gramatika-grckoga-jezika (1).pdf

GRAMATIKA GRCKOGA JEZIKA

SASTAVILI

dr AUGUST MUSIC dr NIKO MAJNARIC

DESETO IZDANJE

PRIRE DIO

dr MILIVOJ SIRONIC ~

JOOANAJE:STO, tNEIZMIJEINJEiNO IZDANJE

»SKOLSKA KNJIGA« • ZAGR,EB 1980.

'f <,<<0>'""'' '~, ~''""""' ~ .................... _ ......... ___ _

TISAK »LIBURNIJA« - RIJEKA

j

SADRZAJ

UVOD

Grcki j ezik nj egova narj ecj a

DIO I. GLASOVI

G1ava I. Pismo i izgovor § 1-23. A. Slova § 1-9. B. Drugi g1asovni :z;naci i znaci za citanje § 10-16. C. Nag1asci § 17-22. D. Recenicni znaci § 23.

Glava II. Rastav1j anj e i ko1icina s1ogova § 24-30. A. Rastav1janje s1ogova § 24-27. B. KoliCina § 28-30

Glava III. Nag1asivanje § 31-43.

G1ava IV. G 1asovi § 44-46. A. Dioba samog1asnika § 44-45. B. Dioba sug1asnika § 46.

G1ava V. Najznatniji glasovni zakoni § 47-75.

G1ava

A. Samoglasnici § 47-51. B. Sug1asnici § 52-60. C. Slogotvorne Iikvide i naza1i § 61- 64. D. Promjene samog1asnika na kraju rijeCi § 65-69. E. Promjene samog1asnika u rijeCima § 70-73. F. Promjene sug1asnika na kraju rijeci § 74-75.

DIO II. OBLICI

A. Deklinacija

Opce biljeske § 76-80.

VI. Deklinacija imenica i pridjeva. § 81-188. A. Voka1ska deklinacija § 82-112. I. o-deklinacija § 82-89. II. a-deklinacija 90-102. 1. Zenske rijeCi § 90-99. 2. Muske rijeci § 100-102. III. Pridjevi

IV

vokalske deklinacije § 103-106. IV. Stegnute rijeCi vokalske deklinacije § 107-110. V. Aticka deklinacija § 111-112. B. Konsonantska deklinacija § 113-186. I. Konsonantske osnove § 115-164. 1. Osnove na grlene i usnene suglasnike § 115-122. 2. Osnove na zubne i nosne suglasnike § 123-145. 3. Osnove na tekuce suglasnike § 146-152. 4. Osnove na cr § 153-164. II. Vokalske osnove § 165-186. 1. Osnove na L

i e § 165-166. 2. Osnove na u i e § 167-172. 3. Osnove na u § 173-174. 4. Osnove na dvoglasnike § 175-186. III. Dodaci deklinaciji imena § 187-188. 1. Dualni oblici § 187. 2. Nastavci nalik na pade:Zne § 188.

Glava VII. Pridjevi § 189-204. A. Pridjevi konsonantske deklinacije § 189-196. B. Komparacija ili poredenje § 197-203. C. Prilozi od pridjeva § 204.

Glava VIII. Zamjenice § 205-222.

Glava

G1ava

IX. Brojevi § 223-224.

B. Konjugacija

Opce biljeske § 225-230.

X.Prva glavna konjugacija ili glagoli naw§231-301.

I. Prezentska osnova § 231-253. A. Sprezanje prezentske osnove § 231-233. B. Augment § 234-242. C. Verba contracta § 243-244. D. Razlika prezentske osnove od glagolske § 245-253.

II. Jaka aorisna osnova § 2.54-257.

III. Futurska osnova § 258-264.

IV. Osnova slaboga aorista § 267-271.

V. Perfektna osnova § 272-291. A. Perfekt aktivni § 276-282. I. Jaki perfekt § 277-279. II. Slabi perfekt § 280-282. B. Pluskvamperfekt aktivni § 283. C. Perfekt medijalni i pasivni § 284-289. D. Pluskvamperfekt medijalni i pasivni § 290. E. Futur egzaktni § 291.

VI. }aka pasivna osnova § 292-295.

VII. Slaba pasivna osnova § 296-299.

v

Glagolski pridjevi § 300. Glagoli koji, izvodeci vremena, ne produljuju krajnjega samoglasnika·osnove § 301. Pregled glagolskih oblika str. 108-115. Glagoli poredani po zavr8nom glasu osnove, str. 116-119.

Glava XI. Druga glavna konjugacija ili glagoli na !J.L § 302-319.

Uvodne biljeske § 302-304.

I. Prvi razred glagola na !J.L § 305-317. A. Glagoli s osnovom na ex. § 312. B. Ostali glagoli prvoga razreda glagola na !J.L § 314-315. 1. d!J.L § 314. 2. d!J.( § 315. 3. x&:&YJ!J.CX.L 4. xe'i:!J.CX.L 315. b. Bestematski aoristi § 316. Mjesoviti perfekti § 317.

II. Drugi razred glagola na !J.L § 318-319.

Glava XII. Glagoli prve glavne konjugacije s osobitim oblicima § 320-327. b.

Peti ili nazalni razred § 321. Sesti ili inhoativni razred § 324. Sedmi ili e-razred § 325. Osmi ili mjesoviti razred § 327. Defektivni g1agoli § 327. b. Nepravilno znacenje § 328-329. A. Aktivno, medijalno i pasivno znacenje § 328. B. Prelazno i neprelazno znacenje § 329.

Kako se naglasuju glagolski oblici § 331-333. A. Infinitivi. B. Participi. C. Oblici imperativa § 333.

DIO III. POSTANJE RIJECI

Glava XIII. § 334-358.

Glava

Glava

Glava

A. Proste rijeci § 334-353. A. Nastavci kojima postaju imenice § 336-344. B. Nastavci kojima postaju pridjevi § 345-351. C. Kako postaju glagoii § 325. D. Kako postaju prilozi § 353. B. Slozene rij eci § 354-358.

DIO IV. SINTAKSA

XIV. Kongruencija § 361-369.

XV. Clan § 370-379.

XVI. Padezi § 380-416.

A. Akuzativ § 380-391. B. Genitiv § 392-409. C. Dativ § 410-416.

VI

Glava XVII. Prijed1ozi § 417-437. Preg1ed prijedloga §418. I. Prijed1ozi s jednim padezom § 419-427. II. Prijed1ozi s dva padeza § 428-431. III. Prijed1ozi s tri padeza § 432-437.

G1ava XVIII. Zamjenice § 438-446.

Glava XIX. Vrste g1ago1ske § 447-449. I. Aktiv § 447. Medij § 448. III. Pasiv § 449.

G1ava XX. Vremena § 450-459. A. Indikativi § 451-458. B. NaCini (konj., opt., impt.), infinitivi i participi § 459.

G1ava XXI. Nacini § 460-489. A. NaCini u samostalnim recenicama § 460.b-465. 1. Indikativ § 460.b-462. 2. Konjunktiv § 463. 3. Optativ § 464. 4. Imperativ § 465. B. NaCini u zavisnim recenicama § 466-489. Biljeske § 466. I. Zavisne izricne recenice § 467. II. Zavisne uzrocne recenice § 468. III. Zavisne upitne recenice § 469. IV. Namjerne recenice § 470-472. V. Posljedicne recenice § 473. VI. Pogodbene recenice § 474-479.VII. Dopusne recenice § 480. VIII. Re1ativne recenice § 481-486. IX. Vremenske recenice § 487-488. Neupravni govor § 489.

G1ava XXII. Infinitiv § 490-497. A. 0 infinitivu uopce § 490. B. 0 subjektu i predikatu kod infinitiva § 491. C. Kako se upotreb1java infinitiv § 492-496. D. Infinitiv s c1anom § 497.

G1ava XXIII. Particip § 498-505. A. 0 participu uopce § 498. B. Atributni part1c1p § 499. C. Predikatni particip § 500-502. D. Adverbni particip § 503. E. Apsolutni particip § 504- 505.

Infinitiv i particip sa flv § 506. G1ago1ski pridjevi § 507.

G1ava XXIV. Negacije § 508-511.

Glava XXV. Partiku1e § 512-521. A. U sporedni veznici § 513-517. I. Sastavni veznici § 513. II. Rastavni veznici § 514. III. Suprotni veznici § 515. IV. Zakljucni veznici § 516. V. Uzrocni veznici § 517.

B. Zavisni veznici § 518.

Uzvicne partiku1e § 519.

Partiku1e u pitanjima i odgovorima § 520-521.

DODATAK

I. Epski heksametar § 522-528.

II. Pentametar § 529-530.

III. J amp ski trimetar § 531-534.

IV. Najobicnije mjere, tezine i novci § 535-537.

Hrvatskosrpsko kaza1o str. 257-262.

Grcko kazalo str. 263-276.

VII

UVOD

Grcki jezik i njegova narjecja

Grci koji su zivjeli u Grckoj, na grckim otocima i u mnogim kolonijama nazivali su se sami vee od 7. st. pr. n. e. Helenima ("E:AA'Y)VE<:;), a, po tom i svoju zemlju Helada ('EJ.Aif.:;), pa se tako zovu i danasnji Grci. Ime Grci i Grcka (Graeci, Graecia) nadjenuli su im Rimljani po nekom starom sjevernogrckom plemenu rpo6j.:;, rpcmwL Taj se naziv odr:lao do danas. Grcki je jezik srodan s jezikom Inda, Armenaca, Arbanasa, Italaca, Kelta, Germana, baltijskih naroda i Slavena. Svi su ti jezici ogranci indoevropskoga jezicnog stabla, kome su naucna istrazivanja pridala pocetkom 20. st. jos dva jezika: toharski i hetitski.

Grcki je narod bio od starine podijeljen na plemena, od kojih je svako govorilo svojim narjecjem ili dijalektom. U starije vrijeme svako pleme upotrebljavalo je svoje mirjecje i u pjesmi i u nevezanu govoru. Glavna su narjecjagrckogajezika dorsko, eolsko i jonsko.

1. Do r ski su govorili Dorani u Peloponezu, na Kreti i u kolonijama na Siciliji i u donjoj Italiji. S tim su dijalektom srodna mnoga sjeverozapadna grcka narjecja (u Epiru, Akarnaniji, Etoliji, Lokridi, Fokidi), pa u Ahaji i Elidi. Dijalekt Pindarov i Teokritov u jezgri je dorski; i tragedija ima dorskih oblika r. svojim korskim pjesmama.

2. Eolski su govorili Eoljani u Maloj Aziji, Tesaliji, Beotiji i na otoku Lezbu. Taj se dijalekt rado naziva i sjevernoahejski, za razliku od juznoahejskoga dijalekta koji se prije dorske seobe govorio po Citavom Peloponezu, a kasnije se sacuvao u Arkadiji pa u elejskim pokrajinama Pizatidi i Trifiliji, a najcistije na otoku Kipru. Eolskim su dijalektom pjevali na otoku Lezbu Alkej i Sapfa.

3. Jonski je govorilo jonsko pleme u Maloj Aziji, u Atici ina nekim otocima Egejskoga mora. U tom se dijalektu najprije zametnula knjiga i najljepse se razvila. Najznatniji su literarni spomenik, koji ovamo pripada, Homerove pjesme. Ali njihov jezik nije narodan, nego umjetan; on se doduse osniva na elementima starojonskoga dijalekta, ali u njemu ima i eolskih i atickih oblika (eolizmi, aticizmi), pa umjetnih tvorbi, izazvanih potrebama stiha.

Jonski supisali povjesnicar Herodot, lijecnik Hipokrat i dr. To se narjecje rado naziva novoj onsko, za razliku od staroj onskoga (epskoga).

1 Gramatika grckoga jezika

2 Uvod

Ogranak je jonskoga dijalekta a ti cki, kojim se govorilo u Atici i u njezinu glavnom gradu Ateni. U tom su dijalektu napisana mnoga pjesnicka i prozna djela, sto su postala u Ateni dok je cvala. Najznatniji su pi sci toga dij alekta tragici E s hi 1, S of o k 1 o i E uri pi d; komik Aristofan; povjesnicari Tukidid i Ksenofont; filozof Platon i ugledni govornici Demosten i Eshin. Vaznost grada Atene za citavu Grcku pa vrlina aticke knjizevnosti bile su uzrok da je aticki dijalekt postao prvi i najglavniji od svih. I od toga doba, kad se kaze grcki, zna se da je to aticki.

I onda kad je Atenu minula slava da je najznatniji grcki grad, ostao je aticki jezik jezikom svih ugladenih i obrazovanih Grka. Kad je Makedonija zavladala prednjom Azijom i grcka prosvjeta stala sve dalje prodirati, razvio se iz njega opci grcki dij alekt (~ xoLv~ aLiiAe:X"t"O~), tj. medunarodni jezik Istoka i Zapada.

U sredini medu atickim i opCim grckim dijalektom stoji veliki filozof Aristotel. Od potonjih su pisaca najznatniji: povjesnicari Polibije, Plutarh, Arijan, Dion Kasije, geograf Strabon, uCitelji govornistva Dionizij e Halikarnas an in i L ukij an.

DIO PRVI

GLASOVI

Glava I

PISMO I IZGOVOR

A. Slova

Grcki alfabet ima ova 24 slova: § l.

Velika: Mala: Naziv: Izgovor:

A IX alpha a (kratko i dugo) B ~ beta b r y gamma g ~ a delta d E e: epsflon e ("E ~r:A.6v) z ~ zeta z (§ 5) H 'YJ eta e (dugo) e .& theta th (§ 7) I iota i (kratko dugo) K X kappa k A A lambda 1 M fl. my m N v ny n ~

~ ksi ks .:!.

0 0 omikron 6 (''0 fLLXp6v) n 7t pi p p p rho r :l: a ~ sigma s T "t" tau t 1 u ypsflon ii ("'Y ~t:A6v, kratko dugo) cp phi f (§ 6) X X chi h 'P' ~ psr ps Q (1) omega 6 en [LfyiX)

§ 2.

§ 3.

§ 4.

Izgovor slovill, 2-9.

Za s su dva mala slova: cr u pocetku i u sredini rijeCi, a c; na kraju, dakle cruv, crdw, ~crocv, ali 1t6voc;, xepocc;. Ako se u sastavljenoj rijeci prva svr8ava s glasom s, moze se pisati c; kao da nije u sredini: 7tpocr-€pxof!.l)(~, Mc;-~oc'"t"oc;.

Od naziva prvih dvaju slova postala je rijec alfa bet (&.A.rp&~'YJ't"oc;).

B ilj eska. U grckom se pismu u prastaro doba upotrebljavao znak f, nazvan od svoga oblika digamma (iltyOGfLfLCG, dvostruko gamma), a od izgovora fau (vau), jer se izgovaralo kao latinsko i nase v: fo~vo; vino, lat. vinum.

Za izgovor slova vrijedi ovo:

Sva se grcka slova izgovaraju svuda jednako; tako je iota (~) uvijek samoglasnik, nikada suglasnik (kao nase j): 'Iwv(oc izgovaraj Ionia, ne]onia; Tl se uvijek izgovara kao ti, nikada (poput lat. ti pred samoglasnikom) kao ci: oc'l-no~ izgovaraj aitios, a ne aicios.

J edino slovo y izgovaraj pred y, x, X i ~ kao nase ili latinsko n: 'Teyyw izgovaraj tengo, cruyxocA.w izgovaraj sunkalo, A6yx1J izgovaraj lonhe, tp6pf!.lY~ izgovaraj forminks.

Ni slovo cr ne izgovara se kao nase s, nego i kao nase z, ali samo pred ~' y, o i fL, inace uvijek glasi kao nase s; po tom treba npr. &cr~<:cr't"oc;, &crf!.<:voc; izgovarati kao azbestos, azmenos, ali npr. ~A.ucr<X kao elUsa (ne kao elUza).

§ 5. Z ~ izgovaraj kao u nas z: 15~oc; izgovaraj ozos (ali u najstarije doba izgovaralo se ovo slovo zd).

§ 6. ¢ '? izgovaramo kao j; no u Grka se culo p i h, zato Rimljani grcko cp ne zamjenjuju svojimj, nego piSu ph: qnllocrorp[Ol philosophia, ¢t!-oxT~TI]c; Philoctetes.

§ 7. 8 .& treba razlikovati od T " pa izgovarati tako da se za cistim t cuje jos i ostar hak: th, -&e:6c; = theos.

§ 8. Dvoglasnike <XL, e:,, o~, <XU, o:u, 'YJU i u~ treba izgovarati tako da se cuju oba glasa, ali da je slog ipak jedan; u kao drugi dio dvoglasnika glasi kao u; ou je dugacko u.

Potpisano iota (iota subscriptum) u nepravim dvoglasnicima q., ·n, (}! ne cuje se u izgovoru; kod velikih slova ne pise se is pod njih, nego pokraj njih (iota adscriptum): f.h; ¢o~ =ode, 'Q,os~ov =

Odeion.

§ 9. Treba li dva samoglasnika, koji redovno cine dvoglasnik, rastavljeno izgo-varati, stavlja se na drugi znak dij ereze (oLatpemc;, rastava); r.ci'cc;; izgovaraj pa-is, aUITvoc; izgovaraj a-upnos.

Glasovni znad citanje. § 10-16.

Osim navedenih slova ima u grckom pismu jos znak ', koji se stavlja nad pocetni samoglasnik ako se pise malim slovom, a pred njega ako je slovo veliko; izgovara se kao h: s~ izgovaraj heks, 'Ep[L~c; izgovaraj Hermes. se znak zove spiritus asper, ostri hak.

Zbog jasnijeg razlikovanja se na pocetku rijeci i oni samo-glasnici koji nemaju takvoga haka znakom ', koji se zove spiritus tihi hak. Taj znak, koji se kao i spiritus asper, ne izgovara se nikako: &yw izgovaraj ago, 'A-&~voc~ izgovaraj Athenai.

§ 10.

§ ll.

Kod dvoglasnika spiritus stoji nad drugim samoglasnikom: oi'.i't"oc; § 12. izgovaraj hfjtos, Atyu7t'Toc; izgovaraj Aigyptos. Ali kad se nepravi dvoglasnici q., 7), cp pisu velikim slovima, spiritus stoji pred prvim samoglasnikom: ''Alo't)c; izgovaraj Hades, 'Q,osl:ov izgovaraj Odeion.

Svakopocetno p dobiva spiritus asper: p0l~cpo6c;, psuf!.Ol. U latin- § 13. skom pismu iza r dodaje se jos h: rhapsodus, rheuma. Kad se u sredini rijeCi sastanu dva p, cesto se prvo biljezi tihim, a drugo ostrim hakom: lluppoc;, K<XA.Atpp6"l'J. U latinskom pismu h se dodaje samo drugomu r: Pyrrhus, Callirrhoe. U izgovoru nema tome haku ni traga.

Biljeska. Mnogi pisu dvostruko p bez ikakva znaka: IIuppoc;, Ko:Htpp6"1).

Kao u latinskom pismu, tako se i u grckom znakom - bilje:li § l4. duzina, znakom v kratkoca, a znakom "' neizvjesnost sloga, . da je slog sad dug, sad kratak. BuduCi da se kod samoglasnika s, ·fJ, o, w duzina i kratkoca poznaju vee po obliku ( § 1 ), trebaju nam ti zna-kovi samo kod <X, t, u.

Medu dvije rijeci znak ' pokazuje da je ondje, gdje on stoji, § 15. otpao krajnji ili pocetni samoglasnik ili dvoglasnik; taj se znak zove apostrof (·h &.7t6cr'Tporpoc;): 7t1Xp' hdvcp umjesto napa hdvy, s7t' &.p~cr-'t"e:p~ umjesto sni &.p~cr--rspq:, fl.~ 'yw umjesto fl.~ syw.

Isti se znak zove koronida (xopo)V[c;, gen. xopwv[ooc;, kvacica) § 16 kad stoji u sredini takve rijeCi u kojoj su dvije rijeCi stegnute u jednu:

umjesto 'TO 15vof!.cx:, x&yoc&6c; umjesto xoct &.y<X-&6c;. Takvo stezanje dviju rijeCi u jednu zove se kr az a (xp<imc;, mijesanje). Kod dvoglasnika stoji koronida, kao i spiritus lenis, nad drugim samoglasnikom: TOlU1'6 - 'TO <Xu'T6.

6 Naglasci. § 17 - 22.

C.

§ 17. Grci biljeze i naglasak ili akcen (npocrcpll£()() rijeci. Znak ' na samoglasniku znaci ostar naglasak, accentus acutus ( o~e:~ot 7tpocrcpl>£oc:; ' na kratkim slogovima kao hs. ", a na dugima kao hs. '): A6yor;, -rou-rNv, 7tl)(p6:, he:por; (kao logos, tuton, para, heteros; isp. bdica, nizbOj, prijatelj).

Rijec koja ima ostar naglasak na posljednjem slogu zove se o k sit on a ( o~u7ovov) : ncx.p&, dm!:, ~amkur;.

Rijec koja ima ostar naglasak na pretposljednjem slogu zove se paroksi ton a (7toc:po~u'l"ovov): :AE:yN, rpcx.£vw.

Rijec koja ima ostar naglasak na trecem slogu od kraja zove se prop a r o k sit o n a ( 7tpo7totpo~u-rovov) : Mye:Toc:~, e:t m:'!e:.

§ 18. Bilj eska. Proparoksitonu kojoj je pretposljednji slog dug izgovaraj tako da se cuje i naglasak trecega sloga od kraja i duzina pretposljednjega sloga: ~e~'I)Y.o:, &.rr6~cwJ<:; isp. idemo.

§ 19. Znak ' na samoglasniku znaCi tehk naglasak, accentus gravis (~oc:pe:~oc: 7tpocrcp3loc:). Tako se biljezi oslabljeni ostar naglasak svake oksitone u sredini govora: oc1t6, ali &.no TOU"t'ou; ~()(mi\e:uc;, ali ~oc:mi\e:uc; E:ysvno. Oksitone zadr:Zavaju akut samo pred interpunkcijom ili kad stoje same za se.

§ 20. Znak ~ na samoglasniku zove se zavinut naglasak accentus cir-cumjlexus ( 7te:puJ"7t{J)[LEV'fl 7tpocrcp3£oc:) jer mu je oblik takav. On pokazuje da se glas oteze, tj. najprije dize pa onda spusta (hs. .... ) : cruxov (isp. zdravlje), &.vl>pwv, -ro'i:c;, e:ope:.

Rijec sa zavinutim naglaskom na posljednjem slogu zove se perispomena (m:pLcr7tWfLEvov): &y()(&o~r;, cnuiir:;.

Rijec sa zavinutim naglaskom na pretposljednjem slogu zove se properispomena (7tpone:pLcr7tW[LEVov): cpe:uye:, ~lj-re:.

§ 21. Rijec koja nema naglaska na posljednjem slogu zove se b ari-t on a (~cx.pu-rovov): he:por;, ~~-re:.

§ 22. Na dvoglasnike stavlja se naglasak upravo onako kao i spiritus po § 12: cpe:uye:L, 1:ou-ro.

Kad se zavinuti naglasak i spiritus sastanu na istom samoglasniku, dolazi naglasak na spiritus: oO"t'or;, ~&or;; sastanu li se ostar naglasak i spiritus, pise se spiritus naglasku s lijeve strane: &.ye:, ~pxofLOC:~; ako su pocetna slova velika, stoje oba na lijevoj strani: "(hor;, ''l6l'J,

Biljeska. Kad se znak dijereze (§ 9) i ostar naglasak sastanu na jednom slogu, dolazi naglasak medu obje tacke: &tow~.

Recen. znaci. Rastav. slogova. Kolicina. § 23~30. 7

Recenice i periode razdjeljuju Grci zarezom i tackom kao i § 23. Rimljani i sadasnji narodi. Znak pitanja piSe se ovako: ; npr. -r[ d1toc:r;; sto rece? Tacka nad retkom vrijedi onoliko koliko u nas dvije tacke ili tacka i zarez: E:puHW U[LOir;· 't"L E:no~~(JI)('rE:; pitam vas: sto uciniste? - tcr1tE:poc: ~v · 1:6o:c: ~'A~e:v &.yye'Aoc; vecer bijase; tad a do de glasnik.

Glava II

RAST A VJL]A1NJE I KOlLl!CINA SLOGOV A

A. Rastavljanje slogova

Samoglasnik pred samoglasnikom cini za se slog ako nisu oba § 24. stopljena u dvoglasnik: 1-()(-'t"p6c; je troslozna rijec.

Suglasnik medtu dva samoglasnika pripada drugom slogu: ~-xe:l, § 25. 7 < I ou--roc;, c-xoc:-vor;.

Dva ili vise suglasnika, ako se s njima moze pocinjati grcka rijec, § 26. pripadaju drugom samoglasniku: &-7t:Aour;, ~-crxov, x&-[LvN, &-7t"rO[LrxL; ali &p-f-LOt, &.3e::A-rp6c;, ~v-3ov, &.[L-cpN, rn-1toc;, B&x-xor;, ~cm-cpw.

Ako je rijec sastavljena, rastavlja se na svoje sastavine: cruv-E:zw, § 27. e~-o'cyw.

B. Kolicina

Za kolicinu (duzinu i kratkocu) slogova vrijede u grckom jeziku § 28. ista pravila kao i u latinskom. Jedina je bitna razlika sto samoglasnik pred samoglasnikom ne mora biti k rat a k: ~N~, :AC:6c,.

Slog je po naravi dug ako je u njemu dug samoglasnik ili dvo- § 29. glasnik: ~pwr;, UfLe:~r; ~~N.

Kratak slog postaje polozajem (positione) dug ako su za njim § 30, dva i1i vise suglasnika ili sastavljen suglasnik: ~x~or;, &~wv, 6~or; (~ = zd, isp. § 5).

8 Naglasivanje. Atone. § 31-38.

Glava III

NAGLASIVANJE

Za naglasivanje i:ijeCi vrijede ova pravila:

§ 3L L Svakarijec treba daima jedan naglasak (accentus), a v1se o d jed no ga n e m oz e i m a ti: n:oA.un:p~Xy[Locruv'l), &n:~Xpoccrx::::uoccr-roc;. Isp. §§ 17-22.

Bilje8ka. Izuzetke od toga pravila vidi u § 38. i d.

§ 32. 2. 0Star naglasak (acutus) moze biti ina dugim ina kratkim slogovima, a zavinut (circumflexus) samo na onakvima koji su po naravi dugi: Myw, A~yw, XOlA6c;, &I,:Y)&~c;, ocv&pw1toc;, cr(;)!Loc, di.

§ 33. . 3. 08tar naglasak rnoze stajati samo na jednom od tri po-slednja sloga, ana trecem od kraja samo onda kad je posljednji kr at ak: OCTIOLlWt;, ali vee ne moze biti Oln:OLXOU (gen.); ~ypou:pov, ali ne eypOltp)j.

§ 34. 4. Zavinut naglasak moze uopce stajati samo na jednom od dva posljednja sloga, ana pretposljednjem samo onda kad je posljednji po naravi kratak: cruxov, aline cruxou (gen.); cr&[.Lcx, ali ne crw!LIXToc; (gen.).

§ 35. 5. Pretposljednji slog, ako je po naravi dug, a po-sljednji po naravi kratak, ne moze imati drugi nego zavinut naglasak: tp:::uyr;;, a ne rp:::uy:::, ~pxov, a ne ~pxov.

§ 36. 6. Slozene rijeci imaju redovno naglasak na pretposljednjem dijelu rijeci koliko je tO po § 33. moguce: OC7t-L&L, oc-tpLAOt;, <pL/.6-yuvoc;, om6-3oc;, 1tOtp-ev-ih::c;.

§ 37. 7. Svakoj oksitoni, ako odmah za njom ne dolazi interpunkcija, slabi ostar naglasak, te umjesto ostroga dolazi t ez ak (gravis). Jedini je izuzetak -rlc; (tko?) § 217.

B ilj e8ka. Neki dvoslozni prijedlozi premjestaju naglasak s krajnjega sloga na prvi kad stoje za onom rijecju kojoj pripadaju (u prozi samo nEp(: 't'O'~nuv 7tept, ali nEpl -ro\rrcu11). To premjestanje naglaska zove se anastrofa.

§ 38. Bezglasne (atone ili pro k lit ike) zovu se j ednoslozne rij eci koje su tako nesamostalne da se naglaskom naslanjaju na onu rijec koja je za njima. Evo ih:

1. Od Clana oblici o, ~' ot, ~XL 2. Prijedlozi sv (u, s dat.), de; (u, s ak.), sx iii t; (iz).

3. Veznici d (ako) i we; (kao, da); we; i kad je prijedlog (k).

4. Nijecna rijec ou ili oux (oux). Kao posljednja rijec u recenici negacija ou je naglasena.

Enldidke. 39-43.

EnkH\tilke su jednoslozne i dvoslozne rijeci koje oonaJV1se ne·· § 39. maju svoga naglaska, nego se zajedno izgovaraju s onom naglasenom rijecju koja stoji pred njima. Medu enklitike idu ove rijeci:

1. Neodredena zamjenica ,·tc;, ,( (netko, nesto) u svim oblicima (§ 217).

2. Ovi oblici licnih zamjenica: flOU, fLO[, fLE (mei, mihi, me), crou, crol, cre (tui, tibi, te), ou, oT, e (sui, sibi, se).

3. Indikativ prezenta glagola d[.Ll (jesam) i cp)jflL (velim) u svim dvosloznim oblicima (§ 312, 315).

4. Neodredeni prilozi: r.ou (negdje), r.o( (nekamo), Tiwc;, 7t·{J (nekako ), n:o&ev ( odnekud), 7tOTE (nekad).

5. Cestice ye (quidem), TE (-que), ·roL (doista), vuv (dakle), n:ep (veoma), n:w (jos) pa -oe, kad znaci smjer i kad je pokazni dodatak: otx.O'IOE (kuCi), ooe: (ovaj); isp. § 188, 3. i § 212.

Te se rijeCi naslanjaju na predasnju ovako:

a) Predasnjoj oksitoni ostar naglasak ne slabi u te:lak (§ 19), a enklitika nema naglaska: &yiX&6v n, wh6c; rp1JcrLv.

b) Za perispomenom enklitika gubi naglasak: opw 't'LVI)(c;, EO scr-rLV, TlfLW cre:.

c) Za par o k sit on om jednoslozne enklitike gu be naglasak, a dvoslozne ga zadrzavaju: rpL'Aoc; [.LOU, A6yoc; ·nc;, ali /\6yo~ "~vee;, "A6ywv ·nv&v (gen. plur.).

d) Proparoksitone i properispomene zadr:lavaju svoj naglasak, a osim toga primaju od enklitike ostar naglasak na krajnji slog: ocv&pwn:6c; 'nc;, ~e~cxw[ dcrlv, crw[.L& ye:, mx~osc; WIEc;, 7t6:A:::wc; -rtvoc;.

e) Bezglasne rijeci (atone § 38) dobivaju od enklitike ostar naglasak: ou rpYJuLv, &c; T:::.

§ 40.

Bilj eska. Vise jednosloznih rijeci sraslo se s enklitikama u jednu rijec, kao § 41. &,cr"rs (tako da), EL'l"S (sive), ou-rE-Ou't's (fL~'l"S-fL~'t'E) (neque-neque), ocrn~ (tko), ou-c~<; (nitko), &cm~;:p (kao), ~Tot (doista), xcd-roL (ipak); amo ide i-lk spomenuto u § 39, 5: otxaoE (kuCi), 8oe: (ovaj). Te se rijeci prividno izuzimaju od pravila u § 35,

f) Ako ima vise enklitika jedna za drugom, svaka stavlja svoj § 42. naglasak na predasnju: :::t -rlc; fLO( <p'l)crl 11:o-r::: (ako mi tko kad rece).

Katkad enklitike zadr:lavaju naglasak (ortotoniraju se), ito: § 43

l. Ako je enklitika prva rijec u recenici te se ne moze naslanjati na drugu: -rlvec; Myoucr~ (neki vel e); ali toga ima malo.

'.· .. '.··.·~.·.·.· >!: !1

~

II 'II i

Ill !~

lll !I

10 Enklitike. Dioba samoglasnika. Dioba suglasnika. § 44-46.

2. Ako je na enklitici sila govora: cre "Aeyw (mislim tebe i nikoga drugoga), crov croL (s tobom § 206. b), d ~cr-ew (ako doista jest, isp. § 315. Bilj. 2).

3. Iza elizije: XIXAOV a· tcr"t"Lv (ali je lijepo) umj. XIXAOV ae: tcr"t"LV. 4. Dvoslozne enklitike u prilici spomenutoj u § 40. c.

Glava IV

GLASOVI

A. Dioba samoglasnika

§ 44. Samoglasnici se po kvantiteti dijele na kratke i d uge, a po kvaliteti na tvrde i meke. Kratki sue:, o, dugi 1), w, a kratki ili dugi IX, L, u. Tvrdi su IX, e:, 1), o, w, meki L, u.

§ 45. Kad se tvrdi spoje s mekima, postaju dvoglasn,ici (aLrp&oyyoL): a) Spajanjem kratkih tvrdih samoglasnika sa L postaju dvo

glasnici: IXL, e:L, oL. Ovamo pripada i dvoglasnik m, u kojem su spojena oba meka samoglasnika. On se nalazi samo pred samoglasnicima: fLU~IX (citaj: mi.ija), muha.

b) Spajanjem kratkih tvrdih samoglasnika sa u postaju dvoglasnici: !XU (au), e:u (eu), ou (ii).

c) Spajanjem d u gih tvrdih samoglasnika saL postaju dvoglasnici: q., TJ, <p (AL, HL, ilL), kojima se L subscriptum (adscriptum) ne cuje u izgovoru ( § 8).

d) Spajanjem dugih tvrdih samoglasnika sa u postaju dvoglasnici: 1JU (eu), wu (ou).

B. Dioba suglasnika

§ 46. Pregled grckih suglasnika neka objasni ova tablica:

Z at v or ni ( explosivae iii mutae) Traj ni (continuae) Naziv

tvrdi I meki I haknuti tekuci I nosni I predusni glasova (tenues) (mediae) (aspiratae) (liquidae) (nasales) (spirantes)

grleni nosno spiritus

X y X - y as per (gutturales) (§ 10)

usneni ~ - 1.1. -

(labiales) 1t" tp

zubni (dentales) T 8 .& :>., p v a

Promjene samoglasnika. § 47. 11

NAPOMENE

1. U svakom je haknutom suglasniku tvrd suglasnik s ostrim hakom (spiritus asper); dakle je X = x' i1i kh, & = 'T' i1i th, cp = 1t' ili ph.

2. Cesto se likvide zovu prave likvide i nazali fL, v, tj. glasovi "A, fL, v p.

3. Kao suglasnici upotrebljavali su se nekada u grckom jeziku i glasovi i, u. U toj upotrebi biljeze se ponajvise znakovima j (i), w (t<t).

Glava V

NAJZNATNIJI GLASOVNI ZAKONI

A. Samoglasnici

1. Stezanje samoglasnika. Za stezanje samoglasnika vrijede § 47.

ova pravila:

a) Ako su samoglasnici, koji se stezu, kakvocom jednaki, stezu se u duljinu iste kakvoce: tcrTcf~crL > tcrToccrL *, cpLAE1J'TE > cpLA"ijTe:, ~1JA6w > ~1JAw.

Od toga se pravila izuzimaju samoglasnici e:e: i oo: prva dva stezu se u e:L, a druga dva u ou; npr. 7to(e:e: > 7tOLe:L, 1tA6oc; > 1t"Aouc;.

b) Ako samoglasnici, koji se stezu, nisu kakvocom jednaki, nastaje stezanjem dvoglas (diftong) i1i jedan glas (monoftong): Diftong nastaje ako je prvi samoglasnik koji od glasova a, e, o, a drug1 L iii u: 1tcfi:c; > 7tiX~c;, yeve:cr-L > yeve:·c > yeve:L; monoftong pak nastaje ako se sastanu o-, a- i1i e- glasovi. Tu treba pamtiti ovo:

IX) da je u atickom o-glas jaci od a-glasa i e-glasa: 'TLfLcXOfLEV > 'TLfLwfLe:v, !Xta61X > !Xtaw. Kod glasova e:o i oe: nastaje najprije asimilacija e-glasa s o-glasom: oo, a od toga postaje po prvom pravilu ou: cpL"Aeo[Le:v > cpLA60[LE:V > cpLAOU[LEV.

~) da jepri stezanju a-glasa s e-glasom jaci onaj koji je naprijed: 'TLfLcXe:"t"e: > "t"LfLihe:, yeve:IX > yev7J.

* Znak > znaci: ,prelazi u".

§ 48.

§ 49.

12 Promjene samoglasnika. § 48-49.

Za naglasivanje vrijedi pri stezanju ovo pravilo: Ako je u nestegnutom obliku bio prvi slog naglasen, stegnuti oblik ima zavinut naglasak: 't'LfLiiov-re:t; > 't'LfLwv-re:t;; ako je drugi slog bio naglasen, Stegnuti Oblik ima OStar naglasak: 't'LfLOC6V't'W'J > 't'LfL6lV't'W'J.

2. Prij evoj. Prijevoj je pravilno izmjenjivanje samoglasnika u korij enima, osnovama i nastavcima (sufiksi~a). ~n je ~vo!ak: kvalitativan i kvantitativan; npr. -roc.upe:- -rocupot; Je kvahtat1vm prijevoj, a 7t&-re:p - 1toc't"f)p je kvantitativni prijevoj. Pored toga doga~a se kod prijevoja ito da samoglasnik posve iscezne: .~.-crx-~-v,_ gene-tr-1~. Te izmjene samoglasnika u istom slogu zovu se p n J ev o J 01 stu Pan J. Prijevoj ima ovih sest stupnjeva:

1. Punina (P) : 7toc-rep-e:t;

2. Punina ,o" (P0) : 7tpo-7t&-rop-e:t; (praoci)

3. Duljina (D): 1toc't"f)p

4. Duljina ,o" (D0) : 7tpo-7t&-rwp

5. Praznina (Pr): 7toc-rp-6t;

Isp. jos:

p po no Pr

ye:v-ecr&ocL ye-yov-oc. y[-yv-e:cr&oc.L AEL7t-W 1\e-/\om-oc. 1\m-e:~v

cpep-w I cp6lp at-cpp-ot; cpop-ot;

(danak) (tat) (bojna kola) 7te't'-OfLOCL

I 7tW't'-liOfLOCL &-7t-r-6 fL YJV 7tO't"-EOfLOC.L

Prema samoglasniku e u punini zove se navedeni prijevojni red kratki e-red. Taj je prijevojni red najvise zastupan i najbolje razvijen, ali ima u punini i drugih samoglasnika, pa se javljaju i ovi prijevojni redo vi: a-red, a-red; e-red, 6-red, a-red; na primjer:

p po no s &y-w Cl"(-fLOt; ' I oc.y-wy-Y)

(brazda) (vodenje) &oc--r6t; 't"L-&Yj-fLL &w-fL6t;

(hrpa) (&e:-'t"6t;~

(pa-fLl I cprt.-fLev cpW-'JY)

(jon. atic. cpYJ-fLl)

Promjene samoglasnika. Promjene suglasnika. § 50-55. 13

Biljeska: Prijevojni stupnjevi Pr, P, P0 rado se zovu i nizina, sredina, vis ina.

3. Naknadno produljivanje. Naknadno se produljivanje zove ono produljivanje koje dolazi kao naknada za ispale suglasnike. Pri tom rt., !, u prelaze u a, r;, u, a e: i 0 u e:L i ou; npr. 7t0CV't'-t; > 7tilit;, hp!v-mx > ~xpr:voc, EO"-fLL > dfL[, aLaov-r-t; > aLaou::;.

Bilj eska 1. Razvitak je tekao upravo ovako: r.xv-r-~ prelazi u rr~Xv~, a suglasnik v sa samoglasnikom IX u dug nazalni samoglasnik. Nazalnost se gubi, i ostaje rrii~. Vidi § 270.

Biljeska 2. Pri naknadnom produljivanju gube se pred cr, pored glasovnoga skupa V't", i glasovni skupovi v~ i v&.

§ 50.

4. Metateza kvantitete. Zamjena kolicine kod samoglasnika §51. (metateza kvantitete) nastaje u atickom kad iza glasa YJ slijede samoglasnici o i ii, tj. Y)O > e:w, a Y)OC > e:a: npr. ~ocm/\·l]f-ot; > ~ocm/\1)-ot; (hom.) > ~occrL/\ewt;; ~ocm/\Y)f-IX > ~ocm/\'f)oc (hom.) > ~ocm/\ea.

Biljeska. Premjestanja (metateze) bilo je i kod suglasnika; npr. ,[xTw od ,[-'t"x-w ('t"x je Prod osnove n:x-), ali neke su metateze samo prividne jer se osnivaju na glasovnim zakonima: &&pcro~ (smionost) prema &p~Xcruc; (smion); ~E:~A"IJ-XIX prema ~-~IX:A-ov. Isp. § 50. i 62.

B. Suglasnici

1. Izj ednacivanj e (asimilacij a) zatvornih glasova. Za- § 52. tvorni se glasovi izjednacuju po ovom pravilu: Zubni suglasnik dopusta pred sobom samo grleni i usneni iste vrste: ox-r6l - 6yaoot;, /\eyw - /\e:x.-r6c; - 1\e:x&~vocL, -rD7t't"W - -rucp&'f)vocL, -rpl~w - -rhpm-roc.L, yp&cpw - ypoc7t-r6t;.

2. Razfednacivanj e (disimilacij a) zubnih suglasnika. § 53. Medu dva zubna suglasnika razvio se u grckom jeziku glas s, a prvi zubni je razjednacivanjem ispao: &vu't"-'t"ot; > &vucr't"6c;, ota-&oc > o!cr&oc, 7te:L&-&Yj'JOCL > 7te:Lcr&~VOCL.

3. Promj ene zatvornih glasova pred fL· Pred fL prelazi § 54. grleni u y, usneni u fL, a zubni u cr: 7tm/\e:x-fLocL > 7te7t/\e:yfLocL, 01t-fLOC't"OC > ClfLfLOC.'t'OC, ta-fLe:V > tcrfLEV.

4. Promj ene zatvornih glasova pred cr. Svi grleni pre- §55. laze sa cr u ~, svi usneni u ~'a svi zubni u crcr, azatim u cr: &yw- &xcrw - &~w, 't"p[~w - -rcpbtcrw - -rpl~w, 7toa-crL - 1tocrcrl (hom.) ~ 1tocrl.

14 Promjene suglasnika. § 56-58.

§56. 5. Zakon o disimilaciji h nutih suglasnika. Od aspiracije koje jedna za drugom gubi se prva: ihilYJfl.~ > 't"[ilYJ[L~, cpe:c:pux~c > rd:rpuxx, szw > ~xw (isp. fut. ~~w).

Jednako se objasnjavaju oblici: -&pl~ - .&pcx6~ > "P~x6~, .&pe\)Jw .&pec:pw > 1:perpw, .&lfnwv - .&otzu~ > 't"otxu~.

Biljeska 1. Kadsto je dje!ovanje zakona sprijeceno analogijom: xt.w -exu&·~v umjesto E%1.\&·~v, ali perfekt je XS)(U[J.OI:~.

Bilj eska 2. Kod imperativa slaboga pas. aorista ostala je prva as piracij a da bi se sacuvala karakteristika toga aorista: cr~S·7J-n, umjesto cr~-r·~ih od crw&7Jih.

§ 57. fJ. Vezanj e suglasnika s glasom j. Kad se glas j sastaje sa suglasnicima, nastaju ove glasovne promjene:

a) xj, xi prelaze u. Tt' (jonski crcr): rpuMnw od cpuN:r.x-jw, CjlUAIX~, -co-coc; (jon. cpuMaaw); eMHwv od EAIXx-jwv, e:Arquc; (jon. eMcrcrwv).

b) yj i ~j prelaze u ~: &.p7ta~w od &.p7tay-jw, &pmx;, &p1tay-o~; eA.1tl~w od e:Am~-jw, eA1ttc;, e:Artl~-o~.

c) -rj i &j prelaze u a: 7tocmx d) Aj prelazi u AA: &.:A:Aoc, od

(lat. sal-z'o ).

od Tiocv-r-jot, cp~poucrrx od cpEpov't"-jrx. (lat. a[ius), acii),Ofl.IX~ Od OtA-jO[Lt:l.~

e) U glasovnim skupovima vj pj, ako je pred njima samoglasnik a ili o, tj. u skupovima r~.vj, ovj, rxpj, opj umeksavaj suglasnik koji ie pred njim pa prelazi u prectasnji slog i cini sa samoglasnikom diftong: I)(. LV, ow, r:t.Lp, o~p ( epenteza, diozmoza); npr. cpotlvw od cprxv-jw, [L~AI)(.LVr:t. od fl.EArx.v-jrt., xolprxvo~ od xopj-ocvo~.

Iza ostalih samoglasnika asimilirao se j predasnjem suglasniku, a onda je jedan od dva jednaka suglasnika ispao uz naknadno pro-· duljivanje: c:pikp-jw > cp&~pp(l) > cp&dpw, xpl.v-jw > xptww > xptvw.

§58. 7. Promjene glasa v pred zatvornim, predusnim i tekvcdm suglasnicima. Kad se v nade pred zu bnim suglasnikom, ne mijenja se; grlenim prelazi u guturalni nazal (y), a pred usn enim u us neni (fl.); pred cr se gubi, as tekuCima se izjednacuje: cruv-xo::Aw > cruyxo:Aw, EV-TtELpoc; > ~[J.7tElpot;, OrJ.LfLOV-crL > acd[LOCn, cruv-:AEyw > cru:AMyw.

Bilj eska 1. Cesto glas v nestaje pred cr tako da prelazi s predasnjim samoglasnikom u dug nazalni vokal, sto dovodi do naknadnoga produljivanja. (§ 50. Bilj. 1): :Auo-vn > ),uQm > :Aooum ( § 59).

Biljeska 2. U glasovnom skupu va + suglasnik gubi se v bez traga: cruvcr·n'l[J.~ > crOa''t''IJ[J.~, cruv-crxeuci.~w > crucrxeuci.~w.

Promjene sug!asnika. Slogotv. likvide i nazali. § 59-64.

8. Asi,bilacij a. Glas 1: postaje jonskoatickom cr (asibilacija); poslije cr ostaje n: ni,o'~'cno~ od 7tAouTtoc; :Aeyoucrc od :Asyo-vn (legu-nt), ali &cr-T[.

15

c cesto § 59. (TtAOU't"o~),

9. Promj en e glasa cr. Glas cr mijenja se u grckom jeziku ovako: § 60 .

a) Na pocetku rijeCi pred samoglasnicima cr prelazi u ostar hak:

t7t7if, lat. septem, tcr1:Yj-(J.,c od cr~-cr't"iX-fH, laC si-sto, Gc; pored cruc;, lat. SUS.

b) U sredini r:ijeci medu samoglasnicima cr se gubi Iatinskom postaje r): yEvEcr-o~ > yevzo~ > yi:vou~, i,zyz-crcu > ),eyzoc~ > MyYJ.

Bilj eska 1. I ovdje prelazi cr najprije u h, i h se gubi medu samoglasnicima.

Bilj eska 2. Medu samoglasnicima gube se i glasovij if koji u nenaglasenim slogovima pred samoglasnicima cesto postaju od ~ i. u: n6!.E-E~ od rr:o!,sj-;;c, ( =n6-At:Lc,); i.i~6c; od b.Lf-6c,.

c) Glas cr nestaje i izmectu dva suglasnika: yzypacp-·crfl:x~ > yEyp&rp&ou, E0'7t1Xp-cril:xL > ecrmxpilcu.

C. §llogotvorne Hkvide ii nazali

K.ao sto u nasem jeziku r, premda nije samoglasnik, moze tvoriti ~ 6L slog kao da je samoglasnik,. tako su u davnini mogli tvoriti slog i likvide i nazali: l, r, m, n, narocito pred suglasnicima i na kraju rijeci.

Slogotvorne (sonantske) likvide li r prelaze grckom jeziku § 62. u CiA. Oip i1i M. pOi, poglavito u prijevojnoj praznini (nizini, § 49); npr. TtCl1:T-CH > itrJ.1:pOtm; t't'TTt'0\1 > ~1:pC'.it0'.1.

Slogotvorni (sonantski) nazali min prelaze u grckom jeziku § 63. pred suglasnicima ina kraju rijeci u oc, a pred samoglasni-ci m a i pred j u rxv, poglavito u prijevojnoj praznini (nizini, § 49); npr. snn&ov > ~7tGC&ov, Tt'ODm > 7t6~oc, osxm > ~~XOt.

Od sonantskoga n:nala razvilo se tzv. cc-I?rivativumo Ta je, naime, § cestica etimologicki srodna s negacijom ne (lat. ne-scio), koja u prijevojnoj praznini dobiva oblik n; od toga pak n postaje pred suglasnikom GC, a pred samoglasnikom ocv; npr.

v-~~xot; > &~hxo~

16 Hijat. Kraza. Sinalefa. Elizija. Afereza. Siniceza. § 65-70.

D. Promjena samoglasnika na kraju rijecj

§ 65. Kad se sastanu dva samoglasnika jedan do drugoga u istoj rijeci ili kad se jedna svr8ava, a druga pocinje sa samoglasnikom, nastaje zij ev (hiatus). Od prve pojave Grci nisu toliko zazirali, ali hijata medu rijeCima nisu podnosili, pa su nastojali da mu se po mogucnosti uklone. To su postizali na ova cetiri naCina:

§ 66. a) krazom, tj. stapanjem (xpixmc;) dvaju samoglasnika (dvo-glasnika) u jedan dug samoglasnik ili dvoglasnik. Kraza se dr:li pravila koja su za stezanje samoglasnika navedena u § 47. Ona ima svoj znak koji je jednak tihom haku (spiritus lenis), a zove se koronida ( § 16); npr. -r&A.A.IX od -r<i &:J. .. A.IX, -ro\Jvo!J-IX od 't'O ilvofLIX, o0mx6lpw~ od ot &mx6JpwL.

§ 67. b) sinalefom, tj. spajanjem (cruviXA.mrp~) dvaju dugih samo-glasnika u jedan slog. Dugi zavrsni vokal prve rijeci i dugi pocetni vokal druge rijeci zadr:le doduse svaki svoj osobiti zvuk, ali se pokrate tako da imaju zajedno vrijednost samo j edne metricke du-v· • "r ' 'I ( M ) ' \ '' ' ' I ( M ) ZlOe, npr. 1) OUX IX~e:~c;, - V V- ; e:yw OU't' E:fLIXU't'OV v- v - v .

