hrvatsko [umarsko dru[tvorije^ glavnoga urednika [umai globalno zatopljenje klime nedavno odr`ani...

1-2GODINA CXXXI

Zagreb

2007

[UMARSKI LISTHRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO

UDC 630*ISSN

0373–1332CODENSULIAB

RIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA[UMA I GLOBALNO ZATOPLJENJE KLIMENedavno odràni skup znanstvenika u Parizu, potvrdio je kako je uzrok globalnoga zatopljenja naZemlji nerazumno pona{anje ~ovjeka. Prekomjernim kori{}enjem fosilnih goriva atmosfera se oboga-}uje uglji~nim dioksidom, pove}avaju}i u~inak “staklenika atmosfere”. Kud smo, dodu{e manje odostalih, one~istili tlo i vode pesticidima, te{kim kovinama (Cd iz na{ih fosfornih gnojiva), urbanim iindustrijskim otpadom, ugrozili smo donedavno normalan ljudski ìvot neugodnim klimatskim eksces-ima (bujice i poplave, orkanski vjetrovi, su{e) te promjenom “kemijske klime” u atmosferi. Kakav je utjecaj na {ume i kako {uma utje~e na dana{nje klimatske promjene? [uma je prva osjetila promjenu stanja u sastavu zraka uzrokovanom tvorni~kim dimnjacima tehni-~ke civilizacije XIX. i XX. stolje}a pojavom masovnoga su{enja {umskoga drve}a, te naporima {umaraza obnovu djelomi~no ili potpuno osu{ene {ume.Klimatske promjene utje~u i na {umsko drve}e, ali ne u tolikoj mjeri da bi ugrozile {ume jer sedrve}e u pravilu, odlikuje {irokom ekolo{kom valencijom i prilagodbom na promjenjene klimatske pri-like. U prilagodbi su vrlo korisne na{e prirodne i mje{ovite {ume. Vrste s uòm ekolo{kom valencijom,primjerice obi~na jela, te{ko se prilagode trajnijem zatopljenju, {to je posvjedo~eno rezultatima pra}e-nja propadanja {uma u posljednjih 20 godina. Velike pote{ko}e mogu izazvati {teto~inje kojima vi{epogoduju promijenjene klimatske prilike.Kako {ume povoljno utje~u na pojavu globalnoga zatopljenja? Ponajprije ublaàvanjem kli-matskih nepogoda. U posljednje vrijeme sve su ~e{}e kratkotrajne velike koli~ine ki{e koje {uma nau~inkovit na~in ublaàva. Ona smanjuje visoke vodne valove ublaàvaju}i poplave. Prema Kantoru(poseban broj [umarskoga lista 2005. g.) planinska {uma (nije prirodna {uma kao u nas, dakle manjeu~inkovita) ublaàva ki{nu oluju do 50 mm, a neprekinute oborine do 100 mm manifestiraju se s ukup-nom koli~inom otjecanja iz {ume, ali sa stajali{ta vodnoga gospodarstva djelotvornost ublaàvanja jejo{ uvijek prihvatljiva. Prag od 150 do 200 mm autor smatra kriti~nom granicom za djelotvornu reduk-ciju poplava {umom. [uma }e u najvi{e slu~ajeva ublaìti nepovoljne posljedice velikih koli~ina ki{ekoja padne u kratkome razdoblju. [uma, nadalje, sprje~ava eroziju tla i bujice, a voda koja se procjedi kroz {umsko tlo ulazi pitka upodzemne tokove i izvori{ta. U su{nim razdobljima koja prate klimatske promjene {uma utje~e naravnomjerno dotjecanje pitke vode u izvori{ta.Jedna od vrlo cijenjenih op}ekorisnih funkcija {uma je vezivanje ugljika tijekom fotosinteze. Svjet-ske {ume uz fitoplankton mora i oceana vezuju fotosintezom goleme koli~ine uglji~noga dioksida,najopasnijega stakleni~koga plina te tako ublaàvaju u~inak staklenika atmosfere i brzinu zatopljenjana Zemlji. [ume u Hrvatskoj vezuju, primjerice, vi{e od 5 milijuna tona ugljika, {to je zna~ajnakoli~ina u bilanci dogovorenoga smanjenja uglji~noga dioksida za na{u dràvu. Da bi {uma bila u~inkovita u vezivanju ugljika, drve}e mora biti u ìvotnoj dobi od mlade {ume dogodina ìvota kada se pojavljuje fiziolo{ko slabljenje drve}a, u smislu smanjenja u~inka fotosinteze,odnosno proizvodnje biomase te pove}anja koli~ine transpiracije i potro{nje kisika. Za svaku vrstu dr-ve}a to je vrijeme razli~ito. Optimalno vezivanje ugljika postiè se prirodnim gospodarenjem {umom,a prekomjernim starenjem i prepu{tanjem {ume potpuno prirodnom razvoju, primjerice u pra{umi,vezivanje se znatno smanjuje, jer su razdoblja starenja i raspadanja pra{ume dugoro~na (ovisno o vrstidrve}a 100 i vi{e godina) i tada je {uma prakti~ki vrlo smanjenih op}ekorisnih funkcija.Smatra se kako bi {umsko-uzgojne postupke u {umskim povr{inama za{ti}ene prirode trebalo pri-lagoditi ponajprije aktivnoj za{titi, koja }e dati prednost o~uvanju genofonda i biolo{ke raznolikosti tevezivanju ugljika, a potpuno za{ti}ene povr{ine od kojih se o~ekuju sekundarne pra{ume, ograni~iti narazumne povr{ine s ciljem multidisciplinarnih znanstvenih istraìvanja. To je podru~je {umarstva u ko-jemu treba intenzivnije istraìvati.

Prof. dr. sc. Branimir Prpi}

Naslovna stranica – Front page:Pretopla zima se nastavlja, pa nam pravi zimski ugo|aj do~arava samo fotografijaThe unusually warm winter continues, so a typical winter atmosphere is only depicted in a photo-graph(Foto – Photo: @eljko Stipe})Naklada 1870 primjeraka

UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332CODEN SULIAB

[ U M A R S K I L I S TZnanstveno-stru~no i stale{ko glasilo Hrvatskoga {umarskog dru{tva

Journal of the Forestry Society of Croatia – Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins – Revue de la Société forestière croateUre|iva~ki savjet:

1. Dalibor Bakran, dipl. ing.2. Davor Beljan, dipl. ing.3. Dr. sc. Miroslav Benko4. Stjepan Blaì~evi}, dipl. ing.5. Mr. sc. Miroslav Brnica6. Davor Butorac, dipl. ing.7. Mr. sc. Zoran \ur|evi}8. Prof. dr. sc. Ivica Grbac9. Dubravko Hodak, dipl. ing.

10. Hranislav Jakovac, dipl. ing.11. Mr. sc. Petar Jurjevi},

predsjednik12. êdomir Kri`mani}, dipl. ing.13. Mr. sc. Josip Malnar14. Dr. sc. Josip Margaleti}15. Ivan Matasin, dipl. ing.16. Akademik Slavko Mati}17. Vlatko Petrovi}, dipl. ing.

18. Dragomir Pfeifer, dipl. ing.19. Prof. dr. sc. Branimir Prpi}20. Emilija Seidl, dipl. ing.21. Krunoslav Szabo, dipl. ing.22. Draèn [trkovi}, dipl. ing.23. Branko Trifunovi}, dipl. ing.24. Oliver Vlaini}, dipl. ing.25. Zdravko Vukeli}, dipl. ing.

^lanovi Ure|iva~kog odbora iz inozemstvaProf. dr. sc. Vladimir Beus, Bosna i HercegovinaProf. dr. sc. Vjekoslav Glava~, Njema~kaProf. dr. sc. Emil Klimo, ê{kaDoc. dr. sc. Bo{tjan Ko{ir, Slovenija

Dr. sc. Konrad Pintari}, prof. em., Bosna i HercegovinaProf. dr. sc. Milan Saniga, Slova~kaDr. sc. Martin Schneider-Jacoby, Njema~kaProf. dr. sc. Iztok Winkler, Slovenija

Glavni i odgovorni urednik – prof. dr. sc. Branimir Prpi}Tehni~ki urednik – Hranislav Jakovac, dipl. ing. {um.Lektor – Dijana Sekuli}-Blaìna

Znanstveni ~lanci podlijeù me|unarodnoj recenziji.Recenzenti su doktori {umarskih znanosti u Hrvatskoj, Slo-va~koj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredni{tva.âsopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.

Na osnovi mi{ljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »[umarski list« smatra se znanstvenim ~asopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (~lanak 57. g.)

1. [umski ekosustaviProf. dr. sc. Joso Vukeli}, urednik podru~ja[umarska fitocenologijaUrednici znanstvenih grana:Izv. prof. dr. sc. Jozo Franji}, {umarska botanika i fiziologija {umskoga drve}aDoc. dr. sc. Marilena Idòjti}, dendrologijaDr. sc. Joso Gra~an, genetika i oplemenjivanje {umskoga drve}aIzv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, {umarska pedologijai ishrana {umskoga drve}aIzv. prof. dr. sc. Marijan Grube{i}, lovstvo2.Uzgajanje {uma i hortikulturaAkademik Slavko Mati}, urednik podru~jaSilvikulturaUrednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc. Zvonko Seletkovi}, ekologija i biologija {uma,bioklimatologijaDr. sc. Stevo Orli}, {umske kultureDr. sc. Vlado Topi}, melioracije kr{a, {ume na kr{uDoc. dr. sc. IgorAni}, uzgajanje prirodnih {uma, urbane {umeDoc. dr. sc. Ivica Tikvi}, mikoriza i alelopatijaDoc. dr. sc. Milan Or{ani}, sjemenarstvo i rasadni~arstvo,Doc. dr. sc. @eljko [panjol, za{ti}eni objekti prirode, hortikulturaProf. em. dr. sc. Branimir Prpi}, ekologija i njega krajolika,op}ekorisne funkcije {uma3. Iskori{tavanje {umaProf. dr. sc. Ante Krpan, urednik podru~jaIskori{tavanje {umaUrednici znanstvenih grana:Doc. dr. sc. Dragutin Pi~man, {umske prometnice

Izv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mehanizacija u {umarstvuProf. em. dr. sc. Marijan Bre`njak, pilanska prerada drvaDoc. dr. sc. Slavko Govor~in, nauka o drvu, tehnologija drva 4. Za{tita {uma Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik podru~jaFitoterapeutska sredstva za{tite {umaUrednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc. Milan Glava{, {umarska fitopatologija,integralna za{tita {umaIzv. prof. dr. sc. Boris Hra{ovec, {umarska entomologijaDoc. dr., sc. Stjepan Margaleti}, za{tita od sisavaca (mammalia) Mr. sc. Petar Jurjevi}, {umski poàri 5. Izmjera i kartiranje {umaIzv. prof. dr. sc. Renata Pernar, urednik podru~jaDaljinska istraìvanja i GIS u {umarstvu Urednici znanstvenih grana:Doc. dr. sc. Mario Boì}, izmjera {uma Dr. sc. Vlado Ku{an, izmjera terena s kartografijomDoc. dr. sc. Anamarija Jazbec, biometrika u {umarstvu6.Ure|ivanje {uma i {umarska politikaIzv. prof. dr. sc. Juro âvlovi}, urednik podru~jaUre|ivanje {uma Urednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc. Rudolf Sabadi, marketing u {umarstvuDoc. dr. sc. Stjepan Posavec, {umarska ekonomikaIzv. prof. dr. sc. Ivan Martini}, organizacija u {umarstvuBranko Me{tri}, dipl. ing. {um. informatika u {umarstvuHranislav Jakovac, dipl. ing. {um., stale{ke vijesti, bibliografija, {umarsko zakonodavstvo, povijest {umarstva

Uredni~ki odbor po znastveno-stru~nim podru~jima

SADR@AJ – CONTENTSIZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 523 (001)Bo ` i } , M., J. ^ a v l o v i } , M. Ve d r i { , M. J a z b e c : Modeliranje debljine kore stabala obi~ne jele

(Abies alba Mill.)Modeling Bark Thickness of Silver Fir Trees (Abies alba Mill.) 3

UDK 630* 165 (001)B a l l i a n , D., F. B o gun i } , M. Konn e r t , H. K r a i g h e r , M. P u ~ k o , G. B o ` i ~ : Geneti~ka

diferenciranost subpopulacija obi~ne smreke (Picea abies (L.) Karst.) na planini IgmanThe Analysis of Genetic Variability of Norway Spruce (Picea abies (L.) Karst.) Subpopulation at the Igman Mountain 13

UDK 630* 156 (001)Ma j n a r i } . D.: Odstrjel i otpad sme|eg medvjeda u Gorskom kotaruHarvest and Mortality of the Brown Bear in Gorski Kotar 25PRETHODNO PRIOP]ENJE – PRELIMINARY COMMUNICATIONUDK 630* 612Be z a k , K., D. Ku r i c , M. Vr e b ~ e v i } : Disipativna (razbacana) struktura sjemenja~a

hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici “Slavir”The Dissipative Structure of High Forests of Pedunculate Oak (Quercus robur L.) in the Management Unit “Slavir” 35

PREGLEDNI ^LANCI – REVIEWSUDK 630* 164Tr i n a j s t i } , I: O problemu me|usobnog razlikovanja hrastova Quercus pubescens Willd.

i Quercus virgiliana (Ten.) Ten.About the Problem of Differentiation Between the Oaks Quercus pubescens Willd. and Quercus virgiliana. (Ten.) Ten. 57

UDK 630* 721 + 722S a b a d i , R.: Promocija {umskih i drvnih proizvoda sajmovanjem

Promotion of Forest and Forest Industry’s Products in Fair Trading 61ZA[TITA PRIRODE: A r a ~ , K.: Gugutka (Streptopelia decaocto Frivaldszky) 75IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA: S a b a d i , R.: Vox clamantis in deserto 76AKTUALNO: F r k o v i } , A.: Vjetru{a – ptica 2007. godine 76H[D – Ogranak Bjelovar: 4. Bjelovarski sajam fotografije “[uma okom {umara”

s me|unarodnim sudjelovanjem 78OBLJETNICE: S k o k o , M.: 150 Obljetnica ro|enja Frana @avera Kester~aneka (1856 – 2006) 79G r o s p i } , F.: Hrvatsko dru{tvo za gajenje lova i ribarstva proslavilo je 125. obljetnicu

organiziranog lovstva u Hrvatskoj 82ME\UNARODNA SURADNJA: G l a v a { , M., M. D a u t b a { i } , T. Tr e { t i } : Nastavna i znanstvena

suradnja zagreba~kog i sarajevskog [umarskog fakulteta 83ZNANSTVENI I STRU^NI SKUPOVI: An i } , I., M. O r { a n i } : Sjednica upravnoga vije}a

asocijacije Pro Silva Europa 85KNJIGE I ^ASOPISI: F r k o v i } , A.: Lovstvo otoka Raba 87STRANE VRSTE DRVE]A: K r a n j ~ e v, R.: Eukaliptusi 89IZ SVIJETA GLJIVA: K r a n j ~ e v, R.: Gljive sluznja~e 91[UMSKI [TETNICI: K r a n j ~ e v, R.: Bakrena hrastova kvo~ka 93IZ HRVATSKOGA[UMARSKOGADRU[TVA: G r o s p i } , F.: Ekskurzija H[D – ogranak Zagreb

na podru~je Karlovca 94J a k o v a c , H., D. D e l a ~ : 39. EFNS, Italija, Aosta – Brusson, (od 29. 1. do 3. 2. 2007) 97IN MEMORIAM:K i { , D.: U spomen na magistra {umarstva Davorina Prgina (1922 – 2006) 101Ra j k o v i } , V. i M. H a r a p i n : Dragutin Böhm (1922–2006) 103

Napomena: Uredni{tvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

MODELIRANJE DEBLJINE KORE STABALA OBI^NE JELE (Abies alba Mill.)MODELING BARK THICKNESS OF SILVER FIR TREES (Abies alba Mill.)

Mario BO@I]*, Juro ÂVLOVI]*, Mislav VEDRI[*, Mario JAZBEC**

SA@ETAK: Temeljni cilj istraìvanja bio je na~initi modele koji obja{nja-vaju debljinu kore obi~ne jele u dinarskim bukovo-jelovim {umama Hrvatske,kao funkciju stani{nih (ekolo{kih) ~imbenika i zna~ajki pojedinih stabala. Odstani{nih ~imbenika pri modeliranju kori{tena je nadmorska visina, nagib teorijentacija terena, a od zna~ajki pojedinih stabala kori{teni su prsni pro-mjer, visina te starost stabla. Uzorkom je obuhva}eno 531 stablo obi~ne jele,kojemu je osim navedenih parametara izmjerena debljina kore na izvrtku do-bivenom Presslerovim svrdlom u prsnoj visini. Istraìvanje je provedeno u di-narskom dijelu areala obi~ne jele u Republici Hrvatskoj (Uprave {uma Po-dru`nice: Delnice, Gospi}, Ogulin i Senj). Pri modeliranju debljine kore obi-~ne jele, u provedenoj parcijalnoj linearnoj korelaciji statisti~ki zna~ajnimvarijablama pokazali su se: prsni promjer, visina stabla, starost stabla, i nad-morska visina. Bonitet sastojine u radu uzet je kao kategorijska varijabla. Ustatisti~koj obradi kori{tene su varijable u izvornom i logaritamskom (ln)obliku. Koeficijenti determinacije dobiveni modeliranjem nalaze se u rasponuod 62,5 % do 70,4 %. Modeli s varijablama u logaritamskom obliku daju oko4 % ve}e koeficijente determinacije u odnosu na modele s izvornim varijabla-ma. Sloèniji modeli sa svim zna~ajnim varijablama ukupno pove}avajuobja{njenu varijabilnost sa svega 3–4 %, pa se preporu~uje uporaba jedno-stavnijeg modela s prsnim promjerom kao jedinom nezavisnom varijablom tekori{tenje logaritamske funkcije. Pokazalo se da bonitet sastojine zna~ajnoutje~e na debljinu kore, te je kora deblja {to je bonitet lo{iji. U radu je istra-èn i utjecaj gospodarenja ovim sastojinama u pro{losti na debljinu kore. Re-zultati ovih istraìvanja ukazuju na manju debljinu kore u sastojinama kojimase intenzivno gospodarilo u odnosu na ekstenzivno gospodarene ili negospo-darene sastojine, iako se iz rezultata ne moè razlu~iti koji dio te razlike jeposljedica intenziteta gospodarenja, a koji ne{to boljeg srednjeg boniteta in-tenzivno gospodarenih sastojina.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : debljina kore, obi~na jela, modeliranje, linearnakorelacija.

IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 523 (001)

[umarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12

3

UVOD – IntroductionPod rastom stabla podrazumijeva se biolo{ki feno-

men pove}anja dimenzija stabla tijekom vremena, apod prirastom pove}anje dimenzija stabla u odre|e-

nom vremenskom intervalu (P r a n j i } i L u k i }1997). Na prirast pojedinih stabala utje~u razni eko-lo{ki ~imbenici (opskrba hranivima, svjetlom i vo-dom), genetske predispozicije stabala, starost, stanjekro{nje, razna o{te}enja te uzgojni postupci (B e c k e r1991), odnosno pod utjecajem su stani{nih (ekolo{kih)i sastojinskih (strukturnih) datosti u kojima rastu (B o -` i } 2003).

* Doc. dr. sc. Mario Boì}, izv. prof. dr. sc. Juro âvlovi}, Mislav Vedri{, dipl. ing. {um., Zavod za izmjeru i ure|ivanje{uma, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu** Mario Jazbec, dipl. ing. {um., Gornji Popovac 6a, 47240 Slunj

M. Boì}, J. âvlovi}, M. Vedri{, M. Jazbec: MODELIRANJE DEBLJINE KORE STABALA OBI^NE JELE ... [umarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12

4

Ako promatramo prirast stabla, moèmo ga razlu~i-ti na prirast drva i prirast kore. Odre|ivanje u~e{}akore dube}ih stabala u ukupnoj masi stabla, obavlja seza potrebe ure|ivanja {uma i kod prethodnih radova uiskori{}ivanju {uma (planiranje sje~ive bruto i netomase drva). Tako su se istraìvanjem debljine ili po-stotnog udjela kore obi~ne jele kod nas bavili K l e p a c(1972) i B o j a n i n (1966a, 1966b). Osim kore jele,

istraìvana je i kora drugih vrsta drve}a (vidi npr. K l e -p a c , 1957, 1958, B o j a n i n 1972, K r p a n 1986,J o h n s o n i Wood 1987, P r k a 2004, L a a s a s e n a -h o i dr. 2005). Debljina kore jedna je od varijabli kojase mjeri u Nacionalnim inventurama {uma nekih eu-ropskih zemalja (Francuska, Gr~ka, Nizozemska, Por-tugal, [panjolska; vidi: R o n d e u x 1997), te u Hrvat-skoj (^ a v l o v i } i B o ` i } 2005).

Kako je temeljna zada}a ure|ivanja {uma optimal-no planiranje i organizacija {umske proizvodnje (pros-torno i vremenski), tako je poznavanje rasta i prirastaindividualnih stabala i sastojina od primarnog zna~enjaza njeno provo|enje. Prirast se u Hrvatskoj naj~e{}e procjenjuje meto-

dom izvrtaka na temelju prethodnog prirasta drva uzor-kovanih stabala, pri ~emu se prirast kore zanemaruje.Metodom izvrtaka trajno o{te}ujemo uzorkovana sta-bla. Zbog toga bi bilo dobro prirast odre|ivati na teme-lju opetovanih, preciznih (na mm to~no) izmjera, istih,obiljeènih stabla (kao {to je to npr. predvi|eno meto-dologijom Nacionalne inventure, vidi ^ a v l o v i } iBo ` i } 2005), na dijelu ukupnih ploha na kojima se iz-mjera sastojina provodi. Tako dobiveni debljinski pri-rast predstavljat }e bruto prirast stabla, a debljina i pri-rast kore ostaju nepoznati. Debljinu kore va`no je znatibilo da nas zanima izra~un bruto prirasta iz neto priras-ta ili obrnuto. Debljinu kore va`no je poznavati i kod

metode izvrtaka, jer se analiza provodi na 2,5 cm drva,pri ~emu uzeti izvrtak treba biti duì za debljinu kore. Temeljni je cilj ovog istraìvanja na~initi modele

koji obja{njavaju debljinu kore obi~ne jele u dinarskimbukovo-jelovim {umama, na vapnena~ko-dolomitnimpodlogama (na kr{u Hrvatske), kao funkciju pojedinihstani{nih (ekolo{kih) ~imbenika i zna~ajki pojedinihstabala. Od stani{nih }e se ~imbenika pri modeliranjukoristiti nadmorska visina, nagib te orijentacija terenakoji su se u nekim istraìvanjima modeliranja prirastastabala pokazali zna~ajnima (vidi npr. An t o n i } 1996,Bo ` i } 2003). Od zna~ajki pojedinih stabala pri mo-deliranju koristit }e se prsni promjer, visina te staroststabla koji su se zna~ajnim pokazali u sli~nim istraì-vanjima (vidi npr. J o h n s o n i Wood 1987).Kako se tim {umama u pro{losti gospodarilo razli~i-

tim intenzitetom, uzorkom }e se obuhvatiti razli~iti in-tenziteti gospodarenja (uklju~uju}i pra{ume), s ciljemprocjene utjecaja gospodarenja na debljinu kore.

MATERIJAL I METODE – Material and methods

CILJ ISTRA@IVANJA – Aim of research

Podru~je istraìvanja je dinarski dio areala obi~nejele u Republici Hrvatskoj, kojim su obuhva}ene ~etiriUprave {uma Podru`nice: Delnice, Gospi}, Ogulin iSenj. Uzorkom je prekriveno cijelo navedeno podru~je(detaljnije vidi u: B o ` i } 2003). Varijable koje su se mjerile, registrirale, odnosno

procjenjivale podijeljene su u dvije skupine. Prva sku-pina varijabli definira poloàj i karakteristike plohe:zemljopisni poloàj (prostorne koordinate), nadmorskavisina, nagib te orijentacija terena. Prostorne su koor-dinate snimljene GPS ure|ajem. Nadmorska je visinaodre|ena na temelju snimljenih x i y koordinata i digi-talnog elevacijskog modela terena (DEM). Nagib tere-na izmjeren je Vertexom, a orijentacija u stupnjevimabusolom (obje u smjeru dominantnog pada terena).Druga skupina varijabli definira karakteristike po-

jedina~nih jelovih stabala: prsni promjer, visina stabla,debljina kore. Prsni je promjer mjeren promjerkama smm preciznosti, a visina stabla Vertexom. Debljina ko-re mjerena je na dugim (do sredi{ta stabla) izvrcima,uzetim na prsnoj visini, za potrebe drugih istraìvanja.Nezavisno od toga kora je mjerena i pomi~nim mjeri-

lom u otvorima koji su nastali uzimanjem izvrtaka. Naova dva na~ina izmjerene debljine kore nisu pokaziva-le statisti~ki zna~ajnu razliku. Dugi su izvrtci za potre-be ovoga rada posluìli za odre|ivanje starosti stabalaiznad prsne visine. Ukupno je uzorkovano 531 jelovo stablo. Uzorko-

vana stabla nalazila su se na raznim nadmorskim visi-nama (510–1380 m), nagibima (0–32,7°) te orijentaci-jama terena. Svakoj je plohi na temelju visina dominantnih sta-

bala (jela) odre|en bonitet. Bonitet je odre|en kao ka-tegorijska varijabla.Podaci o nadmorskoj visini izra~unati su iz DEM-a,

na osnovi o~itanih x i y koordinata. Radi izbjegavanjaproblema s orijentacijom terena kao cirkularnom vari-jablom, ona je prikazana kao kosinus izvorne orijenta-cije terena (Gu i s a n i dr., 1998, 1999). Izmjerene i izra~unate varijable preba~ene su u for-

miranu bazu podataka. Izra~uni varijabli na~injeni su uprogramskom paketu Excel, a statisti~ke obrade i iz-gradnja modela u programskom paketu Statistica 7.1.Pri modeliranju je kori{tena metoda op}eg linearnog


5

REZULTATI S RASPRAVOM – Results and discussion

modeliranja, pri ~emu su varijable u dijelu modela ko-ri{tene u izvornom, a u dijelu u logaritamskom obliku..Kao metoda optimizacije modela, odnosno odabirapodskupa linearnih prediktora koji ulaze u kona~nimodel, kori{tena je “Backward Stepwise” metoda (O t t

1993). Za pojedine logi~ke skupine varijabli stabalaprovedena je parcijalna linearna korelacija u svrhu pre-liminarnog odabira varijabli za vi{estruke regresijskeanalize. U svim je statisti~kim obradama zadana razinazna~ajnosti od p = 0,05.

Provedenom parcijalnom linearnom korelacijom do-biveni su korelacijski koeficijenti prikazani u tablici 1.

Za izgradnju modela ovisnosti dvostruke debljinekore dalje su kori{tene samo statisti~ki zna~ajne varija-

Tablica 1. Koeficijenti parcijalne linearne korelacije (dkore – dvostruka debljina kore, d – prsni promjer, h – visina stabla, starost – starost stabla iznad prsne visine, n.v. – nadmorska visina, nagib – nagib terena, orijentacija – orijentacija terena).Table 1 Partial linear correlation coefficients (dkore – double bark thickness, d – diameter at breast height, h – tree height,starost – tree age above breast height, n.v. – altitude, nagib – terrain slope, orijentacija – terrain orientation).Varijabla d h starost n.v. nagib orijentacijaVariable diameter height age altitude terrain slope terrain orient.dkore 0,79 0,64 0,33 0,29 0,06* -0,08*

* koeficijenti nisu statisti~ki zna~ajni* coefficients are not statistically significant

Tablica 2. Koeficijenti determinacije pojedinih modela (d – prsni promjer, h – visina stabla, starost – starost stabla iznad prsne visine, n.v. – nadmorska visina).Table 2 Determination coefficients of each model (d – diameter at breast height, h – tree height, starost – tree age above breast height,n.v. – altitude).Model – Model Varijable – Variables Prilago|eni R2 – Adjusted R2

1.1 d 62,53 %1.2 ln d 66,58 %2.1 d, h 63,12 %2.2 ln d, ln h 68,22 %3.1 d, h, starost 64,34 %3.2 ln d, ln h, ln starost 69,02 %4.1 d, h*, starost, n.v. 65,82 %4.2 ln d, ln h, ln starost, ln n.v. 70,37 %

* Varijabla je optimizacijom (Backward Stepwise) izba~ena iz modela* Variable excluded from model by optimization (Backward Stepwise)

ble. Modeliranje je zapo~eto s varijablom koja u prove-denoj parcijalnoj linearnoj korelaciji najbolje korelira sdebljinom kore, te su sukcesivno dodavane varijableprema njihovoj zna~ajnosti u provedenoj parcijalnoj li-nearnoj korelaciji (visina stabla, starost i nadmorska vi-sina). U novijim se istra`ivanjima (vidi npr. L a a s a s e -n a h o i dr. 2005) pri modeliranju debljine kore koristevarijable u logaritamskom obliku, stoga }emo i mi uzmodeliranje varijablama u izvornom obliku (kao {to suto radili K l e p a c (1972) i B o j a n i n (1966b)) koristitii varijable u logaritamskom obliku. U tablici 2. prikaza-ni su prilago|eni koeficijenti determinacije za sve iz-gra|ene modele. Kao {to je iz tablice vidljivo, ve} sam prsni promjer

stabla obja{njava gotovo 63 % (ako se koriste izvorne

varijable) odnosno 67 % ukupne varijabilnosti debljinekore (varijable u ln obliku). Uvo|enje dodatnih varija-bli pove}ava stupanj obja{njene varijabilnosti doukupno 65,82 odnosno 70,37 %. Kao {to se vidi iz ta-blice, funkcija u logaritamskom obliku daje nam boljaizjedna~enja u odnosu na izvorne funkcije (ve}i koefi-cijent determinacije). Na slici 1 prikazan je odnos iz-me|u modeliranih dvostrukih debljina kore prema mo-delu 1, gdje se prsni promjer kao nezavisna varijablakoristi u izvornom (1.1) i ln obliku (1.2).Na slici 2 prikazane su promjene debljine kore pre-

ma modelu 4.2, u kombinaciji po dvije nezavisne vari-jable, gdje su vrijednosti ostalih nezavisnih varijabliuprosje~ene.

Iz slike je vidljivo da do pove-}anja debljine kore dolazi: uz istipromjer , {to je stablo starije i nala-zi se na ve}oj nadmorskoj visini;uz istu visinu, {to je stablo starije inalazi se na ve}oj nadmorskoj visi-ni; uz istu starost, {to se stablo na-lazi na ve}oj nadmorskoj visini, ado smanjenja uz isti promjer, {to jestablo vi{e.Na slikama 3 i 4 prikazan je od-

nos izmjerenih i modeliranih vri-jednosti dvostruke debljine koreprema po~etnom i zavr{nom mode-lu u kojima su kori{tene varijable ulogaritamskom obliku, kao i raz-dioba u~estalosti odstupanja.


6

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

12

,5

17,5

22,5

27,5

32,5

37,5

42

,5

47

,5

52

,5

57,5

62,5

67,5

72,5

77,5

82

,5

87

,5

92

,5

Prsni promjer – Diameter at breast hight, cm

Model 1.2 ln dkore = -1,814 + 0,691*ln d

Model 1.1 dkore = 0,717 + 0,034*d

Dvost

ruka

deb

ljin

akore

(dkore

),cm

Double

bark

thic

knes

s(d

kore

),cm

Slika 1. Odnos modeliranih vrijednosti dvostrukih debljine kore (dkore) premamodelima 1.1 i 1.2Figure 1 Double bark thickness (dkore) according to models 1.1 and 1.2

Slika 2. Promjene debljine kore prema modelu 4.2, u kombinaciji po dvije nezavisne varijable, gdje su vrijednosti ostalih nezavisnih varijabli uprosje~ene. Tamnija boja predstavlja deblju koru. U modelu su kori{tene logaritamske vrijednosti izvornih varijabli (d – prsni promjer, h – visina stabla, starost – starost stabla iznad prsne visine, n.v. – nadmorska visina).

Figure 2 Bark thickness change according to model 4.2, two independent variables combined, other variables values are set to average.Darker areas stand for thicker bark. Logarithmic values of authentic variables are used (d – diameter at breast height, h – treeheight, starost – tree age above breast height, n.v. – altitude).

4,03,63,22,82,82,0 2,4 2,8 3,2 3,6 4,0 4,4 4,8

ln h

ln d6,05,65,24,84,44,23,6

7,47,27,06,86,66,46,2

2,4 2,8 3,2 3,6 4,0 4,4 4,8

ln starost

ln d

2,4 2,8 3,2 3,6 4,0 4,4 4,8 3,6 4,0 4,4 4,8 5,2 5,6 6,0

ln nv

ln d

7,47,27,06,86,66,46,2

In nv

ln h

7,47,27,06,86,66,46,2

In nv

ln starost

6,05,65,24,84,03,6 2,2 2,4 2,6 2,8 3,0 3,2 3,4 3,6 3,8 4,0

2,2 2,4 2,6 2,8 3,0 3,2 3,4 3,6 3,8 4,0

In starost

ln h

Kod ovih kao i kod svih ostalihmodela vidljiva je ve}a vrijednostmodeliranih vrijednosti debljinekore kod stabala s tanjom korom,odnosno manja vrijednost debljinekore prema modelu u odnosu na iz-mjerene vrijednosti kod stabala sdebljom korom. Te su razlike ne{tove}e kod jednostavnijih modela.Kako razlike izme|u po~etnog i


7

-1,0 -0,5 0,0 0,5 1,0 1,5 2,0

ln dkore (Izmjerene vrijednosti) – ln dkore (Observed Values)

-0,4

-0,2

0,0

0,2

0,4

0,6

0,8

1,0

1,2

1,4

1,6

1,8Razdioba u~estalosti odstupanja

Histogram of Raw Residuals

3

25

74

165

146

96

20

2

-0,8 -0,6 -0,4 -0,2 0,0 0,2 0,4 0,6 0,80

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

lndkore

(model

iran

evri

jednost

i)–

lndko

re(P

redic

ted

Valu

es)

-1,0 -0,5 0,0 0,5 1,0 1,5 2,0

ln dkore (Izmjerene vrijednosti) – ln dkore (Observed Values)

-0,4

-0,2

0,0

0,2

0,4

0,6

0,8

1,0

1,2

1,4

1,6

1,8

lndkore

(model

iran

evri

jednost

i)–

lndko

re(P

redic

ted

Valu

es)

Razdioba u~estalosti odstupanjaHistogram of Raw Residuals

-0,8 -0,6 -0,4 -0,2 0,0 0,2 0,4 0,6 0,80

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

1

22

75

167 162

84

19

1

Slika 3. Odnos izmjerenih i modeliranihvrijednosti dvostruke debljine ko-re (u logaritamskom obliku), uzrazdiobu u~estalosti odstupanja,prema modelu 1.2.

Figure 3 Relationship between measuredand modeled values of double barkthickness (in logarithmic form),according to model 1.2, with fre-quency distribution of residuals

Slika 4. Odnos izmjerenih i modeliranihvrijednosti dvostruke debljinekore (u logaritamskom obliku),uz razdiobu u~estalosti odstupa-nja, prema modelu 4.2.

Figure 4 Relationship between measuredand modeled values of double barkthickness (in logarithmic form),according to model 4.2, with fre-quency distribution of residuals

Tablica 3. Rezultati modeliranja dvostruke debljine kore jelovih stabala, kori{tenjem prsnog promjera u logaritamskom obli-ku kao nezavisne varijable (ln dkore = a + b * ln d). Modeliranje je provedeno za cijeli uzorak i po bonitetima.Table 3 Results of modeling double bark thickness of fir trees, by using diameter at breast height in logarithmic form as anindependent variable (ln dkore=a + b * ln d). Modeling is performed for the total sample and according to site class.Bonitet – Site class

UkupnoTotal II II/III III III/IV

Broj stabala – Number of trees 531 95 165 117 64Parametar a – Parameter a -1,814 -1,767 -1,735 -1,670 -1,874St. pogre{ka a – Stand. Error of a 0,078 0,167 0,136 0,169 0,231Parametar b – Parameter b 0,691 0,662 0,662 0,662 0,733St. pogre{ka b – Stand. Error of b 0,021 0,044 0,037 0,047 0,064Koeficijent korelacije (R) – Correlation coefficient (R) 0,82 0,84 0,81 0,80 0,82Prilago|eni R2 - Adjusted R2 66,58 % 70,21 % 65,96 % 63,17 % 67,14 %

zavr{nog modela nisu izrazite ni pospomenutim razlikama izme|u iz-mjerenih i modeliranih vrijednosti,niti izme|u u~estalosti razdiobenjihovih odstupanja. Predla`e seuporaba jednostavnijeg logaritam-skog modela, s prsnim promjerom(logaritamske vrijednosti) kao jedi-nom nezavisnom varijablom. Ovoposebno stoga, jer uklju~ivanje

bonitetnim razredima, za boniteteza koje smo imali uzorak s vi{e od60 stabala, pri ~emu smo od neza-visnih varijabli koristili samo prsnipromjer stabla u logaritamskomobliku (model 1.2). Rezultati ovogdijela modeliranja nalaze se u ta-blici 3.Na temelju rezultata modelira-

nja na~injen je grafi~ki prikazodnosa dvostruke debljine kore uovisnosti o prsnom promjeru, zarazli~ite bonitete, koji se nalazi naslici 5.


8

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

12

,5

17,5

22,5

27,5

32,5

37,5

42,5

47,5

52

,5

57

,5

62

,5

67,5

72,5

77,5

82,5

87,5

92,5

Prsni promjer, cm – Diameter at breast hight, cm

Dv

ost

ruk

ad

eblj

ina

ko

re,

cmD

ou

ble

ba

rkth

ickn

ess,

cm

Svi boniteti – Total

II bonitet Site class II–

II/III bonitet Site class II/III–

III bonitet Site class III–

III/IV bonitet Site class III/IV–

Slika 5. Ovisnost dvostruke debljine koreo prsnom promjeru, za razli~itebonitete, prema modelu 1.2.

Figure 5 Double bark thickness dependingon diameter at breast height, fordifferent site classes, accordingto model 1.2.

ostalih varijabli znatno poskupljujeposao pridobivanja podataka, uzneznatne promjene modeliranihvrijednosti.K l e p a c (1972) napominje da

postotak kore osim o fitocenozi ukojoj vrsta dolazi ovisi i o bonitetu,{to je u suprotnosti s istraìvanjimaKrstanova i Wiedemanna (premaBo j a n i n u 1966a). Stoga smo uovom radu proveli modeliranje po


Dvost

ruka

deb

ljin

akore

,cm

Double

bark

thic

knes

s,cm

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

12

,5

17

,5

22

,5

27

,5

32

,5

37

,5

42

,5

47

,5

52

,5

57

,5

62

,5

67

,5

72

,5

77

,5

82

,5

87,5

92

,5

97,5

Na{a istraìvanja – model 1.2

Bukva i jela Abieti-Fagetum (Klepac 1972)–

Jela s rebra~om Blechno-Abietetum (Bojanin 1966b)–

Jela s rebra~om Blechno-Abietetum (Klepac 1972)–

Slika 6. Usporedba debljine kore premamodelu 1.2 s Klep~evim i Bojani-novim rezultatima

Figure 6 Comparison of bark thickness ac-cording to model 1.2 with resultsof Klepac (1972) and Bojanin(1966)

Kao {to se iz slike vidi, pogor{anje boniteta zna~aj-no utje~e na pove}anje debljine kore. Do sli~nih za-klju~aka dolaze K l e p a c (1972) za jelu te Johnson iWood (1987) za kalifornijski bor. Klepac kakvo}ustani{ta promatra kroz zajednicu koja na njemu raste.Tako napominje da je kora jelovih stabala najdeblja ufitocenozi jele s milavom, koja pridolazi na najlo{ijimstani{tima, odnosno najtanja u fitocenozi jele i rebra~ekoja pridolazi na najboljim stani{tima. Na slici je vid-ljivo da debljina kore unutar istog debljinskog stupnjane raste linearno. Tako se razlika izme|u debljine koresusjedna dva bonitetna razreda pove}ava smanjenjemdobrote stani{ta. To pove}anje izme|u II i II/III bonite-ta iznosi u prosjeku 3,5 %, II/III i III boniteta u prosje-ku 6,8 %, a izme|u III i III/IV boniteta 10,1 %.

Koeficijenti determinacije prema modelu 1.1 ne{toje niì (oko 1,5 %) u odnosu na istraìvanja Bojanina(Bo j a n i n 1996b), a vjerojatno je posljedica kom-paktnosti njegovog uzorka, uzetog unutar jedne gospo-darske jedinice. Drugi razlog mogao bi biti taj da se unjegovim istraìvanjima ne radi i fitocenozi bukve ijele kao kod nas, nego o fitocenozi jele s rebra~om.Modeliraju}i debljinu kore obi~ne bukve P r k a (2004)dobiva koeficijent determinacije od 66,59 %. Njegovje rezultat u usporedbi s na{im (modelom 1.1) ne{tobolji, ali tu se radi o drugoj vrsti drve}a i {to je jo{ bit-nije o druk~ijem na~inu gospodarenja (jednodobne{ume). Debljinu kore u jednodobnim smrekovim sasto-jinama istraìvali su L a a s a s e n a h a i dr. (2005) tedobili koeficijent determinacije (66 %) istovjetan

ln dkore = -1,99 + 1,00 ln d - 0,57 ln h + 0,20 lnstarost, s na{im modelom 3.2: ln dkore = -1,94 + 0,86 lnd - 0,28 ln h + 0,08 ln starost, vidljiva je ve}a zna~aj-nost starosti i visine u njihovom (jednodobne sastoji-ne), u odnosu na na{ model (preborne sastojine). Na slici 6. uspore|eni su rezultati na{ih (modela

1.2), s ranije provedenim Klep~evim i Bojaninovim is-traìvanjima.Iz slike je vidljivo da je debljina kore u cijelom ras-

ponu promjera manja u na{im nego u Klep~evim i Bo-janinovim istraìvanjima. Ta se odstupanja kre}u do0,68 cm kod Bojanina, odnosno 0,99 cm kod Klepca, uzajednici jele s rebra~om, odnosno 1,11 cm u zajednicibukve i jele.

Postotni udio kore u ukupnom promjeru po na{emmodelu kre}e se od 4,1 % kod najdebljih (97,5 cm) do8,1 % kod najtanjih (12,5 cm) stabala, {to je 0,2–0,3 %niè u odnosnu na istraìvanja Bojanina (Bo j a n i n1966b), odnosno 2,3 % niè do 1,7 % vi{e u odnosu naistraìvanja Klepca u zajednici bukve i jele (K l e p a c1972). S obzirom da nam bonitet sastojina u njihovim istra-

ìvanjima nije poznat, a kao {to smo vidjeli on zna~ajnoutje~e na debljinu kore, usporedit }emo Klep~evu deb-ljinu kore u parcijalnom uzorku iz gospodarske jedinice(g.j.) “Kupja~ki vrh”, s na{im rezultatima za II, II/III iIII bonitet, jer se jela u spomenutoj g.j. nalazi u dijelusastojina na II, odnosno III bonitetu (slika 7.)


9

Slika 7. Usporedba debljine kore Klep~e-vog uzorka za gospodarsku jedini-cu “Kupja~ki vrh” s rezultatimamodela 1.2 za II, II/III i III bonitet.

Figure 7 Comparison of bark thickness ac-cording to Klepac’s sample for“Kupja~ki vrh” management unitwith results of model 1.2 for siteclasses II, II/III and III. Prsni promjer, cm – Diameter at breast hight, cm

Dvost

ruka

deb

ljin

akore

,cm

Double

bark

thic

knes

s,cm

0

1

2

3

4

5

6

12,5

17,5

22,5

27

,5

32

,5

37

,5

42

,5

47

,5

52

,5

57

,5

62

,5

67

,5

72

,5

77,5

82,5

87,5

92,5

97,5

Kupja~ki Vrh



III bonitet Site class III–

Slika 8. Usporedba debljine kore (model1.2) razli~itih intenziteta gospoda-renja promatranim sastojinama.Pra{ume – predstavljaju sastojinekojima se nije gospodarilo; Thurn-Taxis – sastojine kojima su vlasnicinekada bili njema~ki knezoviThurn-Taxis i kojima se u to vrije-me ekstenzivno gospodarilo; Ghy-czy – sastojine kojima su vlasnicinekada bili ma|arski baruni Ghyc-zy i kojima se u to vrijeme inten-zivno gospodarilo.

Figure 8 Comparison of bark thickness (mo-del 1.2) in various management in-tensity conditions of analyzedstands. Pra{ume – stands with nomanagement interventions; Thurn-Taxis – stands, formerly owned byGerman family Thurn-Taxis, thatwere extensively managed; Ghyczy– stands, formerly owned by Hun-garian barons Ghyczy, that wereintensively managed.

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

12

,5

17

,5

22

,5

27

,5

32

,5

37

,5

42

,5

47

,5

52

,5

57

,5

62

,5

67

,5

72

,5

77

,5

82

,5

87

,5

92

,5

97

,5

Thurn-Taxis

Ghyczy

Pra{ume


Dv

ost

ruk

ad

eblj

ina

ko

re,

cmD

ou

ble

ba

rkth

ickn

ess,

cm

na{emu (s istim modelom – 1.2),dok im je koeficijent determinacijeu kojemu se osim promjera pri mo-deliranju koriste i visina i staroststabla (u logaritamskom obliku –model 3.2) koeficijent determina-cije znatno ve}i od na{ega (77 % uodnosu na 69 %). Uspore|uju}i nji-hov model:


10

Kao i na prethodnoj slici, vidljivo je da su vrijedno-sti kore prema na{em modelu znatno niè. Klepac jedebljinu kore mjerio [vedskim instrumentom, te je biosvjestan ~injenice da se njime mogu dobiti ne{to ve}irezultati uslijed zadiranja instrumenta u novi god. Kao{to smo vidjeli (tablica 1 i 2) starost stabala tako|er imautjecaja na debljinu kore. Debljina kore je ve}a uz istipromjer stabla {to je starost stabla ve}a. Tako je vrlovjerojatno ve}a debljina kore kod Klepca i Bojaninaposljedica ekstenzivnijeg gospodarenja tim sastojinamau pro{losti, gdje su stabla u prosjeku uz isti promjer bilastarija od dana{njih. Kako su dosada{nji intenziteti gospodarenja utjeca-

li na debljinu kore promotrit }emo na slici 8. Iz slike je vidljivo da gotovo jednako debelu koru

imaju negospodarene (Pra{ume) i ekstenzivno gospoda-rene sastojine (Thurn-Taxis), u odnosu na intenzivnogospodarene sastojine (Ghyczy). Ova je ~injenica naj-vjerojatnije djelomi~no posljedica manje starosti stabalaistih promjera u intenzivno gospodarenim sastojinama,

o ~emu je ve} bilo rije~i, ali i ne{to lo{ijeg srednjeg bo-niteta sastojina pra{umskog karaktera i sastojina kojimaje gospodario Thurn-Taxis (izme|u II/III i III), u odnosuna sastojine kojima je gospodario Ghyczy (izme|u II iII/III boniteta). Prilikom terenskih istraìvanja uo~eno je da je kora

u dijelu sastojina (oko Oto~ca i Brinja, na niìm nad-morskim visinama) i kod debljih stabala glatka. Nak-nadnim uvidom u osnove gospodarenja uo~eno je da suto sastojine koje pripadaju ekolo{ko gospodarskomtipu (EGT) I-C-50, za koji u uputama za izradu karteEGT-ova gorskog podru~ja Hrvatske (C e s t a r i dr.1986) stoji da je karakteristi~na zajednica jele s maho-vinom. S obzirom da sastojine ostalog dijela uzorkanajve}im dijelom pripadaju zajednici bukve i jele,EGT-u I-C-10, provjerili smo postoji li osim razlike uteksturi i razlika u debljini kore stabala jele koja rastu uEGT-u I-C-50, prema ostalom uzorku. Rezultati teusporedbe prikazani su na slici 9.

Slika 9. Usporedba debljine kore (model1.2) EGT-a I-C-50 u odnosu nacijeli uzorak, te poduzorke na II iII/III bonitetu. Srednji bonitet ci-jelog uzorka je II/III, a sastojinaEGT-a I-C-50 izme|u II i II/III.

Figure 9 Comparison of bark thickness(model 1.2) of Forest type (EGT)I-C-50 in relation to whole sam-ple and subsamples on site clas-ses II and II/III. Average siteclass of whole sample is II/III,whereas stands of Forest type(EGT) I-C-50 are between II andII/III site class.

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

12

,5

17

,5

22

,5

27

,5

32

,5

37

,5

42

,5

47

,5

52

,5

57

,5

62,5

67,5

72,5

77,5

82,5

87,5

92,5

97,5

EGT I-C-50 Forest type I-C-50–

Cijeli uzorak Whole sample–



Dv

ost

ruk

ad

eblj

ina

ko

re,

cmD

ou

ble

ba

rkth

ickn

ess,

cm


Iz slike je vidljivo da stabla iz sastojina koje pripa-daju EGT-u I-C-50 imaju znatno tanju koru u odnosuna ukupni uzorak, i to u cijelom rasponu prsnih pro-mjera. To obja{njavamo specifi~nim prilikama u koji-ma ona rastu – tlo prekriveno mahovinom koja dugozadràva vlagu, kao i niske dimenzije sje~ive zrelosti,u odnosu na dominantni EGT I-C-10. Na temelju modela dobivenih na{im istraìvanjima,

moè se procijeniti prirast kore. Prema modelu 1.2 za

cijeli uzorak, u pove}anju prsnog promjera za 5 cm,kora sudjeluje (prirast kore u odnosu na ukupni prirastod 5 cm) s 0,14 cm odnosno 2,8 % kod stabala de-bljinskog stupnja 92,5 cm, te se njen udio pove}ava do0,28 cm ili 5,6 % u debljinskom stupnju 12,5 cm. U od-nosu na prirast drva te se vrijednosti kre}u u rasponu2,8 do 5,9 %.

ZAKLJU^CI – ConclusionsPri modeliranju debljine kore obi~ne jele, u prove-

denoj parcijalnoj linearnoj korelaciji kao zna~ajne va-rijable pokazale su se (prema redoslijedu zna~ajnosti):

prsni promjer, visina stabla, starost stabla, i nadmorskavisina. Nagib i orijentacija terena nisu se pokazale sta-tisti~ki zna~ajnima.

Ukupno dobiveni koeficijenti determinacije nalazese u rasponu od 62,5–70,4 %. Modeli s varijablama ulogaritamskom obliku daju ve}e koeficijente determi-nacije u odnosu na modele s izvornim varijablama. Tapove}anja iznose oko 4 %. S obzirom da znatno sloèniji modeli sa svim zna-

~ajnim varijablama ukupno pove}avaju obja{njenu vari-jabilnost sa svega 3–4 % preporu~a se uporaba jednostav-nijeg modela s prsnim promjerom kao jedinom nezavis-nom varijablom, te kori{tenje logaritamske funkcije.Bonitet sastojine zna~ajno utje~e na debljinu kore,

pri ~emu taj rast unutar debljinskog stupnja ima oblikeksponencijalne krivulje te je kora deblja {to je bonitetlo{iji.Rezultati ovih istraìvanja dali su niè rezultate od

ranije provedenih Klep~evih i Bojaninovih istraìvanja.

Udio kore u ukupnom promjeru iznosi 4,1 % kodnajdebljih (97,5 cm) do 8,1 % kod najtanjih (12,5 cm)stabala.Rezultati ovih istraìvanja ukazuju na manju deblji-

nu kore u sastojinama kojima se intenzivno gospodari-lo u odnosu na ekstenzivno gospodarene ili negospoda-rene sastojine. Iz rezultata ovih istraìvanja nemoèmo razlu~iti koji dio te razlike je posljedica inten-ziteta gospodarenja, a koji ne{to boljeg srednjeg boni-teta intenzivno gospodarenih sastojina.Kora jelovih stabala EGT-a I-C-50 ({uma jele s ma-

hovinom) znatno je tanja od kore stabala ostalog dijelauzorka (ve}inom EGT I-C-10, {uma bukve i jele).Udio kore u ukupnom debljinskom prirastu stabla iz-

nosi od 2,8 % kod debelih do 5,6 % kod tankih stabala.


11

LITERATURA – ReferencesAn t o n i } , O., 1996: Modeli utjecaja topoklime na ve-

getaciju kr{a. Disertacija, Sveu~ili{te u Zagrebu,Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, 156 str.

B e c k e r , M., 1991: Impact of climate, soil and sylvi-culture on forest growth and yield. U: Land-mann, G. (ur.), French research into forest decli-ne. Ecole nationale du Génie rural, des Eaux etdes Forêts, pp. 23–38, Nancy.

Bo j a n i n , S., 1966a: Debljina kore na raznim visina-ma od tla kod jelovih stabala. Drvna industrija17 (4–5), str. 76–85, Zagreb

Bo j a n i n , S., 1966b: Debljina kore kod jelove oblovi-ne raznih debljina i njen odnos prema debljinistabala od kojih oblovina potje~e. Drvna indus-trija 17 (11–12), str. 187–195, Zagreb

Bo j a n i n , S., 1972: Debljina i postotak kore oblovinepoljskog jasena (Fraxinus angustifolia Wahl).[umarski list 96 (7–8), str. 267–277, Zagreb

Boì}, M., 2003: Utjecaj stani{nih i sastojinskih eleme-nata na prirast obi~ne jele (Abies alba Mill.) ujelovim sastojinama na kr{u u Hrvatskoj. Diser-tacija, Sveu~ili{te u Zagrebu, [umarski fakultet,190 str., Zagreb

âv l o v i } , J., M. Bo ` i } , 2005: Priru~nik za nacio-nalnu inventuru {uma Republike Hrvatske, Za-greb.

