za raspon (u jelena obi~nog, jelena lopatara i srnja-ka), utvr|ivanje po~etka pojedinih tre}ina u tuljaca mu-flona i dr. Zorno je obja{njen postupak utvr|ivanja do-datnih to~aka za zakrivljenost u sjeka~a i brusa~a upora-bom posebnog {ablona, utvr|ivanje po~etne to~ke mje-renja duljine lopate, ovisno o odnosu gornjeg i donjeg

381

opsega grane u rogovlju jelena lopatara i dr., koji suocjenjiva~ima pri~injali najvi{e te{ko}a u radu.Standardnim poglavljima koja prate sva dosada{nja

izdanja autora, poput Obrada i pripremanje lova~kihtrofeja, Podlo`ne da{~ice i postavljanje trofeja, Razvojformula za ocjenjivanje te Pregled lova~kih izlo`bi uzemlji i svijetu, u novom priru~niku posebno su detalj-no obra|eni pravni i drugi propisi, odvojeno propisi inaputci CIC-a od doma}e regulative i drugih dokume-nata koji reguliraju pitanje ocjenjivanja lova~kih trofe-ja u nas. Primjetno je da su u predstavljanju ovih poto-njih izostale neke odredbe iz najnovijeg Pravilnika ona~inu ocjenjivanja trofeja divlja~i… (NN 62/06), {toje razumljivo budu}i da je isti ugledao svjetlo dana na-kon {to je knjiga izi{la iz tiska. Stoga ovdje ispravljamnavod iz Priru~nika (str. 37.) u kojemu stoji “da se ne-slu`beno i samo u komercijalne svrhe mogu rogovi sr-njaka niè trofejne ja~ine, primjerice mase do 250 g,ocijeniti skra}enim postupkom dr. Voltza”. Naime, pre-ma Pravilniku uporaba koeficijenta 0,23 za odre|iva-nje teìne i volumena rogova dozvoljava se za trofeju~ija bruto teìna nije ve}a od 200 g. U Priru~nik nijemogla biti uvr{tena ni odredba po kojoj “radi to~nijeocjene starosti” ste~enog grla u punoroàca i {upljoro-àca vlasnik trofeje mora dostaviti na uvid donju ~e-ljust s kompletnim zubalom. Kad spominjemo pitanjeprocjene starosti divlja~i na osnovi trofeje i zubala,prava je {teta {to poglavlje o utvr|ivanju starosti nijena{lo mjesta u ovom najnovijem, dodu{e, ne{to skra}e-nijem, izdanju ranijeg priru~nika. To tim prije {to gaautor ima ve} napisanog i otisnutog u ranijem izdanjuknjige iz 1989. Poglavlje o trofejnim zna~ajkama krup-ne divlja~i i utvr|ivanju starosti svakako treba biti uvr-{teno u novo izdanje priru~nika.Priru~nik za ocjenjivanje lova~kih trofeja ima jedan

vrlo koristan dodatak. Iako je vremena bilo malo, autorsi je dao truda uspjev{i u zavr{nom 8. poglavlju objavitiljestvice po ~etrdesetak najja~ih trofeja divlja~i Hr-vatske i svijeta, aùrirav{i ih s novo ocijenjenim trofe-jima na izlo`bi Zagreb ’06. To su dragocjeni podaci,

objavljeni po prvi puta u nas, koji nam omogu}uju da nalak i jednostavan na~in usporedimo na{e sa svjetskimrezultatima u domeni trofejne kvalitete divlja~i a otud iuspjehe u lovnom gospodarenju. A da ti uspjesi nisumali, rje~ito govori podatak da nakon Zagreba ’06, pri-mjerice u lubanji euroazijskog risa, zauzimamo 4., 10. i20. mjesto na svjetu, u krznu iste vrste 18. i 28., u luba-nji divlje ma~ke 7., u kljovama vepra 9., 12., 26. itd. Zarnije uspjeh i priznanje hrvatskom lovstvu da smo samoiz jednog lovi{ta u svega pet godina uspjeli “izlu~iti” trinacionalna prvaka, koji po svojoj trofejnoj snazi ni usvjetskim relacijama nisu “ma~ji ka{alj”? Isti~em tozbog onih koji i dalje neutemeljeno isti~u “da smo dale-ko od svjetskog vrha”, “da u kvaliteti trofeja jako zao-stajemo za zemljama razvijenog lovstva”.Bogato ilustrirani i opremljeni Priru~nik za ocjenji-