'-' '-'

§ 68. c) elizijom,. tj. iilbijanje!TI (elidere) prvoga, kratkog samo-glasnika. Izbijanje se oznacuje apostrofom (§ 15). Eliziju dopusta i dvoglasnik IX~ u licnim nastavcima u kojima je za akcent kratak, a ne dopustaju je: u; L u 't'L, -rt, (),.~, 7te:p[, ocxp~, !1-exp~; 0 u 7tp6; npr. e7t' IXU't'<j} umjesto e7tt IXU't'<j}; .. a cr' IXU't"Yj~ ~PYIX ( -r E:rr' 0(0-r&, ooa~ E:auv&[L"I)V > oQa' E:auv&[L"I)V, ~7\"'t"cX ~Cl'(l(V > b-r' ~Cl'(l(V. , '

§ 69. d) aferezom, tj. uklanjanjem (&.rp1X[pe:cr~c;) drugoga, kratkog

§ 70.

samoglasnika pred kojim je dug samoglasnik. Afereza je dakle upravo obrnuta elizija (elisio inversa), pa se i ona oznacuje apostrofom; npr. & !1-~ '&~ye:c; (~&~ye:c;); !1-~ ·~w 7tap~xe:w (~~w).

E. Promjene samoglasnika u rijecima

Zijev u nJectma u atickom ukida se stezanjem samoglasnika gotovo svagdje. Poezija se sluzi u toj prilici:

a) sinicezom, tj. sjedanjem (cruv(~w) dvaju samoglasnika, od kojih je prvi kratak (ponajvise e:), a drugi dug, na jedan slog; npr. IIYJAYJ~cXae:w (-- v v ~. citaj IIYJAYJ~IXajw); xpucrE:cp &.va O"X~7t't'pcp

(-0 v---,titaj xpucrjcp). ...........

Hifw!za. Apokopa. Sinkopa. Pokretljivo v. § 71-75. 17

b) hiferezom, tj. ,potajnim" oduzimanjem (0rpodpe:cr~c;) kratkoga § 71. samoglasnika pred kratkim samoglasnikom; npr. VYJ"A€:.~ od VYJA.e:e~, p.u&eiX~ od p.u&ee:IX~. '

Promjene samoglasnika u rijecima nastaju jos:

a) apokopom, tj. odsijecanjem (&.7toxo7t~) kratkoga zavdnog § 72. samoglasnika pred pocetnim suglasnikom, osobito kod prijedloga avcX, 7t1XpcX, XIX'd; npr. 7t<ip VYJWV od 7t1Xp<i VYJWV, x<i7t 7te:a£ov od XIX't'<i 7te:a£ov (asimilacija).

b) sinkopom, tj. istiskivanjem (cruyxo7t~) samoglasnika izmedu § 73. dva suglasnika; npr. 't'L7t't'e: od 't'L7to-re:.

F. Promjene suglasnika na kraju rijeci

Grcke rijeci koje se svrsavaju na suglasnik mogu imati na § 74. kraju samo v, p ili c; (~, y; ). Izuzeci: oux ( oux, pred suglasnicima ou) i prijedlog &x.

Prvotno svr8etno m postalo je v: Mus a-m MoucriX-v, agrum &.yp6v, donum a&pov.

Tvrdi (tenues) suglasnici pretvaraju se na kraju rijeci, ako se druga rijeC poCinje S OStrim hakom, U haknute (aspiratae): XIX't' XCX:'t' YJfLE:piXV > XIXV' 'Y)fLE:piXV; IX7t0 E:O"'t'~IX<:; > IX7t €0"'t'~IXc;

> &. rp' ecr't'LIX<:;.

Svi se ostali konsonanti na kraju izbacuju: gen. y&:A.IXx't'-oc;, (!act-is), nom. y&:A.IX (lac).

Pokretljivo v (erpe:Axucr't'~x6v) pristupa k zavr8ecima s kratkim § 75. samoglasnikom e: i r:. To im se v dodaje pred rijeCima koje pocinju sa samoglasnikom (a tim se ukida hijat), pa pred znatnijim interpunkcijama: ~crwcre:v IXU't'ouc;, ali ~crwcre: 't'oOc; rp£A.ouc;; 7ta.crw ~awxa, ali 7ta.cr~ aoxe:L o\hwc; e:!viX~; A.E:youmv e:O, ali AE:youcr~ 't'OU't'O; e:'~xomv &vape:c;, ali e:'~xom yuviX'i:xe:c;.

Bilj eska 1. Negacija oo glasi pred samoglasnicima oox, a pred ostrim hakom oox: o\.1 tp"l)cr~v; oox (l(0T6~, oox o(hw~,

Biljeska 2. Prijedlog &x glasi pred samoglasnikom ,1;~ (lat. ex): E:x 't''ij~ rr6-:Ae:cu~, E:~ &xporr6:Ae:cu~.

DIO DRUG!

OBLICI

A. DEKLINACIJA

Opce biljeske

§ 76. U rijeCima koje se mijenjaju (dekliniraju) razlikujemo u grckom jeziku, kao i u latinskom, osnovu i nastavak, korij en i svr8etak; npr.

cptl.o~ prijatelj: osnova qn:Ao-, nastavak -~

korijen <pLA-, svrsetak -o~

U grckoj se deklinacijt razlikuju:

1. t ri b r o j a: singularis (jednina), dualis ( dvojina) i pluralis (mnozina).

2. pet padeza: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ. U dualu su samo dva padezna oblika, jedan za nominativ, akuzativ i vokativ, a drugi za genitiv i dativ.

3. tri roda: masculinum (muski), femininum (zenski), neutrum (srednji).

J § 77. i Muskoga su roda imena muskaraca, rijeka, vjetrova

li mjeseci (o fL~V mjesec). 1

§ 78}! Zenskoga su roda imena zena, stabala, zemalja, otoka, ·~. mnogih gradova i najvise apstraktnih imenica: ~ EA7tL~ (nada), l ~ VLX'Y) (pobjeda). ]'

~ § 79.1 Srednj ega su rod a najvise deminutivi muskih i zenskih

I rijeCi: -ro yep6v-rLOv (starcic) dem. od rijeci o ytpcuv (starac).

Clan. 0-deklinacija; § 80-82. 19

U grckom jeziku ima i clan (articulus) kao i u nekim modernim §so. jezici rna. Oblici su rnu o, ~' -r6. Ostale oblike vidi u § 82. i 90.

Clan nema vokativa; prep vokativnim oblicirna svih brojeva dolazi uzv ik (J) koji ne treba uvijek prevoditi.

Glava VI

DEKLINACIJA IMENICA I PRIDJEVA

S obzirom na posljfdnji glas osnove (samoglasnik iii suglasnik) § 81. razlikuju se dvije deklinacije:

A. vokalska deklinacija,

B. konsonantska deklinacija.

A. VOKALSKA DEKLINACIJA

Prim jeri

Osnove

0 O'Oql6<;

mudrac O'OqlO

Sg. N. I 0 O'O<p6-~ G. -rou O'o<pou D. -r<j) O'O<p<j) A. -rov O'O<p6-v V. (J) O"otpe

Pl. N. 0~ O'O<pOL G. -riilv O'O<piilv D. "t"OL~ O'O<f>OL~

A. "t"OU~ O'O<pOU~ V. (J) O"otpo(

I 0-deklinacij a

cp(:Ao<; prijatelj

cp~Ao

cp(:Ao-~

cp(:Aou <pt:Acp <pLAo-v cp(:Ae

<pLAOL <pLAWV <pLAOL~

cp(:Aou~

<pLAOL

hocipo<; drug hot~po

&v.&poorco~

covjek &v.&poorco

-.o l!pyov djelo epyo

€-ra.'Lpo-~ &v.&pcu7to-~ -ro e-ra.(pou &v.&pw7tou -rou €-ra.(pcp &v.&pw7tcp -r<j) ha.'i:po-v &v.&pcu7to-v -ro ha.i:pe &v.&pcu7te (J)

€-ra.'LpoL €-ra.(pcuv ha.(poL~

ha.(pou~

ha.i:poL

&v.&pcu7toL -rdt &v.&pw1tcuv -riilv &v.&pw7toL~ -ro'L~ &v.&pw1tou~ -rdt &v.&pcu7toL (J)

~pyo-v

~pyou

~pycp

~pyo-v

~pyo-v

~pya.

~pycuv

~pyoL~

~pya.

~pya.

Drugi su primjeri: u~6~ (sin), v6[Lo~ (zakon), x(vouvo~ (pogibao), -ra.upo~ (bik), 7to-rcx[L6~ (rijeka), 1t6vo~ (trud), ~(o~ (zivot), .&ocva.-ro~ smrt), O'uxov (smokva), !J.E-rpov (rnjera), ~!J.cX-rLov (haljina).

§ 82.

20 0-deklinacija. § 83- 89.

NAPOMENE

§ 83. 1. Po o-deklinaciji sklanjaju se one rijeci kojima se osnova svrsava nao, ate su uglavnom muskoga i srednjega roda. Zenskoga su roda, prema opCim pravilima o rodu ( § 78), one o-osnove koje znace imena zenii, stab ala, zemalja, otoka i grad ova:~ 1tocp&evo.;; djevojka, ~ &.[J.m:t..o<; loza, ~ A'lyu7t't"O<; (zemlja), ~ ~7teLpo<; kopno, ~ ~:'fjt..o<; (Del), ~ v1jcro.;; otok, ~ K6pLv&o.;; (Korint); k tome i neke druge rijeCi: ~ ~£~t..o<; knjiga, ~ oM<; put, ~ tjJ1jcpo<; kamenCic, ~ v6cro.;; bolest, ~ 't"cXcppo<; jarak.

§ 84. 2. Naglasak ostaje dotle na istom slogu na kojem je u nom. sing. dok to dopustaju opca pravila o naglasku ( § 32. i d.); inace se primice kraju rijeci koliko je po pravilima nuzno: &.v&pw7to<;, ali &v&pC.:mou, &v&pwmp, a u akuzativu opet &.v&pw1tov.

§ 85. 3. Genitivi i dativi svih brojeva mogu na krajnjem slogu, ako je dug i naglasen, imati samo zavinut naglasak: crocpou, crocpij), crocpwv, crocpof:.;;.

§ 86. 4. Svrsetak m za naglasak je kratak: &.v&pw7tm, hoc'LpoL.

§ 87. 5. Vokativ plurala jednak je nominativu plurala: c1> hoc'LpoL, c1>

&.v&pW7tOL.

§ 88. 6. Rijecima st;ednjega roda su nom., ak. i vok. singulara jednaki, a u pluralu se svrsavaju na if: ~pyov - ~pyoc.

§ 89. Bilj eska 1. Grcka o-deklinacija odgovara latinskoj 2. deklinaciji: taurus (stariji oblik tauro-s) - -ra:Gpo<; bik, taur6- -ra:upcp, taurum- -ra:Gpov (§ 74), taure - 'l"OGupe:, tauri - -rocupot, tauris - · -rocupm<;, tauros - -rocupou<;, dona - Bwpoc.

Biljeska 2. U vok. sing. sacuvana je cista osnova u prijevojnoj punini (P): 'l"OGupe: - -ra:Gpo-<; (kvalitativni prijevoj, § 49).

Biljeska 3. U Homera svrsava se gen. sing. na oto, od cega je gubitkom glasa t postalo oo; npr. At6J..oo, atic. ou.- Dat. pl. na -mcrt(v): f3po-rorcrt(v) odgovara dativnom nastavku u konsonantskoj deklinaciji; npr. Bocl[Locrt(v).

Biljeska 4. Svrsetak -ou<; u ak. pl. postao je od ov<; gubitkom glasa v i produljivanjem vokala o u ou (naknadno prod ulj ivanj e § 50); isp. tauros od taurons.

Napomene navedene pod tackom 2, 3, 5. i 6. vrijede za sve deklinacije.

A-deklinacija. 2enske rijeci. § 90-94. 21

II. A-deklinacij a

1. Zenske rijeci

a) Rijeci na 'YJ b) Rijeci na ii

Primjeri

Osnove

Sg. N. ~

G. 't"1j<; D. 't"?j A. 't"~V v. c1)

't'LfL~ cast 'L"LfLOG

't""f:[L~ 't""f:[L1j<;

't""f:fJ.?i 't""f:~~v 't""f:[L~

Pl. N. ocL 't""f:fJ.oc£ G. 't"WV 't""f:[LWV D. 't"OCL<; 't""f:[LOCL<; A. 't"a.<; 't""f:[J.Ii<;

V. c1) 't""f:[J.ocL

fLcXX'YJ fLcXX'YJ<; fLcXX7l fLcXX'Y)V

fLcXX'YJ

fLcXXOCL fLOCXWV fLcXXOCL<; fLcXXii<; fLcXXOCL

vfx'l) I pobjeda 11

VtXOG II

vtx'Y) vtx'Y)<; vtx7l vtx.'Y)V vtx'Y)

.&e:& bozica

.&e:OG

&eli &eii.;;

&e~

&e&v &e&

vf:x.ocL I &eoc( vr:x.wv &ewv vtxocL<; &eocf:<; vtxii<; &eli.; VLX.OCL &eoc(

ohd& kuca obao;

ohdii ohdii<;

' I OLX.L~

otx£iiv otx£ii

' I OLXLOCL ' -OLX.LWV

OLXLOCL<; OLX.Lii<;

' I OLX.LOCL

xc!>p& zemlja

XCilPOG

xwpii xwpii.;;

xwp~ xwpiiv xwpii

XWPOCL xwpwv xwpoct<; xwpii.;; XWPOCL

Drugi su primjeri: 1tdf..'Y) (vrata), f..07t'Y) (bol), cpu~ (bijeg), t!;ux~ (dusa), cr't"poc't"tli (vojska), ~£ii (sila), &v8pdii (junastvo).

NAPOMENE

§ 90.

1. Po a-deklinaciji sklanjaju se one rijeci kojima se osnova svr8ava § 91. na -oc. To se -oc katkad using. mijenja u -1). A-deklinaciji pripadaju samo zenske i muske rijeCi. Zenske se rijeci u nom. sing. svr8a-vaju na -'Y) i -oc, a muske na -1)<; i -oc.;;.

2. a) 'Y) ostaje u svim padezima singulara (kao kod clana). § 92.

b) ii ostaje u Citavom singularu, pa se zato rado naziva ,Cisto oc" (oc purum), a dolazi samo iza e, L i1i p.

3. Vokati v zenskih rijeci jednak je nominativu i u sing. i u § 93. plur. : c1> &e&:, c1) &eocL

4. a) Svrseci u pluralu isti su kod svih rijeci a-deklinacije. § 94.

b) Svrsetak oct je za naglasak kratak kao i oL (§ 86): vf:x.oct, xwpocL.

22 A-deklinacija. :lenske rijeci. § 95-97.

§ 95. 5. a) Nastavak -&v u gen. plur. nastao je stezanjem od -ocwv ( § 47. b, oc); zato je svaki gen. plur. te deklinacije perispomenon.

b) Svrsetak occ; u gen. sing. i u ak. pl. uvijek je dug.

§ 96. Biljeska 1. Grcka a-deklinacija odgovara latinskoj 1. deklinaciji: ded-.&e:&, dat. deae (od dedi)- .&e:~, dedm- .&e:&v (§ 74), deae (od dedi) - .&e:01:l, deis (od deais) - .&e:01:!<;, deas - .&e:&~;. Za gen. sing. na -ii<; isp. stari lat. svrsetak -as u pater familias.

I Bilj e ska 2. Svdetak -OI:OOV postao je od -iicroov (lat. arum): cr Iscezava u grckom jeziku medu samoglasnicima (§ 60. b), a u latinskom postaje r: .&e:&oov

l (hom.) = dearum.

~.

§ 97.

Bilje§ka 3. Svdetak -ii<; u ak. pl. postao je od !XV<; gubitkom glasa v i naknadnim produljivanjem (§ 50. i 58. Bilj. 1).

c) Rij eci na oc

crqlOI:!pii ~01:cr£t..e:~ii Moucrii I .&&:/..01:-r-rii Primjeri

kugla kraljica Muza more

Osnove t:1ql01:~p01: ~OI:cr~/..e:~OI: Moucr01: .&OI:AOI:'t''t'OI:

Sg. N. ' crcpoc'i:poc ~occr()..e~oc Moucroc I .&&)..ocnoc 'YJ G. 't"ijc; crcpoc(piic; ~occr~)..docc; Moucr1Jc; .&ocMn'Y)c;

D. -r1i crcpoc(pq. ~ocm)..dq. Moucrn .&oc)..&nn

A. 't"ljv crcpoc'i:pocv ~occr()..e~ocv Moucrocv .&&)..ocnocv

v. c1 crcpoc'i:poc ~occr()..e~oc Moucroc .&&)..ocnoc

Pl. N. ' crcpoc'i:poc~ ~occr()..e~oc~ Moucroc~ .&&)..ocnoc~ oc~

G. -r&v crcpoc~p&v ~occr~)..e~&v Moucr&v .&oc)..ocn&v

D. -roc'i:c; crcpoc(poc~c; ~occr~)..doc~c; Moucroc~c; .&ex)..& noc~c;

A. ' crcpoc(piic; ~ocm)..diic; Moucrocc; .&cx:Mnocc; -rocc;

I v. c1 crcpoc'i:poc~ ~occr()..e~~~ Moucroc~ .lt&)..ocnoc~

Drugi su primJen: ~&)..-rpkoc (igracica), &,)..~.&e~oc (istina), d)vcnoc (sklonost), fLOLf?.~ (sudbina), M~ii (misljenje), fLeA~noc (pcela), y)..&'!-r.oc (jezik), 3ecr7toLVoc (gospodarica).

A-deklinacija. :lenske rijeci. Muske rijeci. § 98-100. 23

NAPOMENE

1. Kod rijeci kakve su crcpoci:poc i ~occr()..e~oc ostaje oc u citavom § 98.

singularu, ali je u nom. i ak. kratko (oc), au gen. i dat. dugo (ii). To oc (tj. -oc s gen. -iic;) dolazi samo iza e, ~ ili r{. Rijeci te vrste cesto imaju u pretposljednjem slogu dvoglasnik: crcpoc'i:poc, fLO'i:poc, &,)..~.&e~oc.

2. Kod rijeci kakve su Moucroc i M.)..ocnoc ostaje oc samo u nom. § 99

i ak., au gen. i dat. mijenja se u 'YJ (to je dakle ,necisto oc", oc impurum). To oc (tj. -oc s gen. na -'Y)c;) dolazi samo iza suglasnika, izuzevsi, dakako, suglasnik p._

2. Muske rijeci

b) na -iic;

Prim jeri xp!-rlj<; 7tOAt'")<; 'Arpdlhj<; ve:iivtii<;

sudac gradanin Atrejevic mladic Osnove xp!'t'OI: 7tOAi:'t'OI: 'A-rpe:~ll01: ve:iiv!OI:

Sg. N. ' xp~-r1Jc; 7toAt't"Y)c; 'A-rpd31Jc; veocv(iic; 0

G. -rou xp~-rou 7to)..t-rou 'A-rpd3ou veocv(ou

D. -r<j) ' - 7tOAt't"() 'A-rpda11 veocv(q. xp~-rn

A. \ xp~-r1Jv 7tOAt't"YJV 'A-rpd31Jv veocv(iiv 't'OV

v. c1 xp~-r& 7tOA'i:'t'oc 'A-rpd31J veocv(ii

Pl. N. ' xp~-roc( 7tOAL't'OC~ 'A-rper:aoc~ veocv(oc~ 0~

G. -r&v xp~-r&v 7tOA~-r&v 'A-rpe~a&v veocv~&v

D. -ro'i:c; xp~-roc'i:c; 7tOAt-roc~c; 'A-rpdaoc~c; veocv(oc~c;

A. -roue; xp~-r&c; 7to)..f't'iic; 'A-rpd3occ; veocv(iic;

v. c1 ' 7tOA'i:'t'oc~ 'A-rpe'i:aoc~ ' xp~-roc~ veocv~oc~

Drugi su prim jeri: {m)..t-r'Y)c; (oklopnik), cr-rpoc-r~w't"Y)c; (vojnik), vocu't"Y)c; (brodar), 7tO~'YJ't'~c; (pjesnik), fLOC.&1J-r~c; (ucenik), -roc[Ltocc; (blagajnik).

§ 100.

; .~ . (

24 A-deklinacija. Muske rijeCi. Pridjevi vokalske deklinacije. § 101-103.

NAP01ViENE

§ 101. 1. Deklinacija muskih rijeti razlikuje se od deklinacije zenskih rijeci na "YJ i a samo tim:

a) sto one u nom. sing. imaju c;: noAh1J-c;, ve:owliX.-c;;

b) sto im je gen. sing. na ou, prema o-osnovama (§ 82): noAhou: hCll[pou.

G) sto im vok. sing. nije jednak nominativu, nego odbacuje nomi.nativno c;: 6:> 'Arpd?31J, 6:> ve:()(vla.

S~mo rijeCi :na -T1Jc; i imena naroda na -"Y]c; imaju. u. vokativu iX: r£ xp~-rii, llE:pcroc ( od 1Hpcr1Jc; Perzijanac). Rijec ikcm6't""Y]c; (gospo

glasi u vok 6:> oEcrno-roc ( naglasak!).

§ 102, 2. Mnoga dorska i tuda vlastita imena svrsavaju se u nom. sing. na -ex<; ( umjesto na -l)<;: Ae:cuv!3ii<;, Eupw;a~, '0~6V'l'ii<;. On~ se i u .g~~itivu s~rsavajll: na ' -ii: Ae:cuvtllii (pored Ae:cuv!3ou), Eupcu't'ii, Op6v"t"ii. T1 su gemt1v1 postah stezan)em

od oco; isp. hom. oblik 'ATpdoii'o (gen. na -oo nasli smo i kod o-osnova, § 89. Bilj. 3), od toga 'A't'pd3'1]o pa 'A't'pdosw (metateza kvantitete § 51).

§ 103. III. Pridjevi vokalske deklinacije

\ Prim jeri m. z. sr. m. z. sr. crocp6<; crocpT) 3!xrxto~ o~xodiii o(xa;tQ\1

mudar pravedan Osnove m. sr. croqJo z. crocpa; OtXIXGO OLXCWX

Sg. N. I cror.p6: I ' i)[x()(wc; OtXCX.L()( o[xCllWV O'O<p"Y] cro~ov

G. cro~ou cror.p~c; cro~ou ?3tx0llou OtX()(L()(c; ?3tX()(LOU

D. cror.pi;) cror.p'ij cror.pi;) atxcx.lcp Ot'Y.IXt~ om()(lcp

A. ' I I i)(X()(LOV lkxcx.lcx.v i)[X()(LOV crocpov crocp1Jv cro~ov

v. I ' cro(p6v i)[xcx.te: otx()(lcx. O[X()(tOV crocps O'O~"Y]

Pl. N. ' O'O~tt.[ crocp& OtXti.LOt i)(x()(tCX.t o[xCllt()( cro~ot

G. cro~&v cro~i0v crocp&v OtX()([(J)V o L x tt. [ w v otxClllwv

D. cror.po ~c; crocpcx.~c; cror.poi:c; i)tX()(Lotc; ?3nux[cuc; ?3tx()(lotc;

A. I ' I otx()(louc; OtX()([()(c; i)[x()(t()(

I

crocpouc; oocpcx.c; cror.pcx.

Pridjevi vok. deklinacije. St.egnute :rijeci vok. deklinacije. § 104-107.

NAPOMENE

. Najvise pridjeva ima tri svrsetka o~, Y), 0'1 ili o:;, a, OV, v zen-§ s k om rodu dolazi a poslije e:, t, p, inace·"YJ:

&:y()(-&6c;, &y()(&~, &y()(&6v dobar ~[Aoc;, ~LA"Y], ~[Aov mio i)~)\oc;, 'i)~A·~, i)~AOV oi':it

1e:p6<;, te:p&, le:p6v svet vloc;, vla, vEov nov

- 1-nocrp~oc;, 7t()('t"p~Cll, otacki.

2. Zenski rod pridjeva sklanja se kao imenice na "'] i a, samo se u nom. i gen. plu.L povodi u n glasku za muskim. rodom: i)[x()(t()(t, iltx(l([(t)V (ne OtX()(~()(t, otxc:awv kako bi po § 84. i 95. trebalo da bude).

3. Slozeni pridjevi imaju samo dva svrsetka: m. i z. E:v-oo~oc;, § 106. sr. E'J-oo~ov slavan; Cf-otxoc;, Cf-('hxov nepravedan.

I neki j ednos ta vni pridjevi imaju samo d va. svrsetka: 1;[Le:pov pi-tom, ~auxo~, ~cruxov miran; drugi, naprotiv, sad d va sad tri om•<~"''"": ~e~<X~o~ stalan, liplJfJ.O~ pust, XP~<f~fJ.O<; koristan.

IV, Stegnute rijeci vokalske dekHnacije

Neke rijeci vokalske deklinacije koje pred krajnjim imaju samoglasnik stezu te samoglasnike :

osnove § 107,

I o -rrAouc; plovidba, osn. rtAo_o .. _ _ To ocrTouv kost, osn. ocr-.e:o

Sing. Plur. TIAouc; (nA6oc;)

n:.\ou (nMou)

nA<jl ( nA6cp)

7tAouv ( nA6ov)

RJ\OL (nA6oL)

n:.\wv ( TIA6wv)

(7tA6o~c;)

7tAouc;( nA6ouc;)

osn. c1m:/.oo, -o<X jednostruk

Sg,N, omAouc;

G, cbt?,ou

D, I OmAW __!,· cinA~uv Pl.N. &nAoi:

G. &:n:A&v

D. omAo'i:c;

A. &TIJ\ouc; I

!Xnl\~

h:.\~c; &ni\?j &ni.Yjv

&ni-.IX'i:

ocn"Aiilv &:n:Ac:t:c;

h:Aiic;

&7tAOUV

OC1t"AOU

&n:A(j)

tlTIAOUV

ocn:Aii

etnAwv

Oc1t"Ao'i:c;

hAil.

Sing. ocr-rouv ( OG't"EOV) OGTOU ( Q(J''t"EOU)

0 cncp ( ocatcp)

ocr-rouv ( omeov)

Plur. Ocr'!:o: ( Ocr1'€tX) OO''TWV ( ocr-rtwv)

( ocr-r&mc;)

osn. &pyupso, -e:a; srebrn

&:pyupii

&.pyupOic;

&pyup~

&pyupiXv

&pyup!X'i:

&pyupwv &pyup()(t:c;

&pyupiic;

&pyupouv

&pyupou

&pyupi;)

&pyupouv

&pyupcc

&pyup&v

&pyupoi:c;

&pyupiX.

I' ,I l.l H

II 11

28 Stegnute rijeci. Pravila za stezanje. Aticka deklinacija. § 108-~ 112.

NAPOMENE

§ 10~. 1. Ovamo pripadaju:

a) Imenice o-deklinacije i pridjevi o- i a-deklinacije koji pred krajnjim glasom osnove imaju samoglasnik 0 m e:; npr. 0 vouc; (v6oc;) razum; xpucrouc; ( -e:oc;), -'Yj, -ouv zlatan;

b) Neke imenice a-deklinacije: 'A.&7Jv02 (od -cb:) Atena, ~ [LVii (od -cX.oc) mina; te se rijeci sklanjaju

kao &.pyupiX; ~ y'lj ( od yta) zemlja, sklanja se kao ar.A~; 'Ep[L'Yjc; (od 'Eprd;ac;) Herrno: 'Ep[J.ou, 'Epfl.?i, 'Ep[L~v, 'EpfL'ij

(isp. 'Al:rpd31Jc;).

§ 109. 2. Stezanje biva po pravilima navedenim u § 47, i to ovako:

&+a=

e+a=} C(

C( (iza p) Y)

6 + 0 } =OU

e -i- o

Pred ostalim se samoglasnicima i diftonzima cr, e i o g u be.

Oblici ocr-rei (od -li:IX umjesto 6cr-rrj) i &.rr:r.Ol (od -6o: umjesto &:rr:r.w) analogne su tvorbe prema lipy!X i cro<p&:.

§ 110," 3. Proste imenice i svi pridjevi triju svdetaka imaju u svim ( obi~cima peri~p?menon; sl?zen.~ imenice i pridjevi dvaju i svrseiaka naglasuJU pretp oslJ ednp slog: ne:phc;>,ouc; (oplovba), : e:6vouc; (sklon).

§111.

Ked tih je pridjeva o~ u nom. plur. kratko iako je nastalo kontrakcijom od 001.: e:i5vor.; sr. euvooc~

V. Aticka dekHnadja

Primjeri 0 ve:fuc; m. z. t:r.e:w.; sr. tAe:wv hram milostiv

Osnove ve;cu LAEW

Sg. N. vzwc; Pl. I

/ Sg. tfluuc; LAe:wv Pl. tl-e:cp ~Ae:ot ve:cp G. ve:w

, tJ..e:w tlle:wv VEWV

D. vr::.¢ ,

ve:yc; lllzcp D.e:cpc; A. I ,

rf-e:wv ~Ae:wv !J,o:wc; tAEIX \IE:WV ve:wc;

NAPOMENE

§ 112. 1. Krajnji osnovni samoglasnik w ostaje u svim oblicima; samo pridjevi imaju u nom., ak. i vok. pl. srednjega roda nastavak rx: ~Ae:oc.

Grlene i usnene osnove. § 113-115. 27

2. Naglasak nom. sing. ostaje n svim oblicima; 'cv je za naglasak baritona kratko; zato: ~AEwc;.

3. Ak. sing. svrsava se katkada na w; npr. -r6v "A-&w, IVHvw, ·drv Kew. Tako se sklanja i rijec ~ ~we; (zora); ~we;, ~w, ~(jl, ~w.

B. KONSONANTSKA DEKLINACIJA

Osnove konsonantske deklinacije dijele se na dva s!mpa:

I. konsonantske osnove, tj. osnove koje se svrsavaju na § 113< suglasnik, i to:

1. osnove na grlene i usnene suglasnike 2. osnove na zubne i nosne suglasnike 3. osnove na tekuce suglasnike 4" osnove na -a;

II. vokalske osnove, to: § 114.

1. osnove L 1 e: 2. osnove na u 1 e: 3. osnove na u 4. osnove na dvoglasnike.

Bilj eilka. Konsonantska deldinacija obuhvaca rijeci svih triju rodova.

Primjeri

Osnove

Sg. N. V. G. D. A.

Pl. N. v. G. D. A.

1. Osncve na gxlene i usnene sugiasni!~e,

tj. osnove na x, y, X - rc, ~' q>

6 cpu).oc~ 0 y6<jl strazar jastrijeb <pu:l.or.:v. yu n:

cpu).a~ ( rpu/,ax-c;) yo·~ ( yor.-~)

cpuAIXx-oc; ,

y\ir.-oc;

cpUAIXX-L yurc- L

q>u:Aax·-IX yur.-a

qJUAIXX-e:c; yun-e:c;

cpuA.cX.x-wv yur.-wv

q>OAoc~t( v) ( ipUl\IXX-crtV) yu~£(v) ('yur.-crtv)

cpuAIXX-IXC: yur.-occ;

§ 115.

28 Grlene i usnene osnove. Zubne i nosne osnove. § 116-123.

Drugi su primjeri: 6 [1-0p[L'Y)~ g. [1-Up[L'Y)X-o~ (mrav), ~ y)..cxo~ g. y)..cxux-6~ (sova), ~ cx'l~ g. cxLy-6~ (koza), ~ cp6p[LLY~ g. cp6p[LLyy-o~ (lira), 6 AL&~o~ g. AL.&~o1t-o~ (Etiopljanin), 6 ''Apcx~ g. "Apcx~-o~ (Arapin).

NAPOMENE

§ 116. I. Osnova kod rijeci konsonantske deklinacije razabire se u gen. sing., jer ono sto ostaje kad se odbaci genitivni nastavak-o~ dr:li se za osnovu.

§ 117. 2. Nom. sing. tvori se sigmatski, tj. osnovi sepridijevana-stavak -~, koji s krajnjim suglasnikom osnove prelazi u ~ i1i ~ ( § 55). Iste te promjene dogadaju se i u dat. plur. kod nastavka crL(v): Cj)OACX~ od Cj)UACXX-~, yu~~(v) od yu7t-crL(v).

§ 118. 3. J ednoslozne imenice i pridjevi naglasuju u gen. i dat. svih brojeva padezni nastavak, i to ako je dug, zavinutim naglaskom ( § 85): yu1t6~, yu1t~, yu7tc;'w, yu~~v, ali yi37tcx, yi37te:~, yi37tcx~.

§ 119. 4. Akuzativ sing. muskih i zenskih rijeci svrsava se na -ii, a ak. pl. na -ii~.

Nastavak ii postao je od akuz. nastavka v (m sonant§ 63), a tako i -iic; odvc;.

§ 120. 5. Nastavku za dat. pl. m dodaje se pred samoglasnicima i znatnijim interpunkcijama pokretljivo v (§ 75): cpu)..cx~t(v), yu~~(v).

§ 121. . 6. Imenica ~ .&p~~ (kosa), gen. "PLX6~, dat. TPLX~ itd.; dat. pl. p, ~(v. - .& je samo u nom. sing. i dat. pl.; svi ostali padezi po

ci i 'u sa 't".

tjl Ta se pojava objasnjava po zakonu o disimilaciji kod haknutih suglasnika (§ ~6).

§ 122. \j 7. Ovamo pripada i imenica yuv~ (zena); svi su ostali padezi od psn. yuvcxLx, a naglasak je kao kod jednosloznih rijeci: yuvcxLx6~, yuv~Lx(, yuvcx'Lxcx, y0vcxt - yuvcx'Lxe:~, yuvoctxwv, yuvcxL~~(v), yuvcx'Lxoc~.

§ 123.

Vok. yovcn pokazuje cistu osnovu yuvc.u(x); isp. § 74.

·~ 2. Osnove na zubne i nosne suglasnike

~ Osnove na ~ t .&

Primjeri 6 "(UiJ-V~<;; ij i:A1t"£c;; To o-&iJ-oc; lak oruzanik nada tijelo

Osnove "(UiJ-V'IJ't" i:A1t"!8 0"(1) 11- ii't'

Sg. N. V. YU[LV~-~ EA7t~-~ O"W[l.OC G. YU[LVlj't"-O~ €A7t(a-o~ 0"~[1-CX't"-O~ D. YU[LVlj't"-L EA7t~a-L 0"~[1-CX't"-L A. yu [1. Vlj't"-OC tA7t~a-oc O"W[LOC

Zubne i nosne osnov( § 124-128. 29

Primjeri 6 "(UiJ-V~<;; ij i:A1t"tc;; 't"o o-wll-a;

lak oruzanik nada tijelo Osnove "(UiJ-V'IJ't' i:A1t"!8 t'TOOiJ-ii't"

Pl. N. V. YU[L'.Jlj't"-E~ tA7tU~-e:~ 0"~[1-CX't"-OC

G. YU[LV~'t"-WV tA7tLa-wv O"W[L~'t"-WV

D. yu[L vljcrL( v) tA7t~m(v) 0"~[1-ML(V)

A. YU[LVlj't"-()(.~ tA7t~a-cx~ 0"~[1-CX't"-()(.

Drugi su primjeri: ~ x<Xx6't"'Y)~ g. xcxx6't"'Y)'t"-o~ (zloca), ~ v0~ g. vuxT-6~ (noc), ~ 7tcx't"p~~ g. 7tcxTp£a-o~ ( domovina), ~ ACX[L7t&t; g. ACX[L7t~a-o~ (svjetiljka), To 6vo!Lcx g. ov6[Lcx't"-o~ (ime).

NAPOMENE

I. Nom. sing. muskih i zenskih rijeCi tvori se sigmatski. § 124. Pred ~ (cr) zubni suglasnici nestaju (§55): yu[LV~~ od yu[LV'Y)T-~, tA7t~~ od tAma-~, cr~[Loccrt(v) od crW[LocT-m(v); laus od lau(d)s, virtus od virtu(t)s.

2. Nom., ak., vok. sing. rijeci srednjega roda pokazuju § 125. Cistu osnovu i gube suglasnike koji po § 74. ne mogu stajati na kraju rijeci: 't"O O"W[LCX od O"W[l.Cf't"-, 't"O y&Aoc od yocAocx't"-, gen. y&Acxx't"-o~ (mlijeko).

Kod rijeci 't"o ovo11-a; postalo je a; od sonantskoga v (isp. lat. nomen i § 63).

3. Rijec 1tou~, 1toa-6~ noga (pes, pedis) ima nepravilan nom. sing. § 126. Dat. pl. je pravilan: 1tocr~(v).

Kod Homera dolazi za dat. pl. oblik. 1t"OO"O"t od 1t"o8-o-~.

J. ,4. Rjjec ~' ~ ~cx'L~ Ccyecak, djevojka) sklanja se ov~ko: 1toc~a6~, § 127. ~~-aL, 7tocLaoc, w 1tocL - 7toctae:~, 7tocLawv (naglasak!), 7taLm(v), 7tcxtacx~.

5. Neke rijeCi te deklinacije mijenjaju osnovu; to su: § 128.

't'0 y6vu koljeno, y6v(J .. :T:-oC;,, y6vrx't~, pl. y6vct..'t'rx itd. ( . (

To \Sawp voda,

't"o ou~ uho > I W't"-0~,

> I W't"L (naglasak!), dat. &cr~(v).

30 Zubne nosne osn;:JVe. § 129-132.

§129. 6. Baritone(§2l)na-~c;i-uc;tvore ak. sing.na-wiuv(poput osnova na ~, <: i u, z §§ 165. i 167), dakle:

'lj &:A1dc; (nada) g. &A.1t£aoc; d. E:An£a~ ak. tArd~ot ali

~ ~pte; (svada) g. e:ptaoc; d. ~ptot ak. ~ p t \I

~ xocptc; (ljubav) g. d. XOCPL't"L ak. ,

xocptv

~ x6puc; (kaciga) g. ak. x6puv.

§ 130. 7. Ovamo pripada i akt. (isp. § 272): :Ae::Auxw~, :Ae:Aulwr<X,

§ 131.

AsAux6~, gen. sing. :Ae::Aux6T-o~, ···~''u"u''"''-• Ae::Aux6T-oc;, dat. pl. :Ae::Aux6m(v), Aeilu-xulrxc~, /,e::Aux6crL(v) itd. 2enski se :rod po a-deklinaciji.

b) Osnove na v

Primjeri 6 "Ell7Jv 6 l't'otfJ.of)V

I o -IJye:fJ.wv e:OO<X[[J.WV (m. :l.)

Helen pastir voda e:()llotL[LOV (sr.) sretan Osnove 'EAA7JV 71:'0L~tE'J

I ~yqLO'I ~::olla~v.ov

:t',T. ''EM'Y]V ' I ~YEfLW\1 I euaotl[LWV 1tOC[L'I]V G. ''E:AA'Y]v-oc; p

~YE[L6v-oc; eu3o:l[Lov-oc; 1tOL[LEV-Oc; D. "EMI']V-t TIOL[l.t'\1-L . ' e:udocL[LOV-L 'YJYE[LOV-L A. ''EMI')V-ct 7t:OL[Le'\l-ot ~YE[L6V-ot euaotL[LOV-01: e\)aotL[L0'\1

v. ''EJJ..'I)v 1t0Lfl.~V . ' 'l'JYEfLuW EUOotL[L0\1

PLN.V. ''EM'Y]v-ec; 1tOt[LEv-e:c; ~YE[L6v-e:c; EUdOI:[[LOV-e:c; 1-Q(

G. 'E:AA~v-wv p

~YEfLOV-W'\1 e:uaOttfL6V-(J)\' 7t:OC[LEV-U\V

D. ''EM'Y]<n(v) 7tm[Lecn( v) ~YEfL6cn( v) eODotL[LOcn( v) A. "EA.A.'Y]v-ac; I

·~yE[LOV-W; euaotL[LOV-otc; EUOot[fLOV-Q( 1t0CfLEV-oz.t; I

Drugi su primjeri: 0 AL[L~'\1 g. AL[Lev-oc; (luka), 0 Dod[L(J)V g. aotL[LOV-oc; (bozanstvo, demon), ~ e:Lxwv g. dx6v-oc; (slika), o &.ywv g. &ywv-oc; (borba), m. z. oc7tp&.y[LWV sr. &7tpOty[LoV g. &.7tpocy[Lov-oc; (besposlen), m. Z. O'W<pp(J)V Sf. <JW(jlpOV gen. O'WCflpOV-oc; (razborit).

NAPOMENE

§ 132. 1. Nom. sing. tvori se kod v~osnova asigmatski, nema nastavka, ali se zato posljednji vokal osnove produzuje (p rij evo j n a d in a): 7tOL[L~V, osn. 7tOL[LEV; -~YEfLWV, osn. ~YE[LOV. Kod nekih je

presla duljina i u ostale padeze: "EAI..'Y]v, ''EAA'YJvoc;; AELfLWV, (livada).

Zubne i nosrc.c; 133-139.

2. Neke v-osnove ipak tvore nom. sing. si pred c;: l:oti\cx.fLtc;, :Ea:Aocp.'i:v-oc; Salamina; aet..cptc;,

ali gube v § 133. pliskavica.

Takav je i pridjev [L~:Aac;, sr. [LtA(J(.V ern; z. r. p.eACJttva .&&A.o:not). U nom. sing. muskoga roda ispalo je v pred c; uz ""·""'"u!'u produljivanje ( § 50): [LtA.iic; od fLE/,ocv-c;;.

3. U at. pl. gubi se v od [J.e::Ao:(v)cn.

traga: 7tOtfLecrt od

"L Kao vok. sing. sluzi kod oksitona nominativ: <1 § 135. w a kod baritona Ci a o s no <1 "EM'Y]V, <1 ao:t:p.ov ilotLfJ.WV, ilotLfLov-oc; bozanstvo). U posljednjern slucaju ide naglasak sto dalje od kraja: 'Ayotp.t[LVWV, vok. 'AycX[LE[LV0\1.

5. Pridjevi s osnovom na v imaju dva svrlletka i sto dalje § 136. od kraja: m. z. eoil(J(L[L(J)V, sr. &M(J(.L[LOV. Srednji je rod u nom., ak. i vok. sing. jednak osnovL

6. 'An6Mwv, 'A1t6'AJ.wvoc; volic 6 "Arr:oMov. - Tako i

vok. <1 II6cretaov.

ale sg. !V An6Mfuvoc i § 137 c-

-&voc;: ak. llocretawvc: i. llo-

'A7t6A:Aw postalo je od'AnoA:Aoo(11)a: gubitkom glasa vi stezanjemoo +a= w; llocre:Lilro od llocre:Lilw(ll)a:.

7. Ovamo ide i imenica o i ~ (pas), koja ima dvije osnove: § B!l. l~cu0\1 xuv; od prve postaju !J(U@I (prijevojna duzina) i vok.

a od druge svi ostali : xuv-6c;, >6uv-(, xUv-<X, xUvEc;, xucr[( v), x6v~Xc;.

c) Osnov-e na n § 139.

a) Nom. na -Uiv ~) Nom. na -c;

Primjeri 6 yepwv 6 y£yiic; 0 61louc; m. J.u.&d~ sr. -l:v starac div zub odrijesen

Osnove ye:pOV'l: YIYCXV't' 61lov'l: P.u&,;:v't'

Sg. N. ' y(yac; A.u&dc; sr. ' yepwv -ev

G. yepov-r-oc; yl ')'OtV't'-oc; 'Au&ev .. -oc;

D. ' ' oa6v't'-c A.u.&evT-~ I yepov-r-L ytyotn-1.

I A.

p ylyOtn-c:. o06n-()( :Au&ev-r-Ot sr. -E\1 yspov't'-(J(. v. '

I yepov

32 Zubne i nosne osnove. § 140-141.

Pri~jeri 6 yepwv 0 y(yiic; I 6 oaouc; m. "Au.&dc; sr. -€v starac div

I zub odrijesen

Osnove ye:pOV't" ytyiiv't" oaov't" /.u.&e:v't"

Pl.N.V. ' y[yocv't"-e:~ oa6n-e:~ )..u-&ev't"-e:~ sr. -oc ye:pon-e:~

G. ,

YLYrXV't"-CUV oa6v't"-CUV ;>..u&ev't"-cuv ye:pov't"-WV D. yepoucrL( v) y[ycxcrL(v) o3oum(v) )..u,S.e:l:m(v) A. yepov't"-oc~

, o36v't"-OC~ )..u,S.ev't"-oc~ sr. -oc yL yocn-oc~

Drugi su primjeri:

oc) Nom. n a -cuv : 6 :Aecuv g. Mov't"-o~ (lav); m. h&lv ( z. bc.oucroc) sr. E:x6v g. bc.6n-o~ ( dragovoljan); m, &xcuv (z. &x:oucr~, sr. &x:ov g. &xov't"-o~ (nedragovoljan); pte. prez. akt. m. )..eycuv (z. Myoucroc) sr. :Aeyov g. :Aeyov't"-o~ (govoreCi).

~) Nom. na -c;: pte. slab. aor. akt. m. TIOL~cra~ (z. TIOL~crcxcroc) sr. Tim-YjcriXv g. TIOL~criXv"T-o~ (uCinivsi); pte. aor. pas. m. 7tOLlJ-&d~ (z. TIOL"Y)-&e:Lcroc) sr. TIOLlJ&ev g. 7tOL1J-&ev't"-o~; pte. prez. akt. glagola na -(J.L: m. 3L3ouc; (z. 3L3oucroc) sr. 3La6v g. 3La6v .. -oc; (dajuci).

NAPOMBNE

oc) RijeCi s nominativom na -cuv

§ 140. 1. a) Nom. sing. tvori se asigmatski uz produljivanje osnov-noga samoglasnika (prijevojna duljina): od ye:pcuv't" postaje yepcuv jer 't" ne moze stajati na kraju rijeci (§ 74).

b) Vok. sing. (yepov) kod imenica jednak je osnovi (bez ... , § 74), a kod pridjeva i participa nominativu.

c) U dat. pl. gubi se v-r pred cruz naknadno produljivanje (§ 50): yepoum(v) od ye:pov-r-crL(v).

§ 141. 2. Particip prez. sklanja se u muskom rodu (Mycuv) posve kao yepcuv (osim vokativa sing.,§ 140 b); u srednjem rodu (:Aeyov) pokazuju nom., ak. i vok. cistu osnovu: Myov od :Ae:yov('t"). Zenski rod "Aeyoucroc sklanja se kao &rf:AocHoc. - Kao :Aeycuv sklanja se pte. fut. akt.: Mcrcuv, Mcroucroc, :Aucrov i pte. jakoga aor. akt.: ~oc"A&lv, ~oc"Aoucroc, ~ocA6v (naglasak), gen. ~ocA6v-r-oc;, ~oc:Aoucr"Y)~ itd.

Zubne, nosne i likvidne osnove. § 142-146. 33

~) Rijeci s nominativom na -<;

1. Nom. sing. tvori se sigmatski; V't" gubi se pred c; uz na- § 142. knadno prod ulj i vanj e (§50): y[ycxc; od YLYCXV't"-c;; o3ouc; od o3ov't"-<;; )..u,S.dc; od )..u&e:v't"-c;. Isto to biva i u d at. p 1. pred nastavkom cn(v): y[ycxcrL(v) od YLYCXV't"-O"L(v); o3oucrL(v) od o3ov't"-crL(v); :t..u&e:l:m(v) od :Au&e:v't"cn(v).

2. P articip a or. pas. sklanja se u muskom rodu (;>..u-&dc;) posve § 143. kao o3ouc;; u srednj em rodu (:t..u-&ev) pokazuju nom. ak. i vok. cistu osnovu (bez 't", § 74): :t..u&ev od :Au&e:v('t"). Zenski rod :t..u&e:l:croc sklanja se kao Moucroc. - Ovamo pripada i particip slab. a or. akt. Mcrcx~ i sklanj a se kao y[ ycxc;; zen. r. )..ucrcxcroc kao -&rf:Aoc't"'t"oc; sr. r. :Aucrocv postao j e od )..ucrocv('t").

3. Pridjevi na -e:L~ kao xocp[e:L~, xocp[e:crcroc, xocp[e:v ( drazestan), osn. § 144. XOCpLe:V't", gen. xocp[e:V't"-O<;, XOCpLeO"O"'Y)~ itd. tvore dat. pl. mus. i sred. roda od krace osnove xocpLe:'t"; zato i nema naknadnoga produljivanja: xocp(e:crL(v) Od xocpLe:'t"-crL(v).

4. Oblici zenskoga roda tvore se kod pomenutih participa § 145. sufiksom joc: "Ae:yov"T-joc prelazi preko :Ae:yovcroc ('t"j daje cr, § 57c) u :Aeyoucroc (naknad. produljivanje); "Aucrocv't"-joc preko "Aucrocvcroc u Mcrcxcroc; :Au&e:v't"-joc preko :t..u&e:vcroc u :Au&dcroc.

Prim jeri

Osnove

Sg. N. G. D. A. v.

Pl. N. V. G. D. A.

3. Osnove na tekuce suglasnike,

tj. osnove na p i )..

0 p~'t"Wp 6 .&~p 6 n-or.~p govornik zvijer otac

P'IJ't"Op .&lJp I

l't"OC.'t"e:p

'' ,S.~p ' P'YJ't"Wp 7tOC't"'Y)p p~'t"op-o~ -&l)p-6~ ' 7toc't"p-o~

p~'t"op-L -&l)p-[ ' 7tOC't"p-L '' -&-Yjp-oc ' pl)'t"Op-oc 7tocnp-oc ,_

,S.~p ' P'YJ't"Op 7tOC't"e:p

'' -&-Yjp-e:~ 7toc't"ep-e:~ P"YJ't"Op-e:~

pl)'t"6p-cuv &1)p-&v 7tOC't"ep-cuv p~'t"op-crL( v) ~p-cr[(v) 7tOC't"prX-crL( V) p~'t"op-oc~ -&-Yjp-oc~ ' . 7toc't"e:p-oc~


§ 146.

0 &A; so ci).

&"A-~

&:"A-6c; &A' -L &"A-oc &"A-~

&"A-e:~

&:A-&v &:A-cr[(v) &"A-oc~

34 Likvidne osnove. § 147-152.

Drugi su primjeri: o &.~p g. &.ep-oc;; (zrak), o od&~p g. od&ep-oc;; (eter), ~wTI)p g. ~w-r-Yjp-oc;; (davalac), crw-r~p g. crw-r-Yjp-oc;; (spasitelj), ~w-rwp g. ~w-rop-oc;; (davalac), ~wcr-r~p g. ~wcr-r-Yjp-oc;; (pojas), xpiX-r~p g. xp1X't"-Yjp-oc;; (vrc), cpwp g. cpwp-6c;; (tat).

NAPOMENE

§ 147. 1. a) Nom. sing. tvore p-osnove asigmatski uz produlji-vanje osnovnoga samoglasnika (prijevojna duljina): osn. p'Y)-rop, nom. p~-rwp. Kod nekih je rijeci usia duljina u sve padeze: &~p, &1Jp6c;;.

b) Vok. sing. je kod p-osnova jednak cistoj osnovi: p-Yj-rop, 7tche:p.