Gu i s a n , A., J.-P. T h e u r i l l a t , F., K i e n a s t , 1998:Predicting the potential distribution of plant spe-cies in an alpine environment. J. Veg. Sci. 9, pp.65–74.

Gu i s a n , A., S. B. We i s s , A.D. We i s s , 1999: GLMversus CCA spatial modeling of plant speciesdistribution. Plant Ecol. 143, pp.107–122.

J o h n s o n , T. S., G. B. Wood , 1987: Simple linearmodel reliably predicts bark thickness of radiatapine in the Australian capital territory. ForestEcology and Management, Volume 22, Issues3–4, pp. 173–183.

K l e p a c , D., 1957: Istraìvanja o debljini kore u {um-ama hrasta lu`njaka i kitnjaka. [umarski list br.3–4/1957, str. 90–106, Zagreb.

K l e p a c , D., 1958: Funkcionalni odnos izme|u de-bljine kore i prsnog promjera za na{e va`nijelistopadno drve}e. [umarski list br. 7–9/1958,str. 251–267, Zagreb.

K l e p a c , D., 1972: Istraìvanja o debljini i volumenujelove kore u razli~itim fitocenozama. Glasnikza {umske pokuse 16, Sveu~ili{te u Zagrebu, [u-marski fakultet, str. 105–122, Zagreb.

K r p a n , A. P. B., 1986: Kora bukve sa stanovi{ta eks-ploatacije {uma. Zbornik savjetovanja “Kolok-vij o bukvi”, Velika, Poèga, 22. – 24. XI. 1984.,str. 77–88, Zagreb.

L a a s a s e n a h o , J., T. Me l k a s , S. A l d é n , 2005:Modelling bark thickness of Picea abieswith ta-per curves. Forest Ecology and Management206, pp. 35–47.

O t t , R. L., 1993: Introduction to Statistical Metodsand Data Analysis. Duxbury Press, Belmont,1152 str.

P r a n j i } , A., N. L u k i } , 1997: Izmjera {uma, 405 str.Zagreb.

P r k a , M., 2004: Debljina kore obi~ne bukve (Fagussylvatica L.) u sje~inama Bjelovarske Bilogore.[umarski list br. 7–8/2004., str. 391–403, Za-greb.

M. Bo`i}, J. ^avlovi}, M. Vedri{, M. Jazbec: MODELIRANJE DEBLJINE KORE STABALA OBI^NE JELE ...

12


Rond e u x , J., 1997: Überblick über nationale Wal-dinventuren in Europa. In: Testlauf zur Landes-waldinventur – Konzeption, Verfahrenstest, Er-gebnisse. Heft 5 Schriftenreihe der Landesfor-

stverwaltung Nordrhein-Westfalen. Landesfor-stverwaltung Nordrhein-Westfalen, pp. 8–15.Düsseldorf.

SUMMARY: Basic aim of research was to make correlation models thatexplain bark thickness of silver fir in dinaric beech – fir forests as a functionof ecological and stand factors. Modeling was made by using spatial varia-bles (altitude, terrain slope and orientation) and individual tree characteris-tics (diameter at breast height, tree height and age). Sample was taken by me-asuring given parameters of 531 fir trees in dinaric region of Republic of Cro-atia (Forest Administrations: Delnice, Gospi}, Ogulin i Senj). Bark thicknesswas measured on increment cores taken at breast height by using Pressler’sincrement bore. Calculating was made by MS Excel application, and mode-ling bark thickness by Statistica 7.1 software. Diameter at breast height(DBH), tree height, tree age and altitude were variables with highest correla-tion coefficients to bark thickness that proved to be statistically significant,and were therefore used in model building. Models were made using partiallinear correlation method, with variables calculated both in original and lo-garithmic form, considering p = 0,05 as a limit of statistical significance. De-termination coefficients of 8 models ranged from 62,5 % to 70,4 %, with loga-rithmic form variables showing on average 4 % higher values. Diameter atbreast height proved to be basic variable for models, with determination coef-ficient of 63 %, while additional variables increased it at most to 70 %. There-fore it is suggested to use simple model for predicting bark thickness, withDBH in logarithmic form as the only independent variable. Impact of sitequality on bark thickness was also studied, emphasizing that trees in lowerquality stands have thicker bark. Models obtained by this research give lowervalues of bark thickness compared to former studies of Bojanin (1966a,1966b) and Klepac (1972). Calculating percentage in tree dimensions, accor-ding to our model 1.2, bark make 4,1 % (diameter class 97,5 cm) to 8,1 % (di-ameter class 12,5 cm) of tree diameter, which is about 2,3 % lower to 1,7 %higher compared to their research. According to this study silviculture andmanagement proved to influence bark thickness: trees in intensively managedstands have thinner bark. However this may be the result of difference in sitequality of intensively managed and non-managed stands. Bark increment canalso be predicted based on obtained models. According to model 1.2, barkcontributes from 2,8 % (diameter class 92,5 cm). to 5,6 % (diameter class12,5 cm) in tree diameter increment.

K e y wo rd s : bark thickness, silver fir, modeling, linear correlation

GENETI^KA DIFERENCIRANOST SUBPOPULACIJA OBI^NE SMREKE (Picea abies (L.) KARST.) NA PLANINI IGMANTHE ANALYSIS OF GENETIC VARIABILITY OF NORWAY SPRUCE

(Picea abies (L.) KARST.) SUBPOPULATION AT THE IGMAN MOUNTAIND. BALLIAN1, F. BOGUNI]1, M. KONNERT2, H. KRAIGHER3, M. PU^KO3, G. BO@I^3

SA@ETAK: Uporabom 12 izoenzimskih sustava, te analizom 20 gen lo-kusa, uspore|ivana je geneti~ka struktura dviju subpopulacija s planineIgman. Prema ekolo{kim pokazateljima, a misli se na klimu i njeno djelova-nje, postoje razlike izme|u subpopulacija, jer jedna pripada mrazi{tu a drugatipi~noj planinskoj klimi. Rezultati analize izoenzimskih biljega upu}uju napostojanje razlika izme|u analiziranih subpopulacija.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : Picea abies (L.) Karst., subpopulacije, izoenzimi


13

UVOD – IntroductionSmreka (Picea abies (L.) Karst.) predstavlja jednu

od najzna~ajnijih vrsta {umskog drve}a s gospodar-skog i ekolo{kog stajali{ta u Bosni i Hercegovini, a i u~itavom nizu europskih zemalja (S k r ø p p a , 2003).

Mnoga istraìvanja obi~ne smreke na molekularnojrazini, analizom polimorfizma odre|enih izoenzimskihlokusa, ukazala su na veliku geneti~ku varijabilnost ovevrste u Europi, kao i na pojavu velike diferencijacije iz-me|u populacija (Müe l l e r - S t a r c k i sur., 1992). Ne-ka od istraìvanja potvrdila su (L a n g e r c r a n t z a iRyman a 1990) da je obi~na smreka u stalnom procesugeneti~ke diferencijacije i adaptacije, u odre|enim eko-lo{kim uvjetima. Drugi autori koji su se tako|er baviliistraìvanjem obi~ne smreke (Gon c h a r e n k o i sur.,1990; Gon c h a r e n k o i P o t e n k o , 1992; Ku r t o v -s k i i i B e rgmann , 1995) uporabom izoenzimskihbiljega analizirali su njenu geneti~ku strukturu i dife-renciranost, na lokalnoj razini, a i {ire.

U planinskom podru~ju sredi{njih Dinarskih Alpa,na vapnena~kim i dolomitnim planinama Bosne i Her-cegovine, smreku nalazimo u specifi~nim geomorfo-

lo{kim i klimatskim uvjetima, kao {to su vrta~e, maleplaninske doline i uop}e ve}e i manje depresije, od-nosno mjesta s pojavom ekstremno niskih temperatu-ra. U takvim uvjetima nalazimo {ume smreke mrazi{-nog tipa, Piceetum montanum s.lat. (Fuk. i Stef. 1958.emend. Horv. et al., 1974). Ovaj tip {ume svojstven jeza podru~ja s pojavom inverzije temperatura, kao iintrazonalne specifi~ne vegetacije unutar pojasa zajed-nice {uma obi~ne jele i bukve (Abieti-Fagetum). Takojednu od najljep{ih sastojina smreke, mrazi{nog tipa,nalazimo na planini Igman u podru~ju Velikog i Malogpolja (Slika 1).

Prema S t e f a n o v i } u (1977) ovakva smrekovastani{ta odlikuju se pli}im zemlji{tima tipa crnice ilisme|ih tala, a na planini Igman razvila su se na moren-skim nanosima. Uslijed ve}e sklopljenosti sastojina ihladnog fitoklimata, imamo pojave usporene humifi-kacije, {to dovodi do nastajanja sirovog humusa. Topogoduje smreci kao i brojnim acidofilnim vrstamakoje ulaze u sastav ove {umske zajednice.

Kako se planina Igman nalazi oko 20 km ju`no odSarajeva, u njoj je prisutan stalni antropogeni utjecaj.Tako suvremenim uvjetima razvoja, posebice u gospo-darstvima zemalja u tranziciji kao {to je na{e, ovakve{umske zajednice zbog stalnih negativnih utjecaja nanjih postaju vrlo labilne, te zahtijevaju poseban pristupu za{titi i obnovi. Tako je na planini Igman, ova {umskazajednica ve} punih 25 godina izloèna neprestanom

1 D. Ballian, F. Boguni} Faculty of Forestry, University of Sarajevo2 M. KonnertBayerisches Amt für forstliche Saat und Pflanzenzucht, Teisendorf, Germany3 H. Kraigher, M. Pu~ko, G. Boì~Gozdarski In{titut Ljubljana, Slovenia


D. Ballian, F. Boguni}, M. Konnert, H. Kraigher, M. Pu~ko, G. Boì~: GENETI^KA DIFERENCIRANOST ... [umarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 13-24

14

Slika 1. Smrekova {uma mrazi{nog tipa Piceetum montanumFigure 1 Norway spruce forest frosty type Piceetum montanum

Slika 2–4. Smreka mrazi{nog tipa u fitocenozi Piceetum montanumFigure 2–4 Norway spruce of frosty type in fitocenosis Piceetum montanum

Slika 5–7. [uma obi~nog bora i smreke (jele) (Piceo-Pinetum Illyricum)Figure 5–7 Norway spruce forest with randomly distributed white pine trees (silver fir) (Piceo-pinetum Illyricum)

negativnom utjecaju ~ovjeka. Negativni utjecaj ogledase kroz otvaranje putova, izgradnju {portskih terena zaolimpijske igre, ratnim razaranjima, a zadnje vrijemeneplanskom sje~om i ure|enjem izleti{ta. Da bi se ovavrlo interesantna sastojina spasila od daljnjeg propada-nja, potrebno je obnoviti njenu strukturu, uz uvaàva-nje svih relevantnih ~imbenika koji je izdvajaju odokolnih sastojina smreke.

Prema dostupnoj literaturi, u svim dosada{njim is-traìvanjima koja su provedena na smreci, postoje saz-

nanja koja nam govore da je to vrsta koja vrlo dobrosvojom geneti~kom strukturom populacije reagira napromjene ekolo{kih ~imbenika, ponajprije u razlikamaizme|u tala (Bo ` i ~ 2002, B o ` i ~ i U r b a n ~ i ~ 2001 i2003), kao i na brojna zaga|enja atmosfere i tla (B e rg -mann i S c h o l z 1987, 1989; Ho s i u s i B e rgmann1993; B e rgmann i Ho s i u s 1996; L o ng a u e r isur., 2001).

Cilj ovog istraìvanja je da uz primjenu suvremenihmolekularno geneti~kih metoda i njihove analize, po-kaèmo da je {umska zajednica smreke mrazi{nog tipavrlo specifi~na geneti~ka tvorevina, i da se razlikuje od{uma bukve i jele ilirskog podru~ja (Abieti-Fagetumillryricum, Fuk. i Stef. 1958.) i {uma obi~nog bora ismreke (jele) (Piceo-Pinetum Illyricum, Stef. 1960)koje su raspore|ene neposredno oko ove {umske za-jednice. Dobiveni rezultati trebaju pokazati da su bilokakve gospodarske intervencije ili aktivnosti na kon-zervaciji u mrazi{nom tipu {ume u cilju njene obnoveili o~uvanja in situ vrlo zahtjevne i sloène, zbog spe-cifi~ne geneti~ke strukture tog tipa {ume, kao i uvjetasredine koji su izravno utjecali na njeno formiranje.Stoga je prilikom obnova ovih tipova {uma (mrazi{nitip) potrebno uporabljivati lokalni, autohtoni repro-dukcijski materijal, koji se geneti~ki ne}e razlikovatiod autohtone populacije, a moè pokazati zna~ajnerazlike spram susjednih populacija iste vrste.

Istraìvane su dvije prirodne subpopulacije smrekes planine Igman, s tim da je jedna od subpopulacijasmreke mrazi{noga tipa, a druga normalnog. Uzorcimrazi{nog tipa smreke uzeti iz {umske zajednice (Pi-ceetum montanum, s.lat. (Fuk. i Stef. 1958. emend.Horv. et al., 1974) na 1198–1200 m nadmorske visine,u radu su predstavljeni kao subpopulacija Igman – B.Druga grupa uzoraka za analizu pripada smreci koja jerasla u {umskoj zajednici smreke i obi~nog bora (Pi-ceo-Pinetum Illyricum, Stef. 1960), s nadmorske visinekoja je vi{a za oko 150 m, te udaljena oko 2000 metarasjeveroisto~no od prve, te je predstavljena kao subpo-pulacija Igman – A.

Uzorci su sabrani tijekom sije~nja 2005 godine. Uzi-mane su gran~ice s dormantnim pupovima. Prilikom sa-biranja uzoraka za izoenzimska istraìvanja vodilo sera~una da udaljenost izme|u stabala bude najmanje 50do 100 m kako bi se isklju~ila mogu}nost srodstva, kao ida stabla budu starija od 80 godina. Po populaciju zaovaj na~in istraìvanja selekcionirano je 50 stabala.

Za analizu geneti~ke strukture uporabljeni su izoen-zimski geneti~ki biljezi Aco-A, F-Est-B, Gdh-A, Got-A,Got-B, Got-C, Idh-A, Idh-B, Lap-B, Mdh-A, Mdh-B,Mdh-C, Mnr-A, Mnr-C, Pgi-B, Pgm-A, Skdh-A, 6-Pgdh-A, 6-Pgdh-B, 6-Pgdh-C, a interpretacija zimo-grama je prema protokolu koji je dat od Konn e r t(2004).

Rezultati izoenzimske analize vrednovani su prekoalelnih i genotipskih frekvencija koje su obra~unate izrazlika izme|u gen lokusa. Geneti~ka struktura prika-zana je za sve gen lokuse u istraìvanim subpopulacija-ma smreke koji su pokazali polimorfizam.

Geneti~ka varijabilnost odre|ena je preko parame-tara koji se odnose za subpopulacije, kao i izme|u sub-populacija. Tako smo rabili alelni diverzitet ili gene-ti~ku vi{ezna~nost, preko prosje~nog broja alela u lo-kusu (A/L). Za odre|enje geneti~ke varijabilnosti unu-tar subpopulacija rabili smo mjere alelnog diverziteta(Vk, Vm, prema G r e g o r i u s u 1978, 1987), geneti~-

kog diverziteta (Vgam), stvarne heterozigotnosti (Hst) io~ekivane heterozigotnosti (Hte), geneti~ke diferenci-ranosti izme|u individua unutar subpopulacija (δT).Za ra~unanje tih parametara uporabili smo statisti~kiprogram GSED (G i l l e t , 1998)

Provjera Hardy-Weinbergove ravnoteè (HWE)ura|ena je za svaku subpopulaciju odvojeno. Provjera-va se kako se u sastojini smreke pojavljuju frekvencijegenotipova kod pojedinih gen lokusa i kako se slaù safrekvencijama genotipova, prema o~ekivanoj Hardy-Weinbergovoj ravnoteì, a uporabili smo “precizniHardy-Weinbergov test vjerojatnosti”, prema statisti~-kom programu POPGENE 3.2 (Yeh i sur. 1999). Nul-ta hipoteza, koju smo testirali je da je veza izme|u ga-meta slu~ajna, te da vrijedi na~elo panmiksije. ProvjeraHWE ura|ena je za svaki gen lokus u svakoj subpopu-laciji. U slu~aju nepotpunosti date nulte hipoteze, prih-va}ali smo alternativnu hipotezu koja je definirana kaomanjak ili vi{ak broja heterozigota (F>0 ili F<0), za {tosmo rabili F-test za manjak i vi{ak heterozigota po sta-tisti~kom programu F-STAT.

Koeficijent inbridinga (Fis) prema Wrightovoj stati-sti~koj proceduri (Wr i g h t 1978) ukazuje u kojem seodnosu razlikuju dobivena i o~ekivana heterozigotnost usubpopulacijama, a koji nastaje kod panmiksi~nih oplod-nji. Koeficijent inbridinga (fiksacijski indeks) procijenilismo pomo}u statisti~kog programa POPGENE 3.2.

Geneti~ku varijabilnost izme|u subpopulacija smre-ke procijenili smo uporabom statisti~ke homogenostialelnih i genotipskih frekvencija u polimorfnim lokusi-ma i mjerama geneti~ke diferenciranosti. Homogenostalelnih i genotipskih distribucija po lokusu izme|u sub-populacija testirali smo Fischerovim preciznim testom(Raymond i R ou s s e t 1995) uporabom statisti~kogprograma GENEPOP 3.2 (Yeh i sur. 1999). Stupanj ge-neti~ke diferenciranosti izme|u subpopulacija prikazalismo s mjerom alelnog geneti~kog odstojanja (d0) premaG r e g o r i u s u (1974) uz pomo} statisti~kog programaGSED (G i l l e t 1998).


15

MATERIJAL I METODE – Materials and methods

REZULTATI ISTRA@IVANJA – ResultsAlelnu raznolikost predstavljaju frekvencije alela ko-

je su date u tablici 1a. Analizirano je 20 genskih lokusa,od kojih su 3 (Gdh-A, Idh-B, Mdh-A,) pokazala mono-morfizam u obje subpopulacije, gdje su dobivene kon-stantne veli~ine za od 100 % za alele Gdh-A2, Idh-B3,Mdh-A2. Kod drugih 17 polimorfnih lokusa imamo u~es-talost alela od 1 % do 99 %. Minimalni polimorfizam uobje subpopulacije uo~en je kod lokusa Got-A, Got-B,Idh-A, Mdh-B, Mdh-C, Pgm-A, gdje su frekvencije naj-frekventnih alela uvijek jednake ili ve}e od 93 %. Kodsubpopulacije “Igman – A” imamo pojavu minimalnog

polimorfizma i kod lokusa Fest-B, Mnr-C, 6-Pgdh-A,dok u subpopulaciji “Igman – B” nemamo taj slu~aj. Zadrugih 9 lokusa karakteristi~an je jak polimorfizam, suvijek istim prevladavaju}im alelom u obje subpopulaci-je. Ina~e ove dvije subpopulacije karakterizira i pojavarijetkih alela u svakoj od njih, {to daje posebnu zna~aj-nost svakoj od njih i to u lokusima Fest-B, Got-C,Idh-A,Lap-B, Mdh-C, Mnr-A, Mnr-C, 6-Pgdh-A, 6-Pgdh-B.

Frekvencije alela i frekvencije genotipa koje su pri-kazane u tablici 1a i tablici 1b, ukazuju na postojanjealelne i genotipske raznolikosti izme|u subpopulacija.

Alelna diferencijacija bila je najo~itija na lokusihAco-A, Lap-B, Got-C, Mnr-C, 6-Pgdh-A. Genotipski sesubpopulacije najja~e diferenciraju na lokusima Fest-B,Got-C, Lap-B, Mdh-C, Mnr-A, Mnr-C, Pgi-B, 6-Pgdh-A,6-Pgdh-B, 6-Pgdh-C. Kad se uzorci subpopulacijeIgman – A usporede s uzorcima iz subpopulacije Igman– B, dobije se od 8–14 % ve}a u~estalost homozigotno-sti za: Got-C44, Fest-B22, Mnr-A22, Mnr-C22, 6-Pgdh-A22,6-Pgdh-C22, i od 10–14 % vi{u u~estalost heterozigotaza: Lap-B46, Pgi-B23, 6-Pgdh-B25. Kod uspore|enja sub-populacije Igman – B s subpopulacijom Igman – Aimamo 10 % ve}u u~estalost homozigota: Pgi-B33, 6-Pgdh-B22 i od 8–14 % ve}u u~estalost heterozigota:Fest12, Mnr-A24, Mnr-C23, 6-Pgdh-A23, 6-Pgdh-C25.

U subpopulaciji Igman – B primije}en je ve}i brojheterozigota kod svih lokusa, i za 7 % je ve}i nego kodsubpopulaciji Igman – A.

Najve}a mogu}a stopa hetrozigotnosti (Hte) je usubpopulaciji Igman – A sa 84,1 %, dok je kod subpo-pulacije Igman – B 81,9 %. Kao {to je vidljivo razlikesu male i prakti~no bezna~ajne. Izra~unata veli~ina(Hte) za supopulacije ukazuje na pomanjkanje stvarnehetrozigotnosti, {to je vidljivo iz tablice 2b, jer je kodmnogih lokusa ta veli~ina od 100 %. Zbog nedostatkapodataka o prethodnim razvojnim stadijima ovih sub-populacija ne mo`emo sa sigurno{}u tvrditi da je ovajfenomen pod utjecajem reprodukcijskog sustava iliraznih utjecaja selekcije.


16

Tablica 1a: Relativne alelne frekvencije za 20 gen lokusa smreke iz subpopulacije “Igman – A” i “Igman – B”Table 1a: Relative allele frequencies for 20 gene loci in sampled Norway spruce subpopulations “Igman – A” and “Igman – B”Gen lokus Aleli “Igman – A” “Igman – B” Gen lokus Aleli “Igman – A” “Igman – B”Aco-A 1 0,300 0,270 Mdh-B 1 - 0,010

2 0,670 0,730 2 0,980 0,9703 0,030 - 3 0,020 0,020

F-Est-B 1 0,020 0,070 Mdh-C 2 0,070 0,0402 0,940 0,900 4 0,930 0,9603 0,010 -4 0,030 0,030 Mnr-A 2 0,400 0,400

3 0,600 0,570Gdh-A 2 1,000 1,000 5 - 0,030Got-A 1 0,020 0,010 Mnr-C 2 0,960 0,900

2 0,980 0,990 3 0,040 0,100Got-B 1 - 0,010 Pgi-B 2 0,380 0,330

2 0,990 0,990 3 0,620 0,6703 0,010 -

Pgm-A 2 0,970 0,970Got-C 2 0,290 0,340 3 0,030 0,030

4 0,690 0,6205 0,010 0,040 Skdh-A 1 0,030 -6 0,010 - 2 0,070 0,100

3 0,880 0,880Idh-A 2 0,030 0,060 7 0,020 0,020

3 0,950 0,9404 0,010 - 6-Pgdh-A 1 - 0,0405 0,010 - 2 0,970 0,900

3 0,020 0,060Idh-B 3 1,000 1,000 4 0,010 -Lap-B 1 - 0,010 6-Pgdh-B 1 0,010 -

2 - 0,010 2 0,670 0,7103 0,180 0,210 3 - -4 0,760 0,760 5 0,320 0,2805 - 0,010 6 - 0,0106 0,060 -

6-Pgdh-C 2 0,650 0,600Mdh-A 2 1,000 1,000 5 0,350 0,400

Unutarpopulacijsku varijabilnost predstavljaju ve-li~ine geneti~kih parametara koje predstavljaju subpo-pulacije i njihove vrijednosti su prikazane u tablici 2.Prosje~an broj alela po lokusu, za 17 polimorfnih loku-sa pokazao je da postoje minimalne razlike izme|usubpopulacija.

Tako smo dobili ve}u veli~inu kod subpopulacije Ig-man – A, a koja iznosi 2,71, dok kod subpopulacijeIgman – B imamo 2,59. Obrnut slu~aj imamo kad je u pi-tanju u~inkovit broj alela subpopulacijama, jer ve}u ve-li~inu imamo kod subpopulacije Igman – B (Tablica 2).


17

Tablica 1b: Relativne genotipske frekvencije za 20 gen lokusa smreke iz subpopulacija “Igman – A” i “Igman – B”Table 1b: Relative genotype frequencies for 20 gene loci in sampled Norway spruce subpopulations on the “Igman – A” and “Igman – B”Locus Genotype “Igman-A “Igman-B” Locus Genotype “Igman – A” “Igman – B”Aco-A 11 0,080 0,060 Mdh-A 22 1,000 1,000

12 0,420 0,42013 0,020 - Mdh-B 12 - 0,02022 0,460 0,520 22 0,960 0,94033 0,020 - 23 0,040 0,040

F-Est-B 12 0,020 0,140 Mdh-C 24 0,140 0,08014 0,020 - 44 0,860 0,92022 0,900 0,80023 0,020 - Mnr–A 22 0,120 0,04024 0,040 0,060 24 0,560 0,700

25 - 0,020Gdh-A 22 1,000 1,000 44 0,320 0,200

45 - 0,040Got-A 12 0,040 0,020

22 0,960 0,980 Mnr-C 22 0,940 0,82023 0,040 0,160

Got-B 12 - 0,020 33 0,020 0,02022 0,980 0,98023 0,020 - Pgi-B 22 0,120 0,120

23 0,520 0,420Got-C 22 0,120 0,160 33 0,360 0,460

24 0,320 0,32025 - 0,040 Pgm-A 22 0,940 0,94026 0,020 - 23 0,060 0,06044 0,520 0,44045 0,020 0,040 Skdh-A 13 0,060 -

23 0,140 0,200Idh-A 22 - 0,060 33 0,760 0,760

23 0,060 - 37 0,040 0,04033 0,900 0,94034 0,020 - 6-Pgdh-A 12 - 0,08035 0,020 - 22 0,940 0,800

23 0,040 0,120Idh-B 33 1,000 1,000 24 0,020 -Lap-B 14 - 0,020 6-Pgdh-B 15 0,020 -

24 - 0,020 22 0,400 0,50033 0,040 0,040 25 0,540 0,40034 0,280 0,340 26 - 0,02044 0,560 0,560 55 0,040 0,08045 - 0,02046 0,120 - 6-Pgdh-C 22 0,420 0,300

25 0,460 0,60055 0,120 0,100


18

Razlike izme|u subpopulacija ja~e se izra`avaju sparametrom Vgam, odnosno hipotetskom gametskomveli~inom lokusne raznolikosti, koja je rezultat pojedi-nih u~inkovitih alelnih raznolikosti. Ovaj parametarina~e se jako podudara s diferenciranjem izme|u uzora-ka glede gensko (alelne) raznolikosti i s time pokazuje

na potencijalnu sposobnost za proizvodnju geneti~kirazli~nih gameta. To bi zna~ilo da smreka sa mrazi{taima ve}u potencijalnu sposobnost proizvodnje geneti-~ki razli~nih gameta, za razliku od smreke koja potje~eiz normalnog tipa {ume.

Tablica 2a: Prosje~an broj alela u lokusu, postotak polimorfnih lokusa, stvarna heterozigotnost (Hst) i teoretska heterozigotnost (Hte), raznolikost (Vgam)Table 2a: An average number of allele in the locus, the percentage of polymorphous loci, observing heterozygosis (Ho) and theoretic heterozygosis (He), diversity (Vgam)Prosje~an broj Efektivni broj Difrencijacijaalela u lokusu alela u unutar Stvarna Teoretska Geneti~kaSubpopulacija Average number subpopulaciji subpopulacija heterozigotnost* heterozigotnost* raznolikostSubpopulation of allele The percentage Differentiation Observing Theoretic Diversityin the locus of polymorphous in heterozygosis* heterozygosis*

loci subpopulationA/L v δT Hst% Hte% Vgam

Igman – A 2,71 1,307 0,237 24,4 84,1 162,125Igman – B 2,59 1,332 0,252 26,2 81,9 215,830

* heterozigotnosti su izra~unate samo za polimorfne lokuse – heterozygosis only for the polymorfic loci

Tablica 2b: Stvarna heterozigotnost (Hst) i o~ekivana heterozigotnost (Hte) promatrana prema gen lokusima u subpopulacijamaTable 2b: Observing heterozygosity (Ho) and theoretic heterozygosity (He) at the loci in subpopulationsStvarna heterozigotnost O~ekivana heterozigotnost

Gen lokus Observing heterozygosity Theoretic heterozygosityHst (u %) Hte (u %)

Igman – A Igman – B Igman – A Igman – BIdh-A 10,0 0,0 100 0,0Mdh-B 4,0 6,0 100 100Mdh-C 14,0 8,0 100 100Lap-B 40,0 40,0 83,3 83,3Got-A 4,0 2,0 100 100Got-B 2,0 2,0 100 100Got-C 36,0 40,0 58,1 52,6Pgm-A 6,0 6,0 100 100Pgi-B 52,0 42,0 68,4 63,6Skdh-A 24,0 24,0 100 1006-Pgdh-B 56,0 42,0 84,8 72,46-Pgdh-C 46,0 60,0 65,7 75,0Fest-B 10,0 20,0 83,3 100Mnr-A 56,0 76,0 70,0 88,4Mnr-C 4,0 16,0 50,0 80,0Aco-A 44,0 42,0 66,7 77,8

6-Pgdh-A 6,0 20,0 100 100Ukupno – Total 24,4 26,2 84,1 81,9

Prosje~na heterozigotnost za subpopulaciju Igman –A iznosila je 24,4 %, a najve}i doprinos toj veli~ini dajevisoka heterozigotnost lokusa 6Pgdh-C i Mnr-A s ve-li~inom od 56 %, dok lokus Got-B ima najmanji udio sa2 % (Tablica 2b). Prosje~na heterozigotnost kod subpo-pulacije Igman – B je 26,2 s najve}im udjelom u njoj

lokusa Mnr-A sa 76 %, dok je kod lokusa Got-A i Got-Bnajmanja veli~ina i iznosi 2 % (Tablica 2b).

Unutarnja alelna raznolikost pokazuje visok stupanjsli~nosti s veli~inom od 0,237 kod Igman – A i 0,252kod Igman – B subpopulacije.


19

Tablica 3. Precizni Hardy-Weinbergov test vjerojatnostiTable 3 Likelihood ratio exact test for HWEGen lokusi Igman – A Igman – BIdh-A ns ***Idh-B - -Mdh-A - -Gdh-A - -Mdh-B ns nsMdh-C ns nsLap-B ns nsGot-A ns nsGot-B ns nsGot-C ns nsPgm-A ns nsPgi-B ns nsSkdh-A ns ns6Pgdh-B ns ns6Pgdh-C ns nsFest-B ns nsMnr-A ns **Mnr-C * nsAco-A * ns6Pgdh-A ns ns

Subpop. Analizirane subpopulacije smreke * p < 0,05** p < 0,01*** p < 0,001ns. p ³ 0,05 (niska razina razlika)- Nije provedeno testiranje (jedan od genskih lokusaje monomorfan te testiranje nije mogu}e)

Najve}i udio u raznolikosti kod subpopulacije Ig-man – A daje lokus Got-C sa 70,71 %, dok kod Igman– B subpopulacije gen lokus Mnr-A sa veli~inom od79,21 % i Got-C sa 79,19 %.Koeficijent inbreedinga (Fis): Za provjeru kako se u subpopulacijama pona{aju

frekvencije genotipova kod promatranih lokusa i frek-vencije alela, prikazali smo prema HWE, te uporabiliLikelihood ratio test za HWE u programu POPGENE32. Nulta hipoteza koju testiramo je da je veza izme|ugameta slu~ajna. Provjerom HWS-a izdvajamo lokuseprema zna~ajnosti u svakoj od subpopulacija upora-bom simbola.

Na temelju dobivenih rezultata, primjetno je zna-~ajno odstupanje frekvencija genotipova prema HWEkod lokusa: Mnr-C i Aco-A (za Igman – A), te Idh-A iMnr-A (za Igman – B) (Tablica 3).

Na temelju dobivenih rezultata do{li smo i do ocje-ne koeficijenta inbridinga prema Wrightu, te se subpo-pulacije razlikuju prema u~estalosti pojavljivanja hete-rozigotnosti u njima, a {to je izravna posljedica pan-miksije (HWE) (Tablica 4).

Tablica 4. Fiksacijski indeks (Fis)Table 4 Fixation indeks (Fis)Gen lokusi Igman – A Igman – BIdh-A -0,0373 1,0000Idh-B - -Mdh-A - -Gdh-A - -Mdh-B -0,0204 -0,0239Mdh-C -0,0753 -0,0417Lap-B -0,0352 -0,0582Got-A -0,0204 -0,0101Got-B -0,0101 -0,0101Got-C 0,1811 0,1974Pgm-A -0,0309 -0,0309Pgi-B -0,1036 0,0502Skdh-A -0,0939 -0,11526pgdh-B -0,2483 -0,00626pgdh-C -0,0110 -0,2500Fest-B 0,1304 -0,0858Mnr-A -0,1667 -0,4780Mnr-C 0,4792 0,1111Aco-A 0,0439 -0,06546Pgdh-A -0,0239 -0,0823

Srednja veli~ina -0,0025 0,0059

Tablica 5. Test za manjak heterozigotaTable 5 F-Stat – Test for heterozygote insufficiencyGen lokusi Igman – A Igman – BIdh-A ns ***Idh-B - -Mdh-A - -Gdh-A - -Mdh-B ns nsMdh-C ns nsLap-B ns nsGot-A ns nsGot-B ns nsGot-C ns nsPgm-A ns nsPgi-B ns nsSkdh-A ns ns6Pgdh-B ns ns6Pgdh-C ns nsFest-B ns nsMnr-A ns nsMnr-C ns nsAco-A ns ns6Pgdh-A ns ns

Ukupno – Total ns ns

Fiksacijski indeks u subpopulaciji Igman – A za 17polimorfnih lokusa ukupno je -0,0025 te pokazuje da


20

je populacija stabilna, dok je kod subpopulacije Igman– B pozitivna veli~ina 0,0059 i ukazuje na mogu}u ma-nju nestabilnost (Tablica 4). Unato~ dobivenim razli-kama izme|u subpopulacija, a s obzirom da su obje ve-li~ine bliske nuli, to nam moè ukazivati da su obje vr-lo bliske uravnoteènom stanju prema Hardy-Wein-bergovom zakonu ravnoteè.Tablica 6. Test za vi{ak heterozigotaTable 6 F-Stat – Test for heterozygote surplus

Gen lokusi Igman – A Igman – BIdh-A ns nsIdh-B - -Mdh-A - -Gdh-A - -Mdh-B ns nsMdh-C ns nsLap-B ns nsGot-A ns nsGot-B ns nsGot-C ns nsPgm-A ns nsPgi-B ns nsSkdh-A ns ns6Pgdh-B ns ns6Pgdh-C ns nsFest-B ns nsMnr-A ns ***Mnr-C ns nsAco-A ns ns6Pgdh-A ns ns

Ukupno – Total ns ns

Na temelju testiranja kod subpopulacije Igman – B,za gen lokus Mnr-A dobili smo zna~ajna odstupanja,odnosno do pojave vi{ka heterozigota (***) (Tablica6). Obja{njenje za takvo pove}anje heterozigotnostigen lokusa Mnr-A mogli bismo potraìti u specifi~nimselekcijskim pritiscima koji vladaju na mrazi{tu, a kojifavoriziraju heterozigote za ovaj gen lokus. Ostali genlokusi ne pokazuju signifikantne razlike. Tako|er do-lazi do pojave zna~ajnog nedostatka heterozigota kodgen lokusa Idh –A (***) (Tablica 5), {to bi se moglopovezati sa selekcijskim pritiscima ili pak s jako bli-skom srodni~kom vezom.Geneti~ka varijabilnost izme|u subpopulacijaZna~ajnost razlika izme|u alelnih i genotipskih

frekvencija testirana je Fischerovim testom homoge-nosti u statisti~kom programu GENEPOP (Version 3.4).Rezultati su prikazani u tablici 7.

Rezultati Fisherovog testa pokazali su zna~ajnerazlike u alelnim i genotipskim frekvencijama izme|uistraìvanih subpopulacija Igman – A i Igman – B, i tood 17 polimorfnih lokusa samo na dva lokusa (Lap-B i6Pgdh-A, s razinom od 5 %), {to upu}uje na lokalnozna~ajnu diferencijaciju tih dvaju subpopulacija. Kodte dvije subpopulacije zna~ajne razlike bile su is-klju~no na lokusu Lap-B i 6-Pgdh-A, i to u pojaviodre|enih alela koji su svojstveni za jednu ili drugusubpopulaciju, kao i u frekvencijama genotipova. Takokod subpopulacije Igman – A imamo pojavu alela A4, akod subpopulacije Igman – B alela A1, za gen lokus 6-Pgdh-A (Tablica 1b). Isto se pona{aju i genotipovi(Tablica 1b).

Tablica 7. Fisherov precizni test homogenosti alelnih i genotipskih (GT) frekvencija izme|u subpopulacija Igman – A (A) i Igman – B (B)Table 7 Fisher’s exact test of the homogeneousness of allele and genotype (GT) frequency between subpopulations Igman – A (A) and Igman – B (B)

SubpopulacijeSubpopulationA-B (aleli) ns ns ns ns ns ns * ns ns ns ns ns ns ns * ns nsA-B (GT) ns ns ns ns ns ns * ns ns ns ns ns ns ns * ns ns

Subpop. Analizirane subpopulacije smreke * p < 0,05** p < 0,01*** p < 0,001ns. p ³ 0,05 (niska razina razlika)- Nije provedeno testiranje (jedan od genskih lokusa je monomorfan te testiranje nije mogu}e)

Aco-A

Fest -B

Got-A

Got-B

Got-C

Idh-A

Lap-B

Mdh-B

Mdh-C

Mnr-A

Mnr-C

Pgi-B

Pgm-A

Skdh-A

6-Pgdh-A

6-Pgdh-B

6-Pgdh-C

Diferencijaciju izme|u subpopulacija na svakompojedina~nom gen lokusu odre|ujemo preko alelnihgeneti~kih odstojanja, koje se u subpopulaciji me|u-

sobno ne dijele i koje prezentiramo s popre~nim gene-ti~kim odstojanjima za gen pool 17 polimorfnih genlokusa. Srednje alelno geneti~ko odstojanje d0 (%)


21

izme|u subpopulacija Igman – A i Igman – B za genepool 17 polimorfnih lokusa iznosi 4,1 %.

Ako analiziramo alelnu geneti~ku bliskost i gene-ti~ko odstojanje (d0), moèmo primijetiti da je bliskostvrlo visoka te da su razlike relativno male. Tako smodobili da je alelna bliskost s veli~inom od 0,959, a uda-

ljenost 0,041 prema G r e g o r i u s u (1974), {to je una{em slu~aju jako velika veli~ina s obzirom na to dasu subpopulacije udaljene oko 2 km. Obi~no su nekenormalne udaljenosti, gdje se dobije takvo odstojanjeza autohtone populacije smreke oko 100 km, ali samou njenom prirodnom prostiranju.

RASPRAVA I ZAKLJU^CI – Discussion and conclusionsUspore|ivali smo geneti~ku strukturu dvije subpo-

pulacije s jedne, u ekolo{kom pogledu interesantne pla-nine, za koju je svojstvena pojava mrazi{ta. To ovomistraìvanju daje posebnu specifi~nost, jer ukazuje namogu}nost da se izvr{i razdioba jedne ve}e populacijana manje subpopulacije, prema lokalnim klimatskimuvjetima koji vladaju na jednom uèm podru~ju, kao ida se ukaè na mogu}u primjenu tih rezultata u praksi.

Subpopulacije s Igmana pokazale su nisku razinu va-rijabilnosti, odnosno alelnog diverziteta, dok su prisutnezna~ajne razlike u frekvencijama alela. Neki od na|enihalela su rijetki i pokazuju svojstvenost samo za odgova-raju}u subpopulaciju, kao i heterozigotnost pojedinihalela. Geneti~ka varijabilnost unutar subpopulacija po-na{a se sli~no heterozigonosti, gdje pojedini gen lokusipridonose znatno vi{e varijabilnosti od drugih, kao i iz-me|u subpopulacija. Kod subpopulaciju Igman – A vi-soka heterozigotnost lokusa 6Pgdh-C i Mnr-A upu}ujena to da selekcijski procesi djeluju pozitivno na te loku-se, dok je kod Got-B suprotan u~inak, {to je vidljivo izmale heterozigotnosti ovog lokusa. Za subpopulacijuIgman – B moè se potvrditi da imamo mogu}e selekcij-ske pritiske koji favoriziraju visoku heterozigotnostlokusa Mnr-A, dok je kod lokusa Got-A i Got-B taj tipselekcije izostao. Tako dobivene heterozigotnosti upu-}uju nas na razli~ite selekcijske pritiske koji djeluju u tedvije subpopulacije te na njihove razlike.

Analizom geneti~kih odstojanja (d0) moèmo pri-mijetiti da su jako mala, ~ak znatno manja nego {to jedobio Bo ` i ~ (2002) za razlike izme|u smreke sa tre-seti{ta i tipi~nog stani{ta na Pokljuki u Sloveniji. Raz-log za manje razlike moè biti u slabijem selekcijskompritisku koji nastaje klimatskim djelovanjem od onogakoji nastaje djelovanjem razli~itih tipova tala. Ina~e u

mnogim radovima potvr|uje se vertikalna izdiferenci-ranost smreke (Mü l l e r - S t a r c k 1989; K r a jme r o -v á i L o ng a u e r 2000; P a c a l a j i sur. 2002).

U Norve{koj su provedena istraìvanja sa smrekomprema njenom vertikalnom (visinskom) rasprostiranju(B a r n e r i Wi l l a n , 1995), te je na temelju rezultataiz tih pokusa izdijeljena na visinske oblasti, odnosnonapravljena je vertikalna rajonizacija. Ova razdioba te-melji se u biti na zemljopisno klimatskim ~imbenici-ma, a oni pak grade elemente koji ograni~avaju distri-buciju {umskih zajednica. Stoga oni tu razdiobu rabekod distribucije reprodukcijskog materijala, sjemena isadnica, te koriste materijal samo unutar regije u ko-jemu su sakupljeni. Ina~e, za obi~nu smreku odre|enesu i visinske regije, uz one u horizontalnom smislu,unutar kojih se moè prenositi reprodukcijski materi-jal, a da ne do|e do ve}ih problema koji nastaju tije-kom procesa prilagodbe. Tako se u visinskom pogledumaterijal moè prenositi do nekoliko stotina metaraprema gore ili dole (250 m) od mjesta sabiranja.

Dobiveni rezultati iz ovog istraìvanja tako|er uka-zuju na to da se vertikalnoj rajonizaciji sjemenskihobjekata treba posvetiti du`na pozornost i kod nas. Pre-no{enje materijala treba biti suptilnije nego je to slu~ajkod Norve{ke, jer su granice izme|u diferenciranih po-pulacija jako uske, a u ovom istraìvanju su ve} na oko100 m visinske razlike. Ukoliko èlimo napraviti inter-venciju na mrazi{tu, potrebno je koristiti samo autohto-ni materijal mrazi{ne smreke, koji je sakupljan na tomstani{tu i koji }e biti uporabljen samo na mrazi{tima.Stoga reprodukcijski materijal smreke koja raste izvanmrazi{ta, treba uporabiti samo na stani{tima izvan mra-zi{ta koja su propisana prema molekularno geneti~kojrajonizaciji.

ZAHVALA – AcknowledgementOvo istraìvanje realizirano je uz financijsku pot-

poru Federalnog ministrastva za poljoprivredu, vodo-privredu i {umarstvo, odnosno Federalne uprave za{ume, Bosne i Hercegovine, u okviru projekta” Istraì-vanje geneti~ke strukture, geneti~kog diverziteta i ge-neti~ke diferenciranosti prirodnih populacija smreke(Picea abies Karst.) u dijelu prirodnog rasprostiranja uBosni i Hercegovini”, pa kolegama iz Ministarstva

dugujem veliku zahvalnost, posebice direktoru OmeruPa{ali}u, dipl. ing. {um.


22

Ba r n e r , H., R. L. Wi l l a n , 1995: Seed CollectionUnits: 1. Seed Zones. Danida Forest Seed Cen-ter, Humlabaek: DK, Technical Note. 16:36 p.

B e rgmann , F., F. S c h o l z , 1987: The impact of airpollution on the genetic structure of Norwayspruce. Silvae Genetica, 36 (2): 80–83.

B e rgmann , F., F. S c h o l z , 1989: Selection effectsof air pollution in Norway spruce (Picea abies)populations. In: Scholz, F., Gregorius, H.R.,Rudin, D. (ed.): Genetic Effects of Air Pollu-tants in Forest Tree Populations, Springer Ver-lag, 143–160, Berlin.

B e rgmann , F., B. Ho s i u s , 1996: Efects of heavy-metal polluted soils on the genetic structure ofNorway spruce seedling populations. Water, Airand Soil Pollution, 89: 363–373.

Bo ` i ~ , G., 2002: Subpopulation differentiation underdifferent forest site conditions within autochtho-nous Norway spruce (Picea abies (L.) Karst.) po-pulation. Razprave IV. Razreda SAZU, XLIII-3:95–109, Ljubljana.

Bo ` i ~ , G., M. U r b a n ~ i ~ , 2001: Influences of thesoils on the morphological characteristics of anautochthonous Norway spruce on the Pokljukaplateau. Glas. [um. Pokuse, 38: 137-147, Za-greb.

Bo ` i ~ , G., M. U r b a n ~ i ~ , 2003: The morphologicaland genetical characterisation of native Norwayspruce (Picea abies (L.) Karst.) population inthe area of Pokljuka mire. Acta Biologica Slove-nica. 46 (1): 17–25, Ljubljana.

C r ow, J. F., M. K imu r a , 1970: Introduction to Po-pulation Genetics Theory, Harper and Row, NewYork.

G i l l e t , E. M., 1998: GSED – Genetic Structures fromElectrophoresis Dana. Version 1.1. Institut fuerForstgenetik und Forstpflanzenzuechtung, Uni-versitaet Gottingen, str. 48.

Gon c h a r e n k o , G. G., V. P o t e n k o , J .N. S l o -b o d y a n , A I. S i d o r , 1990: Genetic and taxo-nomic relations between Picea abies (L.): mon-tana Schur and P. obovata Ledeb. Doklady Aka-demii Nauk BSSR, 34: 361–364.

Gon c h a r e n k o , G. G., V. P o t e n k o , 1992: Geneticvariability and differentiation in Norway spruce(Picea abies (L.) Karst.) and Siberian spruce(Picea obovata Ledeb.) populations. Soviet Ge-netics, 27: 1235–1246.

G r e g o r i u s , H. R., 1974: Genetischer Abstand zwi-schen Populationen. I. Zur Konzeption der gene-tischen Abstandsmessung. Silvae Genetica, 23:22–27.

G r e g o r i u s , H. R., 1978. The concept of genetic di-versity and differentiation. Theor. Appl. Genet.74, 397–401.

G r e g o r i u s , H. R. 1987: The relationship betweenthe concepts of genetic diversity and differentia-tion. Theor. Appl. Genet. 74: 397–401.

Ho s i u s , B., F. B e rgmann , 1993: Adaptation ofNorway spruce to heavy metal contaminatedsoil. In: Rone, V. (ed.): Norway spruce Prove-nances and Breeding. Latvian Forest ResearchInstitute ‘Silva’, 200–207, Riga.

Konn e r t , M. 2004: Handbücher für Isoenzymanaly-se. www.genre.de/fgrdeu/blag/iso-handbuecher.

K r a jme r o v á , D., R. L o n g a u e r , 2000: Genetickádiverzita smreka oby~ajného na Slovensku. Fo-restry Journal, 46 (3):273–286.

K r u t o v s k i i , V. K., F. B e rgmann , 1995: Introgres-sive hybridization and phylogenetic relationshipsbetween Norway, Picea abies (L.) Karst., and Si-berian, Picea obovata Ledeb., spruce species stu-died by isozyme loci. Heredity, 74: 464–480.

L a n g e r c r a n t z , U., N. Ryman , 1990: Genetic struc-ture of Norway spruce (Picea abies): concordan-ce of morfological and allozymic variation. Evo-lution, 44: 38–53.

Long a u e r , R., D. Gömö r y, L. P a u l e , D. F. K a r -n o s k y, B. Mañkov s k á , G. Mü l l e r -S t a r c k , K. Percy, R. Szaro, 2001: Selection ef-fects of air pollution on gene pools of Norwaysprunce, European silver fir and European beech,Enviromental Pollution, 115: 405–411.

Mü l l e r - S t a r c k , G., 1989: Genetic implications ofenvironmental stress in adult forest stands of Fa-gus sylvatica L. In Scholz, F. Gregorius, H.R.,Rudin, D. (Ed.), Genetic Effects of Air Pollu-tants in Forest Tree Populations. Springer Ver-lag, 127–142, Berlin.

Mü l l e r - S t a r c k , G., P. H. Baradat, F. Bergmann,1992: Genetic variation within European treespecies. In: Adams, W.T., Strauss, S.H., Copes,D.L. (ed.): Population Genetics of Forest Trees,Kluwer Academic Publishers, str. 23–47, Am-sterdam.

P a c a l a j , M., R. L o n g a u e r , D. K r a jme r o v á , D.Gömö r y, 2002: Effect of site altitude on growthand survival of Norway spruce (Picea abies L.)provenances on the Slovak plots of IUFRO expe-riment 1972, J. For. Sci., 48 (1): 16–26.

R a ymond , M., F. R o u s s e t , 1995: GENEPOP (ver-sion 1.2) population genetics software for exacttests and ecumenicism. Heredity, 86: 248–249.

LITERATURA – References


23

S t e f a n o v i } , V., 1977: Fitocenologija sa pregledom{umskih fitocenoza Jugoslavije. Zavod za u|be-nike str. 283, Sarajevo.

S k r ø p p a , T., 2003: EUFORGEN Technical Guideli-nes for genetic conservation and use for Norwayspruce (Picea abies). International Plant GeneticResources Institute, pp. 6, Rome.

Yeh , F. C., R. C. Ya ng , T. B. J. B o y l e , Z. H. Ye , J.X. Mao , 1999: POPGENE 3.2, the user-frien-

dly shareware for oopulation genetic analysis.Molecular Biology and Biotechnology Center,University of Alberta, Edmonton.

Wr i g h t , S., 1978: Evolution and the Genetics of Po-pulations. Volume 4: Variability Within andAmong Natural Populations. University of Chi-cago Press.

SUMMARY: In this study we analyzed the genetic structure of two autochthonous sub-populations of Norway spruce in the Mountain of Igman by usage of isoenzyme markers.We collected the material for the analysis in two separate plant communities. The subpo-pulation Igman – A is represented by fir-tree and spruce forest with randomly distributedwhite pine trees (Abieti-Piceetum illyricum Stef. 1960) while the Igman – B subpopula-tion is represented through the spruce tree of frosty type in the mountain area (Piceetummontanum s.lat. (Fuk. et Stef., 1958, emend. Horv. et al., 1974)). Between the subpopula-tions there is a 150 m difference in altitude. We analyzed the following systems of Acotina-se (Aco-A), Glutamate dehydrogenase (Gdh-A), Glutamate oxaloacetate transaminase(Got-A, Got-B, Got-C), Izocitrate dehidrogenase (Idh-A, Idh-B), Leucine aminopeptidase(Lap-B), Malate dehydrogenase (Mdh-A, Mdh-B, Mdh-C), Menadione reductase (Mnr-A,Mnr-C), Phosphoglucose isomerase (Pgi-B), Phosphoglucomutase (Pgm-A), Shikimatedehydrogenase (Skdh-A), 6-Phosphogluconate dehydrogenase (6-Pgdh-A, 6-Pgdh-B, 6-Pgdh-C) and Fluorescentesterase (Fest-B).

The frequency of the allele and the frequency of genotypes show diversity between sub-populations. The Allele differentiation was most evident at loci Got-C, 6-Pgdh-A. In thesample of the Igman – A subpopulation the frequency of the allele Aco-A2 was 7 % lower,and the frequency of 6-Pgdh-A2 7 % higher than in the sample from Igman – B subpopula-tion. The genotype subpopulations are most explicitly differentiated at loci Fest-B, Got-C,Lap-B, Mdh-C, Mnr-A, Mnr-C, Pgi-B, 6-Pgdh-A, 6-Pgdh-B, 6-Pgdh-C. If the Igman – Asubpopulation is compared with Igman – B subpopulation, we have 8–14% higher fre-quency of homozygote: Got-C44 (52 % vs. 44 %), Fest22 (90 % vs. 80 %), Mnr-A22 (12 % vs.4 %), Mnr-C22 (94 % vs. 82 %), 6-Pgdh-A22 (94 % vs. 80 %), 6-Pgdh-C22 (42 % vs. 30 %)and from 10–14 % higher heterozygote frequency for gene loci: Lap-B46 (12 % vs. 0 %),Pgi-B23 (52 % vs. 42 %), 6-Pgdh-B25 (54 % vs. 40 %). In Igman – B subpopulation versusIgman – A subpopulation has 10 % higher homozygote frequency, as follows: Pgi-B33(46 % vs. 36 %), 6-Pgdh-B22 (50 % vs. 40 %) and between 8–14 % heterozygote fre-quency Fest-B12 (14 % vs. 2 %), Mnr-A24 (70 % vs. 56 %), Mnr-C23 (16 % vs. 4 %), 6-Pgdh-A23 (12 % vs. 4 %), 6-Pgdh-C25 (60 % vs. 46 %).

By statistical calculation we obtained an average number of allele per locus, thus in thesubpopulation A the number of allele per locus was 2,71, and the effective was 1,307, andin the subpopulation B it was 2,59, while the effective number was 1,332. The actual hete-rozygosis in subpopulation A was 24,4 %, and expected was 84,1 %, and in the subpopula-tion B the actual was 26,2 %, and expected 81,9 %. The number of polymorphous loci inboth populations was 17, and the percentage of polymorphous loci was 85,00%.