vanje lova~kih trofeja uredio je glavni iodgovorni ured-nik Lova~kog vjesnika Marijan L e k i } , grafi~ko obli-kovanje potpisuje Boris R e sman , a iza naslovnice sto-ji Tomislav V l a i n i } (Ekotrend Zagreb). Knjigu je tis-kao u nakladi od 2 000 primjeraka ~akove~ki Zrinski nafinom bezdrvnom papiru u formatu 21x14,5 cm. Priru~-nik se moè naru~iti putem katalo{ke prodaje u Hrvat-skom lova~kom savezu (Zagreb, Nazorova 63) po cijeniod 100,00 kn + po{tarina.Najnovije Frkovi}evo djelo vrijedna je stru~na pu-

blikacija i pravo oboga}ivanje hrvatske lovne i {umar-ske javnosti. Knjigu }e svaki na{ lovac koji drì do lova-~ke trofeje dràti na svom stolu, ali i nositi u naprtnja~ikako bi odmah “na listu mjesta” vrednovao ste~enu tro-feju, a preko nje i uspjehe u lovnom gospodarenju.[umarskoj javnosti uglavnom je poznata obilna pu-

blicisti~ka djelatnost Alojzija Frkovi}a, dipl. ing. {um.@elim ovom prigodom samo podsjetiti da je do sadaobjavio {est knjiga te preko 200 stru~nih, znanstvenihi ostalih radova. Uz ~estitke na objavljenom Priru~nikuza ocjenjivanje lova~kih trofeja, èlimo mu uspjeh uizdavanju radova koji promi~u djelatnosti {umarstva ilovstva.

Prof. dr. sc. Dominik Ragu`

OBLJETNICE

PROSLAVA 55. OBLJETNICE MATURE GENERACIJE 1950/51. [UMARSKE [KOLE KARLOVACMaturanti [umarske {kole Karlovac iz generacije

1950/51. (Slika1.) ove su se godine po deveti puta na-kon mature sastali u Karlovcu 25. 5. 2006. Sve su dosa-da{nje susrete odràli u Karlovcu s izuzetkom 2003.

kada su se okupili u Beli{}u kod kolege Drage I v a n i -{ i } a , koji zbog bolesti ne moè vi{e dolaziti na druè-nja u Karlovac.

382

Slika 1. U~enici i profesori na Vunskom polju u Karlovcu 1951. g. Slijeva u gornjem redu:\. Erdeljac (ekonom), V. Beki}. D. Radatovi}. S. Reli}, S. Suboti}, S. [aban, V.Kova~, M. Mavri}, D. Njiri}; drugi red odozgo: N. Tomi}, prof., (s nao~alama), V.Ostar~evi} (ispod Erdeljca), M. Grba, E. Bregar, I. Pri{i}, F. Vu~ini}, K.Markovi}, M. [pigelski, D. Ivani{i}, J. Horvat, V. Maru{i} i Lj. Vranje{; tre}i redodozgo: N. Beki} (u profilu), F. Kukor (bijela ko{ulja), S. Milanovi}, MarijaJavor, D. Majer, dipl. ing. {um., J. Lipov{}ak, dipl. ing. {um., J. Cuvaj, dipl. ing.{um., J. Herman, dipl. ing. {um., M. Stankovi} i S. Jane{; u donjem redu: A.Kompasi (tamno odijelo), M. Trtica, V. Ivkovi}, S. Kolar, M. Kutscherauer, A.Saboli}, A. Juri} i I. Rogi}.