§ 148. 2. Tri rodbinske rijeci s osnovom na --rep-: 7tiX-r~p otac, fL~"'YJP mati, &uyoc't"'Y)p kCi i k tome yiXcrTI)p trbuh pokazuju u sklonidbi prema prvim dvjema obrascima ove osobitosti:

a) Gen. i dat. sing. tvore od osnove 7t1X-rp-, fL'YJ't"p-, &uy~X-rp, '(IXcr-rp- (prijev. praznina) i naglasuju padezni nastavak: 7t1X-rp-6c;;, fL'Yj't"p-6c;;, &uy!X-rp-( itd.

b) U dat. pl. svrsavaju se na --rpiXcrt(v): 7t1X-rpiXm(v) itd.

I ovdje je osnova :n;or:rp- (prijev. praznina): 7t1X't'por;-cr~(v) od :n;or;'t'p-cr~(v), isp. § 62.

c) Sve ostale padeze tvore od osnove 7tiX-re:p-, fL'YJ't"Ep- itd. (prijev. punina); e je svagdje naglaseno osim vok. sing. koji je naglasen sto dalje od kraja: 1tiX't"~p-1X, fL'YJ't"ep-e:c;;, ali 6) fL!fi-rep, Ml'(IX't"Ep.

d) U nom. sing. je osnovni samoglasnik, kao i kod ostalih p-osnova, produljen (prijev. duljina): 7t1XTI)p, yiXcrTI)p itd.

Bi1jeska 1. Tako se sklanja i ij d7JfL~'t'7lP (Demetra), i to: .6.~p.7J't'p--o~, d~fl.lJ't'p-~, .6. ~fl. 7J 't'p -or;, d~fl.lJ't'e:p.

Bilj eska 2. U dat. pl. zavdava se na -'t'p&cr~(v) i rijec o &.cr~p (zvijezda), g. &.cr't'ep-o~ dat. pl. &.cr't'p&cr~ (v).

§ 149. 3. Rijec b &.v~p (covjek) ima osnovu &.ve:p (prijev. punina), samo u vok. sing.: &ve:p, a sve ostale padeze tvori od osn. &.vp (prijev. nizina), u koju se zbog laksega izgovora umece ~: &.v(~)p-6c;;, &.v~p-(, &v~p-IX itd. (naglasak kao kod jednosloznih rijeci). D at. pl. &.v~piXcrt(v).

§ 150. 4. Rijec ~ xe:£p, xetp-6c;; (ruka) tvori dat. pl. od osnove xe:p: xe:p-cr£(v ).

§ 15t.li 5. Rijec o &A.-c;; tvori nom. sing. sigmatski. To je j edina ~osnova na A.. U atickoj se prozi upotrebljava samo u pluralu.

§ 152. 6. Rijec o fLocp-ruc;;, fLOCp-rup-oc;; (svjedok) tvori nom. sing. sig-matski, ali gubi p pred c;;; isto se dogada i u dat. pl.: fLOCp-rucrt(v).

Prim jeri

Osnove

Sg. N. G. D. A. v.

Pl. N. V. G. D. A.

Osnove

Sg. N. G. D. A. v.

Osnove na cr. § 153-154. 35

4. Osnove na cr

a) Osnove na -ecr

't'o yevo.; pleme, rod

yevoc;; yevouc;; yeve:L yevoc;; yevoc;;

yev'YJ ye:viilv yeve:crt(v) yev'YJ

~wxpoc't"'Y)c;;

genus od yeve:( cr )-oc;; od yeve:( cr )-t

od yeve:(cr)-IX od ye:ve(cr)-wv od yeve:( cr )-crt od yeve:(cr)-IX

~wxpoc-rouc;; I:wxp&'t'e:o.;

~wxpoc-ret I:wxp&'t'e:l:

~wxpoc't"'Y) I:wxpche:or;

~wxp!X-rec;;

m. z. e:oye:v~.;, sr. &Oye:ve.; plemenit e:oye:ve:cr

m. z. e:uye:v~c;; sr. e:uye:vec;; e:uye:vouc;; ( -eoc;;) e:uye:ve'i: (-et)

e:uye:v!fi c -e!X) e:uye:vec;; e:uye:vec;;

e:uye:ve'i:c;; (-ee:c;;) e:uye:v!fi( -e!X) ' - ( I ) e:uye:vwv -ewv

e:uye:vecrt( v) e:uye:ve:'Lc;; > - ( I ) EU'(EV'Yj -EIX

Ile:put:Ae:e:cr

lleptxA.-Yjc;; Ile:pLxASlJ<;

lle:ptxA.eouc;; IIe:p~:~.ee:o.;

lleptxA.e'L Ile:p~xMe:l:

lleptxA.eoc IIe:p~x:t.ee:or;

lle:p(xA.e:Lc;; Ile:p(x:Ae:e:.;

Drugi su primjeri: -ro xocA'Aoc;; (ljepota), -ro /)poe;; (gora), -ro -re"Lxoc;; (zid); &.A.1J&~c;; 2 (istinit), e:ucre~~c;; 2 (po bozan), cr1Xcp~c;; 2 (jasan), 7tA~p1Jc;; sr. 1tA.1jpe:c;; (pun), eu~&'l)c;; sr. £\hj-9-ec;; (dobrocudan, budalast), Ato"(ev'Y)c;;, 'Hp1XxA.1jc;;.

NAPOMENE

§ 153.

1. a) Nom. sing. kod imenickih osnova stednjega roda na § 154. -ecr nema nastavka, ali mijenja osnovni samoglasnik e u o: osn. ye:vecr, nom., ak., vok. yevoc;; (prijev. punina ,o", § 49).

b) cr nestaje medu samoglasnicima: gen. yevouc;; od yevs:cr-oc;;, I 1 I d I I 'td ye:ve:oc;;; nom. p . yev'Y) o yeve:cr-IX, ye:ve:oc 1 .

U latinskom jeziku s medu !'amoglasnicima ne iscezava, nego postaje r: od genes-is postaje generis; od genes-a - genera itd.

c) Svi samoglasnici, koji su se sastali posto je cr nestalo, stezu se (§ 47), ito:

e + 0 = OU, E + L = EL, E + IX = 'Y), E + W = <U, E + E = EL.

U dat. pl. od crcr postaje cr: yevecrt(v) od yevecr-crt(v).

36

nom. SliJg. za za sva tri roda jednaki nom. pL : suye:ve:ic;.

Osnove na cr. § 155-

si nuski i z U '¥] (prij c;c;,

; srednj ro su Cistoj osnovi: t:uye:~'zc;. Ak.

rod bez ljina); osrL vok. si ,~

pl. je

§ 156. 3. Vlastha imena na -7]<:; sklanjaju se (izuzevsi razliku u nakao muski rod

~1J (po - no:AkY)c;.

Lwxpcx-.Ec;, /1,6yev ec;.

:na -"1)\1 umjem.: I:wxp&

od kraja.

§ tH. 4. Vlastita imena na~x!1~c; (od -xAtlJc;) imaju osn. ~x:A.se:cr koja

R5!l.

§ Jl59.

je u vezi rijecju TO:x.Moc; slav<L Kod tih slozenka nastaje u dat. sing. 1 stezanje ( ~s~ od e + s:-L), t! ostalim pac:';;:Z;ima jedno; u ate

od

eoc u ii, jer njim , od Iii.:pntA.es:()(, llep~:x.Mi51 : yev'I'J (:csp. ih;;&-·n[.L~). U o ti vu ide naglasak

od kraja: II"p~xAs:u;.

5. a) B2.dtonirani pridjevi na -"l)e; kraj a: eu~.&'Y)c; (budalast): vok. e:u1J.&Ec;, sr.

Tako i nJ,~pYJc; (pun), ~ (sc. vocuc; : gen. pL "rpc{jp(\}\1,

naglasak Sto dalj e rod s:\5"1)&o:c;, gen. pl.

(brod s tri rc~da

I;;uzima se srednp rod pridjeva na -~3-IJ<:; i ~:1fHJ<:;: e:u~31)c; sr. e:uw~ec; (mirisav);,7toa~p~<; sr. reo8~pe:c; (dopetan; koji do nogu seze).

b)Pri evi koji pred ~'1~ imaju samoglasnike e:, L, u stezu (kao i vlastita imena na -x:A'l)c;) u ak. sing. m, (z). :roda. i u nom., ak. i

sr. roda o:: ~v8eoc ( od £:v8~s:cr-ot) od (potreban) oy~~c; ; eucpuii od (nadaren).

hT. Sg. G. xpeCllc;

D. A,

Dmgi su (rog).

Osnove na -ocO'

xpl:ik( cr)-0~

xpl:c.:(cr)-L

Pl. xpE:Gl E(JE:oc( cr)-IX

xpe::wv Kpe:&( cr )-wv

xp€occrL(v) Kp~(cr)-crt(v) ,_

xpo:oc

dar), y\fjpctc; (starosi: ),

I ! t l I

!

I I

Osnove na cr. Osnove na t i e;, § 160 -166. 37

NAPOMENE

L I kod rijeei s ednjega roda s osnovom: ··cu.J nestaje a§

medu samoglasnicima ( § 154 b), i samoglasnici se stei:u: oc + o = w, IX +IX= ii, a+ w = w. U dat sing. je q. umjesto IXL (prema xwpq.).

2. Rijec 1:0 xep~Xc; (rog, krilo vojske) tvori oblike i od osnove xs:- § 161. poc't': xepoc-r-oc;, xep1X1:t, :x.epcx:rcx, xs:pcf't'Cllv, :x.ep1Xtn (kao GW!J.IX't'O<; itd. § 123).

3. Neke osnove na -occr presle su u kosim padeiima medu osnove § 162. na -e:cr: 't'O ool>cx.c; (tlo), gen. o\5/)s:oc;, dat. o{)l>e:t.

4. Medu rijeCi koje osnovno a gube pa onda samoglasnike ste:lu § 163. pripada i jedna -ocr osnova: odl>oa, nom. ~ cxtl>wc; (prijev. duljina) stid, gen. octilouc; od cx.tilo(cr)-oc;, dat. cx.tilo!: od odoo(cr)-t, ak. tX1ow od IXLI>o( a )-IX.

5. Od neke osnove na -cr postaju i neki sporedni oblici u deklinaciji l~om-· § liM. pa:rativa na -twv (m. i Z. r.) -i:OV (sr. :r.) koji SC inace skl;mjaju kao ru8or:tf1.<o;V, e:mlon!J.O'I (§ 131), a to su:

a) Ak. sing. za muski i zenski rod: jl.&[~(,) (maior-em) od fUt~ol1-oc.

b) Nom. pl. za muski i zenski rod: !-f.dl;ou~ (maior-es) od !-f.E:L~ocr-e~. Oblik za nom. pl. prenesen je i u ak. pl.

c) Nom. i ak. pl. za sr. rod: !J.dl;w (maior-a) od fL<:tl;ocr-ot.

1. Osnove na ~ i s:

1j 7t6AL~ grad, osnove 1t'OAe(j), no:A~

Sg. N. TI6A~-c; Pl. N. n6:Ae~c;

G. TI6Ae-wc; G. 7t6Ae-wv D. 7t6Ae:t D. 1t6:Ae:-cr~(v)

A. 7t6:A~-v A. TI6Ae:tc; v. 1t6/..~ v. n6'Ae:~c;

Drugi su prim jeri: 7) cr't'&m<; ~ npoc~tc; (djelo), 1j Mvcx!u.:; (podloga), 6 orp~c; (zmija). (moe)~ ~ IX',cr&1Jcrtc; ( osjecanje), ~ , '"7'•-"·~,,f,

NAPOMENE

§ 165.

1. a) Osnova na -~ (noAt) dolazi samo u nom., ak. i vok sing.,§ 166. inace je svuda osnova na s: (noAs:, upravo noJ..ej).

Osnove noAEi, rco),t u prijevojnom su odno:m (punina p aznina, § 49). Od osnove 7to),sc postaje osn. TIOJ\E gubitkom glasa :rnedu samoglasnicima: -n:6),e:-<:c; od 1to'Ae:j-ec; ( § b, Bilj.

§ 167.

38 Osnove na u i e. § 167-169.

b) Osnovno e: steze se sa samoglasnikom nastavka samo u d at. sing. (1t6A.e:L od 1t6A.e:-·o i nom. pl. (1t6A.e:L~ od 1t6A.e:-e:~).

c) Genitivni su nastavci -w~ i wv za naglasak kratki. Ak. sing. (7t6A.L-v) svr8ava se, kao kod o- i a-deklinacije, na suglasnik v. Ak. pl. (7t6A.e:L~) jednak je nom. pl.

2. Osnove na u i e:

Primjeri 0 7t'ij)(U<;; To &cm.l m. y:Auxuc; sr. y:Auxu

lakat grad sladak

Osnove 1t'l))(e(f), &aTe( f),

7t'I)J(U occm.l y:Auxe(f), y:Auxu

Sg. N. 7t!fixu-~ otO"'t"U yt..uxu-~ yt..uxu

G. 7dJxe:-w~ otO"'t"S:-(J}~ yJ.uxe-.o~

D. 7dJxe:L otO"'t"S:L yJ.uxe:~

A. 7t!fixu-v otO"'t"U yJ.uxu-v yJ.uxu

v. - otO"'t"U yJ.uxu

Pl. N. V. 7t~Xe:L~ otO"Tij yA.u~e:~~ yJ.uxe-oc

G. 7dJxe:-wv &cr-re:-wv yJ.uxe-.(Uv

D. 7t~xe:-crL( v) &cr-re:-crL( v) y J.uxe-m( v)

A. 7dJxe:L~ otO"Tij yA.uxe:L~ yJ.uxe-oc

Drugi su primjeri o 1teA.e:xu~ (sjekira), m. ~au~ (z. ~ae:~oc) sr. ~au (ugodan), -rocxu; ( -rocxe:~oc) -rocxu (brz), ~pocxu~ (~pocxe:~oc) ~pocxu (kratak).

NAPOMENE

~ 168. 1. a) Osnova na -u (1t'YJXU, &cr-ru, yJ.uxu) dolazi samo u nom., ak. i vok. sing., inace je svuda osnova na e: (1t'YJxe:, &cr-re:, yJ.uxe:, upravo 1t'YJxe:f, &cr't"Ef, yJ.uxe:f).

Osnove 7t'I')J(eU i 7t'I'JJCU itd. u prijevojnoni su odnosu (punina i praznina, § 49). Od osnove 1t'IJJCEU itd. postaje osnova 7t1J)(e gubitkom glasa f medu samoglasnicima: n;~xe-e<;; od 7t1J)(ef-e<;; (§ 60. b, Bilj. 2).

b) Osnovno se e: steze sa samoglasnikom nastavka, i kod imenica i kod pridjeva, samo u dat. sing. (yJ.uxe:L od yJ.uxe-~) i nom. pl. (yJ.uxe:~~ od yJ.uxe-e:~).

f 169. 2. Rijec 7t~xu~ sklanja se kao yJ.uxu~, a rijec &cr-ru kao yJ.uxu, samo gen. sing. i gen. pl. tvore poput osnova na Lie:(§ 165): ~xe:w~, &cr-re:w~ - 7dJxe:wv, &cr-re:wv. Mjesto &cr-re:oc postaje u nom. i ak. pl. stezanjem &crTIJ (kao yev'YJ od yeve:oc).

J Osnove na u i e. Osnove na u. § 170-174. 39

3. Zenski rod pridjeva svrsava se na -e:Lii: yJ.uxe:~oc, -rocxe:~oc i § 170. stoga se sklanja kao crcpoc~poc ( § 97).

4. Rijec 7tpecr~u~ (star, castan) tvori u sing. samo ak. i vok.: § 171. 7tpecr~uv, 7tpecr~u i sve pluralne oblike: o~ 7tpecr~e:L~ (poslanici), 7tpecr~e:wv, 7tpecr~e:crL(v), 1tpecrl3e:L~. Kao singular upotrebljava se k tome rijec o 7tpe:cr~e:u~~' -ou poslanik.

5. Rijec o u~6~ (sin), gen. -rou u~ou tvori uz oblike po o-deklinaciji § 172. i oblike kao yJ.uxu~: gen. u~e-o~, dat. u~e:~, pl. u~e:~~' u~ewv, u~ecn(v), ute:L~.

Primjeri

Osnove

Sg. N. G. D. A. v.

Pl. N. V. G. D. A.

3. Osnove na u

o, iJ au~;

svinja au, aU

cru-~

cru-6~

cru-t cru-v

0"~-e:~

cru-wv cru-cr((v) cru~

o tx-&u~; riba

tx-&u, tx.&u

tx.&u-~ txM-o~ £xM-L tx.&u-v tx.&u

tx.&~-e:~ tx.&u-wv t x .&u-crL( v) tx.&u~

iJ n;t .. u~; omorika

m..U

1t(-ru-~

Tt(-ru-o~ ' ..., .. 1tL't"U-L

Tt(-ru-v

7t(-ru-e:~

m-ru-wv Tt(-ru-crL( v)

' -1tL't"U~

Drugi su prim jeri: o ~6-rpu~ (grozd), ~ 3pu~ ( drvo, hrast), ~ tcrxo~ (sn~g~), o f-1.13~ (mis), ~ 7tA'YJ.&o~ (mnostvo), ~ bq:>pu~ (obrva), ~ 'Epr:vo~ (ErmiJa).

NAPOMENE

§ 173.

1. Kod rijeci s naglaskom na krajnjem slogu u je dugo pred § 174. suglasnicima ina kraju rijeci, a kratko pred samoglasnicima i u dat. pl. (utjecaj nom. i gen. pl.).

2. ~k. pl. svrsava se na -u~ (od -u-v~, naknadno produljivanje, § 50): cru~, 7t(-ri3~. ·

3. Vok. sing. jednak je osnovi: ci> 'Epr:vo, tx.&u.

;...,,

§ 175.

40 Dvoglasnicke osnove. § 175-179.

4. Osnove na dvoglasnike

a) Muske rijeci na -e:u-c;

Sg. N. ~IXO'LAe:O-c; G. ~IXO'LAE-Wc; D. ~IXO'LAe:i: A. ~IXO'LAE-ii

V. ~IXO'LAEU

Pl. N. ~cxcrLAe:i:c;

G. ~IXCrLAE-WV D. ~IXO'LAe:u-cn( v)

A. ~cxcrLAe-iic;

V. ~OCO'LAe:i:c;

Drugi su primjeri o yave:oc; (roditelji), o te:pe:Ot; (svecenik), o bme:oc; (konjanik), o xe:pot!J-e:Oc; (loncar), o <pave:oc; (ubilac), 'AXLAAe:Oc;, ll1)Ae:Oc;,

'Oouaae:oc;.

NAPOMENE

§ 176. 1. Sve su rijeci na -e:ut; oksitone. U gen. sing. svrsavaju se na -we;, au ak. sing. i pl. imaju dugo ii.

Nom. pl. glasi u staroatickom ~~O"LA'ijc;; ~MLAtic; je mladi oblik (prema

y).uxe:ic;).

§ 177. 2. Rijeci koje pred -e:ut; imaju samoglasnik redovn? s_tezu i gen. i ak. sing. i pl., ito e:w u w, e:ot u ii; npr. IIe:LpotLe:Oc; (PtreJ) gen. IIe:LpotLwc; ( od IIeLpotLe-wc;); 'Epe't'pLeOc; (Eretranin) : gen. pl. 'Epe:'t'pLwv od 'Epe:'t'pLe-wv, ak. pl. 'Epe:'t'pLiic; od 'Epe't'pLe-iic;.

§ 178. 3. Rijec Zeoc; (bog Zeus) sklanja se ovako: ~L6c;, ~d, ~toc, Zeu.

Obje, naoko razlicite, osnove povezane su prijevojem: Ze:u- od ll.je:u (fl.je:f, punina); fl.L- od fl.Lf (praznina); dakle je fl.L-6c; od fl.Lf-6c;, fl.L-L od fl.Lf-t.

§ 179. 4. Osnova ~MLA'Ijf pokratila se u nom. sing. i dat. pl: ~ ~~m).e:u; _pred samoglasnicima ostala je osnova ~~O"LA'Ijf, pa se potom obhc1 za gen. 1 ak. sing. pa ak. pl. objasnjavaju ovako:

od ~~O"LA'Ijf-oc; ~~O"LA'Ijf-ti ~~O"LA ljf -tic; postalo je

hom. ~ct:O"LA'ij-ot;; ~~m).'ij-ti ~~O"LA'ij-tic;, a odatle

aticki ~MLAt-roc; ~~O"LAe-ii ~~O"LAt-iic;

(metateza kvantitete § 51; nestajanje f medu samoglasnicima § 60. b, Bilj. 2).

Dvoglasnicke osnove. § 180-184. 41

b) Osamljene dvoglasnicke osnove § 180.

Prim jeri 6, 7j ~ouc; 7j VOGUe; o -Y)proc;

govece brod junak Osnove ~ou, ~o(f) viiu, vii(f) ijpro(f)

Sg. N. ~au-c; I vocu-c; ,, 1jpW-c;

G. ~a-6c; ve-wc; ~pw-ac;

D. ~a-t V1j-"t ~pw-L

A. ~au-v VIXU-V ,, "Y)pW-IX

v. ~au VIXU

I ~pw-c;

Pl. N. V. ~6-e:c; v-Yj-e:c; ,, 1Jpw-ec;

G. ~a-&v ve-&v t I "Y)pW-WV

D. ~au-at(v) vocu-at( v) ~pw-cn( v)

A. ~au-c; i vocu-c; ~pw-occ;

I

NAPOMENE

1. Rijec ~auc; (lat. bos bOv-is) ima pred konsonantskim na- § 181. stavcima osnovu ~au, a pred vokalskima osnovu ~a(f); stezanja nema nigdje.

Ak. sing. ~ouv nacinjen je prema nom. ~ouc;, a prema ~ouv opet ak. pl. ~ouc; umjesto ~6~c; (ad ~of-OGc;), sto kod Hamera jos dolazi.

2. Rijec vocuc; ima pred konsonantskim nastavcima osnovu vatu, § 182. a pred vokalskima osnovu vaf = v"Y)f (isp. nav-is,-).

Gen. sing. ve:wc; postao je metatezom kvantitete (§ 51) ad v7j6c; (hom.), a gen. pl. ve:wv od V'ljWV pokraCivanjem samoglasnika pred samog1asni-kam.

3. Kao vocuc; sklanja se rijec ~ ypocuc; (starica), osn. ypotu i ypiif, § 183. ali bez mijenjanja osnovnoga samoglasnika ypa-6c;, ypoc-t, ypocu-v, ypocu; pl. ypii-e:c;, ypoc-&v, ypocu-at(v), ypocu-c;.

4. Rijec ~pwc; ima osn. ~pwf, pa stoga pripada i ona medu dif- § 184. tongicke osnove: ~pw-ac; od ~pwf-oc; itd. Ak. sing. javlja se i u stegnutu obliku: ~pw.

42 Rijeci naco, Dodaci dek!inaciji imen11. § 185-187.

§ 185. c) Zenske rijeci na -cu

Sg.

·~ A'!J't'W osn. A'l)'t"Oc

N. 't'w G. A"Y]'t'OUc; D. AYJ't'OL A. A1J't'w V. 't'OL

Drugi su primjeri ~ ~xw (jeka), ~ m:L.&w (nagovor), ropyw, KocJ..ul~w, K:Ae:Lw, l:cx.11:cpw.

NAPOMENE

§ 186. 1. Rijeci na -cu su oksitone i ponajvise vlastita imena; dolaze

§ 187.

samo u singularu.

2. Osnova se jasno ocituje u vokativu: AYJ't'O~. Nominativ se tvori bez nastavka, ali produljuje osnovni samoglasnik (prijev. duljina) i gubi L: Aqtw. I u ostalim se padezima gubi L jer se nalazi medu samoglasnidma: gen. A'YJ't'ouc; od A'YJ1:6-oc;, dat. A'lJTO~ od Aqr6-~, ak. A'Y)'t'W od Atj't'6-oc. Zavinuti hi naglasak imao biti i u ak., jer je w postalo od 6oc (isp. § 48); akut je preuzet iz nominativa.

IU. Dodaci deklinaciji imena

1. Dualni oblici

Nom. Ak. Gen. Dat. Gen. Dat.

1'6.1 636.1

't'ch hodp(>)

·r@ 3ev3pw

't'ch 't'Lfl.d

1:ch :x:wpa Tell noA.f't'Cl:

Toi.v 63o'Lv

't'oiv hodpoLv

·roi.v i>tvllpo~ v

't'01'V 't'tfl.O:tV

·ro!v :xJJpoc~v

't'o'i:v rroA.hocLv

"ch yun;e:

't'ch rr6oe:

1:ch naioe:

't'ch p-fj't'opc:

't'ch y£\IE:!.

't'ch rr6Ae:L

't'Ot\1 yuno!v

't'OtV 7t'OOOLV

't'OL\1 ndllo~v

-;;o!v p7J't'6poLv

't'O!v ye:voi.v

.'t'o!v rroMoLv

tako i -;;@ xocA.& Mo{JcriX, 't'6.J crocpcil "EAA'lJVE:, 't'cil e:oye:vsi: &vilpe:, 't'Oi:v &ya:&oiv qlUAtiXOLV.

Dual svdava se dakle u o-deklinaciji na -cu, -oLv, u a-deklinacije na -ii, -a~v, a u konsonantskoj na -e, -oLv.

Dodaci deklinaciji imena. PridjevL § 188-192.

2. Nastavd n:alik'JII.a padezne

Neki se nastavci po znacenju priblizavaju padeznim nastavcima, i to:

1. -&sv na pitanje odakle,

2. -L, -&L u sing., -cn(v) u plur. na pitanje gdj e,

3. -os, -ere:, -~e: na pitanje kamo, npr.

o'Cxo-&e:v od kuce

aA.A.o-Be:v od drugud

'A&-fjv"l)-&sv iz Atene

orxo-L kod kuce

&t.A.o-&c drugdje

'A&~V'I)-crt(v) u Ateni

o 'Cxiil-lle: kuCi

&A.A.o-crs drugamo

'A&~voc-~e: u Atenu

Biljdka. Oblici na -L lokativi su sing., oni na -crt(v) lokativi pl. U grckomsu, naime, dativu udruzena tri padeza: dativ, lokativ i instrumental. - Enkliticki se nastavak -l>e: pridijeva akuzativu: Meyap&lls (§ 39. 5).

Glava VII

PR!DJEVI

A. PRIDJEVI KONSONANTSKE DEKLINACIJE

Najvise je onakvih pridjeva koji se za muski i srednji rod§ 189. sklanjaju po o-deklinaciji, a za zenski po a-deklinaciji; isp. o njima §§ 103. i 107. Pridjevi konsonantske deklinacije jesu ovi:

I. Pridjevi trojakoga svrsetka

Pridjevi trojakoga svr8etka sklanjaju se za m uski i srednj i rod § 190. po konsonantskoj deklinaciji, a za zenski po a-deklinaciji. 2enski rod postaje nastavkom ja: koji se pri sastavljanju s osnovom kojekako mijenja (isp. § 145).

1. Osnove na u i e (m. i sr. sklanja se po § 167):

ylluxu:; ylluxu (sladak)

2enski se rod izv odi od osnove ylluxo.(f)-ja:: o. se steze s nastavkom jcx.: y:Auxe~:x.

2. Osnove na v (m. i sr. sklanja se po § 131):

[-tfAG:LV!X

't'&.Aa:L'ICX. (ern) (nesretan)

Zen ski se rod izvodi od osn. fl.E:Acx.v-jcx.; j prelazi u predasnji slog (epenteza § 57. e): iJ.EAa:Lvoc.

§ 191.

§ 192.

44 Pridjevi. § 193-194.

§ 193. 3. Pridjevi i participi s osnovom na vT (m. i sr. sklanja se po § 139. i d):

< I E:XWV

f...eywv

ypoccpd~

Mcroc~

' -e::xoucroc

A.eyoucroc

ypoccpdcr()(

f...ocriicr()(

< I EXOV

'Aeyov

ypoccpev

f...ucriiv

(dragovoljan)

(govoreci)

(pisan)

( odrijesivsi)

Za tvorbu zenskoga roda isp. § 145.

Osobito treba pamtiti ovdje: niii.~ ( omnis) nii.crcx niiv:

Sg. N. niic; nii.criX nii.v Pl. N. TIOCV't"Ec; nii.criX~ I

noccr"'J~ I G. nocv1:wv rr:occr&v G. 7tot\l't"O~ 7t0C\I't"O<;

D. I

rr:occr1J I D. 'TCOCO"~V n&crCl~~ 7tot'ITL 7tiX'I't"~

A. I niicrocv rr:ii.v A. 'TCcX\11:()(~ rr:&croc~ 7tot\l't"OC

I 'TCCl\l't"OC I 'TCotV't"WV

rr:ii.ow 'TCcXV't"OC

nii~ naglasuje se izuzetno u gen. i dat. pl.: n&vTwv, nii.cr~(v). Zenski rod nii.crot (od notvT-jt:~.) sklanja se kao Moucrt:~.. Srednji rod pokazuje i ovdje cistu osnovu: nocv od n1Xv(1:).

Pridjevi na -e~c; svdavaju se u zenskom rodu na -ecrcrcx.: XIXPLt::~c;. xcx.p£e:crcrot, xcx.p(e:v (drazestan), osn. XotpLe(v)'t". Isp. § 144.

II. Pridjevi dvoj akoga svrhtka

§ 194. Najznatniji pridjevi dvoj akoga svr8etka koji se sklanjaju po konsonantskoj deklinaciji jesu ovi:

1. Pridjevi s osnovom na v (sklanjaju se po § 131):

eu3ot([.LWV

crwcppwv

e::t5aoc~f.Lov

crwcppov

0 naglasku isp. § 136.

(sretan) gen. e:u3ott[J.ovo~

(razborit) gen. crwcppovo~

2. Pridjevi s osnovom na cr (sklanjaju se po § 153):

O"()(cp~~

&"A'lJ&~c;

e:u~&YJc;

croccpe~

&.:A"'J&€~

d.J"'J&E:~

(jasan) gen.

(istinit) gen.

(budalast) gen.

crotcpou~

cXA"'J&ou~

e:u~&ouq ( § 158)

Pridjevi. Komparacija. § 195-197.

3. Pridjevi s osnovom na dental (sklanjaju se po § 123): e:i.\e::A.m~, -~ pun nade g. e::uef...moo~ ak. dle:f...mv ocxocp~~, -~ neugodan g. &.xap~-ro~ ak. ocxcxpw.

45

Osim toga ima pridjeva samo jednoga svrsetka, ito za muski § 195. i zen ski rod: cpuya~ (g. cpuy&a-o~) bjegunac, -ica, nlv'fJ~ (g. nlvYJT-o~) siromasan. - Sarno za zenski rod upotrebljavaju se pridjevi na -k, -lao~; npr. crU[J.tJ.cxxl~ saveznicki, 'EA.A.YJvl~ grcki: n6f...e:~~ crUf1.tJ.ocxllle:~, n6A.e:~~ 'EA:AYJvloe::~.

III. Prid.jevi s osobhom dekHnacijom

f.l.eyrx.; velik 'ITO AU<; mnogi osn. f.i.Eyrx, f.i.<:YOGAO 'IT 0). u, 'ITOAAO

Sg. N. [.Llycx~ f1.EYMYJ [.LE"(Cl noM~ nof...f...~ noM

G. [.LE"(otAOU f1.EYMYJ~ f1.e:y&A.ou TCOMOU noA:A!fj~ TCOMOU D. [.Le:y&A.cp [.LE'(otA'(J tJ.E:yoc"Aql noA:A<Jl nof...A?i TCOMcJl A. {lEYClv [.LEyaA"'JV [.LE"(CX TIOA0\1 noA:A~v noM

Pl. N. [J.Ey&Am f.LE'(otAIX~ f.LE"(OCAOC noA:Ao[ noA:Aotl rr:oA:A& G. fLEya/.wv [LEyiX).wv [LEyoc/.wv nof...Awv noA:Awv rr:oA:Awv

it d. it d. -

Nom. i ak. sing. m. i sr. roda tvore se od osnove !J.EYot i noA.u, a svi ostali padezi od osnove f.L<::yot-:Ao( -J..cx.), noi.-J..o( -t.cx.).

Bilj eska. Pridjev 'l'tp~oc;, 7tpqiov (blag) uzajmljuje zenski rod od pridjeva npo::O<;, ITpOG€1:o:: (§ 191), a samo rijetko i oblike za m. i sr. rod, npr.1t'plll:ewv, 1tplll:em(v),. npcdot.

B. KOMPARACIJA ILI POREDENJE

l. Komparativ na -'t'r::poc;, -ii, -ov, superlativ na -'t'ocToc;, -lJ, -ov

Nastavci se pridijevaju osnovi muskoga roda.

a) 0-osnove:

aeLv6~ (strasan) osn. 3EL'IO aetv6-1:s:po~ aeLv6-'t'IX4:'0~

TCOV'I')p6c; (zao) osn. TCOViJpO I

1tOVlJpO-'t"Efl0~ I 1tOV"'JpO-TCX.'t'Oc;

mxp6c; (gorak) osn. I mxpo 'TCLXpO-'t"<::poc; I 7t'LXpO-TOC't"O<;

§ 196.

§ 197.

§ 198.

46 Komparacija. § 198-199.

ali cracp6~ (mudar) osn. cracpa

(vrijedan) osn. &;La

cracpw-'t'e:pa~

cracpw-'t'OC't'a~

&;Lw-'t'e:pa~

oc;LW-'t'OC't'a~.

Osnovno a produljuje se u w ako predasnji slog nije po naravi i1i po polozaju dug.

Bilj eska 1. Pridjevu 1t'OGAa:L6<; (starinski) sluze kao komparativ i superlativ oblici 1t'OGAOGL-"t'e:poc;, 1t'OGAOGL-"t'OG"t'oc; (nacinjeni od adverba mxAa:L, od davnine). Te tvorbe od osnove bez o prenesene sui na pridjeve ye:pa:L6<;; (star), crxo),a:i:oc; (spor): ye:pOGL"t'e:poc;, O'J(OA!XL"t'e:poc;; ye:pa:L"t'OG"t'oc;, O'J(OAOGL"t'OG"t'O<; (ali pored toga· i 1t'OGAOGL6"t'e:poc;, -6"t'OG"t'Ot;).

Bilj eska 2. Pridjev cp(),oc; (mio) ima komparativ cpl).."t'e:poc;, superlativ cpLA"t'OG"t'O<;, ali i (Lii),),ov cplAoc;, (LiXALcr"t'a: cp(),oc; (isp. magis, maxime idoneus).

b) Osnove konsonantske deklinacije :.

yl..uxo~ (sladak) osn. ')'AUKU ')'AUKO-'t'e:pa~

')' AUKO-'t'OC't'O~

fLeAoc~ (ern) osn. fLS:AOCV fLS:AcXV-'t'e:po~

fLE:AcXV-'t'OC't'a~

O'OC(jl~~ (jasan) osn. croccpe:cr I croccpe:cr-'t'e:pa~

O'OC(jleO'-'t'OC't'a~

§ 199. • c) Nastavci -ecr't'e:pa~, -ecr't'oc't'a~ (preneseni od e:cr-osnova) pridije-vaju se:

oc) pridjevima na -wv: e:oaoclfLwv (sretan), e:oaocLfLav-ecr't'e:pa~. e:OaOCLfLaV-eO''t'OC't'a~.

~) pridjevu &ppwfLeva~ (jak) ako se odbaci osnovno o: &ppwfLe:vecrnpa~.

y) stegnutim pridjevima na -au~: cbtl..au~ (jednostruk), &.7tl..aocr't'e:pa~ ( od &.7tl..a-ecr't'e:pa~), &.7tl..aocr't'OC't'O~.

Biljeska: 1t'ev1)<; (siromasan), g. 1t'ttv1)'t'-o<; ima komp. 1t'e:vl:cr-npoc;, a super. 1t'e:vtcr-"t'a:"t'oc;; xa:ple:L<; (drazestan) g. xa:ple:V't'-oc; ima xa:pLtcr-npoc;, xa:pLecr-'t'Moc;.

Komparacija. § 200-202. 47

2. Komparativi na -twv, -r:av, superlativi na -Lcr't'~~. -[cr't"Y), -Lcr't'ov

1. Nastavci pristupaju ponajvise korijenu rijeci (npr. ~M~, § 200. osn. ~au, korijen ~a.

Pozitiv I

Osnova I

Komparativ I

Superlativ

1. ~M~ ~a-u ~atwv ~aLO''t'O~ ugodan ~ar:av

2. 't'OCXO~ &?ix-u &&'t''t'WV 't'clXLO''t'a~ brz .- ------------------

&iX.'t''t'aV

3. xocA6~ xoct..(f)-a xocAA.twv KcXAALO''t'a~ lijep KcXAAi:av

4. oc~crxp6~ ' oclcrxtwv octcrxLcr't'a~ ocLcrx-pa sramotan oc'lcrxr:av

s. &x&p6~ &x&-pa &x&twv ~X&Lcr't'a~ neprijateljski ~x&r:av

6. KOCK6~ KOCK-O xocxtwv KcXKLO''t'a~ zao KcXKi:av

7. !Leroc~ fLS:"(-OC fLe:l~wv ' fLE')'LO''t'a~

velik fLE'i:~av

2. o deklinaciji komparativa na -twv (m. z.), -r:av (sr.) isp. §§ 13U pot i 164. Naglasak se kod tih komparativa odmice od kraja, koliko moze (§ 136).

Bilj eska. Komparativ (Le:l~6lV postao je analognim produljivanjem (cl(LE:tV6lV) od (Le~6lv (jonski oblik), a (Lt~6lv je od (Le:y-L6lV (§ 57. b).

3. Komparacija od drugih osnova

I u grckom jeziku ima nekoliko pridjeva kojima se komparativ § 202. ne tvori od pozitiva. On je sasvim druga rijec iii je nacinjen od druge osnove nego je ona od koje je pozitiv (isp. dobar - bolji; bonus, melior, optimus; gut, besser). Ti komparativi i superlativi dolaze samo u obliku na -twv i -LO"t'O~.

48

Pozitiv

1. &.yot&6.;; do bar

2. xax6.;; zao

3. [.L'i:xp6.;; mal en

4. oA.(yo.;; malo

5. 1toA6.;; mnogi

6. p~8~o.;; lak

Komparacija. § 202.

Komparativ I

&.[.Ldvwv &.[.Le~vov ~eA.-rtwv ~€A.-ri:ov xpd-r-rwv xpe:'L-r-rov A.wwv A.4ov xaxtwv

' -XotXLOV zdpwv zdpov ~'t''t'WV ~'t''t'OV

[.L'i:xp6-re:po.;; [.LELWV (.LeLOV eM.-r-rwv ~Aot't''t'OV

7tAeLWV 7tASov

Superlativ

&.p~cr-ro.;; (&.p-eTI))

~€A.-rLcr-ro.;; xp&-r~cr-ro.;; (-ro xp&-ro~)

:A(i)cr-ro.;;

xdp~cr-ro.;; ~X~O''t'ot (adv.) [.L'i:Xp6't'ot't'O<;;

ef..&x~cr't'O<;;

7tAELO''t'Oc;

Znacenje

sposobniji

cudoredno bolji jaci

korisniji

gori (peior)

losiji (deterior) slabiji (inferior) (adv. = najmanje) manji neznatniji

manji, neznatniji vise, najvise (njih)

Iaksi

Bilj eska 1. Pozitivi koji zbog nesposobnosti za stupnjevanje popunjaju svoju komparaciju oblicima od drugih osnova zajednicka su osobina svima indoevropskim j ezicima. I znacenja su im gotovo svagdje ista, ito: do bar, zao, velik, malen, mnogi, malo i dr. Isp. uz navedene primjere jos ove: zao- gori, malus- peior; malen- manji, parvus- minor; mnogo- vise, multus- plus, viel- mehr- der meiste itd.

Bilj eska 2. Aticki komparativ xpd-r-roov vjerojatno je analogna tvorba prema komparativu cXf-Le:[voov, jer mu je oblik, sudeci po jonskom komparativu xpl:craoov, glasio prvobitno xptTI(I)V (§ 201. Bilj.). - Komp. -lj-r-roov postao je od f,x-j(l)v, a komp. I:A&TI(I)V od I::A&x.-joov s dugim ii kao u ·11-&TT(I)V (§ 57. a).

Biljeska 3. Pridjevi koji prave komparaciju od drugih osnova imaju u Homera ove osobite oblike:

a) za pojam dobar: &pd(l)v, ~t:I.Te:po~, cptp't'e:por;- cpl:p~crTo<;, tptpToc-ror;; b) za pojam zao: 'X,S:pdoov, XOCXti>npo~, xe:pe:L6't'e:po<;, XS:Lp6't'e:po<;; c) ,.oM.;: komp. nom. pl. 1tA&e:~, ak. pl. 1t'Atrit; (pored atickoga 1t':Ae:t(l)v

(1t'At(I)V), 1t:Adovor; itd.); d) p7jt8LO<; (p~8~o<;): p'ljt't'e:po<; - p'f)td't'O<;, p7jt't'OC't'Ot;.

Nepotpuna komparacija. Prilozi. § 203-204. 49

Biljeilka 4. Komparativ i superlativ postaju u Homera cesce nego u atickom nastavkom -~oov, -~cr-ro~, ali je u nastavku -~oov glas ~ kratak; npr. y:Auxo.;: y:Aux[oov (A 249); &xu<;: (.}x~cr-ro~ (X 325); 7tcx;XO<;: 1t&crcroov (~ 230), 7t&x~cr-ro.; (II 314); rp[J.o~: rp~).[oov (-r 351); [-Lrxxp6.;: [-L&crcroov (& 203), [-L'f)x~cr-ro~ (H 155); adverb &YX~: CXO'O'OV (A 335. od cXYXWV), Df.yx~O''r(X (~ 152).

(1tp6 pred)

(e~ iz) ( tmep preko)

c.

Pridjev

xaA6.;; (lijep) 8£xawc; (pravedan) &:1t:Aouc; (jednostruk) eu8ott(.LWV (sretan) 1toc.;; (sav) 't'otz6.;; (brz) aarp~.;; (jasan)

4. Nepotpuna komparacija

7tp6-re:po.;; (prior) i5cr-re:poc; (potonji)

tntepnpoc; (superior)

7tpw't'o<;; (primus) i5cr-rot't'o<;; ( uftimus) ~crzot't'O<;; (extremus) tntep-rot't'o<;; ( supremus).

PRILOZI OD PRIDJEVA

Gen. pl. Prilog

XotAWV xaA.&>c; 8Lxot(wv 8Lxot(wc;

&:1tA.wv 1hJ..w.;; &u8ot~[.L6vwv &u8ot~[.L6vw.;;

7trXV't'WV ' 7totV't'Wc;

' -razew.;; 't'otXEWV aarpwv aarpwc;

1. Prilozi od pridjeva svr8avaju se na -w.;;. Oni se oblikom i naglaskom slazu s gen. pl. od pridjeva za muski rod (samo sto sene svrsavaju na -wv, nego na -we;).

2. Kao prilog upotrebljava se kadsto i srednji rod pridjeva u akuzativu sing., rjede pl.: -raxo (brzo), 1toA6 (veoma), 1tav-roc (posve).

Biljeska. Stariji je prilozni oblik na a.: T<iXcx; (mozda), &f-Lex; (zajedno), [-L&J.cx; (veoma).

3. U komparativu upotrebljava se kao prilog ak. sing. sr. r., a u superlativu ak. pl. sr. r.: ~E~ot~6-r~;;pov, x&J.:Awv; ~E~ot~6--rot-ra, x&A.:ALa-rot. Prema tome i: di, &.[.L&Lvov, &.pLcr-ra; [.L&:Aa, [.LOC:A:Aov, [.L&:A~cr-rot.

Biljeska 1. I od komparativa postaju katkad prilozi na -oo~: xoc).A~6voor;, !LS:~~6voo.;, 1t'AOUO'~(I)'t'tpoor;.

Bilj eska 2. Prilozi mjesta na -(1), kao Of.voo (gore), x&Tw (dolje), nemaju <; ni u komp. ni u super!. cXVc.>'t'tpoo, cXVOO't'lX't'OO. Prilog eyyO<; (blizu) ima eyyu't'ep(l) i eyyOTe:pov; eyyuT<i't'oo i eyyO't'cx;Toc; tako i 7te:pcx;~-repc.> od ,.l;pii (preko).


§ 203.

§ 204.

§ 205.

§ 206.

50 Licne zamjenice. § 205-206.

Glava VIII

ZAMJENICE

1. Licne zamjenice (Pronomina personalia)

Sg. N G. D. A.

&yw ja (ego) EfLOU, fLOU mene, me Ef.to(, fLOL meni, mi

EfLE, fLE mene, me

cru ti (tu) crou, crou tebe, te cro[, crm tebi, ti

crE, crs tebe, te

Pl. N. ~f.te:~c; mi G. ·~fLWV nas

·~fL'i:v nam(a)

A. \ ~fLOic; nas

D.

I UfLE~<;; vi

UfLWV vas

UfL~v vam(a) ufLiic; vas

NAPOMENE

1. Pored na aSenih oblika (E~oU, EtJ.oL, &[.LE e1oU, cro(, cre) imaju. licne zamjenice u sing. i enkliticne (f.tou, [J.OL, [J.E - crou, croL, cre:).

Naglaseni se oblici upotrebljavaju:

a) kad treba zamjenicu istaknuti, osobito u isticanju protivnosti: Ef.tol, ou crol1:ou'!o &picrxe:L (meni se to mili, ne tebi);

b) kad zamjenica stoji iza prijedloga:&rc'&f.to[(nameni),npo<; cre (k tebi). U ostalim se slucajevima upotrebljavaju enkliticni oblici, ali nikada na pocetku recenice.

2. Da bi se oblici licnih zamjenica jace istaknuli, pridijeva im se enkliticna cestica yt (bar, bas, upravo). Tada se naglasak oblika &yw i EfLO( premje8ta na prvi slog: ~y(u-y<;, ~fLO L-ye:, ali l:[J.ou-yE, EfLE-ye:.

3. Nominativ licnih zamjenica kao subjekt stoji uz glagolske oblike samo onda kad je zamjenica is t akn uta: E:yw fLtV cro~ TCLCJ"t'EU<U, cru o' EfLO[ (ja vjerujem tebi, ti meni), ali: mcr'!EUW (vjerujem), jer nema isticanja, a lice je dovoljno istaknuto nastavkom.

4. 0 upotrebi genitivii fLOU, crou, ~[J.wv, UfLWV u posesivnom znacenju isp. § 211, 2, b.

5. BuduCi da se oblici licne zamjenice 3. lica:

sing. plur.

ou,

crcpwv

Licne zamjenice. Zamjenica <X076~. § 207.

up~~rebljavaj.u u. atickoj P:?zi kao ~n~irekt~i refleksiv (§ 439. b), sluz1 u nommanvu kao hcna zamJemca 3. hca pokazn2 zamj enica oi'i-ro<;; ili &xe:Lvo<;; (§ 213, 2 i 3), a u kosim padezima ponajvise oblici zamjenice cxu"t"6<;; (§ 207, 3).

6. Dualni su oblici za 1. lice vw, v(j>v, a za 2. lice crcp<il, cHpij)v.

Biljeska. U Homera dolaze pored atickih jos i ovi oblici:

Sg. N. eywv TUV'l'J G. t[l.e:ro, E[J.~o, &[J.e:G - ' -cre:to, crso, cre;u do, €o, e:i'i

E[J.t&e:v (§ 88) [J.<:G, crE:%e:v ( § 188), cre:u (enkl..) lt&e:v (§ 188)

D. Te:'tv, 'l'OL &or, o I

A. U, [l.lv

Du. N. A. vii:>C crcpw"( cr<pwt

G. D. vii:;cv crrp&·cv crcpw·tv

Pl. N. a[J.[1.Ei; \.1[1.[1.0:<; G. fJ!-ldwv 0[1.dwv crrpdwv

~1-lE:wv ,;1-le:wv cr<pE:wv I

D. &[1.[1.t I i.I[1.[1.L crtp [crt, crcp! A. fJfl.Eo<X~ &[1.[1.€

I uwScu; \.1[1.[1.€ cr<pE:Q(~, cr<p&t;, crtpE:

2. Zamjenica odrr6c; § 207.

Zamjenica cxu1:6c;, or.u'!~, a1h6 sklanja se kao crocp6c; (§ 103), samo StO Sr. rod U nom. i ak. sing. ne prima V: or.1h6 (isp. clan -r6).

Zamjenica dolazi u OVlffi znacenjima:

1. u temeljnom znacenju: sam (ipse,), i to u predikat-nom polozaju (§ 377), pred imenicom koja ima clan, ili za njom: cxu"t"oc; o cp[:Aoc; ili b cp[J..oc; cxu"t"6c; amicus ipse, sam prijatelj.

2. U znacenju: isti (idem) u atributnom polozaju ( § 375), tj. medu clanom i imenicom: 0 cx.u-roc; cp(?\oc; (idem) amicus, isti prijatelj.

Bilje8ka. Oblici clana koji se svdavaju na samoglasnik mogu se stezati s oblicima od <Xth6c; (kraza § 66): <XU'l'6t;, au'l'Yj, 't"Q(U't'6(v); gen. m. i sr. 'l'OU <XU'l'OU i 'l'<XU'l'ou, ali z. "iic; Q(u-rijc;, nom. pl. sr. 'l'a Q(U't'a i 'l'<Xth&.

§ 208.

52 Povratne zamjenice. § 208.

3. U kosim padezima zastupa licnu zamjenicu 3. lica (kao u lat. zamjenica is, ea, id):

cxu-rou, -Yjc;, -ou (nje)ga, (n)je cxu-r&v njih, (eorum, earum) (eius)

cxu-r<j), -?j, -<j) (nje)mu, (n)joj CXU't"o~c;, -cx~c; njima (iis) (ei)

cxu-r6v, -~v, -6 (nje)ga, nju, je cxu-rouc;, -&.c;, -&. njih (eos, eas, ea) ( eum, eam, id)

~-repy(t) cxu-r6v. Volim ga. IlLcr-re:U(t) cxu-r?j. Vjerujem joj. Bcx~(~o!J..E:V 1tot.p' cxu-r6v. !demo k njemu.

4. Genitivi CXU't"OU, cxu-rYjc;, CXU't"WV sluze kao p 0 s v 0 j n a zamjenica 3. lica (ako pripadanje nije refleksivno, tj. ako sene proteze na subjekt), kao eius, eorum (earum); isp. o tom § 211, 2. a.

