vijesti iz svijeta - adventisti hrvatska · 2020. 3. 23. · tlu„ku, iako su bile susjede u...

VIJESTI IZ SVIJETA (2/2020) • 1

Drugo tromjeseËje 2020.TRANSEUROPSKA DIVIZIJA

VIJESTI IZ SVIJETAAdventistiËka misija za mladeæ i odrasle

2 • VIJESTI IZ SVIJETA (2/2020)

NakladnikOdjel za crkvene sluæbe pri Hrvatskoj konferenciji

KrπÊanske adventistiËke crkvePrilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb

www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

UrednikMario ©ijan

PrijevodTamara BabiÊ

LekturaSelena BrkiÊ

KorekturaBranka VukmaniÊ

Umnoæeno u uredu nakladnika, 2020.Za internu uporabu


Dragi voditelju subotnje πkole,

Ovog tromjeseËja posvetit Êemo se Transeuropskoj diviziji(TED) u kojoj se nalaze dvadeset i dvije dræave: Albanija, Bo-sna i Hercegovina, Hrvatska, Cipar, Danska, Estonija, Finska,GrËka, Maarska, Island, Irska, Latvija, Litva, Sjeverna Make-donija, Crna Gora, Nizozemska, Norveπka, Poljska, Srbija, Slo-venija, ©vedska i Velika Britanija.

Na tom podruËju svijeta æivi 205,8 milijuna ljudi, uklju-ËujuÊi 87.867 vjernika AdventistiËke crkve, πto predstavlja od-nos od jednog adventista na svakih 2.342 ljudi.

Tri projekta trinaeste subote u ovoj diviziji odvijaju se sje-verno od arktiËkoga kruga, u Norveπkoj, zatim na jugu, naotoku Cipru, te na istoku, u Srbiji.

Posjetio sam sva mjesta koja Êe primiti novËana sredstvaprikupljena trinaeste subote da bih Ëuo priËe o tome kakose Boæjom silom mijenjaju æivoti ljudi u tim trima dræavama.Takoer sam posjetio Poljsku, Irsku i Finsku, koje su primilenovac prikupljen trinaeste subote prije tri godine.

Iskustva iz tih dræava moæete naÊi u ovim Vijestima iz svi-jeta. Nakon πto sam Ëuo njihova iskustva, viπe nego ikadauvjeren sam da Isus dolazi uskoro. I vi Êete se u to uvjeritiËitajuÊi o onome πto Bog Ëini u Transeuropskoj diviziji.

Izvori

Ako æelite uËiniti svoju subotnju πkolu zanimljivijom, mo-æete preuzeti Vijesti iz svijeta i s web-stranice: https://adven-tisti.hr/kategorije/download/pouke/.

Posjetite i lajkajte naπu Facebook stranicu (Facebook.com/missionquarterlies).


Iskoristite prednosti misijskih iskustava u obliku video-zapisa, gdje ljudi iz cijelog svijeta iznose svoja iskustva, sposebnim naglaskom na one koji su primili misijske darovetrinaeste subote. Videozapise moæete preuzeti na web-strani-ci: https://adventisti.hr/kategorije/videovijesti.

Naposljetku, vaπa podrπka misiji vrlo je vaæna za jedinstvoCrkve. Ellen G. White piπe: “Nikada neÊe biti jedinstva zakoje je Isus molio dok u misionarskom radu ne bude duhov-nosti i dok crkva ne postane potpora misijama. Napori misi-onara neÊe uspjeti dok Ëlanovi crkve na domaÊem polju neshvate obvezu koja poËiva na njima da tim misionarima dajusvoju potporu od srca, ne samo rijeËima, veÊ i djelom.” (Savje-ti o upraviteljskoj sluæbi, str. 41, u izvorniku 47)

Hvala vam πto ohrabrujete Ëlanove svoje crkve da se uklju-Ëe u misiju!

Andrew McChesney, urednik

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Darovi trinaeste subote

Darovi trinaeste subote ovoga tromjeseËja upotrijebit Êe seza:

u Otvaranje srediπta utjecaja u Sortlandu, u Norveπkoj.u Osnivanje crkve u Novom Beogradu, u Srbiji.u Izgradnju crkve i srediπta utjecaja u Nikoziji, na Cipru.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


4. travnja 2020.

Uplaπeni ateistSrbija

Biljana MijatoviÊ molila se prvi put kada je, kao dvadeseto-godiπnja ateistica, vidjela roakinju koja se borila s nadna-ravnim silama. Biljana je Ëula za taj problem od drugog ro-aka.

“Svetluπka je poludjela”, rekao je.“©to se dogodilo?” pitala je Biljana.Bila je zauzeta studijem i neko vrijeme nije vidjela Sve-

tluπku, iako su bile susjede u zgradi u predgrau glavnogagrada Srbije, Beograda.

Roak je rekao da Svetluπka govori kako Ëuje glasove. Gla-sovi nisu govorili niπta vaæno, ali navodili su je na stalnemale razgovore. Svetluπkin suprug takoer je mogao Ëuti gla-sove, a njihova trogodiπnja kÊi patila je od neobiËnih bolovau æelucu.

No to nije bilo sve. Svetluπka je govorila da Ëuje kucanjepo zidovima i πkripanje. Imala je osjeÊaj da se smanjila naveliËinu miπa i kretala po kuÊi kao mala osoba. Kada se kre-tala po gradu, imala je osjeÊaj da se kreÊe po vodi do struka,i da su prolaznici mogli proÊi kroz nju.

Zabrinuta zbog svega πto joj se dogaalo, Svetluπka je po-traæila pomoÊ lijeËnika. Dali su joj lijekove zbog kojih joj sespavalo, ali nisu rijeπili probleme.

Rodbina je vodila Svetluπku u samostane, a sveÊenici sudolazili u njezin dom. Jedan je sveÊenik stavio jednu Biblijuna njezinu glavu, a drugu kod njezinih nogu u pokuπaju daizvede egzorcizam.

Kako su tjedni prolazili, Svetluπka je gubila snagu i viπenije mogla stajati na nogama. Provodila je dane u krevetu.


Biljana je bila uznemirena tim vijestima, ali nije znala πtoda Ëini. Kao ateistica, nije vjerovala u Boga, avla ili nadna-ravne sile.

Smatrala je da Svetluπka pati od psihiËkih problema. Bi-la je tuæna zbog njezinog stanja, pa ju je odluËila posjetiti.

Biljana je vidjela da su ulazna vrata otvorena i uπla je.Svetluπka je leæala u krevetu. Bila je vrlo uzbuena vidjevπisvoju posjetiteljicu.

“Ja nemam psihiËkih problema!” uzviknula je. “Tuæna samπto mi nitko ne vjeruje.”

GovoreÊi jasno i smisleno, opisala je Ëudne dogaaje.“Zaπto moram uzimati lijekove kad sam zdrava?” pitala

je. “Ja sam normalna. Zbog tih lijekova po cijele dane spavam.Meni je potrebna druga vrsta pomoÊi.”

Biljana je bila sve viπe uvjerena da Svetluπka govori isti-nu.

“Æeliπ li da se molim za tebe?” upitala je roakinju, i samaiznenaena svojim pitanjem. “PoËela sam odlaziti u krπÊan-sku crkvu i Ëula sam da Bog moæe pomoÊi u raznim nepri-likama. Kad ne moæemo viπe niπta uËiniti, moæemo se moliti.”

Iako Biljana nije vjerovala u Boga, odlazila je na subot-nja bogosluæja u adventistiËku crkvu u Novom Beogradu.Odlazila je tamo traæeÊi odgovore na pitanje o smislu æivota.

Svetluπka je rado prihvatila ponudu za molitvu: “Da, bilabih zahvalna na molitvi”, rekla je.

Vrativπi se svojoj kuÊi, Biljana je kleknula na molitvu. “Bo-æe, ako postojiπ, molim Te, zaπtiti nas od demona”, rekla je.

Dok je izgovarala te rijeËi, pitala se zaπto je bila na ko-ljenima. Nije joj bilo prirodno da kleËi, pa je pomislila da jemoæda poËela gubiti razum.

“Molim Te, pomozi Svetluπki, zaπtiti je”, rekla je.SljedeÊega dana, vrativπi se s fakulteta, obiπla je Svetlu-

πku, koja je bila na nogama i prala prozore u svojem domu.Biljana je bila iznenaena. Bog je odgovorio na njezinu mo-litvu!


Svetluπka je bila osloboena zlih sila, i viπe je nikada nisumuËile. Biljana je bila presretna. Od tog trenutka dala je obe-Êanje Bogu, koje je bilo odjek zavjeta koji je Jakov sklopio sBogom u Knjizi Postanka: “Tada uËini zavjet: ‘Ako Bog ostanesa mnom i uπËuva me na ovom putu kojim idem (...) JahveÊe biti moj Bog.’” (Postanak 28,20.21)

Jednoga jutra Biljana se probudila s vjerom u srcu. Viπenije sumnjala u Boga. Predala je svoje srce Isusu i ubrzo sekrstila.

Biljana danas ima Ëetrdeset i sedam godina, radi u osigu-ravajuÊoj kuÊi i aktivna je vjernica crkve u Novom Beogradu.

“U mojem misijskom djelovanju bila mi je velika utjehavidjeti razliËite naËine na koje Bog djeluje na osobe iz mojegadjetinjstva. U svojem iskustvu vidjela sam kako Bog strpljivoi uporno djeluje na svaku osobu. Neka nam Bog pomogneda upoznamo ljude koje vodi, da im moæemo posvjedoËiti, daËuju Njegovu rijeË i odgovore na Njegov poziv na spasenje.”

Biljana je vjernica crkve u Novom Beogradu, koja Êe pri-miti dio darova trinaeste subote ovoga tromjeseËja. Tako ÊemoÊi osigurati vlastitu crkvenu zgradu.

Godine 1993., kad je osnovana, ova crkvena zajednicaokupljala se u unajmljenoj kinodvorani, a sada dijeli crkvenuzgradu s joπ jednom adventistiËkom crkvom u susjedstvu No-vog Beograda.

Hvala vam πto namjeravate priloæiti velikoduπna novËanasredstva trinaeste subote.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Povezano s iskustvom

u Pogledajte Biljanu na YouTubeu: bit.ly/Biljana-Mijatovic.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-

booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/scared-atheist).


u Fotografije u vezi s projektima trinaeste subote moæete pre-uzeti na poveznici: bit.ly/ted-13th-projects.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti o Srbiji

1. JugoistoËnoeuropska unija — koju Ëine Srbija, CrnaGora, Bosna i Hercegovina i Makedonija — ima stotinu i se-damdeset dvije crkve i 6.300 vjernika. Na sveukupno stanov-niπtvo od 9.434.000 to predstavlja odnos od jednog adventi-sta na svakih 1.497 ljudi.

2. Prvi traktati na srpskom jeziku tiskani su u Hamburgu,od 1893. do 1896. godine, iako nije bilo krπtenih vjernika uSrbiji.

3. Ustav Srbije deklarira dræavu kao sekularnu, sa zajam-Ëenom vjerskom slobodom. U Srbiji se 84,5% ljudi izjaπnjavakao pravoslavni krπÊani, 6% je katolika, 3% muslimana i 1%protestanata.

4. Na podruËju koje danas zauzima Srbija rodilo se osam-naest rimskih imperatora, πto je jedna petina svih rimskihimperatora, i najveÊi broj imperatora roenih u jednoj dræa-vi.

5. Sluæbeni naziv Srbije jest Republika Srbija. GraniËi sBosnom i Hercegovinom, Bugarskom, Hrvatskom, Maarskom,Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom, Rumunjskom i Alba-nijom.

6. Najskuplji sir na svijetu (pule), iznimno rijedak sir, radise u Srbiji od magareÊeg mlijeka. Pola kilograma tog sira stojiviπe od dvije tisuÊe kuna.

7. VeÊina prezimena u Srbiji zavrπava na -iÊ, πto znaËi“dijete ili potomak od”.


8. Nikola Tesla, jedan od najvaænijih izumitelja na svijetu,podrijetlom je Srbin, roen u Smiljanu u Hrvatskoj, u domupravoslavnog sveÊenika. Tesla je zasluæan za velika otkriÊana podruËju strojnih valova i magnetizma. Njegovo ime koristise kao jedinica magnetske indukcije. Kad je Albert Einsteindobio Nobelovu nagradu, jedan novinar ga je upitao: “Kakoje biti najpametniji Ëovjek na svijetu?” On je odgovorio: “Neznam. Pitajte Nikolu Teslu.” Jedan model elektriËnog auto-mobila nazvan je po njemu.