Slika 2. Susret generacije 1950/51. u Karlovcu 2006. Slijeva ugornjem redu: S. Jane{, M. Trtica, S. Kolar, Lj. Petri~evi};sredina: V. Ivkovi}, A. Kompasi, M. [pigelski, V. Kova~,D. Njiri}, Ivanka Striì}. S. Suboti}, I. Pri{i}, Marija Dir,A. Juri}, I. Peri} i A. Saboli}; dolje: M. Kutscherauer,vlasnik hotela Srakov~i} i R. Zatezalo.

Od 51 maturanata koji su prije 55 godina zavr{ili{kolovanje danas je ̀ ivo njih 29, preminulo je 18, a ~e-tvorici se, naàlost, izgubio svaki trag.U generaciji su bile i 4 u~enice od kojih je Ivanka

Ti l j a k umrla mlada, a ostale su sada u mirovini: Ma-rija D i r ro|. Javor, Ivanka S t r i ` i } , ro|. Vrli} i SonjaJ a r i } ro|. Selak. Iz te su generacije {estorica zavr{ili{umarski fakultet, trojica ekonomski, jedan geodetski,dok ih je nekoliko zavr{ilo razne vi{e {kole.Spomenimo da je obrazovanje {umarskih tehni~ara

u Hrvatskoj zapo~elo 1946. u [umarskoj {koli u Glini,dakle prije 60 godina! Tada je dvogodi{nja {kola pre-mje{tena 1947. u Karlovac, {kolovanje je produènona 3 godine, te je prva generacija {umarskih tehni~aramaturirala u Karlovcu 1949. Sljede}e dvije generacije{kolovale su se za potrebe {umarstva i drvne industrije,pa su u~enici nakon mature stekli zvanje drvno indu-strijskog tehni~ara. God. 1952. {kolovanje je produè-no na 4 godine za zvanje {umarski tehni~ar, {to se odr-àlo do danas.Na proslavi 55. obljetnice okupilo se u Karlovcu 18

maturanata (Slika 2.). Nakon sastanka kod stare zgrade[umarske {kole na Rakovcu, u kojoj su se {kolovali,druènje se nastavilo u hotelu “Korana-Srakov~i}”.Prisje}ali su se svojih profesora i srednjo{kolskih danakada su ìvjeli kao slo`na cijelina i me|usobno sepomagali. Jedan od njih, Mladen [ p i g e l s k i izRe~ice kod Karlovca, u svojim je sje}anjima izme|uostalog napiso: “Razmi{ljam o na{im barakama u koji-ma smo stanovali, o èljeznim vojni~kim krevetima nakat sa slamaricama na kojima smo spavali s dvije deke

pod kojima smo se zimi smrzavali, uz pe} smje{tenunasred sobe u kojoj je tinjala pilovina .... Bili smo vrlodisciplinirani |aci. Do{li smo iz raznih krajeva s raznimobi~ajima i tu smo pekli svoj zanat .....”Od profesora – {umara nitko nije vi{e ìv. Posljednji

od njih Ivan [ a v o r , dipl. ing. {um., umro je u Zagrebu2005. g. u 105. godini ìvota kao najstariji {umarskistru~njak u Hrvatskoj uop}e. Od profesora op}ih pred-meta ìv je samo Nikola Tom i } , dipl. oecc. Karlov~aniz poznate sportske obitelji Tomi}, u mladosti pliva~ ivaterpolist. Predavao im je organizaciju rada i planiran-je {umske privrede i ustav FNRJ.

Ove je godine proslava bila neu-obi~ajeno tiha zbog vrlo emotivnogpisma njihovog kolege VjekoslavaMaru{i}a iz Bjelovara, koji zbogbolesti nije mogao do}i u Karlovac,osje}aju}i da se vi{e ne}e druìti sasvojom izuzetnom generacijom pu-nom me|usobnog razumijevanja,kako je napisao. Naàlost kolegaMaru{i}, kojega su za vrijeme {kolo-vanja kada je ujedno bio i odgajatelj,svi izuzetno cijenili, preminuo je 29.5. 2006. g. u Bjelovaru, gdje je nagroblju Borik i pokopan svega neko-liko dana nakon druènja njegovegeneracije u Karlovcu. Njegovo jepismo upu}eno kolegama, sada mo-èmo re}i, bilo opro{tajno.Na kraju druènja svi su se do-

govorili da }e se i sljede}e godinena}i u Karlovcu, kako bi obnovilisvoja sje}anja i izmijenili svojaradna i ìvotna iskustva.