3. Povratne zamjenice (Pronomina reflexiva)

Grcki jezik ima za svako lice osobitu povratnu zamjenicu, pa se po tom znatno razlikuje od hrvatskosrpskoga, koji ima samo jednu za sva lica, za sve rodove i za sve brojeve:

Subj. ja Subj. ti I Subj. I on, ona, ono

Znacenje

Sg. G. E!J..cxu-rou, -Yjc; cre:cxu-rou, -Yjc; S:cxu-rou, -Yjc; sebe (samoga, -same)

subj. mi

Pl. G. ~!J..WV OCU't"WV

D. ~!J..~V OCU't"O~c;, -cx~c;

A. ( .... ' ' 'Yj!J..CXc; cxu-rouc;, -&.c;

Subj. vi

U!J..~V ocu-ro~c; -cx~c;

u!J..iic; cxu-rouc;, -&.c;

( I I I E:OCU't"OV, -'YjV, -O

Subj. oni, one, ona

ECXU't"WV iii crcp&v cxu-r&v

sebi (samomu, -samoj) sebe (samoga, -samu, -samo)

Znacenje

sebe (samih)

€ocu-ro ~c;, -ex ~c; crcpLcrLv cxu-ro~c;, -oc~c;

ili sebi (samima)

€cxu-rouc;, -&.c;, -&.iii sebe crcpiic; cxu-rouc;, -&.c; (same,

-sama)

Povratne i posvojne zamjenice. § 209-210. 53

NAPOMENE § 209.

1. Umjesto crEcxu-rou, cre:cxu-rYjc; itd. dolazi crcxu-rou, crcxu-rrjc; itd., umjesto S:cxu-rou, S:cxu-rYjc; itd. cxu-rou, cxu't"Yjc; itd.

2. Povratne su zamjenice postale povezivanjem licnih sa zamjenicom cxu-r6c;. Ta je veza ostala u pluralu nepromijenjena: ~!J..WV CXU't"WV, U!J..WV cxu-r&v, crcpiic; cxu-rouc; (istom poslije €cxu-rouc;), a u singularu je doslo do stezanja, ali istom poslije Homera, jer on jos ne poznaje atickih oblika l!J..cxu-rou, €ot.u-r<j) itd.

Biljeska. Umjesto povratnih zamjenica dolaze u Homera licne, kojima ~e katka1, ZbO!?i poja~a';anja, dod~jU Obl!ci, ~amje~ic_: ocO-r6c;; npr. X~'rtt~1)V, a~!J.OV A~aoc; e:tcrro, I vomov e:-rocpotmv at~1)!J.EVO<; 1)a E!J.OL OCU'r

e!Liiu-rc;>, E:or a.o-rc;> (N 495) > E:a.u-rc;>, a iz dativa preslo je <Xu u sve oblike. Prema E:ocu-rou, -cj>, -6v nacinjeni su pluralni oblici il:ocu-r&v, -ore;, -ouc; itd.

3. Povratna se zamjenica upotrebljava kad se proteze na subjekt iste recenice (direktni refleksiv) i kad se proteze na subjekt u glavnoj recenici (indirektni refleksiv). Prva je poraba cesca: ~ocp6c; -rLc; I£)..Eye:v· 'Ev E!J..cxu-r<j) cpep(t) Tijv oucr£cxv u sebi nosim imutak. - rv&,lh crcxu-r6v spoznaj sebe samoga. - TU1t't"E:L €cxu-r6v udara sebe. - IlLcr-re:ue:-re: U!J..~V CXU't"O~c;· xcxl ycip ~!J..E~c; ~!J..~V cxu-ro~c; mcr-re:Uo!J..e:V pouzdajte se u s e be, ta i mi se pouzdajemo u s e be. -Ilcxpe~ocrcxv ol 7t&.v-re:c; crcpiic; cxu-rouc; se tradiderunt. 0 indirektnom refleksivu isp. § 439.

4. 0 upotrebi genitiva E!J..OCU't'ou, cre:ocu't'ou, S:ocu-rou, ~!J..WV ocu't'wv itd. u posesivnom znacenju isp. § 211, 2. c.

5. 0 refleksivnoj upotrebi licne zamjenice 3. lica ou, ot, ~ itd. isp. § 206, 5.

4. Posvojne zamjenice (Pronomina possessiva)

A. Oblici i deklinacija

U grckom jeziku ima posvojnih zamjenica samo za prvo i drugo lice:

1. lice €!J..6c; E!J..~ €[L6v moj, -a, -e ~!J..€-re:poc; ~!J..e:-repcx ~!J..€-re:pov nas, -a, -e

2. lice I (j~

I tvoj, -a, -e croc; crov O!J..e-re:poc; O!J..e:-repoc O!J..e-re:pov vas, -a, -e

§ 210.

§211.

54 Posvojne zamjenice. § 21 I.

Bilj eska 1. Posvojne se zamjenice sklanjaju kao pridjevi na -oc;, -IX( "YJ), -ov.

Biljeska 2. Polozaj je posvojnim zamjenicama atributan, tj. medu clanom i imenicom ili s ponovljenim Clanom za imenicom: o E[LOc; cp()..oc; ili o cp()..oc; o E[L6c;.

Biljeska 3. Pored navedenih nalaze se u Homer a jd ove posvojne zamjenice: -re:6<; tvoj, vw"t-re:po<; nas dvaju, crcpwt-re:po<; vas dvaju, &[J.6<; nas, ti[J.6<; va~. Posvojnopovratna zamjenica za 3. lice s;ng. 8<;, ~' 8v (kod Homera i 1:6.;, €~, Mv) svoj, -a, -e nalazi se samo kod pjesnika; crcpi-re:po<;, ii., -ov svoj, -a, -e (za vi§e njih) nalazi se u prozi rijetko i svagda refleksivno.

B. Izricaji za pripadanje

Kako se u grckom jeziku kazuje pripadanje, vidi se iz ovoga pregleda:

1. 2. 3.

1. 2. 3.

1. 2. 3. 1. 2.

I 3.

Pripadanje nije refleksivno slabije naglaseno I jace naglaseno

0 CfllAOt; [LOU o cp()..oc; crou o cp()..oc; otO't"ou ( -'ijc;)

o cp()..oc; ~[LWV o cp()..oc; U[LWV 0 <p(Ao~ cxU--r&v

o e[Loc; cp()..oc; 0 croc; cp£Aoc; o 't"OU't"OU cp()..oc; ili 0 exe:(vou cp()..oc;

o ~ [L€"e:poc; cp ()..oc; o U[Lhe:poc; cp()..oc; o 't"Oikwv cp()..oc; ili 6 exdvwv cp£)..oc;

Pripadanje je refleksivno slabije nagla§eno I jace naglaseno

cr't"epyw "ov €[Lov cp£)..ov cr't"epye:Lc; 't"OV crov cp()..ov cr't"epye:L kao nadesno

cr"€pyo[Le:v -rov ~fL€"e:pov cp£)..ov cr-repye:-re: -rov U[L€-re:pov <plAOV cr-repyoucrL kao nadesno

't"OV E[LIXU't"OU ( -'ijc;) cplAOV 't"OV O"E:IXU't"OU ( -'ijc;) cp()..ov 't"OV EIXU't"OU ( -'ijc;) cplAOV

"ov ~[L€"e:pov IXO't"&iv cp£)..ov

I "ov ufL€"e:pov IXO't"&iv cp£)..ov 't"OV EIXU't"WV <plAOV

NAPOMENE

1. Prve dvije tablice znace: ,moj prijatelj, tvoj, njegov (njezin), nas, vas, njihov prijatelj", a druge dvije: ,ja ljubim svo~a p~ijat~lja, ti ljubis svoga prijatelja, itd., ,mi ljubimo svoga pnJatelJa, ttd.

r ! Posvojne zamjenice. Reciprocna zamjenica. § 212. 55

2. Tablice pokazuju:

a) da posvojnu zamjenicu 3. lica zastupa genitiv ~amjenice odr,6c; (§ 207) u predikatnom polozaju: o cp()..oc; odrmu (-'ijc;), o cp()..oc; IXO't"WV (slabije naglaseno) i genitiv zamjenice oihoc; ili exdvoc; ( § 213, 2. i 3) u atributnom polozaju: o 'r"OU't"ou cp£)..oc;, o 'r"OU'r"wv cp£)..oc; (jace naglaseno): njegov (njezin), njihov prijatelj; isp. lat. amicus eius> amicus eorum (earum).

b) da se u grckom jeziku moze upotrebljavati genitiv drugih zamjenica u posvojnom znacenju i za ona lica za koja postoje posvojne zamjenice, i to genitiv licnih zamjenica u predikatnom polozaju: o cp()..oc; [LOU itd. (slabije naglaseno) prema o E[LOc; cp()..oc; itd. (jace naglaseno): moj prijatelj.

c) da se i refleksi vno pripadanje (tj. ako se proteze na subjekt) kazuje u grckom jeziku na dva nacina, ito posvojnim zamj enicama E[L6c;, cr6c;, ~[L1he:poc;, U[Lihe:poc; u atributnom polozaju: cr't"epyw 't"Ov E[LOV cp()..ov itd. (slabije naglaseno) i genitivom povratnih zamjenica u atributnom polozaju: cr't"epyw 't"ov E[LIXU't"ou (-'ijc;) cp()..ov itd., (jace naglaseno): ljubim svoga prijatelja.

3. Umjesto 't"OV ~[Lhe:pov (u[Le't"e:pov) IXO't"&iv cp()..ov, svoga prijatelja, upotrebljava se takoder 't"OV ~[L&iv IXO't"&iv cp()..ov i 't"OV U[LWV IXO't"&iv cp()..ov, umjesto 't"OV EIXU't"&iv cp()..ov takoder 't"OV crcpenpov IXO't"&iv cp()..ov i 't"Ov crcp&iv otO't"&iv cp()..ov.

4. Pripadanje naznacuje cesto i sam clan: 0 crocpoc; ev IXU't"<j} 7tE:pLcpepe:L ~v oocr£~Xv (svoje blago); isp. § 371, Bilj. 1. i § 440, Bilj. 2.

5. Posvojnu zamjenicu zastupa katkad i pridjev cp()..oc; (drag): XIX't"E:7tA~Y1J cp()..ov ~'Cop cr 31) njegovo se potrese srce.

0 pripadanju v. i § 440.

5. Reciprocna zamjenica (Pronomen recz"procum) § 212

a) &lloc;, &ll'Yj, &llo drugi, -a, -o (alius> alia> aliu-d) sklanja se kao IXO't"6c;; &lloL drugi (alii); at &AAoL ostali ( ceteri> reliqui).

b) Udvajanjem zamjenice (}.)..)..oc; (isp. alius alium): &_)..)..ocr-&.llov m., &.AAii-&.AAiiv z., u pl. &.llm-&.llouc; m., &.ll!X-&.AAIX sr. razvila se u grckom jeziku osnova reciprocne zamjenice &_)..)..Iillo-, atic. &.ll'YJAO, koja se po svom znacenju ne upotrebljava ni u nom. ni u sing.:

Pl. G. ft.)..)..~)..wv ft.ll~AWV &_)..)..~)..wv Du.G.D. &.ll~AOLV D. &.ll~AoLc; ft.AA~AIXLt; rXAA~AOLt; A. &.ll~)..w A. &.ll~)..ouc; &.ll~Aiic; 1lAA1JAIX

I

§ 213.

56 Pokazne zamjenice. § 213.

Biljeska L Osnova ci;},J..O:J..J..o~ posta!a je stezanjem oblika zenskoga i srednjeg roda. Odatle usla je u sve oblike i sklanjala se, dakako, samo u svom posljednjem dijelu, i to s obzirom na svoje znacenje samo u pluralu i dualu. Od &J..J .. '&A"Ao- postalo je disimilacijom &J.."AiiJ..o-, jamacno zbog laksega izgovaranja, a od toga u atickom &"A"A~/..<Dv itd.

Biljdka 2. Reciprocna se zamjenica prevodi rijecima: jedan drugi tako da jedan ostaje u nominativu, a drugi se sklanja; npr. dat. du. m. r. &.'A'A~"Amv jed an drugomu; dat. pl. z. r. &.A.A~'Arxtc; jedna drugoj, ili. (ako ih je vise nego dvije) jedne drugima.

~t P«JJkazuc; zamjeru~C:e (Pronomina demonstrativa)

Najznatnije su pokazne zamjenice ove:

1. 5ae:, ~3e: -r6ae: ovaj ova, ovo:

Sg. N. aae: ~ae: -r63e: Pl. N. otoe: cxXar;; "C'ocoe: G. -rouae: -njcras: 1:ouae: G. 't'wvoe: 'rwvoe: 't'wvoe:

D. 't'ij)oe: -rnae: -rij)oe: D. -ro~croe: 't'oc~croe: 't'O~crlle:

A. T6voe: 't'~\10€ -r6oe: A. 't'oucras: -r&crae: 't'ocOe:

Biljdka L oae: je postalo od clana o i pokazne enkliticne cestice oe: ( § 39, 5), pa se zato i sklanja kao clan s primetnutim ae:.

Bilj eska 2. ooe: (ovaj, hie) pokazuje sve ono sto je po mjestu i vremenu blizu onome Jroji govori; sto je pred ocima, sto istom dolazi (pokazna zamjenica 1. lica); npr. 'Opii1:' 'Opl:crTIJV 't'6voe: (ovoga ovdje). - Mevwv ~e it"Ae:~e: 't'ocoe:· "Avope:~, U.v f!OL 1t€Lcr&·~'t'e:, X't'A. - "08e: 0 otv~p cesto = i:yw.

2. auTo~, ~XiYn), 't'au1:o taj, ta, to:

Sg. N. OO't'Ot;; o:fJTI) 't'OU't'O Pl. N. OO't'OL o:u-rrxL 't'OCU't'OC G. 't'OU't'OU 't'o:u-nJc; ·roU't'OU G. 't'OU't'WV I I 't'OU't'W\1 't'OU't'WV D. TOU't'!p 't'IXU't'rJ 't"OU't'cp D. 't'OD't'OL~ 't'OCU't'IXLt; 't'OU't'OLc; A. 't'OU't'OV 't"OCU'n)V 't'OU't'O A. 't'OU't'oUc; 't'ocu-ro:~ 't'O:U't'OC

Bilj eska 1. OU't'Oc; se povodi za clan om, tj. pocmje se s ostrim hakom iJi glasom 't' ondje gdje se tako pocinje i clan(§ 80); k tome ima u pretposljednjem slogu dvoglasnik ou ondje gdje clan ima koji Od O-glaSOVa (o, W, OL, ou), inace dvoglasnik om; ~ 7 C ~~ f ~ ( 7' ~ '7 I ""' 0 - 01.Yroc;, YJ - OCU't'Y), 't'O - 't'OU't'O, OL ~ OU'!'OL, oc• - 0:\rrOCL, 't'OC - 't'O:\HO:, 't'W\1 - 't'O>J't'<OV itd.

Pokazne zamjenice. § 21"t

. Biljeska 2. OO't'Ot; (taj, iste) pokazuje sve ono sto je po mjestu 1 vremenu blizu onome komu se govori; one> sto je vee spomenuto, sto je vee proslo (pokazna zamjenica 2.lica}; npr. TouHu\1 ochwc; Xoupe:rpwv ok - 'Ap,&~IXVoc; (lEV 1: ()( ih 0:: iti\e:~E. - Egp~Y)c; aE: OC(J.d~e:'t'OCL 't'OLO'Lae:· Oo't'oc;, 't'L crtyqc;; Ti (tu), sto sutis?

3 .. exe:~voc; hdv"t), he:~vo onaj, ona, ono.

Bilj eska 1. he:~vo~ sklanja se kao otu't'6c;. U jonskom dolazi u obliku xe:Lvoc;.

. Bi~jeska 2. exdvo~ (onaj, ille) pokazuje sve ono sto je po mJestu 1 vremenu daleko od onoga koji govori i od onog& kom u se goyori (pokazna zamjenica 3.1ica); npr. 'Exdv'{) 1:7i ~fdpqt onoga dana (~J. onoga proslog dana). - Ke:~voc; oy' EV .&ocAOCfL(}l onaj tamo u sob1.

4. Sastavljene pokazne zamjenice:

-rocr-oi}roc; 't'OO'CXU't'"J 't'OUOU't'O( v) } tolild, a, -o (tantus) 't'ocr6cr-ae: 1:00'~~1:: Tocr6vae:

't'OL-OU't'Oc; 't'OLOCOTI) 't'OLOiho(v) } taki, a, -o ( talis) -rm6cr-~e: 't'o,&.ae: -rm6v8e:

TI)A,X-Oll't'Oc; TI)Atxo:uTI) TI)AL:lWU't'o( v) } te dobi, tako znatan 'bi)Atx6cr-oe: TIJAm~oe: TI')Atx6vae:

Biljeska 1. Zamjenice Tocrou't'oc;, TowuToc; T'I')Atxoi:i't"o~ skla-njaju se kao oo't'oc;, samo odbacuju " oni oblici zamjenice oihoc; koji se s tim glasom pocinju: -.ocu-ro:, ali 't'ocr-o:u't'oc.

Bilj e8ka 2. Zamjenice -rocr6crae, -rot6cr~e i TIJALx6croe sklanjaju se pred rijeccom ae kao pridjevi.

NAPOMENE

. . 1. Ako p_okazne zamjenice oae, OD't'Ot;; i ~xe:~voc; pristupe k imenici, lffiaJU pred1katan polozaj (§ 377); npr. oae o ocv~p ili 0 &v1jp 8ae, oD't'o~ o <p('Aoc; iii o <p(A.oc; ou't'o~, &xe:~vo 't'O 't'exvov ili 't'O -rhvov ~xdvo.

2. Pokaznoj se zamjenici cesto pridijeva zbog pojacanja dugo naglaseno t pred kojim se kratki samoglasnici izostavljaju: ( oO't'oc;-£ =)

e I e t I f I ' t ~{ ou't'ocrL, OCU't'Y)t, -roun, 't'OU't'om, 't'OW't't, e:xe:tvwvt, 't'OL<>ot. Isp. ce u his-ce, has-ce. I u nas ima takvih pridjevaka: tom u- j, n j o j- z i it d.

3. Prilog od o~e: glasi <18e: ovako (kako slijedi), a od oo't'o~: o\hc.u(c;) tako (kako je prije receno).

I I I

I l .,

f! ;

§ 215.

58 Odnosna, upitna i neodredena zamjenica. § 215-217.

4. Kako kod clana (§ 187), tako i kod ovih zamjenica stoje dualni oblici muskoga roda umjesto dualnih oblika zenskoga roda: '"t"wae: - '"t"O~vae:, '"t"OU'"t"W - '"t"OO't"O~V.

5. Pokazna zamjenica lSc; ~ taj, on (koja u Homera dolazi vrlo cesto) javlja se u prozi jos samo u nekim izricajima: xoct lSc; i on, 8c; xoct lSc; ovaj i onaj, ~ a' lSc; rece on ( § 312, 9).

6. U Homera je clan 6, ~' "6 cesto jos pokazna zamjenica s oblicima: gen. sing. 't"o~o, nom. pl. 'to£, '"t"oc£, gen. z. r. '"t"ocwv, dat. '"t"o~m(v), 't"7jcn(v). Zamjenici lSae: pripada dat. '"t"o£crae:cr(cr)~.

7. Odnosna zamjenica (Pronomen relativum)

Sg. N. lSc; (koji) ~ (koja) lS (koje) Pl. N. ot oct " IX G. oo ijc; 00 G. iflv D. <1l ~ $ D. .. oc!c; ... OLe; oLe; A. •I

~v •I A. o{)c; &c; " ov 0 IX

I

§ 216. NAPOMENE

1. Relativna zamjenica pocinje u svim padezima s o St ri :r;n hakom; inace se sklanja kao oc1h6c;.

2. Dualni su oblici rijetki, a glase za sva tri roda: &, otv. 3. Relativna zamjenica pojacava se enkliticnom cesticom 1te:p:

lScme:p, ~7te:p, lS1te:p, oo1te:p itd., upravo (onaj) koji itd.

§ 217. 8. Upitna i neodredena zamjenica

(Pronomen interrogativum et indefinitum)

I Upitna I Neodredena (enkl.)

Sg. N. '"t"Lc; I ' ' '"t"L '"t"Lc; '!~

G. '"t"Lvoc; ('"t"ou) '"t"Lv6c; (-rou) D. '"t"LVL ( '"t"{j>) '"t"LVL ( '"t"'f>) A. '"t"Lvoc I I '"t"t '"t"L '!LV IX

Pl. N. '"t"Lve:c; j '"t"LVIX '"t"LVec; I (&noc) '!LV IX G. I '"t"LVWV '"t"LVWV D. - '"t"LcrL(v) '"t"LcrL(v) A. '"t"Lvocc; '"t"LVIX '"t"LVocc; I (&noc) '!LV IX

Upitna i neodredena zamjenica. § 218. 59

Neodredena (generalna) relativna i neupravna upima -

I singular I plural

N. lScr-'"t"Lc; ~-'t"Lc; " ot'"t"we:c; ochwe:c; " 0 '"t"L IX't"LVIX G. OO'"t"LVOc; ijcr'"t"LVOc; OO't"LVOc; iflV'"t"LVWV D. Cj}'"t"LVL ~'"t"LVL Cj)'"t"LVL o!cr'"t"LcrL( v) oc!cr't"Lm( v )o !cr'"t"LcrL( v) A.

,, ,, ,, o\Scr'"t"LVocc; &cr'"t"Lvocc; 1hwoc OV'"t"LVIX "Y)V'"t"LVIX 0 '"t"L

NAPOMENE

1. Upitna zamjenica razlikuje se od neodredene samo naglaskom. Upitna naglasuje uvijek samo osnovni slog (L) i ne prima nikada gravis(§ 37), a neodredena j e enkli ticna: samo je &'!'!IX uvijek naglaseno.

2. Upitna i neodredena zamjenica upotrebljavaju se imenicki i pridj evski:

a) '"t"Lc;; "£; (imen.) tko? sto?: "£c; Mye:~; tko govori? (prid.) koji, (-a, -e)? (kakav ?) : 't"Lc; &e:6c;; koji (kakav) bog? '"t"Lc; &e:&.;

b) '"t"tc;, '"t"t (imen.) netko, neStO: xoct fl.LO"E~ '"t"Lc; exdvov i netko (gdjekoji) mrzi onoga (prid.) neki, -a, -o: ~e:Lv6c; '"t"Lc; neki tudinac.

3. Umjesto 't"Lvoc;, '"t"LVL pa umjesto '"t"Lv6c;, '"t"LVL dolaze i oblici '"t"ou, '"t"{j>; kad su neodredeni, onda su i enkliticni.

Kod Hom era nalaze se pored atickih i ovi oblici: sing. gen. -reo, -rru, dat. '"t"l:CJ>, pl. gen. -rl:wv, ak. srednjeg roda &aaa;.

4. Dualni su oblici: -rtve:, -rtvoLv i -rwl:, -rL110rv.

5. lScr-'"t"Lc; sastavljeno je od relativne zamjenice lSc; i neodredene zamjenice "k Obje se osnove sklanjaju usporedo. Osobitosti u naglasavanju objasnjavaju se enklizom zamjenice '"t"tc;: ~'"t"Lc; od ~ '"t"Lc;, (l}V't"LVWV Od iflv '"t"LVWV ( § 41).

6. lScr't"Lc;, ~'"t"Lc;, {) '"t"L: koji (-a, -e) gOd, tkO gOd, StO god (bilo tko, tko mu drago) upotrebljava se: kao neodredena (generalna) relativna zamjenica (lat. quisquis, quicumque) i kao neupravna upitna zamjenica; npr. "Ocrnc; &v 7te:Lv7j, ou xoc)..wc; ~ae:L tko.god (svatko tko) gladuje .... - Aeye: fLOL, o\Scrnvocc; (ili 't"Lvocc;) fLOCALcr'"t"oc ~1tt ~wypoccp(qt &ocufLoc~e:Lc; kazuj mi kojima se divis ...

7. Srednji rod ove zamjenice pise se za razliku od veznika lS'"t"L (da, jer) razmaknuto kao dvije rijeci: lS '"t"L.

8. I kraci oblici zamjenice '"t"tc; (v. tac. 3) sastavljaju se sa lSc;, ali se tada osnova 6 ne sklanja: gen. lS'"t"ou, dat. lS't"cp. Pored &'t"LVOC ima i &noc, koje valja razlikovati od &noc = '"t"Lvoc.

9. Dualni su oblici za sva tri roda: &-rwe:, otv-rLvoLv.

§ 218.

§ 219.

60 Korelativne z:amjenice. § 219-220.

10. Pored atickih ima8ernc; kod Homen i ove oblike: sg. nom. 8-rLc;~ 81:-n, gen. 8-r'tzo, 8-reu, dat. IS'"t"ecp, ak. IS'"t"woc, lh·"n; pl. gen. IS'"t"ewv, dat. O'"t"~o~cn( v ), ak. 81:Lvocc;, 8"n voc, &aaoc.

11. Neodredena je zamjenica i 6, ~' '"t"O 8dvoc neki (quidam), taj i taj. Sklanja se ovako: sg. gen. -rou, -.'ij~, -rou 3<:Lvo~, dat. -.if), -r?j, -r<i) OEL'IIL, ak. -rov, 't"~'ll, 1"0 odvoc, pl. nom. ot ilef:vr::c;, gen. 't"WV odvwv, ( dativa nema), ak. -rou~ odvoc~.

9. Korelativne zamjenice (Pronomina correlativa)

Upitna Neodredena Pokazna Relativna (isp. § 443)

upr. i neupr. enkl. individualna j· generaln~ (osn. ITo-) (osn. rro-) (osn. 't"o-) (osn. o-) 1 neupr. ,upttna

(osn. ono-)

-rtc;; tko? I -rt; ne:_ o8e:,oi5-ro~ ~xdvoc; oc; koji IIane; koji god ovaj, taj, onaj

n6-re:po<; uter? !-re:poc; jedan od orr6't"e:po; kojigod

koji od dvojice? dvojice (alter) od dvojice (utercumque)

n6aoc; kolik? (noa6c:) ne- ( -r6cro<;), -rocr6cr8e:, ocroc; kolik on:6croc; kolik god

(quantus, kolik (ali- 'i:'ocrou-ror;; (quantus, (quantuscumque,

pl. quot?) quantu,s) ovoliki, toliki quot) quotcumque) (tantu,s, tot)

11:otoc; kakav? ( 11:o~6c;) ne~ ( 't"otoc;), 't"Ot6cr3e:, oto; kakav onoto<; kakav

(qualis ?) kakav 't"otou-ro~ ovaki, (qua/is) god taki (talis) (qualiscumque)

m)ALxoc; koi e ( 't"'I)J.txoc;), 'l"'IJA~- i}J.hwc; koje OTi:l'IALXoc; koje

dobi? kako x6a8e:, 't"'I)ALXOU- dobi, kako god dobi, kako

znatan? -roc; ove, te dobi; znatan god znatan

ovako,tako znatan

§ 220. NAPOMENE

1. Zagradene pokazne zamienice samo su poeticke, a zagradene neodredene veoma su rijetke.

2. Umjes1:o 6 ~'"t"epoc; kaze se i &1:epoc;, umjes1:o -ro ~'"t"epov: -&ohepov, umjesto 1:<j> h£p<p: &oc"t"l:pcp itd. ( § 66).

3. Zamjenice s osnovom ono- upotrebljavaju se kao neodredene (generalne) relativne i kao neupravne upitne zamjenice; isp. § 218, 6. i § 443.

Korelativni prilozi. § 221- 222. 61

10. Kor~!:ativni p1rilozi (Adverbia correlativa)

Upitni Neodredeni Pokazni Relativni

upr. i neupr. enkl. individualni I generalni i.

(osn. no-) (osn. no-) (osn. -ro-) (osn. o-) neupr. ~prtm 1 ( osn. orro-)

noG gdje? I l'I:Ou negdje ev-&&:8e: h c

r o\5 )gdje Onou

ubi? alicubi E\mxG-9-0G ibi ~v&OG ubi gdje god E:xe:t illic ubicumque a;u-rou ibidem

71:6-&e:v l'l:o&ev &v-&ev8e: hinc 8-&e:v } odakle orr6-&e:v odakle? odnekle E:ne:u-&e:v inde ltv-&e:v unde odakle god unde? alicunde E:xe:i:-9-e:v illinc undecumque

a:u-r6-&e:v indidem

l'I:Ot kamo? l'l:ol nekamo ~v&&:8e: hue oi )kamo On or. quo? aliquo E:v-ra;u-&a; eo E:v&a quo kamo god

i:xdae: illuc quocumque a;u-r6cre: eodem

n6-re: kad a ? l'l:o-re nekada -r6't"e: tada, tum o-re: kad, cum orr6-re: kad quando? aliquando god cum

7t1JVLY..ot u koje 'nJVDtoc8e: u ovo doba -ljv[xrx. u koje Olt"t)Vll{(JI: u doba? 't"'I)VLXOGih·O!: U tO doba doba koje god

doba

11:w; kako? 11:6><;; nekako (&; tako) w;, &crne:p om»c; quo modo? c1i8e ovrum kako, kao kako god

ou-rooc; tako (~to)

11:'ij kuda:( IT'ij nekuda, -r'ij~e: ovuda, ovako ti, tirre:p OIT"fl qua kako? nekako -ra;\!"11 tuda, tako kuda, kako kuda god,

I kako god

NAPOMENE

l. ev-&oc Hv&ev dolaze s prvotnim pokaznim znacenjem u atickoj prozi samo u nekim izricajima (~v.&oc i)~ bas ovdje, gv&oc xod gv.&CI( ovdje i ondje, ~v.&oc (LEV - ~v&oc 8e ovdje - ondje), ali zato pravilno u relativnom znacenju: ~v&oc gdje, kamo, ~v&r::v odakle. I pokazno se &c; u atickoj prozi nalazi samo u xed&~ (i tako) i ooo' ([L'l]i}') &c; (ni tako).

2. I prilog -ro1:~, koji se naglaskom razlikuje od 1:61:e:, upotrebljava se kadsto neodredeno, osobito ...-o-re f.LE'II - -.o1:e 3€ sad - sad ( = no1:€ fLEV - 1to-re il~).

3. Relativnim se zamjenicama i prilozima mogu dodati cestice ~~1tO't"e_ i oi5v, koj; znace- god (lat. -cumque): 8a-rtc; /)~1tO'"t"E (tko god), OO"'"t"LO"OUV, gen. OU'nVOCiOU'\1 (tkO god, koga kod), O'TI:WCiOUV (kako god, utcumque).

4. Nijecne zamjenice i prilozi jesu: oiht~, !1-~"L~ nitko ( obicnije oOildc;, [.L'l')ildc;), oui}he;poc;, [J.Yjllhzpoc; nijedan od dvojice (neuter), ou~ocfLOU, !JL'l'J~OC[J.OU nigdje, ouoocfLwc;, f.!.Y)OOCfLWc; nikako.

§ 221.

§ 222.

§ 223.

62

Vrijednost

I Znak I

1 2 3 4 5 6 7 8 9

10

11 12 13 14

15 16 17 18 19

20 30 40 50 60 70 80 90

, (/.

w y' 8' c;' r;;'

XI

),.'

fLI

vi ~, ,

0 I 7t

ql

100 p' 200 cr' 300 '1" 1

400 u' 500 ep' 6oo x' 700 f 800 (!}I

900 ~~

Brojevi. § 223.

Glava IX

BROJEVI

Glavni

de;, [LL(J., ~v j edan ouo Tpdc;, TptO( Tencipe:c;, 't'encipoc , 7tEV'TE: ~~ E:nT& , , OX:'TW , , EVVEOC Mx.oc

~vlkx.IX OWOEXOC

't"pE ~c;( "PLOt; )x:oc toex.oc 'Tenocpe:c; xl)t;~ oexoc 'Th'T!Xpl)t; x:Ot;~ oex:Ot; m:V'TEX:OCLOEX:oc E:x:xoc(8r;;x:oc E7t'TOCX.OCLOE){I)t; OX.'TWXOCLOEX.I)t; evvEOCXOt;LOEXOt;

e:txocn(v) 'Tp L&:xov-roc 't'E'T'Tocp&x.ov't"oc 7tEV'T~XOV'TOC E~~XOVTOC E~OOfL~XOVTOC O"(OO~X:OVTIX ~VE:V~XOV'TOC

Redni

npw't'oc; prvi 8e:u'Te:poc; 't'pL't'oc; 't'tf"t"ocp't"oc; rt:EfL7t't'oc; ~X 'Toe; ~~i)OfLO<:; 6y8ooc; ~VIX'TOc; ( ~VVOC't'oc;)

1 aexoc-roc;

EVOEX:Ot;'t"Oc; OWOEX()('TOc; 'TpL'TOc; Xl)t;L OEX.OC't"Oc; 'TE'T()(p't"oc; x:Ot;l. M-

xoc't"oc; nefLrt:'Toc;xOt;l.oex:(J.'Toc; ~x't'oc; x.Ot;l. ilex:oc'Toc; ~~OOfLOc; Xl)t;~ OEX.Ot;'t"Oc; 6yoooc; x:ocl. oexoc't"oc; gVIX'TO<:; XOC~ OEXOC't'O<:;

dxocr1:6c; "PL<ix:ocr-r6c; 't'E'TT1Xpocxocr-r6c; 7tEVTY]X:OCJT6c; E~ "1JXOCJ't"6c; E~i30fl"1JXOCJ't'6c; 0"(00"1JXOIJ't'6c; EVEV'Y)XOCJ't'6c;

I E:xcx't'6v I E:x:IX't"ocr"6c; oLoc~6~LoL, ocL, l)t; oLoc~ocrLocr"6~ -rpLOCXOCJLOL, OCL, OC 't"pLOCXOCJLOIJ't'Oc; 'TE'Tpcxx6crLoL, ocL,oc 'TETpocxocrwcr't"6c; 7tEV't'txX6 CJLot ,ocL,OC 7tEV't"Ot;XOCJLOCJ't"6c; E:~cxx:6moL, Ot;L, oc E:~ocxocrwcrT6c; f -._, ' ( ' E7t't'IXXOO'LOL, IXL, IX E7t'TOCXOO'LOCJ't'Oc; 0x't'ii.x6cnot., ext., rx. 0x't'axocrt.ocr't'6c; &vcix.6crLo L, IXL, IX EV1Xx:ocnocr't"6c;

Prilozni

&noc~ jedanput ate; 't"plc; 't'E'Tp&x:Lc; 7tEV't'&x:Lc; e:~&x:Lc; bt'Tax.Lc; OX:rax.Lc; ~vax:Lc; aex&x:Lc;

evoe:x&x.Lc; OWOEX:tXXL<:; 'TpLCJXOCLOEXcbctc; 'TE'T't'OCpE:CJX.OCL-

OE:XaX:L<:; it d.

dxocrcixLc; 't'pLOCXOV'T~XLc;

it d.

E:xoc-rov-riitx:Lc; ilLOCXOCJLaxLc;

it d.

Brojevi. § 224.

I

I ' Vri-i jed- Znak Glavni

I

Redni I Prilozm nost

I

10001 ,l)t; I xtf..LoL, OCL, l)t; I ii:ALOCJ'T6c; ! X.i:ALciXLc; itd. 2000 ,~ I owzlALOL, OCL, IX OLcrX. LALOcr'T6c;

I 30001 ,Y I 'TPWXLALOL, OCL, oc I 'TP LCJX LALOCJ't"6c; I

10oool L I [J.OpLOL, Ot;L, 0(. I fLUpLOO"'T6c; I fLUpLtXXLc; , 110001 LOC [J.UpLOL XOt;i. XLALOL I 20000

, i OLCJ[J.UptoL I OLcr[LupwcrT6c; i OLCJfLUpLif.XLc; X , I I

I

Bilje§ka. Kao znakovi za brojeve sluze slova u alfabetskom redu, ali su medu njih umetnuti i neki starinski znakovi: c;' (stigma) = 6 (znak je postao od f, § 3, Bilj.), q' (koppa) = 90 i ~,(sam pi) = 900. Sa 1000 pocinje se alfabet iznova, samo se crtica mece slijeva pod slovo, npr.: ,~T[Lo' = 2344, ,a~~' = 1960.

NAPOMENE

1. Glavni se brojevi sklanjaju od 1 do 4 i od 200 dalje, a redni se sklanjaju svi:

N. G. D. A.

N. G. D. A.

1. de;

E:v6c; ' , EVL ,, EVOC

3. 't'pdc;

't'pdc;

tJ.lot

fLLiXc;

fLLq. fLLOt;v

-rpLWV

-rpwl(v)

" e:v

E:v6c; < I e:v~ ,, e:v

, 4. 't"pLCX

, 't"pLoc

Mo

ouo~v

0\JO~V

ouo

, 't"E't"'t"CXpE<;

, TE't''Totpot<;

, 't"E'T't'OCpot

, TErrcxp w v

'TEHotpm( v) ,

't'ET't"OCpot

2. Kao de; sklanjaju se:

ouodc; ( = ouot de;)

fL"fJodc; ( = fL"fJ.3E: de;) nijedan, nitko, sr. r. nista.

Sg. N. ouodc; OUOEfLliX ouoev Pl. N. ouoeve:c; G. ouoe:v6c; ouoEfLLiXc; ouor;;v6c; G. OUOEVWV D. ouoe:v( OUOE:fLLq. ouoe:v[ D. ouoecrL(v) A. ouoevoc oUOE[Llocv OUOEV A. ouoevcxc;

§ 224.

! ;t

64 Brojevi. Biljeske o glagolu. § 225.

3. ot[J.q>W oba (ambo), gen. i dat. tlfl-tf!OL\1 (isp. ouo!:v), ak. Olfl-<jlW = &!J.q>6Te:pm, -IXL, -ex; npr. Cf(J.<pW Ttb 1tiXL~E (dual § 187) = &!J.q>6Te:pot ot 1t1X"i:~e:c;; oba djecaka (predikatan polozaj).

4. Jedinice se sastavljaju s deseticama ovako: 1tene: ~~ad dxocn, e:txocrL xoi:l 7te\l't"E ili dxocn 7tE\I'b'E, tj. kad j edinice stoje pred deseticama, stoji uvijek xod, a kad desetice stoje naprijed, moze biti i bez njega. To vrijedi i za red n e brojeve: de;; xcxl e:bc.ocrT6c;; i1i 7tp&Toc; xcxt dxocrT6c;; ili dxocrToc;; 7tpw'bot; = dvadeset i p:rvi.

B ilj e ska. Kaze se i 't"p~crxocllle:xo:, ~7tT(X){Q(~abto:'t"ot;, 6xT!ilXOC~8b<o:'t"Ot;. Sporedni su oblici red nih brojeva: 't"pL't"OI;'t"oc;, -rhpoc-roc;, $~36tJ.oc1:oc;, 6y8601:-roc;, 8uw8b<QI;TOc;.

5. Od osnova glavnih brojeva prave se:

a) brojne imenice na -&c;;, -otl}oc;: ~ ~e:x&c; dekada, ~ :x.O-.tocc;; hilijada, ~ [J.UpLocc; mirijada; tako i ~ [J.OVoc<; jedinica (od [.t6voc; sam), ~ Su&c;; dvojstvo, ~ TpLocc;; trojstvo itd.; npr. Tpe:!:c; fLDpLoc~e:c;; crTpOI:TLWTwv = , -'t'pLO"[J.UpLOL O"'t'piX't"LW't"IXL.

b) umnozni brojevi (multiplicativa) na -nJ,ouc;; (od -nA6oc; § 107, lat. -plex) i na -7tA&crLoc;;: &:1tA.ouc;; j ednostruk, ~mA.ouc; (lat. du-plus), -rpm:Aouc;;, ne:v-rcx1t:Aouc;; itd.; ~mA.occrtoc;, TpmA.occrwc; itd.

6. Od fJ.Uptm, fJ.Uptcr.t, fJ.Uptoc (1 0 000) razlikuju se naglaskom oblici fLUp!ot, fLUp!a:t, (J.up!o: sa znacenjem: veoma velik, nebrojen, neizmjeran, ~to je, dakako, etimologicki ista rijec; isp. u lat. sescenti i mille u znacenju fLUploL.

L 1 ' .. , L 2 7. Razlomci: 't'p[,;ov fL"'poc; = 3 , 't"OI; ouG fL~p'IJ= 3·

8. Pored (J.tCX nalazi se u Homera. fii, t~~. tn, tiiv, pored -rtaaa:p.:<; i 11:tcrupe:c;.

B. KONJUGACIJA

§ 125. Grci razlikuju u glagolu: L tri broja: singular, dual i plural, 2. td vrste: aktiv: ~:A.ucrcx odrije8ih,

medij: e:A.ucrOC[J.1JV odrije8ih sebi (se), pasi v: eM&11v bih odrijesen.

Medij ima aktivno znacenje, a uz to pokazuje da se glagolska radnja proteze na subjekt: AUO[J.OCL odrjesujem sebi (ill se tj. sam sebe).

Glagoli koji imaju oblik medijalan ili pasivan, a znacenje aktivno, zovu se deponentia; ako imaju medijalan oblik, zovu se d. media (DM), imaju li pasivan oblik, zovu se d. passiva (DP).

Bilje§ka: Osobite oblike za pasiv imaju samo aorist i futur; inace medijalni oblici imaju zaj edno i medijalno i pasivno znacenje.

Biljeske o glagolu. Licni nastavci. § 226. 65

3. Dva glavna razreda v r em en a: A) Glavna vremena

1. Prezent: 2. Perfekt: 3. Futur:

B) Historijska vremena

1. Imperfekt: 2. Pluskvamperfekt: 3. Aorist:

4. Cetiri nacina

Verbum jinitum

1. Indikativ:

(2. Konjunktiv: 3. Optativ: 4. Imperativ:

5. Tri glagolska imena

1. Infinitiv: 2. Particip: 3. Glag. pridj ev:

"A,)w odrjesujem AiAuxoc odrijesio sam Mcrw odrijesit cu.

~"Auov odrjesivah z"Ae:Mxe:~v bijah odrijesio ~Aucroc odrijesih.

Mw odrjesujem (2. l. sing. Me:~c;;) Mw solvam (2. 1. sing. /..{rnc;) A.uoLfl.L odrjesivao bih Aue: odrjesuj.

Mav odrjesivati Mwv odrjdujuCi "AuTeoc;; solvendus.

Licni su nastavci osobiti za aktiv i za medij (pasiv), au§ 226. aktivu i u mediju opet osobiti za glavna (primarni) i za historijska vremena (sekundarni).

I AKTIV MEDIJ I I

primarni sekundarni primarni sekundarni

Sing. 1. ( -[J.L) -v I -(J.IXL -(J.'t)\1 I 2. ( -crL) -c; -mn -cro

3. (-·n) - -'b'Q(L -'"t"O

Du. 1. = plur. -(LEV I -fl-e:&cx*) 2. -T0\1 -cr&ov 3. -"t"0\1 -TYJV -cr{lov -cr&"l")v

Plur. 1. -fLS\1 -[l.e:-3-oc 2. -TE -cr&e: 3. -V"t"L -v( -crcxv) -V't"otL -v-ro

*) Veoma rijetko dolazi osobit nastavak za 1. du. med. -f!e;:&ov.

66 Vremenske osnove. Nacini. § 227- 228.

§ 227. Vremena, naCini i glagolska imena razlikuju se po osnovama od kojih se izvode. Vremenske su osnove:

1. prezentska osnova od koje se izvode prezent i imperfekt;

2. jaka aorisna osnova od koje se izvodi jaki aorist (akt. i med.);

3. futurska osnova od koje se izvodi futur (akt. i med.);

4. slaba aorisna osnova od koje se izvodi slabi aorist (akt. rned.);

5. perfektna osnova od koje se izvode perfekt, pluskvarnperfekt i fut. egzaktni.

Tih je pet osnova za aktiv i medij. Za osobite pasivne oblike ima:

6. jaka pasivna osnova od koje se izvode jaki pasivni aorist i jaki pasivni futur, i

7. slaba pasivna osnova od koje se izvode slabi pasivni aorist i slabi pasivni futur.

Onaj oblik od kojega se sve vremenske osnove mogu izvesti zove se glagolska osnova.

Bilj eska. Ne treba misliti da se sve vremenske osnove mogu izvesti od svake glagolske osnove; naprotiv, vrijedi pravilo da se jaki i slabi oblici ne nalaze jedni pored drugih, pa aorisna osnova za aktiv i medij, a tako isto i pasivna osnova, ili je jaka ili slaba, rijetko se kada nalaze obadvije.

§ 228. Konj unkti v se od indikativa razlikuje prod ulj enim (osnov-nim) samoglasnikom pred nastavcima: AU-W-~J.EV solv-ii-mus, AD-1)-TE solv-ii-t£s.

Znak je optativa t ili t'Y) (te:): M-o-t-~J.EV odrjesivali bismo, n&e-(YJ-~J.ZV postavljali bismo.

Konjunktiv prima primarne nastavke, a optativ, izuzevsi 1. lice sing. akt., sekundarne.

Imperativ ima ove osobite nastavke:

AKTIV MEDIJ

Sing. 2. -&t ili -c; -cro 3. -TW -cr&w

Dual 2. -TOV -cr&ov 3. -TWV -cr&wv

Plur. 2. -TE: -cr&e: 3. -VTWV iii -TWO"I)(V -cr&wv ili -cr&wcrocv

B i I j e s k a: Oblici na -nilcro:v ili -cr&wcro:v potvrduju se u prozi is tom od kraja 4. st. pr. n. e.

Naglasak. Glavne konjugacije. Prezentska osnova. § 229-231. 67

Za naglasivanje glagola vrijedi ovo glavno pravilo: naglasak § 229. se odmice od kraja prema pocetku rijeci sto se vise m o z e; krajnje cu, osim optativa, drzi se za kratko: Mw, Me:Te:, Mo!J.OCL

Od toga se pravila izuzimaju participi koji zadr:lavaju naglasak na istom slogu na kojem je u nom. sing. muskoga roda, ako tomu nisu protivna opca pravila o naglasku ( § 31- 37): part. prez. akt. m. ~occnf.e:uwv (regnans), neutr. ~occrc"Ae:uov, a ne ~l)(cr[f.e:uov (ni ~occnAe:uov, po § 35), part. fut. akt. m. ~CY.cr~f.e:ucrwv (regnaturus) neutr. ~O((HA:::ucrov. - Izuzeci § 331-333.

Razlikujemo dvije glavne konjugadje.

1. Prva, mnogo obicnija, sastavlja licne nastavke s prve dvije vremenske osnove ( § 227) preko samoglasnika, koji pripada osnovi, pa se zove osnovni samoglasnik (tematski samoglasnik); "Au-O-~J.EV (isp. hs. plet-e-mo). Zato sto se u toj konjugaciji 1. lice sing. prez. akt. svdava na w, svi se takvi glagoli zovu glagoli na w: M-w.

2. Druga, rjeda konjugacija pridijeva licne nastavke prvima dvjema vremenskim osnovama bez osnovnoga samoglasnika: ~cr-[LEV (isp. hs. j es-mo). BuduCi da prvo lice sing. prez. akt. te konjugacije ima nastavak !J.t, oni glagoli koji se tako sprezu zovu se gl ago li na !J.t: d-~J.L

Oblike ostalih pet vremenskih osnova jedna i druga konjugacija izvode j ednako.

Glava X

PRV A GLA VNA KONJUGACIJA ILl GLAGOU NA w

I. Prezentska osnova

A. S prezanj e pr ezen ts ke o s nove

§ 230.

Od prezentske osnove postaje prezent akt. i med. (pas.) s naci- § 231. nima, infinitivima i participima, pa imperfekt akt. i med. (pas.).

Oblici glagolski koji postaju od prezentske osnove imaju imperfekti vno (nesvdeno) znacenje.

68 Sprezanje prezentske osnove

Pll'ezent Indikativ Konjunktiv

------akti va odrjesujem

1. sing. AU-UJ I 'AU-UJ [solv-a-m]

M-e:l-c; I

2. " M-YJ-c; [solv-a-s]

3. " AO-E~ AU-YJ [solv-a-t]

2. duala A·~-e:-'t"OV AU-1)-'t"O'J

3. " M-s-'t"OV AU-1)-'t"OV

1. plur. AU-O-[LEV M-W-[LEV [solv-a-mus]

2. " M-o:-'t"o: M-1)-'t"E [solv-a-tis]

3. " M-ou-cn(v) A 0-w-cn( v) [solv-a-nt]

medija

I odrje8ujem sebi i1i se I i pasiva

1. sing. M-o-(.L~~ I M-UJ-(.LIX~ 2. "

M-n ili Au-o:t :A o-n

3. "

AU-E:-'t"O(L AD-Y)-'t"IX~

2. duala M-e:-a&ov M-1)-a&ov

3. , M-e:-cr&ov A0-1)-a&ov

1. plur. AU-6-[LE-lt!X

I

AU-W-[Ldh

2. " M-o:-cr&e: M-YJ-cr&o:

3. Au -o-n<X~ AO-UJ-V't"OC~ " I ·----

Imperfekt I aktiva: odrje8ivah

1. sing. ~-Au-o-v plur. t-AO-O-[LEV

2. , ~-Au-e:-c; du. E:-i\0-€-"t'OV " t-M-o:-'t"s

3. " ~-Au-o:(v)

" il:-Au-li:-'1"7JV "

~-Au-o-v

-

I

I

r

Sprezanje prezentske osnove

Optativ J Imperativ

----'~-----------odrjesivao bih I odrjesuj

M-o~-[LL

M-o~-c;

M-m

M-ot-'t"OV :Au-ot--r7JV

M-m-fLsV

),u-o~-'t"o:

M-ot-o:v

oJrjesivao bihl sebi iii se

Au-ol-[.1.-~V

M-m-o

/,u-m-To

' M-o~-a&ov Au-o[-cr&1)v

Au-oi-[Le:&<X

M-oL-cr-ltz

M-o~-v't"o

----------·--

Au-o:*) [solv-e] Au-t--rw [sol v-i-to]

),u-S-'t"OV Au-f-Twv

M-o:-'t"<: [solv-i-te] Au-6-'JTUJV [solv-u-nto] (1-u-e-Twmxv)

odrjesuj sebi iii se

~------------------

M-ou

AU-E-cr&UJ

M-e:-a&ov Au-e-cr&wv

M-o:-cr.&e:

Au-e~cr&UJv (t.u-t!:-a&wmxv)

medija pasiva: odrjesivah sebi ili se

Infinitiv odrje8ivati

AU-€ LV

69

Particip odrjesujuCi

Au-UJv, -oucr~,

Au-ov*)

( osn. AuovT-)

[solvent-] g. AuovT-oc;

[solvent-is]

Infinitiv

odrje8ivati sebi ili se

AU-o:-cr&cn

Particip .

odrjdujuCi sebi I'

ili se

Au-6-(.Lo:voc;

AU-O-(.LtVY)

Au-6-[L<:vov

s. z-Au-6-(.L'Y)V

z-M-ou

E-AU-S-'t"O du. s-Au-e:-a-&ov , s-Au-t!:-cr&1Jv

pl. z-Au-6-fLe:&<X

z-/,0-e:-cr&o:

e-M-o-V't"O

*) u je u Adw po naravi dugo.