9. Beograd je jedan od najstarijih gradova u Europi. Po-tjeËe iz treÊeg stoljeÊa pr. Kr., kad su ga osnovali Kelti. Kas-nije je bio poznat pod rimskim nazivom Singidunum.

10. Srbija je najveÊi izvoznik malina na svijetu. Maline izSrbije Ëine jednu treÊinu svih malina na svijetu.

11. Prvi satelitski videoprijenos izmeu Europe i SjeverneAmerike, 1963. godine, bila je slika srpske freske “Beli an-eo” iz samostana Mileπevo.

12. Pet stotina godina Srbija je bila pod vlaπÊu Otoman-skog Carstva, danaπnje Turske.


11. travnja 2020.

Jedan adventist meudeset tisuÊa ljudi

Srbija

Pohaati fakultet bilo je veliko iskustvo za Radenka Me-loviÊa. Napustio je selo svojih roditelja i preselio se tristokilometara dalje u prepune sveuËiliπne studentske domove sjoπ deset tisuÊa drugih studenata u Beogradu.

Radenko se mnogo zabavljao i nije mnogo uËio.Prva godina je proπla, a nije poloæio nijedan ispit.Da bi izbjegao da bude izbaËen iz studentskoga doma,

prebacio je svoj glavni ispit na sljedeÊu akademsku godinu.Proπla je i druga godina, a on i dalje nije poloæio nijedan

ispit.Radenko je odluËio promijeniti studij.TreÊa godina je proπla, a nije poloæio nijedan ispit.Umjesto da studira, izlazio je i zabavljao se. Pio je, puπio,

zabavljao se s prijateljima. Bio je omiljeni student, izabranza studentskog predsjednika.

Tijekom Ëetvrte godine dogodila se tragedija. Njegova jesestra umrla tijekom poroda.

Radenko je bio slomljen. Njegova sestra bila je poput an-ela u obitelji. Nije znao πto da uËini. Prvi put u svojem æi-votu iskreno se molio Bogu. Traæio je od Boga da mu otkrijepravi put za njegov æivot.

Meu deset tisuÊa studenata koji su boravili u student-skom domu bila je i jedna djevojka adventistica, Emilija. Ubr-zo nakon njegove molitve jedan ih je prijatelj upoznao.

Emilija je odmah poËela govoriti o Bogu. Nije æeljela raz-govarati ni o Ëemu drugome. Rekla je Radenku da je vjerni-ca AdventistiËke crkve. On nikada prije nije Ëuo za adventi-ste.


Emilija ga je pozvala da poe s njom u crkvu u subotu,i on je pristao.

Radenko je pratio bogosluæje, a na kraju, dok je odlazio,zaustavio ga je pastor za mlade: “Bi li volio prouËavati Bib-liju?” upitao ga je.

Radenko nikada prije nije Ëitao Bibliju. Dogovorio se spastorom da se susretnu u utorak uveËer.

Kad je prvo prouËavanje Biblije zavrπilo, iskusio je neπtoneobiËno: osjeÊao se kao da moæe letjeti. »uo je rijeËi kojesu ugasile njegovu dugotrajnu æe.

Pastor za mlade i Radenko sastajali su se iz tjedna u tje-dan kako bi prouËavali Bibliju. A onda je na red doπlo prou-Ëavanje o suboti.

Radenko je bio iznenaen spoznajomm da Biblija govori osuboti kao o danu odmora. SljedeÊega dana otiπao je k pravo-slavnom sveÊeniku da potvrdi svoju novu spoznaju.

“Znaπ li kada je Isus uskrsnuo?” upitao ga je sveÊenik.“U nedjelju”, odgovorio je Radenko.“Iz tog razloga mi svetkujemo nedjelju”, rekao je sveÊenik.Radenko je rekao pastoru za svoj razgovor sa sveÊenikom.

Pastor mu je objasnio da Isusova smrt i uskrsnuÊe nisu pro-mijenili Zakon. »etvrta zapovijed i dalje govori da je sedmidan subota.

Radenko se vratio k sveÊeniku, ali nije ga mogao pronaÊi.Drugi sveÊenik je sasluπao njegovo pitanje. “Naπi sveti ociodluËili su se za nedjelju, a ja ne propitujem njihovu odlu-ku”, iskreno je odgovorio.

Radenko je bio iznenaen takvim odgovorom.“Tko ima veÊi autoritet, Biblija ili sveti oci?” upitao je.SveÊenik je odbio odgovoriti.Za Radenka je Biblija imala veÊi autoritet.Danas Radenko ima pedeset i osam godina, oæenjen je i

diplomirao je na fakultetu. On voli Boæji zakon. U svojoj Biblijiplavim markerom podvukao je redak koji je pastor proËitaona njegovom krπtenju:


“Neka knjiga Zakona bude na ustima tvojim: razmiπljaj onjoj danju i noÊu, kako bi vjerno dræao sve πto je u njojnapisano: samo Êeπ tada biti sretan i uspjet Êeπ u pot-hvatima.” (Joπua 1,8)

Emilija, njegova prijateljica iz studentskoga doma, bila jeiznenaena i oduπevljena kad je trideset godina kasnije sa-znala da je sjeme koje je posijala donijelo rod. Napustila jestudentski dom nakon sastanka s Radenkom i izgubili sukontakt.

Radenko smatra da je Emilijina misija bila da njemu po-svjedoËi o Evanelju.

“Bilo je zaista pravo Ëudo naÊi jednog adventista meudeset tisuÊa ljudi”, kaæe Radenko. “Ali to je bio Boæji odgovorkada sam Ga pitao da mi pokaæe pravi put u æivotu.”

Radenko je jedan od starjeπina u crkvi u Novom Beogra-du, koja Êe primiti dio sredstava od darova trinaeste suboteovoga tromjeseËja, kojim Êe moÊi osigurati vlastitu crkvenuzgradu. Ta se crkva okupljala u unajmljenoj kinodvorani ka-da je osnovana, 1993. godine. Sada dijeli zgradu s joπ jednomadventistiËkom crkvom u susjedstvu Novog Beograda.

Hvala vam πto namjeravate priloæiti velikoduπna sredstvatrinaeste subote.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte Radenka na YouTubeu: bit.ly/Radenko-Melovic.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-

booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/one-adventist-in-10000).

u Fotografije u vezi s projektima trinaeste subote moæetepreuzeti na poveznici: bit.ly/ted-13th-projects.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


18. travnja 2020.

Povratak na fakultetSrbija

Danijelini roditelji nisu iπli na studij nakon zavrπetka sred-nje πkole, a jedna od njihovih najveÊih æelja bila je da videsvoju kÊer kako diplomira na fakultetu.

Ali Danijela se bunila protiv toga jer je smatrala da su tonepravedna oËekivanja.

“To nije vaπa odluka, veÊ moja”, rekla je. “Ja Êu raditi sasvojim æivotom ono πto æelim.”

Da bi ipak uËinila svoje roditelje sretnima, upisala je studijruskoga jezika na beogradskom fakultetu. Kako to nije bionjezin prvi izbor, studirala je s pola srca i ubrzo je napustilastudij.

Meutim, Danijela nije bila posebno zabrinuta. Imala jedvadeset godina i lako je pronaπla posao u sluæbi za korisni-ke u jednoj meunarodnoj telekomunikacijskoj tvrtki.

Tijekom sljedeÊih nekoliko godina udala se za jednog vjer-nika AdventistiËke crkve. Ipak, posao je nije Ëinio sretnom.Bilo je dosadno, nedostajalo je kreativnosti i dinamike. Svako-dnevna rutina poËela ju je plaπiti.

Rutina je prekinuta kad je rodila sina. Dvadesetdeveto-godiπnja majka napustila je posao na tri godine zbog poro-diljnog dopusta. Tijekom tog razdoblja mnogo je razmiπljala.Nije mogla zamisliti da Êe ostatak svog radnog vijeka prove-sti na poslu koji je smatrala dosadnim i ispraznim. Æaljenjeje ispunilo njezino srce kada se sjetila kako je nerazumnonapustila fakultet. Bez fakultetske diplome, moguÊnosti zazaposlenje bile su ograniËene.

Ljeto prije nego πto je porodiljni dopust trebao zavrπiti,Danijela i njezina obitelj posjetili su njezinog oca i njegovu


novu suprugu u Sjevernoj Makedoniji. Njezin se otac ponov-no oæenio nakon razvoda.

Njezina maÊeha, psihologinja, ohrabrivala je Danijelu dase vrati na fakultet.

“Zaπto se ne pripremaπ za prijamni ispit i upiπeπ fakultet?”pitala je.

“Ali ja imam dijete, obitelj i kuÊu o kojima se moram bri-nuti”, bunila se Danijela. “Moram se vratiti svom poslu usluæbi za korisnike.”

Dok su dvije æene razgovarale, Danijela je poËela vjero-vati da bi mogla balansirati izmeu doma, posla i fakultet-skih obveza. Podnijela je prijavu za studiranje psihologije uBeogradu i pripremala se za prijamni ispit.

Fakultet je odredio da Êe se prijamni ispit odræati u su-botu.

Danijela je uputila molbu predsjedniku KrπÊanske adven-tistiËke crkve u Srbiji za pomoÊ. On je napisao pismo fakul-tetu, ali odgovor je bio negativan: “Æao nam je, ali ne moæe-mo promijeniti datum zbog jedne osobe.”

Danijela je bila jako nezadovoljna. Djelovalo je kao da jefakultet izvan njezinog dometa. Rekla je jednoj svojoj roaki-nji, visokoobrazovanoj æeni, za svoje probleme.

“To je jednostavno”, rekla je roakinja. “Upiπi studij nanekom fakultetu koji nema prijamni ispit u subotu. Nakongodinu dana prebaci se na beogradski fakultet.”

Danijela je pronaπla fakultet u Novom Sadu, drugom gra-du po veliËini u Srbiji, gdje je prijamni ispit bio u petak.Poloæila je ispit.

SljedeÊa godina bila je posebno teπka. Danijela je imaladva dana tjedno odmora. Subotom bi proslavljala Boga, a po-nedjeljkom provodila dan na fakultetu pohaajuÊi nastavu.Drugim danima radila je od sedam ujutro do tri poslijepod-ne, a zatim vozila do fakulteta na nastavu.

Njezina majka joj je pomagala vodeÊi brigu o svojem unu-ku.


“Molila sam se Bogu sve vrijeme i bila sam uvjerena daËinim pravu stvar”, kaæe Danijela. “Imala sam neku unutarnjusilu koja me gurala naprijed, da polaæem ispite s visokimocjenama.”

Nakon devet mjeseci telekomunikacijska kompanija otpu-stila je deset posto svojih zaposlenih, stotinjak ljudi, zbogreorganizacije. Meu njima je bila i Danijela. Ona je to vidjelakao blagoslov jer je imala viπe vremena za svoja predavanjai obitelj.

Kad je prva godina studija zavrπila, Danijela je odluËilada se neÊe prebaciti na fakultet u Beogradu, jer su je novo-sadski profesori prihvatili, kao i njezina vjerovanja u vezi sasubotom.

Pokazalo se da novac nije predstavljao problem. Njezinesu se ocjene poboljπale nakon prestanka rada, a fakultet jojje darovao punu stipendiju. Kao dodatak svemu, pronaπla jeljetni posao ËisteÊi kuÊe u NjemaËkoj.

Danijelini roditelji bili su ponosni kad je diplomirala. Nji-hova radost bila je joπ veÊa kad je upisala diplomski studijiz psihologije, diplomirajuÊi u listopadu 2018. godine.

Danas Danijela ima Ëetrdeset i jednu godinu i radi uADRA-i kao koordinatorica za izbjegliËki æenski centar u Beo-gradu.

Ona voli svoj posao.“Moj posao sada nije dosadan”, kaæe ona. “Bila sam toliko

sretna kada sam ga dobila. Vrlo je kreativan i dinamiËan. Toje sve ono πto sam ikada htjela raditi.”