Mladen Skoko, dipl. ing. {um.

383

Dr. sc. Franc M r v a , dipl. ing.{um., vi{i znanstveni suradnik du-gogodi{nji pro~elnik Odjela zaoplemenjivanje i {umsko sjemenar-stvo [umarskog instituta, Jastrebar-sko, zauvijek nas je napustio 7.svibnja 2006. godine. Oprostili smose od na{eg dragog kolege i rukovo-ditelja i suradnika gotovo mjesecdana kasnije, odnosno 2. lipnja2006. godine na groblju Miro{evac.Dr. sc. Franc Mrva bio je poznati ipriznati znanstvenik i vrstan istraì-va~ iz podru~ja {umarske genetike ioplemenjivanja {umskog drve}a,kako u zemlji, tako i u svijetu. Ro|en je u [emniku ob Savi,

Slovenija 18. sije~nja 1929. godineu mnogobrojnoj slovenskoj obitelji.Po narodnosti Slovenac hrvatskogdràvljanstva. O~ev brat Anton sasuprugom Francikom uzeo ga je ksebi u Zagreb u starosti od 6 mjese-ci. U Zagrebu je zavr{io pu~ku {ko-lu 1939., maturirao na mu{koj real-noj gimnaziji u Zagrebu, 1947. Diplomirao je na Poljoprivred-

no-{umarskom fakultetu Sveu~ili{tau Zagrebu 1953. Poslije zavr{etkavojske radio je kratko vrijeme kaopraktikant u taksaciji u Ogulinu.Nakon toga vra}a se u Zagreb i za-po{ljava u rasadniku ukrasnog biljaMirkovec. Hortikulturu je specijali-zirao u Vol~jem potoku u Sloveniji.Od 1957. do 1962. radio je u Zagor-ju ob Savi na organizaciji gospoda-renja privatnim {umama. Nakonkratkog vremena imenovan je ruko-voditeljem Odjela za uzgoj, njegu,za{titu {uma i rasadni~arstvo u Sev-nici, gdje je osnovao i vrtlariju. Tije-kom rada u Sloveniji sudjelovao jena seminaru o individualnoj selekci-ji superiornih stabala {umskog drve-

}a i seminaru iz {umskog planiranjakoje su vodili dr. sc. Miran Brinar iprof. dr. sc. Du{an Mlin{ek. U Sev-nici je 1962. osnovao me|uop}in-sku referadu za hortikulturu i “zele-ne pojaseve”, za op}ine Sevnicu,Videm, Kr{ko i Breìce. U razdob-lju od devet mjeseci izradio je 12hortikulturnih rje{enja. Po~etkom1963. godine zaposlio se u Zavoduza ~etinja~e Jastrebarsko, odnosno ubiv{em Jugoslavenskom institutu za~etinja~e, koji se 31. prosinca 1973.udruìo u [umarski institut, Jastre-barsko, u kojemu radi do umirovlje-nja 1995. godine. Dolaskom u Za-vod za ~etinja~e, dr. sc. Franc Mrvaradi kao asistent iz oplemenjivanja{umskog drve}a u Odsjeku za gene-tiku i oplemenjivanje. Poslijedi-plomski studij upisao je u jesen1963. Magistrirao je 29. svibnja1981. na [umarskom fakultetu uZagrebu, a doktorirao je na Bioteh-ni~kom fakultetu u Ljubljani 22.prosinca 1987. Dr. sc. Franc Mrva u razdoblju