70 Sprezanje prez. osn. Augment. § 233-235.

§ 233. 1. Osnovni je samoglasnik pred nosnim glasovima (fl., v)_i u optativ_u mukli glas-o (o, od kojega moze postati ou, u konj. _w), a pred _drug1m suglasrucima (a, 't") jasni glas -e (c: od kojega moze postat1 c:L, u kon). '1)).

2. U 1, 2. i 3. lieu sing. prez. ind. akt. stopio se nastavak s osll:ovnim samoglasnikom u zavrseeima: -w, -c:L<;, -c:L. - ou tre~ega liea plur. postalo Je naknadnim produljivanjem ( § 50) od o: ~u-ou-cn umJe~to I?rvot~oga 1 dorsko~~ M-o-V't"L (isp. solv-u-nt). Isp. § 58, B. 1. 1 59. - U 3. heu smg .. 1mpf. akt. s~OJ1 c:(v) umjesto prvotnoga c:-'t", jer se"' na kraju nije moglo oddatl (§ 74); tako 1 u 3. 1. pl. -v umjesto -V't".

3. U 2.lieu sing. prez. in d. med. postalo je 1l od c:(a)ocL: M·n od M-c:-(a)otL po § 60. b i 47; pored starijega 1l dolazi i mlade c:t: Mc:L.

4. U konjunktivu prelazi svako indikativno o(ou) u w, svako c: u '1), svako e:L u 1l; 1l 2. liea sing. med. stegnuto je od 'l)(a)ocL (isp. § 228).

5. U 2. lieu sing. impt. akt. nema nastavka; a u 2. lieu sing. impt. i imp e r f. me d. postaj e ou stezanj em od c:ao, c:o : Mou = Me:( a )o, J:Mou = J:Mc:( a )o (§ 60 b, § 47).- U 2. lieu sing. optat. med. postaje oto od otao.

B. Augment

§ 234. Augment (augmentum~ prirastak) znak je proslosti u ind_ika~i.vu svih historijskih vremena (§ 225, 3, B). Ima pak dva obbka: tb se

a) pred glagol mece ~::: silabicki (slozni) augment; ili se

b) pocetni samoglasnik produljuje: temporalni (vremenski) augment.

Silabicki augment primaju svi glagoli koji pocinju sa suglasnikom: ~-A.u-o-v, &--ruTI't"-6-[J."Y)\1 (bivah bijen).

p se iza ~:: podvostrucava: ~ppi:7t't"ov od pt7t't"W (bacam).

Biljeska. Umjesto c: moze kao silabicki augment dolaziti i 'I) u: ~-fL&AA-o-v od fLeAACJl (kanim se), -1)-~ouA-6-fl."IJV od ~ou).ofLotL (hocu), -l)-8uva-fL'I)V od MvotfLotL (mogu) (ali dolazi i c:).

§ 235. Temporalni augment dobivaju svi glagoli koji pocinju sa samoglasnikom imao on na sebi spiritus asper ili lenis.

Augment. § 236. 71

Temporalnim se augmentom mijenja:

ex u "'l &yw (vodim) imperf. ~y-o-v

E " Y) &A.cxuvc.u (tjeram)

" ~ACXU\1-0-\1

0 "

w ov~::La(~w (grdim) " &vdaL~-o-v

! "

;; bcenuw (molim se) "

.!. ' LXE't"EU-0-\1

u " iJ u~p(~w ( obijestan sam)

" O~pL~-0-\1

CXL " 7l cxtcrxuvw (sramotim)

" 'iJcrxuv-o-v

q. " 7l ~aw (pjevam)

" ~a-o-v

cxu " "Y)U cxu~ocvw (mnozim)

" "Y)i5~cxv-o-v

OL " c.p obd~w (naseljavam) " c\SxL~-o-v

Bez augmenta ostaju dugi samoglasnici "Y), w, ;;, iJ dvoglasnik ou; kadsto i dvoglasnici EL, eu:

ou't"oc~w (ranjavam) impf. oi5't"cx~-o-v

dxoc~w (nagadam) " 'iJxcx~-o-v (i ELXCX~ov)

"Y)fSpLcrx.-o-v (i efSpLcrxov) eup(crxw (nalazim) "

Bilj. Ako glagol bez augmenta ima ostar hak, ostaje mu i na augmentu.

Neki glagoli koji pocinju sa samoglasnikom ~:: ne produljuju § 236. ga u "YJ, nego u EL:

Mw pustam, ~AXW VUCem, ~p7tW puzem (serpo),

&&(~w privikavam, ~7tO[J.CXL slijedim (sequor), &cr't"Locw gostim,

&A.(crcrw valjam, &pyoc~o[J.cxL radim, ~xw imam;

impf. e'Cwv, E'L&L~ov, etA.Lcrcrov itd.

Bilj eska. Ti su glagoli nekada imali u pocetku s uglasnik pa stoga i silabicki augment: fc:pycX~-0-fLtXL J:-fc:pyot~-6-fL'I)V, aex-CJl ~-ac:x-0-V; zatim je suglasnik ispao: &-c:pyoc~-6-fL'IJV, ~-c:x-o-v, a napokon se c:c: po pravilu stegnulo u e:L ( § 4 7) · dpyoc~-6-fL'IJV, e:!x-o-v.

J

§ 237.

72 Augment. § 237-240.

1. Silabicki augment imaju neki glagoli, premda pocmJu sa samoglasnikom, zato sto su nekad pocinjali s digamom, dakle sa suglasnikom:

6>-&ew (turam) e-w-9-ouv, 6>vEOfLOCL (kupujem) e-WVOO[L"YJV.

2. 0 b a augment a i silabicki i temporalni imaju :

., (ld )'' ., ' ' ( ) ' ' opocw g e am ewpoc-o-v = ewpwv; ocv-my-w otvaram , ocv-e<py-o-v.

§ 238. Glagoli slozeni s prijedlogom dobivaju augment u sredini rijeci odmah iza prijedloga; ako je vise prijedloga, iza posljednjega: d.;-cpep-w (unosim) d.;-e-cpep-o-v; 7tpo-eL.;-&y-w (prije uvodim), 7tpo-eL.;-~y-o-v. Naglasak ne prelazi nikad preko augmenta. Isp. § 332, 1.

Prijedlog ex (iz) pretvara se pred augmentom u e~ ( § 75, B. 2): h-cpep-w (iznosim) e~-e-rpep-o-v; - prijedlozi ev (u), crov (sa), koji u prezentu v asimiliraju (§ 58) i1i gube (§ 58, B. 2), primaju pred e prvotni oblik: E[L-~&"A"A-w (upadam), ev-e-~oc"A"A-o-v, ey-xocA01t't"-W (umotavam), ev-e-x&"Au1t-r-o-v, cru"A-"Aey-w (sabiram) cruv-e-"Aey-o-v,

' ( v. ) ' '~ ~ ( v ) ' crup-poc7t-r-w sas1vam cruv-e-ppoc7t-r-o-v, cru-cr-rE/\1\-W stezem cruv-e--cr-re"A"A-o-v.

§ 239. Krajnji samoglasnik onih prijedloga koji se svrsavaju na samoglasnik i z o s t a v 1 j a s e pred augmentom: &7t-e-cpep-o-v ( odnosah) od &7to-cpepw; samo 7tep[ i 7tp6 ne gube nikad samoglasnika; 7tp6 se sa e cesto steze: 7tpoo~ocLvov od 7tpo-e-~ocLv-o-v ( stupah naprijed).

§ 240. Neki glagoli slozeni s prijedlozima dobili su znacenje prostih glagola i primaju augment pred prijedlogom:

evocv-rL6o[LocL (protivim se) impf.

xoc.&e~ofLOCL (sjedam, sjedim) "

xoc-9-[~w (posadujem, sjedam) "

xoc-9-eoaw (spavam) "

Dva augmenta imaju:

&v-exofLocL (podnosim)

iv-o{l.l:w (dosadujem) " "

' ' "YJVOCV't"LOUfLYJV

exoc-9-e~6[L YJV

exlf-9-L~OV

exlf.&euaov (pored XOC-9-Y)uaov).

)

Augment. Verba ·contracta. § 241-243. 73

Glagoli koji nisu slozeni s prijedlozima, nego izvedeni zenih s prijedlozima (decomposita), primaju augment prij edloga, npr.:

od imena slo- § 241 ponajvise iza

I1:!J.7tOSL~ro (prijecim, od t(LTI:"oS<llv)

, iv£Sp1X)

11:mopx£ro (kunem se krivo, , t7t(opxoc;)

xcxT'l)y.optt>l (tuzim, , xcx..-ljyopoc;)

UTI:"OTI:"Teuro (sumnjam,

&7to:Aoyto(LOtL (branim se)

iv.&G(Lt.o(LOtL (promiSljam)

" " " " " "

11:v-i)Speuov

11:m-6Jpxouv

XIXT-7)y6pouv

UTI:"-<ilTI:"T&UOV

tXTI:"-e:-:AoyoU(L'l)V

tV-E-.&U(LOU(L'l)V

Druga decomposita koja ne pocinju s prijedlogom primaju augment§ 242. naprij ed; rtpr.: · ·

impf. ljS(xouv

" "

.. &SLxero (cinim krivo)

&.&u(Ltro (plaSljiv sam)

Sua-rux;ero (nesretan sam)

t\1-rux;ero . (~retan sam) "

lj.&U(LOUV

11:Sua..ux;ouv

e:u..Ux;ouv

e:uepytTOUV

(bez augm. § 235)

e:yepyETtro (cinim dobro) " " "

C; Verba contracta

Glagoli na -iXw, -ew, -6w stezu samoglasnike ii, e, o u svim obli- § 243. cima prezentske osnove s osnovnim samoglasnikom pa se zovu stegnuti glagoli (verba contracta). Tu vrijede pravila o stezanju raspravljena u § 47 ~48:

Narocito vrijede ova pravila:

J. oc. se steze s glasom -f1 (e, "YJ, eL, "()) u ii (~).

s glasom -o (o, w, ou, oL) u w (<p).

2. e.se steze sa ~u~L, sao uou, a pred dugim se samoglasnikom (w, 1)) ili diftongom (eL, "(), ou, oL) gubi.

3. o se steze sa e, o ili ou u ou, sa YJ i1i w u w, s diftongom, u kojem je L (eL, "(), OL), U OL.

Bilj. Sarno u infinitivu gdje EL nije izvorno (nego je -eLv stegnuto od -e-ev) oc.eLv sene steze u q.v, nego u ocv, a oew sene steze u of:v, nego u ouv.

74 Verba contracta Verba contracta 75

I 't'i:!~-&00 (castim) 'ITOtt!il (cinim)

~ou:A6oo (zarobljujem) [isp. lat. am(a)o] [isp. lat. moneo] '

I "i."i:[.!.&oo (castim) n:oteoo (cinim)

oouMoo (zarobljujem) [isp. lat. am(a)o] [isp. lat. moneo]

Osnmre: 'njl.lll: 1'1:\H~ llou:\o Osnove: "i."t[.I.OI: I

TI:O LE Sou:Ao

AKTKV MEDIJ (PAS IV) I

I s. 1. 't'L(LOCc.> "~tt&

I 7tot& ~OUAOc.> ~ou),.(;) 7t0~EW

2. "'!Loce1.~ 't"L(Lq£<; 1tOLeE:L~ ~ouA.6e:,c; oouA.oi:~ > 't'L{Lqt

I ~ouA.6e:t 3ouA.oi:

·~ 1tOLEEL 'IT OLE:~ ....

"' .>I:

' "'fLW(Lct.i 7tOLEOfLCU 7tOLOU(l.OC~ OOUA60(l.OCL OOUAOU[LOC~ 'C~(LOCO[LOCL

't"L[LcX"(I, Et 't'L(l.Cf nouf7], et 7t0!.~, d OOUA01'J, Et OOUAO~

I I

TL(Lii:rcu I

7tO!.E:t1:0Ct 8ouJ.6e:-r~-:t OOUAOU't'O(!. rt"L[LOlETCU TI:OtEe't'OCL

"lj d. 2. -.LjL<kt-ov 't't[l.ii't'OV 1t:Ot~"t'O'V TI:OtC:i:'t'0\1 aoul6e:wv 8ou:Ao\3't'ov Q

3. njl.mov 't't[l.ii't'OV 1tOtke't'O\l TI:OLC:L't'0\1 aouft.6e:"t"OV OOUAOU't'0\1 ·~

't"t [.!.OCe:cr.fl-ov 't"t[.!.Oi.cr.Sov noteo:a.&o" rrote:rcr.&ov oouA6e:cr.fl-ov aou).o\ia.&ov n[.!.&e:cr.fl-o\1 n[.!.iia.fl-ov notE:scr&ov n:ote:~cr.fl-ov oouA6e:cr.fl-ov Sou:Ao\ia&ov

,.;

"' 1. 't'Lp.tfO(LE'\1 't'L(Lfil[LE:\1 I

7tOWUf.tE'i OOtlAOO~tE:\J OOUAOUfLE:'\1 .... p. TCOLEO(LE'II Po. 2. 'rtf!cX<:-re TL(Lii·rf1:

I OOUAOE:'t"t: OOUAOU't'E 1totEE't"E: nov::Etre:

't'L(.!OC6fLE:.&oc 't'L(l.W(l.E:.&oc nme:6(l.e&oc notOUf!!l:S·cc oouJ.o6f;tE&c{ OOUAOU[LE3·0(

·n~t&e:cr&e 'C'L(Licr.&e nmeecr.&e: 1tmdcr.&e: oouA6e:crlts OOUAOU<J'·~h ·np.&oucrt(v) 't'L(Lwcn(·;) 7tOtEOUO't(\!) nmoucro(v) oouA6oucrL(1;) OOUAOUO't( \1) I 't'LfLotO\I'h'Occ 't'L(l.W\I't'OCL

I 7tOWU'!TGU OOUA00'\1'1:0(!. OOUAOU\I't'Ol!. 7tOLE:O\I't"OCL

L ""1-ttXW 'I:LfLW I 7tot(-;) 8ouA6w SouA.w s. 1t0LEW

I 2. 't"L(lqlt; I

OOUAO?J<; DOUAOL<; 7t0LE1J~

3. 'nf-LcX/j 't'L[L~ ' 1t0Lj/j OOUA07J SouA.oi: >

7totE7)

't'~(l.IXWfl.CX!. 't'L(LW(LIXL 7tOteW(l.IX~ 1tOLWf1.01:t OOUAOWfLCX!. OOUAW(l.OI:L

't"LfLrX'(J 't"L(l.Cf I 7tOL~ OOUAO'(J OOUAOL 7t0LE:YJ

't'L[LOr:f)TOCL 't'L{-Lii.'t'IXL nmE1J't'OlL not'ijnct OOUAOYJTOCi OOUAWTCH

'"" .>I: OOUAOlj't'OV OOUAW't"0\1 Q d. 2. 't'L[.I.OCl)'t'0\1 't"t{-Lii't'OV Tt"OLE-.j't"0\1 Tt"OLij't'O'!I

;::1 't'L[.I.OCl)-.OV 't't[l.ii't'OV notbjTov OOUAOlj't'OV OOUAW't"0\1

l:i 3. Tt"O Lij't'OV n[.I.OCl)cr.fl-ov 't"t{Liicr&ov noLE:7Jcr&ov not~cr&ov 3ouAol)a&ov Souf.wcr&ov 't"t [.I.OCl)cr.fl-ov 't"LfLiicr&ov notE:7]cr&ov not~cr&ov oou:A6l)cr.fl-ov oou:Awcr&ov

0 ::4

1. 'rL!LtXW(LEV 't'L(lW~te:v 1tOLEW(Le\l nmc0~tev OOUAOW[J.E\1 liouA.wtte:v p. 2. 1:L~tOC7]'1:E 't"L(Lot't"E:· nmbrre: 7t0t'/j't"E: OOUAOY)'CE: SouA.&-.e

3. 't"L(l.OC@H( v) 't'L(LWCn(v) notewtn(v) 7tOLWcrt( v) 8ouA6wen( \1) oouA.wm( \1)

't"tfLIXW(J.dhx 't'L(LW(Le:&oc nm<:Wf.Le:&oc 7totwp.s&()( OOUAOW(Ld:h OOUAW(LE:il-0(

't'L(.16r:r,cr&e 't'tfLiicrih: noteYJcr&e: not 'ijcrih: oouMr;cr.S·s oouJ.wcr&s I

't'L(LW\I't'CH 7tOteWV't'OlL 7tOLW\I't'IXL OOUA6WV't'IXL OOUAWVTOCL 't'~(LIXWV't'IXL

I '

I

76 Verba contracta

A K TI V ,.·

S. 1. 't'LfLcX.OL(.U 't'LfL<;}fLL ' 7tOtO'f:fLL ~ou'AomfLL OOUAQi:[LL I TCOLEOLfLL

( -ocoL1)V -c}rYJv)* ( -e:ot1)V -o(1)v) ( -oO[Y)V -OL1)V)

2. TLfLtXOL<;; 't'LfLi)}c; I

11:mo'i:c; ~OUAomc; aouAoi:c; 7t0LEOL<;;

( -CXOt1)c; -~"l)c;) ( -e:Ot"t)c; -0[1)c;) (-ooll')c; -ot'Y]c;)

3. 't'L[LcXOL 't'L[L<i} 7tott!:OL "Ito to!: ~ouAOoL ~OUAO~

( -OWL'YJ -<Jl"YJ) (-e:o[1) -ot'Y]) ( -oOL'Y] -Ot'Y])

;>

<-' d. 2. 'l"t[J.&OL't"0\1 't"L[J.ij}'t"0\1 7tOLeOL't"O\I l1:0LO~TO\I llouA6wrov llou!.oi:Tov "' (-cxOt'Y)'t"0\1 -07JTO\I) (-e:O('YJT0\1 -OL'Y)TOv) (-oo[YJT0\1 . -O('Y)'t"0\1) ... p.

3. n[J.CI:Ohl)V 't"tfL0'1""1J\I 7\"0LEOL'I"l)\1 11:0 LO (Tl)\1 llou!.oo£ T")V llou!.rJ[qv 0 (-CI:OL~'t"'Y)\1 -!p~Tl)\1) (-EOL~Tl)\1 -OL~Tl)\1) (-OOL~T"I)\1 -OL~Tl)V)

..... I ... '·

p.l; 1:L!J.cX.OLfLEV 't'L(:ii!}!J;e:\1 7toteOLfLEV '7tOtO'f:[LE11 ~OUAOOL[LEV ilouAO~!lEV

( -OC?L'YJfLE\1 -<fl'YJfLEVJ • ( -e:OL'YJfLE\1 -OL'Y][LEV) .. (-OOL1)[.LEV -OL'YJ[.LE11)

2. 't'LfLcXOLfe 't't[l.ij}'t'e: I

l ~OUAOOL't'::: llou'Aoi:'t'e: 7tOLEO:L't".E TCOWL't'€

( -CXOL1)1:E ;;;~1)'t'E) ( -EOL1)1:E -o[YJn). .

(-oobyre: -OL1)1:E)

3. 't't[lcX.ote:v 't't[L<]}e:v :-"1,

ilouAOOLE\1 llou'Aoi:e:v

I 7t0LEOLE\I TI:OWLE\1

i' I

... ,.,. .

I s. 2. 't'L[.L()(E TL[.L.X I• 7t0LEE ' llouAoe: OOUAOU 7t0LEL

3. n[.Loct!:1:w 't'L[.LOCTW I

7tOLd1"W llouAot!:1:w llou'Aoun!.l 7t0LEE"t"W ;>

.... "' d. 2 . "' fLae-rov 't"LfLCi't"OV rrotee:-rov ITOLE'f:70'J ··. 8ouAO€ToV 8ou!.ou't'ov .... ..,

't'LfLCI:E't'WV -rqJ.&.-rwv rrote:hrov rtOt.sL't'(t)V llou!.oe'l"wv 8ou!.oU't'WV 0. s .....

' p .2. 't'L[.LcXE"t"E "t"L[LiX't'E 7tmEE"t"E 7tote:i:"t"e: llou'Aoe:n llou'Aoihe:

I 3. "t"L[.LOCO'!"t"W\1 "t"L[LWV"t"WV ' . ' TIOLEOV't'W\1 7tOLOU\I"t"W\I llou'Aoov1:wv llou'Aouv1:wv

.sl ' "t"L[LOCV

I I

TCOLE~V I llouAoe:tv llou'Aouv

:5! 'rL[LOC.EL\1 7tOLEELV

I

*) Bilj eska. Stampom istaknuti oblici optativa akt. nf!0'1v itd. u sing., -n[J.ij}orov itd. u du. i pl. obicniji su.

Verba contracta 77

I MEDIJ (PASIV)

I 'n[LOCOt~t1)V 't'LfL<jl [L 1)\1 7tOLEOL[L 1)\1 7tOWt[L1)V OOUAOOL[.L"YJV ~OUAO~[L11V

"t"L[.L<;}O I

~~:ow'i:o llouMow llou'Ao'i:o 7t0LEOLO

I 'rL[l-(]}1:0

I 7t0LO'f:'t'O OOUAOOL"t"O llou)..oi:"t"o "t"L[.LOCOL't'O 7tOL€0L"t"O

'l"tfL&otcr&ov n!Joij}cr&ov noteom.&ov notof:cr.&ov 11ouA6ow.&ov 8ouAotcr&ov

'nfLOW[cr%1)\1 n fL cP cr .& lJ 11 T(OLE:OtO'.&l)V no ~o lcr.&l)v 8ou).oolcr&")v 8ou!.o

"t"t[L()(O L[.LE.&o:. "~~<flp.e:&oc TCOLEOL[.Le:&ot 7tOLOL[.Le:.&oc oou'Aoo£[L<:.&oc OOUAO([.Le:&oc

't'L[.LcXmcr&e: "t"~[L(j}cr{h: 7tott!:otcr.&e: now 'i:cr&e: llouMow.&e: lloi)'Ao'i:cr.&e:

f "t"t[L<;}no

I I

71:0~0~\l"t"O llouMow.oro ilou)..o~no 1"~[J.CX.OL'\11:0 JtOLEOW't'O

I 't'L[LOCOU 't'L[LW

I 7WLEOU 7tOLOU · OOUAOOU llou:Aou

"~~ctt!:a.&w TL[.LtXG-8-W n:me:t!:cr&w ~~:o~dcr&w llou/\ot!:cr.&w oou'Aoucr&w

n fL&e:cr.&ov n!Joiitcr-3-ov noteecr.&ov rro ~e:rcr.&ov 8ouA6w.&ov ~OUAOucr . .&ov -rL!Joocea.&rov n!Jo&.a.&wv 7t0LEZO'-!l-NV 7t'OLE:tO'.&NV 3ou!.oea.&rov 8ou!.oua.&rov

't'L[.LOCEcr&e: 't'L[l.otcr&e: 7tott!:ecr&e: 7t0 LE 'f:cr .l}e; llouMe:cr&e: 3oulloucr&e:

'n~oct!:cr&wv 'C'LfLtXO'&(!)V 7tOLe:t!:a&wv 7tm<:tcr3-c.uv llou'Aoecr&(!)v oou)..ouO'&c.uv

n~oce:cr&oct "t"L[Liicr.&ott ln:o tt!:e:cr &oc L note:'i:cr&o:.t I llouA6e:cr.&oct lloulloucr.&oct

78 Verba contracta

A K T IV

' 't'L(J.&'V ' 1tOL&'V 3ouA6c.uv 3ouA.&v 't'L(J.IXC.U'V 1t0LEC.U'V p. ·~ u

7tmEOUO"IX 3ouA6ouaoc 3ouA.ouaoc ·~ 't'L(J.cXOUO"IX 't'L(J.&O"oc 7tOLOUO"IX .... ... "' ll.

3ouA6ov 3ouA.ouv ' 't'L(J.&'V 7tOLEO'V 7tOLOU'V I

't'L(J.IXO'V

I

J

s. 1. E't'((J.OCO'V &'t'(!J-C.U'V E7to£Eov E1tOLOU'V &8ouA.oov &3ouA.ouv

2. E't'L(J.OCE.:; hE~J-oc.:; E1tOLEE.:; E1tO(EL.:; &3ouA.oE.:; &3ouA.ou~

3. &-rlttoc.E(v) t-r\~J-oc

I t7to£EE(v) E1tO(EL &3ouA.oE(v) &3ouA.ou

... .:.:

d. 2. e'ri.(LcXe't'OV en(Lfi't'O'V emnmov en-ou:i-rov e3ouMe-rov e30UAOU't'OII u .... ... u p. 3. e't'L(L!Xbt-1)11 e't'LtJ.li't''I)V b.oL&bnjV e1110LeL"t'1)V e3ou:Aobnjv e3ou:AoU't'1)V e ,_,

I p.l. ETL(J.cXO(J.EV E't'L(J.&!J-EV E1tOLEO(J.E'V E1tOLOU(J.EV E3ouA6o(J.EV &3ouA.ou!lE'V

2. ETL(J.cXE't'E E't'L(J.OC't'E t7tOLEE't'E ' -E7tmEL't'E &8ouA.6E't'E &3ouA.ou't'E

3. E't'((J.OCOV E't'((J.C.UV ' ' ' ' &8ouA.oov &3ouA.ouv E7t0LEOV E7tOtOU'V

Drugi primjeri: -roA!J-cX<U (usudujem se), (nyci<U (sutim), ~oci<U (vicem), &ci<U ( § 236, pustam). ocaxe<U (vr8im), xoo-11e<U (kitim),

i'

Verba contractc

MEDIJ (PASIV)

' ' E7tmEE't'O

J:n-oLee:a-3-ov

E7totoU E8ouA6ou

ETrote:t't'o €3ouA6e:"t'o

&3ouA6Eo-.&E

' -E7tOLOU'V't'O &3ouA6ono

79

&3ouA.ou

J:3ou:Aoua.&ov

&3ouA.oua.&E

&3ou:Aouv-ro

ocpL.&!J-EC.U (brojim). 31jA6<U ( objavljujem), O"'t'E(j)OCV6<U ( ovjencavam), ~1J!J-L6<U (kaznjavam), XPU0"6C.U (zlatim).

80 Verba contracta. Prezentska i glagolska osnova. § 244-245.

§ 244. Bilj eske. 1. J ednoslozne osnove na -e stezu se samo ondje gdje stezanjem postaje EL:

Prez. 1tt..ew (brodim) 7t'AeOfLEV

1tl..d<;; 7t'AEL't"E

1tl..e'i: 7t'AeOUO"L(v)

l;tnl;)f~ ~7t'AEOV Ko~~:i· rct..~cp

~7t'AEL<;; 7t't..en~;; it d.

~7t'AEL itd. ·. Opt 'itAeOLfLt ltd:

Inf. 7tAELV Par~ic .. ?tA.ew v . it <f.

~ec.J (vdem) moze se st~zati svagdje; 3eo(.LIXL(trebam) ili se ddi pravila ili. se ne ste.ze nikako.

2. Neke osnove na -ex ne stezu ex i glas-e u ii, nego u 1); tako navlastit.<> .. : ~OCCiJ . (zivi;tn), aL\jlocw (zednim), 7t'ELVOCCiJ (gladujem), XPOCOfLexL

_,:·tu:PotrebljavairiJ~···)'

~§3~. ~1i~.·c· .. ~fb:

'• .• • 3:"'x&c.l '(p~~~J"t~(c.J, p~fi~) 2 i·;~A(ic,(t~~r~a~ ~AIX(c.J,'' ~la't~tii) n~1 st~zti se nigdje (§ 253).

4. U 3. 1. sing. iJ;llpf. stegnuti oblik nema nik~d v ~<p~Ax. (§ 75): ~-d(.LIX od · ·~t\Ltie:(v). · ·•· ·.c .. • .• • ·. ·, ,,.,.,,,. ,. • .,,.,, •.• >.:.,,_,,,. • ·;·.···~··x

D. RazHka · prezentske osnove od glagolske

§ 245; GlagolSkhnt osnovoni nazivamo ona:j bsnovni · obHk' gla-, golski od kojega se mogu izvesti svi oblici glagolski, samo ako se pazi tia: glasovne zakone ~:Au, -prez. I..Uhl, perf. Mt..u:x.oc, fut. Maw; "~fLoc; prez. 't'LfLOCW, perf. 't"E't'LfL1):X.OC, fut. 't'LfL~O"CiJ.

dd. glagoi;k~'·o~nove \:iostllju tedovrio'i irilena: t.\J-o-t~c; (otkupi;i~a:nje); Au-TI)p (otkupitelj), M--rpo-v (otkupnina); -r!(.L'I)-cnt; (procjenjivanje), TLf.I.'I)-TlJt; (procjenjivalac, censor).

Ako se glagolska osnova niotkuda ne moze izvesti~ zove se korijen: :Au, a glagol koji je od njega izveden zove se korjenit glagol: t..Uw; ako 1i je glagolska osnova vee sama nominalnim nastavkom izvedena nominalna osnova, zove se izvedena, a glagol od nje nacinjen izveden glagol; tako je 't"LfLOC nominalna osnova izvedena od korijena 't'L nominalnim nastavkom fLii; od nje imamo

. im~niau 't'L~~ ~ (cas.t); a zajednoije ta osnova glag€)1~ka, te imam.Q od nje glagol 't"LfLOCW (castim). , .

Prezentska osnova. § 246-;-249.

Glagolska osnova nije uvijek jednaka prezentskoj; OV!:\ se § 246. od_ one cesto ~azlikuje .i~}im da joj. sa?Ioglas~i~ ~olazi u vis em pri)eVOJnom stupmu (ponaJvtse u sre~l:lll, § 49) 1li ttmda jeinace rasi~ena, npr. prez. osn. /..em (pr.

1AEL7tw ostavljam), glag. osn. A.t1t (aor.

el..mov), prez. osn. 't'U7t't' (pr; 't"U'lt't"W udaram); glag. osn. 't"U7t (Ttmo<;; udarac). Kad se odbace prezentski rasirci ili samoglasnik prezen~s.ke osnove premjesti u nizi prijevojni st'upanj (u nizinu), dobiva se c 1st a glagolska osnova.

; . _J;>o r~zli~}· zried~ p~e~entskozilJ glagolskom. osnovom dij ele se gla-goh ponaJpnJe na cet1n razreda s nekim razdjelima,. . .·. ·.

1. Prvi razred (nerasireni) [ ...

Pre~entska je osnova j~dnlika glagolskoj.

.Amoidu gotovo sva verba pura~ tj:oni glagoli koji~a se osnova svrsava na sainoglasnik(§ 243), a osim toga mnoga irnpura: 't'LfLoc-c.u, a~u/..6-w, 7t'exLaeu-w (odgajam), M-w; - &px-w (vladam), &y-w (vodim), t..ey-w (govorim). ·

§ 247.

2. l,)hgi, 'razred (prijevojni) § 248.

Samoglasnik je u prezentskoj osnovi u visem prijevojnom stupnju (u sredini) (§ 49).

cpr::{Jy"'"m (bjezimY· 'glag'. · osriova cpvy ( cpuy~ bijeg, lat. fuga) t..ebt-w (ostavljam)

" " l..t7t' (aor. ~t..trtciv § 256)

7td{t-w ( nagovar'am) · " "

7t'f:{t (7tt{t-exv6-<;; uvjerljfv) I (topim) 't"1):X.-(J)

" " 't'ii :X. (aor. pas. hiht1)V § 294)

"P t(3-w (tarem) '" ';'::,\ ,, 't'p'i:f3 (aor, pas~ hpt(31)v § 294). "

Ovamo ide jos sest .glagola. na e:c.J: ~' .-

·· 'lt"Atw (plo~dm) gl~g. 'osnova 'lt"AU . 'lt"Vtc.l' (p~ein) , '-~ , 'lt"VU

. . vec.J (plivam " " \1 u pec.J (tecem) • ,, , pu .&ec.J (trcim) :. · , ,, ·. ·' .&u

, )(Ec.J (lijevam) , , xu. . . . '.. ... ;. .. '·. ' ' )' ); '·"'' .' . ;.;/. •: ..

.. ' .. B1.lJ eska. U tim se ~l~golil;na e:u pred sainoglasnikom pretvorilo u e:J'; napokon Je J' 1spalo ( § 60. b): 'lt"Xu 'lt"Ae:uc.J 'lt"Ae:fc.J 'lt"Aec.J; Isp. 'lt"ve:\1-f.l."' (dah), pe:u-fJ.ix(potok).

3. Treci razred (T-raZ,r~d),

Prezentska osnova postaje dodatkom glasa "· .Ovamo pripadaju samo glagoli kojima se osnova svrsava na usneni suglasnik (verba labialia) :

't'U7t''t'W (udaram) glag. osnova 't'U7t (31..&:1t't'W ( skodim) , , (3 :A ix ~ :x.pum~ (lq:-ij.em) . ,, :x.pu cp .ltocTITw (zakopavam § 56) ,

6 Gramatika gri:!koga jezika

('t'~7t'OI;; (~M~-IJ (xp.ucpex (crliwo~;;

udarac) steta) . kradom)

· grob)

§ 249.

82 Prezentsk;;; 250-253.

i osim toga:

't"£x-rw (radam) (umj. n-1:x-w) glag. osnova -rzx ("t'exvov dijete).

Kako se usneni glasovi mijenjaju pred glasom -r, uci § 52.

§ 250. 4. Cetvrti razred

§ 251.

§ 252.

§ 253.

Prezentska osnova osn. Jug]. Kod te se

kako je razlozeno u § 57. a-e:

e dodatko m glasa razlicno · mijenja i

a) Grleni glasovi x x prelaze saj u H (em)(§ 57. a):

<puMnw (cuvam) glag. osnova qJUA.ocx (<pu:Aocx~ straza)

't"ocpocnw (mutim) , , 't"ocpoc:x. (-rocpoc:x.~ smutnja).

Rijetko prelazi dental sa j u -r-r (em):

&pfL6nw (sastavljam) glag. osn. &pfLO't" (&p[J.ocr't'~c; uredivac, § 53) rr:"Ao:T (1:o nA&:crfL<X tvorba, § 54). rr:),6:'t"-rw (gradim) ,

a prelazi sa j u ~ (§ 57. b):

e:An£~w (nadam se) xot.&-e~o[J.oc~ (sjedam) 15~w (mirisem)

glag. osnova e/\nL3 (e:A.n[c;, -[3oc; nada) & a ( 1:0 ~3oc; sedes) , "

" " 00 (oa[J.~ odor).

I gutural y prelazi sa j u 1;; navlastito u glagolima koji znace gl as:

'" Ci"rE:\JC('~W

O~[l-6J~U) aTL~w a~),rr[~w

(uzdisem) glag. osn. cr1:swxy (jadikujem) otfLWY (bodem) (trubim)

( cr-revcxyfJ-6<; uzdisanj e) (o!fLWY~ jadikovanje) (cnL'([L~ punctum) (m:'c"Amy~ -tyyoc;; truba).

c) 1\ prelazi sa j u AA (§ 57. d):

&A:Ao[.LotL (skacem) &.yyE:A:AN (javljam)

glag. osnova cit A (lat. sal-i-o) , , &.yyeA (&yye/\oc; glasnik).

d) kod v i p nastaju ove promjene:

od -ct.vjw, -otpjw

postaje -oc£vw, -ot£pw (epenteza, § 57. e);

od -evjw, -epjw; -tvjw, -tpjw; -uvjw, -upjw

-dvw, -dpN; -tvw, -tpw; -6vw, -lipw (izjednacivanje naknadno produl,ivanje, §57. e).

§ 254.

rpoc[vw (pokazujem) glag. osnova <piX v vidljiv)

xoc.&oc(pw (Cistim) " " xoc.&cip ( xoc.&()(poc; Cist)

' (napinjem) nv (hsvljc; napet) 't"ELVUl , "

' (sijem) crnep ( -ro crnep[J.OC sjeme) <JTCELflN " " (sudim) , , xp tv

&[.LDWu (odbijam) , , cq.d:Jv

pa oq;d:A.w (dugujem) " "

o<pe:A.

xoclw (pored x&w) palim i }(Aoclcu (pored xM.w) placem s osn. xcxu ('l"o }WcUfLOC zega) i XA!XU (XAtXU&fJ-6~ plac) postalo je od x?if-jw i x"Aiif-jw (§ 60, B. 2).

NB. Ostale razrede glagolske vidi u § 320-327 (glagoli s osobitim oblicima).

II. Jaka aorisna osnova

Od jake aorisne osnove izvodi se j aki (ili drugi) aorist aktivni § 254"

medijalni. Jaka je aorisna osnova jednaka glagolskoj.

Oblici koji postaju od ove i od svih drugih aorisnih osnova znace perfektivnu (svdenu) radnju.

Prezent: ~oc:A/\w (ba.cam) Osnova: ~oc:A

AKTIV: bacih

I Indikativ Konjunktiv Optativ lmperativ ---~---

Sing. 1. ~-~ot:A-o-v [5&1..-w pocA-OL-[.1.~

2. ~-~IXA-e:-c; ~oc:A-?Jc; ~&A.-o~-t; ~oc:A-e

3. e-[5ocf.-e:(v) ~oc:A-?J ~oc/..-oL pa:t..-e-"w

Du. 2. E-~ctA-E-TOV ~oc"A-7j-'t"OV ~riA-ot-·r:ov ~oc"A-e:--rov

3. E-~riA-E-'t"YJV ~oc"A-7j--rov ~a:"A-o[-'t''IJV ~a:"A-e--rwv

Plur. 1. &-~&:~.. -o-[LE\1 pM-W-[.LEV ~ocA. -ot-[LE:V

II 2. e-~ocA-E-'t"E ~rJ.A-'Ij-"rE ~&A-o~-1:e ~OC/..-e:-1:e: i II 3. e-~IXA-O-V ~&'A-ru-cn(v) ~oc:A-ot-e:v ~ocA-o-V"!"Wil lr

I I[ (~a::A-e-c,;u;crocv)

,,

Inf. ~oc:A-ei:v Partie. pi)(A.-wv, ~IXA -oucroc, prxP.-6v I

~G(J\-ov"r-ot;, pocA-OO<Jl)c;, ~otA.-6n-oc;

8,4

Sing. L 2. 3.

Du. 2. 3.

Plur. 1. 2. 3.

Jaki aorist. § 255-257.

MEDIJ: bacih sebi (se)

Indikativ Konjunktiv I Optativ

E-~otA:::6-[L"IJV ~cXA -Ul-fLOCL ~OCA-0 [-[1. "1)1\1

E-~rX.:A-ou ~ri:A-r. .. ~aA-OL-0

E-~&:A-e:-'t"O ~tXA-YJ-'t"(lL ~tXA-OL-:.ro •.

k-~&A-e-cr.&ov ~IXA-"1]-cr.&ov ~oc1--o~-cr&ov

e-~o:J--e-cr.&"lJv ~ocA-1')-cr.&ov ~e<).,-o[-cr-&1')\! •

E-~oc:A-6-fLe:&O!: ~oc:A-w-[Ls&oc ~otA -ol_:fLe::&~. E-~rX.i.-s-cr&s ~o(). -'1)-cr&e: (34,:A-oL-cr&e:

E-'~cXA-0-'.I't"O ~aA-W·V't"OCL ('tXA-OL-'11"0

lmperativ

~O'.:A-oiJ

~O'.f.-e:.ccr&cu

~ocA-r;-cr&o\1

~e<A-E:-cr.&wv

~rX.:A-e:-cr&e: I ~(l:A-8-cr&cuv I (~ex), .. ,; .. <;-ltwcre<v) I

--~~----~~~~-1 Inf. ~(lA-E-cr&o:L Partie. ~oc:A-6-[Lsvo~, -YJ, O'i

§ 255. 1. J a~a aori~na osnova ~pre:le ~e sasvim omtko kao i prezentska (zato se indikativ toga aoristasydava kao impf.,.a ostali njegovi oblici, kao isti oblici prezenta), samo joy se drukcije naglasuju ovi oblici:

akt. inf. f3oc:A.dv, part. (3oc)..wv, f3czi\oucroc, f3oci\6v

med. inf. ~oci.Ecr&ocL, 2; sg. impt. f3oc!.ou;

tako i s.lozeni glagoli: aTiof3ai\s'i:v, aTio~otAWv, &.ii:o~oc~t<;r&ocL, &Tio~ocJ..ou.

2. Medijalni aorist nema pasivrioga znacenja kao medijalni prezent: E(3ocA6fL'YJV ne znaci: bih bacen, nego bacih sebi (iii se) ...

0 augmentu v. §§ 234-242.

§ 256. U atickoj prozi upotrebljava,se jaki aorist samo jos od ovih pra-

§ 257.

vilnih glagola:

f..sbtcu (ostavljam) osn. f-tTI jaki a or. ~)..mov

cpsuycu (bjezim) , cpiJy " " ~cpuyov

't"bt't"Ul (radam) ,,

" '!"EX " "

E't'EX0\1 &voc-xp&(cu (zavikuj em) "

xpocy " " &v-Jxpocyov

XOC't"OC-XOCL\IUl (ubijam) X OC\1 ' ~ , " , XOC't"-EXOC\10\1

ocpd)..cu ( dugujem) " OcpEA

" " l)cps)..ov (utinam

§ 461, 3, B).

}aka aorisna osnova razlikuje se od glagolske:

'!pETIOfLOC~ (obracam se) osn. '!psTI jaki aor. hpocTCOfL'lJV (§ 49. i 62). &ycu (vodim) , &.y , , ~yCJ.yov (reduplikacija!).

I

I

I

I

Futur. § 258.:... 260. 85

III. Futurska osnova

Od nje se izvodi futur aktivni i medijalni. § 25fL

I Sigmatski futur (prvi f.)

-I Kontraktni futur ( drugi f.) I

I

Prezent I Mcu, osnova All cpcdvw (pokazujem), osn. cpiv

I Futur. osn. Aucr I Futur, osn. cpiiive

A K T I V

Ind. Ma-w ( odrjesivat cu) cpocvE-w, w (pokazivat cu) Mcr-sL~ itd. cpivE-sl~, E~~ it d. kao prez. Mcu kao prez. TIOLW

I

I Opt. Ma-oc-fLL cpccvs-o[YJv, I

finf. 0 L"IJ v

AOIT'-<:~V cpocve-s~v, E~\1 i Part. m. :AucrS:.wv i

I

cpocvs-cuv, UlV z. )..ocr-oucroc (j)()('.IE-oUcr()(, OUO"CJ. sr. :Aucr-ov cpcxvE-0'1, OU\1

I gen. ).ucr-ov't'-o~

I (j)otVE-OV't'-0~, OU\11:0~

,, M ED I J ... , I Ind: ·

I Ma-O-fLOCL ( odrj esivat I '

OUfl.CXL (pokazivat

I

cpocve:-O-[LOCL, cu sebi) cu se)

kao prez. AUOfLO:L kao prez. TCOWU[LOCL

Opt. )..ucr-oL-!J.YJV cpocve:-o(-fl.YJV, olfLYJV Inf. Mcr-s-cr&ou cpocvt-s-cr&or.r:; s.t!cr & or.' Part. !.ucr-6-[J,svo<;;, 'Y), 0\1 qlCxvs-O-[l.E\10<;; OUfLE:VO(;, '1), 0\1

. Futurska osno":~ spreze se sasvim onako kao i pre zen t s k a i § 259o t(o stgma~ska kao obtcm, a stegnuta kao stegnuti prezent osnova n~ 8

np~.7toLscu)(§231,243).Futur nema ni konjunktiva ni 1·m e-rattva. P

osn O~nova s~gm~t~sk~ga ~utura ~ostaje tako da se glagolskoj § 260. v ovt. dodaJe ~.Au ~ucr. Stgmatskl futur irnaju sve osnove ko'e se

svrsbava)U na samoglasmke (verba vocalia) ili na bezv .. ucne sug1a1.nike. (ver a muta). ,

86 Fntur. § 261.

I. Verba V(J)C~Ua

Vokalske osnove imaju pred cr d. u g samoglasnik, i to

glagoli na -&w iza E, ~, p: at inace "'J

glagoli na ,

-e:w "IJ glagoli na ' (i) -O(i) glagoli na -i)w u; npr,

Mw (pustam) futur Eiicrw t&O[LIXL (lijeCim) , i&cro(J.ott -&YJpocw (lovim) , &YJp&crw TL!LOC(i) ( castim) , 't"L[J.~CSW ~o&w (vicem) , ~O~CJO!LIXL Timew (cinim) , not'ljcrw oou:A6w (zarobljujem) "

aou:A<ilcrw tL"'JVOw (pokazujem) , [J.YJVOcrw.

Glagol xpocofLOtt (upotrebljavam) ima u futuru "'J: zp~cro(J.CX.L ( § 244, 2), naprotiv, &.xpoocotJ.OCL (slusam) ima &x.po&crotJ.CtL.

H. Ver~a muta

§ 26L Glagoli 2. razreda pridijevaju cr prezentskoj, ostali glagol-skoj osnovi. - cr se po § 55. slaze s grlenima u 1;, s usnenima u '-);, a zubni po § 55. ispadaju ispred njega (glagolima 3. razr. svrsava se dakle futur na -'-)lw, onima na -c-rw svrsava se na -i;w, a onima na -~w svrsava se na -crw) :

&pzUl (vladam) -r~xw (topim) cp<:uyw (bjezim) lx-n:A~nw (plasim) cpuA&nw (cuvam) o1[J.<il~w (jadikujem) -rpercw ( obracam) -rpecpw (hranim) -rpt~(i) ( tarem) :Adnw ( ostavljam) ~:A&n-rw (skodim)

&oc7t-r(i) (zakopavam) '-)le:uaw (varam)

osn. &.pz

" ,

" " , , ,

" " " , , , "

cpuy 1t"A&y cpulliix O~tJ..WY

-r&cp '-)le:uil 7tt& crxto &p[J-01:

nd&w (nagovaram) crxt~w ( cijepam) &:pfLoHtv (sastavljam) crnevaw (izlijevam zrtvu) , CJTI:E\10

fut. , ,

, , , " , ,

" ,

" , , ,

"

&~~{1) 't"Yji::,W 2. L

cpe:ui;ofLocL 2. r. ex7tA~i;w (2. i 4. razr.) rpu:Aoci;w oitLcili;otLOCL ( § 251) Tp€'-)lw &ps'-)lw (§ 56) -rpt'-)lw 2. r. J..d'-)iw 2. r. ~A&'-)iw &&'-)iw (§ 56) '-)le:ucrw 1. r. 1tdcrw 2. r. crx.tcrw &pr.6crw ( § 250) cr1tdcrw (§ 58, B. 1).

Furt'iT, § 262-266. 87

. Gl~golima x~£w (x&tu) palim, x.A.a.£tu (:x.A&.tu) placem ( § 253) futur glas1 xaucrw, XJ\ccucrO!J.CU,.

_III. Z~ fU;tu_:um contrac:um postaje osnova tako da se glagol- § 262. sko; osnov1 pn~lJevae:cr,pa cr tzmed:udvasamoglasnika ispada ( §60. b): ~lag. ~sn .. cpocv, mt. osrL cpa.ve:cr, fut. (cpl)(v<:crw) tpccvetu ~~ q;ocv&. Takav tutur lffiaJu osnove na :A, [.!., v, p (verba liquida), npr.:

~&llw (bacam) osn. fut. ~ii:Aw

&.yy€:llw (javljam) , &yyd. , &.yyd.w

nspa.(vw (svrsavam) , m::pCi.v "

m:piiv{;)

xptvw (sudim) " xprv

" "ptvw

oepw (derem) , ae:p , oe:pw

cc'Cpw, hom. &.dpw (dizem) , Ctp (od &Ep) , &pw.

1. Neki glagoli izbacuju i u sigmatskom futuru cr te se snrezu § 263. kao verba contracta (fut?Arum auicum); tako ,

!3~f3&~tu ( donosim)

x.cx.Asu) (zovem)

'rEAEw ( svrsavam)

fut. ((3L~&crw) ~L~w (kao -rL[J-W)

, (xOtJ.scrw, protiv § 260) xoc/..0J (kao notw)

, ( -rz:Afcr0), protiv § 260) -re::Aw (kao noLw ).

. 2. Glag~i na _-[~~ od vise nego dva sloga imaju uvijek futurum attzcum na -Lw, -Le:tc; ltd.: xo~d~w (nosim) futur xotJ..~W (kao 7totw) vofJ.(~w (mislim) futur VOfLtW. '

Neki glagoli imaju pored futura na -GO[J.ott futu:r na -GOU[Lott (futurum § 264. cloricum):

cpsuyw (bjezim) fut. tpEu/;o!-'-oct i <psul;outJ.<Xt (kao nowti[Loct)

n).ew (plovirn) , 7tAEUGO[LOCt i 7tAEUGOU[J.CH.

I k~~ futura t;ebalo je da.~cr- medu samo.~lasnicima po pravilu (§ 60. b) is- § 265. padne, ah Je povraceno analogiJOID glagola ko)Ima se osnova svrsava na suglas-nik Maw, cptA~crw prema ~dl;w, ypctyw.

Mnogi aktivni glagoli imaju rnedijalni futur s aktivnim znacenjem · npr. § 266. r{.3w (pjevam) - .r{.cro[Loct, &xouw (slusam) - &xoucro[J.ott itd. Ostale takve Jagole v. u § 328. 1.- Ista sepojava nalazi cesto i kod glagola s osobitimoblicima § 320 .. i d.: (3d\lw, (idem).- (3~crO[L<Z~, Ao:tJ.fl&%) (uzimam) - ).-ljtl,;o[1.ott, ytyvwoxw (pozna)em) - yvwcrofLtxt 1td.

88 Slabi aorist. § 267.

IV. Osmova sl<J~boga atiD!t'istta § 267. Od osnove slaboga aorista izvodi se slabi (iliprvi) aorist

aktivni i medija1ni.

Prez.

I Mw q>cx(-vw I Osn. J.u tp iiv

--

1. Sigmatski obHk 2. Naknad:ni oblik -

Osi:tova slaboga. aorista J.ucrii qli')'lii ... AKTIV MEDIJ AKTIV MEIHJ

~-i\ucroc ( odri"' ~-).UO"rl-'[1.7)\1 ·.· ~-cp"f)va (po- E-tp"f)V<i-f-L"f)V · jesih) ( odrijesih sebi) kazah) I f.:-,i\ucroc .... c; e-Maw r-cp"f)VIX-c; e-cp~v(J)

.. > I I

~-?\ucre(v) e-Mcr!X-'ro ~-cp"f)v<:(v) <:-tpi'JVIX-"t'O I

Ind. E:-J.ucrcx-1:ov e-Mcrix.-cr.&ov e-q>~'ICX-T0\1 e-cp~vcx-cr.&ov i-J.ucr&.-Ti')v i:-J.ucr&:-cr.&i')v .1:-tpi')VcX"Ti')\1 e-q>i')'l~~t:f-ll-i')V

e-Mcr!X-f-L<:v e-i\ucrcl:-f-L<:.&IX E-tp~VIX-f-L€\1 e-cp"f)v&-f-Ldtoc t-Mcrllt-"t'e e-:A0cr!X-cr.&e E-cp~VC{ -1:€ e-cp~voc-(i.&e r-J..ucroc-v e-Mcroc-V"t'O ~-tp"f)VC!.-\1 E-tp~VOC-V"t'O i

I M'd<u r

AUO"W-[l.llt~

I cp~vw I Cfi~VW•f-LOCL Konj.