Dio darova trinaeste subote ovoga tromjeseËja upotrijebitÊe se da crkva u Novom Beogradu dobije vlastitu zgradu.Novi Beograd nalazi se nadomak Beograda, gdje Danijela ra-di.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte Danijelu na YouTubeu: bit.ly/Daniela-Marin-kovic.

u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/back-to-school-ted).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


25. travnja 2020.

Dva neoËekivana sinaPoljska

Halina Pastuszko (Ëita se: Pastuπko) iz Poljske odluËila jeda ne æeli viπe djece nakon πto joj se rodila treÊa kÊi.

Ali kad je imala Ëetrdeset dvije godine, iste godine kad jeroen njezin prvi unuËiÊ, saznala je da je veÊ pet mjeseci udrugom stanju.

TrudnoÊa je uzbunila njezinog lijeËnika. Bio je zabrinutda bi se dijete moglo roditi s nekim anomalijama zbog Hali-ninih godina. U to vrijeme u Poljskoj nije bilo dovoljno usta-nova za odgoj djece s posebnim potrebama.

LijeËnik je savjetovao pobaËaj i dao je Halini broj telefonalijeËnika koji je provodio taj postupak.

Kad je stigla kuÊi, Halina je pokuπavala nazvati i zakaza-ti pregled, ali nije dobivala nikakav odgovor. OdustajuÊi odsvega, vratila se svojem poslu raËunovotkinje u gradskomstambenom odjelu u gradu Rumiji.

U meuvremenu, njezin suprug Vladislav saznao je od kÊe-ri da je njegova supruga pokuπala zakazati pregled kod lijeË-nika zbog pobaËaja i poæurio je do njezinog radnoga mjesta.

“To je moja odluka”, rekla je Halina. “Æelim pobaciti.”Vladislav je pao na koljena i molio je: “Molim te, nemoj

to Ëiniti.”Halina ga je upitala hoÊe li je ostaviti ako uËini abortus.“Ne”, rekao je. “©to god da se dogodi, ja te nikada neÊu

napustiti.”Halina je bila dirnuta.“U redu, imat Êemo ovo dijete”, rekla je. Tri i pol mjeseca

kasnije roen je Adam, zdravi djeËak. Prvi put Halina je shva-tila da ljudi mogu pogrijeπiti bez obzira na to koliko je njiho-


vo miπljenje jako. Ako Bog æeli neπto uËiniti, On Êe to i uËi-niti. Halina se poËela pitati zaπto je njezin suprug odlazio uadventistiËku crkvu. Ona nije mnogo razmiπljala o Bogu. UPoljskoj je tada vladao komunizam.

Meutim, sada se osjeÊala zahvalnom Bogu za svoje zdravodijete i æeljela je uËiniti neπto dobro za Boga. OdluËila je po-stati adventistica.

Bez znanja svojega supruga prouËavala je Bibliju s jed-nim adventistiËkim pastorom. Iznenadila je Vladislava kad seodluËila krstiti za vrijeme odræavanja jednoga kampiranja.

Proπlo je nekoliko godina, a Halina se upisala na adven-tistiËki fakultet u Poljskoj da stekne visoko obrazovanje. Zavrijeme nastave bila je dirnuta kad je Ëula Ëovjeka s Down-ovim sindromom kako iznosi poteπkoÊe s kojima se suoËava-ju osobe s posebnim potrebama. OdluËila je napisati svoj rado toj temi: Kako voditi brigu o djeci s posebnim potrebama.Negdje u to vrijeme upoznala je fizikalnog terapeuta koji jojje predstavio desetogodiπnjeg djeËaka s posebnim potrebamau domu za napuπtenu djecu.

Halina je odmah zavoljela Davida. DjeËaka su roditelji na-pustili kao novoroenËe, a dom je bezuspjeπno pokuπavao pro-naÊi obitelj koja bi ga usvojila.

Halina se ukljuËila u program poljske Vlade koji omogu-Êava obiteljima da dovedu djecu iz doma k sebi preko viken-da. Njezin suprug i ona dovodili su Davida u svoj dom pet-kom poslijepodne, a vraÊali bi ga u dom nedjeljom uveËer.

Jedne nedjelje uveËer David se nije htio vratiti natrag udom. »vrsto se dræao za stolac i glasno plakao. Halina jetakoer plakala. OdluËila je usvojiti Davida.

Halina je okupila obitelj da im objavi svoju odluku. Svisu se protivili toj ideji, osim najmlaeg, Adama, koji je imaodvanaest godina. Nakon tog obiteljskog sastanka napisao jedirljivo pismo svojim roditeljima.

“Bez obzira na to kako David moæe reagirati, ja æelim daon bude dio naπe obitelji zauvijek.”


Halina je odluËila otiÊi u prijevremenu mirovinu kako bimogla posvetiti vrijeme Davidu.

Iako je bila u srednjim pedesetima, sud je brzo odobriousvajanje.

Dana 2. srpnja 2009. godine David je doπao u njihov dom.Nekoliko mjeseci nakon usvajanja imao je svoju prvu ope-

raciju nogu. Rezultati su razoËarali lijeËnika, koji je izjavioda djeËak viπe nikada neÊe moÊi hodati. Ali bio je u krivu,bez obzira na to koliko je Ëvrsto bilo njegovo miπljenje. AkoBog æeli neπto uËiniti, On Êe to i uËiniti. David je imao joπËetiri operacije, a danas moæe hodati.

David, koji ima sedamnaest godina, æivo je svjedoËanstvoBoæje sile. Kad obitelj nekamo ode, ljudi se dive Davidu. Po-stavljaju mnoπtvo pitanja, a obitelj odgovara πirenjem Rado-sne vijesti. Proπle godine podijelili su viπe od dvjesto primje-raka knjige Ellen G. White, Veliki sukob.

David voli Bibliju, i upamtio je nekoliko poglavlja. Njegovnajdraæi dio nalazi se u 23. psalmu. Ti redci odnose se nanjegov æivot.

“Jahve je pastir moj: ni u Ëem ja ne oskudijevam.” (Psalam23,1)

Hvala vam πto ste 2017. godine priloæili nesebiËan dartrinaeste subote. Ta novËana sredstva upotrijebljena su zaizgradnju televizijskog studija Hope Channel u Poljskoj, kojiemitira Radosnu poruku ljudima s poljskog govornoga podru-Ëja.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte Davida na YouTubeu: bit.ly/Dawid-Briszke.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-

booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/two-unexpected-sons).



* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti o Poljskoj

1. Poljska unija ima 115 crkava i dvadeset i πest skupina,s ukupno 5.790 vjernika. Na populaciju od 38.434.000, topredstavlja odnos od jednog adventista na svakih 6.638 ljudi.

2. Prva adventistiËka crkva u Poljskoj zapravo se danasnalazi u Rusiji. Godine 1888. J. Laubhan i H. Szkubowiczpreselili su se iz Krima u ono πto je tada bila istoËna Poljska.Njihove tri godine rada rezultirale su crkvom u Zarnówki, uokrugu Volhynia.

3. Poljska unija vlasnik je Teoloπko-humanistiËkog fakul-teta (Wyzsza Szkola Teologiczno-Humanistyczna), doma zastarije osobe (Samarytanin) te nakladniËke kuÊe (WydawnictwoZnaki Czasu).

4. Oko 90% Poljaka smatra se vjernicima RimokatoliËkecrkve.

5. Sto pedeset tisuÊa hektara drevne πume u Poljskoj podnazivom Bialowieza posljednja je praπuma u Europi, u kojojse nalazi osamsto europskih bizona, najteæih kopnenih æivo-tinja. Bizoni su bili istrijebljeni ali, zahvaljujuÊi uspjeπnimprogramima rasploda, danas njihov broj polako raste.

6. Sluæbeni naziv Poljske glasi Rzeczpospolita Polska (Re-publika Poljska).

7. Procjenjuje se da se svake godine pojede sto milijuna“paczki” (punjenih krafna) za praznik Debeli Ëetvrtak (posljed-nji Ëetvrtak prije krπÊanskoga Velikog posta). Te krafne jeduse u Poljskoj od srednjeg vijeka.


8. Nikola Kopernik, slavni astronom, roen je 1473. godineu Torunu, u Poljskoj.

9. Marie Currie roena je u Varπavi, u Poljskoj, 7. stude-noga 1867. godine. Sa svojim suprugom otkrila je kemijskielement polonij (Po), nazvan po rodnoj Poljskoj. Godine 1898.otkrila je radij (Ra). Ona je zasluæna i za termin “radioaktiv-nost”. Dobila je svoju prvu Nobelovu nagradu za fiziku 1903.godine.

10. Jedan od najstarijih rudnika soli, Wieliczka, nalazi seu istoimenom juænom poljskom gradu. Rudnik je otvoren utrinaestom stoljeÊu i proizvodio je sol za domaÊinstva do 2007.godine. Atrakcije oko toga rudnika su deseci skulptura, trikapele i jedna cijela katedrala koju su rudari uklesali u sti-jenama soli. Rudarsko okno dostiæe dubinu od 327 metara skanalima ukupne duæine od 287 kilometara.

11. AmeriËki biokemiËar rodom iz Poljske, Casimir Funk,1912. godine skovao je pojam “vitalni amin”, kojim opisujeskupinu kemikalija koje su on i drugi istraæivaËi prouËavali,a ta skupina kasnije je dobila jednostavniji naziv: vitamini.

12. Postoji najstarija kuharica s poljskim receptima iz1682. godine. Jela imaju jak litvanski, tursko-tatarski i nje-maËki utjecaj.

13. Poljska graniËi sa sedam dræava: Rusijom, Litvom, Bje-lorusijom, SlovaËkom, Ukrajinom, »eπkom Republikom i Nje-maËkom.

14. Jedna Ëetvrtina svih ptica koje migriraju i dolaze uEuropu tijekom ljeta izlegnu se u Poljskoj, πto ovu dræavuËini vaænim podruËjem za izlijeganje ptica u Europi.

15. U Poljskoj se nalazi viπe pobjednika svjetskog natje-canja najjaËih ljudi nego u bilo kojoj drugoj dræavi na svijetu.

16. Pizza je u Poljskoj vrsta uliËne hrane koja se sastojiod baguetta punjenog keËapom, gljivama i topljenim sirom.


2. svibnja 2020.

Posljedice loπe odlukePoljska

Nakon nekoliko mjeseci redovitih bogosluæja, sedam za-tvorenika bilo je spremno za krπtenje u Poljskoj.

Ali kako ih i gdje krstiti?Pastor Mariusz Maikowski (Ëita se: Marijuπ Majkovski)

imao je ideju. Zatvorenici bi mogli biti krπteni u BaltiËkommoru tijekom predstojeÊeg kampiranja za mlade.

Mariusz je pitao zatvorske vlasti za odobrenje da zatvo-renici budu osloboeni na Ëetiri dana: jedan dan da otputu-ju vlakom do mora, dva dana za kampiranje i dan za povra-tak u zatvor. Prema poljskom zakonu, zatvorenici koji poka-æu dobro vladanje, a ispunili su dvije treÊine svoje kazne,imaju moguÊnost napustiti zatvor u kratkim vremenskim ra-zobljima.

Zatvorske vlasti dale su posebne dozvole za πestoricu odsedam zatvorenika, da krenu na put od Ëetiristo kilometarau Jaroslawiec. SljedeÊega tjedna Mariusz je stigao u zatvor snekoliko vjernika da zajedno sa zatvorenicima odu na æe-ljezniËku stanicu.

Joπ jedan zatvorenik, Jurek, Ëuo je za krπtenja i odluËiose i on krstiti. Kako je odsluæio dvije treÊine svoje kazne,iziπao je iz zatvora dan ranije i dogovorio se da se pridruæiadventistiËkoj skupini u vlaku.

Putovanje vlakom bila je radosna prilika. Jedan vjernikponio je svoju gitaru i skupina je veselo pjevala krπÊanskepjesme.

Tijekom putovanja vlak je stigao na postaju na kojoj seJurek planirao ukrcati, ali nije se pojavio.

U subotu se πest zatvorenika krstilo u BaltiËkom moru.