od 1966. do 1970. bio je rukovodi-

telj Odsjeka za oplemenjivanje i{umarsku genetiku u biv{em Jugo-slavenskom institutu za ~etinja~e,Jastrebarsko, a od 1982. do umirov-ljenja 1995. Institutu za ~etinja~e,Jastrebarsko, gdje rukovodi Odje-lom za oplemenjivanje i {umsko sje-menarstvo. Njegov znanstveni istru~ni rad u [umarskom institutuobuhva}ao je: {umarsku genetiku,oplemenjivanje {umskog drve}a teproizvodnju ukrasnog bilja ~etinja-~a. Vaàn je njegov doprinos uspje-hu me|unarodnog znanstvenog sa-vjetovanja IUFRO Sekcije 22, kojeje odràno u Zagrebu i Jastrebar-skom 1965., kao i sudjelovanje upripremi i radu 18. IUFRO kongresau Ljubljani od 7. do 21. rujna 1986.Sudjelovao je na me|unarodnojIUFRO konferenciji u Wiliamsbur-gu, SAD (1986), IUFRO sastanku uFinskoj (1991). Dr. sc. Franc Mrvasudjelovao je na velikom broju do-ma}ih i me|unarodnih skupova: Ita-liji (1965, 1967), Ma|arskoj (1966),Danskoj (1978), Njema~koj (1978,1980), ê{koj (1978, 1988) i [ved-skoj (1979). Rezultate istraìvanjaobjavio je u preko 40 znanstvenih istru~nih radova i vi{e od 10 referata.Kao glavni istrarìva~ na tzv. “ame-ri~kom projektu” pod naslovom Hi-bridizacija vrsta ~etinja~a razli~itihprovenijencija, dobio je priznanjeod Ministarstva poljoprivrede i {u-marstva Vlade SAD. Vrlo je zna~a-jan i obiman rad dr. sc. Franca Mrvena individualnoj selekciji doma}ih istranih vrsta ~etinja~a. Selekcioni-rao je u sjemenskim sastojinama330 plus stabala, od kojih u Hrvat-skoj 210, a u Sloveniji, BiH i CrnojGori 125 plus stabala. Vrlo va`nirezultati istraìvanja postignuti su iz

IN MEMORIAM

Dr. sc. FRANC MRVA, dipl. ing. {um.,vi{i znanstveni suradnik(18. 1. 1929 – 7. 5. 2006)

384

vegetativnog razmnoàvanja i osni-vanja klonskih sjemenskih plantaà~etinja~a kojih je u Hrvatskoj podi-gnuto 23,20 ha. Najve}a je zaslugadr. sc. Franca Mrve {to je njegovimradom o~uvan vrlo kvalitetan geno-fond ~etinja~a u klonskim arhivima urasadniku Instituta. U arhivu Institutafiksirano je 287 klonova od 9 vrsta s1897 biljaka. Dr. sc. Franc Mrva, bavio se, uz

ostalo i hortikulturom radi vegeta-tivnog razmnoàvanja poznatih kul-tivara ukrasnog drve}a i grmlja. Ti-jekom svoga rada izradio je velikbroj izvedbenih projekata i planovau Hrvatskoj i Sloveniji. Kao vrsni

znanstvenik i istraìva~, nastojao jesvoje ste~eno znanje i iskustvo pre-nijeti na mlade {umarske inènjere,tehni~are, penja~e i ostale radnike uOdjelu. Bio je vrlo ponosan na po-kusno polje u rasadniku i pokusnompolju “Goi}” u neposrednoj bliziniInstituta u povr{ini od 20 ha. Odradnika je zahtijevao da stru~no,to~no i na vrijeme obavljaju sve po-slove i zadatke. Odgojio je velikbroj radnika, penja~a, cjepljara, vrt-lara i mladih stru~nih suradnika. Na{ dragi kolega i prijatelj dr. sc.

Franc Mrva bio je po{tovan i ci-jenjen znanstvenik i istraìva~ i uInstitutu i na terenu, te vrlo briàn

suprug i nadasve njeàn otac svojedjece pokojnog sina Aleksa i k}eriKolumbine. Na kraju, u ime svih zaposlenika

[umarskog instituta i svoje osobno,zahvaljujem se dr. sc. Francu Mrviza sve {to je u~inio na dobrobit hr-vatske {umarske znanosti i struke.Po{tovanoj gospo|i [tefici, k}erciKolumbini i rodbini izraàvam na{uduboku su}ut. Neka mu je vje~naslava i hvala.