Mcr7Jc; A0Cl'7) Cfi~V7)t; I Cfi~\17) it d. kao ·konj. prez, akt. i me d.

I AU<JIJtL-f-LL rp~voct-f-LL ' ?\ucrot(-f-L'YJV <p'Y)VOU-f-L7JV

I Mcroc~-c; McrotL-o (ji~VIXL-t; rp-f]vou-o ili AUG'HIXt; ili 'f)vcxL-TOV q>Tjvcx~-d%ov AUO"CXL-TOV J.ucrod-T"IJV Aucra(-cr.&7Jv ql"IJVO:t-T"IJV ql7JVC.:[-cr%7JV AUO"otL-f-LS:V AUO"Od-'f-L€.&ot ·· (p~VotL;..f-LS:\1 tp"I)VotL-f-L<:.&ot /,ucrot~;.te · Xucroct-cr.&e . tp~VIXL-t<: <p~VotL-O".&e: :Aucrott-ev AUCl'otL-V"t"O (ji~VIXL-'€\1 cp~vocL'"v-ro ili AUCJS:LIX\1 iJi (ji~VE LOCV

-

I AU0"0\1 )..- .·· !J(l'O(L cp-tjvov rp!fjvotL ·.'

AUQ"tX-"t'W f..ucr&-cr.&w tp'Y)VtX-"t'W tp'Y)v&-cr.&w AUO"()(-TOV J.•.\crcx-a.&ov q>'f)vtx-TOV q>-fjvO!-cr.&ov

Impt. AUO"tX-TWV ).ua&:-cr.&wv. 191)Vci-mv q>1)VtX-cr&wv AUO"IX-1"E: Mcroc-cr.&e ~~>1,•-no rp~voc-cr.&e: Mct&-v>rwv 'Aucr&-cr.&wv (ji'Y)VcX-V"t'WV irp'Y)vcl::cr.&wv (l.ucr&.~-rwcrocv) (J.ucr&:-cr.&wcrocv) (q>7JVcX-Twcr~v) J ( 97Jv&:-cr.&waocv)

--I ' .& [rp-tjviXL I 1 .& Inf. I AUO"OC( e\UG'Qt-(j at l<ji"i')VOC-cr C<L

I I I

rp~viic;,p~voccrot, tp'Y)WX-f-L€Vo-::;, Part. Mcriii.¢, Mcriii.criX> AUCl'tX-[.L€VO-c;;. f..u"crocv 'r), o-v .... cp~viY.v 'Y), o...:v

gen. Mcrotv"t'-oc; gen. cp~vocv-r-oc; i

• Slabi aorist. § 268~269. 89

Slabi se aoris"L poznaje po samoglasniku ii, koji osim u 3. 1. sing. § 268" ind. akt. i u 2. l. sing. impt. akt. (~-1\ucre, i\ucrov) ostaje nepromijenjen. - U konjunktivu umjesto ot dolazi w ili 'Y), te nema razlike medu svrsecima konj. a or. i konj. prez. - U opt at i vu akt. za 2. i 3. l. sing. i za 3. 1. plur. oblici sa st obicniji su od onih sa ext: McrEtw;, Mcre:te(v), McretiXv. -2. sing. imp. med. svrsava se na -oct: J..ucro:.c. -U 2. 1. sing. ind. med. izbacuje se cr od nastavka -cro (§ 60. b); tako od e-i\ucrot-(cr)o po § 37. postaje eMcrw.

-oc je u 1. l. sing. postalo od sekundarnoga nastavka -m = -v (§ 226, 74) - (isp. lat. era-m): ~Aucrcx = ef.ucr-m ( § 63)- pa jc odavle pres!o i U druge oblike.

Bilj. 1. Tri su oblika slaboga aorista jednaka: 3. 1. sing. opt. akt., inf. akt. i 2. 1. sing. imp. med., ali se ipak, koliko je moguce, razlikuju naglaskom: ott se u opt. dr:li za dugo (§ 229); zato je taj oblik uvijek paroksitonon: Mcrcxt, yp&~otL (yp&cpw pisem), noctlkumxt (n()(tlk0w odgajam); u inf. naglasen je uvijek pretposlj ednji slog: :Aucrott, noctoeucrotL (§ 35), yp&l)i()(t; 2. l. imp. med., ako je moguce, ima naglasak na trecem slogu od kraja: n:ocioeucr!n, ali AUCl'otL, yp&~ott.

Bilj. 2. - 2.1. sing. imp. slaboga aorista akt. jednako je srednjemu rodu part. fut.: :Aucrov; ipak se tioblicirazlikuju naglaskom ako imaju vise od dva sloga: imp. 7tC{£oeucrov, a neut. part. fut. 1t"IXLOd3crov (§ 229, 333).

I. Verba vocalia i mlllta razlikuju osnovu sigmatskoga § 269, aorista od osnove sigmatskoga futura samo dodatkom glasa oc

'A>'Jw osn. Au fut. osn. A.ucr aor. osn. :Aucrot fut. l\UITW aor. ~J..ucroc

fut. osn. no ~'YJO" a or. osn. n:OcY)uot fut. noL~crw aor. lno('Y)crot

nottW ( cinim) OSn. 1t 0 L €

ocpxw (vladam) osn. &px fut. osn. &p~ aor. osn. &p~C{ fut. &p~w aor. ~p~cc

cpuA&Hw (cuvam) osn. cpuf..ocx fut. osn. cpui\~X~ aor. osn. cpu:Aot~ot fut. cpuM~w aor. ecpu:Aot~C{;

o promjeni glasova pred cr isporedi dakle § 260. i 261; prema tome glasi od:

XPcXOfl.IXL (upotrebljavarn) prema futuru :x:p~crO[l.<XL aor. EXP'YJGcXf-L'Y)V &xpo&of-LotL (slusam)

" " axpo~GOf-L!XL " ~xpoiicr&f-L'Y]V

bm:A~nw (plasim) , " EX71:A~~(l) , e~ -tnA Yj~OC

otf-Lw~w (jadikujem) , " o![LW~Of-L(J(L , cl)f-LW~OC

1:ptrpw (hranim) " " .&pe~w " ~.&pe~oc

.&&n:,w (pokopavam) " " M~cu "

~.&C{~O( &p[L6ncu (sastavljam)

" " &:pf-L6crw " ~p[l.OO"ot

antvow (izlijevam zrtvu) I ~(l'1t"€Lcr(J( ,

" crn:e:r.crw ,

90 S!abi aorist. § 270-271.

nAew (plovim prema futllrll 7cf\ZUO"O[LOCL a oro ~TI:AZUO"CX (lijevam)

" " " Zxzcx.

(§ 60, B 2) xoclw (palim) f E:x.cx.ucroc ,

" }(,O~UO'W

" xf..cx[w (placem) " "

XAOCUGOfLOCL "

i£XA()(Ucroc.

Bilj. Za kolicinu pretposljednjega sloga kod verba muta nema samo osnove na -oco i -L3 (prez. -&~w, -[~,u) imaju u vi j e k

ak samoglasnik: E:A.ntcrac (inf. akt.).

§ 270. II. Osnove na A, fL, v, p (verba liquida), koje imaju futur bez cr, izbacuju cr i u slabom aoristu; tako postaje naknadni (supletorski) oblik, tj. kao naknada za izbaceno cr produljuje se ( § 50) samoglasnik osnove ovim naCinom:

ii se iza

E se produljuje t ,

" u , "

n~::poclvw (svrsavam) rpa(vw (pokazujem) &yy~Mw (javljam) ~epw ( derem) xptvw (sudim) &.[.!.6vw ( odbijam)

osn.

" " " " "

p

TIEp(iv cp iii v &yy~::J. ~Ep xptv rX[LUV

produljuje u inace

fut.

" " " " "

" " " "

TCepiivw cpiivw &.yyc_"Af:J ~Epw xptv& &.[.!.uv&

ij

Yj

EL r; i)

a or.

" " " " "

h~pocvG{

~<fl'l]'IG{ ~Y"(ELAOC ~o~::tpoc l£xp1:voc ~fL uvoc.

Ovi glagoli imaju u aoristu iX umjesto 'IJ:

aAAO[LOCL (skacem)

xep~o:.(vw ( dobivam)

osn. a:A f. aAOUf.LIXL aor. ~AcXfL Y)V (inf. &J.o:cr&!Xt)

osn. x z p ~ ii v f. xEp ~ocv&i aor. h[poctvoc (inf. x~::poiiv1Xt) pored E:x~po·r,vot (inf. xepo-Yj'loct)

(od &dpw dizem) osn. &p (od &Ep) f. &p& aor. ~poc (&prxtf.LL, inf. &pa.:t).

§ 271. Slabi je aorist jedini aorist koji se moze izvoditi od onih glagola koji nemaju jakoga. Od glagola -.peTC(l) (obracam) upotrebljava se u prozi akt. aor. ~Tfls4a;, u med. se nalazi hpa;7t6[L1)'1 obratih se i hpe<)ioc[L'Y)V odvratih od sebe, pognah (u bijeg).

Slabi medijalni aorist ima kao i jaki samo medijalno znacenje, pasivnoga nema nikada.

I

j

Perfekt. § 272. 91

Od te osnove postaje perfekt i pluskvamperfekt aktivni i § 272. medijalni, pa futur egzaktni (III) koji se nalazi samo u medijalnom obliku.

Oblici glagolski koji postaju od perfektne osnove znace gotovu radnju.

I. AKTIV I ~' ~

I cpa;[v-(1) Prezent AU-(1) Osnova :Au I ro czv Perf. osnova :Ae:Au-x, § 301, 2. 'i~ s <jl'IJ'I

i

Perfekt 1. slabi 2. jaid

Ind. M-J.u-x-oc (odrijesio sam) n~-cp"l)v-oc (pokazao sam se) ' Af-J.u-x-oc-c; [§ 278, 2]

I

1t'Z-tp'I)V-o:-c; AE-Au-x-e(v) n~-cp'l]v-e-( v)

Ae-M-x-a;--:;ov rrs-tp-f)v-a;-'t"0\1

i

AE-AU-X-()(-TOV rrs-tp-f)v-a;--rov

Ae-M-x-oc-[LEV f 7tE-<p'I)V-OC-[.l.EV AE-AU-X-OC-'t'Z f 1t'Z-tp'I)V-OC-'t'Z 'AE-M-x-~-m(v) m:-cp~v-ii-crL( v)

Konj. I J.e-M-x-w f

I 1tE-<p'l)'l-(l) AE-M-x-y,-r I m:-cp~v-n-c; .I .,

it d. kao kon·. nrez.

Opt. ! J,e-M-x-oL-[LL I TIZ-cp~v-ot-[LL itd. kao opt. prez.

ImpL I A~-Au-x-E I m':-cp'I)V-E

itd. kao imp. prez.

Inf.

Part.

I

I J.e-J.u-x-e-nL

m. AE-:Au-x-wc; (odrijesio, z. J.e:-J.u-x-u~oc la, lo) sr. J.e-A.u-x-6c;

! gen. J.e:-Au-x-6T-oc;

I , • 'ltE-CfJ'l]V-E-VOCL I I ne-cp'l)v-wc; (pokazao, la lose)

1t'Z-tp'I)V-U ~OC 1t'Z-<p'l]V-Oc;

! m:-cp'l)v-6-r-o:;

(sklanja se po § 123)

92 Perfekt. § 272.

Pluskvanaperfekt

I Ind. I €-t.c:-/.0-x-c:(-\1 (bijah odri- I t-nc:-cp~v-c:(-\1 (bijah se po-

t-Ac:-M-x-c:~-c; jesio) t-n:c:-cp~v-c:~-c; kazao)

I I t-Ac:-M-x-c:c E-TI:E-cp~V-E'

I ' A A' I I E- €- U-X-Z-TOV t-1t'e;-tp'f)V-E:-TOV t-Ae-Au-x-t-T"t)V t-7\"e-<p"t)V-t-T"t)V

1 e-A.c:-M-:v..-E-[J.E\1 t-n;e:-cp"ijv-c:- [LEV t-A.E-M-x-e:-l:"c: t-nE-rp~v-e:-l:"E

I' A ' j c:- e:-A.u-x-e:-aocv e-n;e:-cp"ijv-e:-crocv

IL MEDIJ I PAS IV

Perfekt

Ind. ) A.E:-A.u-[J.oc~ (odrijesio sam I

A.e:-M-[J.c:&oc sebi ili odrijesio sam se)

I "AE:-"Au-crocL I At-Au-cr.&ov :Ae-A.u-cr&E A.e-:Au-1:oc' Ai-:Au-cr.&ov AE-AU-V't"OU

Konj. I AE-AU-[J.EVOc; (;), ·nc;, ~ itd. § 315.

Opt. I /.e:-A.u-fLevoc; C:bJV, d'Y)c;, Et'Y) it d. § 315.

Impt. AE-AU-0'0 Ai-:Au-cr.&ov M-A.u-cr&r:: i\s:-/,0-u&w :Ae:-:Au-cr.&wv /.e:-/\0-cr&wv

(As-AU-cr&wcrav)

I

Inf. i Ae:-M cr&rxr.

Part. ! AE-AU-[J.EVo-c;, "1), o-v

I PiuskvaEnperfekt

Ind. I t-:AE-M-rriJv (bijah sebi od-

I I t-Ae:-AO-[J.E&oc

rijesio ili bijah se odrijesio) 1 t-:AE:-1-u-cro t-:Ae-t.u-cr&E I I, f.' A I t-Ae-Au-cr&ov

I I e:- E- u--ro 1:-:Ae-AU-cr.&"t)v E-AE-AU-\11'0

i Futur egzaktni (III)

Ind. j A.e:-Mcr-o-[J.OC'- (bit cu odrijesen) I 1 AE-ADcr-YJ itd. kao obicni med. fut. (§ 258)

I I

Opt. AE-AUO"-Ol-[J.YjV I Inf. A.e:-A.0cr-o:-cr&rx~ I Part. f.:::-/-ucr-6-rJ.e:vo-c; I I I

Reduplikadja. § ;_73-275. 93

Bitni je znak perfektne osnove 1'edupHkacija (isp. 7tEn'Y)y-oc i § 273. lat. pe-pig-i).

Reduplikacija pripada osnovi perfektnoj te ostaje u svima naci ni rna, i nfini ti vim a i p articipima Cim se razlikuje od augmenta.

Ako glagol pocinje sa suglasnikom, reduplikacija je u tom da se pocetni suglasnik sa s stavi pred osnovu: osn. A.u, red. osn. A. sf- u, 1. 1. sing. perf. in d. akt. A.e-1-u-xa.

Ali tu treba pamtiti:

1. Haknuti se glas zamjenjuje srodnim tvrdim (§56, 5): osn. x w p e: (z(j)p& uklanjam se) xe:-z<ilp·~-xoc, osn. &u (3-U(j) zrtvujem) -re-&u-xoc, osn. q:ovt::u (cpovsuw ubijam) ne:-cp6vsu-xoc

2. Ako glagol poCinje s d v a s u g 1 as n i k a, ponavlj a se samo prvi, ito samo onda kad je bezvucan, a za njim je 1-, fJ., v ili p (muta cum liquida): osn. ypoccp (ypJ.cpUl pisem) yE:-ypoccp-oc, ~}.oc~ (~M-7tTUl skodim) ~e-~1-occp-oc.

3. Inace se za reduplikaciju pred osnovu stavlja samo e: (tj. reduplikacija je jednaka silabickom augmentu, § 234. a): osn. crncp oc v 0 ( Cl'TEI:flGt'iOUl ovjencavam) z-cr-rzcpavw-xoc, OS fl. ~SUd ( y:::udO[LOC~ lazem) e-ye:UO'[LOC~, osn. ~ 'Y) l:"E (~'Y)TEW trazim) e-~~T'Y)-Y.OC.

4. I one osnove koje pocinju sa p imaju umjesto reduplikacije samo :::, iza kojega se p podvostrucava: osn. pi7t (p[r.TUl bacam) e-ppi:cp-;x (isp. § 234).

I z u z e ci: Osn. Y'Hu (yty'JWcr>'.w poznajem) ima protiv 2. tackc u perf.: s-yV(I)-XC<. (§ 324, 12); a OSll. XT(); (xc:&.O[L();L Stjecem) i [LV'Y) ((.LLfLVTicrXO:J.C<.t Opominjem se) imaju protiv 3. tacke: xt-XT'Y)-[LCU, fi.S-fLV'l)-ILC<.t (meni-ni) ( § 324, 11).

Bilj eska. Umjesto obicne reduplikacije nalazi se et u cruv-d-:Ao;:-1);, cruv-d-),sy-[LIY.t (cru:A-AE:yw sabiram), ot-d-!.e:y-(.LIY.t (8tx-AE:'(OfLC<.t razgovaram se) (§ 327, 7). - Osn. fLC:P ("ro (.Ltpo~ dio) ima pf. pas. et-[LIY.p-Te<.~ sudeno je (1) dp.e<.pfLiV'l) sudbina).

§ 274.

Pocetni se samoglasnici produljuju kao u temporal-§ 275. nom augmentU (§ 235): OSn. op&o (op&oUl USpravljam) wp&Ul-Y.OC.

1. Sva pravila navedena u § 235, 236. i 237. za tempor a 1 n i augment v r i j e de .i z a red up 1 i k a c i j u kad se osnova poCinje s vokalom; po tom impf. ·tj5p~crxov (e:i.Jp(crxov), perf. -~{)pi'JXOC. (e:i.Jp-f)xoc), impf. d!-tcrcrov, perf. med. dA.Ly[Loc~, impf. ~G.lpUlv (~wpaov), perf. z<ilpax.oc.

I

!I

'I

94 Redup!ikacija. Perfekt aktivni. Jaki perfekt. § 275.b-278.

2. N eke osnove, koje pocinju s glasovima IX, e ili o, imaju umjesto produljivanja tzv. aticku reduplikaciju, tj. pocetni se samoglasnik sa suglasnikom ponavlja, a samoglasnik se drugoga sloga produljuje:

> I (cujem) ' perf. &x~xoiX ( § 60. B. 2). IXXOUCU osn. IXXOU

' I (budim) ' &yp~yopiX (budan sam) e:ye:tpcu "

e:ye:p "

&'Aeyx.cu ( oblicujem) " &J..erx "

&'A~'AEYfLIXL (§ 286, Bilj.)

6puncu (kopam) ' ' I

" opuz " opcupuyfLIXL.

§275.b Reduplikaciji je isto mjesto kao i augmentu (§ 238:__ 242); po tom 'J..e'J..UXIX, ali ex-AeAUXIX, &x-cr-rp1X't"EUCU (izJazim U rat) &~-e:cr-rp&-re:uxa, aucr-ruzecu (nesretan sam) ae:aucr-rUX'YJXIX.

Naglasak, kao stone prelazi preko augmenta (§ 238), tako ne prelazi ni pr eko red uplikacij e.

A. Perfekt aktivni

§ 276. Primarni nastavci pridijevaju se perfektnoj osnovi u ind. preko vokala IX; u 1. 1. sing. nema nastavka, u 2. je nastavak -c;, u 3. umjesto IX dolazi -e:(v) (tako su using. zavrseci isti kao u sigm. aor.); u 3.l. plur. postalo je -iim(v) od -ii-vn (§50, 59).- Konjunktiv, optativ i imperativ svrsavaju se kao u prezentu; - inf. se svrsava na -evott (uvijek paroksitonon), part. na -we;, -ui:IX, -6c;, gen. -6-roc; (osn. -o-r § 130).

Bilj e8ka. Konjunktiv i opt a ti v opiSUJU se takoder participom oblicima glagola d(.Lt (jesam): ).e;).uxw<; w, ).s:\uxw<; e:h)'l (§ 315).

lmperativ se nalazi vrlo rijetko.

§ 277. I. Jaki perfekt (ili drugi perfekt) izvodi se neposredn'o od reduplicirane osnove dodavanjem vokala IX: osn. y p iicp prez. yp&cpw (pis em) perf. ye-ypiicp-IX. Imaju ga pak verba muta ( osobito verba gutturalia i labialia) i neka verba liquida.

§ 278. Za samoglasnik u osnovnom slogu vrijede ova pravila:

1. Nepromijenjen ostaje dug samoglasnik, kratak samo u nekim osnovama koje se svrsavaju na aspiratu:

7tplinw (cinim)

xi'lTI-rw (sagibam se)

osn. 1t p ii y perf. Tie-Tipiiy-IX

" " I -xe:-xucp-ot

Jald perfekt. § 279. 95

yp&cpcu (pisem)

crx&TI-rcu (kopam)

osn. yp iicp

crxiicp

perf. ye-ypiX.cp-IX

" " ~-crxiicp-IX.

2. Inace se kratki samoglasnici mijenjaju tako da dolaze u visi prijevojni stupanj (cesto u visinu) (isp. § 49):

ii u ii: xp&~cu (vicem) osn. xpiiy

/i U 'Y): fLIXLVOfLIXL (mahnitam) "

CJliXLVOfLIXL (pokazujem se) "

~XOfLIXL (topim se) "

e u o: -rpecpcu (hranim) " -rpe:cp

mpecpcu ( okrecem) " cr-rpe:cp

-rtx-rcu (radam) ( § 249) " 'rEX

&7to-x-rdvcu (ubijam) " X 'rEV

t U OL: 'Ad1tcu ( ostavljam) " 'At7t

Tie:t&ofLIXL (slusam) " Tit&

u u e:u (prema prez. umj. u ou):

perf. xe-xpiiy-IX(Vicem)

"

"

"

" " " " " "

!Le-fL'Y)V-ot (pomahnitao sam)

Tie-cp'Y)v-IX (pokazao sam se)

-re--r'Y)x-IX (rastopio sam se)

-re--rpocp-IX

~-cr-rpocp-IX I 't"E-'t"OX-IX

> I IX7t-E-X't"OV-IX

'Ae-'Aom-IX

Tie-Tiot&-IX (uzdam se)

cpe:uycu (bjezim) , cp uy , 7te-cpe:uy-IX.

B i 1 j e s k a. Osn. & & ( &&-(~cu privikavam) ima perf. e:'lcu&ot privikao sam se; a osti. lx (dxcu nalikujem) pf. ~otxiX nalik sam, cinim se (part. &()txwc; slican, u sr. r. i dx6c; naravno, pravedno, adv. dx6-rcuc;).

~otxoc stoji umj. U-fotx-oc, jer je osn. tx nekad glasila ftx (§ 3. Bilj. i § 60. B. 2).

Osobita je vrsta jakoga perfekta haknuti (aspirirani), koji se §. 279 moze izvoditi samo od osnova koje se svrsavaju na zatvorne, grlene i1i usnene glasove (§ 46), dakle na x, y, 1t i1i ~' pa onda

1. mnoge osnove na x, y, TI, ~ pretvaraju te svoje krajnje suglasnike u aspirate, dakle x, y u ):; TI, ~ u cp, a s amo glasnici ostaju nepromijenjeni:

cpu'A&ncu (cuvam)

atwxcu (progonim)

osn. cpu 'A ii x perf. Tie:-cpu'A iiz-IX

" "

96 Slahi perfekt. § 280-281.

X'YJpOnw (javljam)

x67t't'<.U (sijecem)

pt7t't'CU (bacam)

osn. x 'YJ p ux perf. xe:-x~pux-oc

&.yw (vodim)

&.v-o£yw ( otvaram)

't'linw (redam)

&.J.J.&.nw (mijenjam)

~A&.1t't'<.U (skodim)

't'pt~w (tarem)

" " " " " " " "

X01t

p'1:1t

&.y

OL"(

't'iX.y

&.HiX.y

" " " "

" " " "

xe-xocp-oc

f:-ppr:cp-oc

~x-oc

&.v-ecpx-oc ( § 23 7, 2)

't'e-'t'iX.x-oc

~:t..AiX.x-oc

~e-~AiX.cp-oc

't'e-'t'p tcp-oc.

2. Suglasnik se mijenja u haknuti, a osim toga se i samoglasnik po § 278. pretvara u ovim osnovama:

x:Ae7t't'<.U (kradem)

1te[L1tw (saljem)

't'pe1t w ( o bracam)

cru:A-:Aeyw (sabiram)

osn. x:Ae:1t

" 1tE:[l1t

" "

perf. xe-x:Aocp-oc

" " "

1te-1tO[l(jl-OC

't'e-'t'pocp-oc

cruv-e:£-:t..ox-oc (§ 274, B).

§ 280. II. Slabi perfekt (ili prvi perfekt) izvodi se od reduplici-rane osnove dodavanjem sloga xoc: osn. AU: Ae-Au-xoc. - Slabi perfekt imaju sva verba vocalia, od verba muta osobito verba dentalia, pa pretezno verba liquida.

§ 281. Sto se tice samoglasnika na kraju osnove, slabi se perfekt ddi sigmatskog futura i aorista (§ 260, 269).

Osnove na dentale ('t', a, &) izbacuju te suglasnike ispred X (kao i ispred cr) :

&'YJp&.w (lovim)

't'L[l&.w (castim)

f. &'YJp~-(J(l)

" 't'L[l ~-rJ<.U

1tOLE<.U (cinim) , 1tOL~-cr<.U

aou:A6w (zarobljujem) " aouA-crw

1t:Aew (plovim)

ali xew (lijevam)

osn. xu

a. e&~pfi-croc pf. 't'e:-&~pfi-xoc

, hL[l'Y)-rJOC , 't'E:-'t'L[l'Y)-XOC

" E1tOL'Y)-rJOC " 1tE:-1tOL'Y)-XOC

" eaoOA<.U-rJOC " ae:-aoOA<.U-XOC

, 1tE-1tAe:u-xoc

" xe-x u-xoc

I , 1tE:-1tE:L-XOC 1td&w (nagovaram) , 1td-crw , f:7te:L-croc umj. glag. osn. 1ti:.& uzima se prez. osn. 1te:L&

Slabi perfekt. Pluskpf. akt. § 282-283. 97

yu[lv&.~w (vjezbam) f. yu[lv&-crw osn. yu[lviX.a

a. eyO[LViX.-croc pf. ye:-yO[LViX.-xoc

&:p[L6nw (sastavljam) , &:p[l-6-crw osn. &: p [lO 't'.

Za u u ).e).u-xoc isp. § 301, 2.

, ~p[lO-rJOC

Osnove na likvide n~" mijenjaju se:

crcp&.Mw (varam) osn. crcpoc:A perf. f:-crcpoc:A-xc..

&.yye:f..Aw (javljam) , &.yye::A , ~yye:A-xoc

&.p _, " ~p-xoc

, ~p[lo-xoc

§ 282.

octpw (dizem)

cpoc(vw (pokazujem) " cp iX.v "

7te-cpocy-xoc ( § 58).

J ednoslozne osnove na A i p koje u osnovnom slogu imaju e: pretvaraju ga u slab om perf. u oc ( § 62): cr't'eAA<.U (saljem) osn. crHA perf. e-cr't'OCA-xoc, crm:£pw (sijem) osn. cr1te: p perf. e-cr1tocp-xoc, aLoc-cp-3-dpw (kvarim) OSfl. cp-3-e:p perf. aL-e-cp-3-ocp-XOC.

Kracem obliku bez v pridijevaju xoc ove osnove na v: xptvw (sudim) osn. xp tv perf. xe-xpt-xoc, xAtvw (nagibam) osn. XA tv perf. xe-xAt-xoc, 't'dvw (napinjem) osn. HV perf. 't'e-'t'oc-xoc (§ 63).

G lagol ~&.J.Aw (bacam) osn. ~ oc).. ima perfekt s met ate z om c § 51. B): ~e-~A"YJ-xoc.

Razlikuj:

7tE(jl'YJVOC pokazao sam se i 1tecpocyxoc pokazao sam

1te1toL.&oc uzdam se i 1t€1te:Lxoc nagovorio sam

od cpoc£vo[LOCL pokazujem se , cpoc(vw pokazujem , 7td.&o[LOCL slusam , 1td&w nagovaram.

B. Pluskvamperfekt aktivni

Pluskvamperfekt dobiva pred perfektnom osnovom augment, a§ 283. nastavci su sekundarni. Medu perfektnu osnovu i nastav\lk umece se u sing. dvoglasnik e:L, au du. i plur. samo e:.

Bilj eska. 1. Osnove koje pocinju sa samoglasnikom iii koje umjesto reduplikacije imaju samo e: (§ 274, 3-4) nemaju augmenta u pluskvamperfektu. Sarno oc i o u atickoj reduplikaciji dobivaju augment: f)x1)x6e:~v.- Od perf. dw.&oc (privikao sam se) glasi ppf. e:£6>-&e:~v, od perf. ~mxoc (nalikujem, cinim se): E:<jlxm (isp. § 237, 2).

Biljeiika 2. Umjesto e:w u 1. I. sing. u starijem se atickom jeziku nalazi 1),

umjesto e:~c;; u 2. lieu 1)~, umjesto e:~ u 3. lieu e:Lv [od e:oc, e:oc~, e:e:(v)] (§ 533, 4) -Pored e: dolazi e:L i u dualu· i pluralu.


wl! \.·

I i

1:

!, I I 1

98 Perfekt med. pas. § 284-286.

Pluskvamperfekt postaje sasvim onako kao i perf. te je po to~ kao i perf. j a k ili s 1 a b, haknut ili nehaknut, ima. kao i perf. dug 1h kratak, promijenjen ili nepromijenjen samoglasmk.

§ 284. C. Perfekt medijalni i pasivni

j ednim j edinim naCinom tako da se redupliciranoi, ~ skoj osnovi pridijevaju primarni nastavci: osn. A. u perf. med. A.s-1\u-[LOCL.

Infinitiv i particip uvijek naglasak na slogu: t..e:Mcr&IXt, /..d.ufL[voc;; muosu<.U ( obrazujem):

nm~Xt~ku[L~voc;. Isp. § 333.

§ 285. Sa samoglasnicima biva isto sto u slab om perf.: 't"E't"L[J."t)XIX, 't"E't"L[J."t)[LQ(L; 7tETISLXI)(, nene:tcr[J.IXL; ~cp&1XpX1X, ~<p.&1Xp[J.rxL; ~~~AI'JXIX~ ~~~AYJ[LOC_L. - Glagoli 1:pecp0.l (hranim), -rp~7t0.l ( obracam), cr't"p~cp0.l ( okr~cem) ~obtvaju IX umjesto s ( § 62): -re-&p~X[J.-[J.rxt (inf. "e:&poc<p&cx:, & Je ov~Je po analogiji drugih oblika sa &, § 56), -re-1:pO':[J.-[J.OCt (mf. -re:-rp~Xcp&~Xt), ~-cr't"pO':fL-[J.CU.

§ 286. Krajnji suglasnici osnova mijenjaju se po

glasovnim pravilima ( § 52-55):

1. Pred svakim nastavkom koji pocinje s glasom fL

se svaki:

grleni u y: osn. 'ItA EX (7tAeX0.l .pletem) 7tf-TIAE"(-[J.O':L

( yp&cpUl pis em) I

sneni " [L: "

ypoccp ys-ypa[L -[LEvoc;

zubni (i v) " cr: " nt& (nd&Ul nagovaram) TIS-rtdcr- [LE&G(

" cp Oi. v pokazujem) 'lte-q;ow-fLa'

Biljeska. Ako je pred grlenim i usnenim jos i nosni glas, is pad~ nosni glas: osnova xct!J.~ (x&!J.~"t"w uvijam) xsxOC!J.fLUL (umj. xexoc[LfL-!J.CC:L, all xsxocfL±CoL, Jd:xoc!J.~"t"cc:L), osnova €Aqx (1-.'Af:yxw oblicujem). e:A-fj:Ae:y!J.oct (§ 275;,. 2) (all -Ys"'': -yx"t'ct~).- Glagoli koji perf. akt. izvode od krace osnove (§ 2,82) c~ne t?, 1 ovd)e. xe-XpL-fLOCL, "t'S-"t'IX-fLCC:t; - c:mevllw (izlijevam zrtvu), fut. crm:wcu, 1ma e:cmE~a'!J.CC:~ (§ 58, B. 1).

2. Pred cr od nastavka cr~Xt, cro mijenja se svaki

grleni

usneni

u x, pa sa cr u ~: 7te-nA.s~O':'

, n, pa sa cr u tj;: y~-ypoctj;at

zubni (osim v) izbacuje se ne-nstcrrxt ( od 7te-ne:t&-crO':t ).

3. Pred -r mijenja se svaki

g rl en i U X: 1te-TIAEX-1:0'.L

usn en i , 1t: y[-ypocrc--rott

zubni (osim v) , a: ne-m:w-·rcu (osn. cpcxv 7te-cp~Xv--roct).

Med. i pas. perfekt i J7ut. egzaktni. § 287-291.

4. cr od cr{l ispada ( § 60, c) izmedu suglasnika, a zatim se mijenja

svaki grleni u X.: 11:~-nt..e:x.-&ov

" <p : y~-yp~X<p-&e: x~-xo<p-&e:

umjesto ne:-n'Ae:x-cr&ov

" usneni

, zu b ni ( osim v) , cr: m:-m:T.cr-&il(t

'J, A. i p ostaju nepromijenjeni cp ot v: ne:cpt:X.v&at, osn. &. y y e: A: -;1

" ye:-ypcxrp-cr&e:

, xe:-xon-cr&e:

, 7tE-TIE~&-cr&ll(t.

koje je postalo od cr&: osn.

Nastavak 3. 1. plur. -V'r()(c ne mogu primati konsonants e § 287. osnove. Obicno se 3. 1. pl. opis e participom i gla olo dcrl(v): yeypO':[L[L~Vot dcr£v Isp. § 276,

Cesto se kod vokalskih osnova pred nastavdma, koji poCinju § 288. s glasovima fL ili ", umece cr; to biva osobito kod onih osnova kojima samoglasnik ostaje kratak (§ 301): osn. nA.e: ('t"e:/..tw svrsavam) perf. -re:-r~:Ae:-cr-t-toc~ ( akt. '"t"ETel.e:-xoc), osn. cr11: IX ( cr7tcX0.l vucem) perf. ~-0'71:0':-cr-[Lcxt (akt. ~cr1t~-xoc), osn. cbu(-r) (&:vtl0.l i &:vu-r0.l pored &vuw i &.vu1:0.l svrsa-vam) pf. ~vu-cr-[LI)(~ (akt. ~vu-xa:); ali se nalazi i kod gdjekojih osnova na dug samoglasnik Hi dvoglasnik: xs:Ae:u0.l (zapovijedam), crdw (tresem)o

. Konjunktiv i optativ. postaju opisno od participa i oblika glagola diJ.[ § [1sp. lat. solutus sim, essem]. - Sarno nekolike vokalske osnove imaju i nacine: :wrckofLct~ (stjecem) xi-X"t'"l]-fLCC:~, opt. xexT<fl!J-e.&cc:; fLtfLV"I]!J.OC~ (m~r.nini) konj. !J."fLV6l!J-e&cc:, opt. fL"iJ.V7jo, fLEfLV7j"t"o, !J.E:!J.Vfl!J.e:&cc: (iii !J."!J.Vc{jo, !J.E:!J.Vc{j!J-e:&cc:); xcc:/.€w (zovem) xli<A"I]!J.OU, opt. xe:x:A7jo.

D. Pluskvamperfekt mC!r,;li]alni i pasivni

u svakom se glagolu razlikuje od svoga perfekta samo tim sto se do- § jos augment i sto se sekundarni nastavcL Za 3.

Iice plural a vrijedi ono sto je u § receno (samo se u obliku UZ particip ne mece dcr[(v), nego : "(E"(pOC[L[L~VOL ~Q"()(\1 erant).

E. Futur egzaktni (ili treCi futur)

1. pas i v n i postaj e tako da se r edupliciranoj glagolskoj osnovi § 291. pridijeva cr, a spre:le se kao medijalni futur. Pred cr nastaju iste promjene kao i u obicnom medijalnom futuru ( § 260, 261): 't"E't"L[L~cro[L::n bit CU pocascen, 7tE7tptX~S'rCY.L ( Od 1tflcXH0.l Cinim OSU. 'ltfl ocy) bit Ce UCinjeno, "(E"(fltXtPETOCL (od "(p&cp0.l pisem OSll. ypoccp) bit Ce

L Akti vni futur egz. opisuje se participom perfekta i futurom glagola d [J.L jesam ( ~cro [J.OCL) : A.e:A.uKwt; ~cro [LCH ( solvero) bit cu

Dva su osamljena futura egz. s aktivnim nastavcima: €cn1j~w stajat cu i "t"dh~~'-'' bit cu umro, od perf. ita7·r.x.ot, "t"sllvtjxoc (§ 311, 2, 324, 8).

100 Verba muta. § 291.b

§ 291.b Da bi se bolje vidjelo kako se perfektna osnova mijenja u mediju,

evo primjera:

Perf. ind. med.

Imperativ

Inf.

Part.

Pluskvamperfekt

1. Ve:rba muta

Osn.npiXy rtpocnw (cinim)

Tt:li;np<i y-[LCJ.~

rctnpet.~OU

lt"trtpcxx-&ov ntltpo:z-&ov

.. ne:np&y-[Le:&oc

lne7tpocx_-&e:

ne:npay-[LE'JOL

\ dcr£(v)

Osn. xolt" x6nTu) (sijecem)

X.eX.O[L-[LOCL

x.bw~oc~ I xe:x.on--roct

xE:xocp-B-ov wbwcp-B-ov

x.e:x6[L-[Le:&oc

x.ex.o<p-&e:

X.ElW[L-[LEVO~

dcrl(v)

~,

Osn. yo:uil ..j;euilw (varam)

I I ~~e:ucr-[Lcx.t

. ~~EIJO"IJ(t

I ~~eucr~-rat I

~..J;eucr-&ov

~..J;e:ucr-.&ov

E:~e0cr-[LE&Ot

~ywcr-&e:

, .r. I E:'t'E:UO"-[LEVO~

dcrl(v)

I ~-~---'---·---·----·-----·-.-·-

E:m:np6:y-[L'Y)V

E:nbtpcx.~o

bdnpcx.x.--ro

bdnpcxx-B-ov

&rce:np&x-s-·~'J

li xex.o·~o x.e:x6<p-&w itd.

xe:x6<p-&cx.t

I x.e:x.o[L-[Levo<;

I

l:xeox o cp -B-ov

h(sx6cp-&·~v

I

~~EUO"O

E:<.jle0cr-&w itd.

I E:~e:ucr-fLYj" ~·~e:ucro '1,1. e:'t'e:ucr--ro

ltljie:ua-.&ov

E:..J;e:ua-.&·~'1

E:ne:rcptX.y-[Le:&oc \ E:x.sx6[L-[Le:&oc E:i.j;eucr-[LE&oc

E:nenpocz-&e: I E:xex.o<p-&e ~<fe:ucr-&e ne?tpocy-[Ltvot \ x.e:;_:o[L-[LEVOL bj;e:ucr-[LEVOL

~crrt.v 1 "i'jcrocv ijcrocv

.:.______ ___ .-"--------------'-\ ____ .:.___-----~~

- ~-~~ ~

Perf. ind. me d.

--·

Imperativ-

Inf.

Part.

Pluskvam-perfekt

I --

Verba liquida. § 291.b un

2. Verba liquida

Osn. cpiiv Osn. &yye::>. cpcx' ( k LVW po azuJem &.yyE::>."Aw (javljam)

_I ---- ~---

I ne<p()(cr-[LCX.L

I ~yye:A -[LOt L

TCE<p()(V-O'Ott ~yye:A-criJ(t I I

~yye:), -'T;Q(.t 16E<fJIXV-'r()(.t I

I

I 1tE:cpcxv-&ov I

~yye::>.-B-ov

I

Tiicpcxv-il·ov ~yye:A-.&ov

ne:<p6:cr-[Le:&cx ~nE:f..-t-te:&oc I

I

nE:rpocv-&e: ~ne:f..-&e:

m:<poccr-[LEVOL dcr((v) ~"('YEA -[L€·10 t e:lcr[( v)

I I I ~

I ~yye:"'A-cro 7tE<p()(V-O"O

16E<flcXV -&w it d. ~yyet..-&w it d.

ne:rp6:v-&oct ~yyet..-&oct

ne:cpOtcr-[LEvoc; ~yye:f..-[Levoc;

-

E:ne:cp&cr-[L 'YJV ~yye:A-[LYJV

' I e:ne:<pocv-cro ~yyef...-cro , I '~"("'(EA-'T:O zne:<pocv--ro

srtE:cpcxv-&ov -Y}yye:!.-.&ov ~m:'f'OCV-·lh]V

I

ijyye/.-.&"ljV

bte:cptX.cr-[Le:&oc ~yye:A-[Le&oc

E:necpocv-&e: ~yye:)...--l.Je:

7tECfJOCO"-[LEVO~ ~O'OI.V ~yyeA-[LEVOL ~crocv

102 Jaka p asivna osnova. § 292.

VI. Jaka pasivna osnova

§ 292. Od jake p:JLSivne osnove postaju j aki pasi vni aorist jaki pasivni futur.

I

I

Ind.

Imp.

Prezent: <podvw, g;lag. osn. tpiiiv, jaka pas. osn. q:><iV'Y)

1. Jaki pasivni aorist (ili drugi pas. aor.)

I s-cpiXv"f)-V I

Konj.i I

cpi)(VW I Opt. cpocve:hj-V

I

I

pokazahse E-rpcXV'f)-c; E-CflcX\11)

e-q:>XV'Y)-'t'OV E-<pocvl]-'t"Y)v

s-cpocv'IJ-(.LE:V E-Cf!Ot\11)-'t"E: s-cpocvYJ-crrxv

rpocv'!]--lh ' CflOCV'f)-'TW

cp&.v"l)-'t'0\1 <pocv1j -'t'wv

cpocv?jc; cpocvyj

tpocv'ij--rov c:potv'ij--rov

rpocvw-fLe:v ' cp:xv~-'t'e: I cpocvwcrL( v)

I In f. cpocv~-v()(L

cpocv'f)-TE: cp()(ve-nwv ( tpot\1~-'t'(J}!JOCV) l

cpocvdY)-c; cpocvd'Y)

tpotvd -~ -'t'OV ili tp OC V E ~ 't' 0\1

c:pave:~1j-'t''Y)V iii q:>otve:h:-"1)'1

cpocvd'Y)-p.e:v ili cp oc ve: ~ fL e: v 1 cpocvd·~-'Te: iii cp I)( v d -r e:

I cpo::vdYJ-IT()(\1 ili cpcxve:~e:v

I I

Part. ' - ' cpocve:Lc;, cpocve:Lcrl)(, cpocve:v gen. cp()(vs-n-oc;

_________ 2_. _____ P ___ asi_v_n_i __ fu--tu_r __ C_il_i_d_r_u_g_i __ p_as_i_v_n_i_[i_u_tu_r_) ________ j

Ind. cpocv~-O'O(J-OCL I Opt. cpotVY)-crO[fLYJV I

sasvim kao medijalni futur ~ itd. Inf. cpiX.v~-cre:cr&ocL I Part. cpOCV'f)-cr6(J-E:\IOc;, 'f), ov J

i ' '

Jaka pasivna osnova. t 293-295. 103

. }aka pasivna osnova postaje od glagolske dodatkom glasa ·IJ. - § 293. Licni su nastavci u pas. aoristu akti vni, au pas. futuru m edij alni. - Osnovno se '1 pred samoglasnicima (u konj. i opt.) i pred v't' (impt., part.) pokracuj e u z, koje se u konjunktivu s konjunkti vnim samoglasni-cima ( CJ), YJ) steze: rpcwt-cu cpocve-'1)-Ts cpi)(V~'t'e:; a u opt. se sa zna-kom toga naCina L'YJ slaze u EL'IJ: cpocvs-["1)-v; u dualu i pl. obicniji su kr a Ci oblici optativni. - I nfi n i ti v se svrsava na wx~ te je uvijek proper ispomenon, a particip je u nom. sing. musk. roda i u nom., ak. sing. sr. roda oksitonon (§ 139).

U atickoj prozi imaju jaki pasivni aorist ovi glagoli:

yp&rpcu (pisem) osn. ypiiicp pas. aor. ~yp&rp"IJV

'Tpt~cu (tarem) , 'Tp'i:~ , , hpt~'f)V

~:Ao'nt'TW (skodim) , ~A iii~ , , E:~:Ac(~'f)v

Mmw (pokopavam) , 'T iX cp , , h&q:rf)v ( § 56)

x6n--rw (udaram)

crx&rr: 't'W (kopam)

"~XO(J-OCL (topim se)

&.:AMnw (mijenjam)

crcp&nw (koljem)

crcp&:A:Aw ( varam)

fLOCLVO(J-OCL (mahqitam)

cpocfvofLa~ (pokazujem se)

" " " " "

" ,

XO'Tt

&nay

crcpiiiy

crcp iX:A

fL C( \1

cp iX \1

" " " " ,

" " "

" " " " " " " "

EX07t'f)V

E:crx&rpYJv

hcXX"f)V

~AArXy"f)V

scrrpay'f)V

±crcpcXAY)V

€(1-&v"IJv

scp:fVY)V.

§ 294.

Osnove sa samoglasnikom e: mijenjaju ga u ex (isp. § 49. i 62): § 295.

-rpbc&) ( obracam)

tnpscpw ( okrecem)

't"pscpw (hranim)

oepw ( derem)

xMn'Tcu (kradem)

cr't'e:A:Aw (saljem)

crTidpcu (sijem)

o•oc-cp.&dpw (kvarim)

osn. 't'pe:7t

,

" " ,

"

" ,

pas. aor. hp&n'IJV

"

" " " "

" " " " " " "

scr-rpcXCfJY)V

E"'POCCflYJV

EOOCp'f)V

EXACXn'f)V

E<JTOCA'Y)\1

E(J7tCXpY)V

Oc-scpMp'YJv

ali cru:A-Myw (sabiram) , J..e:y , , cruv-e:My'f)v.

flJ..~nw (udaram) ima u pas. aor. E:n'A~y'Y)v bih udaren, ali slozeni E:x-n:A~'T't'W i xcx.'t'oc-n:A~Hw (plasim) imaju &~ -e:7tArXY'fJV i X()('t'-e:nMnv uplasih se.

104 Slaba pasivna osnova. § 296-298.

VH. Slaba pasivna osnova

§296. Od slabe pasivne osnove postaju slabi pasivni aorist slabi pasivni futur.

Ind.

Prez. ).,j,.,, ), G, slab. pas. osn. A iHhJ

1. Slabi pasivni aorist (ili prvi pas. aorist)

\ e-M-&'t)-v

I, (bib odrijesen)

E:-A.u-.&·'1-c;

I Konj ·I Au.&w

I :Au.&~c; Opt. I :Au.&d"t)-\1

! I :Au&d'Yj-c;

itd. kao u jakom pasivnom aoristu

-,--~-

I

Imp. M.&'YJ-·n J..u.&~--rw

Inf. !Part. I

I I

J..u.&e:L;, ).,Jf)c: ~croc, :Au.&sv gen. A'J.&s-v-;-oc;

itd. kao u jakom pasivnom aoristu

2. Slabi puivni fuxl:ur prvi pasivni futur)

Opt. flu&·f)-O"O[fl'f)V Inf. :Au.&~-crscr&cu

Part. :Au&"t)-O"OfLEVoc;, '1), ov

§ 297. Slaba pasivna osnova postaje od glagolske dodatkom slog_a .&Yj a spreze se upravo onako kao i jaka, samo sto nastavak za 2. sg. tmpt nije -.&L, nego -'t'L ( § 56. B. 2).

§ 298. 1. Pred .&1J produljuju se samoglasnici vokalskih osnova kao i u futuru, u slabom akt. aoristu i u slabom perfektu.

Za u u EAi'l-&7Jv isp. § 301, 2.

2. Glagoli 2. razreda (§ 248) imaju onakvu osnovu kao u prezentu (i u futuru § 261).

Slab a pasivna osnova. Glagolski pridjevi. § 299-300. 105

3. Kako se su asnici pred .& mijenjaju, to uce glasovna pra-vila (§ 52, 53):

, (castim) osn. 't'L[LOCW 't'LfLOC pas. a or. h~tL~-.&'l'Jv

Ae:btw (ostavljam) "

A 'L1t "

, EAdcp-.&'f)\1

nd.&(J) (nagovaram) "

n'L.& "

, &ndcr-.&'f)v

nph-rw (Cinim) "

np " " &7tp&.x-.&YJ'I

O:p [L6'1."'t'(J) (sastavljam) " cXp~tO"i:' "

, ~ptJ.6cr-.&"')v

~su3Ul (varam) , ye:u3 " " &~e:ucr-.&'l'Jv

crx.wa~w (pripravljam) "

crx.suoti) " " &crx.e:u&:cr-.&1Jv

&.yy€AJ.w (javljam) , &.yye'A " " ~yy€f..-.&1Jv

cpoc[vw (pokazujem) , cp iX \1 " "

&cp&v-.&r,v.

Kao u perf. med. ( § 288), umece sea i pred .&, osobito iza krat- § 299. kih, ali cesto i iza dugih samoglasnika: E-'t'EAE-cr-.&'f)V ( 't'SAE-(l) svrsavam), €-x.e:'Asu-cr-.&'l'Jv (xe:Asuw zapovijedam). To biva osobito jos kod ovih glagola: odo€oflocL (stidim se): floEcr.&YJv, &vdw ( &vunu svrsavam): ~VUO"it'YJV, ye:Acl(J) (smijem se): zysflotcr&YJV, xfldw (zatvaram): XOlTOCAEUUl (kamenujem): XOt"i:'-EAc/Jcrit'Y)V, crdw (tresem): em:(cr3-'Y)V, 0"7trxW (VUCem): ecrmxcr.&'t)V, XPclOfLOCl (upotrebJjavam): exp~cr.&"t)V, xpfw (pomazujem): exptcr.&'f)V. - Naprotiv, postaje pasivni aor. glagola cr~~(J) ( spasavam OSn. 0' cp 0) Od OSTIOVe (J(J) bez CT: ecrW.&YJV.