Dva dana kasnije zatvorski Ëuvari i drugi zatvorenici bilisu iznenaeni πto vide svih πest zatvorenika. Kladili su sekoliko Êe njih pobjeÊi.

Meutim, Jurek se nije vratio, i izdan je nalog za njegovouhiÊenje.

S obzirom na to da ga je policija traæila, nije mogao naÊiposao. Udruæio se s nekim prijateljima kriminalcima i pozvaosvog sedamnaestogodiπnjeg brata da im se pridruæi.

Jedne veËeri Jurek i njegov mlai brat opijali su se ugradskom parku u gradu Toruu na sjeveru Poljske. Jednamedicinska sestra proπla je pored njih vozeÊi bicikl. Nosilaje vreÊicu jabuka za svoje kolegice u bolnici. Njih dvojica suje pokrala, silovala i zadavila.

Nakon opπirne policijske potrage, Jurek i njegov mlai bratsu uhiÊeni.

Dvadeset godina je Jurekova priËa muËila Mariusza. Bioje tako blizu krπtenja. Da se samo ukrcao na vlak...

Jednog dana jedna je vjernica priπla Mariuszu u Lublinu,gradu na istoku, u kojemu je sluæio kao pastor. Rekla je dase njezina sestra via s bivπim zatvorenikom kojemu je bilopotrebno mjesto gdje bi mogao boraviti.

“On zna mnogo toga iz Biblije”, rekla je. “Moæemo li mupomoÊi?”

Pastor se susreo s tim Ëovjekom, Tomekom. Zaista je znaomnogo toga iz Biblije i poËeo je dolaziti u crkvu. Jedan adven-tistiËki stanodavac iznajmio mu je stan.

Meutim, Tomek je gajio duboku ljutnju prema Bogu. »e-sto je pokazivao bijes i psovao Boga tijekom biblijskih prou-Ëavanja u svome stanu.

“Vi vjerujete u Boga zato πto imate dobru obitelj i sretanæivot”, rekao je Tomek pastoru. “Ali ja sam roen u disfunk-cionalnoj obitelji. Moj otac i braÊa bili su kriminalci. Mojamajka bila je alkoholiËarka. Moja starija braÊa pljuvala su ujuhu koju sam ja trebao jesti. Jedan me Ëesto silovao. Kakoja mogu povjerovati da je Bog dobar?”


Mariusz je razmiπljao kako da odgovori. Tijekom jednogbiblijskog prouËavanja govorio je kako jedna pogreπna odlukamoæe uniπtiti cijeli æivot. SjeÊajuÊi se Jureka, ispriËao je nje-govu æivotnu priËu.

“Vidiπ, Tomek, taj je Ëovjek bio vrlo blizu Boga”, rekao je.“Meutim, jedna loπa odluka uniπtila je ne samo njegov æivotnego i æivot njegova mlaeg brata.”

Tomek je problijedio i pogledao Mariusza divljim pogle-dom. Pastor je bio uplaπen. Ova dvojica ljudi bila su sama ustanu, a Mariusz se sjetio da je Tomek bio u zatvoru zbogubojstva.

Tomek je poËeo plakati. “To je nevjerojatno”, rekao je pla-ËuÊi.

“O Ëemu govoriπ?” upitao je Mariusz.Pogledavπi u pastorove oËi, rekao je: “Ja sam Jurekov mla-

i brat.”Danas Tomek pokuπava prestati piti i razmiπlja o krπtenju.

Njegov utjecaj u jednom rehabilitacijskom centru doveo jedvoje ljudi do krπtenja. Njegov brat Jurek ostao je u zatvoru.

“Jurekova priËa pokazuje da, kad ste blizu Bogu i On vamse obraÊa, odmah morate donijeti odluku, bez odlaganja”,smatra Mariusz.

Naposljetku, Izaija izjavljuje: “Traæite Jahvu dok se moæenaÊi, zovite ga dok je blizu!” (Izaija 55,6)

“Dio ove æivotne priËe je tuæan”, kaæe Mariusz. “Ali takoerpokazuje veliku Boæju silu i πto ona moæe uËiniti u naπimæivotima. Zamislite, naete se s Jurekovim mlaim bratomdvadeset godina kasnije i moæete mu svjedoËiti o Bogu.”

Hvala vam za priloæena sredstva trinaeste subote tijekom2017. godine. Ona su upotrijebljena za izgradnju televizijskogstudija Hope Channel u Poljskoj, koji emitira Radosnu vijestna poljskom jeziku.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte Mariusza na YouTubeu: bit.ly/Mariusz-Maikow-ski.

u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/one-bad-decision).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


9. svibnja 2020.

Prijatelj ljudimabez prijatelja u Finskoj

Finska

Lauri Herranen sumorno je stajao na grobu svoga pri-jatelja Mikkelija u Finskoj.

Njegov prijatelj vrπnjak umro je prije tri godine zbog krvnogugruπka.

Mogao sam to biti ja, pomislio je Lauri.Osjetio je neki unutarnji glas koji mu je rekao: “Znaπ li

kamo Êe te æivot koji sada vodiπ dovesti? Doista to æeliπ?”Lauri, koji je tada imao Ëetrdeset pet godina, nije mogao

odgovoriti na ta pitanja. Ali odzvanjala su u njegovu umu izdana u dan: “Ako umreπ, znaπ πto Êe se dogoditi s tobom...ako umreπ, znaπ πto Êe se dogoditi s tobom.”

Sa strahom se sjeÊao da je kao dijete sluπao o Isusovomdrugom dolasku. UËili su ga da Êe greπnici biti baËeni u vjeËnipakao. On nije imao prijatelje krπÊane i nije znao tko bi mo-gao sasluπati njegove strahove. Stvari su se pogorπale kadaje otiπao k lijeËniku zbog upale uha, a dijagnosticiran mu jerak prostate. Sada je smrt djelovala vrlo stvarno.

Lauri je skupio hrabrost da se obrati pastoru jedne krπ-Êanske crkve. Pastor se molio da Bog oprosti Laurijeve grije-he i pozvao ga da se i on moli za oprost.

Za vrijeme molitava neπto se dogodilo u Lauriju. Ostavioje grijehe ispod kriæa, a mir i radost potpuno su ispunilinjegovo srce.

Lauri je iskreno poËeo Ëitati Bibliju. Na svoje iznenae-nje, uvidio je da Evanelje po Luki govori da je subota danodmora. ProËitao je Novi zavjet tri puta da bi pronaπao mjestogdje je svetkovanje subote promijenjeno na nedjelju, ali nijega mogao naÊi.


Negdje u to vrijeme u novinama je vidio najavu za evan-eoske sastanke u mjesnoj adventistiËkoj crkvi. Manje od go-dinu dana kasnije pridruæio se crkvi.

Laurijeva supruga nije odobravala njegovo zanimanje zaBoga i zatraæila je razvod. Nekoliko godina kasnije Lauri seoæenio jednom adventisticom, Päivi, i preselio se u njezinomjesto.

Lauri je Ëeznuo da pronae naËine da svjedoËi ljudima oIsusu. Nakon mnogo molitava, osjetio je æelju da otvori kiosks hranom za potrebite u sklopu adventistiËke crkve u Lahtiju.

“VeÊina Finaca je popriliËno sekularna i njihovi æivoti vrtese oko materijalnih dobara i svjetskih zadovoljstava”, smatraLauri. “U njihovim æivotima nema prostora za Isusa. Zato samrazmiπljao na koji naËin mogu doprijeti do njih. Kiosk s hra-nom je jedna moguÊnost.”

Oni koji dvaput tjedno dolaze u crkvu zbog hrane veÊinomsu graevinski radnici i starije osobe. Mnogi su Finci, ali imai Rusa. Neki se suoËavaju s novËanim izazovima. VeÊina jeusamljena, u potrazi za prijateljstvom, poput Laurija kad jeËeznuo za krπÊanskim prijateljima s kojima bi mogao razgo-varati.

“U finskom druπtvu teπko je razgovarati s drugim osobamao osobnim problemima, osobito o vjeri”, kaæe Lauri.

U poËetku je malo ljudi dolazilo po hranu. Meutim, sada,nakon pet godina, Ëetrdesetero ljudi dolazi svakoga ponedjelj-ka i srijede. Ovaj kiosk s hranom dosegnuo je stotine ljudi izbog njega se barem jedna osoba krstila.

Kiosk s hranom privukao je i pozornost neaktivnih adven-tista. Vjernici crkve koji godinama nisu dolazili na bogoslu-æja postajali su volonteri i polako su se ukljuËivali u crkveniæivot.

Lauri, koji danas ima πezdeset godina, izlijeËen je od rakai dobroga je zdravlja. Viπe se ne boji smrti.

“Moj æivot je sada u Isusovim rukama. Nestrpljivo ËekamNjegov drugi dolazak. Ne bojim se smrti”, kaæe Lauri.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte Laurija na YouTubeu: bit.ly/Lauri-Herranen.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-

booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/friend-to-finland).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Zanimljivosti o Finskoj

1. Finska unija ima πezdeset i dvije crkve, devet skupinai vjerniπtvo od 4.678 Ëlanova. Na 5.518.000 stanovnika, topredstavlja odnos od jednog adventista na svakih 1.180 ljudi.

2. Crkva u Finskoj vlasnik je Finskog junior koledæa, domaza starije osobe (Nurmikoti Oy) i nakladniËke kuÊe (Media7Julkaisut), kao i biblijske dopisne πkole i medijskog centra.

3. Prvi adventist u Finskoj bio je kapetan A. F. Lundqvist.Dok je bio na moru, obratio se zahvaljujuÊi Plymouthu Breth-renu. Godine 1885. kupio je knjigu Urije Smitha Daniel i Ot-krivenje od adventistiËkog kolportera u Engleskoj GeorgeaDrewa. Kupio je i knjigu Velika borba Ellen G. White. Kaorezultat Ëitanja tih knjiga poËeo je svetkovati subotu i postaoje adventist. Ostao je vjeran svojim uvjerenjima do svoje smrti1955. godine u devedeset i sedmoj godini.

4. Sluæbeni jezik u Finskoj je finski, kojim se sluæi 90%stanovniπtva. ©vedski jezik govori 5,4% stanovniπtva. Autoh-toni jezik sami sluæbeni je jezik na sjeveru Laponije.

5. Izmeu dvanaestog i devetnaestog stoljeÊa Finska je biladio ©vedske, prije nego πto je postala dio Ruskoga Carstva.Stekla je neovisnost tijekom Ruske revolucije 1917. godine.

6. Finska ima oko 188.000 jezera, zbog Ëega je prozvana“zemljom tisuÊu jezera”.

7. Joπ jedan naziv za Finsku jest i “zemlja ponoÊnog sun-ca”. Tijekom ljeta sunce ne zalazi iza horizonta na sjeveru,veÊ sja i danju i noÊu.

8. Finska ima zanimljivu faunu: sivog vuka, gorsku kunu,losa. Nacionalna æivotinja je smei medvjed, a nacionalna pti-ca æutokljuni labud.

9. ©ume, u kojima rastu bor, smreka i breza, prekrivaju86% finskoga podruËja, πto tu dræavu Ëini najpoπumljenijim


podruËjem i najveÊim proizvoaËem drva u Europi.

10. Nacionalni sport u Finskoj je pesäpallo; sport poputbejzbola, s tim πto bacaË stoji pored udaraËa i baca loptuuvis, a udaraË je udara prije nego πto ona padne.

11. Finska je najuspjeπnija dræava u povijesti olimpijskihigara po pitanju zlatnih medalja u odreenim sportovima. “Le-teÊi Finac”, Hannes Kolehmainen, osvojio je tri zlatne medalje1912. godine u bacanju koplja i trËanju. Paavo Nurmi osvojioje ukupno devet zlatnih medalja 1920., 1924. i 1928. u trka-ma na srednjim i dugim stazama.

12. Finci imaju najveÊu potroπnju mlijeka po glavi stanov-nika.

13. U Finskoj postoji viπe sauna nego automobila.

14. Iako su danski, norveπki i πvedski jezik pomalo sliËni,finski je razliËit. Dio je ugrofinske skupine jezika i sliËniji jeestonskom nego skandinavskim jezicima, iako je Finska su-sjedna zemlja skandinavskim zemljama.