Dr. sc. Joso Gra~an

[umarski list objavljuje znanstvene ~lanke iz po-dru~ja {umarstva, primarne prerade drva, za{titeprirode, lovstva, ekologije, prikaze stru~nih preda-vanja, savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikazeiz doma}e i strane stru~ne literature, te va`nije spoz-naje iz drugih podru~ja koje su va`ne za razvoj iunapre|enje {umarstva. Objavljuje nadalje i ono {tose odnosi na stru~na zbivanja u nas i u svijetu, po-datke i crtice iz pro{losti {umarstva, prerade i upora-be drva, te radove Hrvatskoga {umarskog dru{tva.^lanci kao i svi drugi oblici radova koji se dostav-ljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno isaèto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stru~ni~lanci u prilogu trebaju imati sadràj (saètak)na engleskom ili njema~kom jeziku (iz posebnihrazloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaklju-~ke razmatranja. Saètak na stranom jeziku trebabiti napisan najmanje na 2 stranice s proredomna papiru formata A4.Molimo autore da se pridràvaju sljede}eg:– Prije uvoda treba napisati kratki saètak o temi~lanka, svrsi i va`nijim rezultatima, najvi{e do 1/2stranice napisane s proredom na papiru formata A4.– U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisationo {to se opisuje (istraùje), a u zaklju~ku ono {toomogu}uju dobiveni rezultati uz op}e prihva}enespoznaje iz odre|enog podru~ja {umarske struke iprakse.– Opseg teksta moè iznositi najvi{e 10 tiskanihstranica [umarskog lista, zajedno s prilozima(tablice, crteì, slike...), {to zna~i do 16 stranica sproredom na papiru A4. Samo u iznimnimslu~ajevima Ure|iva~ki odbor ~asopisa moè prih-vatiti radove ne{to ve}eg opsega, ako sadràj i kva-liteta tu opse`nost opravdavaju.– Naslov ~lanka (djela) treba biti kratak i jasno izra-àvati sadràj rada. Ako je ~lanak ve} tiskan ili seradi o prijevodu, treba u bilje{ci na dnu stranice(fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tis-kan.– Naslove, podnaslove u ~lanku, saètak (s uvo-dom, metodolo{kim napomenama, raspravom,rezultatima istraìvanja i zaklju~cima), opise sli-ka i tablica, treba napisati i na engleskom ili nje-ma~kom jeziku.– Fusnote glavnog naslova ozna~avaju se zvjezdi-com, dok se fusnote u tekstu ozna~avaju redoslje-dom arapskim brojevima, a navode se na dnu strani-ce gdje se spominju. Fusnote u tablicama ozna~ujuse malim slovima i navode se odmah iza tablica.– Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizi-kalnih veli~ina, dok manje poznate fizikalne veli~i-ne treba posebno objasniti u jednad`bama i sl.

– Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budurazumljivi bez ~itanja teksta i obiljeìti ih brojevimakako slijede.– Sve slike (crteè i fotografije) treba priloìti odvo-jeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime au-tora i skra}eni naslov ~lanka. Slike trebaju u pravilubiti u omjeru 2:1.– Crteè i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst ibrojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznakefizikalnih veli~ina kosim. Fotokopije trebaju bitijasne i kontrastne.– Poèljno je navesti u ~emu se sastoji originalnost~lanka i zbog kategorizacije po me|unarodnim kri-terijima.– Obvezno treba abecednim redom navesti literatu-ru na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer na-vodimo:1. K l e p a c , D. 1965: Ure|ivanje {uma, [umarski

fakultet, Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb.2. P r p i } , B., N. Kom l e n o v i } , Z. S e l e t k o v i }

1988: Propadanje {uma u Hrvatskoj, [umarskilist 112, (5–6): 195–215, Zagreb.