Through the analysis of the allele genetic closeness and genetic distance (d0), we canconclude that the closeness is very high, and differences are relatively small. Thus we de-termined that the allele closeness has the value of 0,959, and the distance is 0,041 accor-ding to Gregorius (1974), which in our case is an extremely high value taking into accountthe distance between subpopulations of approximately 2 km.

Applied statistical parameters for comparison of populations did not show major diffe-rences, but the analysis of the direct comparison of the allele presence and their frequencypoints at the existence of differences, that is, the influence of diverse selection pressures atpopulations.



25

UVOD – IntroductionOd lovne godine 1997/98. g. sva lovi{ta na podru-

~ju Gorskog kotara dobivaju pravo gospodarenja sme-|im medvjedom, dakle i pravo odstrjela. Prilikom izra-de lovnogospodarskih osnova nije se vodilo ra~una ominimalnoj povr{ini i minimalnom broju grla u popu-laciji, pa su pravo odstrjela dobili i lovoovla{tenici umalim lovi{tima od svega 2000–3000 ha povr{ine,iako je ìvotni prostor medvjeda daleko ve}i.

Analiza odstrjela i otpada sme|eg medvjeda prove-dena je za razdoblje od 1997. godine, tj. od vremena od

kada postoje podaci za sva lovi{ta na prostoru Gorskogkotara. U promatranom razdoblju odstrjeljeno je 116grla, otpad je registriran sa 51 grlom ili ukupno izlu~e-nje iznosilo je 167 grla.

Povr{ina tih lovi{ta, tj. povr{ina gospodarenja nakojoj je dozvoljen odstrjel iznosi 133569 ha, a ukupnapovr{ina istraìvanja je 144250 ha. Razlika tih dvijupovr{ina od 10683 ha je povr{ina izvan lovi{ta, a onaobuhva}a podru~je Nacionalnog parka Risnjak i nekemanje rubne dijelove lovi{ta u kojima se ne gospodarisme|im medvjedom. Sme|i medvjed je prisutan i naovim povr{inama, ali ne{to manje gusto}e populacijenego u lovi{tima. Odstrjel i otpad je analiziran u lovi-{tima (povr{inama gospodarenja) od 133569 ha.

* Dr. sc. Dario Majnari}, Hrvatske {ume, Uprava {umapodru`nica Delnice, 51300 DelniceRad je saètak dijela znanstvenog magistarskog rada

ODSTRJEL I OTPAD SME\EG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU

HARVEST AND MORTALITY OF THE BROWN BEAR IN GORSKI KOTARDario MAJNARI]*

SA@ETAK: Rad predstavlja analizu odstrjela i otpada sme|eg medvjedana podru~ju Gorskog kotara od 1997/98. g. do 2002/03. g. Odstrjel i otpadsme|eg medvjeda analiziran je unutar prostora istraìvanja (Gorski kotar),~ija povr{ina iznosi 144252 ha.

Prosje~no godi{nje izlu~enje od 1997/98. g. do 2002/03. g. iznosi 27,84grla; 18,17 grla mu`jaka i 9,67 grla ènki. Prosje~no izlu~enje/1000 ha je0,21 grla. Od toga je 0,14 grla/1000 ha mu`jaka i 0,07 grla/1000 ha ènki.Omjer spolova je 67:33 u korist mu`jaka.

Prosje~ni odstrjel sme|eg medvjeda/1000 ha je 0,14 grla. Od toga je 0,11grla/1000 ha mu`jaka i 0,03 grla/1000 ha ènki. Omjer spolova je 76:24 ukorist mu`jaka, te je o~ito da su se tijekom {estogodi{njeg razdoblja zna~ajnovi{e odstrjeljivali mu`jaci nego ènke.

Prosje~ni otpad sme|eg medvjeda/1000 ha iznosi 0,07 grla. Od toga je0,03 grla/1000 ha mu`jaka i 0,04 grla/1000 ha ̀ enki. Omjer spolova je 59 :41u korist ènki, te je vidljivo da ènke zna~ajno vi{e sudjeluju u otpadu odmu`jaka.Ukupno je realizirano 71 % planiranog izlu~enja. Trend izlu~enja od1997/98. g. do 2002/03. g. je rastao za 3 grla godi{nje. Prosje~no godi{njeizlu~enje, od 1997/98. g. do 2002/03. g. u Gorskom kotaru iznosilo je 10,3 %prosje~nog godi{njeg mati~nog fonda. Dosada{nje izlu~enje je bilo je manjeod prirasta, {to je omogu}ilo postizanje gospodarskog kapaciteta, te porastpopulacije, pa se na temelju toga moè zaklju~iti da lovno gospodarenje nijeugrozilo opstanak populacije sme|eg medvjeda. Na podru~ju istraìvanja lovmedvjeda obavlja se 100 % iz visokih ~eka, uz stru~nog pratitelja.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : sme|i medvjed, odstrjel, otpad, izlu~enje

D. Majnari}: ODSTRJEL I OTPAD SME\EG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU [umarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34

26

Vo|enje evidencije odstrjela i otpada zakonska jeobveza svakog lovoovla{tenika. Podaci o odstrjelu iotpadu sme|eg medvjeda dobiveni su iz lovnogospo-darskih osnova za razdoblje od lovne godine 1997/98.g. do 2002/03.g. Isti podaci nalaze se u obrascimaLGO-3. Ovo razdoblje izabrano je iz razloga {to se tekod 1997. g. na cijelom podru~ju Gorskog kotara cjelo-vito gospodari sme|im medvjedom i svi lovoovla{teni-ci, ~ija su lovi{ta u cijelosti unutar podru~ja istraìva-nja, prema odredbama lovnogospodarske osnove imajupravo gospodarenja sme|im medvjedom, {to uklju~ujei odstrjelne zahvate. Do 1995. g. na ovom je podru~jupravo gospodarenja sme|im medvjedom imalo jedinotada{nje J. P. “Hrvatske {ume” p.o. Zagreb, a prije

1990. g. [umsko gospodarstvo Delnice. Iste Organiza-cije bile su ujedno odgovorne i za sve {tete koje je po-~inio sme|i medvjed na podru~ju Gorskog kotara i Hr-vatskog primorja. U vlastitim lovi{tima gospodarenje sme|im med-

vjedom po~inje od 1995. g., dok u zajedni~kim lovi{ti-ma po~inje tek od 1997. g., tako da su cjeloviti podacimogli biti sakupljeni tek od 1997. g. Svi podaci u ovomradu izra~unavani su metodom prosjeka, a istaknute sunajve}e i najmanje vrijednosti (ekstremi), te su ove vri-jednosti kori{tene za daljnje izra~une i usporedbe. Po-daci o izlu~enju sme|eg medvjeda razvrstavani su iobra|ivani po vrsti lovoovla{tenika, po vrsti lovi{ta ipo veli~ini lovi{ta.

Karta 1. Podru~je istraìvanja – Gorski kotarMap 1 Research area – Gorski KotarMETODE – Methods

REZULTATI – ResultsU sljede}oj tablici dan je prikaz prosje~nog godi{-

njeg odstrjela sme|eg medvjeda i prosje~ni godi{njiodstrjel/1000 ha od 1997/98. g. do 2002/03. g. po lovi-{tima i ukupno.Iz tablice 1. vidljivo je da je prosje~ni odstrjel

sme|eg medvjeda/1000 ha 0,14 grla. Od toga je0,11grla/1000 ha mu`jaka i 0,03 grla/1000 ha ènki.

Odstrjel/1000 ha je u rasponu od 0,00 u lovi{tima Fuì-ne – Li~ i Vi{njevica do 0,25 u lovi{tima Zavr{je i Ku-pi~ki vrh. Omjer spolova je 76:24 u korist mu`jaka, te je o~ito

da su se tijekom {estogodi{njeg pra}enja zna~ajno vi{eodstrjeljivali mu`jaci nego ènke.

LOVI[TA I NELOVNE POVR[INE GORSKOG KOTARAHUNTING GROUNDS AND NON-HUNTING AREAS IN GORSKI KOTARLegenda – Key

Lovi{taHunting groundsN. P. RisnjakRisnjak National ParkDràvna granicaState borderAuto-cesta – Motorway

Lovi{te Otpad – Mortality Povr{ina ha Otpad – Mortality/1000 ha Hunting ground Mu`jak @enka Ukupno Area ha Mu`jak @enka Ukupno

Male Female Total Male Female TotalBjelolasica 0,17 1,67 1,83 28248 0,01 0,05 0,06Cetin – Gloàc 0,17 0,00 0,17 3188 0,05 0,00 0,05Crna gora 0,17 0,33 0,50 5925 0,02 0,06 0,08Fuìne 0,33 0,00 0,33 3185 0,10 0,00 0,10Jelenski jarak 0,17 0,00 0,17 2962 0,06 0,00 0,06Kupa 0,17 0,00 0,17 2232 0,08 0,00 0,08Kupi~ki vrh 0,33 0,17 0,50 4636 0,07 0,04 0,11Kupja~ki vrh 0,33 0,67 1,00 6508 0,05 0,10 0,15Lipov vrh 0,33 0,17 0,50 6035 0,05 0,03 0,08Litori} 0,17 0,33 0,50 7043 0,02 0,05 0,07Lokve 0,17 0,00 0,17 4985 0,03 0,00 0,03Mrkopalj 0,17 0,00 0,17 2412 0,07 0,00 0,07Petehovac 0,33 0,17 0,50 2242 0,14 0,08 0,22Risnjak 0,17 0,17 0,33 13543 0,01 0,01 0,02Ruda~ 0,17 0,00 0,17 4039 0,04 0,00 0,04Smrekova d. – Gumance 0,00 0,67 0,67 18443 0,00 0,04 0,04Snje`nik 0,00 0,33 0,33 10240 0,00 0,03 0,03Vi{njevica 0,17 0,33 0,50 3688 0,05 0,09 0,14Zavr{je 0,00 0,00 0,00 4015 0,00 0,00 0,00Ukupno – Total 3,50 5,00 8,50 133569 0,03 0,04 0,07

U sljede}oj tablici dan je prikaz prosje~nog godi{njegotpada sme|eg medvjeda i prosje~ni godi{nji otpad/1000ha od 1997/98. g. do 2002/03. g. po lovi{tima i ukupno.

Iz tablice 2. vidljivo je da je prosje~ni otpad sme|egmedvjeda/1000 ha 0,07 grla. Od toga je 0,03 grla/1000ha mu`jaka i 0,04 grla/1000 ha ̀ enki. Otpad/1000 ha je


27

Tablica 1. Prosje~ni godi{nji odstrjel sme|eg medvjeda i prosje~ni godi{nji odstrjel/1000 ha od 1997/98. do 2002/03.Table 1 Average annual harvest of the brown bear and average annual harvest/1,000 ha from 1997/98 to 2002/03Lovi{te Odstrjel – Harvest Povr{ina ha Odstrjel – Harvest/1000 ha Hunting ground Mu`jak @enka Ukupno Area ha Mu`jak @enka Ukupno

Male Female Total Male Female TotalBjelolasica 5,00 0,33 5,33 28248 0,18 0,01 0,19Cetin – Gloàc 0,50 0,00 0,50 3188 0,16 0,00 0,16Crna gora 0,67 0,33 1,00 5925 0,11 0,06 0,17Fuìne 0,00 0,00 0,00 3185 0,00 0,00 0,00Jelenski jarak 0,33 0,00 0,33 2962 0,11 0,00 0,11Kupa 0,33 0,17 0,50 2232 0,14 0,08 0,22Kupi~ki vrh 0,33 0,83 1,17 4636 0,07 0,18 0,25Kupja~ki vrh 0,50 0,50 1,00 6508 0,07 0,08 0,15Lipov vrh 0,50 0,00 0,50 6035 0,08 0,00 0,08Litori} 0,67 0,33 1,00 7043 0,9 0,05 0,14Lokve 0,33 0,33 0,67 4985 0,07 0,06 0,13Mrkopalj 0,33 0,00 0,33 2412 0,14 0,00 0,14Petehovac 0,00 0,17 0,17 2242 0,00 0,08 0,08Risnjak 0,83 0,67 1,50 13543 0,06 0,05 0,11Ruda~ 0,33 0,17 0,50 4039 0,08 0,04 0,12Smrekova d. – Gumance 1,83 0,00 1,83 18443 0,10 0,00 0,10Snje`nik 1,33 0,67 2,00 10240 0,13 0,07 0,20Vi{njevica 0,00 0,00 0,00 3688 0,00 0,00 0,00Zavr{je 0,83 0,17 1,00 4015 0,21 0,04 0,25Ukupno – Total 14,67 4,67 19,34 133569 0,11 0,03 0,14

Tablica 2. Prosje~ni godi{nji otpad sme|eg medvjeda i prosje~ni godi{nji otpad/1000 ha od 1997/98. do 2002/03.Table 2 Average annual mortality of the brown bear and average annual mortality/1,000 ha from 1997/98 to 2002/03


28

u rasponu od 0,00 u lovi{tu Zavr{je do 0,22 u lovi{tuPetehovac. Omjer spolova je 59 :41 u korist ̀ enki, te je vidljivo

da ènke zna~ajno vi{e sudjeluju u otpadu od mu`jaka.

U sljede}oj tablici dan je prikaz prosje~nog godi{-njeg izlu~enja sme|eg medvjeda i prosje~no godi{njeizlu~enje/1000 ha od 1997/98. g. do 2002/03. g. po lo-vi{tima i ukupno.

Tablica 3. Prosje~no godi{nje izlu~enje sme|eg medvjeda i prosje~no godi{nje izlu~enje/1000 ha od 1997/98. do 2002/03.Table 3 Average annual bag of the brown bear and average annual bag/1,000 ha from 1997/98 to 2002/03Prosje~no godi{nje izlu~enje Prosje~no godi{nje izlu~enje/1000 ha

Lovi{te Average annual bag Povr{ina ha Average annual bag/1,000 haHunting ground Mu`jaci @enke Ukupno Area ha Mu`jaci @enke Ukupno

Males Females Total Males Females TotalBjelolasica 5,17 2,00 7,17 28248 0,18 0,07 0,25Cetin – Gloàc 0,67 0,00 0,67 3188 0,21 0,00 0,21Crna gora 0,83 0,67 1,50 5925 0,14 0,11 0,25Fuìne 0,33 0,00 0,33 3185 0,10 0,00 0,10Jelenski jarak 0,50 0,00 0,50 2962 0,17 0,00 0,17Kupa 0,50 0,17 0,67 2232 0,22 0,08 0,30Kupi~ki vrh 0,67 1,00 1,67 4636 0,14 0,22 0,36Kupja~ki vrh 0,83 1,17 2,00 6508 0,13 0,18 0,31Lipov vrh 0,83 0,17 1,00 6035 0,14 0,03 0,17Litori} 0,83 0,67 1,50 7043 0,11 0,10 0,21Lokve 0,50 0,33 0,83 4985 0,10 0,07 0,17Mrkopalj 0,50 0,00 0,50 2412 0,21 0,00 0,21Petehovac 0,33 0,33 0,67 2242 0,15 0,15 0,30Risnjak 1,00 0,83 1,83 13543 0,08 0,06 0,14Ruda~ 0,50 0,17 0,67 4039 0,12 0,05 0,17Smrekova d. – Gumance 1,83 0,67 2,50 18443 0,10 0,04 0,14Snje`nik 1,33 1,00 2,33 10240 0,13 0,10 0,23Vi{njevica 0,17 0,33 0,50 3688 0,05 0,09 0,14Zavr{je 0,83 0,17 1,00 4015 0,21 0,04 0,25Ukupno – Total 18,17 9,67 27,84 133569 0,14 0,07 0,21Iz tablice 3. vidljivo je da je prosje~no godi{nje iz-

lu~enje sme|eg medvjeda/1000 ha 0,21 grlo. Od togaje 0,14 grla/1000 ha mu`jaka i 0,07 grla/1000 ha ènki.Izlu~enje/1000 ha je u rasponu od 0,10 u lovi{tu Fuìne– Li~ do 0,36 u lovi{tu Kupi~ki vrh. Omjer spolova je 67 : 33 u korist mu`jaka.Prosje~no godi{nje izlu~enje sme|eg medvjeda

iznosi 27,84 grla; 18,17 grla mu`jaka i 9,67 grla ènki.Od toga je odstrjel 19,34 grla; 16,67 grla mu`jaka i4,67 grla ènki, te otpad 8,50 grla; 3,50 grla mu`jaka i5,00 grla ènki.Lovno gospodarenje sme|im medvjedom od

1997/98 do 2002/03 provodilo se na razini lovi{ta. Iz-lu~enje je u lovnogospodarskim osnovama planiranokao 15 % vrijednost mati~nog fonda sme|eg medvje-da. Kako je prosje~na vrijednost mati~nog fonda u lo-vi{tima koja gospodare sme|im medvjedom 259,2grla, onda je prosje~no planirano izlu~enje 38,9 grla,{to zna~i da je realizirano 71 % planiranog izlu~enja. Iz tablica o odstrjelu, ali i ukupnom izlu~enju, vidlji-

vo je da su najvi{e vrijednosti izlu~enja i odstrjela umalim lovi{tima, do 5000 ha. Ista lovi{ta, {to se ti~e

bonitetne vrijednosti, ne mogu se mjeriti s lovi{timapreko 10000 ha. Ova ~injenica ukazuje na dotada{njipogre{an na~in gospodarenja sme|im medvjedom.Zbog potreba za velikim prostorom, sme|im medvje-dom treba gospodariti na velikim podru~jima koja obu-hva}aju daleko ve}e povr{ine od povr{ine pojedina~nihlovi{ta. To ujedno zna~i da odstrjel treba planirati narazini podru~ja, a onda ga raspore|ivati po lovi{tima. Kako bi se moglo usporediti izlu~enje sme|eg med-

vjeda/1000 ha po vrsti lovoovla{tenika, napravljena jeanaliza istog, te su doneseni zaklju~ci.Iz grafikona 1. vidi se da se ukupno izlu~enje sme-

|eg medvjeda malo razlikuje u lovi{tima u kojima go-spodare pravne osobe od lovi{ta u kojima gospodarelova~ke udruge. Kod mu`jaka je ve}e izlu~enje u lovi-{tima kojima gospodare pravne osobe, dok je kod èn-ka ve}e izlu~enje u lovi{tima kojima gospodare lova-~ke udruge.O~ekivati je bilo da }e ve}e izlu~enje biti u lovi{ti-

ma u kojima gospodare pravne osobe od lovi{ta u koji-ma gospodare lova~ka dru{tva, jer su to u pravilu ve}alovi{ta, vi{eg boniteta.

Nadalje je izvr{ena analiza prosje~nog izlu~enjasme|eg medvjeda/1000 ha po vrsti lovi{ta. Iz grafikona 2. vidljivo je da nema zna~ajne razlike

u izlu~enju sme|eg medvjeda izme|u vlastitih i zajed-ni~kih lovi{ta.

O~ekivati je bilo da }e ve}e izlu~enje biti u vlasti-tim lovi{tima nego u zajedni~kim lovi{tima jer su to upravilu ve}a lovi{ta, vi{eg boniteta.Napravljena je i analiza izlu~enja sme|eg medvje-

da/1000 ha po veli~ini lovi{ta.


29

0,000

0,050

0,100

0,150

0,200

0,250

Grl

a–

/100

0ha

An

ima

ls

Pravne osobeLegal persons 0,150 0,063 0,213

Lova~ke udrugeHunting associations

0,124 0,080 0,204

Mu`jaci – /1000 haMales @enke – /1000 haFemales Ukupno – /1000 haTotal


Grl

a–

/100

0ha

An

ima

ls

0,000

0,050

0,100

0,150

0,200

0,250

Vlastita lovi{ta – Privately--owned hunting grounds 0,135 0,071 0,206

Zajedni~ka lovi{ta – Jointly--owned hunting grounds

0,138 0,076 0,214

Grafikon 1. Izlu~enje sme|eg medvjeda po vrsti lovoovla{tenikaFig. 1 The brown bear bag per type of hunting ground owner

Grafikon 2. Izlu~enje sme|eg medvjeda po vrsti lovi{taFig. 2 The brown bear bag per type of hunting ground


30

0,000

0,050

0,100

0,150

0,200

0,250

Lovi{ta do 10000 haHunting grounds up to 10,000 ha 0,140 0,082 0,222

Lovi{ta preko 10000 haHunting grounds over 10,000 ha 0,132 0,064 0,196

Grl

a–

/100

0ha

An

ima

ls


y = 3x + 17,333

y = 2,4x + 10,933

y = 0,6x + 6,4

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Odstrjel (grla) – Harvest (Animals) 14 14 19 19 27 23

Otpad (grla) – Mortality (Animals) 8 4 10 11 9 9

Ukupno (grla) – Total (Animals) 22 18 29 30 36 32

1997/98 1998/99 1999/00 2000/01 2001/02 2002/03

Grl

a–

An

ima

ls

Grafikon 3. Izlu~enje sme|eg medvjeda po veli~ini lovi{taFig. 3 The brown bear bag per size of hunting ground

Grafikon 4. Kretanje odstrjela i otpada sme|eg medvjeda od 1997/98. do 2002/03.Fig. 4 Trends in the brown bear harvest and mortality from 1997/98 to 2002/03

Otpad –31 %

MortalityOdstrjel –

69%Harvest

Grafikon 5. U~e{}e odstrjela i otpada u izlu~enju sme|eg medvje-da od 1997/98. do 2002/03.

Fig. 5 Participation of harvest and mortality in the brownbear bag from 1997/98 to 2002/03

Izlu~enje sme|eg medvjeda je ve}e u lovi{tima do10000 ha nego u lovi{tima preko 10000 ha. O~ekivatije bilo da }e ve}e izlu~enje biti u lovi{tima preko10000 ha, jer su to kvalitetnija lovi{ta vi{eg boniteta.U grafikonu 4. prikazano je kretanje odstrjela, otpa-

da i izlu~enja sme|eg medvjeda od 1997/98. g. do2003/04. g. Iz grafikona 4. vidljivo je da su odstrjel iotpad sme|eg medvjeda rasli od 1997/98, te je odstrjelkulminaciju imao 2001/02. Otpad je kulminaciju imao2000/01. Prosje~no je odstrjel rastao za 2,4 grla godi{-nje, otpad je prosje~no rastao za 0,6 grla godi{nje, od-nosno ukupno izlu~enje raslo je za 3,0 grla godi{nje.


31

Tablica 4. Postotni odnos prosje~nog izlu~enja i prosje~nogmati~nog fonda sme|eg medvjedaTable 4 Percentage ratio of average bag and averageparent stock of the brown bearProsje~no izlu~enje %od prosje~nog mati~nogfonda sme|eg medvjeda

Lovi{te Average bag %Hunting ground of average parent stock

of the brown bearMu`jaci @enke UkupnoMales Females Total

Bjelolasica 20,0 7,6 13,8Cetin – Gloàc 22,3 0,0 8,7Crna gora 16,6 12,2 14,3Fuìne – Li~ 15,2 0,0 7,3Jelenski jarak 15,8 0,0 7,9Kupa 12,0 3,4 7,3Kupi~ki vrh 11,5 17,1 14,3Kupja~ki vrh 13,1 19,5 16,2Lipov vrh 20,8 4,3 12,5Litori} 19,2 11,8 15,0Lokve 12,0 8,6 10,4Mrkopalj 21,4 0,0 9,7N.P. Risnjak 0,0 0,0 0,0Ostale povr{ine izvan lovi{taOther areas outside 0,0 0,0 0,0the hunting roundsPetehovac 14,1 14,1 14,1Risnjak 4,1 4,2 4,1Ruda~ 16,7 6,8 12,2Sm. d. – Gumance 12,1 4,4 8,2Snje`nik 17,7 13,0 15,4Vi{njevica 6,0 11,6 8,8Zavr{je 20,8 4,3 12,5Ukupno – Total 13,4 7,1 10,3

Iz grafikona 5. vidi se da je otpad sme|eg medvjedavisok, te ~ini 31 % izlu~enja. Razlozi otpada su razno-liki. Sme|i medvjed strada od prometa na cestama iprugama, ranjavanja u legalnom lovu, krivolova, kani-balizma, od napada vukova, od uznemiravanja brloga,od bolesti i od nepripremljenosti za zimu.Ako analiziramo prosje~no godi{nje izlu~enje i

prosje~ni mati~ni fond sme|eg medvjeda na podru~juGorskog kotara, dolazimo do podatka da se godi{njeizlu~uje 10,3 % mati~nog fonda sme|eg medvjeda.

Iz tablice 4. vidi se da se taj postotak razlikuje odlovi{ta do lovi{ta. Najve}i postotak je u lovi{tu Kupja-~ki vrh, te on iznosi 16,2 %. Ovo lovi{te nema najve}eizlu~enje sme|eg medvjeda po ha, ali na ovako visokipostotak izlu~enja u odnosu na mati~ni fond utjecao jesvakako veliki otpad, {to nije ~udno kada se zna da

Slika 2. Sme|i medvjed s karakteristi~nom ogrlicom odstrjeljenna podru~ju {umarije Gomirje

Figure 2 A brown bear with a characteristic ring around the neckkilled in the area of Gomirje Forest Office

kroz cijelo lovi{te prolazi pruga na kojoj ~esto stradavasme|i medvjed, kao i stara cesta Zagreb – Rijeka.Najmanje izlu~enje sme|eg medvjeda u odnosu na

mati~ni fond je u lovi{tima Risnjak, Kupa i Fuìne –Li~. Ako znamo da su lovi{ta Risnjak i Kupa ujedno ilovi{ta u kojima je iskazan najve}i mati~ni fond sme-|eg medvjeda po jedinici povr{ine, podatak o zna~ajnomanjem izlu~enju u odnosu na mati~ni fond od drugihlovi{ta, daje nam za pravo da opravdano sumnjamo uveli~inu iskazanog mati~nog fonda sme|eg medvjedau ova dva lovi{ta. Moèmo sumnjati u prikaz ve}egmati~nog fonda sme|eg medvjeda zbog apetita lovo-ovla{tenika za velikim odstrjelom, koji isti nisu uspjelirealizirati. U lovi{tu Fuìne – Li~ postotak je nizakzbog slabe realizacije odstrjela.

Slika 1. Kapitalno grlo sme|eg medvjeda odstrjeljeno na podru-~ju {umarije Mrkopalj

Figure 1 Top quality trophy brown bear killed in the area of Mrko-palj Forest Office


32

Slika 4. Komforna visoka ~eka za lov medvjedaFigure 4 A comfortable high seat for bear hunt

Iz {estogodi{nje analize odstrjela vidimo da jeomjer spolova 76:24 u korist mu`jaka. Iz analize otpa-da vidi se da je omjer spolova 59:41 u korist ènki. Izukupnog izlu~enja vidi se da je omjer spolova 67:33 ukorist mu`jaka.Istraìvanja u Slova~koj pokazuju da su podaci o

omjeru spolova u odstrjelu i izlu~enju sli~ni. Izme|u1971.g. i 1976. g. izme|u 117 odstrjeljenih grla, 94(80 %) bili su mu`jaci (J amn i c k y, 1988). Godine1980. od 28 odstrjeljenih grla, samo 8 (28,5 %) su bileènke (H e l l , 1981). U îerny Balog od 1964. g. do1989. g., mu`jaci odstrjeljeni uz meku ~inili su 70 %svih gubitaka u pokrajini (B e v i l a q u a , 1998). Nakonpromjene lovnog reìma 1994. g. taj omjer je promije-njen. Udio mu`jaka pao je na 57 % (He l l , 1994), od-nosno 55 % (K a s s a , 1997). Iako je 90 % dozvola zaodstrjel izdavano za medvjede lak{e od 100 kg., omjerodstrjeljenih medvjeda nije se pribliìo uravnoteènomomjeru 1:1, ve} je i dalje naginjao prema mu`jacima(Ka s s a , 1998,1999). U [vedskoj se odstrjeljuje 53 % mu`jaka i 47 %

ènki (F u j i t a et al. 2004). Treba isto napomenuti dave}ina lovaca ili 64 % u [vedskoj lovi sme|eg medvje-da usput, love}i soba. Samo 36 % lovaca lovi ciljanosamo sme|eg medvjeda (F u j i t a et al. 2004). Ovdjese ne radi o lovnom turizmu, ve} o dozvoli registri-ranih lovaca za lov. îni se da {vedski lovci kod od-strjela previ{e ne mare za spol sme|eg medvjeda, sude-}i bar po rezultatima istraìvanja odstrjela. Otpad sme|eg medvjeda u Gorskom kotaru visok je

i iznosi 31 % od ukupnih gubitaka. Istraìvanja u Slo-veniji od 1991. do 1998. g. pokazuju da je postotakotpada u ukupnim gubicima niì, te iznosi 11 % (S i -mon i ~ , 2000). Razlika izme|u najmanjeg mogu}eg godi{njeg pri-

rasta i prosje~nog godi{njeg izlu~enja iznosi 40 grla

godi{nje. Godi{nje pove}anje populacije od najmanje40 grla izazvalo bi vrlo brzo eksploziju populacije. Bu-du}i da se to ne doga|a, postavlja se pitanje {to se doga-|a sa onih 40 grla razlike godi{nje. Drugo pitanje odnosise na omjer spolova. Iako se odstrjeljuje zna~ajno ve}ibroj mu`jaka, kako to da je omjer spolova 1:1?Kako je sme|i medvjed, nesumnjivo postigao lov-

nogospodarski kapacitet na istraìvanom podru~ju, po-pulacija sme|eg medvjeda {iri se na rubna podru~ja.Evidentno je da je sme|i medvjed danas prisutan napodru~ju Hrvatskog primorja, ali i na podru~ju VukoveGorice i Bosiljeva. Prije 80- tih godina pojavljivanjesme|eg medvjeda na ovim prostorima bio je vi{e izu-zetak nego pravilo. Danas je dokazano da je nekolikogrla sme|eg medvjeda zabiljeèno i na otoku Krku. ̂ i-njenica je tako|er da se na ovim podru~jima radi o pri-sutnosti u pravilu mla|ih grla koja su otjerana od stari-jih i sna`nijih jedinki sme|eg medvjeda u Gorskomkotaru. Zbog prisutnosti sme|eg medvjeda na podru-~jima na kojima nije ranije obitavao, te {irenju podru-~ja populacije, moèmo zaklju~iti da je trend popula-cije u porastu i da je podru~je istraìvanja postalo pre-maleno za ukupni broj sme|eg medvjeda na {irempodru~ju. Me|utim porast od 40 grla godi{nje izazvaobi uskoro zasi}enje i na {irim prostorima. Budu}i da seto ne doga|a, za pretpostaviti je da postoji velik brojnezabiljeènih gubitaka sme|eg medvjeda, te da je po-rast populacije manji od ra~unnalog. Razlozi tomu leèsvakako u tome {to se radi o velikom, rijetko naselje-nom prostoru u kojemu je nemogu}e prona}i sve ugi-nule medvjede. Drugi razlog leì u dotada{njem na~inugospodarenja. Sme|im medvjedom se gospodari narazini lovi{ta. Odstrjel je bio propisan odredbama lov-nogospodarske osnove i svaki evidentirani otpad sme-|eg medvjeda zna~io je isto toliko smanjenje odstrjelaza lovoovla{tenika. Stoga postoji sumnja da su lovo-

Slika 3. Trag krupnog medvjedaFigure 3 A large bear’s track

RASPRAVA – Discussion

ovla{tenici prikrivali otpad kako ne bi izgubili pravoodstrjela. Kako je sada{nji omjer spolova cijele popu-lacije na istraìvanom podru~ju tako|er 1:1, za pretpo-staviti je da u neevidentiranom otpadu ima vi{e ènki,~ime se nadokna|uju ve}i gubici mu`jaka prilikomodstrjela, te izjedna~avaju ukupni gubici izme|u mu-`jaka i ènki. Tome u prilog idu i rezultati istraìvanjakoji pokazuju da u otpadu sudjeluju ̀ enke sa 59 %, dokmu`jaci sudjeluju sa 41 %.Na podru~ju Gorskog kotara odstrjel sme|eg med-

vjeda obavlja se samo iz visoke ~eke, uz postavljenumeku. Na~ini lova sme|eg medvjeda bitno se razlikujuod zemlje do zemlje. Tako je, primjerice u [vedskoj, urazdoblju od 1981–1998, g. analiziran odstrjel 558grla. Uz primamljivanje hranom odstrjeljeno je 24 %sme|ih medvjeda, lovom sa psima 45 % sme|ih med-vjeda, do~ekom 19 %, te potraìce 12 % (F u j i t a et al.2004). U Sjevernoj Americi lov crnog medvjeda obav-lja se primamljivanjem hranom u rasponu od 20 % do80 %, zavisno od dràve do dràve (Bu r c h 1997). Uruskoj pokrajini Kareliji odstrjeljeno je od 1955. g. do1959. g. 3,8 % sme|ih medvjeda uz primamljivanjehranom, a lovom lova~kim psima «laika» 18.5 %, a od1973. g. do 1976. g. odstrjeljeno je 6,1 % sme|ih med-vjeda uz primamljivanje hranom, te 15.5 % lovom lo-va~kim psima “laika” (D a n i l o v et al. 1993). U SAD,

Kanadi i Finskoj je zabranjen lov sme|eg medvjedaprimamljivanjem hranom, mada je dosta raspravljanoo toj temi, te ima zagovornika za i protiv. U zemljamasrednje i isto~ne Europe lov primamljivanjem hranomje dozvoljen, te je naj~e{}i na~in lova sme|eg medvje-da (S e r v h e e n et al. 1999). U [vedskoj je 2001. g. ta-ko|er, uz dosta polemika, zabranjen lov sme|eg med-vjeda uz primamljivanje hranom (F u j i t a et al. 2004).Na podru~ju Gorskog kotara i dalje se preporu~uje

lov uz postavljenu hranu kao jedini na~in lova, jer odsvih ostalih na~ina lova ima vi{e prednosti nego nedo-stataka. Za sada nema nikakvih dokaza da je sme|imedvjed povezao postavljenu hranu u {umi s nazo~no{-}u ~ovjeka, te ne postoji opasnost da se zbog toga pre-vi{e pribliì ~ovjeku i naseljenim mjestima. Dapa~e,izlaganjem hrane daleko od naselja zadràvamo sme|egmedvjeda u dubokoj {umi, te se time smanjuju {tete napoljoprivredi, a smanjuju se i stradanja sme|eg medvje-da na prometnicama. Sme|i medvjed se na podru~juGorskog kotara odstrjeljuje uglavnom kroz lovni tur-izam, tako da svaki lovac ima lovnog pratitelja. Pratiteljje educirana osoba koja odre|uje koje se grlo moèodstrjeliti, tako da se mogu}nost pogre{nog odstrjelasvodi na najmanju mogu}u mjeru. Ovakav na~in lovatako|er ne izlaè gosta – turista nikakvoj opasnosti.


33

ZAKLJUÂK – ConclusionGodi{nje izlu~enje iznosi 10,3 % mati~nog fonda,

{to je znatno manje od planirane vrijednosti od 15 %, apogotovo od vrijednosti prirasta koji iznosi najmanje25 %. Najmanji mogu}i godi{nji prirast je za 40 grlave}i od izlu~enja. Iako u odstrjelu znatno vi{e sudjelu-ju mu`jaci nego ènke, u registriranom otpadu vi{e su-djeluju ènke nego mu`jaci. Pretpostavka je da postojii velik dio neregistriranog otpada u kojem vi{e sudjelu-ju ènke nego mu`jaci. Na taj na~in izjedna~uju se gu-bici izme|u mu`jaka i ènka, {to rezultira omjeromspolova 1:1. Zbog velike razlike izme|u prirasta i od-strjela i otpada, do{lo bi uskoro do eksplozije popu-

lacije sme|eg medvjeda. Budu}i da se to ne doga|a,zaklju~ak je da znatan dio neregistriranog otpada s ve-}im udjelom ènki odràva populaciju sme|eg med-vjeda stabilnom, {to se ti~e omjera spolova, sa tenden-cijom laganog rasta populacije.Dosada{nje izlu~enje bilo je manje od prirasta, te se

moè zaklju~iti da lovno gospodarenje nije ugrozilopopulaciju sme|eg medvjeda u Gorskom kotaru. Zbogpravilnog na~ina utvr|ivanja i raspodjele odstrjelnihkvota, odstrjel treba planirati na razini podru~ja, a tektada ga rasporediti po lovi{tima.

LITERATURA – ReferencesBu r c h , R. A., 1997: 1997 North American black bear

report. Colombia, South Carolina, USA.Dan i l o v, P. I., I. L. Tumanov i O. S. R u s a k o v,

1993: The north-west of European Russia. Str.34–37 u Vaisfeld, M. A., i Chestin, I. E., editors.Bears: Game animals of Russia and adjacentcountries and their environment. Nauka, Mos-cow, Russia. (In Russian with English summary)

F rkov i } , A., 2002: Sme|i medvjed u Primorsko-goran-skoj ùpaniji. Upravni odjel za gospodarski razvojPrimorsko-goranske ùpanije. Rijeka, 60 str.

F u j i t a , R., J. E. Swen s o n , A. S o d e r b e rg i F.S a n d e g r e n , 2004: Temporal and spatial pat-terns and hunter selectivity of brown bear har-vest methods in Sweden. Journal of wildlife ma-nagement. U tisku, 19 str.

Grupa autora, 2003: Living with bears. Ecological Fo-rum of the Liberal Democracy of Slovenia in co-operation with the Liberal Academy. Ljubljana,368 str.

Grupa autora, 1981: Gorski Kotar, Fond knjige “Gor-ski kotar” – Delnice. Delnice, 7–25 str.


34

Grupa autora, 2004: Plan gospodarenja sme|im med-vjedom u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo po-ljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva,Uprava za lovstvo,Ministarstvo kulture, Upravaza za{titu prirode. Zagreb, 84 str.

Hub e r , \., J. K u s a k i A. F r k o v i } , 1998: Traffickills of brown bears in Gorski kotar, Croatia.Ursus 10: 167–171.

Hub e r , \., A. F r k o v i } i J. K u s a k , 2002: Plan go-spodarenja medvjedom na podru~ju priobalja Pri-morsko-goranske ùpanije. Primorsko-goranskaùpanija. Rijeka, 42 str.

Ku s a k , J. i \. Hub e r , 1998: Brown bear habitat qua-lity in Gorski kotar, Croatia. Ursus 10:281-291.

Mc l a u g h l i n , C. R. i H. L. Sm i t h , 1990: Baitingblack bears: hunting techniques and managementissues. Eastern Workshop on Black Bear Re-search and Management 10: 110–119.

Ma j n a r i } , D., 2002: Gospodarenje medvjedom kaozadatak dràvnog {umarstva. [umarski list11–12: 601–611.

Ma j n a r i } , D., 2005: Zna~aj gospodarenja sme|immedvjedom (Ursus arctos L.) u Gorskom kotaruza stabilnost i strukturu populacije. Magistarskirad na [umarskom fakultetu. Zagreb, 116 str.

S e r v h e e n , C., S. H e r r e r o i B. P e y t o n , 1999:Bears- Status survey and conservation actionplan. IUCN/SSC, Bear and polar bear specialistgroups, IUCN, Gland, Switzerland and Cam-bridge, United Kingdom.

S t a n k o v i } , J., B. Ku l i } , A. F r k o v i } , J. Tr o h a r ,A. F u } a k , V. Ko s t i j a l , 1999: Vodi} kroz lovi-{ta (Primorsko-goranske ùpanije). Rijeka,174 str.

SUMMARY: The analysis of the brown bear bag and mortality was con-ducted for the period 1997/98 to 2002/03. The brown bear has been managedand harvested in all the hunting grounds of Gorski Kotar since 1997. Theamount of 116 animals were harvested in the observed period, 51 animalswere affected by mortality, while the total bag included 167 animals. The sur-face area of the hunting ground, or the management area where harvest isallowed, is 133,569 ha, and the total investigation area is 144,250 ha includ-ing Risnjak National Park and non-hunting grounds. The average annual bagfor the period 1997/98 to 2002/03 was 27.84 animals; there were 18.17 malesand 9.67 females. The average bag/1000 ha was 0.21 animals. Of this num-ber, males accounted for 0.14/1000 ha and females for 0.07/1000 ha. Thegender ratio was 63:33 in favour of the males. The average brown bearbag/1000 ha was 0.14 animals. Of this, there were 0.11 males/1000 ha and0.03 females/1000 ha. Since the gender ratio was 76:24 in favour of themales, it is clear that the male bag was significantly higher than the femalebag in the observed period. The average brown bear mortality/1000 ha was0.07 animals with 0.03 males/1000 ha and 0.04 females /1000 ha. The genderratio was 59:41 in favour of the females, indicating that the female participa-tion in mortality was significantly higher than the male.

A total of 71 % of the planned bag was accomplished. The bag trend from1997/98 to 2002/23 indicates that the average bag rose by 3 animals perannum. Of this, the average harvest increased by 2.4 animals per year and theaverage mortality by 0.6 animals per year. The average annual bag from1997/98 to 2002/23 in Gorski Kotar was 10.3 % of the average annual parentstock, which is significantly less that the average annual population increase,which is 25 % minimally of the average annual parent stock. Since the bag todate has been less than the population increase, the management capacityand the brown bear population growth was achieved. To conclude, huntingmanagement did not endanger the survival of the brown bear in the area ofGorski Kotar. Bear hunt is carried out from high seats exclusively (100 % ofthe cases) and professional guides are used: therefore, such a hunt has moreadvantages than disadvantages.

K e y wo rd s : the brown bear

PRETHODNO PRIOP]ENJE – PRELIMINARY COMMUNICATIONUDK 630* 612


35

* Dr. sc. Karlo Bezak, dipl. ing. {um., * Danko Kuric, dipl. ing. {um.,* Miljenko Vreb~evi}, ing. geod.Hrvatske {ume d.o.o. Zagreb, Lj. F. Vukotinovi}a 2.

DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAÂ HRASTA LU@NJAKA(Quercus robur L.) U GOSPODARSKOJ JEDINICI “SLAVIR”THE DISSIPATIVE STRUCTURE OF HIGH FORESTS OF PEDUNCULATE OAK

(Quercus robur L.) IN THE MANAGEMENT UNIT “SLAVIR”Karlo BEZAK*, Danko KURIC*, Miljenko VREBÊVI]*

SA@ETAK: [ume su kaoti~ni nelinearni dinami~ki sustavi, {to zna~i kakoim se stanje mijenja sukladno pravilima koje diktiraju zakoni prirode.Autori istraùju disipativno stanje, brzinu rasta i produkciju sastojina hra-

sta lu`njaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici Slavir. Tijekom istra-ìvanja primjenjuju Teoriju nelinearnih dinami~kih sustava i Teoriju disipativ-nih struktura. Kompleksnim jednad`bama rasta i razvoja debljinske i visinskestrukture analiziraju stanje i brzinu rasta sjemenja~a hrasta lu`njaka. Teorijomo disipativnim strukturama klasificirane su sastojine na: ravnote`ne, periodi-~ne, neperiodi~ne i kaoti~ne. Disipativne {ume, u ravnoteì, blizu ravnoteè idaleko od ravnoteè.Pojam disipativna struktura uveo je belgijski kemi~ar i fizi~ar Ilyje Prigo-

gine, kako bi objasnio koherentno pona{anje u sustavima daleko od stanjaravnoteè. Njime se obja{njava uska povezanost izme|u strukture i reda najednoj i disipacija na drugoj strani. Teorija disipativnih struktura govori okretanju od reda prema neredu i sve ve}oj entropiji. Prema drugom zakonutermodinamike, dok entropija raste, energija se gubi ireverzibilno. Rasipanjeenergije koje je ireverzibilno na molekularnoj razini prati suprotan procesure|enog kaosa na subatomskoj razini. Prema Prigoginu, disipativne struktu-re su otoci reda u moru nereda, odràvaju}i i pove}avaju}i svoj red na na~inda pove}avaju nered svojeg okruènja. Izra|ena je karta disipativne strukture sjemenja~a hrasta lu`njaka (Quer-

cus robur L.) za gospodarsku jedinicu Slavir. Za I. bonitet konstruirani sustandardni nizovi visina, a za svako stanje sastojina iteracijama dobiveni suparametri regresijskih nizova te~ajnog godi{njeg debljinskog prirasta. Za di-sipativnu strukturu sastojina konstruirane su volumne prirasno-prihodne ta-blice i tablice nov~ane vrijednosti drvnih sortimenata na I. bonitetu. Signifikantne su razlike u produkciji i nov~anoj vrijednosti drvnih sortime-

nata za disipativnu strukturu hrasta lu`njaka (Quercus robur L.). Mlade sastojine u fazi prvih kulminacija prirasta, do 20 godina starosti,

povr{ine 1204 ha u disipativnoj strukturi su po~etno stanje. Karakteristi~nazna~ajka kaoti~nih sustava je njihova osjetljiva ovisnost o po~etnim uvjetima. I najmanji bioti~ki i abioti~ki poreme}aj moè prouzro~iti nelinearni po-

vratni u~inak.

Podru~je istraìvanja je gospodarska jedinica Slaviru Spa~vanskom bazenu. Jedna od najve}ih i najsa~uva-

nijih, ukupne obrasle povr{ine 8220 ha, a obuhva}asredi{nji i sjeverni dio Spa~vanskog bazena. Kori{teni

K. Bezak, D. Kuric, M. Vreb~evi}: DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAÂ HRASTA ... [umarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56

36

1. PROBLEM I CILJ ISTRA@IVANJA – Research matter and objective

Sastojine u ravnote`nom stanju, povr{ine 621 ha su prete`no mlade i ne mo-gu se uspore|ivati sa starijim u periodi~nom, neperiodi~nom i kaoti~nom stanju. Sastojine u periodi~nom stanju nalaze se na povr{ini 1295 ha, uz obrast

0.86, prira{}uju 7.10 m3/ha, na prosje~noj zalihi 347.7 m3/ha, a nov~ana vri-jednost drvnih sortimenata iznosi 156.441 kuna na jednom hektaru. Sastojine u neperiodi~nom stanju nalaze se na povr{ini 3720 ha, uz obrast

0.86, prira{}uju 6.71 m3/ha, na prosje~noj zalihi 352.2 m3/ha, a nov~ana vri-jednost drvnih sortimenata iznosi 162.450 kuna na jednom hektaru. Sastojine u kaoti~nom stanju nalaze se na povr{ini 1004 ha, obrast 0.80,

prira{}uju 5.61 m3/ha, na prosje~noj zalihi 352.8 m3/ha, a nov~ana vrijednostdrvnih sortimenata zbog su{enja iznosi samo 65.048 kuna na jednom hektaru. Rezultati istraìvanja putokaz su modeliranju multi-dimenzijske dinamike

{uma u cilju vi{enamjenskog i potrajnog gospodarenja. K l j u ~ n e r i j e ~ i : disipativne strukture, nelinearni dinami~ki sustavi,

kompleksne jednad`be, dendrogrami, potrajno gospodarenje.

Cilj i na~in gospodarenja {umama je osiguranje sta-bilnosti ekosustava, odràvanje i pobolj{avanje op}eko-risnih funkcija {uma, te napredno i potrajno gospodare-nje. Cilj gospodarenja {umama hrasta lu`njaka, uz o~u-vanje stabilnosti ekosustava i potrajnosti prihoda je pro-dukcija furnirske i deblje pilanske oblovine. Kako bi po-stigli propisani cilj gospodarenja, produkciju visoko vri-jednih furnirskih trupaca, najva`niji je izbor modela sasvim parametrima razvojnog tijeka sastojinske strukture.

Radni vijek {umara u odnosu na ìvotni vijek hrastalu`njaka (Quercus robur L.) prekratak je kako bi uzgo-jili sastojinu sukladno cilju gospodarenja. Odabir sta-bala za proredu obavljalo je vi{e {umarskih stru~njaka,s razli~itim vizijama, primjenjuju}i razli~ite modelegospodarenja. Rezultat takvog na~ina gospodarenja jevelika varijabilnost strukturnih oblika i stanja lu`nja-kovih sastojina u Republici Hrvatskoj.

U gospodarenju regularnih {uma primjenjivao se ijo{ uvijek primjenjuje linearni model. Linearni odnosidopu{taju nam da predvidimo {to }e se dogoditi unutarsustava, i lako se moè grafi~ki prikazati. Drugim ri-je~ima, na grafikonima tvore pravac, a zna se kamo tajpravac vodi. Razlog za{to se primjenjuje linearni mo-del leì u tome {to ve}ina znanstvenika reducira te{kenelinearne probleme na jednostavne linearne, kako biih lak{e mogli analizirati.

[ume i {umska zemlji{ta sukladno Pravilniku oure|ivanju {uma razvrstavaju se po ure|ajnim razredi-ma, Me { t r o v i } i F a b i j a n i } (1995). Ure|ajni raz-redi odre|uju se prema namjeni {ume i glavnoj vrstidrve}a na temelju koje se odre|uje cilj gospodarenja ivrijeme minimalne ophodnje.

Unutar ure|ajnog razreda, u regularnim {umamadendrometrijski podaci izmjere sastojine, visine i izvrt-ci, razvrstavaju se po dobnoj strukturi raspona starostidvadeset godina, Tablica 1. Visinske krivulje ustroja-vaju se na temelju izmjerenih visina, a prirast seodre|uje metodom izvrtaka ili kontrolnom metodom.Etat glavnog prihoda visokih regularnih {uma po meto-di razmjera dobnih razreda, usporedbom stvarnog inormalnog razmjera dobnih razreda za svaki ure|ajnirazred posebice. U praksi se naj~e{}e primjenjuju me-tode intenziteta prorje|ivanja. Ovakvo grubo i meha-ni~ko razvrstavanje podataka dendrometrijske izmjeregruba su aproksimacija visokog rizika. Dobivaju seprosjeci koji su neupotrebljivi za svaku analizu, prog-nozu rasta i razvoja {uma, a posebno za propisivanjesmjernica gospodarenja, propis etata glavnog prihoda ietata prethodnog prihoda.

U gospodarskoj jedinici Slavir poseban je problemsu{enje hrasta lu`njaka. U odsjecima koji se su{e pre-kora~enje propisanog etata je 164 %. U~e{}e slu~ajnogprethodnog prihoda u njihovoj ukupno posje~enoj drv-noj masi je 50 %.

Cilj je ovih istraìvanja, izrada modela za multi-di-menzijsko modeliranje {uma radi vi{enamjeskog i po-trajnog gospodarenja. Teorijom o dispativnim (rasip-nim) strukturama detektirati stabilne sastojine, sastoji-ne blizu ravnoteè i nestabilne sastojine. Za svako sta-nje izraditi volumne prirasno-prihodne tablice i tablicenov~ane vrijednosti drvnih sortimenata. Kartografskiprikazati fraktalnu dimenziju disipativnih strukturahrasta lu`njaka u gospodarskoj jedinici Slavir.

2. PODRU^JE I MATERIJAL – Research field and material


37

Tablica

1.Str

uktura

povr{

ina, dr

vne zal

ihe i p

rirasta

za UR s

jemenj

a~e hra

sta lu`

njaka

Table 1

Structure of areas, gro

wing stock and increm

ent for the

manag

ement cla

ss of pe

dunculate oak high forests

Dobni

razred

iUk

upno

Omjer

Vrsta

III

IIIIV

VVI

VIITotal

smjese

drve}a

Drv. m

asaPri

rast

Drv. m

asaPri

rastD

rv. ma

saPri

rast

Drv. m

asaPri

rast

Drv.ma

saPri

rast

Drv. m

asaPri

rast

Drv. m

asaPri

rast

Mixture

Tree

Vol. of wood

Increm

entVol. of wood

Increm

entVol. of wood

Increm

entVol. of wood

Increm

entVol. of wood

Increm

entVol. of wood

Increm

entVol. of wood

Increm

entratio

species

ham3

%hr.

lu`nja

k422

84393

3329

691

3238

81317

339765

9875

786175

70865

342136

29210

7285

42963

74,40

Q. robur

polj. ja

sen145

92148

2206

370

1709

50868

81210

0164

724382

3829

98161

5352

967914

012,

46F. a

ngustif.

am. ja

sen137

532

1169

60,0

1F. a

meric.

grab

4450

325123

443

79227

1050

35991

98307

9173

615515

1280

339866

09,9

0C. betulus

klen

89268

31513

431

98938

8370

276161

97508

26806

9040,9

5A. c

ampres.

vez147

2108

1384

1957

8449

279110

78349

4592

135259

24882

0,92

U. laevis

bagrem

162

162

Robinia p

.o. v

o}e762

49114

5237

175

2123

66108

132

6451

2270,2

3Fru

it tree

OTB

54637

2098

1125

2781

94110

56380

9669

333243

73857

0,86

lipa sp.

2015

1007

20242

042

3628

670,1

3Tilia s.p.

o. vrba

62370

1774

26826

740,0

3Salix s.p.

b. topo

la462

52568

14601

18112

027

73316

1742

3658

1290,1

3Populus s.p.

Ukupn

o660

99612

6813

8253

7004

198421

012103

08117

4075

25579

115611

4214

47283

2442

63911

100,00

Total

povr{.

ha119

5,2468

,2129,

2624,

22103

6,06

2561,8

8229

6,54

7611,3

5area

pr. star

ost12

2557

6695

112132

Aver. age

hr. lu`

njak

m3 /ha

908,4

0113

3,11

1343,3

4306

7,39

3426,8

6377

5,93

2775,6

474,

46Q. robur

Ukupn

om3 /

ha141

13,08

2788,6

5289

8,18

4069,9

5458

9,98

5039,3

4372

9,96

100,00

Total

su rezultati dendrometrijske izmjere redovne revizijeosnove gospodarenja za razdoblje 2004. – 2013 godi-ne, Dod i g i drugi (2004) koju je izradio sukladnoPravilniku za ure|ivanje {uma odjel za ure|ivanje{uma Vinkovci.