15. Finci vole salmiakki, slatkiπ poznat kao “slani bom-bon”.

16. Najhladnija temperatura izmjerena u toj dræavi bila je1999. godine u mjestu Kittilä, i to —51,5 Celzijevih stupnje-va.


16. svibnja 2020.

Ateist svjedoËi za KristaFinska

Esko je imao πezdeset tri godine i bio je bolestan kada sepojavio u adventistiËkoj crkvi Piikkiö, na jugozapadu Finske.

“Ne treba mi hrana”, rekao je Riitti-Liisi Peltonen dok jeuzimao povrÊe, meso i kruh. “To je za moje prijatelje.”

Riitta-Liisa je blago pogledala ovog krupnijeg Ëovjeka. Okonjega se osjeÊao smrad znoja i neoprane odjeÊe. Imao je oz-biljnih problema s jetrom nakon godina teπkog opijanja. Nje-gove oËi bile su blage.

”Jeste li krπÊanin?” upitala je Riitta-Liisa.Esko je pogledao u stranu.“Mmm”, rekao je, “ja imam svoju religiju.”Riitta-Liisa je shvatila da je bio ateist, poput mnogih u

Finskoj, sekularnoj dræavi s pet i pol milijuna stanovnika isamo 4.800 adventista.

Esko je iz tjedna u tjedan dolazio u crkvu u Piikkiöju,gradiÊu od 7.500 ljudi, da dobije potrepπtine za svoje pri-jatelje, braËni par Pasija i Kristu. Riitta-Liisa je saznala daje Pasi imao tvrtku koja je proizvodila krovove za kuÊe uobliænjem luËkom gradu imenom Turku. Meutim, uslijedekonomske krize posao mu je propao. Kako bi se lakπe nosilis nevoljama, Pasi i Krista su mnogo pili.

Ovaj je par bio iznenaen kad je Esko prvi put doπao spotrepπtinama.

“Gdje si dobio hranu?” pitala je Krista. “Doi i vidi”, odgo-vorio je.

Par nije doπao.Zatim je Eskov jedini pratitelj, voljeni pas, uginuo. Ovaj

stariji Ëovjek bio je toliko obeshrabren da nije mogao podnijeti


da bude sam u kuÊi. Otiπao je k Pasiju i Kristi kako bi tamoproveo noÊ.

Na Kristino iznenaenje, molio se prije veËernjeg obroka.“Kako to da se jedan ateist moli?” upitala je. Nikada prije

nije to vidjela.Radoznala zbog Eskovog ponaπanja, odluËila je otiÊi u

crkvu i provjeriti sama. Pozvala je svojeg supruga da joj sepridruæi. BuduÊi da im je za to bila potrebna hrabrost, Pasii ona su mnogo popili. Jedva su mogli stajati na nogamadok su stajali u redu za hranu u crkvi. Par se vratio i slje-deÊega tjedna, a zatim i sljedeÊega. Nakon nekog vremenaKrista se zainteresirala za krπÊanske pjesme i duhovne po-ruke koje su iznosili vjernici crkve dok su ljudi dobivali hra-nu. PoËela je odlaziti na subotnja bogosluæja.

Esko je primijetio njezino zanimanje i nasmijeπio se.“Sada je moja misija ispunjena”, rekao joj je tiho.Ubrzo nakon toga, krajem 2017. godine, Esko je umro.U meuvremenu Krista je prestala piti i krstila se. Pasi

je vidio promjenu u njezinom æivotu i takoer je predao svo-je srce Isusu.

“Pronaπao sam vjeru”, kaæe Pasi.Dogovorio je da se krsti za vrijeme adventistiËkoga ljetnog

kampa 2018. godine.BraËni par je postao aktivan u crkvi, sudjelujuÊi u moli-

tvenim sastancima. Pasi je kuhao u crkvenoj kuhinji pripre-majuÊi hranu za ljude koji dolaze na kiosk s hranom. Velikapromjena u njegovu æivota postala je vidljiva svima. JedneveËeri njegovo je lice sjalo radoπÊu dok je kuhao.

SljedeÊega jutra Krista ga je pronaπla mrtvog u njihovojkuhinji kod kuÊe. Imao je pedeset jednu godinu.

Pogreb je odræan u adventistiËkoj crkvi i ostavio je sna-æan utjecaj na njegovu rodbinu koja je bila prisutna.

Danas Krista ima Ëetrdeset godina i aktivna je vjernicacrkve. Njezina majka takoer je poËela dolaziti na subotnjabogosluæja.


Tijekom pet godina, otkad je kiosk s hranom za potrebiteotvoren, krstilo se ukupno desetero ljudi.

Riitta-Liisa zahvaljuje Bogu za svako krπtenje, no najviπeod svega zadivljena je Eskom.

“On je bio ateist koji je doveo svoje prijatelje Isusu. Bioje toliko sretan kad su njegovi prijatelji poËeli dolaziti u crkvu.On ih je doveo do boljega æivota”, kaæe Riitta-Liisa.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte Riittu-Liisu na YouTubeu: bit.ly/Riitta-Liisa.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-

booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/atheist-shares-Christ)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


23. svibnja 2020.

Demoni i smrtFinska

Leena se odjednom okrenula prema svojim prijateljimaAnneli i Timi za vrijeme prouËavanja Biblije u svojem domuu Raaheu, finskom gradu koji se nalazi πest stotina kilome-tara sjeverno od glavnoga grada, Helsinkija.

“Imam loπ predosjeÊaj”, rekla je. “Pomolimo se.”Ovo troje studenata palo je na koljena. U tom trenutku

visoka tamna figura pojavila se u dnevnoj sobi usmjerivπi seprema Anneli. Mlada djevojka je zateturala u velikom uæasudok ju je tamna figura pokuπavala dohvatiti.

Timo i Leena su se joπ usrdnije molili.A onda se svijetla figura pojavila u prostoriji i otjerala

tamnu figuru, koja je stajala pored vrata pokuπavajuÊi po-novno uÊi, ali je svaki njezin pokuπaj bio sprijeËen. Nakondesetak minuta tamna figura je odustala i potpuno napu-stila prostoriju.

Kad se mir ponovno vratio u prostoriju, uplaπeni studen-ti pokuπali su objasniti πto se to upravo dogodilo. Leena jeopisala sukob izmeu svijetle i tamne figure. Timo je samovidio svjetlo i tamne sjenke koje su se pruæale pokraj njega.Anneli nije æeljela govoriti o onome πto je vidjela.

Kasnije su studenti saznali da je napad uslijedio u istovrijeme kad i samoubojstvo o obliænjem domu.

“Zato sam imala taj loπ predosjeÊaj”, rekla je Leena.Anneli je priznala da se u proπlosti bavila spiritizmom i

da su je i dalje uznemiravale zle sile. Ali Bog je moÊniji. Kadaje bila sama u krevetu nakon napada, vidjela je svijetlu figurukako ulazi u njezinu sobu i sjedi na krevetu do zore.

Napadi demona su prestali nakon πto se Anneli krstila uKrπÊanskoj adventistiËkoj crkvi.


To je bio prvi put da se Timo susreo s velikom borbomizmeu Krista i Sotone izbliza. Ali ne i posljednji.

Timo je uglavnom spavao dubokim snom, no jedne noÊiprobudio se s osjeÊajem da ga netko promatra u tami. Tadaje zaËuo glas: “Nemoj se krstiti.”

Timo, student raËunalstva, pripremao se za krπtenje uAdventistiËkoj crkvi. Gledao je u tamu i nije mogao niπta vi-djeti, ali mogao je osjetiti neËiju prisutnost. Molio se i osjeÊajtue prisutnosti je nestao. SljedeÊega dana Leena mu je re-kla da je netko izvrπio samoubojstvo blizu njegovog doma pret-hodne noÊi.

“Znaπ li u koje se to vrijeme dogodilo?” pitao je.Znala je. To je bilo isto ono vrijeme kad se on probudio.NoÊno upozorenje nije sprijeËilo Tima da se krsti. On je

æelio postati adventistiËki pastor.Njegova iskustva s nadnaravnim silama i samoubojstvom

nisu prestala.Jednoga dana nekoliko drugih adventistiËkih pastora i on

ukrcali su se na trajekt za noÊno putovanje na sastanak zapastore u ©vedskoj.

Te noÊi nije imao mira. Nakon neuspjelog pokuπaja dazaspi, osjetio je naglu potrebu da se moli. Ubrzo nakon πtose poËeo moliti zaËuo je demonski smijeh. Grozan zvuk jebio neopisiv, neπto poput manijakalnog smijeha. Timo je osje-Êao da se neπto loπe dogaa, ali nije znao πto. Molio se dvasata.

Za vrijeme doruËka priπao mu je jedan stariji pastor.“©to se to dogaalo s tobom noÊas?” pitao je. “Sveti Duh

mi je rekao da se molim za tebe.”Taj se pastor probudio tijekom noÊi i molio se za Tima.Zatim je joπ jedan pastor priπao njegovom stolu.“Znaπ li πto mi se dogodilo proπle noÊi?” pitao je. “Probudio

sam se usred noÊi i imao veliku potrebu da izaem van, daudahnem svjeæ zrak. Kad sam izaπao na palubu, vidio samËovjeka koji se spremao skoËiti u more.”


Pastor je dohvatio Ëovjeka, povukavπi ga natrag na palubu.Nakon toga proveo je sat vremena razgovarajuÊi s njim iuvjeravajuÊi ga da ne poËini samoubojstvo.

Kad su trojica pastora usporedila vrijeme noÊnih doga-aja, shvatili su da su se sva tri dogodila istodobno.

Timo danas ima Ëetrdeset pet godina i radi kao tajnik zakomunikacije pri AdventistiËkoj crkvi u Finskoj. On uvia dasu tri dogaaja sa samoubojstvima i nadnaravnim silamadokaz da je velika borba izmeu Krista i Sotone vrlo stvarna.

“Ona se odigrava svuda oko nas”, kaæe on. “No ohrabru-juÊe je πto je Isus veÊ pobijedio. Nemamo se Ëega bojati. Ipored tih nadnaravnih i zastraπujuÊih dogaaja, Isus nas idalje πtiti. Ona druga strana ne moæe uËiniti niπta.”

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Leena i Anneli su pseudonimi koji se koriste kako bi sezaπtitila privatnost ovih æena.

u Pogledajte Timu na YouTubeu: bit.ly/Timo-Flink.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-

booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/demons-and-death).

u Fotografije o projektima trinaeste subote moæete preuzetina poveznici: bit.ly/ted-13th-projects.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


30. svibnja 2020.

Majica za razgovorNorveπka

Glenn Lie navukao je svoju omiljenu zelenu polo majicu iukrcao se u podzemnu æeljeznicu u Oslu, u Norveπkoj.

Pedesetpetogodiπnji uËitelj nadao se da Êe ga ljudi primi-jetiti. Nije morao dugo Ëekati na to.

Glenn je sjeo preko puta jedne otmjeno obuËene æene kojaje djelovala kao da je u ranim πezdesetima. Æena je gledalau njega, a zatim u njegovu majicu. Njezin pogled je zastaona njegovoj majici. Na lijevoj strani bile su izvezene rijeËi:“AdventistiËka aviokompanija, stjuard Glenn Lie” i slika avi-ona.

Glenn nije niπta rekao. Znao je da se æena pita kako ni-kada ranije nije Ëula za adventistiËku aviokompaniju.

Nakon nekih pet minuta æena je progovorila: “Oprostite”,rekla je, “nikada prije nisam Ëula za ovu aviokompaniju. Ta-mo radite?”

“Da”, odgovorio je Glenn.“A kamo letite?”“Imamo samo jedno odrediπte.”“Zaista?” upitala je iznenaeno.Nije pitala za odrediπte, a Glenn nije æurio da joj nameÊe

daljnji razgovor.Nakon duæeg trenutka æena je pitala: “Je li jako skupo?”“Ne, karte su besplatne.”Sada je æena bila potpuno zateËena. “©to?” uzviknula je.

“Zaπto su karte besplatne?”Sada je bilo vrijeme da Glenn napravi stanku. Æenina ra-

doznalost se poveÊavala. Naposljetku je progovorio: “Karte subesplatne jer su plaÊene prije dvije tisuÊe godina”, rekao je.


Æena je djelovala zamiπljeno za trenutak. Odjednom jeshvatila i oËi su joj se zaiskrile.