Glagoli xp(v-w (sudim) i xA(v-w (nagibam) imaju pasivni aorist od kraCih osn. x ~Hi xf. L; txp t&YJv, hJ..t&il]v; - osn. n v ( 1:dvw ima e-Trx-&'t)V (isp. § 282, 286, Bilj.); - glag. ~&.AA(J) (bacam osn. ~ ima pas. aor. od osn. ~A·f): E:-~A~-.&'IJv (isp. § 51. Bilj. i 282); glag. xi.w (lijevam) ima pas. aor. EX6&·'1v (isp. pf. xexuxoc); - &6w (zrtvujem) glasi u pas. aor. zTu&"t)v (§ 56. i 301, 2).

Razlikuj:

€cp&:v"t)V pokazab se (od cp1XlVofLIXL pokazujem se)

€cp&.v.&'f)v bib pokazan (od cpoc[vw pokazujem).

Glagolski pridjevi

Glagolski su pridjevi neka vrsta pasivnih participa.

Prez. Mw osnova AU:

Au--r6-c;, ~' 6v odrijeilen, odrjesljiv 2. Au-'t'eo-c;, oc, ov solvendus, a, um.

§ 300.

106 Glagolski pridjevi. Glagoli s kratkim samoglasnikom. § 301.

Prvi se glagolski pridjev izvodi od glagolske osnove nastavkom 't'O (nom. 't'<J-c;, 't'Y), 't'o-v) te ima znacenje part. perf. pas.: AU-'t'6-c;

solu-tu-s ili pokazuje sto je moguce: odrjesljiv (isp. invictus).

Drugi se glagolski pridj ev izvodi od glagolske osnove nastavkom 't'eo (nom. 't'eo-c;, 't'eot, 't'eo-v), koji se nikad ne steze, te pokazuje sto mora biti (kao lat. gerundiv): :Au-'t'eo-c; koji treba da bude odrij esen, AU't'eOV ecr't'£ treba odrijesiti (solvendum est).

Sa samoglasnicima biva u glagolskim pridjevima uopce isto sto i u slabom pas. aor.; tako se i (J obicno umece ondje gdje se to u pas. aor. cini: 't"Lfl.Y)'t'6c;, xph6c;, 't'ii't'6c;, ~AY)'t'6c;, 't'EAE-cr-'t'6c;, XEAEU-cr-'t'eov. - Sa suglasnicima postupa se po glasovnim pravilima: 7tpotx-.. 6c; ( 7tp&nw ), ypot7t-'t'6c; ( yp<Xtpw ), XOfLLcr-'t'eov (xof1.£~w nosim).

Bilj eska. Glagolski pridjevi na-To~ od glagola slozenih s prij edlogom, ako znace mogucnost, oksitoni su trojakoga svri!etka; imaju li znacenje part. perf. pas., onda su baritoni dvojakoga svrsetka: lhtx-~txT6~ 3. preStUpljiV (od attx~tx(vc.u); e~txtpe:T6~ 3. koji Se moze izvaditi (Od e~txtp~c.u), ali e~tx(pe:TO~ 2. izvaden.

Svi drugi slozeni glag. pridjevi na -To~ uvijek su baritoni dvojakoga svdetka: &yptx7rTo~ 2. nepisan, xe:tpo7rOt7JTOc; 2. rukotvoren, umjetan.

Glagoli koji izvodeci vrem.ena ne produljuju krajnjega samoglasnika osnove

§ 301. 1. Uvijek kratak ostaje samoglasnik u glagolima:

yet-&w (smijem se)

xMc.u (lomim)

cr1t&w (vuCem)

octa€of1.otL (bojim se) DP.

€1t-ocwew (hvalim)

&pxew ( dostajem)

fut. yeA<icrofLotL, aor. akt. eyeAoccrot, aor. paS. eyEAcXCJ-ltY)V, fut. pas. yeAotcr&~crOfLotL, gl. pr. yeAotcr't'6c;.

fut. x:A&crc.u, aor. akt. ltx:Aiicrtx, perf. med. X~AtxO"!.f.txt, aor. pas. exA&cr.&7J.V.

fut. cr1toccrw, aor. ~cr7toccrot, perf. akt. ~cr7tocxot, perf. med. ~cr7totcrf1.otL, aor. pas. ECJ1tcXCJ-ltY)V, fut. pas. CJ7totcr.3-~CJOf1.otL, gl. pr. (J7totCJ't'6c;.

fut. ottaecrOfLotL, aor. ~Oecr&Y)V.

fut. e7t-otLvecrof1.otL ( 7totp-otwew nagovaram: 7totp-otLvecrw ), aor. akt. e7t-~vecrot, pf. e1t-~vexoc, aor. pas. e7t-YJv€.&1Jv.

fut. &pxecrw, aor. ~pxecrot.

Glagoli s kratkim samoglasnikom. § 301. 107

-ret-ew (svrsavam)

-rpew (tresem se)

&vdw i &vdw (svrsavam) (pored &vo't'w i &.vo't'w)

~:Axw (vucem) (osn. ~Ax i ~Axu, kao da je prez. ~Al<.uw)

Napose pamti:

xoci.Ew (zovem)

fut. 't'EAW (§ 263), aor. het-ecroc, pf. a. 't'E't'eAEX.ot, pf. med. 't'E't'eAECJfl.otL, aor. pas. heMcr&Y)v, fut. pas. 't'EAEcr&~crofLotL, gl. pr. &. .. €:t..ecr .. oc;.

a or. ~-rpecrot.

fut. &vdcrw, aor. akt. ~vucrot, perf. akt. ~vux.ot, perf. med. ~vucrfLotL, aor. pas. ~vucr&Y)v, gl. pr. &vucr't'6c;.

fut. ~A~w, aor. akt. dt-x.ucrot, perf. akt. E~Ax.ux.oc, perf. med. E~Ax.UcrfLotL, aor. pas. dt-xucr&Y)v, fut. pas. ~Axucr.&~crofLotL.

fut. x.oct-&, aor. akt. ex.<Xt-ecrot, perf. akt. x.ex.:AY)x.ot, perf. med. x.ex.AY)fLotL, fut. egz. x.ex.A~crofLotL, aor. pas. ExA~.&Y)V, fut. pas. X.AY).&~crOfLotL, gl. pr. XAY)'t'6c; (§ 51. B).

2. Dug je samoglasnik u fut. i slabom aor. akt., a kratak u perf., pas. aor. i glagolskom pridjevu u glagolima:

aew (vezem) fut. a~crw, aor. akt. ~aY)crot, perf. akt. aeoExot, perf. med. oeOEfLotL, aor. pas. eae&Y)V, fut. pas. aE&~CJOfl.otL, gl. pr. ae .. 6c;.

.&ow (zrtvujem)

t-aw (odrjesujem)

N a pose pamti :

Mw (potapam)

MofLotL (potapam se, zalazim) -

fut. &6crw, aor. ~&ucroc, perf. akt. .. €&uxoc, perf. med ... €&uf1.otL, aor. pas. e't'd&Y)v, fut. pas. 't'u&~crofLotL (§ 299).

fut. :A6crw, aor. ~Aucroc, perf. akt. :AeA\Jx.oc, perf. med. AEAUfLotL, aor. pas. €M.&Y)v, fut. pas. t-u&~crOfLotL, gl. pr. AU't'6c;.

fut. Maw, aor. ~aucrot, perf. pas. oeOUfl.otL, aor. pas. eod&Y)v, fut. pas. au&~CJOfLotL;

fut. McrofLotL, aor. ~auv ( § 316, 8), perf. oeoux.ot. Vidi § 329.

108

I Vremena

I Sg. I.

2. 3.

Du. 2. Prezent 3.

i Pl. 1. I 2. I

I

3. '

Sg. 1. 2. 3.

· Imperf. Du. 2.

3.

Pl. l. 2.

I 3. I I

---.

I Futur Sg. 1.

I 2.

I I

Sg. 1. 2. 3.

Aorist Du. 2.

(slabi) 3.

Pl. 1. 2. 3.

Preglecl glagolskih oblika

I Indikativ ! I

! Auw odrjesujem Me:cc;

AUEL

AOet'O'J

AUE:TOV

AUO[LE\1

Me:-re:

Moucn(v)

I

eAuov odrjesivah E:Aucc;

elm(v)

kAOs.-rov tAueT1)V

EAUO(.LEV

E:Me:-re:

~"Auov

I

Ao Pregled glaA k-

Konjunktiv

Auw

MYlc;

MYl

Atn')TOV

AU"IJTOV

AUW[LEV

I AU'Y)'t"E

I Auwcr~( v)

I ( odrijesit) cu I I Maw

J Mcre:Lc;

I it d. kao ind. prez. I I

e"Aucr~ odrijesih Mcrw ~Aucr~c; "AucrYJc;

1 E:"Aucre:(v) it d. kao konj. prez.

EAUO'Cl:TOV

iJ.ucrck:nJV

EAUCJ()([LEV

EAUCJ()(TE

e"Aumxv

golskih obHka

t j v

Preg!ed gla~ J!skih oblika Hl9

----~------,--------,-- ·- ·-------

1 !mperativ lnfinitiv I Optativ

Mot[Lt odrjeilivao bih

AUOLT0\1

AUOLT'Y)\1

AUOL!J.EV

AUOL't"E

AUOLe:v

Mcrmc; itd. kao opt. prez.

Mcr~Lf.LL odrijesio bih

Mcr~Lc; iii Au cr e: t oc c;

Mcr~L i1i :Aucre:te:(v)

J.oaa:L't'ov

AQ(J()(L!J.<':V

:Aucroct"':e:

Mcrom:v ili Au cre: LOC v

1

1 P.ue:w od- I - rJ· esi vati

AUE:

J,.i) crovodrijesi

"Aumhw

AUGIX'l'0\1

AuacX.-rwv

AUO"OC"C"E

AUO"OC\ITWV

:Aucre:tv soluturum

es~e

"Aucr~L od-

rijesiti

Particip

M(!)\1 odrjesujuCi

"Aooucr~

AUOV

(osn. "Auov1:)

gen. Mov-roc;

AUOUO''Y)c;

Mov-roc;

Mcrwv soluturus itd. kao part. prez.

Mcrae; odrijesivsi

AOcriXcroc

P.ucr<iv

(osn. "Aucro:n)

gen. Mcr~v1:oc;

AUO"OCO"'f)c;

:Aucr~vToc;

110 Pregled glagolskih oblika

Vremena I

lndikativ

I

Sg. 1. A.eA.uxcx odrijesio sam 2. A.eA.uxcx~

3. A.et..uxe:(v)

Perf. Du. 2. AEAUX<XTOV

(slabi) 3. AEAUXO:TOV

Pl. 1. AEAOXCXfLEV 2. A.e:Mxcxn 3. A.e:A.ox&crL( v)

Sg. I. EAEAOXELV bijah odrijesio 2. EAEAOXEL~

3. EAEAOXEL Plus-kvam- Du. 2. SAEAUXETOV

perfekt 3. SAEAUX£-r"I)V

(siabi) Pl. 1. eA.e:f.Oxe:fL&V

2. eA.e:A.oxe:-re: 3. eA.e:A.oxe:crcxv

Sg. I. AOOfLCXL odrjesujem sebi, se 2. A07) ili AOEL 3. AOE't"CXL

Prezent Du. 2. Mecr.&ov

3. Mecr.&ov

I Pl. 1. A.u6fLe:.&cx I

2. Me:cr.&e: I

3. AOOV't"CXL

I Konjunktiv

A.e:A.oxw AEAOX7)~

itd. kao konj. prez. iii A.e:A.ux6>~ <1, ~~' ~

it d.

Medij i

AOWfLCXL A07) A01J't"CXL

AU1)cr.&ov

AU"I)cr.&ov

AUWfLE.&cx A01Jcr.&e: AOWV't"()(L

Pregled glagolskih oblika 111

Optativ I Imperativ I lnfinitiv I Particip / ------------~------7------~------------

AEAOXOLfLL AEAOXOL~

itd. kao opt. prez. ili A.e:A.ux6>~ d1)v,

e:'l1J~, d1J itd.

pasiv (§ 225, 2. Bilj.)

A.uoLfL1JV odrjesivao A.ooLo bih sebi, se

MoLcr.&ov

:t.uo(cr.&"l)v

A.uoLfLe:.&cx AOoLcr.&e:

A.eA.uxe:

itd. kao impt.prez. (rijetko se naiazi)

A.Oe:cr.&cxL odA.oou odrje- rjesivati suj sebi, se sebi, se A.uecr.&w

Mecr.&ov

:t.uecr.&wv

A.e:A.uxw~ odrij esio,Ia, A.e:A.uxuLcx lo A.e:A.ux6~

(osn. A.e:A.uxo-r)

gen. A.e:A.ux6-ro~

A.e:A.uxutcx~

A.e:A.ux6-ro~

A.u6fLe:vo~ odrjesujuci sebi, se

I ~, 1/\UOLV't"O

----------------'----_.!_~----'--------''-------

112

Vremena

II Sg. 1.

2. 3.

Du. 2.

Pregled giagolskih oblika

Indikativ

I r' EAUO[J.1JV odrjesivah sebi, se

tMou tAUS TO

Imperf. I eMc:cr&ov 3. e:Auecr&~v

Pl. 1. 2. 3.