U Tablici 1. prikazana je struktura povr{ina(7611.35 ha), drvne zalihe i prirasta po dobnim razredi-

ma za UR sjemenja~e hrasta lu`njaka gospodarskih {u-ma na I bonitetu.

Iz Tablice 1. vidljiv je nerazmjer dobnih razreda,manjak povr{ina u tre}em i ~etvrtom dobnom razredu,a 67 % povr{ine gospodarske jedinice su sastojine sta-rije od 100 godina.


38

3. METODA ISTRA@IVANJA – Research methodsLogaritamska spirala i Zakon prigu{enih sinusoid-

nih oscilacija klju~ je spoznaje sveobuhvatne zakoni-tosti rasta i razvoja {uma. Alati za numeri~ku prognozurasta i razvoja {uma, numeri~ko bonitiranje, detekcijustanja sastojine i konstrukciju prirasno-prihodnih tabli-ca su kompleksne jednad`be rasta i razvoja {uma B e -z a k , (1992, 2002a): rasta debljinske strukture Ψd = Ae - kt sin (ωpd t -ϕ),rasta visinske strukture Ψh = Ae - kt sin(ωph t -ϕ) – A sin(ω1 t)

Simboli u jednad`bama su:Ψd – kompleksni brojevi debljinskog rasta;

Ψh – kompleksni brojevi visinskog rasta; A – valne amplitude, e = 2718 – baza prirodnog logaritma; k – koeficijent otpora rastu; t – vrijeme; ωpd – koeficijent pulsacije debljinskog rasta;ωD – koeficijent pulsacije {irenja kro{nje;ωph, wpld – koeficijenti pulsacije visinske strukture;ω1 = 0.000532793 god -1 – gravitacijska konstanta

visinske strukture; ϕ – fazni prostor rasta.

U Tablici 2. prikazani su parametri kompleksnihjednad`bi sastojinske debljinske i visinske strukture zahrast lu`njak (Quercus robur L.).

Tablica 2. Parametri sastojinske debljinske i visinske strukture hrasta lu`njakaTable 2 Parameters of a stand’s diameter and height structure of pedunculate oakParametri debljinske i visinske strukture

Parameters of diameter and height structureStruktura Amplituda Period Koeficijenti pulsacije FazaStructure Amplitude Period Pulsation coefficijent Phase

A Godina ωp god -1 ϕ god -1Year ωp year -1 ϕ year -1

Prsni promjer d cmBreast diameter d cm 5.328 100/10 0.0729927 0.0010[irina kro{nje DmCrown width D m 2.664 100/4 0.1824817 0.2664Visina stabla hmTree height h m 8.759 100/2 0.1459854 0.8759Visina debla hdmStem height hd m 4.669 100/2 0.1459854 0.8759

Numeri~ko bonitiranje stani{ta, konstrukcija tarifa iobra~un volumena sastojine obavljeno je komplek-snom jednad`bom visinskog rasta.

Koeficijent otpora rastu k jedini je nelinearni ~lan,kojim se jednostavno uskla|uje brzina rasta modela sbrzinom rasta svakog stabla ili sastojine.

Numeri~ko vrednovanje stanja vitalnosti i debljin-skog prirasta sastojine utvr|eno je istovremeno kom-pleksnom jednad`bom debljinske strukture premashemi:

harmoni~no – ravnote`no – periodi~no – neperiodi~no – kaoti~noharmonious – balanced – periodic – non-periodic – chaotic

0.001 – 0.027 – 0.050 – 0.073 – 0.999Vrijednosti koeficijenta otpora rastu k < 0.045 indici-

raju ravnote`ne sastojine, izme|u 0.045 < 0.055 indicira-ju sastojine u periodi~nom stanju, sastojine s k u rasponu0.055 < 0.065 su u stanju neperiodi~nosti, a sastojine skoeficijentom otpora k > 0.065 ulaze u kaoti~no stanje.

Prigu{ivanjem kro{nje modeliramo stabilne, perio-di~ne ili neperiodi~ne sastojine. Kada je otpor rastu kve}i od koeficijenta pulsacije ωpd sastojine ulaze u ne-periodi~no i kaoti~no stanje.

Omjere duìne debla hld i duìne kro{anja hlk kod visin-skog rasta 0.533:0.467 odre|uje eigenvrijednost 4.669.Razvojni tijek visinskog rasta po dobnim razredima jed-nozna~no je odre|en bifurkacijama za sva vremena.

Iteracijama koeficijenta otpora rastu k numeri~ki jeobra|en hrast lu`njak (Quercus robur L.) u svakom od-jelu/odsjeku UR sjemenja~e hrasta lu`njaka, bez obzi-ra na namjenu, bonitet i ekolo{ko-gospodarski tip, Ta-blica 3 i 4. U kaoti~no stanje razvrstane su sve sastojineu kojima je zapo~elo intenzivno su{enje, a u sastojina-ma razvrstanih sukladno shemi u neperiodi~no stanjeevidentirana su su{enja slabijeg intenziteta.

Nov~ana vrijednost drvnih sortimenata utvr|ena jeprimjenom sortimentnih tablica koje se primjenjuju zaizra~un sortimentne strukture u planu proizvodnje drv-nih sortimenata za hrast lu`njak po debljinskim razredi-ma. Vrijednost drvnih sortimenata izra~unata je primje-

nom planskog cjenika drvnih sortimeneta koji je teme-ljen na “Cjeniku glavnih {umskih proizvoda Hrvatske{ume d.o.o.” u kategoriji cijena drvnih sortimenata napanju. Kako je cjenik trupaca iskazan po debljinskimrazredima srednjeg promjera, za potrebe planiranja pri-hoda od prodaje kao i za potrebe ovog rada u planskomcjeniku odabrana je cijena srednjeg debljinskog razredaza pojedinu klasu trupaca hrasta lu`njaka. Na ovaj na~inobra~unata vrijednost produkcije iskazana je prema sta-njima sastojina u tablicama, (Tablice 10–13).

Konstrukcija volumnih prirasno-prihodnih tablica itablica nov~ane vrijednosti drvnih sortimenata obav-ljena je po modelu opisanom u [umarskom listu, B e -z a k (2002b).

Istraìvanja su provedena samo za jednu vrstu drve-}a u sastojini, te se sve analize i usporedbe odnose nahrast lu`njak (Quercus robur L.).


39

4. REZULTATI ISTRA@IVANJA – Research resultsNumeri~kim klasificiranjen UR sjemenja~e hrasta

lu`njaka u gospodarkoj jedinici Slavir, iteracijama koe-ficijenta otpora rastu sukladno shemi, dobivena je disi-

pativna struktura hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) popovr{ini, temeljnici, volumenu, prirastu i nov~anoj vri-jednosti drvnih sortimenata, a prikazana je u Tablici 3.

Izmjereno ravnote`no stanje – 1 ha Tabli~no stanje – 1 haMeasured balanced condition – 1 ha Tabular condition – 1 haGodine Povr{ine

N G iv V N.v. N G iv V N.v.Years Areas hakom m2 m3 m3 M.v. kom m2 m3 m3 M.v.

kuna kuna1-10 443.0811-20 760.8721-30 473.57 819 12.8 8.55 103.1 8.058 1082 13.7 7.94 97.8 8.62531-40 18.52 316 9.8 5.8 75.0 7.849 643 17.7 10.08 159.0 14.17741-50 1.19 86 4.3 1.8 57.0 4.377 410 19.2 10.53 206.8 19.54351-60 28.07 78 8,0 3.17 115.0 13.251 305 21.2 11.39 267.6 35.11461-70 22.32 64 8.2 3.29 130.3 27.396 233 22.2 11.38 318.3 74.16971-80 1.90 82 11.1 4.40 175.0 45.118 180 22.8 10.44 354.2 92.67591-100 29.05 66 15,0 5.93 265.1 111.337 120 23.3 10.12 422.0 172.943101-110 2.65 90 17.7 6.20 315.0 155.548 100 23.7 9.55 448.1 208.276111-120 30.45 59 14.8 5.17 271.9 169.953 85 24.0 8.72 466.5 275.599121-130 9.36 67 20.8 6.28 405.5 239.356 73 24.4 7.72 478.5 280.782141-150 4.41 49 23.6 7.10 484.0 280.673 55 24.8 6.66 493.2 294.945Ukupno 1825.24 4764 79.481 17.333.939 5.338 99068 25.081.447Total

Pros.1 haAve. 1 ha 648 12.7 7.67 127.9 27.900 879 15.74 8.43 159.5 40.370



kuna kuna81- 90 196.38 198 20.7 8.06 317.2 109.250 176 22.3 10.05 368.8 117.69591-100 262.55 187 20.1 7.91 330.5 112.749 144 22.7 9.62 398.4 127.334

Tablica 3. Disipativna struktura {uma hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) u SlaviruTable 3 Dissipative structure of pedunculate oak forests (Quercus robur L.) in Slavir


40

U Tablici 4. nalazi se zbirni prikaz povr{ina(7844.33 ha), prirasta, drvne zalihe, nov~ane vrijedno-sti drvnih sortimenata i tabli~ni za optimalno stanjehrasta lu`njaka (Quercus robur L).Po~etno stanje su sastojine stare do 20 godina. Po-

~etni uvjeti, period prve kulminacije visinskog i debljin-skog prirasta kada njegom usmjeravamo sastojine pre-ma ravnote`nom stanju. I najmanji bioti~ki i abioti~kiporeme}aj, zahvat u njezi ili izostanak njege mogu us-mjeriti sastojinu prema stabilnom ili nestabilnom stanju.

Za svako stanje izra~unat je razvojni tijek prsnihpromjera srednje sastojinskog stabla ds po dobnim raz-redima raspona starosti 10 godina.

Iteracijama koeficijenta k i kompleksnim jed-nad`bama dobivaju se kompleksni brojevi, integraci-jom prirast, a daljnjom integracijom rast. Razvojni ti-

jek srednje sastojinskog stabla ds potpuno se uklapa uizmjerene podatke stanja rasta debljinske disipativnestrukture. Istodobno se dobivaju optimalne {irine kro-{anja, optimalni broj stabala, prirasti i parametri te~aj-nog godi{njeg debljinskog prirasta za svaki dobni raz-red, raspona starosti 10 godina.

Rje{enja kompleksnih jednad`bi su kompleksni bro-jevi koji preslikani u koordinatni sustav prikazuju den-drograme debljinske i visinske strukture. Okomiti smje-rovi prikazuju amplitude ili multi-dimenzionalne vekto-re, a vodoravni smjerovi prikazuju prostor i vrijeme.

U Tablici 5. prikazani su parametri linearne regresi-je pomaka visinskog rasta na I. bonitetu i parametri pri-rasnih nizova te~ajnog godi{njeg debljinskog prirastapo dobnim razredima za svako stanje sastojine.

101-110 292.55 124 18.8 6.69 326.7 142.046 120 23.1 9.02 422.6 174.535111-120 264.45 103 20.6 7.22 367.5 180.445 102 23.4 8.19 439.2 204.095121-130 70.30 84 20.4 6.10 384.2 211.718 87 23.6 7.24 449.2 244.929131-140 53.16 70 18.6 5.49 350.5 210.919 76 23.9 6.80 457.6 271.020141-150 155.40 63 20.4 6.12 401.3 232.504 66 24.1 6.31 463.8 274.674UkupnoTotal 1294.79 9.198 449.830 202.558.354 11.155 544.782 235.887.894

Pros.1 haAve. 1 ha 132 20.0 7.10 347.7 156.441 120 23.14 8.62 420.7 182182



kuna kuna91-100 557.93 168 18.0 7.03 289.0 91.992 165 22.3 9.32 384.6 122.422101-110 640.45 132 18.1 6.48 318.8 131.421 137 22.7 8.69 407.3 167.904111-120 1276.29 105 20.2 7.11 358.0 166.796 116 23.0 7.89 423.5 197.313121-130 778.99 92 21.6 6.41 401.2 185.818 100 23.3 6.92 432.1 200.129131-140 466.46 87 20.6 6.01 377.1 205.282 86 23.5 6.47 439.2 239.088UkupnoTotal 3720.12 24.944 1.310.156 604.332..293 29.244 1.557.415 695.08.9.110

Pros.1 haAve. 1 ha 114 19.8 6.71 352.2 162.450 120 22,97 7.86 418.6 186.846



kuna kuna101-110 28.39 104 15.2 5.42 350.4 56.952 156 22.3 8.37 392.2 83.555111-120 118.82 78 18.3 6.40 333.5 59.310 132 22.6 7.58 407.4 73.246121-130 149.23 78 19.7 5.88 374.1 64.545 113 22.8 6.64 415.3 74.702131-140 272.78 66 17.7 5.29 338.0 63.965 98 23.0 6.15 421.2 83.118141-150 434.96 62 18.8 5.52 360.3 67.995 86 23.2 5.84 426.7 83.909UkupnoTotal 1004.18 5.636 354.317 65.319.610 6347 421.995 81.392.982

Pros.1 haAve. 1 ha 69 18.5 5.61 352.8 65.048 101 23.0 6.32 420.2 81054

Razvidna je periodi~nost debljinske i visinske struk-ture jednog dominantnog stabla na Slici 1. Dendrogramdebljinskog prirasta Ψd i prirasta kro{nje ΨD prigu{enoje gibanje. Dendrogram visinskog prirasta Ψh i prirastadu`ine deblaΨld prisilno je gibanje.

Period 1:2:4 ukazuje na stabilno kvaziperiodi~nogibanje. Period tri vodi {ume u kaos. Karakteristi~nazna~ajka kaoti~nih sustava je njihova ovisnost o po~et-nim uvjetima.


41

Tablica 4. Povr{ine, drvna zaliha, prirast i nov~ana vrijednost drvnih sortimenata hrasta lu`njakaTable 4 Areas, growing stock, increment and monetary value of wood assortments of pedunculate oakIzmjereno redovnom revizijom Tabli~no

Disipativna Measured in regular revision Tabularstruktura Povr{ine % Prirast Ukupni Volu- Ukupni Nov~ana Prirast Volu- Nov~anaDissipative Areas Incre- prirast men volumen vrijednost Incre- men vrijednoststructure ha ment Total Volume Total Monetar ment Volume Monetary

iv increment V volume value iv V valuem3/ha ivm3 m3/ha V m3 kuna/ha m3/ha m3/ha kuna/ha

Po~etno stanjeInitial condition 1203.95 15.3 - - - - - - - -Ravnote`noBalanced 621.29 7.9 7.67 4.764 127.9 79.481 27.900 8.43 159.5 40.370Periodi~noPeriodic 1294.79 16.5 7.10 9.198 347.7 449.830 156.441 8.62 420.7 182.182

Neperiodi~noNon-periodic 3720.12 47.5 6.71 24.944 352.2 1.310.156 162.450 7.86 418.6 186.846Kaoti~noChaotic 1004.18 12.8 5.61 5.636 352.8 354.317 65.048 6.32 420.2 81.054UkupnoTotal 7844.33 100 44.542 2.194.363 889.544.196 51.985 2.623.013 1.037.451.433

Prosje~no 1 haAve. 1 ha 5.68 279.7 113.400 7.83 395.0 132.255

Tablica 5. Parametri visinskog rasta i debljinskog prirasta disipativnih struktura hrasta lu`njakaTable 5 Parameters of height growth and diameter increment of dissipative structures of pedunculate oakParametri visinskog Ravnote`no Periodi~no Neperiodi~no Kaoti~norasta na I. bonitetu stanje stanje stanje stanje

Godine Parameters of height Balanced Periodic Non-periodic ChaoticYears growth in the first site class condition condition condition condition

h = a + bd id = a + bdm mma b a b a b a b a b

10 2.253 0.308 2.320 0.000 2.152 0.000 2.048 0.000 1.948 0.00020 6.689 0.323 2.263 0.336 1.948 0.344 1.763 0.350 1.595 0.35530 10.969 0.237 1.214 0.361 0.969 0.362 0.834 0.363 0.718 0.36340 14.604 0.157 0.215 0310 0.159 0.306 0.131 0.304 0.107 0.30250 17.625 0.135 -0.309 0.246 -0.212 0.242 -0.165 0.240 -0.129 0.23860 20.338 0.145 -0.393 0.192 -0.251 0.190 -0.186 0.190 -0.137 0.18970 22.513 0.160 -0.251 0.153 -0.148 0.154 -0.105 0.155 -0.073 0.15580 24.291 0.167 -0.076 0.127 -0.041 0.130 -0.028 0.131 -0.018 0.13290 25.734 0.169 0.032 0.111 0.016 0.114 0.010 0.115 0.007 0.116100 26.760 0.171 0.064 0.101 0.030 0.103 0.018 0.104 0.011 0.104110 27.374 0.171 0.049 0.092 0.021 0.093 0.012 0.094 0.007 0.094120 27.514 0.169 0.020 0.085 0.008 0.085 0.004 0.086 0.002 0.086130 27.185 0.164 -0.001 0.072 -0.001 0.079 -0.026 0.079 -0.000 0.079140 27.169 0.153 -0.010 0.073 -0.003 0.073 -0.002 0.074 -0.001 0.073150 27.130 0.143 -0.010 0.067 -0.003 0.068 -0.001 0.068 -0.001 0.069160 27.011 0.135 -0.005 0.063 -0.001 0.063 -0.001 0.064 -0.000 0.064

Disipativna struktura {irina kro{anja, (Slika 2), po-kazuje kako samo predominantna i dominantna stablaizvode periodi~na gibanja koja mogu doìvjeti dubokustarost. Neperiodi~ne kro{nje na rubu su stabilnosti.Stabla koja su u{la u kaoti~ni period prva umiru.

Prakti~na spoznaja za odre|ivanje ophodnje. Sasto-jine koje su u kaoti~nom stanju ne mogu izdràti duljeod 100 godina, neperiodi~ne oko 120 godina, perio-di~ne oko 140 godina, a sastojine u ravnote`nom stanjumogu doìvjeti starost i preko 160 godina.

Razvidna je spoznaja koju je akademik Klepac ~es-to isticao:Hrast lu`njak raste 100 godina, ìvi 100, i umire

100 godina

Srednje sastojinska stabla ravnote`nih sastojinaimaju prosje~nu {irinu goda 2.54 mm, a u vrijeme prvekulminacije prirasta oko 3.00 mm. Sastojine u pe-riodi~nom stanju imaju prosje~nu {irinu godova oko2.24 mm, u neperiodi~nom oko 2.08 mm, a u kaoti~-nom ispod 2.00 mm (Slika 3.). Na Slici 4. prikazana jebrzina rasta srednje sastojinskih stabala ds sukladnostanjima sastojina. Kada razvojni tijek srednje sastojin-skog stabla padne ispod periodi~nog stanja i skre}eprema neperiodi~nom tada je i potrajno gospodarenje udegresiji. Razvojni tijek srednje sastojinskog stabla dsmodel je pra}enja potrajnog gospodarenja. Disipativna struktura, numeri~ki je model pra}e-

nja potrajnog gospodarenja {umama.


42

-2

-1

0

1

2

3

4

0 50 100 150

ΨD

Ψh

Ψld

Ψd

Ψ, h, ld, d

godina – year

Slika 1. Dendrogram debljinske i visinske strukture hrasta lu`njaka (Quercus robur L.)Figure 1 Dendrogram of diameter and height structure of pedunculate oak (Quercus robur L.)

-3

-2

-1

0

1

2

3

0 50 100 150

ΨD – harmoni~no

harmonious

ΨD – ravnote`no

balanced

ΨD – kaoti~no

chaotic

ΨD – neperiodi~no

non-periodic

ΨD – periodi~no

periodic

ΨD

godina – year

Slika 2. Disipativna struktura {irina kro{anja hrasta lu`njaka (Quercus robur L.)Figure 2 Dissipative structure of crown width of pedunculate oak (Quercus robur L.)

Razvojni tijek srednje sastojinskih stabala pokazujeuniverzalnu zakonitost. Rast i razvoj stabla ili sastojin-ske debljinske strukture odre|en je omjerom 2.664 ko-jim se {ire grane hrasta lu`njaka (Quercus robur L.), amodeliran je koeficijentom otpora rastu k.

Srednji sastojinski prsni promjer ravnote`nih sastojinau centimetrima polovica je starosti sastojine, a optimalna{irina kro{nje jednaka je desetini starosti sastojine u me-trima. Prakti~na spoznaja o atraktoru stabla i optimalnojstrukturi broja stabala na jednom hektaru povr{ine.

Prigu{ivanjem kro{nje modeliramo stabilne, perio-di~ne ili neperiodi~ne sastojine. Kada je otpor rastu kve}i od koeficijenta pulsacije ωpd sastojine ulaze u ne-periodi~no i kaoti~no stanje.

Omjere du`ine debla hld i du`ine kro{anja hlk kodvisinskog rasta 0.533 : 0.467 odre|uje eigenvrijednost4.669. Razvojni tijek visinskih krivulja po dobnim raz-redima jednozna~no je odre|en bifurkacijama za svavremena.


43

Tablica 6. Prirasno-prihodne tablice hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) I bonitet – ravnote`no (optimalno) stanjeTable 6 Yield tables of pedunculate oak (Quercus robur L.) First site class – balanced (optimal) conditionGlavna sastojina Prorede Postotak Te~ajni Popre~ni prirastPrincipal stand Thinning te~ajnog godi{nji Transversal

god. vol. volumni incrementZbroj Ukupna prirasta prirastproreda produkcija Percen- Curent Glavne Sveukupna

God. N dS hS G V N i V Sum of Total tage of annual sastojine produkcijaYear thinnings production current value Principal Overall

annual incre- stands productionvolume mentincrement

cm m m2 m3 % m3 % m310 4354 2.32 2.98 1.8 2.9 2.9 0.29 0.29

2787 64.0 1.8 1.8 89.74 2.5720 1568 6.90 8.96 5,9 26.7 28.5 1.33 1.43

485 31.0 8.3 10.1 29.72 7.9430 108212.7014.03 13.7 97.8 107.9 3.26 3.60

439 40.6 39.7 49.8 10.31 10.0840 643 18.7117.59 17.7 159.0 208.8 3.97 5.22

233 36.2 57.5 107.3 6.62 10.5350 410 24.4121.03 19.2 206.8 314.1 4,13 6.28

105 25.7 53.0 160.3 5.51 11.3960 305 29.7224.73 21.2 267.6 427.9 4.46 7.13

72 23.6 63.1 223.5 4.25 11.3870 233 34.7828.14 22.2 318.3 541.7 4.55 7.74

53 22.6 71.9 295.3 3.39 10.7980 180 39.7630.96 22.4 354.2 649.7 4.43 8.12

35 19.6 69.6 364.9 2.95 10.4490 145 44.7833.32 22.8 389.2 754.1 4.32 8.38

25 17.6 68.3 433.3 2.60 10.12100 120 49.8635.29 23.3 422.0 855.3 4.22 8.55

20 16.4 69.4 502.7 2.26 9.55110 100 54.9936.77 23.7 448.1 950.8 4.07 8.64

15 15.3 68.7 571.4 1.95 8.72120 85 60.1437.67 24.0 466.5 1037.9 3.89 8.65

12 14.0 65.2 636.6 1.65 7.72130 73 65.2837.95 24.4 478.5 1115.1 3.68 8.58

10 13.1 62.5 699.2 1.48 7.10140 63 70.4238.00 24.6 486.9 1186.1 3.48 8.47

8 12.4 60.3 759.5 1.37 6.66150 55 75.5538.00 24.8 493.2 1252.7 3,29 8.35

6 11.7 57.5 817.0 1.28 6.30160 49 80.6738.00 25.0 498.7 1315.7 3.12 8.22

Glavna sastojina Prorede Postotak Te~ajni Popre~ni prirastPrincipal stand Thinning te~ajnog godi{nji Transversal




cm m m2 m3 % m3 % m310 6686 2.15 2.93 2.4 3.7 3.7 0.37 0.37

4475 66.9 2.5 2.5 77.80 2.8820 2210 6.25 8.73 6.8 30.0 32.5 1.50 1.62

894 40.4 12.1 14.6 24.61 7.3830 131611.3213.67 13.3 91.7 106.3 3.05 3.54

529 40.1 36.8 51.4 10.18 9.3340 788 16.5517.20 16.9 148.2 199.6 3.70 4.99

270 34.3 50.8 102.2 6.79 10.0650 518 21.5620.59 18.9 198.0 300.2 3.96 6.00

143 27.6 54.7 156.9 5.43 10.7660 375 26.3324.20 20.4 250.9 407.8 4.18 6.80

92 24.5 61.5 218.4 4.29 10.7770 283 30.9527.49 21.3 297.0 515.4 4.24 7.36

63 22.3 66.1 284.5 3.50 10.3880 220 35.5230.24 21.8 334.8 619.3 4.18 7.74

44 19.8 66.4 350.9 3.00 10.0590 176 40.1232.53 22.3 368.8 719.7 4.10 8.00

32 18.1 66.6 417.5 2.61 9.62100 144 44.7434.42 22.7 398.4 816.0 3.98 8.16

24 16.6 66.0 483.5 2.26 9.02110 120 49.3835.82 23.1 422.6 906.2 3.84 8.24

19 15.4 65.3 548.8 1.94 8.19120 102 54.0336.64 23.4 439.2 988.1 3.66 8.23

14 14.2 62.4 611.2 1.65 7.24130 87 58.6936.84 23.6 449.2 1060.4 3.45 8.16

12 13.3 59.6 670.8 1.51 6.80140 76 63.3337.00 23.9 457.6 1128.4 3.27 8.06

9 12.4 56.9 727.7 1.38 6.31150 66 67.9837.00 24.1 463.8 1191.5 3.09 7.94

8 11.7 54.3 782.0 1.29 5.97160 59 72.6237.00 24.3 469.2 1251.2 2.93 7.82


44

Kompleksni brojevi topolo{ka su dimenzija, a sku-povi kompleksnih brojeva fraktalna dimenzija stabala.Skupovi stabala, fraktala, tvore sastojinu. Kompleksnejednad`be rasta i razvoja sastojinske debljinske i visin-ske strukture univerzalni su alati za konstrukciju pri-rasno-prihodnih tablica, itinerer rasta i razvoja {uma uprostoru i vremenu.

U Tablicana 6, 7, 8 i 9 prikazana je disipativna vo-lumna struktura sastojina hrasta lu`njaka kroz prira-sno-prihodne tablice.

Sveukupna maksimalna produkcija, odnosno sveu-kupni maksimalni godi{nji etat (Es ) sastoji se od go-di{njeg etata glavnog prihoda (Eg ) i godi{njeg etataprorede (Em ). U dobi od 120. godina maksimalni godi{nji etat iz-nosi u sastojinama stanja:ravnote`nog Es = Eg + Em ⇒ 3.9 + 4.9 = 8.7 m3/haperiodi~nog Es = Eg + Em ⇒ 3.7 + 4.5 = 8.2 m3/haneperiodi~nog Es = Eg + Em ⇒ 3.5 + 4.5 = 8.0 m3/hakaoti~nog Es = Eg + Em ⇒ 3.4 + 4.3 = 7.7 m3/ha

Tablica 7. Prirasno-prihodne tablice hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) I bonitet – periodi~no stanjeTable 7 Yield tables of pedunculate oak (Quercus robur L.) First site class – periodic condition





cm m m2 m3 % m3 % m310 8416 2.04 2.89 2.7 4.1 4.1 0.41 0.41

5687 67.6 2.8 2.8 73.92 3.0520 2729 5.85 8.59 7.3 31.8 34.6 1.59 1.73

1205 44.1 14.0 16.8 22.55 7.1830 152410.50 13.45 13.2 89.5 106.4 2.98 3.55

614 40.3 36.1 52.9 10.00 8.9640 910 15.27 16.95 16.7 143.1 196.0 3.58 4.90

309 33.9 48.5 101.4 6.84 9.7850 602 19.88 20.32 18.7 192.4 293.8 3.85 5.87

170 28.2 54.3 155.7 5.41 10.4160 432 24.31 23.86 20.0 242.1 397.9 4.04 6.63

108 25.0 60.5 216.2 4.30 10.4170 324 28.62 27.10 20.8 285.7 502.0 4.08 7.17

72 22.2 63.5 279.8 3.54 10.1280 252 32.92 29.79 21.4 323.4 603.2 4.04 7.54

50 20.0 64.7 344.5 3.01 9.7590 201 37.22 32.04 21.9 356.2 700.6 3.96 7.78

37 18.2 64.8 409.3 2.62 9.32100 165 41.54 33.88 22.3 384.6 793.9 3.84 7.94

27 16.7 64.2 473.5 2.26 8.69110 137 45.87 35.22 22.7 407.3 880.8 3.70 8.01

21 15.4 62.7 536.2 1.93 7.89120 116 50.21 35.99 23.0 423.5 959.7 3.53 8.00

17 14.3 60.6 596.8 1.63 6.92130 100 54.54 36.14 23.3 432.1 1028.9 3.32 7.91

13 13.3 57.7 654.5 1.50 6.47140 86 58.88 36.20 23.5 439.2 1093.6 3.14 7.81

11 12.5 54.9 709.4 1.38 6.06150 75 63.21 36.20 23.7 444.8 1154.2 2.96 7.69

9 11.8 52.4 761.8 1.29 5.75160 67 67.54 36.20 23.9 449.9 1211.7 2.81 7.57


45

Tablica 8. Prirasno-prihodne tablice hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) I bonitet – neperiodi~no stanjeTable 8 Yield tables of pedunculate oak (Quercus robur L.) First site class – non-periodic condition

Akademik D. Klepac je u svojim eksperimentalnimistraìvanjima utvrdio za hrast lu`njak maksimalnuprodukciju od 7–8 m3/ha. Sveukupna produkcija od7–8 m3/ha je maksimalni iznos {umske produkcije zahrast u Sredi{njoj Europi, a u na{im ekolo{kim uvjeti-ma to je iznos koji se postiè redovnim gospodarenjemK l e p a c (1982, 1996).

Odnos popre~nog prirasta sveukupne produkcije ite~ajnog godi{njeg volumnog prirasta prikazan je na Slici

5, iz koje je vidljivo kako se te krivulje sijeku oko godinekada dolazi do druge kulminacije debljinskog prirasta.

U danima prije otkri}a kaosa, vrijednosne prosudbebile su neva`ne za znanstvena istraìvanja, S a r d a r iAb r am s (1998). Novo, na kaosu utemeljeno, razumi-jevanje stanja stabilnosti {ume zahtijeva novo planira-nje potrajnog prihoda u {umarstvu. Takvo planiranje uznanosti naziva se postnormalna znanost.


46

0

2

4

6

8

10

12

15 25 35 45 55 65 75 85 95 105 115 125 135 145 155 godina; year

i mv

3

Ravnote`noBalancedRavnote`noBalanced

Periodi~noPeriodicPeriodi~noPeriodic

Neperiodi~noNon-periodicNeperiodi~noNon-periodicKaoti~noChaoticKaoti~noChaotic

Slika 5. Produkcija disipativnih struktura sjemenja~a hrastalu`njaka (Quercus robur L.)

Figure 5 Production of dissipative structures of pedunculate oak(Quercus robur L.) high foretsts

U Tablicama 10, 11, 12 i 13 prikazani su modeli,prirasno-prihodne tablice nov~ane vrijednosti drvnihsortimenata za svako stanje sastojina hrasta lu`njaka.

Sveukupna maksimalna produkcija nov~ane vrijed-nosti drvnih sortimenata u kunama, odnosno sveukup-na maksimalna vrijednost godi{njeg etata (Esnv) sastoji

se od vrijednosti godi{njeg etata glavnog prihoda (Egnv)i vrijednosti godi{njeg etata prorede (Epnv). U dobi od 120. godina nov~ana vrijednost drvnih

sortimenata i prirast vrijednosti u kunama iznosi u sa-stojinama stanja:

0

1

2

3

4

5

6

7

0 50 100 150

idsravnote~nobalanced

idsperiodi~noperiodic

idsneperiodi~nonon-periodic

ids kaoti~nochaotic

i mmds

godina – year0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

0 50 100 150

ds cm

dsravnote~nobalanced

dsperiodi~noperiodic

dsneperiodi~nonon-periodic

ds kaoti~nochaotic

godina – year

Slika 3. Dvostruka {irina goda sukladna stanjima u disipativnojstrukturi

Figure 3 Double annual ring width concordant to the conditions ina dissipative structure

Slika 4. Razvojni tijek prsnih promjera srednje sastojinskih stabala

Figure 4 Developmental course of breast diameters of mean stand trees

ravnote`nog Esnv = Egnv + Epnv ⇒ 2.297 + 1.165 = 3.462 kn/ha; prirast n.v. ⇒ 9.926 kn/haperiodi~nog Esnv = Egnv + Epnv ⇒ 1.701 + 1.034 = 2.735 kn/ha; prirast n.v. ⇒ 6.982 kn/ha neperiodi~nog Esnv = Egnv + Epnv ⇒ 1.644 + 883 = 2.527 kn/ha; prirast n.v. ⇒ 3.104 kn/hakaoti~nog Esnv = Egnv + Epnv ⇒ 610 + 727 = 1.337 kn/ha; prirast n.v. ⇒ 1.197 kn/ha

-500

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

0 50 100 150

P.g.s.p.n.v.Ravnote`noBalanced

P.g.s.p.n.v.Periodi~noPeriodic

P.g.s.p.n.v.Neperiodi~noNon-periodic

P.g.s.p.n.v.Kaoti~noChaotic

kuna

godina – year

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

0 50 100 150

kuna

godina – year

Ravnote`noBalanced

Periodi~noPeriodic

Neperiodi~noNon-periodic

Kaoti~noChaotic

Slika 6. Razvojni tijek popre~nog godi{njeg prirasta nov~ane vrijednosti

Figure 6 Developmental course of transversal annual increase in monetary values

Slika 7. Te~ajni godi{nji prirast nov~ane vrijednosti drvnih sortimenata

Figure 7 Current annual inccrease in monetary values of wood assortments

Odnos popre~nog prirasta sveukupne produkcijenov~ane vrijednosti drvnih sortimenata (Slika 6) i te-~ajnog prirasta nov~ane vrijednosti drvnih sortimenata(Slika 7) u kunama pokazuje signifikantne razlike zasvako stanje sastojine.

Iz gore navedenog jasno je iskazan porast vrijed-nosti produkcije koji koindicira s prosje~nom stopomrasta od 202.4 % od kaoti~nog stanja prema ravno-te`nom. Na osnovi Slike 7 razvidno je kako sastojineravnote`nog stanja posti`u maksimalnu kulminacijute~ajnog godi{njeg prirasta vrijednosti u 120. godini,

dok sastojine periodi~nog i neperiodi~nog stanja imajudvije kulminacije te~ajnog godi{njeg prirasta vrijed-nosti, s tim da se zadnja kulminacija sastojina perio-di~nog stanja doga|a u 130., a neperiodi~nog stanjakasnije u 140. godini. Sastojine kaoti~nog stanja nakonkulminacije u 80. godini imaju signifikantan silaznitrend te~ajnog godi{njeg prirasta vrijednosti. Uzima-ju}i u obzir i vrijednosnu produkciju pojedinih stanjasastojina, jasno je kako gospodarenje treba prilagoditizahtjevima optimizacije produkcije drvnog volumena ivrijednosti, te sposobnosti prirodne obnove sastojina.


47

Tablica 9. Prirasno-prihodne tablice hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) I bonitet – kaoti~no stanjeTable 9 Yield tables of pedunculate oak (Quercus robur L.) First site class – chaotic condition





cm m m2 m3 % m3 % m310 105231.94 2.86 3.1 4.6 4.6 0.46 0.46

7242 68.8 3.2 3.2 68.84 3.1720 3281 5.49 8.47 7.8 33.1 36.3 1.66 1.81

1508 46.0 15.2 18.4 21.20 7.0230 1773 9.75 13.25 13.2 88.2 106.6 2.94 3.55

721 40.7 35.9 54.3 9.80 8.6440 105114.11 16.73 16.4 138.7 193.0 3.47 4.82

356 33.9 47.0 101.3 6.81 9.4550 695 18.35 20.07 18.4 186.2 287.5 3.72 5.75

200 28.7 53.5 154.8 5.38 10.0260 495 22.45 23.55 19.6 232.9 387.7 3.88 6.46

125 25.1 58.6 213.4 4.33 10.0870 371 26.48 26.73 20.4 275.2 488.5 3.93 6.98

83 22.3 61.5 274.8 3.56 9.8080 288 30.49 29.39 21.0 311.7 586.6 3.90 7.33

58 20.1 62.7 337.5 3.02 9.4290 230 34.50 31.59 21.5 343.3 680.8 3.81 7.56

42 18.3 62.7 400.3 2.62 9.00100 188 38.53 33.38 21.9 370.5 770.8 3.70 7.71

31 16.7 62.1 462.3 2.26 8.37110 156 42.56 34.68 22.3 392.2 854.3 3.56 7.77

24 15.5 60.6 522.9 1.93 7.58120 132 46.60 35.40 22.6 407.4 930.3 3.39 7.75

19 14.3 58.5 581.4 1.63 6.64130 113 50.64 35.50 22.8 415.3 996.7 3.19 7.67

15 13.4 55.6 637.0 1.48 6.15140 98 54.67 35.50 23.0 421.2 1058.2 3.01 7.56

12 12.6 52.9 689.9 1.38 5.84150 86 58.71 35.50 23.2 426.7 1116.6 2.84 7.44

10 11.8 50.4 740.3 1.29 5.52160 76 62.74 35.50 23.4 431.5 1171.8 2.70 7.32


48

Tablica 10. Prirasno-prihodna tablica nov~ane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) I bonitet – ravnote`no (optimalno) stanjeTable 10 Yield tables of monetary values of pedunculate oak (Quercus robur L.) wood assortments. First site class – balanced (optimal) conditionGlavna sastojina Prorede Postotak Te~ajni Popre~ni prirastPrincipal stand Thinning te~ajnog godi{nji Transversal

Zbroj Ukupna god. vol. prirast incrementNov- Nov- vrijed- vrijed- prirasta vrijed-~ana ~ana nost nost Percen- nosti Sveukupnevrijed- N V vrijed- proreda produk- tage of Curent Glavne produk-

God. N d h V nost nost Sum of cije current annual sastojine cijeYear Mone- Mone- Thinng Total annual value Principal Overall

tary tary value produ- incre- incre- stands produc-value value ction ment ment tions

value value valuecm m m3 Kuna kom m3 Kuna % Kuna

10 4354 2.32 2.98 2.9 5 5 0.5 0.52787 1.8 3 3 239.6

20 1568 6.90 8.96 26.7 2398 2402 119.9 120.1485 8.3 743 746 29.06 697.0

30 1082 12.70 14.03 97.82 8625 9371 287.5 312.4439 39.7 3501 4247 10.49 905.3

40 643 18.71 17.59 158.9 14177 18424 354.4 460.6233 57.5 5128 9375 7.40 1049.4

50 410 24.41 21.03 206.8 19543 28918 390.9 578.4105 53.0 5014 14389 10.53 2058.5

60 305 29.72 24.73 267.6 35114 49503 585.2 825.072 63.1 8282 22671 13.48 4733.7

70 233 34.78 28.14 318.3 74169 96840 1059.6 1383.453 71.9 16764 39435 4.76 3527.0

80 180 39.76 30.96 354.3 92675 132111 1158.4 1651.435 69.6 18195 57629 5.35 4958.1

90 145 44.78 33.32 389.2 124062 181692 1378.5 2018.825 68.3 21790 79419 5.70 7067.1

100 120 49.86 35.29 422.01 172943 252362 1729.4 2523.620 69.4 28441 107860 3.69 6377.4

110 100 54.99 36.77 448.1 208276 316136 1893.4 2874.015 68.7 31941 139801 4.77 9926.4

120 85 60.14 37.67 466.5 275599 415400 2296.7 3461.712 65.2 38545 178346 1.59 4372.8

130 73 65.28 37.95 478.5 280782 459129 2159.9 3531.810 62.5 36707 215053 1.60 4502.5

140 63 70.42 38.00 486.9 289100 504154 2065.0 3601.18 60.3 35812 250865 1.44 4165.6

150 55 75.55 38.00 493.2 294945 545810 1966.3 3638.76 57.5 34407 285272 1.24 3650.1

160 49 80.67 38.00 498,7 297039 582311 1856.5 3639.4


49

Tablica 11. Prirasno-prihodna tablica nov~ane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) I bonitet – periodi~no stanjeTable 11 Yield tables of monetary values of pedunculate oak (Quercus robur L.) wood assortmentsFirst site class – periodic conditionGlavna sastojina Prorede Postotak Te~ajni Popre~ni prirastPrincipal stand Thinning te~ajnog godi{nji Transversal





10 6686 2.15 2.93 3.7 0 0 0.0 0.04475 2.5 0 0 269.7

20 2210 6.25 8.73 30.0 2697 2697 134.8 134.8894 12.1 1091 1091 24.02 647.7

30 1316 11.32 13.67 91.7 8073 9174 269.4 305.8529 36.8 3245 4336 10.37 838.3

40 788 16.55 17.20 148.2 13220 17556 330.5 438.9270 50.8 4536 8872 7.56 999.4

50 518 21.56 20.59 198.0 18678 27550 373.6 551.0143 54.7 5159 14031 10.36 1935.6

60 375 26.33 24.20 250.9 32875 46906 547.9 781.892 61.5 8058 22088 13.48 4432.5

70 283 30.95 27.49 297.0 69142 91230 987.7 1303.363 66.1 15387 37475 4.85 3354.6

80 220 35.52 30.24 334.8 87300 124776 1091.3 1559.744 66.4 17325 54800 5.47 4771.9

90 176 40.12 32.53 368.8 117695 172495 1307.7 1916.632 66.6 21253 76053 2.62 3089.2

100 144 44.74 34.42 398.4 127334 203387 1273.3 2033.924 66.0 21094 97147 5.36 6829.5

110 120 49.38 35.82 422.6 174535 271682 1586.7 2469.819 65.3 26969 124116 3.24 5652.9

120 102 54.03 36.64 439.2 204095 328212 1700.8 2735.114 62.4 28989 153105 3.42 6982.3

130 87 58.69 36.84 449.2 244929 398034 1884.1 3061.812 59.6 32485 185590 2.39 5857.5

140 76 63.33 37.00 457.6 271020 456610 1935.8 3261.59 56.9 33713 219302 1.38 3736.7

150 66 67.98 37.00 463.8 274674 493977 1831.2 3293.28 54.2 32168 251470 1.21 3318.6

160 59 72.62 37.00 469.2 275693 527163 1723.1 3294.8


50

Tablica 12.Prirasno-prihodna tablica nov~ane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) I bonitet – neperiodi~no stanjeTable 12 Yield tables of monetary values of pedunculate oak (Quercus robur L.) wood assortmentsFirst site class – non-periodic conditionGlavna sastojina Prorede Postotak Te~ajni Popre~ni prirastPrincipal stand Thinning te~ajnog godi{nji Transversal





10 8416 2.04 2.89 4.1 05687 2.8 0 0 286.5

20 2729 5.85 8.59 31.8 2865 2865 143.3 143.31205 14.0 1265 1265 21.92 628.1

30 1524 10.50 13.45 89.5 7881 9146 262.7 304.9614 36.1 3175 4440 10.26 808.3

40 910 15.27 16.95 143.1 12789 17229 319.7 430.7309 48.5 4335 8775 6.80 870.1

50 602 19.88 20.32 192.4 17155 25930 343.1 518.6170 54.3 4844 13619 6.14 1053.7

60 432 24.31 23.86 242.1 22848 36467 380.8 607.8108 60.5 5712 19331 8.90 2032.6

70 324 28.62 27.10 285.7 37462 56793 535.2 811.372 63.5 8329 27660 12.32 4613.9

80 252 32.92 29.79 323.4 75273 102932 940.9 1286.750 64.7 15066 42726 4.38 3294.6

90 201 37.22 32.04 356.2 93152 135878 1035.0 1509.837 64.8 16953 59679 4.96 4622.4

100 165 41.54 33.88 384.6 122422 182102 1224.2 1821.027 64.2 20426 80105 5.38 6590.1

110 137 45.87 35.22 407.3 167904 248009 1526.4 2254.621 62.7 25861 105966 3.29 5527.0

120 116 50.21 35.99 423.5 197313 303279 1644.3 2527.317 60.6 28221 134186 1.57 3103.8

130 100 54.54 36.14 432.1 200129 334316 1539.5 2571.713 57.7 26716 160902 3.28 6567.4

140 86 58.88 36.20 439.2 239088 399990 1707.8 2857.111 55.0 29921 190824 2.36 5655.3

150 75 63.21 36.20 444.8 265720 456543 1771.5 3043.69 52.4 31298 222122 1,04 3129.9

160 67 67.54 36.20 449.9 263225 487842 1645 3049.0


51

Tablica 13. Prirasno-prihodna tablica nov~ane vrijednosti drvnih sortimenata hrasta lu`njaka (Quercus robur L.) I bonitet – kaoti~no stanjeTable 13 Yield tables of monetary values of pedunculate oak (Quercus robur L.) wood assortmentsFirst site class – chaotic conditionGlavna sastojina Prorede Postotak Te~ajni Popre~ni prirastPrincipal stand Thinning te~ajnog godi{nji Transversal





10 10523 1.94 2.86 4.67242 3.2 298.1

20 3281 5.49 8.47 33.1 2981 2981 149.0 149.01508 15.2 1370 1370 21.24 633.1

30 1773 9.75 13.25 88.2 7942 9312 264.7 310.4721 35.9 3232 4602 9.46 751.7

40 1051 14.11 16.73 138.7 12227 16829 305.7 420.7356 47.0 4144 8746 6.97 852.8

50 695 18.35 20.07 186.2 16612 25357 332.2 507.1200 53.5 4774 13519 6.12 1016.4

60 495 22.45 23.55 232.9 22002 35522 366.7 592.0125 58.6 5533 19052 8.91 1960.7

70 371 26.48 26.73 275.2 3607 55128 515.4 787.583 61.5 8062 27114 14.72 5309.5

80 288 30.49 29.39 311.7 81109 108223 1013.9 1352.858 62.7 16310 43424 1.87 1515.4

90 230 34.50 31.59 343.3 79952 123377 888.4 1370.942 62.7 14613 58037 3.92 3132.3

100 188 38.54 33.38 370.5 96663 154700 966.6 1547.031 62.1 16191 74227 0.32 308.3

110 156 42.56 34.68 392.2 83555 157782 759.6 1434.424 60.6 12916 87143 0.32 260.6

120 132 46.60 35.40 407.4 73246 160389 610.4 1336.619 58.5 10511 97654 1.63 1196.7

130 113 50.64 35.50 415.3 74702 172356 574.6 1325.815 55.6 10003 107657 2.46 1841.9

140 98 54.67 35.50 421.2 83118 190775 593.7 1362.712 52.9 10432 118090 1.35 1122.3

150 86 58.71 35.50 426.7 83909 201998 559.4 1346.710 50.4 9910 128000 1.25 1047.0

160 76 62.74 35.50 431.5 84468 212468 527.9 1327.9

[uma je kompleksni i kaoti~ni nelinearni dinami~kisustav. Dinami~ki sustav je onaj sustav kojem se stanjetijekom vremena mijenja, sukladno s nekim pravilomili postupkom koji zovemo dinamika. Dinamika je pra-vilo kako od sada{njeg stanja do}i na sljede}e. Prirodaje nelinearna, i to je neupitna ~injenica. Karakteris-ti~na osobina sustava {to ih prou~ava kaos je nestabil-no neperiodi~no gibanje. Vrlo jednostavni, strogo defi-nirani, matemati~ki modeli mogu pokazivati zas-tra{uju}e sloèno pona{anje.

Karakteristi~na zna~ajka kaoti~nih sustava je njiho-va osjetljiva ovisnost o po~etnim uvjetima. Infinitezi-malno male promjene na po~etku mogu dovesti do ve-likih promjena na kraju. To se pona{anje opisuje kaoobilje`je kaosa. Nelinearni sustavi koje prou~ava teori-ja kaosa su kompleksni sustavi, u smislu kako vrlomnogo nezavisnih varijabli me|udjeluju jedna s dru-gom na bezbroj na~ina. Ti kompleksni sustavi imajusposobnost uravnoteìvanja reda i kaosa. To~ka ravno-teè nazvana je rubom kaosa, gdje je sustav u nekojvrsti pritajena o~ekivanja izme|u stabilnosti i kolapsa(S t ewa r t 1996).

Pojam disipativna struktura uveo je belgijski ke-mi~ar i fizi~ar Ilyje Prigogine, kako bi objasnio kohe-rentno pona{anje u sustavima daleko od stanja ravno-teè. Njime se obja{njava uska povezanost izme|ustrukture i reda na jednoj i disipacija na drugoj strani.Teorija disipativnih struktura govori o kretanju od redaprema neredu i sve ve}oj entropiji. Prema drugom za-konu termodinamike, dok entropija raste, energija segubi ireverzibilno. Rasipanje energije koje je ireverzi-bilno na molekularnoj razini prati suprotan procesure|enog kaosa na subatomskoj razini. Prema Prigogi-nu, disipativne strukture su otoci reda u moru nereda,odràvaju}i i pove}avaju}i svoj red na na~in da po-ve}avaju nered svojeg okruènja, Valacco, Internet.

Klasifikacijom strukturnih oblika sastojina Prigogi-neovom teorijom na ravnote`no, periodi~no, neperio-di~no i kaoti~no stanje dobili smo disipativne {ume. Ugospodarskoj jedinici Slavir detektirano je 1004 ha ili13 % sastojina koje su u{le u kaoti~no stanje. Kaoti~nostanje, kada sastojina nema vi{e energije za opstanak idolazi do spontane ure|enosti, emergencije, naj~e{}esu{enje hrastika.

Iznena|uju}e je kako se 3720 ha ili 48 % sastojinanalazi u neperiodi~nom stanju. To je nestabilno stanjena rubu kaosa, kada tako|er moè do}i do su{enja. Vri-jeme je ono {to sprje~ava da se sve dogodi odjednom.

U periodi~nom stanju je 1295 ha, t.j. 16 %, a u rav-note`nom samo 621 ili 8 % povr{ine sastojina UR sje-menja~e hrasta lu`njaka. Sastojine hrasta lu`njaka uravnote`nom stanju su prete`no mje{ovite i s manjimu~e{}em hrasta lu`njaka u optimalnom obrastu.

Fraktalna dimenzija disipativnih struktura ure|aj-nog razreda hrasta lu`njaka prikazana je na Slici 8, a naSlici 9, prikazan je razmjer dobnih razreda. Na karti(Slika 8) vidljiva su podru~ja kaoti~nog stanja i novaàri{ta kaosa u neperiodi~nom podru~ju.

Signifikantne su razlike u produkciji i nov~anoj vri-jednosti drvnih sortimenata za disipativnu strukturu.Sastojine u ravnote`nom stanju prete`no su mlade i nemogu se uspore|ivati sa starijim u periodi~nom, nepe-riodi~nom i kaoti~nom stanju.

Sastojine u periodi~nom stanju za obrast 0.86, pri-ra{}uju 7.10 m3/ha, na prosje~noj zalihi 347.7 m3/ha, anov~ana vrijednost drvnih sortimenata iznosi 156.441kuna na jednom hektaru.

Sastojine u neperiodi~nom stanju za obrast 0.86, pri-ra{}uju 6.71 m3/ha, na prosje~noj zalihi 352.2 m3/ha, anov~ana vrijednost drvnih sortimenata iznosi 162.450kuna na jednom hektaru.

Sastojine u kaoti~nom stanju za obrast 0.80, pri-ra{}uju 5.61 m3/ha, na prosje~noj zalihi 352.8 m3/ha, anov~ana vrijednost drvnih sortimenata zbog su{enja iz-nosi 65.048 kuna na jednom hektaru.

Popre~ni godi{nji prirast sveukupne produkcije uprirasno prihodnim tablicama I boniteta (Tablica 6, 7, 8 i 9) kre}e se od 7.7 m3/ha u kaoti~nom stanju do 8.7 m3/ha u ravnote`nom stanju. Sastojine koje su u{leu kaoti~no stanje, ponajprije se moraju predvidjeti zaobnovu. Svako daljnje odlaganje propisa glavnog pri-hoda u sastojinama koje su u{le u kaoti~no stanje izazi-va ekonomske i gospodarske {tete, a prirodna obnovaje nemogu}a.

Propisi etata glavnog prihoda stabilnih i periodi~nihsastojina izravno vodi u degresiju potrajno gospodarenje.

U Tablici 14. prikazane su povr{ine, kubici i nov~anavrijednost drvnih sortimenata u kunama za kaoti~no sta-nje, koja se obavezno moraju predvidjeti za etat glavnogprihoda. Sastojine u neperiodi~nom stanju povr{ine3720 ha kandidati su za su{enje u I/2 polurazdoblju. Upropisu glavnog prihoda za gospodarsku jedinicu Sla-vir nalaze se uz sastojine kaoti~nog stanja, dio neperio-di~nih, a manji dio u periodi~nom stanju.

U Tablici 15. Prikazan je odnos povr{ina i intenzite-ta prorje|ivanja hrasta lu`njaka sukladno disipativnimstanjima i etata prorje|ivanja propisanog osnovomgospodarenja.

Etat prorje|ivanja u sastojinama ravnote`nog stanjaslabijeg je intenziteta zbog manjeg u~e{}a lu`njakovihstabala od optimalnog. Etat prorede na jednom hektarupovr{ine podjednak je sa propisom, ali je intenzitetve}i za periodi~no i neperiodi~no stanje.

Ova analiza o produkciji i nov~anoj vrijednosti drv-nih sortimenata disipativnih struktura hrasta lu`njaka


52

5. RASPRAVA – Discussion

pokazuje kako se ne moè posti}i potrajnost prihodapo ure|ajnim razredima unutar gospodarske jedinice,ve} {ire na podru~ju Spa~vanskog bazena ili na {um-skogospodarskom podru~ju Hrvatskih {uma.

Kako potrajno gospodariti {umama? Samo iskora-kom iz krutog linearnog u fleksibilno i nelinearno di-nami~ko gospodarenje.