“ShvaÊam”, odgovorila je. Napravila je stanku. “Meutim,meni je teπko povjerovati u Nebo”, rekla je.

“Zaπto?” upitao je Glenn.“Imala sam loπa iskustva s religijom tijekom odrastanja”,

odgovorila je.To je izgovor koji je Glenn Ëuo mnogo puta: ljudi koji su

odbacivali krπÊanstvo zbog loπe slike o tome koju su vidjeliod drugih krπÊana. Norveπka je visoko posvjetovljena dræava,a desetljeÊima se smanjuje broj vjernika u mnogim crkvama.KrπÊanska adventistiËka crkva nije iznimka. »etiri i pol ti-suÊe vjernika bore se da izvrπe utjecaj u ovoj skandinavskojdræavi od 5,3 milijuna ljudi.

U podzemnoj æeljeznici Glenn je osjetio da je æena Ëeznulaza neËim boljim.

“Moæda Êete naÊi svoj put ako istraæujete Bibliju svojimoËima”, rekao je.

»uvπi te rijeËi, æena se vidljivo opustila u gotovo praznomvagonu. PoËela je slobodno razgovarati s Glennom o svojimsumnjama i pitanjima u sljedeÊih dvadeset minuta, a zatimje ustala.

“Ja silazim ovdje”, rekla je. “Hvala vam na razgovoru. Daliste mi mnogo toga za razmiπljanje. Moram provesti nekaistraæivanja.”

“Siguran sam da Êete pronaÊi svoj put. Mislit Êu nas vas”,rekao je.

Glenn je to zaista mislio. Ova je æena bila razlog zbogkojega je obukao polo majicu i vozio se podzemnom æelje-znicom.

Glenn nosi svoju majicu kratkih rukava vrlo Ëesto tijekomtoplih ljetnih mjeseci. Dok to Ëini, majica privlaËi poglede.Ponekad pogledi vode do razgovora.

“Nisam baπ hrabar”, objaπnjava Glenn. “Ne idem zvonitiljudima na vrata. To je neπto πto mi nije ugodno.”


Ali on voli Isusa i æeli biti ukljuËen u πirenje Radosnevijesti. On takoer voli zrakoplove. Zato je online naruËio kva-litetnu majicu od jedne kompanije koja proizvodi odjeÊu uNjemaËkoj. Kompanija je po njegovoj æelji izradila majicu saslikom zrakoplova i njegovim imenom.

“Ako mogu biti orue koje pomaæe da se ljudi ponovnospoje s Bogom, to je divno”, kaæe.

Glenn ne zna je li netko bio privuËen Isusu ili adventis-tiËkoj poruci zbog njegove majice, ali uvjeren je da Sveti Duhmoæe upotrijebiti majicu za zapoËinjanje razgovora.

“Hajde da se susretnemo s ljudima tamo gdje se oni na-laze. Moj posao nije da nekoga uËinim adventistom. To jeposao Svetoga Duha. Naπ posao je da sijemo, a Bog Êe voditiraËuna o æetvi.”

Glenn Lie ima pedeset pet godina i on je uËitelj u adven-tistiËkoj πkoli Østmarka, koja ima oko stotinu uËenika odprvoga do desetog razreda u Oslu, u Norveπkoj. On je takoerËlan i bivπi pastor za mlade u adventistiËkoj crkvi Betel, ko-ja je dobila novËana sredstva od dara trinaeste subote 2017.godine i otvorila centar za mlade u svojem podrumu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Glenn usporeuje crkvu sa zrakoplovom, s Isusom u pilot-skoj kabini i posadom usmjerenom na misiju. Evo nekolikopitanja za koja on smatra da bi ih trebalo postaviti u su-botnjoπkolskom razredu: Kad bi naπa crkva bila aviokom-panija, kako bi izgledala? Zaπto bi ljudi trebali odabratibaπ nas da lete s nama, a ne s konkurencijom poput ma-terijalistiËke aviokompanije ili ateistiËke aviokompanije? ©tomoæemo ponuditi ljudima, πto ne mogu pronaÊi nigdjedrugdje?

u Pogledajte Glenna na YouTubeu: bit.ly/Glenn-Lie.


u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/shirt-to-talk-about).

u Fotografije o projektima trinaeste subote moæete preuzetina poveznici: bit.ly/ted-13th-projects.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti o Norveπkoj

1. Norveπka unija ima πezdeset i dvije crkve, dvije skupi-ne za prouËavanje i 4.535 vjernika. Na 5.314.000 stanovni-ka to predstavlja odnos od jednog adventista na svakih 1.172ljudi.

2. Godine 1874. Ëasopis Review and Herald objavio je pi-smo æene po imenu Reirsen iz Norveπke. U pismu stoji da sunjezin suprug i ona poËeli svetkovati sedmi dan, subotu. Joπnekoliko drugih osoba bilo je zainteresirano za adventistiËkinauk kao rezultat Ëitanja adventistiËkih novina Tidende.

3. AdventistiËke novine Tidende, dansko-norveπke novine,bile su prvo neenglesko izdanje Ëasopisa koji je objavio JohnG. Matteson, Danac koji je emigrirao u Sjedinjene AmeriËkeDræave.

4. Oslo je treÊi grad po veliËini u Skandinaviji, nakonStockholma u ©vedskoj i Kopenhagena u Danskoj, s viπe od660.000 stanovnika.

5. Norveπki jezik je germanskoga porijekla. SliËan je πved-skom i danskom jeziku. Gotovo svi Norveæani govore engle-ski, koji se u πkolama uËi kao drugi jezik.

6. Na sjeveru Norveπke domorodaËki narod s ArktiËkogkruga govori i jezik sami. Sami narod (Laponci) æivi na sjeveruNorveπke, ©vedske i Finske. Tradicionalno se bave uzgojemsobova.


7. U Norveπkoj moæete susresti sobove. Te æivotinje æivesamo na sjevernoj hemisferi, iznad arktiËkog kruga. Prelazevelike udaljenosti u potrazi za hranom. Rogovima se koristeza kopanje snijega, kako bi doπli do svjeæe trave. Sobovi sujedini sisavci koji mogu vidjeti ultraljubiËastu svjetlost.

8. Norveæanin Roald Amundsen bio je prva osoba koja jedoπla do Juænog pola na Antarktiku, 14. prosinca 1911. godi-ne.

9. Norveπka je rodno mjesto skijanja. RijeË “ski” potjeËeod nordijske rijeËi “skith”, πto znaËi “komad drveta”. AntiËkarezbarija u stijenama u Rødøyu u okrugu Nordland prika-zuje da su Norveæani koristili skije prije viπe od Ëetiri tisuÊegodina. Najstarije oËuvane skije stare su 2.300 godina. Pro-naene su u Finnmarku, na krajnjem sjeveru Norveπke.

10. BoæiÊno drvce koje se nalazi na Trafalgar Squareu uLondonu dolazi iz Osla. Oslo πalje jelku u London svake go-dine, od 1947. godine, kao znak zahvalnosti za podrπku ko-ju su im Britanci pruæali u Drugom svjetskom ratu. Norve-πka kraljevska obitelj i vlada æivjela je u izgnanstvu u Lon-donu od 1940. do 1945. godine.

11. Vikinzi potjeËu iz Norveπke, Danske i ©vedske. Naziv“Viking” potjeËe iz staronorveπkog jezika i znaËi “piratsko pu-stoπenje”. Za one koji su odlazili u “pustoπenje” govorilo seda odlaze viking (u znaËenju glagola).

12. Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se u glavnom gra-du, Oslu, svake godine od 1901. godine. To je jedna od petNobelovih nagrada koje se dodjeljuju. Ostale se dodjeljuju uStockholmu u ©vedskoj, kao priznanje za akademske uspje-he u kemiji, fizici, medicini i knjiæevnosti.


6. lipnja 2020.

Propovijedanje slijepimaNorveπka

Dva Ëovjeka propovijedala su u Norveπkoj. Prvi propovje-dnik bio je lijepo obuËen i, po miπljenju farmera u skromnojradnoj odjeÊi koji je sjedio u dnu prostorije, pomalo arogan-tan.

Otvorivπi knjigu, prvi propovjednik proËitao je navod EllenG. White, jedne od suosnivaËa AdventistiËke crkve. Uzevπidrugu knjigu, proËitao je joπ jedan navod Ellen G. White.Cijela njegova propovijed sastojala se od takvih navoda.

To nije smetalo Øysteinu Hogganviku, tridesetogodiπnjemfarmeru koji je sjedio u dnu prostorije.

Zatim je drugi Ëovjek ustao da propovijeda. I on je biolijepo obuËen, ali njegovo odijelo bilo je staro, nekoliko putazaπivano. Njegove cipele bile su izglancane, ali iznoπene. Onnije mnogo Ëitao iz drugih knjiga; umjesto toga, propovijedaoje iz srca.

Propovjednikova iskrenost dirnula je Øysteinovo srce, alion se nije slagao s temom. Zapravo, bio je uvrijeen.

Propovjednik je to primijetio i priπao mu nakon propovijedi.Pozdravio je farmera i ljubazno upitao za njegovo ime.Raspitivao se o njegovom poslu i obitelji. Nije rekao ni rijeËo propovijedi.

Nakon nekoliko minuta propovjednik je pitao za dopuπte-nje da se pomoli za Øysteina. Dok se molio, u Øysteinovuumu doπlo je do æestokog sukoba. “Kako si mogao dopustitida se Ëovjek moli za tebe kad si tako Ëvrsto bio protiv njegovepropovijedi?” pitao je Øystein samog sebe.

Tada je osjetio da mu Bog poruËuje: “Moraπ imati po-vjerenja u mene.”


Kad se vratio na farmu, Øystein je odluËio da Êe dokazatida je propovjednik pogrijeπio. Proveo je sate ËitajuÊi Bibliju.Kupio je snimke propovijedi s temom koja ga je povrijedila inaπao raznolike poglede adventistiËkih propovjednika. Osje-Êao se kao da Isus odlazi od njega. Proπlo je godinu dana, aon je bio potpuno zbunjen.

Jednoga dana Øystein je ponovno Ëitao dogaaj o tomekako je Isus vratio vid slijepom Bartimeju u Evanelju poMarku 10,46-52. Dok je Ëitao, pogodila ga je misao da je onzapravo Bartimej. Iako je oduvijek imao odliËan vid, bio jeduhovno slijep i morao je pozvati Isusa da mu otvori oËi.

Øystein je otvorio usta i povikao: “Podari mi duhovni vid!”Istoga trenutka osjetio je æelju da u svojoj Bibliji pronae

izvjeπtaj o dvojici uËenika koji su ne znajuÊi hodali s Isusomna putu za Emaus (Luka 24). Tijekom puta Isus ih je podu-Ëavao kroz Bibliju o sebi, ali ova dvojica Ga i pored toganisu prepoznala. Njihove oËi otvorile su se tek kad su semolili za obrok u svojem domu.

Øystein se podsjetio da su dvanaestorica apostola bila sIsusom viπe od tri godine, a ipak su bili duhovno slijepi zaIsusovu misiju i kriæ.

Shvatio je da je on, peti naraπtaj adventista, bio s Isusomcijeli svoj æivot, ali ostao je duhovno slijep, jer se dræao svo-jega razumijevanja umjesto da zatraæi od Svetoga Duha damu otvori oËi. Isus ga nije napustio, ali Øystein je bio u opa-snosti da napusti Isusa zbog ljubavi prema vlastitoj istini.

U godini svojega pokuπavanja da opovrgne propovjednikanikada se nije molio da Gospodin otvori njegove oËi. Samo jeæelio dokazati da je propovjednik bio u krivu.

Prvi put Øystein je zaklopio oËi i molio se da mu oËi buduotvorene.

“Od toga dana Biblija je postala æiva rijeË za mene”, kaæeØystein. “Svaki izvjeπtaj iz Evanelja viπe nije bio priËa o lju-dima koji su æivjeli u Isusovo vrijeme. To je bilo neπto πtosam mogao primijeniti na sebe i πto mi je neπto znaËilo.”


ZvuËne snimke iz Biblije i spisa Ellen G. White djelovalisu mu kao neπto novo dok je provodio duge sate u radovimana farmi. Njegovo srce se promijenilo, a biblijsko znanje po-stalo je æiva, praktiËna stvarnost.