– Pored punog imena i prezimena autora trebanavesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,mr., dipl. ing. ...).– Tekst ~lanka treba (osim izuzetno), pripremiti spomo}u nekog od tzv. wordprocesora na osob-nom ra~unalu sukladnom s IBM, te tako ure|enirukopis predati na disketi 3.5”.– Potpuno zavr{ene i kompletne ~lanke (disketu,tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredni{tva.Autori su odgovorni za to~nost prijevoda na stranijezik.– Primljeni rad Uredni{tvo dostavlja recenzentu od-govaraju}eg podru~ja na mi{ljenje u zemlji, a zaznanstvene ~lanke i recenzentima u inozemstvu.– Autori koji èle separate – posebne pretiske svojih~lanaka mogu naru~iti istodobno sa slanjem rukopi-sa. Separati se posebno napla}uju, a tro{ak se nemoè odbiti od autorskog honorara. Najmanje semoè naru~iti 20 separata.– Objavljeni radovi se pla}aju, stoga autor uz ru-kopis treba dostaviti svoj broj ìro-ra~una, JMBG, adresu i op}inu stanovanja.

Uredni{tvo [UMARSKOG LISTAZagreb, Trg Maùrani}a 11Telefon: 48 28 477, 48 28 359Telefax: 48 28 477

E-mail: [email protected] [email protected]

WEB stranica: www.sumari.hr

UPUTE AUTORIMA

Leptiri su sasvim sigurno jedna od prvih skupina kukaca koje je ~ovjek uo~io u prirodi i nau~io ihraspoznavati. Pritom je dobrim dijelom od pomo}i bila njihova osebujna i bogata obojenost, kojakatkada postiè prava mala ~uda prirode, tako da su postali iznimno popularni me|u entomolozimaamaterima ~itavog svijeta. Isto vrijedi za njihove li~inke, gusjenice, no daleko je manje dobrih pozna-vatelja leptira u njihovom larvalnom stadiju. Ljeto je doba kada odrasle leptire na otvorenim travna-tim povr{inama i {umskim progalama susre}emo u najve}em broju. Predstavljamo ovdje neke odnaj~e{}ih, ali i ugroènih vrsta od kojih se na popisu strogo za{ti}enih svojti nalazi i jedna od najpo-znatijih europskih vrsta jedaraca, lastin rep (Papilio machaon L.). Butterflies are almost surely one of the first insect groups that humans have been aware of in the

nature and which they learned to classify and tell apart different species from each other. Being richand explicit in colors this job was somehow eased and they became quite popular within the amateurentomologists of the world. This variability and uniqueness of body colors and form applies to their lar-vae, named caterpillars, but the knowledge of their larval stages is considerably weaker compared withthat of the adult stage. Summer is the period of the year when adults are seen on grassy meadows andforest clearings in highest numbers. We are presenting here some of the most common species. Some,like Swallow Tail (Papilio machaon L.), the best known European species of papilionid butterflies isincluded in the list of the strictly protected species of Croatian fauna.

IZDAVA^: HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO uz financijsku pomo} Ministarstvaznanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih {uma, d.o.o. Publisher: Croatian Forestry Society – Editeur: Société forestière croate –Herausgeber: Kroatischer Forstverein

Grafi~ka priprema: @UPANÎ] H R d.o.o. – ZagrebTisak: EDOK – Zagreb

Sl. 1. Lastin rep, Papilio machaon L.Fig. 1 Swallowtail, Papilio machaon L.

Sl. 3. Ruska medonjica, Euplagia quadripunctariaPodaFig. 3 Jersey Tiger, Euplagia quadripunctaria Poda

Sl. 2. Prugasto jedarce, Ipichlides podalirius L.Fig. 2 Scarce Swallowtail, Ipichlides podalirius L.

Sl. 4. Danje paun~e, Inachis io L.Fig. 4 European Peacock, Inachis io L.

(Tekst i fotografije B. Hra{ovec)

hrvatsko [umarsko dru[tvo · 2008. 12. 17. · [umarska fitocenologija urednici znanstvenih grana:...

Documents