Samo intenzivnim gospodarenjem, poznavaju}idinamiku rasta svake vrste drve}a, njegom sastojinamoè se skrenuti sada{nje stanje sastojina iz grani~nonestabilnog u stabilno.

Numeri~kim klasificiranjem stanja sastojina na rav-note`ne sastojine i one koje su daleko od ravnoteè de-tektiraju se nestabilne i kaoti~ne sastojine s najmanjom


53

Slika 8. Disipativna struktura sjemenja~a hrasta lu`njaka (Quercus robur L.)Figure 8 Dissipative structure of the management class pedunculate oak high forests

Tablica 14. Glavni prihodTable 14 Principal yieldGlavni prihod Vrijednost u kunama

Stanje – Condition Povr{ine – Areas Principal yield Value in kunaha m3/ha Eg m3 % N.v./ha Ukupno kuna

M.v./ha Total kunaKaoti~no – Chaotic 1004.18 353.0 354.317 100 3235 68.297.808

Glavni prihod redovne revizije (2004 – 2013) za UR sjemenja~e hrasta lu`njaka Principal yield of regular revision (2004 – 2013) for the MU pedunculate oak high forests

Propis – Regulation 693.28 444.2 208.070 100 - -


54

Slika 9. Razmjer dobnih razreda u gospodaskoj jedinici SlavirFigure 9 Distribution of age classes in the management unit SlavirTablica 15. Prethodni prihod Table 15 Intermediate yield

Prethodni prihod Nov~ana vrijednost sortimenataIntermediate yield Monetary value of assortmentsStanje Povr{ine

Etat prorede Ukupni Intenzitet N.v./ha UkupnoCondition Areas ham3/ha etat prorede m3 % M.v./ha Total

Kuna Kuna Ravnote`noBalanced 621.29 14.0 8693 11.3 3.235 2.009.752Periodi~noPeriodic 1294.79 55.0 71930 16.0 16.518 21.387.867

Neperiodi~noNon-periodic 3720.12 53.6 199677 15.2 21.063 78.356.785UkupnoTotal 5636.20 49.7 280.300 12.8 18.054 101.754.404

Prethotni prihod redovne revizije (2004 – 2013) za UR sjemenja~e hrasta lu`njakaIntermediate yield of regular revision (2004 – 2013) for the MU pedunculate oak high forests

PropisRegulation 5785.39 49.2 284.733 11.0 - -

Nakon provedenih opse`nih istraìvanja stanjalu`njakovih sastojina u gospodarskoj jedinici “Slavir”mogu se donijeti sljede}i zaklju~ci:1. [uma je kompleksni i kaoti~ni nelinearni dinami~ki

sustav.2. Alati za multi-dimenzijsko modeliranje {uma su

kompleksne jednad`be rasta i razvoja {uma.3. Kompleksne jednad`be rasta i razvoja {uma univer-

zalni su alati za numeri~ko bonitiranje stani{ta, nu-meri~ku prognozu rasta i razvoja {uma, numeri~kiobra~un gubitka prirasta i konstrukciju prirasno-prihodnih tablica.

4. Disipativna struktura lu`njakovih sastojina u gos-podarskoj jedinici “Slavir” pokazuje signifikatnerazlike u volumnoj produkciji i nov~anoj vrijednos-ti drvnih sortimenata.

5. Gospodarenje treba prilagoditi nelinearnoj dinamicirastenja {uma, zahtjevima optimizacije produkcijedrvne mase i vrijednosti, te sposobnosti prirodneobnove sastojina.

6. Teorija o disipativnim strukturama model je detek-cije stanja biolo{ke ravnoteè {uma.

7. Fraktalnom dimenzijom moè se na kartama prika-zati disipativna struktura {ume.

produkcijom drvne zalihe i nov~ane vrijednosti drvnihsortimenata. Takve sastojine ponajprije se predvi|ajuza obnovu. Sje~a periodi~nih i stabilnih sastojina vodipotrajno gospodarenje {umama, izravno u degresiju.

Stanje sastojina klju~ni je kriterij za propisivanjeophodnje i smjernica gospodarenja.

Model optimalne produkcije visokovrijednih tru-paca ima iznimnu va`nost prihva}anjem europskihnormi kod razvrstavanja trupaca po kakvo}i.


55

7. LITERATURA – References Bez a k , K., 1992: Prigu{ene oscilacije fenomena rata

i prirasta pra}ene Levakovi}evim analiti~kim iz-razima, Zbornik o Antunu Levakovi}u, HAZU,Centar za znanstveni rad Vinkovci, Posebna iz-danja VI: 57–83 Vinkovci.

B e z a k , K., 2002a: Prisilno visinsko rastenje sastojinahrasta lu`njaka (Quercus robur L.), Rad. [umar.inst. 37 (2): 185–201, Jastrebarsko.

B e z a k , K., 2002b: Modeli sastojina hrasta lu`njaka(Quercus robur L) i njihova nov~ana vrijednostprodukcije drvnih sortimenata, [um. list br.9–10., 479–487, Zagreb.

B r own , Pete: Order Out of Chaos – Ilya Prigogineand Isabelle Stengers. Internet: http://www.lit-tlesputnik.net/trpearce/orderchaos.htm

Dod i g , S., A. J a k { i } , I. P o l f e r o , D. S u { a c , 2004:Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicuSLAVIR, (2004 – 2013. godinu), Vinkovci.

K l e p a c , D., 1982: Hrastove {ume u Slavoniji. [um.list br. 11/12., Zagreb.

K l e p a c , D., 1996: Rast i prirast hrasta lu`njaka; knji-ga: Hrast lu`njak (Quercus robur L) u Hrvat-skoj, HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci,Vinkovci.

Me { t r o v i } , [., G. F a b i j a n i } , 1995: Priru~nik oure|ivanju {uma. Ministarstvo poljoprivrede i{umarstva; Hrvatske {ume, pp 1– 416, Zagreb

S a r d a r , Z., I. A b r am s , 1998: Introducing Chaos.Prjevod Lopac, V., 2001: Kaos. Naklada Jesen-ski Turk, pp:1–176 str., Zagreb.

S t ewa r t , I., 1996: Does God play dice? Prijevod, Lo-pac V., 2003: Kocka li se bog? Nova matematikakaosa. Naknada Jesenski Turk, pp: 1–480, Za-greb.

Va l a c c o , D.: Suptilne veze holisti~ke znanosti. Inter-net: http://www.cid-nova.hr/slike/materijali/holistika_1.pdf.

6. ZAKLJUÂK – Conclusions

SUMMARY: Forests are chaotic nonlinear dynamic systems, whose condi-tion changes in accordance with the patterns dictated by the laws of nature.The authors investigate the dissipative condition, growth rate and produc-

tion of pedunculate oak stands (Quercus robur L.) in the management unitSlavir. They apply the Theory of Nonlinear Dynamical Systems and the Theo-ry of Dissipative Structures in their research. Using complex equations of


56

growth and development of diameter and height structures, the authors analy-ze the condition and speed of growth of pedunculate oak high forests. Accor-ding to the Theory of Dissipative Structures, stands are classified into the fol-lowing categories: balanced, periodic, non-periodic and chaotic. Dissipativeforests are equilibrium, near-equilibrium and far-from-equilibrium systems.The concept of dissipative structures, coined by the Belgian chemist and

physicist Ilya Prigogine, accounts for the coherent behaviour in far-from-equilibrium systems. This concept explains a close link between structuresand order on the one hand and dissipation on the other. The Theory of Dissi-pative Structures deals with a tendency from order towards disorder andincreasing entropy. According to the Second Law of Thermodynamics, whileentropy increases, energy is lost irreversibly. Energy dissipation, which is ir-reversible at the molecular level, is followed by an opposite process of order-ly chaos at the subatomic level. According to Prigogine, dissipative structuresare islands of order in the sea of disorder. They maintain and increase theirorder by increasing the disorder of their surroundings. A map of a dissipative structure of pedunculate oak (Quercus robur L.)

high forests was made for the management unit Slavir. Standard height serieswere constructed for the first site class. Parameters of regression series ofcurrent annual diameter increment were obtained by iterations for each parti-cular stand condition. Volume yield tables and tables of monetary values ofwood assortments in the first site class were constructed for the dissipativestand structure. There are significant differences in the production and monetary value of

wood assortments for the dissipative structure of pedunculate oak (Quercusrobur L.). Young stands aged 20 and less in the phase of first increment culmina-

tions, covering areas of 1,204 ha and having a dissipative structure, denotethe initial condition.A characteristic feature of chaotic systems is their sensitive dependence on

initial conditions. Even the slightest biotic and abiotic disturbance may causea nonlinear retroactive effect. Stands in a balanced condition over 621 ha are predominantly young and

cannot be compared to older stands in a periodic, non-periodic and chaoticcondition.The stands in a periodic condition extend over 1,295 ha. Their density is

0.86, the increment amounts to 7.10 m3/ha, the average stock is 347.7 m3/haand the monetary value of wood assortments is 156,441 kuna per hectare. The stands in a non-periodic condition cover an area of 3,720 ha. Their

density is 0.86, the increment is 6.71 m3/ha, the average stock is 352.2 m3/haand the monetary value of wood assortments is 162,450 kuna per hectare.The stands in a chaotic condition cover an area of 1,004 ha. Their density

is 0.80, the increment is 5.61 m3/ha and the average stock is 352.8, whereasthe monetary value of wood assortments amounts to only 65,048 kuna perhectare due to dieback.The research results are a pathway to modeling multi-dimensional forest

dynamics, which leads to multipurpose and sustainable management.K e y wo rd s : complex equations, dendrograms, nonlinear dynamical

systems, dissipative structures, sustainable management.

O PROBLEMU ME\USOBNOG RAZLIKOVANJA HRASTOVAQuercus pubescens Willd. I Quercus virgiliana (Ten.) Ten.

ABOUT THE PROBLEM OF DIFFERENTIATION BETWEEN THE OAKSQuercus pubescens Willd. AND Quercus virgiliana. (Ten.) Ten.

Ivo TRINAJSTI]*

SA@ETAK: U radu su prikazane razlike izme|u srodnih maljavodlakavihhrastova Quercus pubescens i Q. virgiliana. Isto tako prikazana je njihovapribli`na rasprostranjenost u Hrvatskoj, te mogu}nost njihova razlikovanjana terenu. Istaknute su i pote{ko}e u uspje{nom odre|ivanju i prepoznavanjunavedenih hrastova.K l j u ~ n e r i j e ~ i : Quercus pubescens, Quercus virgiliana, mogu}nost

razlikovanja, dendroflora Hrvatske

PREGLEDNI ^LANCI – REVIEWSUDK 630* 164


57

UVOD – IntroductionO ukupnom broju vrsta koje obuhva}a rod Quercus

ve} smo svojevremeno pisali (usp. Tr i n a j s t i } 1988,Vi d a k o v i } i Tr i n a j s t i } 1988). Od do sada pozna-tih oko 320 vrsta roda Quercus, trebalo bi premaS c hwa r z u (1964) u flori Europe biti zastupljenoukupno 27 vrsta, me|u kojima 25 autoktonih i dvije(Q. rubra, Q. palustris) introducirane.U drugom izda-nju “Europske flore” navedene su prema S c hwa r z u(1992) sveukupno 22 vrste, uklju~uju}i vrstu Q. crena-ta (= Q. pseudosuber) koja nije navedena u prvomizdanju “Europske flore”. Me|utim, u perivojima i na-sadima diljem Europe mogu se jo{ na}i npr. Q. alba,

Q. turneri i Q. × pseudoturneri, koje S c hwa r z(1964, 1992) ne navodi.U opsegu hrvatske flore (usp. Tr i n a j s t i } 1974)

zabiljeèno je iz roda Quercus 12 vrsta. Isto tako opisanje i posebni hibrid Q. × viridis (usp. Trinajs t i} 1974a).Podaci o hrastovima biokovskog podru~ja o kojima pi{eR ad i } (1983) ne odgovaraju stvarnom stanju.U najnovije vrijeme (Trinajsti} 1987, 2005a) usta-

novljeno je da takson koji je u hrvatskoj flori bioozna~en kao suplutnjak ( Q. x crenata Lam.; Q. pseudo-suber Santi), pripada pravom plutnjaku (Q. suber L.).

HRASTOVI SRODSTVENOGA KRUGA Quercus pubescens s.l.Quercus pubescens s.l. oaks aggregat

* Prof. dr. Ivo Trinajsti}, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb, Croatia

Ako se u na{im daljnjim razmatranjima ograni~imosamo na maljave hrastove srodstvenoga kruga Q. pu-bescens, to su u sklopu europske flore vrste Q. pubes-cens, Q. virgiliana, Q. pyrenaica, Q. congesta i Q. bra-chyphylla. Svi su oni morfolo{ki razmjerno sli~ni, pase ~esto te{ko mogu me|usobno razlikovati. Me|utim,svaki od navedenih hrastova ima razmjerno karakteris-ti~nu rasprostranjenost. Navedeni prikaz ipak je samopribliàn, jer je poznato da se hrastovi me|usobno la-gano kriàju, pa na kontaktu pojedinih vrsta postojemnogobrojni njihovi kriànci. Zbog toga ih je na tere-nu vrlo ~esto nemogu}e me|usobno o{tro razgrani~iti.

Ipak najjasnija je situacija s vrstama Q. pyrenaica i Q.congesta. Quercus pyrenaicaWilld. poznat je iz Pirenejskog

poluotoka i zbog popre~no postavljenog i razmjernovisokog lanca Pireneja prelazi tu barijeru jedino nakrajnjem zapadu.Quercus congesta C. Presl in J. et C. Presl ogra-

ni~en je na Sardiniju i Siciliju, te krajnji jug Apenin-skog poluotoka, pa je ve} samim tim dobro geografskiizoliran.Preostale tri vrste hrastova ograni~ene su na ostale

dijelove Europe, s time da najve}i areal ima Q. pube-scens, dok je Q. virgiliana rasprostranjen u ju`nom di-jelu Apeninskog poluotoka, dijelu Balkanskog poluo-

I. Trinajsti}: O PROBLEMU ME\USOBNOG RAZLIKOVANJA HRASTOVA Quercus pubescens Willd. ... [umarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 57-60

58

toka, te prema sjeveru prelazi u Panoniju, a Q. bra-chyphylla je ograni~en na Peloponez i ju`ni dio Bal-kanskog poluotoka. Iz navedenih, op}enitih spoznaja izme|u vrsta Q.

pubescens, Q. virgiliana i Q. brachyphylla nema jasnegeografske granice, pa postoji teoretska mogu}nost dase u podru~jima u kojima se sve tri vrste me|usobnododiruju ili preklapaju javlja spontana hibridizacija ipojava hibridnih kombinacija.Od svih navedenih hrastova srodstvenog kruga Q.

pubescens u Hrvatskoj su zastupljena samo dva – hrastmedunac – Quercus pubescens i dub – Quercus virgili-

ana (usp. Tr i n a j s t i } 1974). Budu}i da o morfologijinavedenih hrastova kao i o problemu njihova prepoz-navanja i razlikovanja i kod botani~ara i kod {umarskihstru~njaka postoje velike te{ko}e, osvrnut }emo se uovoj prigodi na morfologiju i problem prepoznavanja,odnosno me|usobnog razlikovanja navedenih hrasto-va, tim vi{e, {to problem razlikovanja navedenih hras-tova postoji i u europskoj literaturi. Tako S c hwa r z(1937, 1964) razlikuje obje vrste, dok u drugom izda-nju “Europske flore”, koje je objavljeno poslijeSchwarzove smrti (usp. S c hwa r z 1992) Q. virgilia-na se smatra samo kao sinonim vrste Q. pubescens.

MORFOLO[KE RAZLIKE IZME\U VRSTA Quercus pubescens i Quercus virgilianaMorphological diferences between Quercus pubescens and Quercus virgilianaQuercus pubescns i Q. virgiliana mogu se me|u-

sobno razlikovati na temelju vi{e morfolo{kih zna~aj-ki. To su morfologija lista, izgled kore na bazi debla,morfologija ̀ enskoga cvata, poloàj zreloga ̀ ira i mor-fologija kupule.Morfologija listaZa analizu je potrebno uzeti dobro razvijene listove

kratkoga, plodnog izbojka: Q. pubescens ima u pravilune{to manju plojku s 5–7 pari postranih re`njeva. Pe-teljka lista je duga 1–2 cm, najvi{e do 3 cm. Q. virgilia-na ima u pravilu ne{to ve}u plojku s 3–4 (-5) pari po-stranih re`njeva. Peteljka lista je u pravilu duga preko3 cm. Ukoliko postoji odstupanje od navedenog pravilaradi se o kriàncima ili o listovima dugih sterilnih izbo-jaka ili izbojaka iz panja.Izgled kore na bazi deblaPri dnu debla tercijarna kora (ritidoma) je uzdu`no

krastavo naborana: Q. pubescens ima pri dnu deblaplitko, uzdu`no naboranu koru. Q. virgiliana ima pridnu debla duboko, uzdu`no naboranu koru. Na popre~-nom prerezu izgleda poput zup~anika.Izgled ènskoga cvataTo je vrlo zna~ajna morfolo{ka zna~ajka za me|u-

sobno razlikovanje istraìvanih hrastova, ali u svakompojedinom slu~aju treba pregledati nekoliko ili vi{ecvatnih izbojaka. Kod Q. pubescens svi su ènski cvje-tovi kratkoga, plodnog izbojka sjede}i, smje{teni ter-

minalno. Kod Q. virgiliana ènski cvjetovi su raspo-re|eni na duòj ili kra}oj, do 10 cm dugoj osi (rahis) uobliku klasa, a klasovi mogu biti raspore|eni i termi-nalno i postrano, u pazu{cima pripadaju}ih listova.êsto se u pojedinom klasu nalaze ~uperci od nekolikocvjetova zajedno. Ukoliko postoji odstupanje od nave-denog pravila radi se o kriàncima.Poloàj zreloga ìraPoslije opra{ivanja obi~no se ne oplode svi ènski

cvjetovi, ve} se na kraju razvije tek nekoliko plodova –ìrova. Kod Q. pubescens svi su zreli ìrovi sjede}i,postavljeni terminalno. Kod Q. virgiliana jedan ili ne-koliko ìrova se u zrelom stanju nalazi na duòj ilikra}oj stapci, obi~no dugoj 1–2 cm. ̂ esto se na vrhu ilipostrance na kupuli moè uo~iti ostatak klasa u oblikusvinutog, suhog nastavka. Uglavnom ne postoji odstu-panje od navedenog pravila, jedino varira duìna stap-ke oplo|enoga i sazrelog ìra.Morfologija kupuleIzgled i morfologija kupule istraìvanih hrastova

vrlo su zna~ajni i uglavnom nema odstupanja od pravi-la. Kod Q. pubescens kupula je pokrivena sitnim, tro-kutastim ljuskama, raspore|enim poput crijepova nakrovu, na izgled glatka. Kod Q. virgiliana ljuske na ku-puli su bradavi~asto izbo~ene, pa je ~itava kupula bra-davi~asto naborana. Ukoliko postoji odstupanje od na-vedenog pravila radi se o kriàncima.

RASPRAVA I ZAKLJUÂK – Discussion and conclusionPrema literaturnim podacima (usp. S c hwa r z

1937, 1964) kao razlika u morfologiji lista izme|u Q.pubescens i Q. virgiliana navodi se broj re`njeva ploj-ke i duìna peteljke. Q. pubescens ima na plojci 5–7pari re`njeva i peteljku najvi{e dugu do 3 cm, a Q. vir-giliana ima na plojci 3–4 (-5) pari re`njeva i peteljkudugu preko 3 cm. Me|utim, najnovija su istraìvanja

na materijalu iz Hrvatske (usp. [ k v o r c 2004), po-mo}u modernih statisti~kih metoda pokazala, da na te-melju morfologije lista nije mogu}e me|usobno razli-kovati navedene dvije vrste. Tomu moè biti razlog damaterijal za morfometrijsku analizu nije predstavljaotzv. “~iste” vrste, ve} dijelom kriànce izme|u njih, {toje vrlo ~est slu~aj kod hrastova, pa }e u analizu trebati

uklju~iti i neke druge morfolo{ke zna~ajke, te upotrije-biti i neke druge analiti~ke metode.Naime, vlastita su istraìvanja (usp. Tr i n a j s t i }

1982) pokazala da hrast u Istri zapadno od grebenaU~ke, kao i isto~no od U~ke, ju`no od Brse}a, pokazu-je prema izgledu pokrovnih ljusaka na kupuli tipi~nezna~ajke vrste Q. pubescens.Hrast ju`no od Zrmanje prema gra|i pokrovnih lju-

saka (“bradavica”) na kupuli pokazuje tipi~ne oznakevrste Q. virgiliana. I u zale|u Senja te {irem podru~juKvarnerskog zaljeva od Lovrana na zapadu, do @urko-va u Kostreni na istoku, pokazuje tako|er zna~ajke odQ. virgiliana.Navedene spoznaje mogli bismo povezati s trans-

portom ìra izme|u ju`nih i sjevernih dijelova Hrvat-skog primorja. Senj je tijekom povijesti bio va`na hr-vatska luka, a potpuno istovjetnu situaciju nalazimo i u{irem podru~ju Rijeka-Su{ak, sve tamo do Lovrana,gdje je transport raznih roba u susjedna podru~ja biovrlo intenzivan.Potpuno je analogna situacija kod nas npr. s vrstama

Q. petrea i Q. robur. Te se dvije vrste kod nas tako ja-sno razlikuju, da i u svakom pojedinom primjerku (sta-blu) nema dvojbe da li je ono Q. petrea ili Q. robur. Usrednjoj i zapadnoj Europi situacija je druk~ija, pa ta-mo u mnogo slu~ajeva nije mogu}e navedene vrsteme|usobno jasno morfolo{ki razgrani~iti. U tom smi-slu postoje i gledi{ta (usp. npr. G ams 1924, O l l s o n

1975) da se u navedenom slu~aju radi samo o jednojvrsti – Q. robur, jer su populacije Q. robur i Q. petreame|usobno povezane nizom infraspecijskih oblika. Toje lagano obja{njivo, jer Q. robur i Q. petrea na mnogomjesta rastu zajedno i izgra|uju mje{ovite sastojine, paje i u fitocenolo{ko-sintaksonomskom smislu, kako jeto op}enito poznato, uspostavljen i poseban vegetacij-ski red Quercetalia robori-petreae i razred Quercetearobori-petreae.U kopnenom dijelu Hrvatske sjeverno i sjeverois-

to~no od Dinarida Q. robur je ograni~en na planarnipojas s visokom razinom donje vode (usp. Tr i n a j -s t i } 1995, 1998), a Q. petrea se razvija izvan dohvatapoplavne vode. Zbog toga su uvjeti za me|usobnokriànje navedenih vrsta relativno ograni~eni, a nitieventualni njihovi kriànci nemaju uvjete za preìvlja-vanje, jer za njih danas ne postoji intermedijarno, tzv.“hibridno” stani{te (usp. And e r s o n 1948). To su in-termedijarno stani{te zauzele danas poljoprivrednekulture, od ìtarica u arealu lu`njaka, do vo}njaka, li-vada i pa{njaka u arealu kitnjaka. Nasuprot tomu, vrsteSalix alba i S. fragilis rastu zajedno na vi{e manje is-tom stani{tu i me|usobno se kriàju, njihovi kriàncisu me|usobno plodni, preìvljavaju i ponovno se kri-àju me|usobno i s obje roditeljske vrste. Tako nastajukriànci vrlo razli~itih morfolo{kih zna~ajki, koje smonedavno i analizirali (usp. Tr i n a j s t i } 2005b).


59

LITERATURA – ReferencesAnde r s o n , E., 1948: Hybrisition of the Habitat.

Evolution 2: 1–9.G ams , H., 1924: Beiträge zur Geschichte des Quer-

cus sessiliflora Salisbury. Genetica 6: 464–468.O l l s o n , U., 1975: A morphological analysis of phae-

notypes in populations of Quercus (Fagaceae) inSweden. Sweden Bot. Notiser 128: 55–68.

R a d i } , J., 1983: Hrastovi biokovskog podru~ja. ActaBiocovica 2: 1–103.

S c hwa r z , O., 1936: Monographie der Eichen Euro-pas und des Mittelmeergebietes. Feddes Repert.Sonderdruck D: 1–200.

S c hwa r z , O., 1964: Quercus L. In T. G. Tutin and V.H. Heywood (eds.): Flora Europaea 1: 61–64.Cambridge University Press.

S c hwa r z , O., 1992: Quercus L. In T. G. Tutin and V. H. Heywood (eds.): Flora Europaea 2th Ed., 1: 72–76. Cambridge University Press.

[ k v o r c , @., 2003: Morfolo{ka i geneti~ka varija-bilnost hrasta medunca (Quercus pubescensWilld.) i duba (Q. virgiliana (Ten.) Ten.) u Hr-

vatskoj. Magistarski rad (Mscr.) 132 str. Biolo-{ki odsjek PMF-a. Zagreb.

Tr i n a j s t i } , I., 1974a: Quercus L. In I. Trinajsti}(ed.): Analiti~ka flora Jugoslavije 1 (3): 460–481.Institut za botaniku Sveu~ili{ta. Zagreb.

Tr i n a j s t i } , I., 1974b: Quercuum croaticarum nomi-na et synonima Vukotinovi}iana. Suppl. Fl.Anal. Jugosl. 2: 9–13. Institut za botaniku Sve-u~ili{ta. Zagreb.

Tr i n a j s t i } , I., 1982: As. Potentillo albae-Querce-tum pubescentis A. Horv. U {umskoj vegetacijiIstre. Acta Bot. Croat. 41: 111–117.

Tr i n a j s t i } , I., 1987: Hrast plutnjak ( Quercus suberL.) u flori Hrvatske. Tre}i kongres biologa Hr-vatske, Mali Lo{inj. Zbornik saètaka priop}e-nja:108.

Tr i n a j s t i } , I., 1988: Taksonomska problematikahrasta lu`njaka Quercus robur L. u floori Jugo-slavije. Glas. [um. Pokuse 24: 101–116. Zagreb.

Tr i n a j s t i } , I., 2005a: Hrast plutnjak (Quercus suberL.) u dendroflori Hrvatske. Radovi [umar. Inst.Jastrebarsko 40 (2): 199–206.


60

Tr i n a j s t i } , I., 2005b: Taksonomska problematikadrvenastih vrsta poplavnih i mo~varnih {uma. UJ. Vukeli} (ur.): Poplavne {ume u Hrvatskoj:93–101.

Vi d a k o v i } , M., Tr i n a j s t i } , I., 1988: Varijabil-nost i oplemenjivanje hrasta lu`njaka (Querecus

robur L.). Zbornik radova Josip Kozarac knji-`evnik i {umar. Jugosl. Akad. Centar za Zn. radVinkovci: 93–100.

SUMMARY: In the work the morphological differences between the rela-ted downy hairy oaks Quercus pubescens and Q. virgiliana are analyzed.They occupy large areas especially in the Adriatic littoral of the Republic ofCroatia, but they develop sporadically in its hinterland, too. The said oakscan be differentiated from each other by the morphology of their leaf, cupuleand bark, by the arrangement of flowers on a short fruit shoot as well as bythe appearance of their cupule. Q. pubescens has a leaf with 4–6 pairs of lateral lobes, and the petiole is

1–2 cm, maximum 3 cm, long. Its bark at the trunk base is shallowly longitu-dinally furrowed. All female flowers of the short, fruit shoot are sitting, placedterminally. All ripe acorns are sitting, placed terminally. The cupule coveredwith small, triangular scales arranged like tiles on a roof is smooth in appea-rance.Q. virgiliana has a leaf with 3–4 (-5) pairs of lateral lobes, and the petiole

is more than 3 cm long. Its bark at the trunk base is deeply furrowed, on thecross cut like a cogwheel. The female flowers are arranged on a more or lesslong rachis, not longer than 10 cm, in the form of an ear, and the ears can bearranged both terminally and laterally in leaf axils. In the ear there are oftenclusters of several flowers. One or several ripe acorns are on a more or lesslong stalk, usually 1–2 cm long. At the top or sidewise on the cupule the rem-nant of the rachis can often be noticed in the form of a curved, dry extension.The cupule scales are verrucously swollen or protuberated, making the entirecupule verrucously wrinkled.In case of any deviation from the above parameters, as a rule the hybrids

are involved.

PROMOCIJA [UMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEMPROMOTION OF FOREST AND FOREST INDUSTRY’S

PRODUCTS IN FAIR TRADING Rudolf SABADI*

SA@ETAK: [umarstvo i prerada drva u Hrvatskoj va`na je privredna gra-na. Vrijednost op}ekorisnih u~inaka {uma u Hrvatskoj, prema opreznoj pro-cjeni, ve}a je za gotovo 20 puta od neto doma}eg proizvoda dobivenog sje-~om i preradom drva iz godi{njeg etata i sporednih {umskih proizvoda. Hr-vatska spada, me|u europskim zemljama, u rje|e naseljene, unato~ tomu {tose odlikuje relativno visokom potro{njom drva po stanovniku, preostaju zna-~ajne koli~ine za izvoz.

Sajmovanje, stolje}ima staro u Hrvatskoj i preko 90 godina ustanovljeno kaozna~ajna promotivna aktivnost plasmana hrvatskih proizvoda i usluga, (kao iposvuda), proìvljava izvjesnu strukturnu krizu, uvjetovanu velikim razvojemkomunikacija i brzim i slobodnim kretanjem kapitala, roba, ljudi i usluga.

Izvedene analize u ovom radu pokazuju da sajmovanje kao jedan od mar-ketin{kih metoda plasmana proizvoda mora biti podvrgnuto pomnijoj analizi ireviziji, te prilago|eno novonastaloj situaciji.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : Izlo`be-sajmovi – marketing {umskih i drvnih proiz-voda i usluga –Nemonetarne usluge {uma – proizvodnja trgova~kih dobara

PREGLEDNI ^LANCI – REVIEWSUDK 630* 721 + 722


61

UVOD– Introduction Trgova~ke izlo`be su u stvarnosti veliki sajmovi,

gdje se okupljaju mnogobrojni proizvo|a~i da bi iz-loìli svoje proizvode veleprodava~ima i {irokoj po-tro{a~koj publici. To je jedna od metoda, dodu{e vrloskupa, reklamiranja proizvoda koja ~esto moè donije-ti bogat probitak. Osim izlaganja dobara, izlo`benareklama zauzima oblik distribucije publikacija i uzora-ka. U nekim su slu~ajevima dijelovi izloàba posve}e-ni pregledu industrijske proizvodnje, gdje se pozornostpublike privla~i prikazom ure|aja koji se rabe u speci-jaliziranim fazama proizvodnje i u zadnje vrijeme, su-vremenih komunikacija i informatike. Suvremena in-formatika osigurava sve ve}u konkurentnost, postupnobri{u}i mnogobrojne monopole, monopsone i kartele,pribliàvaju}i mnoge proizvode trì{nom obliku per-fektne konkurencije. Ova tvrdnja dakako mora bitiuzeta s krajnjim oprezom, budu}i da globalni kapitali-zam u podru~ju osnovnih i reprodukcijskih proizvoda,

stvara nove i od gubitaka osigurane goleme proizvod-nje (u preradi drva npr. jasna je tendencija stvaranjaogromnih pilana, tvornica drvnih plo~a, celuloze i pa-pira), ~esto uz sve odlike monopolizma i kartela.

Da bi se postigao uspjeh u prvotnom cilju, tj. una-prje|enju me|unarodne trgovine stvaranjem interesakod {iroke publike i dobivanja novih mu{terija-izla-ga~a, me|unarodne izlo`be moraju u prvom redu bitipravovremeno i obilato ogla{avane. Poslovni svijetkoji bi mogao imati interes, mora cirkularnom po{tomi sl. biti podstican da bi uzeo u~e{}a, a {iroka publika,posebno veletrgovci koji se bave dobrima koja }e bitiizlagana, moraju izlo`bu prezentirati na privla~an na-~in. U tim stvarima izlaga~i pojedinci sura|uju s orga-nizatorom izlo`be.

Kao manu me|unarodnih izloàba neki vide u to-me, da izlaganje nekog proizvoda moè odati trgova-~ku ili tehni~ku tajnu ili pak dovesti do imitiranja, {toje razlogom da mnogi poslovni ljudi zaziru od takvihizloàba. S druge pak strane takve izlo`be daju prvo-* Red. sveu~. prof. u m., dr. sc. Rudolf Sabadi, dipl. ing. {um., dipl.oec., Ra~koga 12; HR-10000 Zagreb; tel.: 00 385 (0)1- 46 10 262

razrednu priliku stjecanju znanja o trgovinskim uvjeti-ma u drugim zemljama, {to pak poslovnom svijetuu{te|uje trud ~estih i dugih poslovnih putovanja uztro{kove i izgubljeno vrijeme, i uz ostale te{ko}e.

Sajmovi i sajmovanje, osim najprimitivnije razmje-ne u davna vremena, najstariji su oblik razmjene proiz-voda, kada je proizvod postao roba, ~ime dolazi po-stupno do podjele rada me|u ljudima. Trgovina koja sena taj na~in odvijala pridonijela je razvoju ljudskogdru{tva. Poznato je da je uvjet, da bi do razmjene ili tr-govine do{lo, da svi sudionici u procesu razmjene mo-raju biti na dobitku.1

Kao i u ostalim srednje-europskim gradovima i uHrvatskoj, posebice u Zagrebu, odràvala se sajamskatrgovina, utemeljena na kraljevskim privilegijama. Saj-movi su odràvani kao dnevni, tjedni, mjese~ni, seme-stralni, a najva`niji su bili godi{nji sajmovi. Takav sa-jam odràvao se u Slobodnom kraljevskom gradu Za-grebu 20. kolovoza na dan Sv. Stjepana, tragovi kojegadoseù u 11. stolje}e.

Ratovi i osvajanja (Mongoli, Osmanlije, itd.) opte-re}ivali su vladare velikim izdacima, da bi namaknulisredstva, oporezivanje i da`bine na gradove bijahu naj-va`nijim vrelom prihoda tada{njeg erara, budu}i daplemstvo nije pla}alo porez. Onda{nji gradski oci ko-ristili bi takvo stanje poradi pridobivanja novih i sveve}ih privilegija, {to je pridonosilo razvoju obrta, ma-nufakture i trgovine.

Godine 1855. na temelju ideje Ljudevita Vukotino-vi}a, poslije niza smetnji apsolutizma Be~a, dolazi do“Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izlo`be” u Za-grebu, 1864. godine, koju otvara veliki domoljub, feld-mar{al barun Josip [ok~evi}, onda{nji hrvatski ban.Slijedi 1891. godine u ~ast pedesete obljetnice “Hrvat-sko-slavonskog gospodarskog dru{tva” zapaèna iz-lo`ba i po izlaga~koj povr{ini (36.000 m2) i broju izla-ga~a iz cijele onda{nje K.u.K. Monarhije. Posebno jevrijedno zabiljeìti da je na toj izlo`bi primijenjenaelektri~na rasvjeta koju su generirala dva parna strojafirme Siemens & Halske iz Be~a. Vrijedan spomen natu izlo`bu je izvrsno ure|en katalog. Drugu skromnijuizlo`bu u Zagrebu priredila je grupa hrvatskih gospo-darstvenika 1906. godine, koja je bila posljednjom ju-bilarnom gospodarskom izlo`bom. Slijede sajamskeizlo`be 1910, 1911. i 1913. (zbog Balkanskog rata nijeodràna 1912). Na svim spomenutim izlo`bama-saj-movima, kao i onima u Be~u i Budimpe{ti, hrvatskahrastovina iz Slavonije osvaja trì{te, {to omogu}ujerazvoj industrije i prometa u Hrvatskoj.

Godine 1909. onda{nji zagreba~ki gradona~elnikMilan Amru{, s drugim entuzijastima osniva Zagre-ba~ki zbor, koji djeluje sve do 1922. Prva izlo`ba orga-nizirana je 1910. i izlo`be su, s izuzetkom 1912. odrà-vane svake godine. Zagreba~ki zbor prerasta u Zagre-ba~ki velesajam 1922. godine. Poslije 2. svjetskog rata,u uvjetima planiranog gospodarstva ZV se ubrzanorazvija i dislociranost postaje ozbiljnom smetnjom.Onovremena namjena bila je vi{e veli~anje onda{njegpoliti~kog sustava, a poticaj razmjeni dobara dolazi teku drugi, sekundaran plan. U stalnim oscilacijama hr-vatskih te`nja za samostalno{}u druge polovice {ezde-setih, osim obnove HNK, po~etka izgradnje {portskedvorane i koncertne dvorane, uz podr{ku onda{njeg hr-vatskog rukovodstva, u rekordno kratkom vremenu iz-gra|uje se nov, ovaj puta koncentriran na jednom mje-stu, Zagreba~ki velesajam 1953. godine, koji djeluje uzstalnu dogradnju i pobolj{anja, sve do na{ih dana.

U drugoj polovici {ezdesetih, onda{nja dràva, na-kon {to je krajem ~etrdesetih istupila iz Commecon-a,uvodi niz gospodarskih elemenata u gospodarsku poli-tiku i praksu, {to dovodi do pritiska na ZV u restruktui-ranju usmjerenja u razvoju. Po~etni koraci jo{ su nesi-gurni, ali po~etkom osamdesetih godina ve} se slijedetendencije u sajmovanju svijeta slobodne trgovine, pase na ZV sve vi{e organiziraju specijalizirane priredbe,~iji broj raste iz godine u godinu.

U suvremenom svijetu, uz nevi|en razvoj transpor-ta i komunikacija, va`nost sajmova i sajmovanja, kakoinvesticijskih, tako i dobara {iroke potro{nje, znatno jeopala i dalje opada. Sajmovi su danas u mnogim slu~a-jevima pretvoreni, djelomi~no ili potpuno, u centre za-bave, koja traje po nekoliko dana. U mjestima kao {tosu Frankfurt/M, Be~, Leipzig, Hannover i drugdje, za-dràna je me|utim velika komercijalna internacionalnava`nost. Da se ne spominju specijalizirani sajmovi kaonpr. automobila, mode itd.2

Gospodarskim, civilizacijskim i kulturnim razvojemljudskog dru{tva, uslijed nastale specijalizacije, poseb-no nastalim tehni~kim i inim napretkom poslije 2. svj.rata, sajmovi i sajmovanje investicijskih i potro{nih do-bara op}eg tipa, sve vi{e gube na va`nosti, zamjenjujuih specijalizirani sajmovi. Op}a globalizacija u proiz-vodnji, sve slobodnije nesmetano kretanje ljudi, kapitalai roba, ostavili su malen prostor i u takvom razvoju spe-cijaliziranih sajmova malenih i slabije razvijenih zema-lja. Nestankom reìma na istoku Europe, i te se zemljesve vi{e i brè uklju~uju u op}e trendove globalizacije usvim sektorima, posebno gospodarskog ìvota.3

R. Sabadi: PROMOCIJA [UMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM [umarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74

62

1 R. Sabadi, 1988., Osnove trgova~ke tehnike, trgova~ke politike i marketinga u {umarstvu i drvnoj industriji, Sveu~ili{te u Zagrebu, nakl. Liber2 Thomas, S. Evelyn, 1965, Commerce. Its Theory and Practice, 6th ed., Cassell, London3 Sabadi, R., 2000., Gospodarska kretanja i suvremene tehnologije, Zbornik Hazu: Vrhunske tehnologije u uporabi {uma, Znanstveni skup11. travnja 2000. u Zagrebu, pp. 1–26

Domovinski rat i njegovo naslije|e zna~ilo je zaHrvatsku zna~ajno smanjenje trì{ta, jer je otpalo ¾ te-ritorija biv{e dràve, potpun prijelaz na trì{no gospo-darstvo i napu{tanje preostalih tragova sredi{njeg pla-niranja, uz silne materijalne i ljudske `rtve uzrokovaneratom protiv Hrvatske. Iz tog rata je iza{lo i sasvimdruk~ije sajmovanje. Tendencija specijaliziranih izlo-àba nastavlja se, s tim da se interes izlaga~a i njihovastruktura u potpunosti mijenja. Op}i jesenski i proljetniVelesajam te specijalizirane izlo`be vi{e nisu presti`nedemonstracije mo}i i znanja izlaga~a i njihovih zema-lja, kao {to su to bile prije. Cilj sada{njem sajmovanjusve je vi{e komercijalan, ovaj puta sveden na trì{te nakojemu se on odràva. Veliki poslovi zaklju~uju se ugradovima kao {to su Hannover, Leipzig, Köln, Frank-furt/M, Paris, København, London, i drugim europ-skim i izvaneuropskim gradovima. Komunikacije supostale savr{ene, pri izradi nekog proizvoda danas jemogu}e prikupiti najpovoljnije ponude subliferanata izcijeloga svijeta, unutar nekoliko sati ili dana. Zbog sil-nog napretka u transportu roba i ljudi, geografski po-loàj sajmovnog mjesta jedva da jo{ igra ikakvu ulogu.Va`no je trì{te i klijentela koja te sajmove posje}uje,kupuje i prodaje na njima.

Na velikom globalnom trì{tu, ~injenica da je u Za-grebu koncentriran gotovo cjelokupan financijski po-tencijal Hrvatske, zna~i malo, uzme li se u obzir da jeHrvatska relativno slabije gospodarski razvijena i dabroji manje od 4,5 milijuna stanovnika, dakle to vi{enije ni nekada{nja K.u.K. Monarhija, niti Jugoslavija ubilo kojem obliku.

Industrijski razvijene zemlje, da bi sa~uvale nekeod svojih sajmova (Njema~ka i dr. npr.), ulaù ogrom-na sredstva, posebice u infrastrukturu i dodatne sadrà-je. Uslijed takvih trendova sajmovi u malim i nerazvi-jenim zemljama odràvaju se uz veliku muku i tro{ko-ve i sve vi{e djeluju anakronisti~ki.

Analiza takvih trendova vrlo ~esto nosi subjektivneprizvuke, gdje se traì identifikacija krivaca za promi-jenjena kretanja u sajmovanju. Jasno je da takvo, reklibismo jalovo rezoniranje ne pridonosi racionalnomrje{enju problema ga{enja sajmova i sajmovanja u ma-

lim i nerazvijenim zemljama. To uostalom potvr|ujepraksa Zagreba~kog Velesajma. Na specijaliziranim iz-lo`bama Ambienta, od stranih izlaga~a sve vi{e prevla-davaju talijanski proizvo|a~i namje{taja, reprodukcij-skih materijala i proizvodne opreme, to isto, u manjojmjeri ako se ti~e namje{taja, doga|a se i s njema~kim iaustrijskim proizvo|a~ima. I posljedice su vidljive:Hrvatska potkraj desetlje}a gotovo da nije uvozila na-mje{taj, danas uvozi dvostruko od onog {to izvozi, svrtoglavo rastu}im trendom. Hrvatski proizvo|a~i suo-~avaju se na doma}im izlo`bama s padaju}im brojeminozemnih posjetitelja koji bi mogli biti potencijalnikupci, i sve se vi{e usmjeravaju na doma}e kupce,~ime sajmovanje postaje sve vi{e tr`nicom, gotovo po-put zelene pijace. Mo`da ovako uop}enje ne odgovaraza sve sektore gospodarstva, ali kada je rije~ o drvnojindustriji, onda ovaj zaklju~ak stoji. Nije na odmetovom prilikom izraziti bojazan da nije daleko dan kada}e nas prilike natjerati da pri|emo novom tipu sajmo-vanja, koji bi bio specifi~an za na{u zemlju. Rje{enjaima i na}i }e se kada Hrvatska bude u stanju posta-viti nove ciljeve gospodarske politike, gdje vode}uulogu ima ponajprije proizvodnja usmjerena na iz-voz. U slu~aju malih zemalja vrijedi pravilo da jesva{tarenje u proizvodnji nedopustivo, moraju pos-tojati izvozno orijentirani sektori koji }e zemlji bezpotresa i te{ko}a pribavljati sredstva za one robe iusluge koje je jeftinije uvoziti nego proizvoditi. Natom na~elu uostalom i postoji razmjena. U tom slu~ajumogu specijalizirani sajmovi i izlo`be izvrsno posluìtiza sklapanje izvoznih poslova, uz uvozne, izvozno ori-jentiranog hrvatskog gospodarstva.

Od niza specijaliziranih sajmova koji se odràvajuu Zagrebu (uglavnom, iako se ovdje-ondje pojavljujutendencije otvaranja lokalnih ili regionalnih sajmova)za {umarstvo i preradu drva ostaju zna~ajnim Jesenskime|unarodni sajam, Me|unarodni sajam graditeljstva iAmbienta.

Na{a zada}a trebao bi biti odgovor na pitanje:“Kakva i koliko signifikantna veza postoji izme|u saj-movanja i veli~ine plasmana {umskih i drvnih proizvo-da u Hrvatskoj i u inozemstvu?”


63

I. [UMSKI I DRVNI PROIZVODI: NJIHOVA PRIRODAI TR@I[NE STRUKTUREForest and wood products: their nature and market structuresEkolo{ki gledano, {ume su sastavni dio biosfere i

zbog specifi~nosti obavljaju niz funkcija kao {to je utje-caj na reìm voda, sprje~avanje erozije, pre~i{}avanjezraka, uskladi{tenje CO2 iz atmosfere, osloba|anje kisi-ka, itd. Uz naprijed navedene nerobne usluge {uma,{ume daju niz proizvoda koje su ishodi{nim sirovinamaneophodne u gospodarskom ìvotu ljudi. Ponajprije je

to drvo, potom niz sporednih {umskih proizvoda (npr.{umsko vo}e, gljive, divlja~ itd.) koji se mogu koli~in-ski definirati, gdje za te proizvode postoji trì{te i za ko-je se na njemu uslijed ponude i potra`nje formiraju i ci-jene. Zbog ove va`ne gospodarske funkcije {umarstvoje gospodarska grana, koja u gospodarstvima razvijenihzemalja sudjeluje u stvaranju bruto doma}eg proizvoda


64

– BDP4 s oko 0,5–1,3 %, a na temelju {umarstva pro-istekla industrija: pilanarstvo, drvne plo~e, ostala proiz-vodnja reprodukcijskih materijala temeljenih na drvu,finalna prerada drva – tj. proizvodnja drvnih izradaka fi-nalne potro{nje, potom proizvodnja celuloze i proizvod-nja te prerada papira u tim zemljama sudjeluje u stvara-nju BDP (izuzev{i [vedsku i Finsku, zemlje borealnogpojasa, posebno bogatih {umama, uslijed ~ega je i rela-tivno u~e{}e {umarstva i prerade drva natprosje~no vi-soko u relativnom udjelu BDP) sa ~ak i preko 3–3,5 %nacionalnog BDP.

Inducirano djelovanje egzistencije {umarstva kaogospodarske grane jo{ je zna~ajnije. Jedan zna~ajanprimjer kojeg valja spomenuti je Italija: “U 1986. pro-daje talijanskog {umarskog sektora (bez usluga kao {toje rekreacija, koja se ne iskazuje u dru{tvenim nacio-nalnim ra~unicama posebno) iznosio je 1,2 % od cjelo-kupnog outputa primarnog sektora. Kao {to je napri-jed re~eno, manje od 0,1 % ukupne proizvodnje u tali-janskoj privredi u vezi je sa povr{inom koja predstavlja29 % nacionalnog teritorija. S druge strane, {umarskisektor postaje znatno signifikantniji kada se u lancuproizvodnje po|e ka finalnim proizvodima. Prema in-dustrijskom cenzusu iz 1981., u preradi i obradi drva uItaliji djelovalo je 92 000 poduze}a koja su zapo{ljava-la 452 000 radnika i slu`benika. U industriji celuloze ipapira djelovalo je 4 700 poduze}a, koja su zapo{lja-vala 281 000 radnika i namje{tenika. Te su brojke me-|utim samo ograni~en uvid u ukupnu gospodarsku va`-nost industrija prerade drveta. Posebice tu nisu prika-zani inducirani efekti na proizvodnju u ostalim sektori-ma, od kojih su neki zna~ajni na nacionalnoj razini, akoji tradicionalno izvrsno posluju na me|unarodnojrazini (npr. sektor za proizvodnju strojeva za preradu iobradu drveta, ili industriju opreme za proizvodnju ce-luloze i papira, oba sektora ~ine da je Italija u njimadrugi najve}i izvoznik u svijetu). Isto je tako u dru{tve-nim ra~unima podcijenjen doprinos {uma talijanskompejzaù, koji je temeljem vrlo razgranate turisti~ko re-kreacijskih aktivnosti.”5

U strukturi dru{tvenog bruto proizvoda pilanarstvau Austriji, vrijednost doma}ih inputa iz {umarstva su54,5 %, uvozni iz {umarstva 0,5 %, dok ostali sektorinarodnog gospodarstva i uvoza sudjeluju sa 17,6 % u

intermedijarnoj potro{nji pilanskog sektora, koji uBDP pilanarstva sudjeluje s 27,3 % primarnih inputa.U istoj zemlji, kako se stupanj obrade pove}ava, pove-}avaju se i inputi u intermedijarnoj potro{nji ukupnogBDP sektora.

U Hrvatskoj je udio intermedijarnih inputa {umar-stva prije Domovinskog rata bio oko 21 % , pilanarstvai proizvodnje drvnih plo~a oko 64 %, finalne preradedrva oko 60 %, a celuloze i papira oko 73 %, od BDPkonkretnog sektora. Prema djelomi~nim i nepotpunimpodacima, struktura BDP {umsko-drvoprera|iva~kihsektora postaje sve sli~nija onima iz razvijenih trì{nihgospodarstava.6

U posljednje vrijeme, porastom ekolo{ke svijestinaj{irih slojeva, sve vi{e i ~e{}e dolazi do pronalaènjai unapre|enja metoda vrednovanja op}ekorisnih, nemo-netarnih vrijednosti {uma i njihovo izraàvanje u nov-cu. Na taj se na~in dobija sve dublji, potpuniji i vjero-dostojniji uvid u ~injenicu, da sama egzistencija {umapredstavlja ogromnu vrijednost, iako za takve ra~u-nice ne postoje potvrde na trì{tu o cijenama kaospletu trì{nih struktura, ponude, potra`nje i raz-li~itih kartelnih prepreka nacionalnih i internacio-nalnih gospodarstava. Prema trenuta~nim vrijedno-snim kriterijima izra|ena je studija o procjeni ukupnegospodarske vrijednosti {uma u Hrvatskoj 2001. godi-ne.7 Do{lo se do vrijednosti {uma od oko 2.691,7 mili-juna €, pri ~emu monetarna vrijednost drva i spored-nih {umskih proizvoda iznosi negdje oko 282 milijuna€ ili 10,5 % utrìvih vrijednosti.8 Daljnjim poras-tom pu~anstva i posljedicama razvoja civilizacije,nemonetarne }e vrijednosti vjerojatno vrtoglavorasti, dok }e ponuda drva uglavnom stagnirati, jer seo~ekuje da }e postupno sve zemlje obvezati svoje sub-jekte na potrajnost gospodarenja {umama. Nema sum-nje, da ako bi se ostalo pri sada{njim povr{inama {uma,postoji mogu}nost intenzifikacije kori{tenja {umskihpovr{ina svrsishodnijim gospodarenjem prirodi bliskih{umskih sastojina. Tako npr. [vicarska posjeduje naj-ve}u prosje~nu drvnu zalihu po 1 ha {umske povr{ineod 363 m3/ha, iz ~ega slijedi i vrlo visok godi{nji prirastod gotovo 10 milijuna m3 (mjereno s korom).9 Takavproces konverzije niìh gospodarskih oblika (niske isrednje {ume) u vi{e (sjemenja~e) dug je i spor, oteàn

4 BDP = GDP = Gross Domestic Product5 Wibe, S., Jones, T. (Ed.), 1992, Forests: Market and Intervention Failures, Five Case Studies, Italy by Massimo Florio, pp. 90-126,Earthscan Publication Ltd., London6 U sektoru pilanarstva i drvnih plo~a u Hrvatskoj, prije Domovinskog rata vrijednost inputa iz {umarstva bila je oko 32 % od BDP, sadapo~inje dosezati skoro 40 %, a za o~ekivati je dalje pove}anje uspije li gospodarska politika u eliminaciji korupcije, prvog preduvjetauspostavi prirodnih gospodarskih odnosa i djelovanja trì{nih sila.7 Sabadi, R., Vuleti}, D., Gra~an, J. (ed.), 2002, Mediterranean forests and people: the total value, (Croatia) Padua University Press Conta-gra, Solsona & Padua8 Vuleti}, D., 2002., Metode vrednovanja cjelovitog u~inka turisti~kih i rekreacijskih usluga {uma za otok Kor~ulu kao pilot objekt, Doktor-ska disertacija, [umarski fakultet Sveu~. u Zagrebu; Sabadi, R., 1997., Vrednovanje {uma u njihovoj ukupnosti, Hrvatske {ume, Zagreb9 Sabadi, R., 2003.,O~ekivanja u razvoju {umarstva i prerade drva u 21. stolje}u na temelju primjera [vicarske, Rukopis za “Radovi”[um. Instituta Jastrebarsko


65

10 OFEFP, Direction fédérale des forêts, calculé selon l’étude de Planconsult, Bãle 1993/199911 Vuleti}, D., 2002., Ibid.12 FAO, 2001, State of World’s Forests, Rome

i ~injenicom da je {umoposjed posvuda velikim dije-lom rascjepkan. Drvo i drvne izra|evine, limitirane uponudi, susre}u se na trì{tu s rastu}om potra`njom(kao rezultatom op}eg pove}anja pu~anstva i sve ve-}im brojem onih koji si te proizvode èle i imaju sred-stva da ih kupe) tako da se svrstavaju na temelju mjere-nja koeficijenta potra`nje u odnosu na cijenu, u luksuz-ne proizvode, s tim da taj koeficijent neprekidno raste,ali se isto tako neprekidno traè supstituti (npr. drveneprozore ve} su u velikoj mjeri zamijenili prozori odplastike i aluminija, masivna vrata na uklade zamijenje-na su surogatima od furnira, umetaka, plastike i sl, itd.).S druge pak strane drvo ostaje atraktivnim materijalom,pa su razvijene nove, revolucionarne tehnologije za ko-ri{tenje sirovina malih promjera, zatim proizvodnjenajrazli~itijih vrsta drvnih plo~a i sl.