Godinu dana kasnije Øystein je poËeo svjedoËiti i govoritito svoje iskustvo u crkvama πirom Norveπke. Nakon nekogvremena crkveni voe iz istoËne norveπke konferencije pozvalisu ga da radi kao propovjednik.

Danas Øystein ima πezdeset jednu godinu te je i daljevlasnik farme. Meutim, koristi vrijeme i energiju da sije Ra-dosnu vijest. U posljednjih devet godina radio je kao pastorpuno radno vrijeme. On vodi dvije crkve u Oslu i Jessheimu.

Øystein je odrastao u prvom redu u crkvi, sluπajuÊi svojumajku kako svira orgulje i svojega djeda kako propovijeda.Krstio se sa sedamnaest godina. Oduvijek je bio adventist iuvijek je æelio biti adventist. Meutim, kako kaæe, bio je du-hovno slijep dok nije zamolio Isusa da mu otvori oËi.

“Od tog trenutka Biblija i knjige Ellen G. White postalesu dio mog æivota”, kaæe.

Hvala vam πto ste svojim darovima trinaeste subote 2017.godine pomogli da se podrum adventistiËke crkve Betel u Oslupretvori u srediπte utjecaja — druπtveno okupljaliπte za mlade.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte Øysteina na YouTubeu: bit.ly/Oystein-Hoggan-vik.

u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/preaching-to-blind).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


13. lipnja 2020.

Razumjeti patnjuIrska

Ovo iskustvo osobno je iznio Axel Domingues.

Moja sestra poËinila je samoubojstvo kada je imala Ëetr-naest godina. Preplavljena tugom, moja je majka odluËilaimati joπ jedno dijete, djevojËicu. Na njezino razoËarenje, rodilaje mene, djeËaka.

Majka me odgajala u juænom portugalskom gradu Farou,s bratom koji je bio devet godina stariji. Otac je æivio naBliskom istoku, radeÊi na graevini.

Majka je stalno bila tuæna. Ta tuga se produbila kad serazvela od oca, a brat je napustio dom. Tada je smjeπtena ubolnicu i otkriven joj je rak. Mene su s jedanaest godina po-slali da æivim s roacima.

Majka nikada nije iπla u crkvu, ali moji roaci su mevodili u crkvu svake nedjelje. Kako sam upoznavao Boga, mo-lio sam se za majku da bude iscijeljena. Proπle su dvije godinei majka je umrla. To mi nije imalo nikakvog smisla. OdluËiosam prihvatiti misao da je Bog samo neka bajka.

Prestao sam odlaziti u crkvu i kad se otac vratio u Por-tugal, preselio sam se k njemu i njegovoj novoj obitelji.

Æivot je krenuo u pogreπnom smjeru kad sam krenuo nafakultet. Pio sam i drogirao se. Sluπao sam pogreπnu vrstuglazbe i bavio se sotonizmom. Nekoliko susreta s nadnaravnimbiÊima uplaπilo me je i shvatio sam da postoji joπ jednastvarnost izvan one koju ljudi mogu vidjeti golim okom.

U svojim ranim dvadesetima poËeo sam æeti ono πto samsijao. Æivio sam u stalnom strahu od zlih duhova. Æelio samprestati s puπenjem i drogama, ali nisam mogao.


Onda sam saznao da se jedan od mojih prijatelja koji jebio narkoman ateist — krstio.

“©to je to s tobom?” upitao sam ga. “Zaπto si se krstio?”“»itao sam Bibliju i povjerovao”, rekao je.Iz nekog razloga otvorio sam mu se o svojim strahovima

od zlih duhova. Pozorno me sluπao.“Gledaj, zaπto ne bi i ti Ëitao Bibliju?” pitao je.To je bilo dobro pitanje. Bog mi viπe nije djelovao kao

bajka. Znao sam da zli duhovi postoje i osjeÊao sam da ihjaËa sila zadræava. PoËeo sam Ëitati Bibliju i moliti se.

Dok sam Ëitao, osjeÊao sam u sebi razgovijetan glas: “Os-tavi svoje ovisnosti.”

Ne æelim se niËega odreÊi, razmiπljao sam. I dalje moguuæivati u nekim ovisnostima. Onda mi je doπla misao da ni-kada nisam mogao prekinuti s ovisnostima jednom po jed-nom. Zaπto ne bih pokuπao prekinuti sve odjednom?

U tom trenutku jedan zli glas obratio mi se u mojem umu.“©to to radiπ?” pitao je.Kad sam Ëuo glas, shvatio sam da se neπto ozbiljno do-

gaa. Odmah sam prekinuo sa svim svojim ovisnostima.Radovalo me Ëitanje Biblije. Postanak 3 pokazao mi je da

Bog nije zaboravio Ëovjeka kad je sagrijeπio, nego je imaoplan spasenja. Vidio sam da su se proroËanstva o Izraelcimaispunila. Moja vjera je rasla. Uvidio sam da Biblija nije bilabajka.

Prolazili su mjeseci, a ja sam diplomirao i preselio se uDublin, u Irsku, da radim kao softverski inæenjer.

Jednoga dana moj bivπi ateistiËki prijatelj poslao mi jelink propovijedi na YouTubeu o porijeklu grijeha. Svidio mise govornik, adventistiËki evanelist. Potraæio sam neke nje-gove druge propovijedi. Meutim, kad je u jednoj propovijedigovorio o suboti kao danu za odmor, odbacio sam njegovuporuku kao previπe Ëudnu.

Ipak, subotnje bogosluæje nije izlazilo iz moje glave. RijeËza subotu u mojem materinskom portugalskom jeziku jest


sabado. Smatrao sam da postoji biblijsko objaπnjenje zaπtokrπÊanski svijet svetkuje nedjelju i odluËio sam ga pronaÊi uBibliji. Ali nisam naπao nijedan redak koji govori o promjenidana svetkovanja sa subote na nedjelju.

Vratio sam se adventistiËkom evanelistu na YouTubeu.Njegove propovijedi o suboti i proroËanstvima o kraju vreme-na imale su smisla. Prihvatio sam KrπÊansku adventistiËkucrkvu kao Boæju crkvu.

Pronaπavπi adresu adventistiËke crkve preko interneta, oti-πao sam na bogosluæje i biblijska prouËavanja. PoËeo samshvaÊati zaπto sam iskusio toliko patnje u svojem djetinjstvu.To nije bilo zbog Boga. To je bilo zbog grijeha i loπih odlukakoje smo ja i drugi ljudi u mojem æivotu donijeli. Kao πtoDavid kaæe u psalmu: “Gomilaju patnje moje koji slijede bo-gove tue. Ja im ljevanica nalijevat’ neÊu, ime im spominjat’neÊu usnama.” (Psalam 16,4)

Krstio sam se s dvadeset πest godina.Danas sam sretno oæenjen Joanom, medicinskom sestrom

iz Brazila, koju sam upoznao u adventistiËkoj crkvi u Dublinu.Ona se takoer krstila u Irskoj. Radimo dræeÊi biblijske satei pomaæuÊi ljudima izvan crkve. Molimo se Bogu da nam po-kaæe πto æeli da Ëinimo.

* * *

Hvala vam za darove trinaeste subote 2017. godine kojisu pomogli da se otvori crkva i srediπte utjecaja u Axelovomnovom mjestu prebivaliπta, u Dublinu, u Irskoj!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Zamolite nekog muπkarca da iznese ovo iskustvo kao oso-bno iskustvo.

u Pogledajte Axela na YouTubeu: bit.ly/Axel-Domingues.


u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/why-suffer).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti o Irskoj

1. Irska misija ima dvanaest crkava i 855 vjernika. Irskaima populaciju od 6.683.000 stanovnika. To predstavlja od-nos od jednog adventista na svakih 7.816 ljudi.

2. Godine 1861. Ëasopis Review and Herald objavio je pi-sma iz Irske, obavjeπtavajuÊi da je pet osoba poËelo svetko-vati subotu kao rezultat Ëitanja knjiga i Ëasopisa koje su do-bili od rodbine iz Sjedinjenih AmeriËkih Dræava.

3. Seamróg (vrsta djeteline) nacionalni je simbol Irske. Za-jedno uz harfu, registrirani je zaπtitni znak te dræave.

4. Jedan od najpopularnijih sportova u Irskoj je curling.Curling je sport u kojemu dvije ËetveroËlane momËadi nasto-je uz pomoÊ Ëetki ili metli smjestiti po osam stonera πto bliæesrediπtu kuÊe (house) oznaËene krugovima na ledenoj povrπini.

5. Mjesto s najduæim imenom u Irskoj je Muckanagheder-dauhaulia.

6. Na irskoj zastavi nalaze se tri boje. Zelena predstavljagalsku tradiciju Irske, naranËasta predstavlja one koji su sli-jedili Wiliama NaranËastog, a bijela u sredini predstavlja mirizmeu dvije skupine.


20. lipnja 2020.

Oprost nakon rastaveTranseuropska divizija

Mary je napustila svojega supruga kad je imala tridesetgodina. Imala je biblijski razlog za razvod, ali nikomu nijerekla ni rijeË, jer nije æeljela javno iznositi privatne stvari.©toviπe, njezini svekar i svekrva bili su poπtovani Ëlanovi mje-sne adventistiËke crkve koju je ona i dalje pohaala.

Vjernici nisu mogli shvatiti zaπto je njezin brak zavrπio ikrivili su nju.

Nekoliko njih otvoreno joj je reklo da Êe izgubiti spasenjezato πto je napustila svojega supruga.

Mary, koja nije bila odgajana u adventistiËkoj crkvi, pre-stala je dolaziti u crkvu subotom i preselila se na drugi krajdræave da bi otpoËela novi æivot.

Meutim, muËili su je unutarnji demoni. Iako je nitko nijeosuivao zbog razvoda u novom gradu, ona se osjeÊala pro-maπeno. Pitala se voli li je Bog bez obzira na njezin razvod.

OËajniËki æeljna odgovora, otiπla je na internet i utipkalarijeË “Bog”. Preplavio ju je velik broj stranica. IskljuËila jeraËunalo.

UkljuËivπi televiziju, prevrtala je kanale. Jedan kanal, kojivodi jedna karizmatiËna krπÊanska denominacija, privukao jenjezinu pozornost, ali su je iscjeljivanja i govorenje jezicimauplaπili. Odbila je dalje gledati, ali primijetila je tjedni pro-gram koji je dræala jedna govornica na tom kanalu. Æena jegovorila smireno, s mnogo osjeÊaja. Mary je redovito pratilanjezin program nekoliko tjedana.

Jedne veËeri æena je govorila o oprostu.“Nitko ne moæe sâm od sebe oprostiti”, rekla je. “Potrebna

vam je Boæja pomoÊ.”


Te su se rijeËi vrtjele u Maryinu umu sljedeÊega danadok se vozila na posao. Za poËetak, shvatila je da treba op-rostiti svom bivπem suprugu i njegovim roditeljima, bezob-zirnim vjernicima crkve i, najviπe od svega, samoj sebi.

Osjetila je neodoljivu æelju da se moli Bogu za pomoÊ.PlaËuÊi, pokuπala se moliti, ali suze su je ometale da vozi

i da se istodobno moli. Zaustavila je automobil pokraj puta.“Æeljela bih oprostiti, ali ja to ne mogu uËiniti”, rekla je.

“Ako dobijem oprost kao dar, slijedit Êu Te.”Odgovor je doπao gotovo odmah.”PomoÊi Êu ti”, rekao je blagi glas.Mary je zaplakala joπ jaËe. Ali sada je plakala od radosti.

Znala je da je Nebo Ëulo njezinu molitvu i da je obeÊalo po-moÊ.

Ostala je u automobilu pokraj puta joπ nekih trideset mi-nuta. Dala je obeÊanje da Êe slijediti Boga, ali nije bila si-gurna kako Êe to ispuniti.

“Odrasla sam kao adventistica”, molila se. “Kako bih sadatrebala æivjeti?”

Na um joj je doπao jedan odgovor: »itaj Bibliju i spise su-osnivaËice AdventistiËke crkve, Ellen G. White.

Mary se vratila kuÊi da se umije, a zatim se odvezla naposao. Stigla je sat vremena kasnije.