Iscrpljivanjem i politi~kim te{ko}ama u zemljamabogatim naftom, vjerojatno }e slabiti embargo naftnihmagnata usmjeren na ometanje istraìvanja alternativ-nih izvora energije. Kada se to dogodi, drvo }e biti me-|u prvim materijalima idealno prilago|enim da dije-lom supstituira fosilne energente.

Slika o drvetu kao tvari iz koje su izra|eni razli~itiproizvodi koji na trì{tu, u susretu sa trì{nim silamaproiza{lih iz strukture tih proizvoda, ponude i tra`nje, tesubjektivnih i objektivnih trì{nih i gospodarskih ~im-benika, kao i sve stvari na svijetu, stalno se mijenja. Podutjecajem razvoja tehnologije i novih proizvoda koji sunjome omogu}eni, drvo i sadràj drva u finalnim proiz-vodima te cijene tih proizvoda isto se stalno mijenjaju.Danas se kao s prosjekom u industrijski razvijenimeuropskim zemljama ra~una da se od 100 % posje-~enih {umskih proizvoda oko 28 % rabi za ogrjev,23 % u gra|evinarstvu, 7 % u proizvodnji namje-{taja, 6 % za proizvodnju ambalaè i paleta, po 1 %za individualnu uporabu “uradi sam” i za razli~itedrvene utenzilije, te oko 33 % za proizvodnju celu-loze i papira.10 Jo{ samo prije osamdesetak godina od 1 m3 posje~enog drva tek bi oko ¼ bilo ugra|eno u fi-nalni proizvod, ¾ zavr{ilo bi tijekom preradnih zahvatau gorivim otpacima. Iz naprijed iznesenih podataka da-nas je stanje potpuno promijenjeno. Na tom podru~ju zazemlje u razvoju i one u tranziciji kao {to je Hrvatska,ima mnogo prostora za racionalizacije u potro{nji drva.

Pri definiranju {ume i proizvoda, monetarnih i ne-monetarnih, ekonomskom terminologijom, moramonapraviti o{tru distinkciju u dva smjera:1. Nemonetarni u~inci, usluge koje ~ini {uma svojim eo

ipso postojanjem, moraju se vrednovati tako da se iz-ra~una vrijednost u aktualnim cijenama svih tih ne-ophodnih usluga koje bi valjalo platiti za uslugu, ka-

da {ume i njezinih u~inaka ne bi bilo. Drugim rije-~ima, za vezanje CO2, za kisik kojega emitira u at-mosferu, za sprje~avanje erozije, za djelovanje pro-tiv poplava i jo{ bezbroj drugih u~inaka, koje {umasvojim bitkom ostvaruje, a bez kojih u~inaka ìvotna planeti zemlja ne bi bio mogu} ili bi bio oteàn.Metoda ovakvog ra~una u ovom specifi~nom slu~ajuop}enito je prozvana “cost-benefit”, koja unato~ za-mjerkama da je suvi{e akademska, neprakti~na i pu-na individualnih, subjektivnih procjena, moè pruìtiosnovne predod`be o kakvim se vrijednostima u-stvari radi, bez obzira {to vjerojatno nije mogu}e sve“pro” i “contra” procjembenim modelom obuhvatiti.

2. Metode procjena nemonetarnih vrijednosti u novijevrijeme razvijene su pri izra~unu turisti~ko-rekrea-tivnih vrijednosti {uma. U jednom slu~aju procje-njuje se iznos kojega je pojedinac spreman platiti dabi stigao na mjesto rekreacije, uklju~iv{i tro{kovetransporta, ulaznica itd. U drugom slu~aju izra~una-va se koliko je pojedinac spreman potro{iti za turi-zam i rekreaciju u {umi, odri~u}i se kupnje drugihroba i usluga. Ovaj potonji na~in prakti~niji je priprocjenama, budu}i da bi metoda “cost-benefit” bi-la neuporabiva zbog subjektivnosti individualnihkoristi i njihova vrednovanja od pojedinaca.11

Od monetarnih vrijednosti usluga {uma najve}i diopripada drvu posje~enom na temelju na~ela etatnog is-kori{tenja u potrajnom gospodarenju {umama. Dakakoda prema prilikama, vrstama drve}a i drugim, te vrijed-nosti mogu biti rangirane drugim redom (npr. proiz-vodnja pluta, kau~uka, smola, itd.).

Proizvodnja drva (i drugih monetarnih proizvodai/ili usluga) za ljudske potrebe za njima kre}e se od nu-le (slu~aj pra{ume), preko 2–20-ak m3/ha (slu~aj ure-|enih {uma gdje se sije~e samo etat, tj. gdje je sje~auglavnom uzgojna metoda), pa sve do ~iste sje~e, tj.kr~enje {ume, uglavnom skop~ane s rizikom da po-{umljenje potpuno ili djelomi~no izostane ili pak neuspije, u potpunosti ili djelomi~no.

Od ukupne kopnene povr{ine svijeta od 130,6 mi-lijuna km2 38,7 milijuna km2 nalazi se pod {umom ukojima se sije~e godi{nje oko 3,3 milijarde m3 drva.12Broj stanovnika danas prelazi 6 milijardi i dalje se, ia-ko uz smanjuju}u stopu, pove}ava. Unato~ velikom si-roma{tvu i gladi, stalno se pove}ava nacionalni doho-dak i ìvotni standard. Svijet je, posebice nakon Indus-trijske revolucije u 18. stolje}u, sve vi{e napredovao,kako brojem tako i kupovnom mo}i, pa je daljnji raz-voj posegao i poseè za supstitutima glavnih sirovina(sinteti~ko vlakno, alternativna goriva, itd.).


66

13 Sabadi, 1982., Ekonomika – Osnovi gospodarske analize u {um-arstvu i drvnoj industriji, Sveu~. u Zagrebu, Liber14 Uz zna~ajnu ekonomiju obujma, sve manji broj proizvo|a~a za-dovoljava trì{nu potra`nju pa se u strukturi diferenciranog oli-gopola sve vi{e smanjuje broj proizvo|a~a, Sabadi, ibid.

Unato~ mno{tvu supstituta potra`nja za prvotnimtvorivima ostaje, pa je o~igledno da supstituti pokrivajusamo rastu}u potra`nju, nastalu kao rezultat pove}anjabroja stanovnika i njihove kupovne mo}i, uz proizvod-nju prvotnih tvoriva koja ostaje prili~no konstantnom.Kako se u takvim slu~ajevima nikada zapravo nije radi-lo o trgovini homogenim proizvodima, oni su tvorilitrì{nu strukturu monopolisti~ke konkurencije i diferen-ciranog oligopola (npr. sintetska sukna kao zamjena zavunenu tkaninu Trevira i sl., ili sint. vlakna – rayon, ny-lon, viskoza i sl.) ili u drvnoj bran{i frunir kao zamjenaza masivno drvo, lamel parket kao zamjena za klasi~nedrvene podove, razli~ite drvne plo~e kao zamjena zamasivno drvo (npr. iveraste plo~e, OSB plo~e, plo~evlaknatice, MDF plo~e i td.).13 Nova gospodarska kreta-nja okrupnjivanja proizvodnje u pilanarstvu, proizvod-nji drvnih plo~a, celuloze i papira upravo pokazuju ka-ko se u kratkom razdoblju (zahvaljuju}i velikoj koncen-traciji kapitala)´proizvodnja diferenciranih proizvoda(reproduktivnih sirovina iz 2. faze – tj. iz drva u repro-duktivna tvoriva, plo~e, piljena gra|a, furniri, papir i ce-luloza) iz strukture monopolisti~ke konkurencije seli utrì{nu strukturu diferenciranog oligopola.14

Limiti postavljeni sje~ama su~eljavaju se s potra`-njom rastu}e i sve bogatije populacije, pa cijene drvu idrvnim proizvodima, nezavisno o nemonetarnim vri-jednostima {uma, imaju tendenciju rasta, {to potvr|ujetezu da se kada je o drvu i proizvodima rije~, radi oluksuznim proizvodima, tj. onima ~iji je elasticitet po-tra`nje u odnosu na dohodak stanovni{tva eM > 1. I ovateza je ve} potvr|ena time {to proizvo|a~i iz drvne

bran{e svakodnevno donose nove poluproizvode oddrva (drvne plo~e, prstasto spojene elemente, lamelira-ne elemente, itd.) na trì{te da bi odgovorili toj ras-tu}oj potra`nji.

Pokazalo se, pri dana{njem stanju tehnike i tehno-logije, da je drvo zadràlo, kao masiv ili reproduktivnasirovina (drvne plo~e npr.), va`nu ulogu u ìvotu ~o-vje~anstva i po svemu sude}i }e ju i zadràti. Ubrzaneinvencije novih supstituta i njihov sve ve}i broj i kak-vo}a, imaju dakako velik utjecaj na tom trì{tu dife-renciranog oligopola i monopolisti~ke konkurencije,tako da drvo ponegdje gotovo da nestaje ili je zna~ajnoistisnuto, npr. pri izradi drvenih prozora koje sve vi{ezamjenjuju alu- i plasti~ni, zatim sve ve}a uporaba me-tala pri izradi namje{taja itd.

U daljem gospodarskom razvoju svijeta sve je vje-rojatnije da }e:1. {umom obrasle zemlje u razvoju biti sve vi{e pri-

morane na ~uvanje svojeg {umskog bogatstva, takoda se moè racionalno o~ekivati da }e sljede}e de-setlje}e susresti ~vrsto limitiranu ponudu drva, ka-ko materijala za proizvodnju stanova, ku}a i njiho-ve opreme;

2. da }e se sve vi{e pojavljivati supstituti za masivnodrvo. Pri tom valja voditi ra~una da }e, kada se radio tvorevinama od drva, ponuda drvnih sirovina bitilimitirana aktualnom ponudom iz etata;

3. pojava nedrvnih supstituta za drvo izgleda ne}eugroziti potra`nju za drvom, pa se moè racionalnoo~ekivati da }e udio {umskoprivredne grane u indu-strijski razvijenim zemljama ostati prili~no kon-stantan, tj. od 1,2 do 3,5 % od GDP.Ostvari li se naprijed pobrojano, proizlazi da }e {u-

mom bogata Hrvatska imati uz ostale resurse, zna~ajanudio i iz {umarstva i {umskih industrija.

Finalna uporaba razli~itih kakvo}a papira – Utilisation finales des diverses qualités de papiersKATEGORIJA – CATÉGORIE FINALNA UPORABA – UTILISATIONS FINALESBezdrvni premazni papir s manje od 10 % drvenja~e ili Tiskarski papir visoke kakvo}e rabljen za op}e publikacije, termomehani~ke celuloze – Couché sans bois, avec moins specijalne revije i knjige – Papier impresssion de trésque 10 % de pâte mécanique ou thermomécanique grande qualité utilisé pour la publicité générale,

les revues spécialisées et les livresBezdrvni nepremazani papir – Non couché sans bois Papir za fotokopiranje i umnaànje, papir u rolama, papir

za {kole, papir za pisma, knjige i promptne otiske – Photocopie et reproduction par duplicateur, papeterie en continu, livres et impressions sur place

Premazni papir s 10 % drvenja~e uklju~iv tanke papire Specijalne revije, direktne publikacije i prodajni katalozi malog formata – Couché avec bois (y compris papiers koje se raza{ilju po{tom, prospekti – Revues spécialisée,couché minces) publicité directe par la poste et catalogues de vente

par correspondance, encartsNepremazni papir s drvenja~om (uklju~iv posebno valjane Revije velike tiraè, dodaci dnevnim listovima, godi{njaci,i novinske papire bolje kakvo}e) – Non couché avec bois bro{ure – Revues àgrand tirage, suppléments de journaux,(y compris papier supercalandré et papier journal annuaires, livres brochés de meilleure qualité)


67

Novinski papir – Papier journal Nacionalne, lokalne i besplatne novine – Journaux nationaux, locaux et gratuits

Karton za kutije i valoviti papir i karton – Carton de Kakvo}a, uglavnom utemeljena na novim vlaknima, manjecouverture et papiers et cartons pour cannelures na starom papiru, rabljen za kutije i prezentabilnu

ambalaù od valovitog kartona – Qualités, tant à base de fibres vierges que de vieux papiers, utilisées pour les caisses et emballages présenteoirs en carton ondulé

Karton za sloìvu ambalaù – Cartons pour boîtes pliantes Kakvo}a, uglavnom utemeljena na novim vlaknima, manje na starom papiru, rabljen za sloìve kutije uglavnom namijenjene za proizvode masovne potro{nje, uklju~iv i nepromo~ivu ambalaù za teku}ine – Qualités, tant à basede fibres vierges que de vieux papiers, utilisées pour les boîtes pliantes utilisées pour les produits de grande cosommation, y compris ceux nécessitant un emballage étanche aux liquides

Ostali papiri i kartoni za ambalaù i zamatanje – Autres Uklju~iv papire za vre}ice i torbe te mno{tvo ostalih papirapapiers et cartons d’emballage i kartona – Y compris les papiers pour sacs et sachets

et une gamme étendue d’autres papiers et cartonsCelulozna vata, tkanine od vate i krep tkanine od celuloze Obuhva}a proizvode za brisanje i ~i{}enje osoba i u– Ouates de cellulose, tissu ouate et tissu crêpé industriji, za unutra{nju i vanjsku uporabu – Comprend

produits d’essuyage et de netttoyage personnels et industries utilisés dans les foyers et au dehors

Ozna~ivanje kakvo}e papira prema finalnoj uporabi – Qualités énumérés par utilisation finaleUPORABA – UTILISATION UPORABLJENA KAKVO]A – QUALITÉS UTILISÉSPapiri za grafi~ku uporabu – Papiers à usages graphiquesNovine – Journaux Novinski papiri: dnevnici, prospekti; plakati; dodaci:

posebno valjani i novinski papir vi{e kakvo}e – Corps du journal: couchés minces; suppléments: superclandré et papier journal de meilleure qualité

Revije – Revues Velika tiraà: fino valjan; specijaliziran: plakati naj~e{}epremazni bezdrvni – À grand tirage: supercalandré; spécialisées: couché mince, parfois couché sans bois

Op}e publikacije – Publicité généralé Valjani bezdrvni papir drì prvo mjesto – najve}i dio vrstarabi se za ove svrhe – Le papier couché sans bois tient la première place – la plupart des qualités sont utilsées

Direktne po{tanske publikacije/ prodajne reklame – Fini papir malog formata – Couché mincePublicité directe par la poste/vente par correspondanceUredski papiri – Papiers pour le bureau Bezdrvni nepremazni – Non couché sans boisKnjige – Livres Nepremazna drvenja~a i bezdrvni papir – Non couché

mécanique et sans boisRazno (papir za pisma i {kolski papir, telefonski imenici, U prvom redu nepremazna drvenja~a i bezdrvni – papirne izra|evine, naljepnice) – Divers (papier à lettre et Pricipalement non couché mécanique et sans boispapier écolier, annuaires téléphoniques, papeterie, étiquettes)Ambala`ni papiri – Papiers d’emballageAmbala`ne i izlo`bene kutije – Caisses d’emballage Karton za omote i valovita ljepenka – Carton de couvertureet emballages présentoirs et papiers et cartons pour canneluresAmbalaà za potro{na dobra – Emballage des biens Karton za sloìve kutije (uklju~iv karton za ambalaùde consommation za teku}ine) – Carton pour boîtes pliantes (y compris

carton pour emballage de liquides)Papiri za razli~ite vre}ice i torbe – Paapiers pour sacs Kraft papir za pakiranje i ostali papiri za paakiranje –et sachets divers Kraft d’empaquetage et autres papiers d’emballage


68

Slika 1. Klasifikacija kakvo}e papira i njihova finalna uporabaFig. 1 Classificaation des qualités de papiers et de leurs utilisation finales

Papiri za doma}instvo i higijenski papiri – Papiers de ménage et papiers hygiéniqueHigijenski papiri, papirni ubrusi, papiri za brisanje, Vata od celuloze, tkanina od vate i krep-papirhigijenski ubrusi, koji se rabe u doma}instvu i izvan, – Ouate de cel tissu ouate, papier-serviette et papier crêpéuklju~iv proizvode za bolni~ku i medicinsku uporabu – Papier hygiénique, papier-serviette, papier à demaquiller, serviettes hygiénique. utilisées dans les foyers et au dehors, y compris produits à usage hospitalier et médical lulose

Slika 2. Komponente grupa {umskih proizvodaFig. 2 Components of forest products groups

* Pod imenom OSB valja podrazumijevati gra|evinske plo~e (1) Waferboard WB, (2) Oriented

1

2

3

Neobra|eno industrijsko drvoIndustrial wood in the rough

Rudni~ko i ostalo industrijsko drvoPitprops and other industrial wood Celulozno oblo i cijepano drvoPulpwood round and split Pilanski i furnirski trupciSawlogs and veneer logs

Ogrjevno drvoFuelwood

OBLO DRVO – ROUNDWOOD

PILJENA GRA\A – SAWNWOOD

Piljeno drvo – Sawnwood Pragovi – Sleepers

DRVNE PLO^E – WOOD BASED PANELS

Listovi furniraVenner sheets Uko~eno drvoVeneer plywood Iveraste plo~eParticle board Plo~e vlaknaticeFibreboard

Panel plo~eCore plywood [perplo~eVeneer plywood DrveneWood TvrdeHardboard

OstaleNon woodVlaknatice srednjegusto}e MDFMedium density fibreboard

OSB* (OrientedStrandboard)Oriented strandboardIzolacijskevlaknaticeInsulating board

Na slikama 3–8 prikazan je broj izlaga~a i veli~inaizlo`benog prostora doma}ih i stranih izlaga~a na ZVza tri grupe proizvoda:

1. piljena gra|a i drvne plo~e2. drvni podovi i drvene obloge3. celuloza, papir, ambalaà


69

II. SAJMOVANJE I NJEGOV UTJECAJ NA VELIÎNU PROIZVODNJE I UVOZ-IZVOZExhibiting fairs and its influence on production volume and imports-exports

02468

101214161820

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 20020

500

1000

1500

2000

2500

3000

Godina – Year

Bro

jdom

a}ih

izla

ga~a

No

of

do

mes

tic

exh

ibit

ors

Izlo

`ben

apo

vr{i

nam

2

Exh

ibit

ion

are

asq

m

broj doma}ih izlaga~ano of domestic exhibitors

izlo`bena povr{ina m2

Exhibition area sqm

Slika 3. Kretanje sajmovnog udjela izlaga~a i povr{ine izlaganja na prostoru Zagreba~kog jesenskog velesajma hrvatskog pilanarstva i proizvodnje drvnih plo~a

Fig. 3. The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of croatian lumber and wooden board industries*

* Izvor – Source: ZV – Slu`ba za istraìvanje i razvoj (IISZV – Integralni Informacijski sistem Zagreba~kog VelesajmaZagreb Fair – Dept. for research and development

Izvor – Source: Izvor – Source: ZV – Slu`ba za istraìvanje i razvoj (IISZV – Integralni Informacijski sistem Zagreba~kog VelesajmaZagreb Fair – Dept. for research and development Slika 4. Kretanje sajmovnog udjela izlaga~a i povr{ine izlaganja na prostoru Zagreba~kog jesenskog velesajma

inozemnog pilanarstva i proizvodnje drvnih plo~aFig. 4 The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of foreign lumber and wooden

board industries

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 20020

100

200

300

400

500

600Iz

lo`b

ena

povr

{ina

m2

Exh

ibit

ion

are

asq

m

Bro

jstr

anih

izla

ga~a

No

of

fore

ign

exh

ibit

ors

Godina – Year

Ako uzmemo u obzir da u Hrvatskoj radi oko 450pilana, od kojih najmanje pedesetak prera|uje godi{njepreko 1.000 m3 oblovine, da broj proizvo|a~a drvenihpodova i drvenih obloga te drvnih konstrukccija rasteiz dana u dan, a da u Hrvatskoj, osim velikog proizvo-|a~a poluceloze, krafta i valovite ambala`e u Beli{}uradi velik broj konfekcionara za papir, uglavnom nauvoznom reprodukcijskom materijalu i sirovini, kadapo desetak ili ne{to vi{e izlaga~a iz nabrojane tri grupe,koji osciliraju pa se pojavljuju kao izlaga~i, da bi u bu-du}nosti od toga ponekad ili zauvijek odustali, tada je

te{ko ustvrditi da je sajmovanje na Zagreba~kom vele-sajmu op}eusvojen oblik marketin{ke politike nastupahrvatskih proizvo|a~a slabo diferenciranih proizvoda.

Jo{ je uo~ljivija slika kod inozemnih izlaga~a. Nji-hov broj ne{to je manji od broja doma}ih izlaga~a, po-vr{ina izlo`benog prostora tako|er varira, ali koli~inauvoza sve tri grupe proizvoda raste iz godine u godinu.O~ito strani proizvo|a~i nemaju iluzija da }e sajmova-njem u Zagrebu, osim mo`da slu~ajno, na}i druge osimhrvatskih mu{terija, pa im dolaze s ponudama prihvat-ljivih programa, koji o~igledno dobro prolaze.


70

05

101520253035

1997 1998 1999 2000 2001 20020

500

1000

1500

2000

Izlo

`ben

apo

vr{i

nam

2

Exh

ibit

ion

are

asq

m

Bro

jdom

a}ih

izla

ga~a

No

of

do

mes

tic

exh

ibit

ors

Godina – Year



Exhibition area sqm

* Izvor – Source: ZV – Slu`ba za istra`ivanje i razvoj (IISZV – Integralni Informacijski sistem Zagreba~kog VelesajmaZagreb Fair – Dept. for research and developmentSlika 5. Kretanje sajmovnog udjela izlaga~a i povr{ine izlaganja na prostoru Zagreba~kog jesenskog velesajma

hrvatske ponude drvenih podova i oblogaFig. 5 The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of croatian supply of wooden

flooring and covers*

Slika 6. Kretanje sajmovnog udjela izlaga~a i povr{ine izlaganja na prostoru Zagreba~kog jesenskog velesajma strane ponude drvenih podova i obloga

Fig. 6 The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of foreign supply of wooden flooring and covers*


0

5

10

15

20

25

1997 1998 1999 2000 2001 2002Godina – Year

0100200300400500600700

broj stranih izlaga~ano of foreign exhibitors


Exhibition area sqm

Bro

jstr

anih

izla

ga~a

No

of

fore

ign

exhib

itors

Izlo

`ben

apo

vr{i

nam

2

Exh

ibit

ion

are

asq

m


71

Ne treba me|utim ovo promatrati pojednostavnjeno.Rat i posljedice rata, nastojanje Hrvatske da u|e u EZ iobveze koje iz tog proistje~u, imaju velik utjecaj naop}egospodarsku sliku, sajmovanje je samo odraz te si-tuacije. Npr. Hrvatska mora srediti vlastito gospodar-stvo. Bez obzira na druk~ija mi{ljenja, ~vrst odnos do-ma}e valute prema € i US$ na hrvatsko gospodarstvo, ubiti na nièm razvojnom stupnju, djeluje stimuliraju}e nauvoz, kojemu doma}a proizvodnja ne moè konkurirati.Iz toga zapo~inje vrzino kolo, bez konkurentne sposob-nosti nema svrsishodnih i racionalnih investicija, beznjih nema potrebnog gospodarskog rasta koji je u stanju

odràvati standard ìvljenja i dru{tvene tro{kove, itd. Ne bi se moglo posumnjati u zaklju~ak, da su strani

izlaga~i grupa proizvoda 1–3 spomenutih naprijed u naj-ve}em broju slu~ajeva dolazili s tehni~ki i tehnolo{ki do-tjeranim proizvodima, kakvi se u Hrvatskoj ne proizvodeuglavnom zbog tehni~ko-tehnolo{ke zaostalosti, da bi ihplasirali preteìto na hrvatskom trì{tu i samo iznimnoeventualnim kupcima izvanhrvatskog domicila.

Slika 7. Kretanje sajmovnog udjela izlaga~a i povr{ine izlaganja na prostoru Zagreba~kog jesenskog velesajma hrvatske industrije celuloze i papira

Fig. 7 The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of croatian pulp and paper industries*


Godina – Year

05

101520253035

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 20020

500

1000

1500

2000

2500

3000

Bro

jdom

a}ih

izla

ga~a

No

of

dom

esti

cex

hib

itors



Exhibition area sqm

Izlo

`ben

apo

vr{i

nam

2

Exh

ibit

ion

are

asq

m

Slika 8. Kretanje sajmovnog udjela izlaga~a i povr{ine izlaganja na prostoru Zagreba~kog jesenskog velesajma inozemnih proizvo|a~a celuloze i papira

Fig. 8 The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of foreign manufacturers of pulp and paper*


Godina – Year

02468

101214

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 20020

100

200

300

400

500

Bro

jstr

anih

izla

ga~a

No

of

fore

ign

exhib

itors

broj stranih izlaga~ano of foreign exhibitors


Exhibition area sqm

Izlo

`ben

apo

vr{i

nam

2

Exh

ibit

ion

are

asq

m


72

u10

00m

3

0

200

57 59 7761 7963 8165 8367 8569 8771 8973 9175 93 95 97 99 2001

400

600

800

1000

1200

êtinja~e – Conifers – Resineux – Nadelhoelzer

Hrastovina – Oak – Chene – Eiche

Bukovina – Beech – Hetre – Buche

Ost. lista~e

@elj. pragovi

Slika 9. Proizvodnja piljene gra|e u HrvatskojFig. 9 Production of lumber in Croatia

Slika 10. Proizvodnja drvnih plo~a u HrvatskojFig. 10 Wooden board production in Croatia

u10

00m

3

57 59 7761 7963 8165 8367 8569 8771 8973 9175 93 95 97 99 2001

Furniri – Veneers

[perplo~e – Veneer plywood

Panelplo~e – Core plywood

Iveraste plo~e – Particle board

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

Iz kretanja broja izlaga~a i izlo`benog prostora gru-pe proizvoda drvenih podova i drvnih obloga, gdje seradi o izrazitijoj diferenciranosti proizvoda – dakle omogu}nosti postojanja konkurencije oligopolisti~kei/ili monopolisti~ke trì{ne strukture, prednja tvrdnja omotivima izlaganja i zna~aju tog izlaganja, jo{ je o~itijeda strani izlaga~i nastoje odgovoriti potra`nji na hrvat-skom trì{tu.

Kona~no, kako to prikazuju slike 9. i 10. vidi se daako u kretanjima proizvodnje i broja izlaga~a te izlo`-benog prostora, ako bi i postojala barem i pribli`nasli~nost, ona moè biti samo slu~ajna.

III. ZAKLJU^CI – ConclusionsIz naprijed iznijetog name}u se zaklju~ci:

1. Slabljenje interesa za izlaganje, a posebice na Za-greba~kom velesajmu (ali i na mnogim drugim, pri-je poznatim sajmovima, posebice u manje gospo-darski razvijenim zemljama) posljedica je ogrom-nog razvoja informatike, prometa i pove}anja i slo-bode kretanja kapitala, ljudi, roba i usluga.

2. Nastojanje tih sajmova da posebnim izlo`bamakompenziraju nestajanje interesa za op}e sajmove,ima i imati }e samo djelomi~an uspjeh.

3. Nastojanja ~uvenih sajamskih gradova kao npr.Hannover, Leipzig, Köln, Frankfurt/M, Be~, Paris,Milano, te mnogi drugi izvaneuropski sajmovi da ihinfrastrukturno obogate, predstavljaju veliku ku{nju

i napor za dr`avni prora~un, kakav si male i siro-ma{nije zemlje jedva mogu priu{titi.

4. Iz tog razloga valjalo bi se glede dalje budu}nostiZV i sajmovanja u Hrvatskoj op}enito, okrenutirealisti~kom rje{enju. Sve je manje vjerojatnosti daje i da }e odlu~ivanje kakav i koliko sajmova i saj-movanja organizirati u Hrvatskoj biti politi~ko-presti`ne, a sve vjerojatnije poslovno-poduzetni-~ke. S takvog stajali{ta nala`e da se sajmovanje i

sajmovi u Hrvatskoj podvrgnu ozbiljnoj studiji oobjektivnom realisti~nom razvoju.

5. Ne treba izgubiti iz vida da je, govore}i sa stajali{ta{umarstva i prerade drva, grupacijama koje zauzi-maju gotovo 1/15 bruto doma}eg proizvoda, a da tiproizvodi mogu bez posebnih napora, samo uz ko-rekcije gospodarske politike, sudjelovati s oko 1/8ukupnog izvoza zemlje (ne do|e li do skokova udrugim oblastima, kao npr. turizmu i sl.).

[umarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74R. Sabadi: PROMOCIJA [UMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM

73

LITERATURA – ReferencesAgreste – Service central des enquêtes et études statis-

tiques, 2000: La forêt et les industries du bois2000., Paris.

B r e ` n j a k , M.: Pilanska tehnologija drva, I/II,1997/2000, [umarski fakultet u Zagrebu.

B r u ~ i , V., V. J a m b r e k o v i } , 1996: Plo~e iverice ivlaknatice, Sveu~ili{te u Zagrebu.

C o m m o n , M., 1988: An Environmental and Resour-ce Economics: An Introduction, Longman, Lon-don & New York.

FAO, 1994: The State of Food and Agriculture 1994,Special Chapter; In: Part III.: Forest Develop-ment and Policy Dilemmas, Rome.

G l a v a ~ , V., 2001: Uvod u globalnu ekologiju, II. is-pravljeno i dopunjjeno izdanje, Hrv. sveu~. na-klada i Min. za{tite okoli{a i prostornog ure|e-nja, Pu~ko otvoreno Sveu~ili{te, Zagreb.

H a r t w i c k , J., N. D o l e w i l e r , 1986: The Econo-mics of Natural Resource Use, Harper & Row,Publishers, New York.

M a r t i n o v i } , J., 2003: Gospodarenje {umskim tlimau Hrvatskoj, [um. Institut, Jastrebarsko & Hr-vatske {ume, Zagreb.

M e { i } , N., 1998., Furniri, furnirske i stolarske plo~e,Grafika “[aran” Sarajevo.

Nations Unies, Commission économique pour l’Euro-pe, Genève, & FAO, Rome, 1987: Tendances etperspectives du bois en Europe jusqu’en l’an2000 et au-delà, Volumes I et II.

N i e ß l e i n , E., 1985: Forstpolitik – Ein Grundriß sek-toraler Politik, Pareys Studientexte No 47, PaulParey Verlag, Berlin & Hamburg.

P r a n j i } , A., N. L u k i } , 1997: Izmjera {uma, Ud`be-nik Sveu~ili{ta u Zagrebu.

S p r i n g e r , O.P. (red.), 2001: Ekolo{ki leksikon, Min.za{tite okoli{a i prostornog ure|enja, Zagreb.

S a b a d i , R., 1982: Ekonomika – Osnovi gospodarskeanalize u {umarstvu i drvnoj industriji, Sveu~ili-{te u Zagrebu, Liber.

S a b a d i , R., 1988: Osnove trgova~ke tehnike, trgo-va~ke politike i marketinga u {umarstvu i drvnojindustriji, Sveu~ili{te u Zagrebu, nakl. Liber.

Sabadi, R., 1997: Vrednovanje {uma u njihovoj ukup-nosti, Hrvatske {ume, Zagreb.

S a b a d i , R., D. Vu l e t i } , J. G r a ~ a n , (ed.), 2002:Mediterranean forests and people: the total va-lue, (Croatia) Padua University Press Contagra,Solsona & Padua.

S a b a d i , R., 2003: O~ekivanja u razvoju {umarstva iprerade drva u 21. stolje}u na temelju primjera[vicarske, Rukopis za “Radovi” [um. InstitutaJastrebarsko.

Vu k e l i } , J., \. R a u { , 1998: [umarska fitocenologi-ja i {umske zajednice u Hrvatskoj, Sveu~ili{te uZagrebu, [umarski fakultet.

Vu l e t i } , D., 2002: Metode vrednovanja cjelovitogu~inka turisti~kih i rekreacijskih usluga {uma zaotok Kor~ulu kao pilot objekt, Doktorska diser-tacija, [umarski fakultet Sveu~. u Zagrebu.

Zagreba~ki velesajam, 1999: Od Zbora do Velesajma,90 godina Zagreba~kog velesajma, ZV, Zagreb.

SUMMARY: Forestry and wood manufacturing is in Croatia very impor-tant economic sector. The value of non-monetary services supplied by forestin Croatia, estimated very cautiously, is abou twenty times the annual addedvalue obtained by harvesting annual allowable cut, manufacturing wood pro-ducts thereof, and secondary products. Croatia belongs, between European


74

countries, in less inhabited, neverthelss its wood consumption is relativellyhigh, but significant quantities have traditionally to find market abroad, Exhi-bition-fair, old for centuries in Croatia, and in its modern shape exsisting al-ready for more than 90 years, has been established as important promotiveactivity of Croatian products and services, as everywhere, is passing throughstructural crisis, caused by tremendous development of communications andeasy and free quick movement of capital, goods, people and seervices.

Performed analysis in this paper shows tha exhibiting as one of marketingpromotive methods should be ssubmitted to careful analysis, and adapted tothe newly created situation.

K e y wo rd s : Exhibitions-Fairs – Marketing of forest and forest indus-tries products and services – Non-Monetary services from forests – Produc-tion of marketable goods

GUGUTKA (Streptopelia decaocto Frivaldszky)

75

Naraste u duìnu do 31–33 cm, s rasponom krila pre-ko 50 cm i do oko 200 g teìne, pa je po veli~ini manja ivitkija od golubova. Boja perja je sivkastosme|a, s cr-nim perima na vrhovima krila i crnom uskom poluogrli-com na stra`njem dijelu vrata. Odrasle mlade pticenemaju uo~ljivu crnu poluogrlicu. Rep odozdo zavr{avabijelom prugom, koja je {irine gotovo pola duìne repa,a drugi dio repa je crne boje. Kljun u mladih ptica je

sivkasti, a u odraslih je crnkaste boje. Noge su crvenka-ste boje, a pisanica im nije obrasla perjem. Let im je brìod leta golubova s tihim zvi`davim zvukom. Pjev je dug“gu-guuu-gu”, {to je u narodu prevedeno kao “dugospi{” (dugo spava{). Gnijezda gradi na drve}u. Gnijezdidva do tri (~etiri) puta tijekom godine, od oùjka do ruj-na. Gnijezdo je gra|eno od rijetkog, tankog i slabo po-vezanog suhog {iblja i korjen~i}a. Nese 2 bijela jaja ve-li~ine oko 30 mm. Na jajima sjede

mu`jak i ènka oko dva tjedna.Mlade pti}e u gnijezdu hrane obaroditelja oko tri tjedna. Nakon {tomladi izlete iz gnijezda, zapo~injus novim gnije`|enjem. Hrane seraznim sjemenjem i plodovima, pase zimi ponekad okupljaju u manjajata na mjestima s hranom.

U Hrvatskoj je brojna kao redo-vita gnjezdarica i stanarica. U pro-{lom stolje}u naseljavala je podru-~je jugoisto~ne Europe, pa je u na{ekrajeve samo ponekad zalutala. Na-seljavanje u Hrvatskoj po~inje sre-dinom 30-tih (1936. Vukovar,1936–38. Vara`din i Zagreb, 1940.Dubrovnik, 1941. [ibenik, Jastre-barsko, 1945. Donji Miholjac i Bje-lovar, 1947. Koprivnica, 1948. Ri-jeka i Split, 1949. Zadar, Bra~, Krk,itd.). Svoj areal pro{irila je po ~ita-voj Europi, osim krajnjeg sjevera ivisokih planinskih predjela. Vezanaje uz parkove, vrtove, otvorene pre-djele s pojedina~nim ili manjimgrupama drve}a uz ili unutar nase-lja, odnosno uz ~ovjeka. U Hrvat-skoj boravi tijekom cijele godine.

Gugutka je za{ti}ena vrsta uRepublici Hrvatskoj.

Tekst i fotografija:mr. Krunoslav Ara~, dipl. ing. {um.

ZA[TITA PRIRODE

Slika 2. Odrasla ptica

Slika 1. Mlada ptica nakon napu{tanja gnijezda

U [umarskom listu br. 11–12 (2006) u rubrici IZA-ZOVI I SUPROTSTAVLJANJA na{ uvaèni profesordr. Joso Vuk e l i } elokventno i argumentirano je izniosvoja stajali{ta o sve uzavrelijim poku{ajima da seosnuju novi dislocirani studiji {umarstva u Hrvatskoj.Sa 108-godi{njom tradicijom {umarskog znanstvenograda i nastave evo nas na dobru putu da u~inimo nepo-pravljivu glupost i osnujemo jo{ po koje visoko {umar-

sko u~ili{te. Stoga je prilog gospodina prof. Vukeli}amo`da posljednja opomena i glas vapiju}eg u na{oj hr-vatskoj gluposti. Domovina i struka mu se mora zahva-liti, a budu}nost vrednovati njegov poku{aj da se osvi-jestimo u realnosti.

Rudolf Sabadi, dipl. ing. {um., dipl. oec.

76

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA

AKTUALNO

VOX CLAMANTIS IN DESERTO1

1 Glas vapiju}eg u pustinji, Usklik sv. Ivana @idovima

VJETRU[A – PTICA 2007. GODINE

Slika 2. Plavo-siva glava i rep, tamna ispjegana kestenjasta le|a icrna pruga na repu glavna su obilje`ja mu`jaka vjetru{e

(Foto: @eljko Stipe})

Slika 1. Pri traènju hrane vjetru{a si pomaè u~estalim trepere-njem u zraku, po kojoj osobitosti ju je najlak{e prepoznatiu prirodi

(Foto: @eljko Stipe})

Na poduòj izbornoj listi “ptice godine”, koju ve} 37godina za redom (1971–2006) sastavlja Njema~ko dru-{tvo za za{titu prirode (Naturschutzbund Deutschland,NABU) u suradnji s Dru{tvom za za{titu ptica (Landes-bund für Vogelschutz, LBV), danje i no}ne ptice grab-ljivice bile su zastupljene pet puta: sivi sokol (Falco pe-regrinus) 1971, sivi }uk (Athene noctua) 1972, kukuvija(Tyto alba) l977, crvena lunja (Milvus milvus) 2000. i

u{ara (Bubo bubo) 2005. godine. Njima se nakon pro-{logodi{nje ptice godine – brgljeza (Sitta europaea) pri-druùje vjetru{a, nama {umarima i lovcima poznatijakao vjetru{a klikavka (Falco tinnunculus), ptica 2007.godine. Dok smo brgljeza kao “glas na{ih {uma” doìv-jeli poput vapaja da kona~no u na{im {umama prestane-

mo s uklanjanjem su{aca i {upljih stabala (jer samo unjihovim dupljama moè viti svoja gnijezda i podizatimladun~ad), ovogodi{nji izbor vjetru{e ima zacijeloneku drugu poruku koja proizlazi iz njene ekologije.Prisjetimo se samo osebujna leta ove sokolovke i njenapoduèg zadràvanja u zraku na jednom mjestu kad pre-traùju}i lovno podru~je “~isti” otvorene proplanke i{umske ~istine od mi{eva i voluharica, koje su jojosnovna hrana. Iako je kao lovna ptica daleko manjeuporabiva od primjerice velikog sokola (Falco rustico-lus) ili sivog sokola (Falco peregrinus) “vjetru{a se lakopripitomi, umiljata je, te se preporu~uje sokolarimapo~etnicima” (@ i ` a n o v i } 2004).

U Collinsovom dèpnom vodi~u Ptice Hrvatske iEurope (Zagreb 1999) vjetru{a je predstavljena kao{iroko rasprostranjena i ~esta gnjezdarica selica. Diopopulacije su stanarice, a pojavljuju se i preletnice kojese gnijezde i zimuju izvan Hrvatske, ali je prelije}u ti-jekom selidbe te zimovalice koje se gnijezde izvan Hr-vatske, ali u njoj zimuju. I dok je ne mali broj vrsta izobitelji sokolova (Falconidae) ve} poduè vrijemekriti~no ugroèn i nalazi se na “crvenom popisu” pticaHrvatske, za vjetru{u se obi~no kaè da je, uz {kanjcami{ara (Buteo buteo), na{a i europska naj~e{}a gnjez-darica. To vrijedi i za Gorski kotar, gdje je ta ptica kra-jem pedesetih godina pro{log stolje}a “bila dosta rijet-ka gnjezdarica”, a nisu zabiljeèni ni zna~ajniji preletijedinki koje su gnijezdile ili zimovale izvan tih krajeva(Ru c n e r 1949). Kad ve} spominjem ovaj gorski kraj,onda ih danas njihovo karakteristi~no lebdenje odaje uLi~kom polju, Polanama, Lepenicama, a gnijezda imotkrivaju na Kr~kom mostu i, do obnove, na tornjurije~ke katedrale Sv. Vida. Nema opasnosti da je poi-stovjetimo sa srodnikom joj bjelonoktom vjetru{om(Falco neumanni), jer ne samo da je ona od nje ne{tomanja, da ima kra}i rep (ènka) i da kra~e treperi, negoiz prostog razloga {to je ova potonja izumrla! Posljed-nja gnjezdili{ta bjelonokte vjetru{e zabiljeèna su {ez-desetih godina pro{log stolje}a u Istri, u dolini rijekeMirne (Motovunska {uma), okoli{u Pule i Premanture(R a dov i } i sur. 2003). Kako joj i samo ime kazujenokti u bjelonokte vjetru{e su svijetli, a u na{e vjetru{etamni (G i l i a r d 1968).

Poput ostalih sokolova vjetru{u karakterizirajukratke i jake noge, {iljata krila i kljun te dug rep, kojimu~estalo treperi. Plavo-siva glava i rep, tamna keste-njasta le|a te crna pruga na repu glavna su oznakamu`jaka. ^vrsto gra|eno tijelo u duljinu mjeri 32–35(39) cm, a raspon krila 68 (71) –74 (80) cm. Javlja seglasno i prodorno kli~u}i “kii-kii-kii”, po ~emu je o~itodobila narodno ime vjetru{a klikavka. Samo gnije`|e-nje obi~no traje od sredine travnja do po~etka lipnja.Ne pravi svoje gnijezdo ve} koristi napu{tena gnijezdavrana ili koje druge grabljivice. @enka snese 4–7 jajana kojima sjede oba roditelja. Inkubacija traje 29–30dana. U po~etku hranu za cijelu obitelj donosi samomu`jak, da bi kasnije za mlade brinuli i hranili ih obaroditelja. Mlade ptice napu{taju gnijezdo nakon dobrihmjesec dana po izvaljivanju, iako ih roditelji jo{ nekovrijeme hrane. Zajedno ostaju do jeseni.

Da ne bi na primjeru vjetru{e, ovogodi{nje “pticegodine”, koja je brojna i za sada ni~im ugroèna, dobilikrivu sliku da se to odnosi i na ostale grabljivice, trebajasno ista}i da su grabljivice zapravo najugroènijaskupina ptica. “Rijetke su grabljivice, poput {kanjca ilivjetru{e, koje danas nisu ugroène”, rije~i su ornitologaDragana R a d ov i } a , ravnatelja Zavoda za ornitologijuHAZU. “Na njih vrlo sna`no djeluju i manje promjene ustani{tu, koje im znatno smanjuju plijen, i pesticidi, kojise preko prehrambenog lanca koncentriraju i doseù unjima letalne koncentracije. Uz to, je jo{ uvijek me|ulovcima ra{ireno mi{ljenje da su grabljivice {teto~injekoje treba tamaniti na sve na~ine, te ni danas nisu rijet-kost njihovo odstreljivanje i trovanje te propucavanjenjihovih gnijezda”. Prema Radovi}u grabljivice su da-nas nu`dan dio ìvotinjskih zajednica u lovi{tima i uusku su odnosu sa svojim plijenom. “Zbog stalne prisut-nosti grabljivica tr~ke i jarebice se dobro znaju prikri-vati u svom stani{tu, spretno i hitro polije}u, te su zdra-ve i sna`ne. Niti su grabljivice {teto~inje ili nemilosrdniprogonitelji, niti su jarebice nemo}an i jadan plijen”.

Alojzije Frkovi}

77

LITERATURA:Gi l i a r d , E. T. (1968): Ptice. Mladinska knjiga. Za-

greb, str. 400.H en z e l , H., R. F i t t e r i J. P a r s l ow (1999): Ptice

Hrvatske i Europe. Hrvatsko ornitolo{ko dru-{tvo. Zagreb, str. 384.

R a d ov i } , D. i sur. (2003): Crvena knjiga ugroènihptica Hrvatske. Ministartsvo za{tite okoli{a iprostornog ure|enja. Zagreb, str. 179.

R a d ov i } , D. (2004): Za{tita ptica. U: Lovstvo (ur. Z.Mustapi}). Hrvatski lova~ki savez. Zagreb, str.520–522.

Ru c n e r , D. (1950): Ptice Gorskog kotara. Larus3:65-187.

@ i ` a n o v i } , M. (2004): Sokolarstvo. U: Lovstvo (ur.Z. Mustapi}). Hrvatski lova~ki savez. Zagreb,str. 447–452.

Povodom 20. lipnja DANAHRVATSKOG [UMARSTVA

78

HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVOOGRANAK BJELOVAR

Mato{ev Trg 143000 BJELOVAR

HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO – OGRANAK BJELOVAR

organizira ìriranu izlo`bu4. BJELOVARSKI SALON FOTOGRAFIJE “[UMAOKOM [UMARA”

S ME\UNARODNIM SUDJELOVANJEM1. Izlo`ba }e se odràti u Galeriji “Nasta Rojc” Gradskoga muzeja Bjelovar (priznati izlo`beni prostor

u Republici Hrvatskoj) od 23. lipnja do 15. srpnja 2007.2. Fotografije se primaju do 15. travnja 2007. na adresu H[D Ogranak Bjelovar

Mato{ev trg 1, 43000 Bjelovar.3. Fotografije za izlo`bu odabrat }e Ocjenjiva~ki sud.4. Ocjenjiva~ki sud proglasit }e GRAND PRIX SALONA (s mogu}no{}u samostalne izlo`be

u sklopu sljede}ega Salona), 3 najbolje pojedina~ne fotografije i 3 najbolje serije fotografija.5. Ocjenjiva~ki sud }e dodijeliti do 3 pohvale za pojedina~nu fotografiju i do 3 pohvale za seriju 6. Sve odluke Ocjenjiva~kog suda su kona~ne i neopozive.7. Svaki }e autor dobiti katalog izlo`be na adresu iz prijavnice.Pravila Natje~aja: a) motiv mora biti u okviru zadane teme “[uma okom {umara”;b) pravo sudjelovanja imaju svi ~lanovi Hrvatskoga {umarskoga dru{tva te umirovljenici

i zaposlenici “Hrvatskih {uma” kao i svi {umari iz cijelog svijeta;c) svaki se autor moè javiti na Natje~aj s najvi{e 10 pojedina~nih fotografija

ili s najvi{e 2 serije s 3–5 fotografija; serija se broji kao jedna fotografija;d) fotografije moraju biti neopremljene; duè stranice fotografije ne smiju biti manje od 24 cm

niti ve}e od 30 cm. Zbog anonimnosti pri ìriranju, na pole|ini fotografije napisati samo redni broj iz prijavnice i naziv fotografije; ako imate vlastiti digitalni zapis na prenosivom mediju dostavite nam ga kao prilog uz fotografije;

e) svoje podatke kao i one o fotografijama napisati na priloènoj prijavnici (od organizatora zatraìte i ispunite prijavnicu);

f) organizator ima pravo postavljanja izlo`be do kraja 2007. i u drugim mjestima RH;g) organizator se obvezuje primljene materijale vratiti autoru do kraja sije~nja 2008.;h) svaki autor osobno odgovara za prikazani motiv i bez naknade dozvoljava reprodukcije

i objavljivanja u izdanjima H[D-a kao i u ostalim medijima i publikacijama u svrhu promid`be Salona, osim ako autor izri~ito ne zabrani objavljivanje.

Prijavnicu i detaljnije informacije o Natje~aju i izlo`bi moète zatraìti na:E-mail: [email protected] ili osobno na broj: 098-453-324 (4385)

Organizacijski odbor

150 obljetnica ro|enja Frana@avera K e s t e r ~ a n e k a , velika-na hrvatskog {umarstva, unato~ na-stojanjima (M. Grube{i}, M. Sko-ko) nije u 2006. god. posebno obi-ljeèna. Stoga smatramo da smodu`ni, u znak zahvalnosti za sve{to je u~inio za dobrobit na{e zele-ne struke, obljetnicu zabiljeìti nastranicama [umarskog lista, a po-sebno zbog toga {to se isticao ustru~nom i dru{tvenom radu kaoaktivni ~lan Hrvatsko-slavonskog{umarskog dru{tva te kao urednik isuradnik [umarskog lista, koji jepod njegovim uredni{tvom sadrà-jem i aktualno{}u dosizao sli~nestrane ~asopise.

79

OBLJETNICE

150 OBLJETNICA RO\ENJAFRANA @AVERA KESTERÂNEKA (1856 – 2006)[umarnik Dragutin Laksar o {umarsko-literarnom radu profesora F. @. Kester~aneka

Slika 1. Srebrna spomen tintarnica(Foto: Ivan Vuki})

Slika 2. Zlatno pero(Foto: Branko Me{tri})

1 Spomendar je oporu~no naslijedio Kester~anekov sin Frano.Srebrna tintarnica danas se nalazi kod obitelji Kester~anekoveunuke g|e Jasne Lasi} u Dubrovniku, a zlatno pero kodKester~anekovog praunuka g. Frana Lasi}a u Zagrebu.

Fran Kester~anek bio je profesor {umarstva naGospodarsko-{umarskom u~ili{tu u Krièvcima(1878–1883, 1893–1899) i [umarskoj akademiji u Za-grebu (1900–1915). U Hrvatsko-slavonskom {umar-skom dru{tvu djelovao je kao tajnik, odbornik i ured-nik [umarskog lista. U Hrvatskom dru{tvu za gajenjelova i ribarstva bio je tajnik i prvi urednik Lova~ko-ri-barskog viestnika. Rade}i u {umarskoj upravnoj slu`biu svojstvu ùpanijskog nad{umara (1883–1893) po-krenuo je pitanje {umarske nastave i reorganizacije{umarske uprave. Objavio je oko 150 znanstvenih istru~nih radova i ~lanaka iz {umarstva i lovstva.

O stru~nom radu Frana Kester-~aneka pisali smo detaljnije u [u-marskom listu br. 7–8/1997., a uovom ~lanku osvrnut }emo se nanekoliko zna~ajnih doga|aja veza-nih uz Kester~anekov literarni rad.

Na svjetskoj izlo`bi u Parizu1900. g., na kojoj mu je povjerenoure|enje hrvatskoga {umarskogaodjela, dodijeljena mu je Zlatnakolajna za zasluge oko unapre|e-nja hrvatske {umarske i lova~ke li-terature.

Hrvatsko-slavonsko {umarskodru{tvo na redovitoj glavnoj skup-{tini odrànoj u Zagrebu 18. rujna1906. g. “za njegov 25-godi{nji ne-

umorni dru{tveni rad i rad na polju hrvatske {umarskeknjige” darovalo mu je srebrnu spomen tintarnicu sazlatnim perom1, te ga izabralo za~asnim ~lanom i pr-vim podpredsjednikom.

Spomendar je Kester~aneku uru~io {umarnik Dra-gutin L a s k a r. Zahvaljuju}i na prigodnom daru Ke-ster~anek je, izme|u ostalog, rekao: ”Sve {to sam do

80

sada radio i uradio nisam u~inio za to da ste~empriznanja, ve} jedino iz osvjedo~enja ter ljubavi sprammile nam hrvatske domovine, kao i lijepe nam zelenestruke, kojoj sam posvetio sav svoj ìvot” ([um. list1906., str. 430–432).

Slika 3. Zlatno pero u rukama Kester~anekovog praunuka, glumcaFrana Lasi}a. Lijevo M. Skoko.

(Foto: Branko Me{tri})

2 Dragutin Laksar rodom je iz Krièvaca. [umarstvo je apsolviraona Gospodarsko-{umarskom u~ili{tu u Krièvcima 1872. g. Ra-dio je kao {umar kod Krièva~ke i kao nad{umar kod Slunjskeimovne op}ine. Bio je upravitelj Gospodarstvenih ureda \ur|e-va~ke i Krièva~ke imovne op}ine u Bjelovaru u razdoblju od1888–1905. g. Sura|ivao je u [um. listu i aktivno sudjelovao uradu Hrvatsko-slavonskog {umarskog dru{tva od 1877. g. God.1921. sudjelovao je u radu upravnog odbora dru{tva.

Istovremeno {umarnik D. Laksar2 objavio je u za-greba~kom dnevniku “Hrvatska”, Glavnom glasilu Hr-vatske stranke prava (br. 104, Zagreb, 6. 10. 1906)malo poznati ~lanak pod naslovom “Dvadesetpet go-di{njica {umarsko-literarnog rada profesora F. X.Kester~aneka”, koji zbog vrijednog i zanimljivog sadr-àja donosimo u cijelosti.

Na{ sve~ar rodio se 14. rujna 1856. u Zagrebu, gdjemu je otac Dragutin bio kr. financijalni nadsavjetnik, amati rodjena [ram. – Svr{iv srednje {kole podje godine1874. na c. i kr, {umarsku ak.ademiju u Mariabrun, do-vr{i pak g. 1877. svoje nauke na visokoj {koli za kulturutla u Be~u. – Ve} u to doba iza{le su njegove prve radnjeu “Primorcu”, “Napredku” i “Hrvatskoj lipi”. – Nakonsvr{ene jedno-godi{nje vojne slu`be bude u prolje}u1878. imenovan kr. dràvnim {umarskim vje`benikon, temu budu povjereni {umsko-procjenbeni i katastralni po-slovi u podru~ju ùpanije bjelovarsko-krièva~ke.