Nakon posla otvorila je Bibliju i poËela Ëitati. »itala je usvakom slobodnom trenutku. NoÊu, kad nije mogla spavati,ustala bi i Ëitala. Mary nikada nije uæivala u Ëitanju knjiga,ali sada je imala naizgled nezasitnu æelju da Ëita.

“»itam zato πto moram saznati tko je Bog”, kaæe Mary.“Imala sam tako veliku glad za istinama iz Biblije.”

U godinu dana proËitala je Bibliju triput, zajedno s petknjiga Ellen G. White.

Skupivπi hrabrost, razgovarala je sa svojim mjesnimadventistiËkim pastorom o svojoj rastavi braka. On je osno-vao malu skupinu za prouËavanje samo zbog Mary. Nadaose da Êe je skupina vratiti natrag u crkvu i Bogu.


Mary je voljela tu skupinu.“Bila sam toliko oduπevljena, jer sam bila ispunjena onim

πto sam Ëitala.”Nakon evaneoskoga niza predavanja Mary je redovito

poËela dolaziti na subotnja bogosluæja u crkvi.Nakon nekog vremena vidjela je bivπeg svekra i svekrvu.

Na njezino iznenaenje, nije osjeÊala sramotu niti je gajilateπke osjeÊaje prema njima. Postali su prijatelji.

Mary je takoer oprostila vjernicima koji su bili bezobzirniprema njoj. Ona se ne moæe Ëak ni sjetiti njihovih imena.

“OsjeÊam da mi je oproπteno”, kaæe. “Sada sam u miru.”Danas je Mary aktivna vjernica svoje mjesne crkve i voa

projekta trinaeste subote u Transeuropskoj diviziji. I daljesvakodnevno Ëita Bibliju, a godiπnje je proËita najmanje jed-nom. Takoer provodi oko sat vremena svakoga dana u Ëita-nju spisa Ellen G. White.

IznoseÊi svoje iskustvo, oËi su joj se napunile suzama dokse prisjeÊala dana kad joj je Bog pomogao da oprosti drugi-ma i sebi.

“Dobila sam oprost kao dar”, kaæe. “Taj je dogaaj zauvijekizmijenio moj odnos s Bogom.”

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u U ovim Vijestima iz svijeta nije objavljeno Maryino pravoime niti njezini podaci iz poπtovanja prema privatnosti rod-bine i vjernika koje voli.

u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/forgiveness-after-divorce).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


27. lipnja 2020.

Druæenje s ËistaËem cipelaProgram trinaeste subote

PoËetna pjesma “Pokaæi svijetu Isusa”, KrπÊanske himne,br. 344

Dobrodoπlica Voditelj subotnje πkole

Molitva .......................................................................................Program Druæenje s ËistaËem cipela

Prilaganje dara .......................................................................................Zavrπna pjesma “Bog ti povjerava”, KrπÊanske himne,

br. 320

Zavrπna molitva .......................................................................................

Napomena: Sudionici ne moraju uËiti napamet dijelove tek-sta, veÊ bi trebali biti dovoljno upoznati s gradivom, tako dane moraju sve Ëitati. Uvjeæbajte cjelokupni program, tako dase sudionici mogu osjeÊati ugodno i po potrebi naglasiti onoπto smatraju vaænim.

»ovjek koji je Ëistio cipele privukao je pozornost FilipaDmitrova u glavnom gradu Cipra, Nikoziji. Ustajali miris du-hana prilijepio se uz njegovu odjeÊu. Njegove ruke su drhta-le od alkoholizma.

Filip nije traæio da mu Ëovjek izglanca cipele.“Kako si, prijatelju?” pitao je Filip, govoreÊi na bugarskom.

“Je li ti potrebna neka pomoÊ?”»ovjek, Julian Jankov, bio je iznenaen. Nitko mu nije

postavio takvo pitanje otkad se doselio iz Bugarske prije desetgodina. Bilo je lijepo Ëuti nekoga tko pokazuje zanimanje zanjega.


Ali Julian je ostao nijem.“Isus voli svakoga od nas bez obzira na to u kakvim smo

okolnostima”, rekao je Filip. “Dao je svoj æivot za nas.”Spomen Isusovog imena zadivio je Juliana.SljedeÊega dana Filip je ponovno doπao k ovom Ëovjeku.“Kako si, prijatelju?” pitao je. “Je li ti potrebna neka po-

moÊ?”Julian je bio iznenaen πto se ovaj nepoznati Ëovjek vra-

tio. Filip ponovno nije traæio da mu ovaj Ëovjek izglanca cipele.Umjesto toga, ohrabrio je Juliana da ne troπi svoj novac naalkohol i cigarete.

“Bilo bi mudro staviti neπto novca sa strane”, rekao je.Svakoga dana Filip je dolazio i obraÊao se Ëovjeku. Napo-

sljetku su se predstavili jedan drugomu i poËeli razgovarati.Julian je rekao da je, kad je doπao na Cipar sa svojom obitelji,radio na graevini, ali je izgubio posao i izbaËen je iz kuÊezbog opijanja.

“Moja me obitelj odbacila”, rekao je. “Jedan po jedan, Ëaki moji najbliæi prijatelji su me ostavili.”

Jednoga dana Julian je odveo svojega prijatelja do napu-πtene zgrade u kojoj je spavao. Vidjevπi to, Filipove oËi na-punile su se suzama. Julian je spavao na tvrdom tlu. Nijeposjedovao niπta osim odjeÊe koju je nosio na sebi. Njegovazarada odlazila je samo na alkohol i cigarete.

“VeÊ si mnogo toga preæivio”, rekao je Filip blago. “Upro-pastio si svoj æivot i moraπ neπto uËiniti u vezi s tim. Potrebnati je pomoÊ. Bogu niπta nije nemoguÊe. Bog te voli, znaj to.”

Filip je poËeo govoriti o Bogu i moliti se s Julianom. Julianje osjeÊao da Filip vidi neπto vrijedno u njemu. PoËeo jeuviati Boæju ljubav u svojem æivotu.

Jednoga dana Filip je rekao: “Uskoro Êeπ imati pedesetgodina, a dosad si samo sluæio Sotoni. Vrijeme je da predaπsvoj æivot Kristu, a On Êe te blagosloviti.”

Julian je æelio promjenu u svojem æivotu.“Spreman sam predati svoj æivot Bogu”, odgovorio je.


Iako se teπko opijao trideset pet godina, prestao je pitialkohol toga dana. Iako je trideset pet godina bio teπki pu-πaË, prestao je s puπenjem tjedan dana kasnije.

Filip i Julian su zajedno prouËavali Bibliju. Njih dvojicaodlazila su na biblijska prouËavanja na bugarskom jeziku,koja je Filip vodio na razliËitim mjestima na Cipru.

Julian je saznao da je Filip rodom iz Bugarske i da ga jeKrπÊanska adventistiËka crkva angaæirala da radi kao propo-vjednik laik na ovom sredozemnom otoku. Za tri godine Fili-povog rada, osmero se ljudi krstilo. To je velik broj za ovudræavu u kojoj AdventistiËka crkva broji samo stotinu i trivjernika na stanovniπtvu od 1,1 milijuna ljudi.

Julian je postao deveti krπtenik kad je uronjen u voduSredozemnog mora, 23. lipnja 2018. godine.

Nakon krπtenja u njegovom se æivotu poËelo dogaatisvaπta lijepo. Pronaπao je posao u kuhinji nekog hotela, kojimu je dopuπtao da ima slobodnu subotu, πto je rijetkost naCipru. Njegova obitelj primila ga je natrag.

Svima koji æele sluπati on iznosi svoje svjedoËanstvo oljubavi prema Bogu.

“Od dana svojega krπtenja ne mogu prestati zahvaljivatiBogu za sve πto je uËinio u mojem æivotu i za ono πto ÊeuËiniti za svaku osobu”, kaæe Julian. “Kad god upoznam ne-ku novu osobu, volim joj ispriËati svoju æivotnu priËu, ikaæem: Ako je Bog to mogao uËiniti za mene, onda sigurnomoæe i za tebe.”

Dio darova trinaeste subote ovoga tromjeseËja upotrijebitÊe se za izgradnju toliko potrebne crkvene zgrade i srediπtautjecaja u kojemu Êe se moÊi okupljati tri adventistiËke cr-kve, u Nikoziji, glavnom gradu Cipra. Hvala vam za veli-koduπne darove trinaeste subote, kako za ovaj tako i za dru-ga dva projekta u Transeuropskoj diviziji.

(Prilaganje darova uz pratnju instrumentalne glazbe.)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte Filipa i Juliana na YouTubeu: bit.ly/Yulian-Jan-kov.

u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/befriending-shoeshiner).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti o Cipru

1. Cipar ima dvije crkve i jednu skupinu s ukupno stotinui tri vjernika. Na populaciju od 876.000 ljudi to predstavljaodnos od jednog adventista na svakih 8.505 ljudi.

2. Prvi adventist koji je otiπao na Cipar bio je Moses Bour-salian, Armenac koji je sa svojom obitelji pobjegao iz Antio-hije u Turskoj, 1912. godine. Godinama je tiho prodavao razneukrase koje je njegova obitelj izraivala, iduÊi iz sela u selona magarcu i propovijedajuÊi biblijska vjerovanja svojim bliæ-njima. Kasnije je njegov sin John postao prvi adventistiËkikolporter na otoku.

3. Sluæbena crkva nije postojala. AdventistiËki pastori do-lazili su krπtavati obraÊenike i odræavati bogosluæja. Godine1932. Kanaanin R. S. Greaves i njegova supruga, bivπi misio-nari u Turskoj i GrËkoj, doπli su kao pioniri na ovaj otok.

4. Danas oko 78% Ciprana pripada autokefalnoj Pravo-slavnoj crkvi, a uz to ima 18% muslimana i 4% pripadnikaArmenske apostolske crkve.


5. Cipar je podijeljen na dva dijela. Juæni dio otoka poznatje kao Republika Cipar ili grËki Cipar. Sjeverni dio Cipra jepod turskom upravom i naziva se Turska Republika SjeverniCipar. Ovisno o tome s koje strane otoka æive, stanovnici sedijele na grËke Ciprane i turske Ciprane.

6. Cipar je multijeziËna, multikulturalna i multireligijskadræava. Ljudi s tog otoka govore grËki, turski i engleski jezik.

7. Cipar je jedna od triju dræava Europske unije u kojimase vozi po lijevoj strani. Preostale dvije su Republika Irska iMalta.

8. Ostaci najstarijeg kuÊnog ljubimca, maËke, za koje evo-lucionisti tvrde da su stari viπe od 9.500 godina, pronaenisu na Cipru zajedno s ljudskim ostacima.

9. Ciparski sir halloumi prepoznat je kao tradicionalni ci-parski proizvod. Sir halloumi se sluæbeno priznaje pod timnazivom jedino ako potjeËe s Cipra.

10. Ciparski muflon, rijetka vrsta divlje koze, najveÊi jesisavac na Cipru i simbol je ciparske aviokompanije veÊ mno-go godina.

11. Cipar ima nisku stopu kriminaliteta, πto ga Ëini jed-nom od najsigurnijih dræava na svijetu.

12. Prva olimpijska medalja za Cipar osvojena je 2012.godine. Osvojio ju je Pavlos Kontides u muπkom jedrenju (sre-brna medalja).

13. Na Cipru se moæe pronaÊi dvadeset rijetkih vrsta orhi-deja i viπe od 1.950 razliËitih vrsta biljaka, od kojih se stoti-nu i Ëetrdeset ne moæe pronaÊi nigdje drugdje na svijetu.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

BuduÊi projekti trinaeste subote

Projekti za koje Êe se prikupljati novËana sredstva slje-deÊega tromjeseËja dolaze iz Zapadne centralnoafriËke divi-zije Generalne konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve:

u Izgradnja Akademije Kobaya u gradu Conakryju, u Gvi-neji.

u Otvaranje osnovne πkole i srediπta utjecaja u Buchana-nu, u Liberiji.

u Osnivanje medicinskog centra u Abuji, u Nigeriji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vaπi darov

vijesti iz svijeta - adventisti hrvatska · 2020. 3. 23. · tlu„ku, iako su bile susjede u...

Documents