Nu ve} na jesen iste godine bude kao zemaljski {ti-pendi{ta pozvan za u~itelja na kr. gospopodarsko i {u-marsko u~ili{te u Krièvcima i to u svojstvu asistenta, anakon odli~nim uspjehom poloènog vi{eg dràvnogispita za samostalno vodjenje {umskog gospodarstvagodine 1880. bje imenovan pravim u~iteljem.

Prvi rad mu je bio, da osnuje i uredi skroz manjkavezavodske {umarske zbirke, {to mu je i lijepo uspjelo.

U to vrijeme poduzeo je potporom zemaljske vlade, ai o svom tro{ku i razna stru~na nau~na putovanja, upo-znav se tako s uredjenjem vi{ih {umarskih zavoda una{oj monarhiji kao i Njema~koj – a napose s odli~nici{umarske znanosti, a razvidiv uzorna {umska gospodar-stva u ê{koj i Austriji. – O tim putovanjima izdao je idjelce “Eine forstliche Studienreise nach Böhmen”.

Godine 1881. iza{la je nakladom zemaljske vlade zaslu{atelje {umarstva “Dendrometrija”, zatim “Kratkapovjest {uma i {umskog gospodarstva u Hrvatskoj”,koje je djelce o svojem tro{ku izdao.

Kratko vrijerne iza toga iza{la je opet nakladomzemaljske vlade druga njegova u~evna knjiga za slu{a-telje {umarstva i to: “Osnovi nauke ra~unanja vrijed-nosti {uma”.

Osje}aju}i potrebu daljnje prakti~ne {umarske nao-brazbe ostavi godine 1883. taj zavod, te primi mjestonad{umara kod zagreba~ke ùpanije da – kako se u od-nosnom dekretu naro~ito spominje – uredi ta – da skrozzapu{tena slu`ba u podru~ju iste ùpanije.

Ve} godine 1879. bude izabran u upravni odbor {u-marskog dru{tva, a ve} slijede}e godine bude uredni-kom “[umarskog lista” i tajnikom dru{tva, pak je tajdru{tveni organ skorim pretvorio u mjese~nik postavivtime stalan temelj hrvatsko-{umarskoj literaturi.

Uslijed sve vi{e razgranjenog posla dru{tvene upra-ve predade godine 1886. uredni{tvo lista u ruke blago-pokojnog kr. zemaljskog {umarskog nadzornika Mije Vr-bani}a, pridràv sve do godine 1892. tajni~tvo i blagaj-ni~tvo dru{tva. – Po~am od godine 1880. bio je i surad-nik raznih stranih {umarsko stru~nih ~asopisa kao“Centralblatt für das gesamte Forstwesen”, “Alge-meine Forst und Jagdzeitung”. – ”OesterreichischeForst und Jagd-Zeitung” i t. d. U doma}em na{em no-vinstvu pisao je uz to revno i o akutnim dnevnim {umar-skim pitanjima, da se tako i javnost za iste zainteresuje.– Za to djelovanje na knjièvnom stru~nom polju po~astiga 1883. godine “Srpsko poljoprivredno dru{tvo u Beo-gradu” izabrav ga svojim po~asnim ~lanom, a isto takozagreba~ka trgova~ko obrtna komora, imenovav ga go-dine 1880. “u znak priznanja zasluga ste~enih na narod-no gospodarskom polju”, svojim dopisuju}im ~lanom.

Godine 1885. izdade posebno djelce “K pitanju {u-marske obuke u Hrvatskoj”, u korist ustrojstva {umar-skoga fakulteta u savezu sa sveu~ili{tem u Zagrebu, kojenastojanje godine 1898. bilo je bar na~elno i oìvotvore-

no osnutkom sadanje na{e t. zv. {umarske akademije pri-slonjene uz filozofski fakultet, nije njegova krivnja, da jeto nedono{}e krivim putem po{lo, ve} je to djelo àliboèdrugih faktora, koji ovako va`na lih stru~na pitanja, posvojem – recimo blago – diletantskom nazoru rje{avaju!

Godine 1887. izdade prvo izdanje “Zbirke zakona{um. i zakona o lovu”, koje je godine 1898 iza{lo u dru-gom znatno popunjenom izdanju.

Godine 1888 izdade djelce “Bescbreibung des Pfi-sterschen patentieren Imprägnirungs Verfahrens”.

Godine 1889 ponukom blagopokojnog lije~nika DraJosipa Fona i drugih prijatelja lova i ribarstva, osnovaoje i u ̀ ivot priveo godine 1890 “I. op}e hrvatsko dru{tvoza gojenje lova i ribarstva”, kojemu je pokroviteljemNjegova Visost nadvojvoda Franjo Ferdinand.

Istomu je dru{tvu od prvog po~etka utemeljitelj i taj-nik, a malo kasnije postade i urednikom ilustrovanogmjese~nika “Lova~ko ribarski viestnik”, kodi sada ve}15 godina uredjuje.

Prigodom godine 1891 obdràvane “jubilarne {u-marsko gospodarske izlo`be” bilo mu je povjereno ure-djenje {um. lova~kog odjelenja koju je zada}u kako jepoznato ba{ sjajno rije{io. Tom je prilikom podjedno {u-marskom dru{tvu od ~istog dobitka nenadano privredioglavnicu od 15.000 kr. koja sa~injava temelj dana{njedru{tvene imovine.

U jeseni godine 1892 bude uslijed osobnih opreka satadanjim {efom {umarstva, iznenada navodno slu`beradi premje{ten k ùpanijskoj oblasti u Vara`din.

Usljed toga morade onda napustiti svoj daljnji rad u{umarskom dru{tvu, nu ve} u jesen 1893 godine istupi iz{umarsko tehni~ke slu`be kod politi~ke uprave, primivnakon smrti profesora Kiseljaka ispra`njeno mjesto nakrièva~kom zavodu.

Godine 1894 na poziv poznatog be~kog nakladnikaH. Gitsbhmanna sudjelovao je kao suradnik djela “DieLand und Forst-Wirtschaft Oestereich-Ungarn, in Bos-nien und in der Hercegovina im Jahre 1893”. Godine1885 izdade djelce “Slu`beni naputak za nadzira~e lovau Hrvatskoj i Slavoniji”, a godine 1896 izdade zemaljskavlada u svojoj nakladi oma{no djelo “Lovstvo” kao po-mo}nu knjigu za slu{atelje i ostale prijatelje lovstva.Njegovoj inicijativi i nastojanju valja pripisati takodjerlijepi uspjeh lova~kih izlo`ba po~am od godine 1899 idalje u Zagrebu, a i na izlo`bi godine 1896 u Budimpe{ti.

Da je kao profesor poduzimao i opet vi{e nau~nihputovanja u Austrijske krajeve, kao i u Madjarsku, na-pose da prou~i uredjenje {umarske akademije u [~avni-ci, a onda u Bosnu i Dalmaciju dovoljno je da naglasimsamo, jer je dobro poznat svakomu {umaru neumorni iradini duh na{eg {tovanog sve~ara.

Dokinu}em {umarskog u~ili{ta u Krièvcih god.1899 ter istodobnim otvorenjem {umarske akademije uZagrebu, bude na vlastitu molbu dodieljen na slu`bova-

nje {umarskom odsjeku zemaljske vlade. Ovdje ga zapa-de suradni{tvo oko priredjivanja hrvatskog {umarskogodjela na svjetskoj izlo`bi u Parizu.

Kada je pako onda godine 1900 na ba{ naro~ito injegovim nastojanjem novo ustrojenoj {umarskoj aka-demiji nastala potreba namje{tenja i daljnjih {um.stru~nih profesorskih sila, nije se usprkos raznih protiv-{tina moglo mimoi}i ni njegova li~nost, i tako bje ljeti1900 i opet pozvan za u~itelja predmetah {um. proizved-ne struke, gdje ga je uz drugove ~ekala i ~astna mu i te{-ka zada}a, da isti zavod postepeno podigne na onajznanstveni stupanj kako to velika va`nost ba{ {umarstvapo na{u domovinu doista i zahtjeva.

Da je za svoj mu~ni i naporni rad dobio razna pri-znanja spominjem tek nuzgredno, jer je, ko{to je to àli-boè kod nas obi~no, i mnogu neugodnu borbu i omalo-vaènje pretrpjeti morao, a da i danas jo{te nije na{a{umarska akademija onako uredjena, kako bi moralabiti (da nas nemogu [}avnica i Be~ zapostavljati gdje jeve} drugu godinu 4 - godi{nje naukovanje uvedeno, akod nas se na to ni sada ne misli). To sigurno i on naj-bolje osje}a.

Nu sve razne dosadanje zaprijeke oko razvitka na{estruke znao je na{ sve~ar svojom agilno{}u i ustra-jno{}u svladati, pak dive}i se tomu radu, a da i mladjepobudim na tako uspje{an rad, dadoh odu{ka mojemsrcu, a i svih prisutnih na ovogodi{njoj {umarskoj skup-{tini, da tako i njekim vanjskim znakom dademo po~astmuù, koji je uz najteè prilike, gdje se je na{a struka tekpo~ela razvijati, a neukih i zlobnih na pretek, koji raznezaprieke stavljahu, a on ostao uviek isti, pak da i nadal-je mladena~kim àrom za svoju lijepu struku radi, te danam kao po`rtvovni radnik, a kao zlato ~ist i po{ten ka-rakter uzorom sluì. U to ime da nam ga Svevi{nji uzdrìjo{ dugi niz godina, pak da mu i 50 god. {umarsko lite-rarnog rada ~estitati mogu.”

Dragutin LaksarNaàlost, dobre èlje Kester~anekovog suvremeni-

ka D. Laksara nisu se ostvarile. Ve} 1908. g. Kester-~anek se zbog slabijeg zdravlja i preoptere}enosti za-hvalio na uredni{tvu [um. lista. Osim toga, 1911. g.doìvio je osobnu i obiteljsku tragediju, jer mu jeumrla supruga Marija ro|. pl. Maravi}. Posljednjih go-dina ìvota sve je vi{e pobolijevao i nakon bezuspje{-nog lije~enja u Topuskom i Roga{koj Slatini umro je uZagrebu 21. 8. 1915. g. Pokopan je na zagreba~komgroblju Mirogoj, gdje po~iva u miru sa suprugom Ma-rijom (1862–1911) i k}erkom Sidonijom (1886–1977).

Ime profesora Frana @avera Kester~aneka ostat }etrajno zabiljeèno, jer je svojim ukupnim djelovanjemutjecao na razvoj znanosti, struke i stru~ne literature napodru~ju {umarstva i lovstva u Hrvatskoj.

Mladen Skoko, dipl. ing. {um.81

Dana 30. sije~nja sve~anom sjednicom Upravnogodbora obiljeèn je u Hrvatskom dru{tvu za gajenjelova i ribarstva vrijedan jubilej – 125. obljetnica orga-niziranog lovstva u Hrvatskoj. Sve~ana sjednica odrà-na je u prostorijama Dru{tva u nazo~nosti pedesetak~lanova i uzvanika.

Pozdravni govor odrào je predsjednik Dru{tvagosp. Ognjen K r a j a ~ i } , pozdravio goste i ~lanove iukratko evocirao uspomene na povijesne dane i va`nijedoga|aje tijekom dugog postojanja Dru{tva.

Od uzvanika posebno je pozdravio g|u TatjanuHo l j e v a c , predsjednicu Gradske skup{tine, generaleAntuna Tu s a i Petra S t i p e t i } a , te predstavnike Ki-nolo{kog i Ribolovnog saveza.

Nakon slu`benog dijela sudionici proslave pozvanisu na zajedni~ku zakusku u restoran “Katedralis”, gdjeje nastavljeno druènje uz ugodne razgovore .

Donosimo kratki pregled najva`nijih doga|aja izbogate povijesti Dru{tva: (koji je za ovu prigodu tiskanu maloj knjiìci)

Poneseni slobodarskim duhom novog vremenauzrokovanog ukidanjem feudalnog ure|enja i kmetstva,hrvatski lovci su se pobrinuli da stvore nove forme po-mo}u kojih }e uspje{no za{tititi divlja~ i unaprijeditistanje lovstva. Tre}i u Europi i prvi u njenom jugoisto~-nom dijelu, osnovali su lova~ku organizaciju podimenom “Dru{tvo za obranu lova u Kraljevini Hrvat-skoj i Slavoniji“. Pravila tog Dru{tva odobrila je Kra-ljevska zemaljska vlada.

Bilo je to 22. prosinca 1881. godine, a 28. sije~nja1882. godine odràna je prva godi{nja skup{tina.

Za prvog predsjednika izabran je grof \uro J e l a -~ i } ml., a za tajnika dr. Josip F o n . ^lanovi Dru{tvabili su redoviti, utemeljitelji i po~asni. Godine 1881.Dru{tvo donosi nova pravila i mijenja naziv u “Prvoop}e hrvatsko dru{tvo za gojenje lova i ribarstva”.

Godine 1892. Dru{tvo po~inje s izdavanjem glasilapod imenom “Viestnik prvoga op}ega dru`tva za goje-nje lova i ribarstva”, a ure|uje ga Kraljevski dràvninad{umar, tajnik Dru{tva Fran @aver K e s t e r ~ a n e k .

Godine 1919. na prijedlog dr. Milovana Zo r i ~ i } aDru{tvo, nakon vi{e promjena, dobiva svoje kona~noime “Hrvatsko dru{tvo za gajenje lova i ribarstva“ s za-datkom: da odràva lova~ke sastanke na raznim mje-stima Hrvatske, da koordinira rad Dru{tva u domovini iinozemstvu, da sakuplja znanstvena djela, da izdajestru~ni ~asopis, da priprema lova~ke izlo`be, da sezalaè za provo|enje lova~kih propisa, da podupireunapre|enje lovstva i uzgajanja divlja~i, da se bori pro-tiv zvjerokradica i krivolova, te brine o sigurnosti lo-vo~uvarskog osoblja i njihovih obitelji.

Dru{tvo je, bave}i se svim pitanjima lovstva, pokre-nulo aktivnost oko uporabe ~istokrvnih pasa, te je toprakti~ki po~etak hrvatske kinologije. U po~etku radaaktivan je ribolovni dio Dru{tva koji se postepeno izd-vajao iz zajedni~kog korijena. Posebno je aktivna strel-ja~ka sekcija “Strelja~ki klub”, koja 1913. godineorganizira prvo nagradno natjecanje u trapu.

Plodni rad Dru{tva osobito se pokazao u sudjelova-nju i organiziranju lova~kih izlo`bi: 1896 u Budimpe-{ti, 1899, 1900, 1902, 1925, 1928. g. u Zagrebu, te1937. g. u Berlinu.

82

HRVATSKO DRU[TVO ZA GAJENJE LOVA I RIBARSTVAproslavilo je 125. obljetnicu organiziranog lovstva u Hrvatskoj

S obzirom na fitogeografske veze hrvatskih i bosan-sko-hercegova~kih {uma name}e se potreba suradnje{umara dviju susjednih zemalja u stru~nom, znanstve-nom i obrazovnom sustavu. U posljednjem desetlje}ubilo je dosta zajedni~kih susreta na{ih {umara. Istotako nastavnici [umarskog fakulteta iz Zagreba sudio-nici su u izvo|enju nastave na [umarskom fakultetu uSarajevu, u povjerenstvima za magistarske i doktorske

radove, te u drugim povjerenstvima koji se ti~u znan-stveno-nastavne djelatnosti. U posljednje vrijeme pla-niraju se zajedni~ki oblici suradnje. Oba su fakulteta2003. godine sklopila sporazum o zajedni~koj suradnji.

Na osnovi toga sporazuma, suvremenih potreba unas i stremljenja u modrenom svijetu, predstojnik Za-voda za za{titu {uma i lovno gospodarenje [umarskogfakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Milan G l a v a { izra-

83

Dru{tvo je radilo na op}em prosvje}ivanju i na or-ganizaciji te~ajeva za staìste. Tako je u vremenu od1951. do 1981. godine kroz te~ajeve pro{lo 3483 po-laznika. Vi{e te~ajeva organizirano je i poslije Domo-vinskog rata.

Godine 1925. na inicijativu Dru{tva odràna jeglavna skup{tina, na kojoj su se okupili predstavnici

svih lova~kih dru{tava, te izabrana uprava “Saveza lo-va~kih dru{tava Hrvatske i Slavonije”. Prvi predsjed-nik bio je dr. Milovan Zo r i ~ i } , a tajnik je bio na{ is-taknuti {umar i pisac lova~ke literature in`. Ivo ^ e o -v i } , obojica ~lanovi Dru{tva.

Nakon toga “Hrvatsko dru{tvo za gajenje lova i ri-barstva” prestaje biti slu`beni predstavnik hrvatskihlovaca, ali je i dalje aktivno na svim podru~jima veza-nim za unapre|enje lovstva.

Krajem 80-ih broj ~lanova iznosio je oko 1600, asada taj broj iznosi oko 600 ~lanova. ̂ lanovi se sastajuu prostorijama Dru{tva u Gajevoj ulici broj 6, gdje imje na raspolaganju bogata lova~ka literatura i sredstvainformiranja. Mnogi {umari godinama su davali velikdoprinos radu Dru{tva, a i danas su mnogi inènjeri itehni~ari {umarstva ~lanovi Dru{tva. U Upravnom od-boru su trojica {umara, a dopredsjednik dru{tva jeSlavko Ho r v a t i n o v i } dipl. ing. {umarstva.

Sve~anom obiljeàvanju 125. obljetnice nisu nazo-~ili predstavnici “Hrvatskog lova~kog saveza” zbognesuglasica koje proizlaze iz zahtjeva HLS-a da seDru{tvo za gajenje lova i ribarstva u~lani u HLS preko@upanijskog lova~kog saveza, a ne izravno. Dru{tvoopravdano smatra, da glede povijesne uloge, osniva-~ke zasluge, te dosada{nje prakse, zasluùje izravnou~lanjenje, jer djelovanje Dru{tva nije vezano samo zajednu ùpaniju. Povijesna uloga, program rada, ciljeviu promicanju lovstva, kao i ~injenica da Dru{tvo nemasvoje lovi{te, izdvajaju ga i ~ine razli~itim od uobi~a-jenih lova~kih udruga.

Ovakvi odnosi ne mogu biti na dobrobit hrvatskoglovstva i bacaju sjenu na ovaj vrijedni jubilej, kojim bise svi zajedno trebali ponositi.

Frane Grospi}

ME\UNARODNA SURADNJA

NASTAVNA I ZNANSTVENA SURADNJA ZAGREBA^KOG I SARAJEVSKOG [UMARSKOG FAKULTETA

dio je program za posjet kolega iz Sarajeva. Na pozivdekana [umarskog fakulteta u Zagrebu, gospodinaprof. dr. sc. Joze F r a n j i } a , u Zagrebu su u vremenuod 20–23. studenog 2006. godine boravili doc. dr. sc.Mirza D a u t b a { i } , predstojnik Katedre za za{titu{uma i urbanog zelenila i iz istoga Zavoda dr. sc. TarikTr e { t i } , prodekan [umarskog fakulteta u Sarajevu.

U trodnevnom zajedni~kom susretu u Zagrebuaktivnosti su bile usmjerene na nastavne, gospodarske,znanstvene i publicisti~ke potrebe o ~emu izvje{}uje-mo u daljnjem tekstu.Prvog dana boravka, 21. 11. 2006. godine, nakon

kra}eg sastanka u prostorijama Zavoda za za{titu {umai lovno gospodarenje, doc. dr. sc. Mirza Dautba{i} odr-ào je predavanje za studente, nastavnike Fakulteta,istraìva~e [umarskog instituta u Jastrebarskom i zain-teresirane zaposlenike “Hrvatskih {uma”. Tema preda-vanja bila je: “Lisni mineri i njihova potencijalna pri-jetnja biljnim zajednicama”. Doc. dr. sc. Mirza Daut-ba{i} je, u predavanju koje je trajalo dva sata, upoznaoprisutne s osnovnim pojmovima i simptomima prisut-nosti ovih {tetnika, rezultatima dosada{njih istraìva-nja, najzna~ajnijim predstavnicima ove skupine kuka-ca i mjerama kontrole i suzbijanja. Predavanje je bilosadràjno, razumljivo i kvalitetno, i sude}i premaaplauzu slu{atelja vrlo uspje{no. Nakon predavanjauslijedio je obilazak prostorija Zavoda i kratko druè-nje i razmjena informacija sa zaposlenicima ovog dije-la Fakulteta. Zatim su isti posjetili i preostale prostorenovog kompleksa [umarskog fakulteta u Zagrebu iuvjerili se u visoke smje{tajne kvalitete novog prosto-ra, koji }e nesumnjivo biti najmoderniji prostor ove na-mjene u Europi. Ru~ak i nastavak razgovora o budu}ojsuradnji oba fakulteta i njihovih organizacijskih dijelo-va uslijedili su u Dotr{}ini u neposrednoj blizini zagre-ba~kog parka Maksimir. Radnom sastanku bili su na-zo~ni dekan Fakulteta prof. dr. sc. Jozo Franji}, prode-kan za nastavu doc. dr. sc. Milan O r { a n i } , predstoj-nik Zavoda za za{titu {uma i lovno gospodarenje prof.dr. sc. Milan Glava{ i ~lanovi Zavoda za za{titu {uma ilovno gospodarenje doc. dr. sc. Josip Ma rg a l e t i } idoc. dr. sc. Danko D im i n i } . U razgovoru smo se do-takli va`nih tema funkcioniranja dva fakulteta u novimokolnostima karakteristi~nim po reformskim procesi-ma u visokom obrazovanju. Dekan fakulteta sa svojimsuradnicima ponudio je punu podr{ku u savladavanjuaktualnih problema u odvijanju nastavnog procesa i is-traìvanja na [umarskom fakultetu u Sarajevu.

Nagla{ena je potreba daljnjeg unapre|enja na{ihodnosa, regionalnog povezivanja, kroz istraìva~keprograme i zajedni~ki nastup u publiciranju postignu-tih rezultata. Sugerirano je tako|er da se obnove stru~-ne posjete studenata i nastavnika sarajevskog fakultetanizinskim {umama Hrvatske.

Drugog dana boravka uprili~ena je posjeta [umar-skom institutu u Jastrebarskom – Odjelu za za{titu {u-ma i lovstva. Boravak na ovoj instituciji posve}en jefunkcioniranju monitoringa {tetnih agenasa u {umar-stvu i iskustvima osoblja Instituta u obavljanju poslovadijagnozno-prognozne slu`be. Nakon srda~ne dobro-do{lice s poslovima Instituta i organizacijskom struk-turom ove ustanove upoznao nas je dr. sc. Milan P e r -n e k , voditelj Odjela za Za{titu {uma i lovstvo. Institutu Jastrebarskom je nedavno proslavio 30 godina posto-janja. Ovaj podatak jasno govori o ustanovi i iskustvuzaposlenika na obavljanju stru~nih poslova u oblasti{umarstva. Nakon uvodnog dijela izlaganja, kolege sOdjela predstavili su osnovne zadatke kojima se bave usklopu istraìvanja i pruànja stru~nih usluga. Dobardio poslova Instituta financiraju “Hrvatske {ume”. Me-|utim, prema novim zakonskim propisima, Institut jenaveden kao ustanova za pruànje specijalisti~kihusluga u oblasti za{tite biljaka, {to je osnova za njego-vo daljnje ja~anje i financiranje na dràvnoj razini. Sproblematikom pra}enja, prognoze i suzbijanja gubaraupoznao nas je mr. sc. Boris L i o v i } . Istaknuti su nekiprakti~ni problemi u prikupljanju informacija o {tetni-cima koje je potrebno imati u vidu i pri skoroj organi-zaciji monitoringa {tetnika u Bosni i Hercegovini. Omrazovcima, zna~ajnim {tetnicima hrastovih {uma,govorila je mr. sc. Dinka Ma t o { e v i } . Bilo je govorai o hrastovoj pepelnici, prate}em problemu obnovehrastovih {uma nakon {teta od kukaca od defolijatora.Odjel za za{titu {uma i lovstvo realizira i nekoliko pro-jekata iz oblasti za{tite {uma i urbanog zelenila me|ukojima su istraìvanje zdravstvenog stanja sastojine pi-tomog kestena, divljeg kestena i johe. Zadatke na svo-jim projektima predstavili su mr. sc. Sanja Nov a k -Agb a b a i mr. sc. Miljenko @up a n i } . U diskusiji popojedinim tematskim cjelinama uzeli su u~e{}e i prof.dr. sc. Milan Glava{ i izv. prof. dr. sc. Boris H r a { o -v e c . Nakon radnog sastanka uprili~en je obilazakOdjela i upoznavanje s ostalim zaposlenicima ovog or-ganizacijskog dijela Instituta, a potom ru~ak u obli`-njem restoranu gdje su nastavljeni razgovori o pravci-ma i mogu}nostima budu}e suradnje.Tre}eg dana boravka posjetili smo “Hrvatske

{ume”, Odjel za ekologiju, gdje smo srda~no primljeniod mr. sc. Petra J u r j e v i } a , voditelja ovog odjela.Tijekom ove posjete nagla{eni su prakti~ni problemi ukontroli suzbijanja uzro~nika bolesti i {tetnika u {uma-ma, nabavka fitofarmaceutskih preparata, problemi ga-{enja poàra i dr. Istog dana posjetili smo i Hrvatsko{umarsko dru{tvo i uredni{tvo ~asopisa “[umarskilist”, u ~ijim smo prostorijama nastavili na{e razgovo-re. S povijesti i aktualnom problematikom funkcioni-ranja Dru{tva upoznao nas je tajnik, dipl. ing. {umar-stva Damir D e l a ~ . Razgovor je bio iznimno zanim-ljiv i ponudio je mnogo korisnih informacija za una-

84

pre|enje rada {umarskih strukovnih udruènja u Bosnii Hercegovini i izdava~ku djelatnost. Nagla{eno je da[umarski fakultet u Sarajevu i udruènja {umarskihinènjera i tehni~ara, uz publiciranje radova u drugim~asopisima moraju o~uvati i unaprijediti postoje}e ~a-sopise. Sastanku su bili nazo~ni i prof. dr. sc. MilanGlava{ i doc. dr. sc. Josip Margaleti} a nakratko su nasposjetili i prof. dr. sc. Marijan G r u b e { i } te doc. dr.sc. Danko D im i n i } , koji zbog obveza nisu mogiliostati ~itavo vrijeme posjete.

Posjeta je u cjelini bila vrlo sadràjna, korisna, a pro-gram po kojemu je realizirana moè posluìti kao dobarmodel unapre|enja suradnje i ostalih organizacijskih di-

jelova na{ih ustanova. Suradnja Katedre za za{titu {umai urbanog zelenila i Zavoda za za{titu {uma i lovno go-spodarenje nastavlja se i u idu}em razdoblju. Dogovore-no je da u uzvratnoj posjeti, u oùjku 2007. godine buduuprili~ena predavanja kolega sa Zavoda, prof. dr. sc.Milana Glava{a i doc. dr. sc. Josipa Margaleti}a. O te-mama predavanja bilo je govora tijekom ove posjete, akona~an odabir uslijedit }e uskoro.

Milan Glava{, [umarski fakultet ZagrebMirza Dautba{i}, Tarik Tre{ti},

[umarski fakultet Sarajevo

85

ZNANSTVENI I STRU^NI SKUPOVI

SJEDNICA UPRAVNOGA VIJE]A ASOCIJACIJE PRO SILVA EUROPA

Slika 1. Doma}ini su tijekom ekskurzije istaknuli kako je tijekompro{loga stolje}a uzgajanje topole u {umskim kulturama,intenzivnim kulturama i {umskim plantaàma bila profita-bilna djelatnost koja je od topole stvorila prepoznatljiveuropski proizvod. Me|utim, danas je ovo problemati~nadjelatnost koja naj~e{}e traì konverziju nasada. Razlozisu vi{estruki: od stani{nih promjena preko problema sa{tetnicima i gljivi~nim oboljenjima do niske cijene topolo-vine na europskom trì{tu (20 €/m3). Doma}ini predlaùpostupnu konverziju nasada uz pomo} grupa autohtonihvrsta drve}a (javor, jasen) koje se u nasadima topola spon-tano pojavljuju kao podrast ili oblikuju podstojnu etaù.

U Namuru, glavnom gradu federalne belgijske po-krajine Valonije, odràna je od 10. do 14. rujna 2006.godine sjednica Upravnoga vije}a asocijacije Pro SilvaEuropa. Da podsjetimo, rije~ je o asocijaciji koja naeuropskoj razini okuplja {umarske prakti~are, znan-stvenike, {umovlasnike i ostale zainteresirane s ciljempromicanja ideje prirodnoga gospodarenja {umama.Prethodna sjednica upravnoga vije}a asocijacije ProSilva Europa odràna je godinu dana ranije u Hrvat-skoj, o ~emu je izvje{}eno na stranicama [umarskogalista (broj 5–6, 2005, str. 364–365). Tom je prilikomutemeljen hrvatski ogranak asocijacije (Pro SilvaCroatia) koji djeluje kao sekcija Hrvatskoga {umar-skog dru{tva.

Sjednici u Namuru nazo~ili su predstavnici Austri-je, Belgije, Bugarske, ê{ke, Danske, Francuske, Hr-vatske, Irske, Italije, Ma|arske, Njema~ke, Portugala,Rumunjske, Slovenije, Srbije, [panjolske, [vicarske iVelike Britanije. Tom je prilikom slu`beno potvr|enopristupanje hrvatskoga ogranka pod imenom Pro Silva

Croatia. Odano je priznanje Hrvatskoj za uspje{nuorganizaciju sjednice upravnoga vije}a za 2005. godi-nu. Osim toga, potpisan je ugovor o suradnji izme|uPro Silva Europa i IUCN (International Union of Na-ture Conservation). Pristupilo se izradi Web stranica

86

Slika 2. Prezentirane su “preborne” bukove sastojine u oblastiArdena, iste one o kojima je u nas ~esto pisao akademikDu{an Klepac. Iako dendrometrijski podaci za prezenti-rane sastojine ukazuju na njihovu prebornu strukturu, ne-dostatak priliva i kvalitetnih stabala u njihovu srednjemsloju ne govore u prilog trajne uporabe klasi~noga pre-bornoga gospodarenja u kompleksima bukovih {uma.

Slika 4. Prezentirani primjer postupne konverzije smrekove mo-nokulture umjetno oblikovanim grupama autohtonih bje-logori~nih vrsta drve}a. Poseban problem predstavljao~uvanje ovakvih grupa u mla|im razvojnim stadijima oddivlja~i.

Slika 3. Prirodno pomla|ivanje hrasta lu`njaka u grupama. Sli~niprimjeri mogu se vidjeti i u nas, primjerice u Park-{umiMaksimir. U gospodarskim hrastovim {umama u nas ovak-vih primjera nema.

asocijacije. Razgovaralo se o visini ~lanarine koju }esvaka zemlja ~lanica upla}ivati u zajedni~ku blagajnuasocijacije.

Na tematskom dijelu sjednice raspravljani su pro-blemi {uma i {umarstva u Sredozemlju te mogu}nostprovedbe na~ela asocijacije Pro Silva Europa u tom

podru~ju. Uvodno izlaganje priredio je predstavnik[panjolske. Istaknuo je kako je Sredozemlje prostranopodru~je koje povezuje mnoge zemlje razli~itog povi-jesnog naslije|a i odnosa prema {umskim ekosustavi-ma. To je podru~je specifi~no po stani{nim i sastojin-skim prilikama posebice degradaciji, niskoj drvnoj za-lihi i prirastu te ekstenzivnom gospodarenju {umama.

Na {ume i {umarstvo posebice utje~u poàri i ekspan-zija turizma. U raspravi je ukazano na glavna polazi{tasvake rasprave o {umama i {umarstvu u Sredozemlju:poàre, sto~arstvo, nedostatak prirodnoga pomla|iva-nja i op}ekorisne funkcije {uma. Zaklju~eno je kakotreba oformiti posebnu radnu skupinu koja }e pripre-miti polazi{ta za primjenu na~ela prirodnoga gospoda-renja {umama u Sredozemlju. Radna skupina okupit }ese u tijekom 2007. godine u [panjolskoj. Hrvatska }ese uklju~iti u ovu radnu skupinu.

Najavljen je kongres asocijacije Pro Silva Europa.Kongres }e se odràti 18–21. lipnja 2008. godine uju`noj Njema~koj (Freudenstadt), i to povodom 100.obljetnice uvo|enja prebornog gospodarenja u tompodru~ju. Naslov kongresa glasi: “Prirodne {ume – ga-rancija gospodarskog boljitka”.

Belgijski doma}ini na ekskurzijama su prezentiralisljede}e primjere iz njihove prakse:1. konverziju nasada topola u mje{ovite raznodobne

sastojine autohtonih vrsta drve}a (Slika 1).2. prebornu sje~u u bukovim sastojinama (Slika 2).3. prirodno pomla|ivanje hrasta lu`njaka u grupama te

racionalizaciju njege hrastova mladika ~i{}enjem(Slika 3).

4. konverziju smrekovih monokultura u raznodobnemje{ovite sastojine autohtonih vrsta drve}a (Slika 4).

Igor Ani}, Milan Or{ani}[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu

87

LOVSTVO OTOKA RABA

KNJIGE I ÂSOPISI

Slika 1. S predstavljanja knjige Lovstvo otoka Raba u gradu Rabu27. prosinca 2006. Slijeva: Vlatko Skorup, @eljko Bar~i},Marijan Dev}i}, @eljko [panjol i Alojzije Frkovi}

(Foto: R. Juri})Slika 2. Sa sve~anosti predstavljanja knjige u Gradskoj

vije}nici Raba(Foto: R. Juri})

Tragaju}i ustrajno za pro{lo{}u {umarstva i lovstvasvog rodnog otoka, {umarnici doc. dr. sc. @eljko [ p a -n j o l sa [umarskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu iVlatko S k o r u p , dipl. ing. {um., um. savjetnik Direk-cije “Hrvatskih {uma”, podari{e nam knjigu Lovstvootoka Raba (Rab 2007), otev{i zaboravu vi{e od stolje-}a stare podatke i povijesne ~injenice o lovnoj aktivno-sti otoka. Iako organizirano lovstvo na tom naj{umovi-tijem kvarnerskom otoku datira jo{ s kraja 19. st.,neposredan povod izdavanju knjige bila je okruglaobljetnica – 75 godina rada i djelovanja Lova~kog dru-{tva “Kuni}” Rab (LD). To je dru{tvo svoju prvu osni-va~ku skup{tinu, nakon potvrde Pravila dru{tva od Kr.banske uprave Savske banovine, odràlo 19. listopada1931. Od tog prvog dana pa sve do danas, dru{tvo jeuspjelo sa~uvati svu gra|u zahvaljuju}i dvojicilova~kih “znalaca i vizionara”, pok. Jurju L e g c u(1905–1988) i danas po~asnom ~lanu dru{tva, ujedno iglavnom uredniku knjige, ~ilom osamdesetogodi{nja-ku Franji Ve z i l i } u (r. 1927), koji je ne samo sa~uvaonego i kronolo{ki i tematski sredio sav arhiv dru{tva nakojemu se temelji publikacija.

Knjiga je obima 356 stranica i razdijeljena uz uvod-ne rije~i predsjednika LD-a Marijana D ev ~ i } a i gra-dona~elnika Raba @eljka B a r ~ i } a , prof., u 13 po-glavlja. Isti~u}i ~injenicu da otok Rab s pripadaju}immu manjim otocima i oto~i}ima ima izuzetno povoljneuvjete za razvoj biljnog i ìvotinjskog svijeta, autori uUvodu (1) zaklju~uju da ne ~udi stoga {to u povijestilova na otoku biljeè vi{e od stolje}a stare podatke olovnoj aktivnosti. “To je i rezultiralo organiziranjem

lovaca u asocijacije, kako bi mogli djelovati na dobro-bit ìvotinjskog svijeta, ali – i hedonisti~kih pobuda”.Osnovne zna~ajke otoka Raba (2) saètak je opse`neknjige prvog autora Prirodna obilje`ja Raba (Rab/Zagreb1995), pa ga ne treba posebno komentirati. Povijestlovstva otoka Raba tre}i je najopse`niji, najvrijedniji inajvjerodostojniji dio knjige, u kojemu je svaki iznijetipodatak podvrgnut provjeri u izvorima, nikad prepu-{ten improvizaciji. To vi{e nije slikovnica, tu se povi-jest ne pi{e po sje}anjima ve} po faktima, istakao je napredstavljanju knjige recenzent Alojzije F r k o v i } . Upotpoglavlju Prvi po~eci iznesen je podatak iz jednogod putopisnih djela Be~anina Camilla Mo rg a n a“Die Insel Arbe, ihre Jagd und ihr Wild” iz 1909. g., izkojega proizlazi da je na Rabu djelovao Lova~ki klubza autorova prvog boravka na otoku 1889. g. Kao svo-jevrstan prete~a lovnog turizma Lova~ki je klub nesamo organizirao lovove za strance (kako na otokutako i u kopnenom zale|u) nego je vr{io naseljavanjaraznim vrstama divlja~i, bore}i se ustrajno protiv zam-kara i zvjerokradica koji su zaprijetili nestanku izvornekamenjarke. Klub je djelovao sve tamo do kraja dva-desetih godina pro{log stolje}a, to~nije do dono{enjaZakona o lovu iz 1931., kada je do{lo do osnivanjasada{njeg LD-a. Posebno je obra|eno razdoblje djelo-vanje LD-a do po~etka Drugog svjetskog rata, kadatravnja 1941. g. “zbog okupacije Italije prestaje radDru{tva” (a arhiv biva pomno sakriven), a posebnonjegova obnova od 1945. do sada{njeg djelovanja u sa-mostalnoj i priznatoj RH. Na ukupno 120 (34 %) stra-nica knjige za razdoblje od 1931. do 2006. g. u detalje

88

su iznijeti zaklju~ci svake godi{nje skup{tine i sjedniceupravnih/izvr{nih odbora dru{tva, prepri~ana pravila iuredbe, navedeni novoizabrani organi dru{tva, poimen-ce od predsjednika do ~uvara lovi{ta, planirane i iz-vr{ene akcije na planu uzgoja, za{tite i kori{tenja (od-strela) divlja~i, posebno provedenim naseljavanjimadivlja~i i lovnom turizmu, omasovljivanju dru{tva, pro-vedenim hajkama, akcije lovaca na ~i{}enju plaà, po-{umljavanjima, prire|ivanju lova~kih zabava, suradnjis dru{tveno-politi~kim organizacijama i vi{im lovniminstitucijama. Poglavlje sadrì tabli~ne prikaze preìv-jelih lovaca boraca NOB-a (1941–1945) i hrvatske bra-nitelje iz redova lovaca – sudionike Domovinskog rata(1990–1995). U okviru tog poglavlja iznijeta su imena islike svih dosada{njih predsjednika LD, od prvog pred-sjednika Franje Ta s c h a (1931–1932) do sada{njegMarijana Dev~i}a, koji je na toj du`nosti od 2003. g.

Da bi kompozicija knjige bila {to dostupnija ~itate-lju, a u te`nji za {to cjelovitijim prikazom lovstva oto-ka, sljede}e poglavlje (4) posve}eno je rapskim lovi{ti-ma i uzgajali{tima. Prema novom ustanovljenju iz1996. g., od lovi{ta to su: lovi{te “Rab” (6.570 ha) i lo-vi{te “Kalifront” (1.610 ha), a od uzgajali{ta divlja~i:“Sveti Grgur” (625 ha), “Goli otok” (417 ha) i “Dolin”(414 ha). Za svako od tih lovi{ta/uzgajali{ta dan jezemljopisni poloàj i granice, opis prirodnih zna~ajki

stani{ta, prikaz vrsta i broja divlja~i, tehni~ka oprem-ljenost, dosada{nje gospodarenje i smjernice budu}eggospodarenja. Ne{to podrobnije od ostalih opisano jedr`. otvoreno lovi{te “Kalifront”, u kojemu (istoime-nom {umskom predjelu) jo{ od davne 1923. g. studenti{umarstva svake godine provode dio svoje terenskenastave. U èlji za objedinjavanjem {umarstva i lov-stva na istom lokalitetu tog “zelenog otoka”, Ministar-stvo poljoprivrede, {umarstva i vodnoga graditeljstvaudovoljava molbi [umarskog fakulteta u Zagrebu isvojim aktom od 15. 3. 2006. povjerava mu izvr{enjeprava lova. Kako je novom lovnogospodarskom osno-vom odre|eno da prioritet u namjeni lovi{ta bude “po-dizanje fonda te tjelesne i trofejne kvalitete krupnedivlja~i”, poglavito muflona i jelena aksisa, tijekom1998. g. u lovi{te je u dva navrata ispu{teno 41 grlomuflona u omjeru spolova 8:33 u korist ènki, prvo-klasne slova~ke i ~e{ke provenijencije (dio muflona jeiz poznatog ~e{kog muflonskog lovi{ta @idlohovice).Zahvaljuju}i tim i drugim uzgojnim mjerama do sadaje u lovi{tu “Kalifront” ste~eno vi{e kapitalnih grla, odkojih isti~emo dva izuzetno jaka trofeja ste~ena u2005.g. – rogovlje jelena aksisa s ocjenom od 303,01 t.i rogove muflona koje je sa slu`benom ocjenom od233,60 CIC t. (Zagreb 2006) tre}e na ljestvici najja~ihmuflona Hrvatske, 33. u svijetu!

Slijedi poglavlje (5) Divlja~ otoka Raba u kojemuje dan kratak opis biologije vrsta koje obitavaju na oto-ku. Na njega se nadovezuju dva, opsegom kratka, alipo zna~enju, preciznosti i sveobuhvatnosti iznijetihpodataka, nova poglavlja, to~nije tabli~ni prikazi, odkojih prvi nosi ime Pregled uno{enja krupne i sitnedivlja~i u rapska lovi{ta (1932–2005) i drugi – Pregledodstrela divlja~i (7) za isto razdoblje. Iz pomno pri-kupljenih podataka o datumu ispu{tanja, vrsti i brojudivlja~i, predjelima u koje je unijeta i sl., kada je rije~ onaseljavanju, te vrsti i broju odstrijeljene divlja~i mo-gu}e je is~itati, isti~u autori, “sav trud, lova~ku mu-drost i znanje rapskih lovaca kroz povijesni slijed od1932. g. do danas, na o~uvanju i obnovi lovne divlja~iu svojem lovi{tu”. Kako je dobro pseto pola uspjeha ulovu, u poglavlju Kinologija (8) saznajemo da su lovciRaba od prvog dana uzgajali i dràli odre|ene pasminelova~kih pasa, prikladne za divlja~ koju su lovili i pod-neblje u kojemu su djelovali. Slijedi po mnogo ~emujedinstveni prilog, potpun Popis ~lanova LD “Kuni}”Rab (1931–2006), u kojemu su ispisana imena (s po-datkom o godini ro|enja, duìni ~lanstva i adresi) svih~lanova Dru{tva, njih ukupno 354, s popisom zaslu`-nih lovaca s dodijeljenim im priznanjima i odli~jima.Svjesni {to su im zna~ila imena dvojice ve} u uvoduovog prikaza spomenutih rapskih lovaca-doajena,“sakuplja~a plodova rada LD “Kuni}”, te upitav{i se“da li bi u op}e mogli (i kakvu) knjigu napisati o 75.godi{njici Dru{tva”, autori u znak zahvalnosti jedno od

89

posljednjih poglavlja knjige posve}uju ìvotu i radupok. Jurja Legca i danas po~asnom ~lanu Dru{tvaFranji Vezili}u.

Kako ovako intenzivan i vrijedan rad Dru{tva nijemogao ostati nezamije}en u stru~noj literaturi i tiskovi-nama, kroz posljednja dva poglavlja Lovstvo na Rabukroz stranice Lova~kog vjesnika (12) i Lovstvo naRabu kroz stranice dnevnog tiska (13), autori s dozomkriti~nosti nagla{avaju kako su “na àlost mnogi auto-ri, ne poznavaju}i pravu problematiku lovstva, a vo|e-ni samo postulatom da cilj opravdava sredstvo” pisalisenzacionalisti~ki i ne malo puta na u{trb samih lovacai Dru{tva kao cjeline. To se posebno odnosi na pisanjerije~kog dnevnika “Novi list” u vezi trovanja bjelogla-vih supova i pojavljivanja ~aglja 2004. i 2005.g.

Nakladnik knjige je Lova~ko dru{tvo “Kuni}” Rab,glavni urednik Franjo Vezili}, urednika potpisuje Ro-

man Ro s a v e c , a recenzenta Alojzije Frkovi}. Jezi~-nu lekturu i korekturu obavila je Zrinka F r k o v i } , agrafi~ko oblikovanje, pripremu i tisak zagreba~ki Du-rieux d.o.o. Manji broj objavljenih fotografija snimilisu @eljko [panjol i Goran Novo t n y, dok je ve}inapreuzeta iz Foto-arhiva Dru{tva, odnosno HLS-a. De-setak uspjelih crteà divlja~i izradio je specijalno zaovo izdanje crta~ animalist Ivica Hod a k .

Tragaju}i ustrajno za minulim, gotovo stolje}e du-gim povijesnom razdobljem organiziranog rapskoglovstva, valja zaklju~iti da su autori marom i nadahnu-}em autenti~nih istraìva~a iznijeli na svjetlo dana pre-gr{t zaboravljenih ~injenica i podataka, {to je najve}avrijednost ove spomen- knjige. Neka s istim àrom pri-onu radu na novoj knjizi [umarstvo otoka Raba.

Alojzije Frkovi}

STRANE VRSTE DRVE]A

EUKALIPTUSI

Slika 1. [uma eukaliptusa u Portugalu, okolica Fatime

Domovina eukaliptusa (porodica Myrtaceae) je Au-stralija i susjedno oto~je. Danas ove biljke naseljavajupodru~ja tropskog i suptropskog podneblja, rubne zem-lje Sredozemlja i Crnog mora.

Ra~una se da je poznato preko 300 vrsta i mnogopodvrsta ovih visokih i po mnogo ~emu jedinstvenih vr-sta drve}a.

Eukaliptusi se isti~u vrlo brzim rastom, jakom izboj-nom snagom i kratkom ophodnjom. Neke vrste na dannarastu 2 centimetra! Ve}ini vrsta drvo je osobito tvrdo ikoristi se u mnoge svrhe. Eukaliptusove {ume brzo seobnavljaju, ~esto nastaju prave pra{ume od mno{tvaizraslih primjeraka iz sjemena. U njima je mogu}e in-tenzivno gospodarenje. Drve}e se isti~e velikom visi-nom (preko 40, ali do 70 i do 150 metara) i velikom drv-nom masom, po kojoj vi{e nego tri puta prema{uje bilokoje europsko {umsko drve}e.

Drvo se isti~e mnogim osobitim tehni~kim i biolo{-kim osobinama, po kojima nadma{uje bilo koju druguvrstu drve}a. Ono je tvrdo i te{ko, raznih je boja. Koramu je glatka, sjajna i u starijih primjeraka lju{ti se uzdu`-no u obliku dugih traka, koje ~esto vise sa stabala. Kodvelikog broja vrsta listovi su duguljasti i srpasto zavinuti,vise s grana, miri{ljivi zimzeleni, koàsti i glatke, sjajnepovr{ine. Mnoge vrste imaju polimorfne listove, tako dase zna~ajno razlikuju mlada i starija stabla. Mlado li{}e jeovalno i ~esto pri osnovi obuhva}a stabljiku.

90

Slika 2. Suhi plodovi, UrubambaEukaliptusi se danas osim u {umarstvu koriste i za

suzbijanje klizi{ta i u~vr{}ivanje tla, jer im je korijenjesna`no i najvi{e raste u {irinu. U odnosu na osobine tlaimaju neznatne zahtjeve. Koriste se i za isu{ivanjevla`nih stani{ta. Nerijetko su drvoredi eukaliptusa ele-ment hortikulture, ali i dobra za{tita od jakih vjetrova.

Eukaliptusi imaju tek jednu slabu to~ku: ve}ina vrstanije otporna na niske temperature, a i ovako gusti {umskisklopovi skloni su poàrima koje se vrlo te{ko gasi.

Slika 3. List okruglastog eukaliptusa, Brazil, Rio de Janeiro

Slika 4. Stara debla eukaliptusa, Peru

Zbog svih ovih i drugih korisnih svojstava eukalip-tuse su mnogi nazvali “~udom {umarstva”. U Hrvat-skoj }emo primjerke starijih stabala eukaliptusa na}isporadi~no na vi{e mjesta uz jadransku obalu, kao i nanekoliko na{ih otoka. Samo kao primjer navodim veli-ka stabla okruglastog eukaliptusa u Lumbardi na otokuKor~uli.

Sigurno se sje}aju ~itatelji velikih, zastra{uju}ih idugotrajnih poàra u Portugalu u ljeto 2005. godine.Bilo ih je i u [panjolskoj i u ju`noj Francuskoj. U naj-ve}em broju slu~ajeva gorjele su {ume eukaliptusa. UPortugalu velike povr{ine prekrivaju eukaliptusove{umske sastojine razli~itih uzrasta i uglavnom jednevrste. Stabla doseù velike promjere, a mnogo {uma seisti~e velikom gusto}om stabala i niskog raslinja.

Osobito ~esta vrsta diljem Perua, Brazila i Bolivije,ali i Meksika i Sredi{nje Amerike je okruglasti euka-liptus (Eucalyptus globulus LABILL.), koji je svojnaziv dobio po okruglastom poklopcu kojim su pokri-veni cvjetovi prije nego {to se do kraja razviju. Cvje-tovi su mali, bijeli, skupljeni po vi{e njih u ~uperke.Medonosni su. Li{}e pri osnovi obuhva}a stabljiku iimaju ga samo mladi jo{ nedovoljno razvijeni primjer-ci. Po toj plavkasto zelenoj boji li{}a u okoli{u ga se

Ova skupina ̀ ivih bi}a koju neki ubrajaju u zasebanodio ìvog svijeta, u najve}em broju slu~ajeva pred-stavlja skriveni svijet {umskih stani{ta. Gljive sluz-nja~e (Myxomyceti) kao saprofiti naseljavaju mrtvodrvo, koje se redovito nalazi u posljednjim stupnjevi-ma razgradnje. Veli~ina ovih gljiva kre}e se oko mili-metra, nerijetko i manje od toga, a samo iznimno vi{emilimetara. Zbog malih dimenzija obi~na {etnja {u-mom ne}e ih otkriti. Motritelj se treba sluìti malomsvjetiljkom te obi~nim pove}alom.

Stani{te ovih organizama je trulo drvo, stari panje-vi, trule grane na tlu i trulo li{}e. Nerijetko ih nalazimoi na plodi{tima drugih gljiva. Pojedina~ne primjerkeprakti~ki je nemogu}e otkriti prostim okom, ali kad senjihove jedinke udruè u osobitu vegetativnu tvorevinukoju nazivamo plazmodij te koja ima sposobnost ame-boidnog kretanja po podlozi, neke od ovih gljiva po-staju dobro zamjetljive. U prvo vrijeme plazmodij ìviu tami i vlazi kakvog starog panja ili ispod trulog li{}a,pa je i zbog toga teè vidljiv. Prije nego se po~inju

91

Slika 5. Mlada biljka okruglastog eukaliptusa, okolica Kuzca, Perudobro zamije}uje. Odrasli primjerci koji narastu kaovisoka i sna`na stabla imaju glatku koru koja seuzdu`no lju{ti u dugim trakama. Imaju izduljeno isrpasto savijeno i miri{ljivo li{}e, koje kod nekih vrsta

podsje}a na li{}e nekih na{ih vrba. Plod je ~etverobrid,piramidalnog oblika, ~vrst, i u njemu sazrijeva mnogositnog sjemena. Zimzelena biljka raste vrlo brzo.Naraste do 40 metara uvis. U listovima sadrì dostaeteri~nih ulja pa se u posljednje vrijeme sve vi{ekoristi u farmaceutskoj industriji.

Uz ove vrste ra{iren je i kljunasti eukaliptus (Euca-lyptus rostrata SCHL.). Njegovi su cvjetovi skupljenipo nekoliko i grade {titasti cvat.

U Meksiku, uz obalu Pacifika, eukaliptusi su vrlo~esto drve}e. Rastu na visinama i preko 3500 metara.U glavnom gradu Mexico Sitiju mnogi drvoredi, par-kovi, ~itavi {umarci oko mnogih gradskih ~etvrti, sa-stoje se od eukaliptusa i drugog tropskog raslinja.

Posebno je zanimljivo eukaliptuse promatrati diljemPerua i Bolivije gdje im je omiljeno stani{te. Kako suotporni na su{u, rastu u obalnom pacifi~kom pojasu, ugradu Limi, u okolici Kuzca. Jedino ih nema na velikimpovr{inama Altiplana, kamo se njihovo drvo dovozi iztoplih podru~ja porije~ja rijeke Urubambe. Oko gradaKuzca okruglasti eukaliptus je obi~no drvo koje rasteskoro posvuda, posebice uz vodotokove. To da rastu uzobale ove velike rijeke, pritoke Amazone, sve do blizu~uvenog Machu Picchu, nije nikakva neobi~nost, no za-~u|uju}e je kako se primjerci eukaliptusa, pa ~ak i ~ita-vi {umarci, nalaze oko grada Puna na obalama najvi{egplovnog jezera na svijetu, Titicace, te na nekim otocimana istom jezeru, na visini od gotovo 4000 metara.

Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof.

GLJIVE SLUZNJAÊ

IZ SVIJETA GLJIVA

92

Slika 4. Likogala na borovom trulom drvetu na \ur|eva~kim pijescima

Slika 3. Nepoznata sluznja~a iz okolice naselja Vujnovi}i u Gorskom kotaru

Slika 2. Leokarpus iz okolice Krasna u na Velebitu

Slika 1. Hemitrichia serpula iz mije{ovite {ume okolice Jablana kod Vrbovskog

oblikovati sporangiji i u njima spore, plazmodij napu-{ta tamu i vlagu, ispuè na povr{inu panja, na svjetlo terazmjerno suhu okolinu. Za sobom ostavlja sluzavtrag. Tada nam je dobro vidljiv kod ve}ine vrsta. Povr-{ina mu je ~esto sluzava, a oblici vrlo razli~iti. No ì-votni vijek mu je kratak, iznosi tek nekoliko sati, mo`-da dan-dva. Njegove boje mogu biti veoma upadljive,bijele, modre, crvene, sme|e, pa i po tome moèmorazmjerno lako razlikovati pojedine vrste.

Oblikovanjem sporangija nestaje plazmodij. I pooblicima sporangija mogu se neke vrste dobro razliko-

vati. U sporangiju se nalaze pored spora razli~ite tvo-revine, ~esto u obliku niti razli~itih boja, tzv. kapilicijekoje su osjetljive na promjenu zra~ne vlage i svojimhigroskopnim pokretima pomaù rasijavanju spora.

Dio gljiva sluznja~a su kozmopoliti. U na{im {uma-ma raznolikog fitocenolo{kog sastava nalazimo raz-mjerno mnogo vrsta u ovoj ina~e maloj skupini organi-zama. Osobito ih nalazimo u starim {umama, listopad-nim ili crnogori~nim, gdje ima vi{e trulog drva. Neri-jetko su to na{a razli~ita za{ti}ena podru~ja prirode, Na-cionalni parkovi, Parkovi prirode, strogi rezervati i sl.

Plazmodiji nekoliko na{ih vrsta gljiva sluznja~a bo-jom isti~u se posebice. U toj grupi nalaze se bijela, cr-vena i ùta sluznja~a te, primjerice, razne vrste u rodo-vima Arciria, Leocarpus i Lycogala.

Na{ trud oko pronalaènja ovih skrivenih stanovni-ka {ume bit }e nagra|en ljepotom oblika i boja. Tako}emo doprinijeti i boljem poznavanju ovih organiza-ma, koji u Hrvatskoj nisu do sada bili predmetom po-sebnih istraìvanja.


93

Slika 1. Bakrena kvo~ka, ènka

Slika 2. Jaja

[UMSKI [TETNICI

BAKRENA HRASTOVA KVO^KAU na{im bjelogori~nim {umama me|u leptirima

prelcima (Bombyces) ra{irena je bakrena hrastova kvo-~ka (Gastropacha quercifolia L.). Pripada grupi velikihleptira prelaca. U sjevernoj Hrvatskoj nije ~esta. Letino}u, a primamljeni svjetlom su ponajvi{e mu`jaci.

ljuju, i tijekom mjeseca lipnja idu}e godine zakukuljese u laganom predivu na drvetu izme|u listova.

Leptiri lete od VI. do VIII. mjeseca.S obzirom na male populacije, u na{im ekolo{kim

uvjetima vrsta ne pripada zna~ajnijim {umskim{tetnicima.


Leptir u mirovanju drì krila sklopljena poput kro-vi{ta, tj. kao kvo~ka koja sjedi na jajima, odakle joj inarodno ime. Krila i cijelo tijelo su bakreno sme|eboje, koja u zna~ajnoj mjeri varira. Kada miruje uz su-ho li{}e ili grane gotovo je nevidljiva.

@enka polaè jaja pojedina~no ili u malim skupina-ma na nali~je listova razli~itog listopadnog drve}a igrmlja, osobito vrbe, hrasta, graba i dr. Jaja su ovalna,bijela. Po povr{ini imaju {iroke svjetlo zelene vrpce.Gusjenice se hrane od sredine ljeta do jeseni, prezim-

94

IZ HRVATSKOGA [UMARSKOGA DRU[TVA

EKSKURZIJA H[D – OGRANAK ZAGREB NA PODRU^JE KARLOVCAZbog niza objektivnih okolnosti dugo planirani dvo-

dnevni izlet u Na{ice nije se mogao ostvariti u jesen-skom razdoblju, ve} je odgo|en za duè ljep{e proljetnedane, pa je umjesto toga predloèn i dogovoren zamjen-ski izlet na Karlova~ko podru~je, {to se pokazalo dob-rom odlukom.

Dana 30. studenoga u 8 sati krenuli smo autobusom[umarskog fakulteta za Karlovac.

Programom je predvi|en posjet Drvnoj industrijiKarlovac, [umariji Topusko, obilazak zanimljivostiPetrove gore, sa zavr{nim pregledom Turisti~kog cen-tra, domjenkom u Lova~kom domu Muljava.

Ve} u 9 sati bili smo na ulaznom prostoru drvne in-dustrije, gdje su nas do~ekali na{i doma}ini OliverV l a i n i } dipl. ing., djelatnik U[P Karlovac, dopred-sjednik H[D-a i predsjednik Hrvatskoga {umarskogdru{tva – Ogranak Karlovac i Ines P a u n o v i } dipl.ing., zaduèna za turisti~ku djelatnost u U[P Karlovac,te od Drvne industrije Ivo M i l i } dipl. ing. savjetnikuprave (sl. 1).

1

2

3

Uvr{tenje posjeta drvnoj industriji u programu izletaobradovao je na{e kolege drvno-prera|iva~kog smjera,kao i mnoge {umare koji su dio svog radnog vijekaproveli na poslovima prerade drva. Poznato je da tkojednom osjeti “miris piljevine” te{ko to zaboravlja.Tako smo sa zanimanjem pregledavali proizvodne pros-tore drvne industrije izgra|ene u pro{lom stolje}u po ti-pi~nom modelu drvne industrije tog vremena. Ipak ovadrvna industrija nije doìvjela tragi~nu sudbinu mnogihpogona koji su prestali s radom (sl. 2 i 3).

Kolega Mili} nam je predstavio sada{nju proizvod-nju, od skladi{ta oblovine gdje jo{ uvijek stoji velikikran za sortiranje trupaca i opskrbu pilane (koja imaLinck-ov gater i originalnu Brentu), do finalne proiz-vodnje, koja je svoje opredjeljenje na{la u proizvodnjiraznih vrsta parketa.

Oko 20 000 m3 oblovine hrasta i bukve, plus znatnekoli~ine kupljenih friza su sirovina na temelju koje jeuposleno 240 radnika. Uz ne{to malo piljene gra|e zaizvoz, proizvodi se oko 400 000 m2 raznih parketa (kla-si~ni, lam, lamel i dvoslojni). Proizvodnja parketa mo-dernom opremom, vje{te ruke radnika te kvaliteta pro-izvoda, ostavile su dobar dojam kod nas posjetitelja, a izadovoljstvo {to je ova nama dobro poznata proizvodn-ja uspjela preìvjeti te{ka vremena kroz koja je pro{lacijela drvna industrija u posljednjem razdoblju.

95

4

5

Nakon ovog kratkog posjeta krenuli smo autobusompreko Vojni}a do Gvozda, gdje je privremeno smje{tenauprava [umarije Topusko. Tu je prire|ena zakuska iobavljeni razgovori o djelatnosti U[P Karlovac, raduOgranka [umarskog dru{tva Karlovac i osnovnim po-dacima [umarije Topusko.

Kolega Oliver V l a i n i } predsjednik [umarskogdru{tva Ogranak Karlovac, najve}eg {umarskog ogran-ka u Hrvatskoj, predstavio je svoj ogranak koji broji 317~lanova, ve}inom zaposlenika Hrvatskih {uma d.o.o.,njih 247, a od toga 238 je zaposleno u Upravi {uma Po-dru`nici Karlovac, dok je 9 ~lanova iz drugih podru`ni-ca. [umarska i drvodjeljska {kola Karlovac ima 14 ~la-nova, umirovljenika je 29, a preostalih 27 ~lanova su izraznih tvrtki i institucija. U ogranku ima 121 diplomira-ni inènjer {umarstva, me|u kojima su 2 doktora i 7 ma-gistara {umarskih znanosti. Diplomiranih inènjeradrvne tehnologije je 7, s time da je 1 magistar. [umar-skih tehni~ara ima najvi{e, ukupno 138 ~lanova, dok jetehni~ara drvarske struke samo 2 ~lana. Od preostalih49 ~lanova 14 ima visoku, 16 vi{u i 19 srednju stru~nuspremu. Mu{kih ~lanova ima 237 ( 75%), a ènskih 80(25 %). Nakon toga je predsjednik u kratkim crtamaiznio osobnu iskaznicu Uprave {uma podru`nice Kar-lovac. To je jedna od 16 podru`nica u sklopu Hrvatskih{uma d.o.o. U sjeverozapadnom dijelu je ome|ena dr-àvnom granicom s Republikom Bosnom i Hercegovi-nom. Sa sjevera i istoka ome|uje je U[P Zagreb i Sisak,sa zapada U[P Delnice i Ogulin, a s juga U[P Gospi} idijelom Nacionalni park “Plitvi~ka jezera”.

Gospodari s dràvnim {umama na povr{ini od 82 tisu-}e ha, dok raspolaè drvnom zalihom od 16 milijuna m3godi{nje s godi{njim prirastom od 470 tisu}a m3(5,7m3/ha) i etatom od 290 tisu}a m3 (3,5 m3/ha). [ume i{umska zemlji{ta razdijeljene su na 44 gospodarske jedi-nice. Uz dràvne {ume vodi brigu i o {umama drugih vla-snika na povr{ini od 40 tisu}a ha. Ima 1.130 km {umskihprometnica s otvoreno{}u od 12 m/ha. Uprava {uma Po-dru`nica Karlovac putem 14 {umarija gospodari {umamakoje se nalaze ve}im dijelom na podru~ju Karlova~ke,manjim dijelom u Zagreba~koj i Sisa~ko-moslava~kojùpaniji te neznatno u Gradu Zagrebu i Li~ko-Senjskojùpaniji. [ume ve}inom pripadaju regularnim, a samomanjim dijelom prebornim sastojinama u ju`nom dijelupodru`nice. U poslovanju podru`nice sudjeluju i 1 radnajedinica transporta i mehanizacije, 2 odmarali{ta namoru (Selce i Sv. Filip i Jakov) i 1 lova~ka ku}a (Mulja-va) obnovljena u 11. mjesecu 2006. godine.

Zatim nam je upravitelj [umarije Topusko @eljko[ imunov i } dipl. ing. dao osnovne podatke o [umari-ji Topusko, koja jo{ uvijek osje}a posljedice domovin-skog rata. Povr{ina {umarije iznosi 7320 ha, drvna masa1,980.000 m3 prirast 43.500 m3 i etat 35.000 m3 (17 %hrasta, 65 % bukve i 8 % kestena i OTL). Ukupno je 26zaposlenih, od toga 10 proizvodnih radnika te 4 inènje-

ra {umarstva. Predvi|enje posjet jednoj od tri go-spodarskih jedinica – To-pli~ke kose. Nakon kra-}eg zadràvanja i razgo-vora uputili smo se krozTopusko do odredi{ta uTopli~kim kosama, gdjenam je upravitelj pred-stavio zahvate na obnovi{uma (sl. 4).

Gospodarska jedinicaTopli~ke kose povr{ineod 690 ha nalazila se uokupiranoj zoni i u njoj nisu od 1993. godine obavljaninikakvi radovi. U svrhu obnove {ume ogra|eno je 138 hapovr{ine, gdje je obavljena sjetva ìra oma{kom. Utro-{eno je 80 tona ìra hrasta lu`njaka ili 600 kg po hektaru.@ir je dopremljen s podru~ja Jastrebarskog, Dragani}a,âzme i drugih {umarija. Ovaj zahvat }e pratiti i drugipotrebni uzgojni radovi (sje~a graba i drugih vrsta kojeometaju rast mladih biljaka hrasta, sl. 5).

Zainteresiranost izletnika bila je tako velika, da jeupravitelj jedva stigao odgovarati na sva pitanja i pri-mjedbe. Njegov optimisti~ki stav nas je ipak uvjerio dase moè o~ekivati uspje{nost ovog zahvata. [teta {to jeto u {umarstvu tako, da mi ne}emo vidjeti kona~niishod, ali da nije bilo ambicioznih {umara ne bi na{e{ume danas tako izgledale.

Nakon obilaska radili{ta uputili smo se dalje autobu-som u obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti Pe-trove gore, koje nam je op{irno predstavila elokventnainènjerka Ines Paunovi}.

O izboru Petra Sva~i}a za hrvatskog kralja, pohoduUgarskog kralja Kolomana na Hrvatsku, bitci na plani-ni Gvozdu 1097. godine te pogibiji Petra Sva~i}a pokojemu je Petrova gora dobila ime, zatim o nagodbiKolomana s hrvatskim velika{ima (Pacta conventa –1102 godine), krunisanju Kolomana u Biogradu za hr-

96

vatskog kralja, saznali smo vi{e nego {to smo u~ili u{koli. Pogibija Petra Sva~i}a nadahnula je mnoge auto-re kao na primjer slikara Otona Ivekovi}a i spisateljaJosipa Horvata.

Karlova~ki {umari su znali ocijeniti vrijednost ovihpovijesnih zbivanja, te su obiljeìli spomenikom mje-sto gdje se pretpostavlja da je poginuo Petar Sva~i}(Kraljev grob 2006. g., sl. 6).

6

7

8

9Na Petrovoj gori se nalaze ostaci Pavlinskog samo-

stana iz 13. stolje}a, a iz novije povijesti Petrova goraje poznata po zbivanjima iz II. svjetskog rata (Parti-zanska bolnica i Spomenik posve}en partizanskoj bor-bi koji se gradio od 1978 – 1981. g).

Magla koja se po~ela spu{tati malo je omela kom-pletan program obilaska. Petrova gora je poznata i kaolovno podru~je. Tu je jo{ 1947. g. osnovano lovi{te nateritoriju {umarija Vojni}, Gvozd i Topusko, s povr{i-nom od 10.800 ha i ogra|enim dijelom od 1800 ha.

O tome nas je detaljno informirao tako|er umirov-ljeni kolega Mladen [ p i g e l s k i dipl. ing., koji je spe-cijalno pozvan od organizatora da upotpuni ovaj sadr-àjni program. Pri~ao nam je mnoge interesantne stvari,kako to ve} lovci znaju. Posebno je zanimljiv detalj oodstrelu vepra od 306 kg, {to je pa`ljivo slu{ao njegov

sugovornik kolega Alojzije F r k o v i } , koji je malosumnji~av kad se radi o “velikim brojevima” (sl. 7).

Zavr{ni dio na{eg izleta odvijao se u prekrasnoobnovljenom lova~kom domu Muljava, gdje nas je do-~ekao voditelj U[P Karlovac Zoran S a b l j a r i } dipl.ing. Tu su uz zakusku izmijenjene zdravice i uru~enisitni pokloni za doma}ine (vino, knjige i {estinski ki-{obran za simpati~nu kolegicu, sl. 8 i 9).

Ugodni razgovori upotpunili su ovaj kratki ali posadràju bogati izlet, koji su oplemenili doma}ini dob-rom organizacijom i velikom gostoljubivo{}u, na ~e-mu im zahvaljujemo kao i na{em [umarskom fakulte-tu na ustupljenom autobusu.

Frane Grospi}

97

39. EFNS, ITALIJA, AOSTA – BRUSSON, (od 29. 1. do 3. 2. 2007)

Slika 1. Hrvatska ekipa prilikom sve~anog otvaranja 39. EFNS-a

Slika 2. Sve~ano otvaranje 39. EFNS-a

Ovogodi{nje 39. po redu Europsko {umarsko nor-dijsko-skija{ko natjecanje (biatlon), prema prethodnoutvr|enom programu, odràno je u Italiji, pokrajiniAosta na podru~ju Brussona. Neposredni doma}in-organizator ovog europskog skupa {umara, na kojemuekipa Hrvatske sudjeluje po deseti puta, bio je [umar-ski zbor/udruènje Doline Aoste (Corpo forestale),koji je prema promid`benim materijalima, utemeljen1968. godine kao dio Odjela poljoprivrede i prirodnihresursa, sa zada}om da na regionalnom podru~ju radi na{umarskoj proizvodnji, razvoju, {umarskoj politici,o~uvanju {uma i pa{nja~kih povr{ina, za{titi i gospo-darenju vodama i drugim prirodnim resursima, podiù}i

svijest i populariziraju}i ideju opozitivnom odnosu prirode i huma-nog ìvljenja, kroz intezivnu pre-ventivu aktivnu za{titu. Naravno,da je organizaciju ovoga skupa po-duprlo i resorno Ministarstvo, regi-onalna Vlada, kao i svi subjektikoji su vidjeli svoj interes kroz sed-modnevni boravak oko 1 500 su-dionika 39. EFNS susreta {umara iz21 europske zemlje. Svi ovi sudio-nici smjestili su se u manjim hote-lima i pansionima du` 15-stak kmdoline na nadmorskoj visini od 1 300 do 1 700 m, podno MonteRosa (4 500 m n.m.), a samo natje-canje odràno je na podru~ju Brus-son-Vallon (1 360 m n.m.). Uz su-botu i nedjelju (27. i 28. sije~nja)predvi|enu za dolazak i registraci-ju sudionika, u programu za pone-

djeljak bila je odabrana stru~no-turisti~ka ekskurzija(od 4 ponu|ene) i u ve~ernjim satima muzi~ki koncert;utorak slu`beni trening s upoznavanjem staza i prob-nim pucanjem, sastanak vo|a ekipa i u ve~ernjim sati-ma sve~anim otvaranjem susreta; srijeda ponovnostru~no-turisti~ka ekskurzija i u ve~ernjim satima pre-davanje na temu “Capra Ibeks u NP Granparadiso”;~etvrtak pojedina~no natjecanje, prijepodne klasi~nimstilom, poslijepodne slobodnim stilom i u ve~ernjimsatima rezultati pojedina~nog natjecanja, uz muzi~kiprogram; petak natjecanje {tafeta, poslijepodne sasta-nak Komiteta EFNS-a, rezultati {tafetnih natjecanja i uve~ernjim satima sve~ano zatvaranje susreta uz zajed-ni~ku ve~eru, muzi~ki program i druènje svih sudio-nika, te napose predaju zastave EFNS-a sljede}em do-ma}inu jubilarnog 40. EFNS-a.

U srijedu 31. sije~nja sudjelovali smo na stru~nojekskurziji na Mont Blanc (4 810 m n.m.). Pod vod-stvom doma}ina djelatnika Corpo forestale uputili smose iz Lignoda preko Brussona i Aoste u Courmayeur,gradi} u talijanskoj pokrajini Piemont podno MontBlanca. Pomo}u tri gondole do{li smo do pred sam vrhkrova Europe, vidikovac Helbronner na 3 459 m nad-morske visine, iz kojega se pruào fantasti~an pogledna {vicarske, francuske i talijanske alpe. Istovremenoostatak hrvatske ekipe bio je nekoliko stotina metaradalje od nas, do{av{i podno Mont Blanca s francuskestrane iz Chamonixa. U povratku posjetili smo muzejAlpinizma u Courmayeuru, gdje je prikazan posebanodnos lokalnoga stanovni{tva prema tim planinama.

98

Slika 3. Podno krova Europe (Mont Blanc 4810 m n.m.) Slika 4. Pogled na Metterhorn i Monte Rosa u [vicarskoj

Slika 5. Nacionalni park Gran Paradiso Slika 6. Vinogradi na najve~oj nadmorskoj visini u Europi (1200 m n.m.)

Slika 7. @enski dio hrvatske ekipe (slijeva: Silvana Skender,Andreja Ribi}, Marija Gubi}, Ana Crnkovi} i TijanaGrguri})

Odnos uvaàvanja, straha ali ponajprije ljubavi,usprkos brojnim izgubljenim ìvotima u me|usobnomnadmetanju. Posjetili smo i posebnu atrakciju ovogakraja, vinograde koji se nalaze na nadmorskoj visini odpreko 1 200 m, gdje se zbog skra}enoga vegetacijsko-ga razdoblja uvrijeìo specifi~an na~in uzgoja i odabi-ra sorti vinove loze. Posjetili smo i podrum u kojemuse na tradicionalan na~in prera|uje gro`|e za preko 80udruènih vinogradara. Ku{aju}i vino iz najvi{ih vino-grada Europe, divili smo se poduzetnosti lokalnogastanovni{tva koji su u tim uvjetima stvorili poznato iprepoznatljivo vino. Uz vino, lokalni seljaci uspjeli suprodati izletnicima jo{ niz prehrambenih lokalnih spe-cijaliteta i suvenira.

Slu`bena natjecanja zapo~ela su u ~etvrtak 1. 2. u 9sati u ènskoj konkurenciji, klasi~nim stilom na 5 km spucanjem (5 metaka) na streli{tu na polovici staze,po~ev{i od starijih kategorija prema mla|ima. Startalose svakih 20 sekundi po dvije natjecateljke. Slijedilo jenatjecanje u mu{koj konkurenciji klasi~nim stilom na

10 km, po istom starosnom i vremenskom rasporedu,ali s pucanjem na 3/4 staze. U 14 sati odràno je natje-

99

canje slobodnim stilom, a startalo se skupnim startompo grupama, najprije ène, a potom mu{karci. Natjeca-telji su individualno odabirali klasi~ni ili slobodni stilnatjecanja, a bilo je i onih koji su se natjecali u oba stila,kao {to je to iz na{e ekipe u~inio Alen Abramovi}.Postignutim razulatatima na{e eki-pe moèmo i ove godine biti vrlozadovoljni.

U utrci èna klasi~nim stilomna 5 km: starosne kategorije 51–60god., u konkurenciji 31 natje-cateljke sa startne liste, MarijaGubi} zauzela je izvrsno 7. mjesto;starosne kategorije 41–50 god. od32 natjecateljke, Tijana Grguri}zauzela je 20. mjesto; starosnekategorije 31–40 god. od 44 natje-cateljke Silvana Skender zauzela je21., a Ana Crnkovi} 23. mjesto,dok je u starosnoj kategoriji 21–30god. Andreja Marincel-Ribi} od 28natjecateljki zauzela 11. mjesto.

U mu{koj konkurenciji klasi~-nim stilom na 10 km: starosne ka-tegorije 61–70 god. od 96 natje-catelja Hranislav Jakovac zauzeo

Slika 9. [tafeta Hrvatska I. (slijeva: Mladen [porer, Alen Abramo-vi}, Sini{a Vukoni} i Denis Kauzlari})

Slika 8. [tafeta Hrvatska II. (slijeva: Franjo Jakovac, Klaudio Li-sac, Denis [timac i Andrija Crnkovi})

Slika 10. Start 126 mu{kih {tafeta (broj 3 Alen Abramovi})

je 67. mjesto; u starosnoj kategoriji 41–50 god. od 234natjecatelja Denis [timac zauzeo je 111., a NevenVukoni} 144. mjesto; u starosnoj kategoriji 31–40 god.od 130 natjecatelja Alen Abramovi} zauzeo je 6.,Andrija Crnkovi} 65. i Tomislav Kranj~evi} 72. mjesto,a u starosnoj kategoriji od 21–30 god. od 47 natjecateljaDenis Kauzlari} zauzeo je 5. mjesto. U mu{koj konku-renciji slobodnim stilom; starosnoj kategoriji 31–40god. od 96 natjecatelja Alen Abramovi} zauzeo je 4.,Sini{a Vukoni} 19., Mladen [porer 28. i Klaudio Lisac41. mjesto; a u starosnoj kategoriji 41–50 god. od 157natjecatelja Franjo Jakovac zauzeo je 38. mjesto.

U {tafetnim natjecanjima, od 126 mu{kih {tafeta (4 x 10 km), {tafeta Hrvatska I. u sastavu Alen Abra-movi}, Denis Kauzlari} (oba klasi~nim stilom), Mladen[porer, Sini{a Vukoni} (oba slobodnim stilom) zauzela

100

jubilarnog 40. EFNS-a. Naime, prvi puta se dogodiloda neki doma}in odustane i to u zadnji ~as, kao {to je tou~inila [vedska, koja se u Sarajevu pro{le godine jo{predstavljala kao siguran doma}in za 2008. god. Nijeim bilo ugodno opravdavati se organizacijskim proble-mima o nemogu}nosti organizacije i nude}i doma}in-stvo 2010. god., jer je ovo odustajanje u zadnji ~as,ostavilo dojam neozbiljnosti i nekolegijalnosti. Odu-stati se moè na vrijeme, ali ne ovako u zadnji ~as stva-raju}i probleme uèm rukovodstvu EFNS-a i novomdoma}inu.

Za doma}ine 2008. god. kandidirali su se Ramssau(Austrija) i Oberwiesenthal (Njema~ka), koji je je ve}i-nom glasova izabran za doma}ina 40. EFNS-a. Slo-va~ka se predstavila kao doma}in 2009. god., za 2010.god. kandidati su [vedska i Austrija, a za 2011. god. nana{ prijedlog, {to je na~elno prihva}eno, konkuriraHrvatska. To nas obvezuje na ozbiljan dogovor s Mini-starstvom, Hrvatskim {umama d.o.o., lokalnom za-jednicom i svima onima koji bi u organizaciji ovog su-sreta trebali sudjelovati i na}i svoj interes, koji sigurnopostoji, jer ina~e nema opravdanja pokazana jagma zadoma}instvom ovih susreta {umara.

Uz druènje i prigodan program na zajedni~koj ve-~eri svih sudionika i primopredaju zastave EFNS-apredstavnicima Oberwiesenthala, doma}inima 40.EFNS-a, zavr{en je ovogodi{nji susret europskih {u-mara, sa zahvalom i ~estitkama doma}inu na ljubazno-sti, gostoprimstvu i odli~noj organiciji.

H. Jakovac, D. Dela~Slika 11. Dio hrvatske ekipe nakon uspje{nih nastupa

je izvrsno 8. mjesto, a Hrvatska II. u sastavu Denis[timac, Andrija Crnkovi} (oba klasi~nim stilom), Klau-dio Lisac, Franjo Jakovac (oba slobodnim stilom), 56.mjesto. @enska {tafeta (3 x 5 km), u sastavu MarijaGubi}, Silvana Skender (obje klasi~nim stilom), AnaCrnkovi} (slobodnim stilom), zauzela je 24. mjesto od38 ènskih {tafeta koje su startale. U poslijepodnevnimsatima tog zadnjeg dana susreta, odràna je redovitasjednica Komiteta EFNS, kojoj je nazo~io i H. Jakovac,na{ predstavnik u EFNS-u. Uz raspravu i zaklju~ke oorganizacijskim i financijskim pitanjima, ponajprije seraspravljalo, a zatim i glasovalo o sljede}em doma}inu

PRETPLATAZA[UMARSKI LIST U 2007. GODINI:– za zaposlene ~lanove 120 kn– za studente, |ake i umirovljenike 30 kn– za poduze}a 500 kn

ADRESA: HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVOZagreb, Trg Maùrani}a 11@iro ra~un br: 2360000-1101232768PRETPLATAZA INOZEMSTVO 95 $DEVIZNI @IRO RAÛN br: 70313-280-3206475HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO, ZagrebZAGREBA^KABANKAZagreb(Telex ZABA21-211 Swift ZABAHR XX)

Uredni{tvo

101

Preminuo je Davorin P rg i n ,magistar {umarstva i na{ prijatelj,ali i prijatelj svih stabala u [ibenikui na Jadranskoj obali te osniva~ ipredsjednik dru{tva prijatelja priro-de [ubi}evac. Na{av{i se istovreme-no na svom za{ti}enom pje{a~komprijelazu u blizini svog doma, s au-tomobilom koji nije po{tivao za{titupje{a~kog prijelaza, stradao je {to jenaàlost ~est slu~aj kod nas.

Tragi~na nesre}a odnijela je ì-vot jednom od rijetkih {umarskihstru~njaka, koji je pro{irio horizon-te {umarstva na sve one prave vri-jednosti koje usmjeravaju kategori-ju ljudskog okoli{a i bitka na koristsveop}eg dobra. Ve} sam njegovmagistarski rad o zna~enju alep-skog bora na na{em Jadranskomprostoru dio je takvih nastojanja.Svoje je spoznaje stjecao i obna{a-njem du`nosti direktora Nacional-nog parka Krka.

[umarski fakultet zavr{io je za-jedno s ve}om grupom kolega, kojisu upisali taj fakultet neposrednoiza Drugog svjetskog rata 1945/46.godine, grupom koju su sa~injavalihrvatski i slovenski polaznici, jerLjubljana tada jo{ nije imala {u-marski fakultet.

Bila je to povelika grupa budu-}ih, a kasnije posebno istaknutih{umara, koji su ve} na fakultetustekli solidno znanje, zahvaljuju}igrupi profesora, koji su uz dobropoznavanje {umarske struke biliobdareni i {irokom kulturom (npr.Aleksandar Ugrenovi}, Ivo Horvat,Milan Ani}, Josip Petra~i} i dr.)kulturom koja je pomogla potpu-nijem sagledavanju op}ih vrijed-nosti {umskih dobara. Na takvim seizvorima {kolovao i na{ pokojniDavorin, nastavljaju}i i produblju-

ju}i u svakoj prigodi, ali i u kon-kretnim situacijama, izradbe pro-storno-{umarskih projekata i ure-|ajnih osnova, na~ela o vrijednosti-ma {umarstva, koje uvelike prelazeuske {umarsko-gospodarske okvi-re, vezane uz raznorodnu proizvod-nju tzv. drvne mase.

Me|u brojnim Davorinim aktiv-nostima vezanim uz izradbu plano-va i ure|ajnih osnova {umsko-go-spodarskih podru~ja, treba ista}istru~nu aktivnost obrade i za{tite {i-benske, pa i jadranske posebnosti:Park – {umu [ubi}evac. I to uz na-stojanje da se ta, po mnogo ~emu je-dinstvena mediteranska park-{uma,smje{tena unutar grada, primjerenoobradi i za{titi od nezaja`ljive uzur-pacije onih koji nastoje izgradnjomuni{titi to izuzetno prirodno dobrograda. U tom je smislu, a u ciljustvaranja temeljnih preduvjeta zaobradu i za{titu, osnovao Dru{tvoprijatelja prirode “[ubi}evac”. Je-dan od temeljnih zadataka dru{tvabilo je stalno obra|ivanje s uìm ti-mom stru~njaka programa o mogu}-

nostima ure|enja i kori{tenja, osigu-rav{i tako solidnu osnovu za budu}irazvoj. Podr{ku svojim nastojanji-ma dru{tvo [ubi}evac dobilo je i odekolo{ke sekcije planinarskog dru-{tva iz [ibenika te Hrvatskoga {u-marskog dru{tva.

U ovom je trenutku vrijednospomenuti pripremljen sadràj na-vedenog elaborata, kako bi se mo-glo potaknuti njegovo daljnjeostvarenje, kao obveza motivirana ispomenom na njegovog tvorca Da-vorina Prgina.

U uvodu elaborata isti~e se: Od-nos grada i prirode u dana{njimvremenima ostavlja sve manje mo-gu}nosti prirodi za zajedni{tvo ukojemu bi se stvorili uvjeti za ljep{ii bolji ìvot gra|ana. Ve} je dobropoznato, koje su i kakve vrijednostibrojnih kategorija prirode utkane ugrad za ìvot ~ovjeka okruènogprete`no asfaltom i betonom. Me|ubrojnim kategorijama prirode ugradu, park-{uma poput [ubi}evcaozna~ava potencijalno najja~u bio-ekolo{ku vrijednost i cjelovito upo-ri{te prirodne ravnoteè. [ubi}evacje izvor gdje gradski ~ovjek moèjedino ponovno kvalitetno napunitisvoje biolo{ke baterije. Jednom ri-je~ju, takva park-{uma utkana usam grad, moè u znatnijoj mjeritrajno osigurati zdraviji ìvot sa-mom gradu.

Bilo je zami{ljeno da se ovakvatema zbog svog vi{estrukog zna~e-nja kao model pro{iri na cijeli na{Mediteran. Ono {to izdvaja plani-ranu studiju od standardnih elabo-rata {umsko-ure|ajnih osnova, od-nosi se na fizionomsko-estetske ka-rakteristike, tako da bi se obradi na-~ina gospodarenja dodala i estetika{umskog prostora, rijetka naznaka

IN MEMORIAM

U SPOMEN NA MAGISTRA [UMARSTVADAVORINA PRGINA (1922 – 2006)

102

Prastari bijeli dud uz crkvu Sv. Nikole

u takvim elaboratima. Gornjemutreba dodati ideju izgradnje medi-teranskog parka na [ubi}evcu, {toidentificira kreativnu osnovu i do-punu ove zna~ajne {ibenske park-{ume. Ova je ideja izre~ena u su-protstavljanju izgradnje trgova~-kog poslovnog prostora na dijelu[ubi}evca, s dosta velikim asfalt-nim parkirali{tem, {to je kako isti-~e Prgin, u suprotnosti s osnovnomnamjenom prostora tj. park-{ume.Opravdanom suprotstavljanju tak-vih, ~ak i protuzakonitih namjera,Prgin pove}ava prirodnu raznoli-kost dodatkom izvedbe mediteran-skog vrta, ~ime na odre|en na~inslijedi i ostav{tinu velikog RobertaVizijanija [iben~anina, dodav{i udrugoj prigodi prezentaciju biljnihvrsta, koje je otkrio taj na{ i svjet-ski poznat botani~ar s padovan-skog sveu~ili{ta.

Ne moèmo prihvatiti da bi sveto dobro i kreativno stru~no i znan-stveno, koje je potaknuo DavorinPrgin, moglo umrijeti zajedno snjim, nego moramo vjerovati, da}e se njegovo djelo nastaviti. Nijeto samo dug grada [ibenika premasvom preminulom sugra|aninu, pai obveza nas kolega, koji smo sura-|ivali, nego imperativ na{e zajed-

[ubi}evac – panoramski pogled na park-{umu, ~ije je ure|enje i obnovu uporno pokretaoDavor Prgin

ni~ke budu}nosti. Moèmo dodatida se takva obveza uvjetuje i slije-dom potpisane konvencije o Eu-ropskim krajobrazima, done{ene uHrvatskom Saboru 19. rujna 2002.,a potaknute u Vije}u Europe. Na-vedenim saznanjima treba pridoda-ti i brojne inicijative i brige doslov-no oko svakog {ibenskog stabla.

Nadalje, ~itamo u SlobodnojDalmaciji od 25. i 26. 5. 2005. Prgi-nov ~lanak “[ibenik – }elavi grad”,u kojemu je upozorio na brzoplete inesmotrene sje~e stabala bez neop-hodne zamjene.

Na istom tragu je i posebna Da-vorinova briga za stara stabla povi-jesnog zna~enja, kao {to je samo di-jelom ostvarena sanacija prastarogbijelog duda kraj crkve sv. Nikole.U toj se prigodi Davorin Prgin pozi-va na status starog drve}a u svijetu,isti~u}i svjetska iskustva oko vred-novanja i kori{tenja starog drve}akao velikih prirodnih vrijednosti,koje obuhva}aju odgojno-obrazov-ne znanstvene i turisti~ke namjene.Isti~e takvo drve}e i kao nacionalnusvetinju, pa je nezamislivo da buduprepu{tena “zubu vremena”. U pri-logu dopisa, kojega je uputio ured-ni{tvu ~asopisa “Okoli{“, nalazi se iprojekt sanacije tog duda. Grad[ibenik je prihvatio sanaciju, a po-

zitivno je reagiralo i tada{nje Mini-starstvo za{tite okoli{a i prostornogure|enja (dopis Ministarstva od 4.oùjka 2003.).

U ovoj prigodi ne treba izosta-viti ni prijedlog Davorina Prgina zaprezentaciju, odnosno otvoreniogled zbirke biljaka koje je otkrio iistraìo Robert Visiani [iben~anin,onda{nji profesor na ~uvenom sve-u~ili{tu u Padovi. Ovome treba pri-dodati i Prginov zahtjev Ministar-stvu poljoprivrede i {umarstva od10. 9. 2003. za za{titu borove {umena otoku Obonjanu, nazvanom ka-snije i “Otok Mladosti”. U tom za-htjevu Prgin upozorava ministar-stvo na lo{e gospodarenje {umomalepskog bora, podignutom zaslu-gom tada{njeg upravitelja {umarijeing. Mate Huljeva. Lo{e gospodare-nje Prgin obiljeàva sljede}im rije-~ima: Iako je podignuta {uma alep-skog bora, koja je danas stara 47godina (dopis je poslan 10. 9.2003.), omogu}ila podizanje ~ita-vog naselja za rekreaciju, o njoj sene vodi nikakva briga. Ne zna se tkos njom gospodari, ona je prepu{te-na sama sebi: ne obavljaju se uz-gojni zahvati, njega, ~i{}enje i pro-rje|ivanje, za{tita od biljnih bolestii {teto~ina. Nema ure|ajne osnove,kao dugoro~nog planskog doku-

Dragutin Böhm , dipl. ing. {u-marstva ro|en je 14. lipnja 1922.god. u Ogulinu. Osnovnu {kolu igimnaziju poha|ao je Zagrebu, a na[umarskom fakultetu u Zagrebu di-plomirao je 1948. god. Nakon zavr-{etka studija radio je u {umariji Ge-rovo, a zatim 1959. god. u [um-skom gospdarstvu Bitoraj-Delnice.Od 1951. do 1953. god. bio jeupravitelj {umarije Mrkopalj, a od1953. do 1959. god. upravitelj {u-marije Fuìne. Od 1959. do 1971.god. bio je direktor Nacionalnogparka Plitvi~ka jezera, a od 1971.do odlaska u mirovinu 1977. god.,radio je kao stru~ni referent i sa-vjetnik u Republi~kom zavodu zaza{titu prirode u Zagrebu.

Inènjer Böhm kao {umarskistru~njak operativac, ostavio je ne-izbrisiv trag u {umarstvu na podru-~ju Gorskog kotara. U to vrijemezapaèno je prvo veliko su{enjejele u Gorskom kotaru sa àri{temna podru~ju {umarije Fuìne. Tada

se smatralo da je primarni uzrok su-{enja jele jaki napad jelinog moljcaigli~ara. Nitko nije mogao ospora-vati tu ~injenicu, ali ing. Böhm jeve} tada nagla{avao da su su{a iefekt zaga|enja sumporom uz pru-gu Fuìne-Plase, ~imbenici koji

tako|er utje~u na su{enje. Angaì-raju}i profesore [umarskog fakul-teta pri{lo se znanstvenom rje{ava-nju toga problema.

Nakon uspje{noga rada u Gor-skom kotaru odlazi na Plitvi~ka je-zera gdje ga ~ekaju novi izazovi,koje kao uspje{an, radi{an i stru~noznatièljan {umarski inènjer zdu{-no prihva}a. Ve} tada uo~ava nega-tivne antropogene utjecaje na go-spodarenje, odràvanje i o~uvanjePlitvi~kih jezera. Ta problematikabila mu je moto rada i zanimanja dokraja, ne samo radnoga, nego i ì-votnoga vijeka. Za{tita {uma, na-cionalnih parkova i op}enito za{titaprirode, bila mu je gotovo ìvotnaopsesija. Od 1978. do 1983. god.vodio je Sektor za{tite prirode iekologije kopna Jadranske regijebiv{e Jugoslavije u me|unarodnomprojektu “Jadran III”. Izradio jekartu ekolo{ke namjene na kr{u(Land-use), a koautor je i vodopri-vredne osnove Zagreba u kojoj je

103

menta za organizirano i stru~no go-spodarenje u skladu s na~elima odr-ìvosti okoli{a i ~uvanja prirodnihvrijednosti otoka. [uma alepskogbora na Obonjanu je od velike eko-nomske koristi, jer bez nje bi svi iz-gra|eni objekti postali bezvrijedni.U nastavku Prgin traì da se odredistru~na organizacija, koja }e tom{umom gospodariti, te da se izradiure|ajna osnova kao dugoro~niplanski dokument za organizirano istru~no gospodarenje u skladu s na-~elima odrìvog okoli{a i o~uvanjapostignutih prirodnih vrijednostiotoka, a posebno da se izradi “Kartaekolo{ke osjetljivosti” u skladu sDirektivom 2001/24/CE Europskogparlamenta od 27. 6. 2001. godine,te da se ispita i utvrdi stupanj ukla-

panja izgra|enih objekata u prirodniokoli{ i odredi kapacitet bio-ekolo-{ke nosivosti otoka, kako ne bi do{lodo uni{tavanja prirodnih vrijednosti.

I ovaj primjer zorno pokazujekako je djelovao Davorin Prgin,koje stavove je zastupao i u odnosuna sloèno ustrojstvo vrijednosti{umskog pokrova u na{em hrvat-skom okoli{u Jadranske regije.Zbog toga njegov gubitak je te{komjerljiv za sve one koji nastoje po-krenuti Hrvatsku u pravcu sretnijebudu}nosti.

Rodni [ibenik mogao bi se, ali imorao oduìti Davorinu Prginu najedini pravi na~in: ure|enjem i ob-novom park-{ume [ubi}evac, nana~in i u prostornom obuhvatu,kako je to planirao i programirao

sam Davorin. I to ne samo u spo-men na tog gra|anina i izuzetnog{umarskog stru~njaka, nego jo{vi{e zbog prosperiteta samog [ibe-nika, zbog bolje kakvo}e ìvljenjau tom gradu, zbog jasno programi-rane vizije budu}eg turisti~kog ko-ri{tenja, zna~i zbog svih gra|ana ibudu}nosti njihove djece. Veliki jeto ulog kojemu je zna~ajan prilogdao Davorin Prgin.

I {to re}i na kraju? Prisjetiti sestiha na{eg istaknutog pjesnikaTina Ujevi}a: “Najbolja }e stablaoboriti munje”. Takvo stablo bio jeupravo Davorin Prgin!

Dragutin Ki{ dipl. ing. {um. – park. arh.

DRAGUTIN BÖHM (1922–2006)

dan prikaz op}e problematike kop-nenih i vodenih ekosustava, {uma i{ljun~ara zagreba~kog podru~ja.

Izradio je i prostorne planovenacionalnih parkova i parkova pri-rode za podru{je {umarstva i za{titeprirode za NP Plitvi~ka jezera, NPRisnjak, PP Medvednica, PP Vele-bit i druge. Dao je veliki doprinosproblematici biotopa, a napose {u-ma, biljnih i ìvotinjskih vrsta napodru~ju velikih hidrotehni~kihagromeliorativnih zahvata u ^rnecpolju i Lonjskom polju, u studijamakoje su publicirane. Bio je stru~nisuradnik u brojnim op}inskim, re-gionalnim i republi~kim prostor-nim planovima Hrvatske za podru-~je {umarsva i za{tite prirode i oko-li{a. Tijekom radnog vijeka prisu-stvovao je i aktivno djelovao u radubrojnih europskih skupova i kon-gresa s problematikom za{tite pri-rode. Nakon odlaska u mirovinuzapaèna je njegova angaìranostna za{titi Plitvi~kih jezera. Premaing. Böhmu na Plitvi~kim jezerimasu se nakon Drugog svjetskog ratasukobljavale dvije koncepcije raz-voja. Na jednoj strani bili su ekono-

misti i turisti~ki radnici u sjeni poli-ti~ara, koji su jezera gledali samokao ekonomsko dobro. Grade seobjekti, cesta za Liku 1960. god.kroz srce Nacionalnog parka. Izatoga slijedi bujica motoriziranih do-ma}ih i europskih turista i ne vodi sedovoljna briga o zaga|enju ispu{-nim plinovima. Na dugoj strani bioje ing. Böhm s angaìranim {umari-ma, biolozima i ekolozima na crtiaktivne za{tite prirode, sa èljom dataj prostor urede prema me|unarod-nim konvencijama o za{titi prirode,drè}i se na~ela da su nacionalniparkovi prirodno naslje|e, reprezen-tativni prirodoznanstveni objektinamijenjeni znanosti, odgoju i podi-zanju ekolo{ke svijesti. Ing. Böhmje prvi u nas dao kompletnu slikustanja Plitvi~kih jezera: nedopustiveambijetalne promjene (cesta, jakisaobra}aj, gradnja uz sama jezera,nerje{eno pitanje kori{}enja vode,otpadnih voda i kanalizacije); dugo-trajne erozije zemlji{ta u oborinskojzoni i zatrpavanje jezera; problemeutrofikacije i zamo~varenja Plit-vi~kih jezera. Za navedeno stanjeregresije, koje prijeti katastrofom u

tom akvatoriju, predlagao je rje{e-nja ~i{}enjem jezera od anorgan-skih i organskih nanosa i vra}anje uprvobitno stanje. Analizu stanja irje{enja detaljno je opisao u svojadva ~lanka objavljena u [umar-skom listu. Ove analize i prijedloziproslije|eni su mjerodavnima, nonije se ni{ta zna~ajno u~inilo potom pitanju, jer ljudi obi~no povje-ruju vizionarima, kao {to je bio na{kolega Böhm, tek kada treba spa{a-vati ono {to se dade spasiti, odno-sno u zadnji ~as. Veliki doprinoskolege Böhma o~uvanju i za{titina{ih bisera prirode, poti~e nas da~uvamo ljepotu koju smo ba{tinili,a njemu zahvaljujemo za sve {to jeu~inio kao ~ovjek i {umarski stru~-njak, nesebi~no dijele}i svoje zna-nje i iskustva s drugima, posebicemladim stru~njacima, u okvirimasvoje radne sredine i Hrvatskoga{umarskog dru{tva, ~iji je bio du-gogodi{nji zapaèni ~lan.

Za H[D, ogranak ZagrebV. Rajkovi} i M. Harapin

104

UPUTE AUTORIMA[umarski list objavljuje znanstvene ~lanke iz

podru~ja {umarstva, primarne prerade drva, za{titeprirode, lovstva, ekologije, prikaze stru~nih preda-vanja, savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikazeiz doma}e i strane stru~ne literature, te va`nije spo-znaje iz drugih podru~ja koje su va`ne za razvoj iunapre|enje {umarstva. Objavljuje nadalje i ono {tose odnosi na stru~na zbivanja u nas i u svijetu, podat-ke i crtice iz pro{losti {umarstva, prerade i uporabedrva, te radove Hrvatskoga {umarskoga dru{tva.

^lanci kao i svi drugi oblici radova koji se do-stavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisanijasno i saèto na hrvatskom jeziku. Znanstveni istru~ni ~lanci u prilogu trebaju imati sadràj(saètak) na engleskom ili njema~kom jeziku (izposebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatkei zaklju~ke razmatranja. Saètak na stranom jezikutreba biti napisan najmanje na 2 stranice s prore-dom na papiru formata A4.

Molimo autore da se pridràvaju sljede}eg:– Prije uvoda treba napisati kratki saètak o temi~lanka, svrsi i va`nijim rezultatima, najvi{e do 1/2stranice napisane s proredom na papiru formata A4.– U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisa-ti ono {to se opisuje (istraùje), a u zaklju~ku ono{to omogu}uju dobiveni rezultati uz op}e prih-va}ene spoznaje iz odre|enog podru~ja {umarskestruke i prakse.– Opseg teksta moè iznositi najvi{e 10 tiskanihstranica [umarskoga lista, zajedno s prilozima(tablice, crteì, slike...), {to zna~i do 16 stranica sproredom na papiru A4. Samo u iznimnim slu~a-jevima Ure|iva~ki odbor ~asopisa moè prihvatitiradove ne{to ve}eg opsega, ako sadràj i kvalitetatu opse`nost opravdavaju.– Naslov ~lanka (djela) treba biti kratak i jasno izra-àvati sadràj rada. Ako je ~lanak ve} tiskan ili seradi o prijevodu, treba u bilje{ci na dnu stranice (fus-note) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.– Naslove, podnaslove u ~lanku, saètak (s uvo-dom, metodolo{kim napomenama, raspravom,rezultatima istraìvanja i zaklju~cima), opise sli-ka i tablica, treba napisati i na engleskom ili nje-ma~kom jeziku.– Fusnote glavnog naslova ozna~avaju se zvjezdi-com, dok se fusnote u tekstu ozna~avaju redoslje-dom arapskim brojevima, a navode se na dnu strani-ce gdje se spominju. Fusnote u tablicama ozna~ujuse malim slovima i navode se odmah iza tablica.– Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizi-kalnih veli~ina, dok manje poznate fizikalne veli~i-ne treba posebno objasniti u jednad`bama i sl.

– Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da bu-du razumljivi bez ~itanja teksta i obiljeìti ih broje-vima kako slijede.– Sve slike (crteè i fotografije) treba priloìtiodvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike,ime autora i skra}eni naslov ~lanka. Slike trebaju upravilu biti u omjeru 2:1.– Crteè i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst ibrojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznakefizikalnih veli~ina kosim. Fotokopije trebaju bitijasne i kontrastne.– Poèljno je navesti u ~emu se sastoji originalnost~lanka i zbog kategorizacije po me|unarodnim kri-terijima.– Obvezno treba abecednim redom navesti literatu-ru na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer na-vodimo:1. K l e p a c , D. 1965: Ure|ivanje {uma, [umarski

fakultet, Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb.2. P r p i } , B., N. Kom l e n o v i } , Z. S e l e t k o -

v i } 1988: Propadanje {uma u Hrvatskoj,[umarski list 112, (5–6): 195–215, Zagreb.

– Pored punog imena i prezimena autora trebanavesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,mr., dipl. ing. ...).– Tekst ~lanka treba (osim izuzetno), pripremitis pomo}u nekog od tzv. wordprocesora na osob-nom ra~unalu sukladnom s IBM, te tako ure|e-ni rukopis predati na disketi 3.5”.– Potpuno zavr{ene i kompletne ~lanke (disketu,tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredni{tva.Autori su odgovorni za to~nost prijevoda na stranijezik.– Primljeni rad Uredni{tvo dostavlja recenzentu od-govaraju}eg podru~ja na mi{ljenje u zemlji, a zaznanstvene ~lanke i recenzentima u inozemstvu.– Autori koji èle separate – posebne pretiske svo-jih ~lanaka mogu naru~iti istodobno sa slanjem ru-kopisa. Separati se posebno napla}uju, a tro{ak sene moè odbiti od autorskog honorara. Najmanje semoè naru~iti 20 separata.– Objavljeni radovi se pla}aju, stoga autor uzrukopis treba dostaviti svoj broj ìro-ra~una, JMBG, adresu i op}inu stanovanja.

Uredni{tvo [UMARSKOGA LISTAZagreb, Trg Maùrani}a 11Telefon: 48 28 477, 48 28 359Telefax: 48 28 477

E-mail: [email protected] [email protected]

WEB stranica: www.sumari.hr

Drvni ostaci, zaboravljeni i nikad izveèni suhari, stari i mahovinom obrasli panjevi, sve su to prikladnastani{ta za razvoj sekundarnih i tercijarnih kukaca ksilofaga i lignikolnih organizama koji drvnu materiju raz-gra|uju i vra}aju u osnovne biogene cikluse jednog {umskog ekosustava. Osim toga pruàju oni odli~no zimskoskloni{te mnogobrojnim predatorskim i parazitoidnim {umskim kukcima o kojima neposredno ovisi i stabilnostneke {ume. Pretraìvanjem takvih mjesta, u mahovini, ispod kore, u potpuno rasto~enom drvu nai}i }emo nabrojne kornja{e iz porodica tr~aka, strvinara, kusokrilaca i jo{ neke manje poznate ali {umarskoj struci vrlokorisne grabe`ljive i parazitoidne kukce. @elja nam je da ovdje podsjetimo na ~injenicu kako su na{e {ume iznim-no bogate ovim tipom ekolo{ke ni{e te su u smislu bioraznolikosti me|u najbogatijima u ovom dijelu Europe.Wood debris, forgotten and never taken out logs, old stumps overgrown with moss, all these are prime sites forsecondary and tertiary xylophages and other wood decomposing organisms which cycle back the woody materi-al into the main biogenic cycles of the forest ecosystem. Aside from that, they offer winter shelter to the myriadsof predators and parasitoids that strongly influence the stability of forest populations. Checkout of the moss,underside of the loosened bark or the interior of powdery and fully decomposed old tree trunks reveals numer-ous species from the families of ground beetles, carrion beetles and rove beetles and also some less known butimportant beneficial groups in relation to forestry. It is our wish here also to bring out the fact that our forestsabound with this type of ecological niche, and in comparison with the surrounding European countries, classifyamong the richest in terms of biodiversity.

IZDAVA^: HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO uz financijsku pomo} Ministarstvaznanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih {uma, d.o.o. Publisher: Croatian Forestry Society – Editeur: Société forestière croate –Herausgeber: Kroatischer Forstverein

Grafi~ka priprema: @UPANÎ] H R d.o.o. – ZagrebTisak: EDOK – Zagreb

Sl. 1. Phosphuga atrata L. jedna je od ~estih vrsti strvinarakoju zimi nalazimo pod korom natrulih panjeva.Fig. 1 Phosphuga atrata L. is among the commonest carrion

beetles found under the bark of decaying stumps duringthe winter.

Sl. 3. Li~inke kornja{a iz roda Pyrochroa grabe`ljive su i do-bro prilago|ene ìvotu ispod kore, temeljito rasto~eneod brojnih ksilofagnih li~inki njihova plijena.Fig. 3 Larvae of the beetle genus Pyrochroa are predatory and

well adapted to the life beneath the bark which has beensavoured by their prey – numerous wood eating larvae.

Sl. 2. Osa najeznica iz porodice Ichneumonidae tako|ernalazi uto~i{te u rasto~enom materijalu drvnih ostataka.Fig. 2 Ichneumonoid wasp also finds a shelter in a decaying

woody debris dispersed throughout the forest.

Sl. 4. Imago vrste Pyrochroa serraticornis Scopoli.Fig. 4 The adult cardinal beetle Pyrochroa serraticornis

Scopoli.

(Tekst i fotografije: B. Hra{ovec)

hrvatsko [umarsko dru[tvorije^ glavnoga urednika [umai globalno zatopljenje klime nedavno odr`ani...

Documents