tf..u6[Ls&oc tf..uscr&s tAUOVTO

Konjuktiv

~~~~~~~~~~--~~--- ---------'---·----

Me-I

Sg. 1. Mcro[LOCL odrjesivat ili od-

I Futur rijesit cu sebi

itd. kao prez. AUO!J.OCL -

I 1

AUCJW[LOCL

I Sg. 1. t/.ucroc!J.'YJV odrijesih sebi

2. tMcrw :McrYl itd. kao prez.

I Aor. 3. tMcroc1:0

Du. 2. eMcra:a.&ov (slabi) 3. e:Aucrcicr.&"I)V

Pl. 1. E:t.ucrOC[J.E&oc

I 2. eA.Ucraa&e: 3. tAU<JO(VTO

1-I

1----Sg. 1. /.tAufiott odrijesio sam sebi, AEAU[LEVoc; (;), ·!Jc;, fJ

se, odrijesen sam itd. 2. AEAUCfOCL

Perfekt 3. AEAU't"IX~

Du. 2. :AE::Aucr&ov 3. :AE:Aucr&ov

Pl. 1. AEAU[LS&oc 2. Atf..ucr&s 3. AEAUVTOl~

Pregle<:! glsgols!dh oblika 1

Optativ

dij

I f..ucroL[J.1JV itd. kao prez. f..uol[L1JV

f..ucrocL!J.'YJV odrijesio bih A'Jcrocw sebi

:AucrocL-ro :Auaa:1a.&ov :Auaa:Ecr.&"l)v

A ucrod [J.E&a. AucrOlw&e:

•1 f..0crOlWTO I --· ------

AEAu[J.evoc; E'l1Jv, e:'C1Jc; e:'l1J itd.

I


Imperativ

f..ucrOl~

odrijesi sebi

/-ucroccr-9-<U :Aucra:cr.&ov :Aucrcia.&wv

Mcrow&e: /.ucroccr&wv

~-

I Infinitiv

I

f..ucrecr&Ott

Mcroccr&oct odrijesiti

sebi

I Particip

/.ucr6[Le:voc; AUCJO[LEV'l) AU(JO[LEVOV

' I i

~---

1-ucroctJ..e:voc; odrije/.ucroc[LEV1J sivsi sebi i AUO"ol[J.EVOV

~-- -~~---- ·--

ile:Ma&c<t AEAu[Ltvoc; odrijesen, odrijesiti a, o

/.e/.ucro od- sebi, se, Ae:AufLEV"f) rijesi sebi, biti odri-se, budi jesen ile:f..u[LtfLOV odrijesen AEAUO"&<U

Ml,ucr&ov :AsMcr&wv

:Atilucrih: AEMcr&wv

114 Pregled glagolskih oblika

Vremena I Indikativ I Konjunktiv I I

I I

Sg. 1. EAE:AUfL1JV bijah sebi, se od-I

I rijesio, bijah odrijesen I

2. EAeAUO"O

Plus- 3. EASAU't"O

kvam- Du. 2. EAeAua.&ov perfekt 3. e).e:Ma.&1Jv

Pl. 1. €J.eMfLe.S.oc 2. EASAua-3-e I 3. EASAUV"t"O

Futur Sg. 1. J.eMaofLocL bit cu odrijesen egz. 2. J.eMan

I itd. kao ind. prez.

Pa-

Sg. 1. €M-3-1Jv bih odrijesen J.u-3-& I 2. €M-3-1J<;; AU-3-~<;;

Aorist 3. €M-3-1J ).u.S.~

(slabi) Du. 2. eft.U.&1JTOV AU.&7j't"OV

3. EAU.&~'t"'lJV AU.&'ij't"OV

Pl. 1. €M.S.w.ev ).u-3-&lfLeV

2. €J.o-3-1J"e J.u-3-~n

3. EA0-3-1JO"OCV J.u-3-waL(v)

Futur Sg. 1. J.u-3-~ao!J.ocL bit cu odrijesen (slabi) 2. AU-3-~0"?J

itd. kao ind. prez.

G1agolski pridjevi 1. J.u .. 6<;;, ~' 6v odrijesen, odrjesljiv;

I

r I

I

Pregled glagolskih eblika 115

Optativ I lmperativ I Infinitiv I Particip

I

AE:AUO"OLfL1JV J.eMaea-3-otL AE:AU0"6fLE:VO<;; J.eMaow AE:AUO"O fLSV1J itd. kao opt. prez. ).e;).U0"6fLE:VOV

siv

J.u.S.d1Jv bio bih od- J.u-3-~vocL biti J.u-3-d<;; odrijesen,a,o rijesen odrijesen

).u-3-et'Y)<;; M-3-1J-rL od- J.u-3-e'Laoc rijesen budi

AU-3-eL1J ).u-3-~-rw J.u-3-ev

AU.&EL'lJ't"~V ili ).u,&e:!TOV M.&1J't"OV (osn. J.u-3-ev-r) ).u.&e:L~'t"'lJV iii ). u.&d-r1JV Al)~'t"WV

J.u.S.d1JfL<:V ili J.u-3-e'LfL<:V gen. J.u-3-ev-ro<;; AU-3-eL1J't"E: ili AU-3-eL"t"E: M-3-1J"t"e AU-3-eLO"'YJ<;; J.u-3-d1Jaotv ili J.u-3-e'Lev J.u-3-ev-rwv

I J.u-3-ev-ro<;;

I i

AU-3-1JO"OLfL1JV J.u.&~aea-3-ocL AU-3-1J0"6fLE:VO<;; AU-3-~0"0tO solutum iri AU-3-1JO"OfLSV1J itd. kao opt. prez. AU-3-1J0"6fLE:VOV

2. J.u-reo<;;, oc, ov [solvendus, a, um].

116

Prezent

Verba vocalia &"f)pocw

'r'·fi-tXW

Glagoli poredani po zavrsnom glasu osnove

lovim castim

Osnova Futur ---'---- ---·---·

Aorist

1tO.EW Cinim 7t 0 ~ E

.&Yj p ci (j (i) '~fL ~aw n:m~crw

oouAWu(u I aou:A6w zarobljujem aouAo

[---------- ---- ·--~----------,

f crmxw

XPOCOfJ-IX~ § 244, 2.

I 't"C:AEW

I XIXAEW I

tM~ ~ 7t~EW I "J.EW

\' ~sAE:,uw

IXXOUN

! xcx.[w (xi!tN) I I

vucem (j 7t a ( cr)

upotreblja- XP1J(cr) vam

I crn:&crw § 30 1, 1.

"J.p-~crof.te>:~ § 260.

svr-Savam

zove:m

vezem plovim Hjevam zapovijedam eujem palim

cEAE:(cr) -rEAW, e:l:c; § 263.

XC>:AS, XA"Y) XIXAW, -dt; §

os o~crw 1t A\) } I 7tAEUO"O[LrJ.L § 261. zu § 248 ·1 xew § 261.

x e: As u( cr) x.e:Adcrw &. X o u( cr) &.xoUO"OfJ-IXL xe<u(cr) x.a0crw § 261.

I Verba

l § 253. ------~---------~

muta &.yw vodim &y

bjezim tpuy vladam,po- &.px

i ''C I ~EUr.,OfJ-C<L 11Xp~w

E:crn:u.crt~.

E"J.P"YJGOC[LYJV

h8:Ascre< § 301' l.

E:xocAe:cra § 301' 1.

E:o·0crct. Srr/,sucrct

E:zo. §269. bd:P.sucra

~XOUGIX

I gXIXUCl"IX

---

'hayov § 257.

E<"flU"(O'I -}jp~IX

cinjem cinim redam

n p ii y l n:p~~w E;;-cpcx;e<

I <iiy ""'~ ''"'" I I ne~~w--·--l--sal-je_m ____ i_n.-,--"" _!l_n: _____ 1 _n:_e_f.t~-w-------~~ E:m:[LyrJ.

1 y~IXtpw pisem y p a cp ypoc~w ~~P~~e< 'i'

xon-rw udaram x on: x6~w : e:xoya j3Acl7t't"W skodim ~A a~ ~AOC~(t) I e~htj;<X Mn-rw pokopavam \ -rricp M~w § 56. ! E:ihya I

\ I I L--------~--------------------~------------C--

Perfekt akt,

-re:&~piibw: 't"E't"[f.l."f)XIX 7tE7tO["fjXGC ad)oUAWXIX

Glagoli poredani po zavrsnom glasu osnove

osnowc::

Perfekt m. i pas.

't"E&~pii[LOU 7E7[f.!."f)fl-IX~ 7tE7tOt1)fJ-1X~ CECOUAWfLIXL

Aorist pas.

i&"f)pfi&YJV hLfJ-·IJ&YJV E7t0L~&-1JV EOOUAW&"f)V

11'7

Glag. prid.

&l)pii-r6~:; 't"Lfl-l)T6t;

1t0L1J1:6c; oou1w-r6t;

----- ------------- ----------1------1

,, ~

Eu7tiXXIX

XEXA't)XOC

1Wkxoc§301,2. n:en),wxoc

E:crniXuf.te<~ § 28 8. XEXPYJfLOCL

E:crn:&.cr&Y;v § 299. E:xp~cr&"Y)v § 299.

xexuxoc § 281. XEXtAEUXC<

X(l(VfLC<L EXU&"f)V § 299. xsxE::Ae:ucrfLOtL§288. E:xe::Ae:0cr&YJV § 299.

&.x~xoe>: §275,2. 7jxoucriJ.a:L § 288. I XEXC<UXC<

7tE7tpiiyiX§278,1. nE:n:pii y[l-a~ 't"ETiX:)(.IX 1:-i-riiyf.te<L

"ijxoucr.&'l)v § 299.

hocG&YJv

ln:ptix&YJv h&z&YJv

:x.u-r6c; XEAEUO"-r6c;

~-xocu( <1 )-roc;

xpiixT6c; -riix:r6c;

------ -------- -----------------

7tEn:owpot§279,211 nem:fJ-!-LC<~§286, 1 ,B. yeypoccpot ykype<f.tf.te>:~ xexocp01:§279,1. X.EXOfL[l-OC~ ~E:~Aoctpoc I ~e~AC<fL!-LOC~ TETOtq>cx -re&ocfLfLOC~

E:ne f1- cp &YJ v E"(pcltp"'f)V § 294. Ex67ti]V § 294. E:~:Aoc~1JV hcl<"flYJV

1tEfl-1t't"6t;

ypocm:-6c; XO'lt't"Ot;

(j:Aocx-r6t; ot-&OC7t't"Ot;

I I (inf. -re.&&cp&on) --------------- --------'--------------

118 Glagoli po:red:mi po zavrsnom glasu osnove

Prezent I I Osnova I Futur I Aorist

p(Wt"(l) I bacam I pi:7t pt~(l) gppi:~CI:

(p m't'e(l)) I XAE7t't'(l) kradem XA€:7t xJ.e~o[Lcn gxA<:IjJe~:

obracam -rpsrt 't"peljJ(l) hpe:U;ot §271.

~-rprxnov

I hranim -rpstp &peljJ(l) § 56. l:&pe:~oc -rpe:cpw

I okrecem (Vrpe:tp tnpeljJw E:cr-rpe:~ot crTpscpw '

·---·· ·-~----

nagovaram lrtt& § 248. 11:dcrw I STrEW()(

7Yd&O!J.(J(~ slusam " 7tdO"O[Lot~

i gljJsucre~: ljJsuo(l) varam lljJs,~o ~e:ucrw

ljJe:uoofl-01:~ lazem ~EUcrO[LCX.L j ~ljJ~ucr~!J."IJV "(U!J.Vil.~W vjezbam "(U!J.ViX.O yu[LviXcrw I ~"(U[L VC(Cl"C(

&:p!J-6't"t'(l) sastavljam &:p!J.O't' &p[L6crw "IJP!J.OO"CI: ' I

JW t (l)

I fL ~

crwC::w cr~i~ow

nosim spasavam izlijevam

zrtvu

xo to xo LW -E~ 263. c;§ fL I I

~ crwcrw I crTidcr(l) § 261.

EXO !ere~:

EcrwcrOG

Scn:su::ro:

Verba liquida

' kaljam [.tW.tvw

xa&odp(l) cistim pokazujem

I tpetLVO[J.CI:L pokazujem se

&:yysM.(l) javljam cr't'EAA(l) saljem oep(l) 4erem

[Hi5i.V xa&iX.p tp iiI) ,

&.yyd O"'t"EA oe:p

I

I - -: fLLIXVW, -c:Lc;

I xe~:&ocpw, -de; cpe~:vw, -de; § 262. tpotVOU[LCI:L ( -~cro-

[LOCL) &.yye:J.w, -s~c; cr-re:Aw, -e:f:c; oe:pw, -e:~c;

cr7tdpw sijem cr7te:p cr7te:pw, -e:~c;

gcr't'ELAOC'

I gae:Lpcx. ,, E0"7tELpot

I oL-ecp&e:Lpcx. ' ' C1:7t-EX't"ELVCI:

oLe~:-cp&dpwj kvarim cp&e:p §57.e. oLoc-cp.&e:pw, -e:~c;

&.7to-x't"dvw. ubijam I x-re:v cY.rto-xTe:vw, -e:~c;

sydpw--1 budim--, E"(Ep---l sye:pw, -e;~c; ~"(ELpe~:

I dizem 1

1

& p od &. e: p &pw, -e:~c; ~poc (inf.

I' &po:.~)

I sudim I xptv, xpt xptvw, -e:~c; Expivcc

1 -rdvw napinjem I TEv, tii§49. -re:vw, -Ei:~ 1 E7Wia bacam ~ H, ~). YJ ~oc).w, -~~c; le:~o:.J..ov I

----'--------'--------'---------'---·---·-·---

I

1 Perfekt akt.

xex)..ocpoc § 279, 2.

Glagoli poredani po z2v:rsnom glasu osnove

I Perfekt m. i pas. Aorist pas.

&pptcp&l]v

exM7tl]V § 295.

I 't"E't".pOC!J.!J.OCL ~ 285.1 hpot7t't)V § 295.

(mf. -re:Tpacp.&a~) 1:-rpscp.&YJv

I -rs-&pcx.f.Lf.LO:.t , (inf. 't'e&pcicp.&at

l

Glag. prid.

.&pm't'6c;

I I ------ .. ·-·- ---

7tE7tELXCI: 7tE7tEliTfLOll ' I 7tE7tm.&oc§ 282.1 nbtEW!J.Olt

~<jiEUXIX i E~EUO"!J.OlL

"(E"(U!J.ViX.xot ~p!J.OXCI:

I S~EU(J'[LOC~

I, ye:y'JfLViX.crfL<XL ~p!J.Ocr[Lott

I x~x6[itcr!J.e~:~

E7tdcr&"IJV e7tdcr&"l]v poslusah eljJe:ucrir"I]V bih prevaren

eljJe:ucr&"I]V prevarih se

eyu[Lv&.cr&"l]v ~p!J-6cr&"l]v

' sxotJ.[cr\·hiv

rre:tcr-r6c; rretcr-rtov ~sucr-r6c;

I :u 11-voccr~6c; txp fLOO"'t'Ot; XOfLtO"Toc; &-crw-roc; 0"7tELG'I:'tOV

. O"E:O"C}JO"!J.O:.l I sarraxa § 281. I E0"7tEl(JfL0Cl sarrelaB"'fJ\1 -1 ~---T-~---__1_ __ _

!J.E!J.le~:yxe~: I [LE!J.[M!J.CC~ EfLt&v&'Y]v xsxcl.&o:.pv.oc I xe:x&&otp[Lo:.t 1 €xot&cl.p&·fJv

necpccyxOl} § 17tEcpotcr!J.OCL §291. b. i scplfv&·IJv \ § 299. rrE:.ro-r1:va 282. 1 , , j

T i I EtpOCVYJV

I ~Y"(EAfLott§29Lb. I

g(J'l'(J(Ax<X§282. EO""t'OCA[LOtt E(J'l'cXA'IJV § 295. 8toe~:pxe~: osoo:.pfLoc~ &o&.p"IJv rcr7tocpxe~:

lh-ecp&e~:px.oc

' ' Cl:7t-EX't"OVCI:

gO''ITOtp[Lott 0~-tcp&ocp[LO:.L

EO"mX.p"IJV OL-e:cp.&OCp"I]V

---· --·--·-eyp~yopoc §

275, 2. ~p!J.otL

xsxp lX()( § 282. xexp L[LCI:L Ti'TOixo:. § 282. -rhiX.!J.CI:t

~yep&"I]V : ~p&YJV I I I

&.-fLLO:V'!O~

I xoc.&ap-r6c; &-cpocv-roc;

&.yye:J.-r:6c; O""t'OCA't"tOV

' OotpT6c; 0'7t<Xp't'6c; 0.-ot&-cp.&e~:p-roc;

I > I Cl:p't"EO'I

xptT6c; -riX.-r6c; ~Al]-r6c; ~~AY)XCC § 282.1 ~e(3A"I]fLCI:t

I s-ro'i&rp1 § 299. l E~A~&·IJV § 299. --~--'.---'.-

Glagoli na IJ-~. § 302.

G1ava XI

DRUGA GLA VNA KONJUGACIJA ILl GLAGOLI NA !Lt

Uvodne bi1jeske

§ 302. Druga se g1avna konjugacija razlikuje od prve samo fleksijom prezentske i jake aorisne osnove; samo neko1iko g1ago1a razlikuje se i u perfektu i p1uskvamperfektu ( § 317).

Osobiti su nastavci 2. konjugacije:

1. 1. 1. sing. prez. ind. akt. ima nastavak !LL: cp"YJ-!LL (velim, § 226);

2. 3. 1. sing. prez. ind. akt. ima nastavak crt(v) (umj. 't"L): cp'Y)-cr((v) (§ 226);

3. 3. 1. p1ur. prez. ind. akt. ima nastavak am(v) (od ocv't"L, § 59): 'l-acrt(v) (idu) od osnove t; a kad se osnova svr8ava na oc, tada se oba oc stezu: cpacr((v) umj. cpoc-am(v) od osn. cpoc; tako se i te-acrL(v) uvijek steze u tiim(v), a tcr .. &-am(v) u lcr't"iicrt(v) (ali n.&e-acrt, at86--am ostaje !) ;

4. u optativu je L'YJ (te, t) znak nacina: cpoc-("YJ-V (isp. § 293);

5. 2. 1. sing. imperat. akt. ima nastavak <; ili .&t: .&e-<; ,cp&-.&t (isp. § 292);

6. nastavak je infinitiva vocL: cp&-vocL (isp. § 292);

7. 3. 1. plurala preterita ima nastavak crocv: ~-cp~-crocv (3. plur. impf.).

Glagolina IJ-L. § 303-304. 121

Svi se nastavci u sprezi prezentske i jake aorisne osnove pridijevaju osnovi neposredno: cp~-1-Lev (isp. 't"L!L&-o-!Lev), cp&-"t"w (isp. 't"L!LOCe-'t"w); tako Se i U participu \l't" pridijeva OSnOVi neposredno: cpoc-V't", a od toga postaje nominativ uvijek sigmatski: cpii<;, osn. ao: aoo<; (isp. § 139). - Sarno u konjunktivu krajnji samog1asnici osnove s dugim konjunktivnim samog1asnicima ste~u se upravo onako kao i kod verba contracta ( § 243) : cp&-w cpw, n-.&e-w 't"L.&w; M-W-!LIXL aw!LIXL; samo od OC'YJ(oc?l) ne postaje a( !:f), nego "YJ(7J), a od 071 ne oL, nego <fl: cp&-"YJ-~e: cp~'t"e, cp&-71<;: cp~<;; aLM-71<;: ataci><;.

Svi konjunktivni oblici imaju naglasak na stegnutom samog1asniku, svi optativni oblici na znaku nacina.

U voka1skim osnovama te konjugacije mijenja se kolicina tako § 303.

da se kratki samoglasnici u sing. ind. akt. produljuju, ito~ i e u 'YJ, o u w, u u u ( § 49): cp"YJ-!LL (velim) plur. cp~-1-Lev, aetx-vu-!LL (pokazujem) p1ur. adx-vu-!Le\1.

G1agoli na !LL dijele se na dva razreda:

1. prvom razredu pripadaju oni g1ago1i koji nastavke u prezentu pridijevaju osnovi neposredno: cp"YJ-!LL;

2. drugom razredu pripadaju oni glagoli kojima prezentska OSnOVa postaje od g1ago1ske S 10 g 0 m \IU: adx-\IU-!LL (pokazujem), g1ag. osn. aeLX, prez. OSn. aetX-\IU.

§ 304.

§ 305.

122 Prvi razred glagoh1 na [.LL. § 305.

I. Prvi razre d

-r(-&YJ-tJ.L (dijevam, mecem) glag. osn. &e: prez. osn. :n-&e: ~-YJ-tJ.L (salj em) , , e , , L-e:

Ind.

Konj.

Opt.

Sg. 1. 2. 3.

't"L-&'1)-[J.L

't"L-&1J-~

-r(-&'1)-crL( v)

Aktiv

~-YJ-[J.L

~-'1)-~

~-YJ-crL(v)

Du. 2. ·d-&e-Tov

3. 't"L-&e-TOV

L-~t-'t'OV

t-E-'t"OV

Pl. 1. 2. 3.

Sg. 1. 2. 3.

't"L--9-E-[J.EV ~-E-[J.EV

"(--9-e:-'t"e: (-e:-'t"e:

't"L-&e-occrL( v) ~-iim( v)

-rL-&&

't"L--9-~-~

't"L--9-~

. -L-(1)

l-~-~

~-~

Du. 2. TL-&ij-Tov

3. 't"L-&'ij-TOV

l-'ij-Tov

l-'ij-TOV

Pl. 1. 2. 3.

Sg. 1. 2. 3.

't"L-&W-IJ.EV

't"L-&'Yj-'t"e:

't"L-&w-cn( v)

't"L--9-EL'Y)-V

-rL-&dYJ-~

't"L--9-e:("Y)

~-W-[J.EV

~-'Yj-'t"e:

~-&-crL(v)

~-dYJ-V

~-dYJ-~

~-ELY)

Du. 2. TL-&Et"I)-TOv l-e£"1)-Tov ili 't"L&ehov i1i le1:Tov

3. , TL-&eL-f)-'t""l)v l-eL-f)-'t""l)v

Pl. 1.

2.

3.

i1i n&et't""I)V i1i !et't""I)V

't"L--9-ELYJ-[J.EV ili 't"L-9-e: ~fJ.EV

't"L--9-EL'Yj-'t"E ili 't"L-9-e:~'t"e:

't"L--9-EL'YJ-O"IXV ili 't"L&e:~e:v

~-ELYJ-[J.EV ili ~E~fJ.EV ~-EL"Y)-'t"E ili t e: ~ 't"e:

~-ELYJ-O"OCV ili ~e:~e:v

1. 0 blici pre-

8(-8W-[J.L

8(-8w-~

8(-8w-crL( v)

1H-8o-Tov

8t-80-'t"OV

8(-80-[J.EV

8(-So-'t"e:

8L-86-occrL( v)

8L-8&

8L-8cj)-~

8L-8cj)

8L-8W-'t"OV

8L-8W-'t"Ov

8L-8W-[J.EV.

8L-8W-'t"E

8L-8w-m( v)

8L-80LYJ-V

8L-80L'YJ-~

8L-80LYJ

8L-80t"l)-'t"OV i1i 8L8o1:Tov

8L-80L 1)-'t""I)V ili 8L8o t't""I)V

8L-80LYJ-[J.EV iJi 8L80~fJ.EV 8L-80L'Y)-'t"E ili 8L80~'t"e: 8L-80L'Y)-O"IXV ili 8L8o'Le:v

~-O"'t"'Y)-~

~-O"'t"'YJ-O"L( v)

L -a-rti-Tov L-cr't'ti-Tov

(-a't'Cl-f.!EV

~-cr't"iX--re:

~-cr't"acrL( v)

. -L-O"'t"W

~-cr~-~

~-cr't"~

l-a'l"'ij-'t"OV

l-a'l"'ij--tov

~-cr't"W-[J.EV

t-cr-r'Yj-'t"e:

~-cr·v&-m( v)

~-crnlL'Y}-V

~-cr't"OCLYJ-~

~-cr't"OCL'Y}

!-a't"OCL"I)-'t"Ov ili laTOCL't"OV

(-O"'t"OCL'f)-'t""I)V i1i !a't"OCL't""I)V

~-O"'r1XL1J-[J.EV ili ~O"'t"IX ~fJ.EV ~-cr't"OCL'YJ-'rE ili ~cr't"OCL't"E

~-O"'riXL"Yj-crocv ili ~cr-roc'Le:v

Prvi · razred glagola na [.LL. § 305.

glagola na fJ.L

8(-8w-tJ.L ( daj em) ~-cr't"'Y)-fJ.L (stavljam)

zentske osnove

't"L--9-E-fJ.OCL

't"L--9-e:-crocL

't"L--9-e:--rocL

Tt-&e-a&ov

Tt-&e-a&ov

't"L--9-E-[J.e:&oc

-r(--9-e:-cr&e:

't"L--9-e:-V't"OCL

't"L--9-W-[J.OCL

't"L--9-~

:.L --9-'Yj -'t"OC L

TL-&'ij-a&ov

TL-&'ij-a&ov

't"L--9-W-[J.e:&oc

-rL--9-'Yj-cr&e:

't"L--9-W-V't"OCL

't"L--9-EL-[J.'YJV

't"L-&d-o

-rL--9-e:'L-'t"o

n-&d-a&ov

I

~-E-[J.OCL d L-e:-crocL

" L-e:-'t"OCL

Z-e-a&ov

Z-e-a&ov

~-€-[J.e:&oc

~-e:-cr&e:

~-W-[J.OCL

~-~ ~-'Yj-'t"OCL

!-'ij-a&ov

!-'ij-a&ov

~-6>-[J.e:&oc

t-'Yj-cr&e:

. -L-EL-0

~-e:L-'t"O

!-e1:-a&ov

t-e:L-v't"o

glag. osn. So prez. OSU. 8 L-8 0.

" " " Medi) i pasiv

8(-80-[J.OCL

8£-So-crocL

8(-8o-'t"OCL

8£-8o-a&ov

8£-8o-a&ov

8L-86-[J.e:&oc

8(-So-cr&e:

8£-So-v-rocL

8L-8W-[J.OCL

8L-8cj)

8L-8W-'t"IXL

8L-8w-a&ov

8L-8w-cr&ov

8L-8W-[J.E&IX

8L-8w-cr&e:

8L-8W-V't"OCL

8L-8oL-[J.1JV

8L-8o~-o

8L-8o~-'t"O

"

Z-a't"oc-a&ov

t-a't"oc-a&ov

~-cr't"&-[J.e:&oc

t-cr't"oc-cr&e:

~-cr-rW-[J.OCL

~-O"'t"~

~-cr't"'Yj-'t"OCL

!-a'l"'ij-a&ov

!-aT'ij-a&ov

t-cr't"W-[J.e:&oc

t-cr't"'Yj-cr&e:

~-cr-rocL-[J.'YJV

~-cr't"ocL-o . -L-O"'t"OCL-'t"O

I !-aToct-cr&"l)v

t-cr't"IXL-[J.e:&oc

I ~-O"'t"OCL-V't"O !

123

lmpf.

§ 306.

'

I

Ind.

Du. 2. 3.

Pl. 1. 2.

Prvi razred glagola na tL~· § 306.

"Hh::~ t-e:~ 0(-0ou

1: ~ -,~}rf -T(J)

·r£-,&e:--rov 'i-e:--rov o[-llo--rov -r~-&e-nuv !-e--rwv ll~-06--rwv

-rHh::-'t"e:

·n-&e-vT(J)v t-E:-v-c(J)v a~-M-nwv

( ·n-.&e--rwmxv) ([-~-'t"WS0:\1) (1J~-IJ6-'t"Wl"O!V) I

I "~-&e-vOl~ I

' ' L-E-VOl~ \ ih-o6-vOlL i

I T~-&dc; In -&e: ~cra; 't"L-&ev

I :gen. l -r~&ev-r-oc;

E-Tl-&Y)-V

E-Tl-&e:~-c;

E-1:[-&e:L

€--r[-.&e:--rov &--rL-&e--r1Jv

I

< I L-EV

,, ~-EL-\1

t-e:-.-O'J t-e-'t"1]v

€-Tl-&e:-rw/ ~-e-tLev e-Tl-&e:-Te: (-e-"t'e:

oL-oouc; 0~-ooucrrx a~-aov

e-o(-oou-v

e-o(-oou-c;

e-o(-oou

&-lll-llo--rov t-1l~-36-'r1)\l

3 e-Tl-&e:-cra;v ~-e:-crrxv . I

E-OL-00-[LZV

e-iH-oo-n

e-ol-3o-O'Ol\l

~-O"TYJ

t~cr"t'&-TuJ

'i-a""t"ct-"':0\1

L-cr"t'&:---:wv

' ' L-O'"t'Ol-\I'J:C.)\1 (1-cr-r&--rc,Jcr0tv)

I L-0''1:ol -VOlL

[-cr'riltc; t-crTiicrrx

gen. tcr1:&n-oc;

) t-cr"t'Y)-V

Z-cr"t''Y)-c;

~-O'"t''Y)

L-cr-rii--rov t-crTri-'t'l)V

t-cmi-[LEV

~-cr't"ot-TE ,, ~

L-O'"t'()(-()"OC\1

2. Oblici jake

I ~-&'f)-XIX Sg. 1. ~-X.()( ~-O(J)-XOC g-O'"t''Y)-\1

2. I f:-&-fJ-XIX-c; ~-)1.()(-c; ~-O(J)-Xoc-c; g-cr"t'Y)-c;

3. ~-&1]-XZ(v) ~-xe:(v) ~-O(J)-XE( v) ~-cr"t''Y)

Du. 2. ~-&e:--rov d--rov ~-30-'t"0\1 i:-G't"'l]-'t"OV

3. &-,&e-'t"'IJV I e:f-T'I]V &-1l6-'t""fl\l l-cr't'1)--r1)v

Pl. I. g-,S.e:-[J.EV d-[LO:V ~-oo-(L&V ~-O'"t'"f)- (LEV

2. f!-&e:-n 7 ~-OO-'TE g_O'"t"Y)-TE &L-'1:E

3. f:-&E-O'IXV 7 EL-O'OC\1 ~-oo-crOtv g_O'T"f)-O'Ol'l

J1:l-ih:-cro

1'~-.B~E-aih~u

--rl-&e:-cr&ov -rt-&E:-cr&wv

--r£-&e:-cr&e:

"t'L-&t-crihuv ( -rt- &t-cr&wao:v)

'rL-&o:-cr&otL

--rt--9-E-[LEVo-c;, --;J, -o-v

s--rt-&e-tL'YJ" S-Tl-&e:-cro

e-Tl-&e:--ro

€-·-d-.&s-cr&ov

t-n-&e-cr&1)v

s-·n-&e-[Le&oc

e-"t't-&e:-cr&e: ' . () E-"n-vS-\ITO

I I

I

Prvi razred glagol:i. na [J.~. § 306.

---

~-e;-cro

t-E:-cr&w

'i-e-cr&0\1 L-S-cr&wv

~-e:-cr&e:

t-E:-a&(uv (1-e-a&wcrQ(v)

'1-e: -cr&ott

t-E-fLO:Vo-c;, -YJ, -0-\1

,, L-e:-cro

" L-e:--ro

t-s-a&o\J

!-E:-cr&1J11

t-e-{Le:&ot

Z-z-cr&e:

I I

ol-oo-cro

OL-36-cr&w

1ll-3o-cr&o\l ll~-36-cr&wv

3£-oo-a&e:

ot-36-cr-llW'I ca~-86-cr-&warxv)

ol-oo-cr&ott

OL-M-[Le:vo-c;, -YJ, -0- 11

z-o~-M-tL'fJV

z-o£-oo-cro

E-!l(-oo-'1:o

~-lll-oo-a&o'J

II E-IJ~-IJ6-cr&1JV

E-aL-00-fLS:-&IX i:-ol-oo-cr&e:

E:-3[-oo-no

aorisne osnove

E-&E:-fLYJV

~-.S-ou

~-&e:-1:0

~-&e:-cr&ov

E:-&E:-cr,&"tjv

i-&e-(LE&IX

~-&e:-crih:

g-&s-\11:0

----

,, EL-[L''i\1 ,. EL-0"0

,. e;~-"t'O

d-cr&ov e:'i-cr&1JV

EL-[LE&IX

d-cr&s ,.

EL-VTO

e-M-[1.1']\J

g-!lou

~-6o-1:o

~-3o-cr&ov

i-1l6-cr~v

E:-M-[Le&ot

~-oo-cr&s

~-00-\11:0

125

--------,

I " t-cr-rc:-cro

t-ab&-cr&w

'i-cr-ro:-cr&o\1 L-aTcX.-cr.&wv

~-O""t'!X-cr&e:

[-crT&-cr&(J)v

(l-cr-r&-cr&wcrQ(\1)

I ~-cr"t'!X-cr&ott I

t-cr-r&-[Le:vo-c;, -·'i, -o-v

I t-cr-r&-[LYJV ,, L-CJ'1;"0(-CJ0

I t-crr~--ro

'{ -cr•O(-cr&ov !-cr-r&-cr&-!Jv

t-a't'&-[Le-&IX ~-cr"t'ot-cr&s

126 Prvi razred glagola na fJ.t. § 307.

I &w iL /)(;) I

Konj. &'ij-<; ~-c; ?l<;>-c; I ~:~-c;

i ' it d. kao konj.

I

3-d'Yj-V I " I /)o["f)-V I !J't'IXL"f)-V I Opt. E~'lj-V

it d. kao optativ

Sg. 2. .&&-c; " M-e; cr't'-tj-.&~ e:-c; 3. .&&-'t'cu " 36--rcu I E-'t'(t) !J't''Y)-'t'W

Du. 2. -&e-·rov 1:-TOV M-T0\1 aTij--rov 3. -&E:--rwv e-1:WV M--rwv O'TIJ-'t'<U\1

Pl. 2. &&--re: " 1}6-TE !J't'-tj-'t'E E-1:1:: 3. .&&-v't'cuv ol M-V't"WV I S:-V't'CUV !J't'IX-V't'W\1

(M--rwmxv) (1:--rwmxv) (36--rwmxv) ( crTI)--rwcrcxv)

In f. I

l.&d-vat~ I d-voc~ I OOU-VotL I cr't'-fj-vat~ I I

~}de; " aooc; (J't'~c; Etc; .:k~crot

7 aoucrtX !J't"a!JIX e:woc

Part. .&&v ol Mv cr't'&v EV

gen . .&ev't'- " I 1)1 gen. cr't'ocn-gen. e:v't'-oc; gen. ov't'-oc; oc; oc;

§ 307. Pojedini oblici glagola na -[LL postaju po prvoj glavnoj konju-gaciji (prema oblicima od verba contract a); tako cesto u ind. prez. 't't3-E'Lc;, 't'L.&E'L, te:Lc; lEt:; u impf. pretezu oblici hl.&e:tc; hl&Et (pored ht.&1Jc; Si:[.&"'J), a uvijek se upotrebljavaju oblici: Ze:tv Ze:tc; lEt, EiHoouv ll)l3ouc; E/)[oou.

Tako se objasnjuju i optativi od -r(&'IJfJ.' i 'C'IJfJ.' sam: n&oiTo tm&o(fJ.E.&cx rrpooivTo, pa konjunktivi i optativi s nepravilnim naglaskom (isp. § 3{)2): -r(&'IJ't'CXL rrp6'Y)TCXL E:rr(.&wv-rcxt, T(&otTo rrp6ow-ro i &cplotTe &q>(me:v.

2. 1. sing. imperat. prez. akt. postaje po prvoj glavnoj k on jug a ci j i: Tl&e:L 'LsL poput rtolst, Oli~ou poput oou)\ou; u Zcr't''Y) osnovni je samoglasnik produljen, ali nastavka nema nikakva.

Prvi razred glagola na fJ.L. § 307. 127

-·· ------

-e-w -r~tcn I ~-~Ott /){;}-f!OCl

-s-?i ,?l a<;> I

prezenta

l.&d-[L1JV " /)oL-fL'f)V I Et-W'I\1

I prezem:a --

.&ou 7 3ou I

ou

.&e-cr.&cu e-cr.&cu 06-cr.&cu

&1:-a.&ov 1:-cr-&ov 36-a.&ov

I &1:-cr&wv I g-cr&wv M-cr&wv

.&e-cr&e e-cr.&e 06-cr&s

.&&-cr.&wv I e-cr.&w\1 o6-a&wv (&t-a&wmxv) (i:-cr&wacxv) (1}6- a&wacxv)

.&e-cr.&!XL I e-cr.S·otL I a~ I I o-cr.&atL

I I I

.&e-~t~::vo-c;, -'YJ, " E-~e:vo-c;,-1),-0-v 06-[LEVO-c;, -'1), -0-\1 -0-\1

U 2. 1. sing. ind. i impt. prez. med. pa u 2. 1. sing. impf. med. ostaje cr medu samoglasnicima: "l.&e:-crtXL, -rl&E-cro, e't't.&e:-cro; ali u 2.1. sing. ind. i impt. jakoga aor. med. izbacuje se cr, a samoglasnici Se Stezu. s-.&E-0'0, e-.&s-o, e-.&ou, impeL &l-cro, .&e-o, .[}ou; SaffiO in d.

7 v

E~cro cuva cr.

Biljeska. Pravilo o naglasku slozenih rijeCi (§ 36) vrijedi kod glagola na fLL uopce samo za indikativ i imperativ; po tom se mece naglasak na prijedlog: trtl-&Ec;, ohp-e:c;, &.rt6-ao'bE, rtp6cr-.&e:cr.&s. Ipak je 2.1. sing. impt. aor. med. perispomenon kad je prijedlog j ednosl o zan: Tipo-.&ou, &.cp-ou - nspl-&ou. (Isp. i. § 332). Konjunktivi, optativi, infinitivi i participi slozenih glagola na fLL naglasuju se svi onako isto kao i prosti: rtcxpat1:t&w, rtpooo~sv, cruvtcm.X.voct, &.rto<nrfc;.

'I 1

128 Prvi razred glagola na fl.~· § 308- 311.

§ 308. Ona cetiri navedena glagola razlikuju prezentsku osnovu od glagolske prezentskom reduplikacijom, tj. sprijeda se osnovi dodaje pocetni suglasnik sa samoglasnikom ~; a 0 : a (-a o, .& e: : n-& e: (§56), cr't"IX: t-cr't"IX umjesto cr~-Cl''t"IX po § 60, a (isp. lat. si-sto), €: t-e: umjesto cr~-cre: po § 60. a i b.

§ 309. Glagoli 't"(&'tJfJ.L, t'tJfJ.L, a(aw(J.L imaju osobit aorist na XIX: ~&1Jx1X, ~xiX, ~awxiX. Taj se aorist upotrebljava u sing. ind. umjesto j akoga aorista; u dualu i pluralu nalazi se rijetko; inace se nalaze samo oblici jakoga aorista.

Bilj. e:~ u e:!-rov itd., e:tfL'Y)V itd. postalo je tako da se augment s osnovom stegnuo: 1£-e:-·rov = e:h-ov.

§ 310. Osnova glagola tcr't"'t)(J.L ima u aoristu dug samoglasnik (ern)), koji se pred samoglasnikom (u konj. i opt.) i pred v't" pokracuje (cr't"oc) (isp. § 293. i 316).

§ 311.

Futur akt. &~-Cl'(J) " aw-crw 't]-Cl'(J) med. &~-Cl'O(J.IX~ •I aw-crO(J.IXL 1)-Cl'O(J.IX~

I

Perfekt akt. 't"E-&'tj-XIX d-xiX ae-aw-xiX I med. pas. (xe:L(J.IXL) §315.b d-(J.IXL ae-aO-(J.IXL

Aorist pas. E-'t"E-&1JV I e:t-&'t]V e-a6-&1Jv Futur pas. 't"E:-&~-Cl'O(J.IXL e-&~-Cl'O(J.IXL ao-&~-Cl'O(J.IXL

- ------

Glag. pridjev. &e:-'t"6c;, -'t"eoc;, . I I ao-'t"6c;, -'t"eoc; e:-'t"oc;, -'t"e:oc;

I

Bilj. Kao perfekt pasivni glagola-rL.&1JfL~ upotrebljava se drugi glagol x.e:i:fL:x~ (lezim); vidi § 315 b, B. 4. - e:~ u dx.01:, e:![.LOG~ postalo je tako da se reduplikacija s osnovom stegnula: ~-e:-x.a = dx.01:; o e:t.&'Y)v isp. § 309, B.

Glagoli s osnovom na a. § 312. 129

2. Oblici i znacenja glagola tcr"'tJfl~:

I Tranzitivno Intranzitivno

Akt. Med.

I stavljam stavlj am

I Pas. bivam po- stavljam se =

sebi 1 stavljen stajem

Prezent " tcr't"OC(J.IX~ tcr't"OC(J.IX~ tcr't"OC(J.IX~ ~Cl''t"'t](J.~

Futur cr-rljcrw Cl''t"~Cl'O(J.IX~ Cl''t"IX.&~Cl'O(J.IX~ cr-rljcro(J.IX~ stat cu Aorist >I ECl''t"'t]Cl'tX(J.'t]V Ecr't"&.&'t]V ~Cl''t"'YJV stadoh E:Cl''t"'t)Cl'IX Perfekt - - - &cr't"'YJXIX stojim Plpf. - - - dcr-rljxe:~v staj ah Fut.egz. - - - ecr't"~i;w stajat cu

Gdje nema pasivnoga oblika, zastupa ga intranzitivni. lcrnpt~X je postalo od cre-O"'t""IJ-KOI: po § 60. a (isp. § 308).

Prvomu razredu glagola na -(J.L pripadaju jos ovi glagoli:

A. Glagoli s osnovom na IX (kao tcr't"'t)(J.L): § 312.

Prezent

1. 0-V(-V'tj-(J.L (koriStim)

o-v(-VOC-(J.IXL (koristim se)

impf. akt.wcpe:Aouv

I Osnova I ' ~ OV IX

Futur I Aorist I Perfekt

WV~(J.'t]V i WV~&'t]V

----------------l-------·l------------l---------l---------1 2. ( €(1.-)7t(-(J.-1tA't]-(J.L 1t:Aoc

(punim, pleo) spor. obi. 1t:f..~&w (pun sam)

3. (ef1.-)7t(-f1.-7tplJ-fl~ 7tpoc (palim)

spor. o bl. 7tp~&w (go rim) _________ , ________ , _____________ , _________ --------

4. &yiX(J.IX~ ( divim se) &. y IX( Cl') ocy&cro(J.IX~

5. MviX(J.IXL (mogu) auviX aug. §234. Bilj.

eauv~&'t]V t8uV<Xcr&!jv

1-----------______ , ________ ---------1-----1

6. e7t(cr't"iXfJ.IX~ (umi- bncr't"oc €mcrTijcrofJ.IX~ ~mcr-rlj&1Jv -jem)

---------------/------1 ----------1------ -------

9 Gramatika gr~koga jezika

130 cp7J(J.L § 312, 8. i 9.

Bilj. 1. Kao impf. i prezent ovih deponentia spreze se i aor. &-7tpL&.-fL'Y)V (kupih), inf. 7tpLOt.:-cr.&Ot.:L (prez. wvoufLOt.:L kupujem).

Bilj. 2. Sprezanje ovih glagola razlikuje se od sprezanja glagola (O"TI]fLL ·pO tOm StO Olli a) U konj. i Opt. nag}asak premjestajU

.,., ' ' ' .,., ' ' ' (i • ll at rag: OU\IWfLIXL, E:7tLO"'t"WfLIXL, 7tpLWfLIXL; oU\IIXW, E:7tLO"'t"IXL't"O, 7tpL1XL0"'1TE:, i5vOt.:w, i5vOt.:L't"O, i5vOt.:L\I't"O (od W\l~fL'YJV, inf. i5vOt.:cr.&1XL); b) sto mogu u impf. i impt. cr od nastavka cro izbaciti pa samoglasnike stegnuti: impf. &Mvw, ~7tLcr-rw; impt. &7tlcr-rw.

Bilj. 3. Glagoli (&fL-)7tL-fL-7tA'Y)-fLL i (&fL-)7tL-fL-7tp'Y)-fLL umecu nosni glas iza prez. reduplikacije, a oblici im postaju od dvije osnove: 7tAIX, 7tA'Y).&; 7tp1X, 7tp'YJ.&.

8. rp'Y)-fLL (kazem, ja-ri) osn. rpiX (spor. obl. rp&.-crxw).

Prez. ind. I

Konj. I

Opt. I lmpt.

' rpw (j)Ot.:L'Y)-\1 (j)'Y)-[LL

rp~-~; ( rp7j~;) rp7j-~; (j)IXL'Y)-~; rpei-.&L

rp'Y)-crL( v) rp1j (j)IXL'Y) rp&.--rw

cpoc-T6v cp'ij-T0\1 cpor;i:-Tov cp&-.. ov cpoc-T6v cp'ij-'t"0\1 cpoc!-'n)v cpoc--.wv

rpOt.:-fLsv rp&-[Le:\1 rpOt.:'L-fLe:v

' rp!fi--re: rpOt.:'L--re: rp&.--re: (j)Ot.:-'t"e:

rpiicrl( v) rpw-m(v) rp1X'Le:-v rp&.-v-rwv ( cpoc-'t"6lGIXV)

Imp f. i£-rp'Yj-\1 i£-rpOt.:-fLE:\1 1£-rp'Y)-cr.&Ot.: f!-cpac--.ov 1£-rpOt.:-'t"E:

1£-rp'YJ &cp&-'njv i£-rpOt.:-O"IX\1

--Inf. rpei-VIXL Fut. rp~-crw

Pte. ( rp&~;) i1i rp&.crxwv Aor. 1£-rp'Y)-O"IX

Bilj. Citav je ind. prez. osim rp~~; (rp~~;) enklitican (§ 39, 3). Impf. i inf. rp&.v1XL imaju i aorisno znacenje.

9. 7)-(J.l (kazem), impf • .:jjv, .:jj (.:jjv 8' t-yw rekoh ja, .:jj 8' 8t;; rece on).

r 13!

B. Ostali glagoli prvoga razreda glagola na fLL:

1. d-fLL (iCi cu) osn. L (isp. i-dem, lat. i-re):

Prez. ind. I

Konj. I

Opt. I Impt.

d-[LL ,, r..-w " (' ' ) L-OL-fLL L-OL'Y)-\1

d " t-or..-~; t-.&r.. L-7)-1;

d-crL(v) t-7) " " L-OL L-'t"W

!-'t"OV t-7)-'t"0\1 t-oL-TOV l-'t'OV

l-'t'OV t-7)-'t"0\1 1-o!-'n)v t-T6l\l

t-[Le:\1 'L-W-fLE:\1 'l-oL-[J.E:\1 .

,, 'l-'Y)-'t"E: " " L-'t"e: L-OL-'t"E: L-'t"e:

t-iicrL(v) t-w-crL(v) " ' ' L-OL0:-\1 L-O-\I't"W\1

(t-TWGIX\1)

Imp f. ~-IX ~-fLE:\1

~-e:Lc;; ~-'t"0\1 ~-"t"e: ,,

~-'nj\1 ~-crOt.:v TJ-O:L

Inf. L-evOt.:L Pte. L-6>v, L-oucrOt.:, L-6v, gen. L-6v-r-oc;;

Gl. prid. L--reov.

Bilj. 1. Ind. prez. ima uvijek futursko znacenje; opt., inf. i part. imajU i futursko i prezentsko Znacenje; idem znaci i£p)(OfLIXI.(§ 327, 2).

Bilj. 2. Naglasak slozenica: &.7t-e:L(l.L, &.7t-L.&L, ali &.7t-1jOt.:, &.7t-7jcrOt.:v ( § 238, 307, Bilj.).

Bilj. 3. Sporedni su oblici: impf. 1. ~ELV, 2. ~eLcr.&or;, 3. ~ELV, 3. pl. ~ecror;v; gl. prid. !'n)'tiov.

§ 314.

' !

I L

§ 315.

I

132

.

I Prez. in d. Konj.

, ' iSJ Sl[Ll

~

Yl-c; E~

E:cr-1:l(v) Yl

&cr-T6v ij-'t"OV &cr-T6v ij-'t"OV ,

' &-[LEV EO'-[LE:V ' ' ~-TE e:cr--re:

dcrl(v)

I

c1-cn( v)

I

Imp f. ~v (~)

Inf. Part.

~cr&ot

~v

~' ... ~~ cuv, oucrot, ov gen. Clv't',.-oc;

lat. es-se):

1- Optativ Impt.

I s'(,lj-'J

s'~·r1 -c;

s'~)j

'~cr-ih

Scr-'t'0J

er7]-'t"OV e:!-TOV ~o'-'t"OV

d-/j-'t"7]V e'i-T"I]V /icr-'t"WV

er"Y)-[LE\1 d-[LE\1 s'L·!J-'b'E

~fLE:V ~"t"e: (~cr-"t"e:)

~O'OCV

Fut. 1. ~cro[J.oc~

2. ~crTI (ecre:•) 3. ~0'-'t"IXL it d.

Bilj. 1. &tiLl je postalo od ed-fLL (§ 50), 6) od ~(cr)-w, dvcu od E:cr-vcxt (§ 50), part. ~v od t(cr)-wv.

od E:(a)-t7]-v, inf.

Bilj. 2. Citav je ind. prez. osim e:t enklitican kao kopula. -3.1. sing. naglasuje se ~cr"t"~(v): 1. kad znaCi da sto jest, 2. kad znaci (kao ~~e:crn(v)]: slobodno je, moguce je, 3. u pocetku recenice, 4. iza we;, oux, d, Xl)(t pa "t"OU1'' i ocA.A': ~O""t"t &e6c; (jest bog), OUX ~O'"t"t(v) (nije moguce), Toi~h·' ~o"n(v).

Bilj. 3. Naglasak slozenid: rr:ocp-ELfLt, n&p-w,&t, ali rr:~Xp-w, rr:~Xp-~v, rr:otp-ecrTIXt (od rr:ocp-ecre:'"t"oct) itd. (§ 307, Bilj.).

Bilj. 4. Od imenice XP~ (tj. ecr"t"LV, opus est) postaju s oblicima glagola d[Ll oblid: impf. x_p~v i exp!fiv, konj. x_p~, opt. x_pd'l), inf.

partie. "t"o xpe:cilv.

§315.a 3. x&:&-YJfLIXt (sjedim) osn. ~cr, xocS.-'IJ(cr);

x&&7JfLOC~, xe:i:fL()(t. Bestematski aor. § 315.a-316.

4. xe: ~-[Lot~ (lezim) osn. x e ~:

Prezent

Xol-3-1)-[LIXL x&&'Y)-craL xcX.&·1]-1:()(L

it d.

XdfLIXL xe:~-O'IXL

xe:~-"t"IXL

it d.

Inf. xodt~-cr&otL

xd-cr&()(L

Impt.

x&&1J-cro xot&1J-cr&cu

i1:d.

xe~-cro

xd-cr&cu it d.

Imperfekt

e-x!X&-f)-[-L YJ'i E:-x&&'Y)-cro E:-xo':&1)-"t"O

it d.

e-xd-[L1)V ,, e:-xe:L-cro , e:-xe:L-To

it d.

(ili XIX&~-[LI'JV) (ili x01:&~-cro) (ili xo~&"ljcr-"t"o)

it d.

Part. xc<&~-[_Le:voc,

xd-fLE:VOC, Fut. xd-crofLotL xd-cr7J, xd-cre:"t"IXL itd.

133

Bilj. 1. Prosti oblici ·},[-text, ijcr()(t, ~o"rcct dolaze samo kod pjesnildl.- Konj. i opt. veoma su rijetki (xcc-&w[Le:&()(, xcx&fit-tYJV ili xa-&olfL7]V); nadoknaduju se, kao i futur, oblicima glagola xa-8--[~o!J.cx~ (§ 327, 14).

2. Konj. i opt. od x&L!J.CXt (x€1)'t'txt, xewl't'CXL - xtwro, xeotvTo) takoder su veoma rijetki.

3. Naglasak slozenica: indik. xa1:&-xe:L!J.1Xt, inf. xo:Toc-xdcr&Ot~ ( § 307, B).

4. Glagol xe:~[J.at upotrebljava se kao perf. pas. od 1:L&'i'JfLL (§ 311), npr. v6fLou~ Tt&ee<crw ot &pzov-rEc; - o~ v6fLot xdvToct, &ecr&ott -roc 5nP.o: E:xeJ..e:ucre:v - Ta 6rr:J..IX ~xe:LTo.

Korjeniti ili bestematski aoristi

Kao ~crTYJV spreze se j aki aorist nekih glagola kojih prezen~c § 316 ..

ponajvise pripada prvoj glavnoj konjugaciji. Buduci da takvi aoristi postaju neposredno od glagolske osnove (korijena) bez tematskoga samoglasnika (s kojim postaju jaki aoristi kao npr. ~-~ocJ..-o-v) zovu se korjeniti ili bestematski aoristi.

Samoglasnik ostaje dug u ind., irnpt. i inf., a pred samoglasnicima (u konj. i opt.) pred v"t" (isp.

134 Bestematski aorist § 316.

"' .

> 0

~'Yl: ~~ 1:1 cr~'Yl : cr~e: yvcu : yvo "' 0

~-~'Y)-V ~-O"~'Y)-V 'I e:-yvcu-v ~-~'Yl-~ ~-O"~"YJ-~ 'I

e:-yvcu-~

> ~-~'Yl ~-O"~'YJ 'I

..... e:-yvcu .... "' ~-(3'1)-'t"OV it-0'(3'1)-'l"OV it-yVW-'l"OV .b<l ;;

1:1 &-f3~-T7Jv E-0'(3~-'l"'I)V e-yv6l-T'I)V

H ~-~'Y)-!J.E:V ~-O"~'YJ-!J.EV 'I e:-yVCU-!J.E:V ~-~'Y)-'t'E: ~-O"~'Y)-'t'E: ~-yvcu--re:

~-~'YJ-O"OCV ~-O"~"YJ-O"OCV ~-yvcu-crocv

~w ( od ~li-eu) cr~w ( od cr~e-cu) yvw ( od yv6-cu)

wn-~ cr~n-~ yvi!>-~ > ~-n cr~n yvi!> ..... ...

.b<l 1:1 (3'ij-TOV 0'(3'ij-TOV YVW-'l"OV :::1 "i:j' (3'ij-TOV 0'(3'ij-TOV 'yVW-'l"OV 0 ~ ~W-!J.EV cr~W-!J.EV yvw-!le:v

~lj--re: cr~lj--re: yvw--re: ~w-cn(v) cr~w-crL( v) yvw-crL(v)

~OC['YJ-V O'~E:['Y)-V yvo['Y)-V

~OC['YJ-~ cr~d'Yl-~ yvo['Yl-~

~OC['YJ cr~d'Yl I yvoL'Y)

(30d7)-TOV cr(3e:('l)-'l"OV yvo!'I)-TOV ili (3"'L-TOV ili cr(3e:i:-TOV ili yvoi:-TOV

-~ (3"'L~-'l"'I)V cr(3e:L~-'l"'I)V yvoL~-T'I)V ... "' i1i (3a!-'l"'l)v i1i cr(3e:!-TI)v i1i yvo!-'l"'l)v ... p. 0

~OC['YJ-!J.S:V cr~d'YJ-!J.EV yvo["YJ-!J.EV iii ~oc'!:-!J.e:V ili cr~e: '!:-!J.EV iii yvo!:-!J.e:V

~OC['YJ-'t'S: cr~d'YJ-'t'E yvo["YJ-'t'E ili ~oc!:--re: ili cr~e:!:--re: i1i yvo!:--re:

~OC['YJ-O"OCV cr~d'YJ-O"OCV yvo['Y)-O'OCV iii ~oc!:e:-v iii cr~e:!:e:-v iii yvo!:e:-v

8u: 8u

~-8u-v

~-8u-~

~-8u

~-3U-'l"OV

e-30-T'I)V

~-8U-!J.S:V

~-8u--re:

~-8u-crocv

8{)-c.u

80-7)-~

8o-7l

30-7)-'l"OV 80-'1)-'l"OV

80-C.U-!J.E:V 80-'Y)-'t'E: 80-c.u-m(v)

Bestematski aorist § 316. 135

~lj-&L cr~lj-&L yvw-&L 8u-&L

> ~~-'t'(.J) (j~~-'t'(.J)

I yvcu--rcu 80--rc.u .....

(3'ij-TOV ... cr(3'ij-TOV YVW-'l"OV 3u-'l"OV 01 ... (3~-'l"WV 0'(3~-'l"WV yv6l-TWV M-TWV () p.

a ~lj--re: cr~lj--re: yvw--re: 8u--re: H

~&-v-rcuv cr~e-v-rcuv I M-V't'CUV "(VO-V't'CUV

((3~-Twaav) ( cr(3~-Twd"'v) ( yv6l-TWO'"'V) (a6-TWO'"'V)

.~I ... ..... 1:1 ~lj-voc.L cr~lj-voc.L yvw-voc.L 8u-VOCL ..... ..... 1:1

H

p. ~li-~ cr~d-~ yvoo-~ 8o-~ .....

~<i-croc cr~e:!:-croc yvou-croc 8u-croc 0 ..... ... ~ii-v cr~e-v

I 8{)-v ... yvo-v 01

ll.. gen. ~&-v-r-o~ gen. cr~e-v-r-o~ gen. yv6-v-r-o~ gen. 8{)-v-r-o~

Takvi su glagoli ( osim (cr't"Y)!J.L § 306, 31 0):

a) s osnovom na a-glas (ii, 'Yl: ~):

1. &.7to-8L-8p&crxcu (utjecem) osn. 8pii : 8p~, aor. &.7t-e-8piiv (§ 324, 10);

2. ~oc[vcu (idem) osn. ~'Yl : ~~' aor. ~-~"YJ-V (§ 321, 6);

3. cp&&vcu (pretjecem) osn. cp&'YJ : cp&~, aor. ~-cp&'YJ-V (§ 321, 2);

b) s osnovom na e-glas ('Yl : e:):

4. &.7to-cr~evvu!J.oc.L (gasim se) osn. cr ~'Yl : cr ~ e:, aorist &.1t-e-cr~'Ylv ( § 319, 6);

c) s osnovom na o-glas (cu :a):

5. "(L-yvwcrxcu (poznajem) osn. yvcu : yvo, aor. ~-yvcu-v ( § 324, 12);

6. &:J..tcrxo!J.OCL (hvatam se) osn. &:J..cu : &:Ao, aor. E:-&J..cu-v ( § 324, 5);

7. (~L6cu) ~&cu (zivim) osn. ~Leu : ~La, aor. e~[cuv (§ 327, 9);

d) s osnovom na u (u : u):

8. Mo!J.oc.L (potapam se) osn. 8u : 8u, aor. ~-8u-v ( § 329);

9. cpOo!J.OCL (postajem) osn. cpu :cpu, aor. ~-cpu-v (§ 329) ..

136 Mjesoviti perfekti. § 317.

Bilj. 1. U aoristu &.n-e-3p<i-v ima (poradi p § 92) svagdje a, gdje u aoristu ~-~"Y)-V ima "YJ·

B i 1 j. 2. Pored bestematskoga aorista imaju navedeni glagoli medij alni futur i slabi perfekt, npr. ~~-cro[LIXL, ~e-~"YJ-xiX; yvcf:J-crO[LIXL, ~-yvw-XIX; (j)O-crO[LIXL, 7tE-(j)U-XIX (jesam).

Mj esoviti perfekti

§ 317. Pored pravilnih oblika imaju neki glagoli u perfektu_ aktivnom i takvih oblika u kojima se nastavci redupliciranoj osnovi dodaju neposredno. Takvi se perfekti zovu mjesoviti perfekti. ·

1. Tako se pored perfekta g-cr't""YJ-XIX (stojim, § 311, 2) nalaze oblici perfektni postali od osnove e-cr't"ii, i to:

Plpf.

Konj. ecr't"W-[LEV

ecr't"w-crL( v)

ecr't"iicrL(v) Opt. ecr't"IXL"Y)-V

it d.

Inf.

Part. ecr't"fu~ gen. -w't"o~

ecr't"wcriX gen. -fucr"YJ ~ . , -ECJ"'t"W~ gen. -W't"O~

2. Pored 't"e-&v"YJ-XOC (umro sam, prezent &.no-&v'flcrxw § 324, 8):

Perf. ind. 't"e&vii-[LEV Inf. 't"e&v&.-vocL

't"e&viicrL( v) Opt. 't"e:&voc( "Y)-V

itd.

Plpf. e-'t"e&vii-crocv lmpt. 't"e&voc-&L.

Part. 't"e&vecf:J~ gen. -ew't"o~

't"e&vewcroc gen. -efucr"YJ~

't"E&ve6~ gen.-ew't"o~

3. Pored 3e3mxoc (bojim se, osn. 8!, aor. ~8eLcriX, § 327 b):

Perf. ind. 8e3L-oc Inf. 3e3L-e-viXL

Plpf.

3e3L-e:(v)

8e3L-[LEV

3e3L-'t"e:

8~::3(-<icrL( v)

€-8e8L-crocv

Part. 8e:3L-fu~ gen. -6't"o~

8e:3L-u!:oc gen. -ULIX~

8e8L-6~ gen. -6't"o~

I I

o!8cx. Drugi razred glagoHi na [1.~. § 318. 137

4. Ovamo pripada i perfekt o!31X [znam, osn. 13 (fL3, isp. vid-eo), aor. d3ov vidjeh § 327, 3] :

Perf. ind. I

Konj. I

Optativ I

Impt.

o!3-IX (znam) et3& d3d1)-V o!cr-&oc d37j-~ d3d1)-~ 'lcr-&L o!3-e(v) d37j e13d"Y)

,, LCJ"-'t"W

tcr-TOV it d. itd. it d.

tcr-'l"OV

'lcr-[LEV ,, LCJ"-'t"E 'lcr<icrL(v)

Plpf. ~3-"YJ (-m) (znadijah) ~3-E-[LEV (~cr-[LEV)

~3-1Jcr&oc ( -EL~) ~~-E-'t"E (~cr-'t"e)

~3-EL ~3-e-crocv (~crocv)

Inf. d3-E-VIXL Fut. d-crO[LIXL (&!8~-crw)

Part. d3-cf:J~, -u !:IX, -6~ gen. -6't"o~ (znat cu i saznat cu)

Bilj. Prezent i aorist nadoknaduju se glagolom "(Lyv<!>crxw (§ 324, 12).

II. Drugi razred glagola na fLL

1. Drugi razred glagola na fLL pripada samo sprezanjem pre- § 318. zen t s k e o s nove toj konjugaciji. Prezentska osnova glagola toga razreda postaje tako da se cistoj osnovi pridijeva s 1 o g v u.

2. Za kolicinu glasa u vrijedi pravilo u § 303, dakle 3dxvufLL, ali 3dxVU[Le:V.

3. Vokalske osnove imaju u prezentskoj osnovi dva v: osn. X E p OC: XEpcX-WU[LL (mijesam).

4. I ovdje se upotrebljava mnogo sporednih oblika po prvoj glavnoj konjugaciji (3eLxvow), npr. 3. 1. plur. ind. prez.: 3eLxvooucrL(v), a u konj. i opt. prez. i nema drugih.

Bilj. Neki glagoli na w imaju (ponajvise mlade) sporedne oblike na -VU[J.L, npr. &v-olyw (otvaram): &v-o(yvu[J.L.

138 Drugi razred glagola na ~~-~· § 318. Drugi razred glagol8 na -ILL· § 318. 139

Prez. od:X.VUfLL, OSD. a E LX, k prezents a osnova E:LX-VU

Aktiv .Medij Aktiv Medij

'

odX-'IIU-fLL (pokazujem) oe:btVUfL<X.L (kt:x.-vti-c:; OELXVUUOCL odx-vu-cn(v) OdXVU't'OCL

E:odxvuv &oe:L:x.vufL'fJ'\1

eod:x.vuc; E:odxvucro

e/Mxvu todxvuTo

Prezent ind. 3e£x-vu-TO\l 3dxvucr3-ov 3e:(x-vu-Tov lldxwcr3-ov

&3dxv\J-rov ~3dxvua&ov Imperfekt E:oe:Lxv{l't"l'lv ~3e:Lxvucr%1)v

odx-VU-fLE\1 oe:wxufLe:.&oc odx-vi:l--r:e: Sd:x.vucr.&e: oe:Lx -v\)-occrL( v) odxvunoct

eodxvufLE:\1 toe:Lx.Vu[Le:&oc

todxvu't"e: todxvucr&e:

t3dxviJcrocv eodxvu\11:0

Konjunktiv OE:LX\IUW, nc:;, n Se:~X\IUWfL<X.L, "'(1, ~'t'OCL

it d. itd. I 3E:LXVUOL[LL OELX'IIJO ([L YJV

Optativ

I

itd. it d.

odxvu ( § 307) oe:(xvucro

OW"\I~'t"(J) OE:LXVUcr.&w Infinitiv OELX'Ii:JVI)(L OELX.VU0"-3-0CL

3dxvuTov lle:h,vuct3-ov Imperativ 3e:LXVbTW\! lle:txvocr3-oov

odxvu-re: odxvucr&e OELX\IU\I't"(J)\1 oe:t:x.vucr&wv

OELxv6c:; (')E:LX.VU[LE:Voc:;, 'l), 0'\1

Particip OELX'\IU(J()(

(')E:LXV1:iV (3e:txv6-rwcrocv) (lle:Lxvucr3-ooao:v) osn. 0 E: LX. \1 U'\1 't'

Futur od~w od~OfLOCL Perfekt W1etxoc oeOEL'(fLOI:L

Aorist lfoe:L~OC tOe:L~<f[L"f)V I

Pluskvam-

I ioe:odxE:w eoeody[L"I]V perfekt

Aorist pas. &odx&YJv Futur I ikL;(&~O"O[LOCL pasivni I

' I !

140 Ostali glagoli na -ViiiJ.L. § 319.

§319.

Glagoli I

Osnova

I a. Osnove sa ex:

1. xepocwufL~ mijesam xepii(cr), xpii

2. xpe[LOCWU[LL vje8am xpe[Lii(cr)

3. 1te-rocwti[L~ sirim 7te-rii(cr), (&vcx-7t. otvaram) 7t't'ii

4. (o~cx-) crxeO&wufL~ razasipam crxeoii(cr)

b. Osnove sa e-glasom:

5. &(l.cp~-ewufL~ odijevam e(cr) (fecr) (isp. ves-tio)M. odijevam se

6. cr~evvti[L~ gasim cr~ecr ( cX7tO-, XCX't'cx-)

cr~evvufLcxL gasim se O'~'t)

c. Osnove sa o- glasom: l;;w(a) 7. ~c.l!wiiiJ.L pasem, opasujem

8. pwvvufLL krijepim pw(cr)

Ostali glagoli

I Futur

xepw, -if~

xpe[LW, -if~

1te-rw, -if~

crxeow, -if~

&fLcp~w, -er:~

cr~ecrw

O'~~O'O[LCX~

~&law

pwcrw

Ostali glagoli na -VLiiJ.L. § 319. 141

na -vufLL

Aorist akt. med. Perfekt futur pas. Biljeske I I Aorist pas., I 1---+-------r--+-----

-Y][Lcp(ecrcx

(xpe(l.ii[LCXL visim §312, 7)

inf. med. bn-eotta.&aL 1JfLcp(ecr[Lcx~

EO'~'t)V (§ 316, 4)

eppwcrcx

EO'~eO'(l.CX~ EO'~'t)XCX

s cim ·cw(

dopunja se glagolom i:vMw § 301, 2. i § 329.

isp. § 329.

142 Ostali glagoli na -vti[Lt. § 319. Ostali glagoli na -VG[J.t. §. 319. 143

Glagoli I Osnova I Futur Aorist akt. med. I

Perfekt I Aorist pas.,

I Biljeske futur pas.

9. cr-rpwWU[-U f

sterem G't'pW a-rpwaw

spar. obi. a't"6p-vti[Lt CI'I"Op-e: CI'I"Opw, -e!<;

~O''t"flWCJQ( I ,,

&cr-rpw&"f)v EO''t"pWfLOCL I €crT6pe:mx

d. Osnove n.a -y:

10. XC£T-&.yvti[Lt lomim &:y (fa.y) XC£'&"-&_~(J)

xC£T-&.yvu[J.C£t lomim se XC('I'-~C(~IX

xa;'l"-eiiyo: slo- XO:T-<=cXY1)V aug. isp. mljen sam § 237, L

11. ~e:uyvu(.Lt spa jam ~e:uy, ~uy ~e:u~w ~~EU~OC ~~EUj'(.LIXL &~e:ox&"YJv, s~oy7)v

12. t-tdyvu[Lt mijesam [Lety, [L'i:y (l.d~w ~fLEL~OC I &fLdx&1Jv, ~tLtY!Jv umj. -e:t- piSe

fl.Efl.EL"'(fJ.OCL se i -1:-

13. 'Tt1jyvtlf.t~ utvrdujem n1Jy, nriy rc~~w nljyvuf.!.Q(L utvrdujem se

~Tt"f)~Q( 7tETt1JYOi. tvrd ETIOtyl')v, rcii.y~cro- 1t7)X'1"6 <;; tvr d ;

sam fl.IXL isp. § 329.

14. (~w;-p )p~yvu[LL kidam ' '~ p~~w P"lY> pocy ~PP'l~ot p~yvu[Lor.L kidam se ~ppwyoc §49. &pp<Xnv, piXy~- isp. § 329.

raskinut sam O'OfJ.OlL

e. Osnove na likvidu:

15. &.rc-6N.ufLL upropascujem oA-<- &.rc-o:Aw, -e:'i:c;

&.rc-6:Uu[Lor.t propadam &.rc-oAOUfJ.CX~, -n

ocrc-~Ae:croc &7t-OA~Ae:xoc isp. § 239.

&n-wA6[LYjV § 275, 2

&:rc-6AWAIX § 275, 2.

16. llfL\/UfLL kunem se ,

OfJ.OUfJ.OCL, -?j, O[L-O -e:i:'t"CXL

~fJ.OO'OC Ofl.W[J..OXIX § 275, 2.

144 Peti ili nazalni razred. § 320-321.

G1ava XII

GLAGOLI PRVE GLAVNE KONJUGACIJE S OSOBITIM OBLICIMA

§ 320. Osobitosti grckoga g1ago1a osnivaju se pog1avito na tom da se prezentska osnova od g1ago1ske razlikuje jos drukcije nego sto je receno u § 245-253. Onima cetirma razredima koji su ondje na-

Glagoli I

Osnova I Futur

a. Prezent n a -vw: ~'

1. -rtvw p1acam, bivam kaznjen -rt, 't"O:L -rdcrw -rtvofLotL kaznj avam, osvecu-jem se (komu, -rLv&) -rdcro[LotL

2. cp.&~vw pretjecem cp.&'Y) cp.&~O'O[LCXL cp.&oc

3. a&xvoo grizem 8rix, 8l)K 81j~O[L()(L

~0 x&[LVW utrudujem se X OC[L, X[L'Y) XCX[LOU[LotL, -?j

5. I sijecem -re[Lw, -de; 't"O:[LVW 't'e [L, '! [L 'YJ

· (6l~cx(vw (od ~cxv-jw §57. e) ~ iX, ~'YJ ~~O'O[LCXL ./idem

7. EACXOVW gonim eAotu, eAiX e)..w, -~c;

1

Peti ili nazalni razred. § 321. 145

vedeni treba dodati jos cetiri druga razreda. Nekima od tih glago1a postaju oblici od vise osnova, i to cesto od sasvim razlicnih.

Peti iii nazalni razred

Prezentska osnova postaje od g1ago1ske dodatkom glasa v i1i sloga § 321. u kojem je v (isp. lat. si-no, cer-no, hs. sta-nem).

Aorist akt. med. I

Perfekt I Aorist pas.,

I Biljeske

fut. pas.

~'t"O:LO'ot 't"e't"<:LXot umj. -e:L- pi§e se i :r-

E't"O:LO'&[L 'Y)V 't"e't"<:LO'[LCXL

~cp.&'Y)V § 316, 3. 't'LVcX 'ltOLOOV 't'L

~cp.&/Xcrcx ~cp.&/Xxcx

~aocxov

8e81jy[LOCL ¢8-f)x.&lJv

~XCX[LOV XeX[L'Y)Xot fLOCv3-ocvoov

~'t"E[LOV I

't"O:'t"[L'Y)Xot

-re't"fL 'YJ fLat L E't"[L~.&7JV

~~'Y)V § 316, 2. ~e~7JXCX

'1jAMot eA~Aocxcx § 275, 2.

EA ~AOC[LCXL ~Ad.&'Y)v

10 Gramatika gr~koga jezika

146 Peti ili nazalni razred. § 321. Peti ili nazalni :razred. § 32L 147

Glagoli I

Osnova I Futu:r Aorist akt. med. I

Perfekt I

Aorist pas.,

I BHjeske fut. pas.

b. Prezent na -veo[J.cn:

&.cp-ncveo[J.IX~ dolazim ' cl<p-L~O[J.OC~ Ot

, f &cp-~y[LOt:c acp-l:xowtJv

(inf. &CJl-'i:xecr&IX~) (inf. &.cp-f::x.&l)(~)

c. Prezent na -&vw:

9. IXLcriMvofLIX~ opazam, osje- odcr&-e: cdcr&~O'O(J.OCL M.&6!Jo'Y]V ~cr&7J(.I.IXL §to ·nv6c;; ili Tt '

cam '

10. &.[J.ocp1:ocvw grijesim, pro- ' ot[J.1Xp-djcro[J.OCL oq;.ccp"t"-<: masujem

~!J.I)(p't'OV ~ [J.IJ..p'LY]XOC grijesim 't'l

~(.l.cfp-rYJ fLCH ~f1.1Xp-dj.{)·YJV jpromasujem

' 'I:"LV6c;; I

"' lL ocu~&vw ( IXU~W) mnozim Ot:u~-e C~U~~O'W ()(U~~O'O(.LOC~

"t)U~'YJO"IX "'JO~'Y]XIX "'JU~'YJ(.!OCt "l')~~.&'l')'\1

12. &rc-ex.&<Xvo[J.o:L bivam omrazen eJ:x.&-e: &n-e:x&fJ<Jo[l.oct cXTI:-"1))(.&6fJ.7j\l 'hr-1Jx .&"1] fi.O:t

13. O(j)Atcrx&voo osjecam se kriv, ocp:A-& 6cp:A1jcroo w<p/o.cw &cpA"IJXOI. zasluzujem

d. Prezent na -&vw s naza-1om u osnovnom slogu:

A.ot(.l.~&.vw uzimam :;\0[ ~> A'YJ~ A~tPO[.LI)(~ e!J.oc~ov (impt. /..oc~e) et/..'l')<pOC e'l/..'Y]f.l.f.I.OC~ EA~cp.&"Jv,A"!Jcp&~~ /.oct)~ § 333, 13. I

O'O{J.IXL

15. !/..av&&.vw sakriven sam )..IX.&, A'IJ.& A~O'W ETn-AIXV.&ocvO[.LIXL zaboravljam EitLA~O'O{J.IXL

€Aii&ov J..fA'Y].&IX komu ·twci En-e/..oc-&6{.1."1)" EnL-AEA'YJO'(J.OCL ~to ·nv6c;

16. t-ocn&vw polucujem t-cxx, AYJX A~~O[LOCL e!J..ocxov e'l:A:YJX<X sto 'l:"tv6c;

0

17. [L()(V.&ocvw uCim se [L<i&-e: [L()(.&~O'O[LCn £!1-Ci..&ov f.I.E(J.OC~'Xilt

18. nuv.&&.vo{J.()(t doznajem itu&, neu.& r m:UO'O(J.IXL Enu.&6!Jo'YJV f od koga sto

'lt'E: 'rU 0' fl. IX L nv6c; ·n

19.1 -ruyx&vw pogadam, "ux-e:, •e:ux 't'E:O~O[LIXL J dobivam

,, ~ I od koga sto e:-ruxov 't'E:'rU)('Y)X:OC 'l'tv6c; 'I'WOC

Sesti ili inhoativni razred. § 324.

Sesti ili

§ 324. Od glagolske osnove postaje prezentska time da joj se pridijeva crx reduplikaciju. BuduCi da mnogo glagola ovoga razreda znaci

Glagoli

a. Glagoli bez red upL

1. "(YJp&crxw starim

2. ~~&crxw dorastam

/T~oj

{ 3. j&.pecrxw oj

dopadam se

4. !J.e:.&ucrxw opijam

[Lt.&ucrxofLOCt opijam se

5. &J..(crxo[.tc:u bivam uhvacen

6 > -1 I ( > -1 I ) t v • . OCVOCI\~crXCil OCVOCI\OUl fOSlffi

7. supLcrxw nalazim

r·g:) &.7to-&vfloxw umirem

a~o&:crxw ucim

M. ui':im se

I Osnova

i I I I

pjpii

~~ii

, ocpE

!J.e:.&u

&.1--w

&ocv, &v"IJ

I Futur

ota&i;w

3til&1;o[.Lo:L

Sesti ili

iii Lcrx (isp. lat. no-sco, pube-sco). Mnogo glagolaimajos iprezentsku pocinjanje ili postajanje, zove se razred inhoativni.

Aorist akt. med. I Perfekt I

Aorist pas.,

I Biljeske I fut. pas.

yey~piix.rx

~~"!)XCI: ~[3&w (~~7Jxa) mlad sam

---

~pecroc --

t[LeWcror. t[Le:&Ua.&"l'Jv [LEMW pijan

sam

M.l\wv ( ~A.wv) § 316, e&Awxoc(~A(t)- aug. § 237, L 6. inf. cXAWVOCL xoc)

&:v~l-wroc &.v~AWXIX

&.v~AN[l.CJ(t ot111JAW&"!Jv, &.voc-AW&~crO[l.OCL

·fJi3pov (topov) "t]iJp'Y)XO: impt. e:upe § 333, (dSp1Jxo:)

13. "f)upe&"!Jv ( e:upe-"f)iSpYJ!J.OCL aug. § 235.

( e{)p"f)[.!.OCL) &"f)V ), eope&~crO[.tO:L

&.7t-e.&ocvov 't"E·ltv"f)XOC § 317, 2.

f. egz. -.e.&v~~U>

l;/)(/loc~o: llelllllocx(J'; EOLOcij(:&"t]V -u-,& n

EilLOOl~rX[L"f)V lle/l[o()(y[.Loc~

I

§ 325.

150 Sedmi iii e-razred. § 325.

Glagoli

' b. G1agoli s prez. redupl.

i

10. &.7to-8L8p&crxw utjecem

11. ' .. flLfLVYICl'XW opommJem ( b'• , ' ) 0 lCflO otVot-, U7tO-

fLLfLV~crxo(lotL opominjem se; spominjem

rl2) ' ( 12. "(L"(VWCl'XW poznajem " __ ,./

13. n't'pwcrxw ranjavam

Glagoli

a. Rasirena j e osnova prezentska:

1. "(lltfleW zenim Se M. udajem se

2. 8oxew cinim se; mislim

3. w.&ew turam

I Osnova I Futur

8pa &.7to-8p&cro(lotL

flV'Y)(cr) cXVot-(lV~Cl'W

yvw(cr) "(VWCl'O(lotL

't'pW 't'pwcrw

xcn:cc-(3L(3p~cmoo jedem v. § 327, 8;

Sedmi iii Kraca se osnova izmjenjuje s

Osnova

8ox-e:

Futur

"(lltfl&, -e:i:c; yot(lOU(lotL, -7j

Sedmi iii e-razred. § 325.

Aorist akt. med. I

Perfekt

&.1t-e8pav § 316, 1. &.7to-M8paxot

cXV-efLV'YjCl'llt

fleflV'YJfllltL me-mini, f. egz. (lS:flV~Cl'OfllltL meminero

E:yvwv § 316, 5. E:yvwxot (§ 274) i:yVWCl'fllltL

i:'t'pwcrot I 't'S:'t'pWXIlt

' 't'S:'t'pW(llltL

1L'mpcicmoo prodajem § 327, 11.

e-razred

duzom rasirenom glasom e:.

Aorist akt. med.

E:y'Yj(lllt EY'YJ fL&fl 'YJV

,, e:wcrot

Perfekt

ye:y&(l'YjXIlt ye:y&(l'YjfllltL

8e8ox-rotL odluceno je

I Aorist pas.,

fut. pas.

EfLV~Cl'.&'YjV

flV'YjCl'.&~Cl'OfllltL

eyvwcr.&'Yjv, yvwcr.&~Cl'O(lotL

hpw.&'YJv, 't'pw-,S.~Cl'OfllltL

Aorist pas., fut. pas.

I Biljeske

komu ·nvci

koga cega 't'LVcX 't'L

cega 't'Lv6<;;

yvooCJ't'6<;;

't'poo't'6<;;

Bilje§ke

yuvccixcc <iv8p(

Boxe:i videtur

aug. isp. § 237, 1.

151

-

152 Sedmi ili e-razred. § 325. Sedmi ili e-razred. § 325. 153

Glagoli I

Osnova I

Futur

--·

I

I I

I

med. Perfekt Aorist pas.,

I Biljeske Aorist akt. fut. pas.

b. Kraca je osnova prezentska:

4. W-eAw (&sAw) hocu e&eA-& e'lh:).;fj a (t) Yj&SA'Y)crcx Yj&SA1)XCX

--

5. fLSM.w namjeravam; okli-fL&AA~aw jevam fL&AA-e

E[LSM'Y)O"CX aug. § 234, B.

6. vSfLW dijelim V&[L-& V&[LW, -de; gV&LfLCX V&VS[L'Y)XIX

EV&[L~&'Y)V V&VSfL'Y)[LCXL

7. fLSVW ostajem; cekam [L&V-& [L&Vw, -e'i:c; g[L&LVCX fL&fLSV'Y)XCX

8. pew tecem pe(f), pu-e pU~O"OfLCXL

eppU'Y)XCX eppu'Ylv

9. I radujem se XOC.Lp-e, xcxp-e XOC.Lp~O"(t) XOC.LpW X&XOCP'Y)XOC. exocp'Y)v cemu (E7t£)nvl

10. ep- (epw-rocw) pit am ' ep~O"O[LCXL ep-e

Yjp6[LYjV

11. '(L'(VO[LCXL postajem yev-e '(&V~Cl'OfLCXL

E'(&V6(lYjV yeyevYJ(loc.L yeyovcx

12. &x&o[Loc.L srdim se ocx&-e(cr) &x&ecrofLoc.L -1)x&ecr&Yjv na sto (e7t£}rLvL

13. fjou:f..O[LCXL hocu ~ouA-e ~OUA~O"OfLCXL ~&~OUA'Y)[LCXL E~OUA~&'Y)V augm. § 234, B.

14. 3d treba 3e-e 3&~0"&L

&asYJcr& 3e3S1)X&

15. 3sofLCXL trebam, molim 3e-e 3&~0"0fLCXL

3e3S1)(J-CXL &ae~&Yjv trebam ·nvo~ molim 't"L Voi;; 't"L

16. !J.SA&L [LOL stalo mi je [L&A-& [Ld-~cr&L E(J-SA'Y)cre (l&(J-SA'Y)X& do cega 't"LVOi;;

I

§ 327.

154 Osmi ili mjesoviti razred. § 327.

Glagoli I

Osnov2, I Futur

17. Em-[LtAO[LotL staram se [LE:A-e: Em-[LEA~O'OfLOl~ ( -[l.EAOU[Lo:~)

18. oto[Lou (ol[Lo:') mislim ' 0~-e: 0~~0"0[-l.O::t

19. o<pdAw dugujem OlflEA O!p<:r.A~cr.:.> O!p&LA-e:

20. rcbrofi.OC~ letim 1t(e:)-.-e: TCTIJvOfL!X~

2L I borim se [LO:X,-e:(cr) [.1Q(X,OU[LOlt; fLIXXOfLIX'

Osm.i ili

Oblici jednoga glagola postaju od viSe

Glagoli

a. Razlicne osnove:

1. Q(lpew u:zimam M. u. sebi; biram P. od akt. i med.

2. ~PXO[LQ(~ idem, dolazim impf. ~oc § 314.

3. bp&w vidim

I'

impf. !l:wpwv § 237, 2.

4. 't'pexw trcim &E:w trcim (samo prez. i

imp f.)

Osnova

(f) 0 p oc, (f)L8

' on,

Futur

e:l[LL § 314.

Osm.i ili mjesoviti razred. § 327. 155

Aorist akt. med. I Perfekt I Aorist pas.,

I Biljeske fut. pas.

I E1t~-[LE[LtA'Yj[LO:t S7t-E[LEA~&"YJV za sto nv6<;

da &1bwc;

<}l~-lt'Y)V

wrpe::Aov utinam ci><pdA'IJO"OC aor. § 256.

11;1t't'6fl.l'j\l

, , ~cE:fkcXX"YJfLOl' s kim -rLv! EfLO::XZO"Ol!l-'Y)V

I

mjesovi\l:i raz:~:'ed

bitno razlicnih osnova (isp. fero, tuli, latum).

Aorist akt. med. I

Perfekt I

Aorist pas.,

I Bilje§ke fut. pas.

d:Aov (inf. EAdv) ~p"I)XOC dAO!l-"I)V ~p"I)[LIX.L ,,

flpt&'Y)v, 1lP1Jf.10(' cxlpe:&~cro~t()(L

~/1.3-ov eA~Au&Q( impt. t:A-&e § 333, § 275, 2.

13. ~xw ovdje sam

e:taov (impt. £8e) ~G>pQi.x.Q(, /)'lt(l)"itl)t ta& § 333, 13.

(en-, 1tpo-, cruv- &!86fl.'IJ" ewp&fLoc~, c'.)cp&'Yjv, orp&~cro- !8ou evo!

<J1[1.[L1Xt fLOCt

~l)p!X.[LOV 8e:8pcf.[L 'f)Xot .a.e(J) § 248.

I

156 Osmi iii mjesoviti razred. § 327.

Glagoli

S. cpepw nosim

1 , , M. nosim sebi P. bivam donsen, hitim

6. ci>veo!Lot~ kupujem Pas.

7. &:toRe..~~ } govorim. , J..eyw · kaiem Cjl"f)[L( § 312, 8.

Pas.

Slozenice npr.

a. &rc-ocyopo:uw l. zabraft..iujem, 2. "'"'"""j"'m

b. 8Loc-J..eyo[LotL razgovaram se

aH J..~yw berem, cuJ..-'A~yw sabiram (i EX-, XCX.'t"ot-)

8. ea-3-tw, ('~('pwaxw ( obicno xMoc-) jed em

9. ~lfw (§ 244, 2) } [Moo zivim

Osnova

cpep, 0 t, eve(y)x

Futur

otcro[LotL OLO"O!L()(L

&yopo:u, J..ey, ep&, -ei:c; cpii, feTe, fe:p, P'YJ

ea·lh, i~ cpoty, ~pw

8Lot-At~O!L(J('

cu'A-!Iti:~w

Aorist akt, med.

"11vo:yxov "11vo:yxoc ~VZ'(XcX[LI'JV

E'TCpLcXflo"fl\1 § 312, B. 1, 2.

E!TC0\1 (impt. dTC€) dTCot &!).e:~IX ~<p'rj O'IX

' -OC7t-EL7tOV

i~[wv § 316, 7.

Osmi ili mjesCJv~ti. irazrecL 327.

Perfekt

ev~voxrt. § 275, 2.

zv~ve:ntcn E\1~\IE'(f-tC:L

zciJV"fl[LIXL EWVY)[LQ(.L

fut~ egz. dp~~E't'Q(.L A.e:Af~e:'t'I)(L

8t-dAE'(!LI)("

auv-dJ..oxiX auv-d'Aey[LQ(.L

E:l)~ilox.x § 275, 2. E:3~1)e:cr[J.IX~

XIX't'IX-(?.e('p(J.)XIX

Aorist pas., fut. pas.

~vex·lhJv, EVc)(&~COfloOCL

ipp~ihjv, p1]&~ O'Ofloi)(.L

E:Mx&lJv, J..e:x-3-~crOtJ.OCL

81.-e:Mx&"flv

cruv-e:Mnv, f. p. cu'A-J..o:yi)aot-toct

X()('t'<X-('t('p(J.)[LIX~ XIX't"•e:('p<!>&ljv

J.57

Biljeske

gl. pr. otcr-r~ov u a or. akt. pretezu ovi oblici:

'l]ve:yxocc;;, -xa:Te: lfve:yxe:, -xch0

osobito:

i:ve:yxe:i:v i:ve:yxwv

no!./.ou, 6).£you aug. § 237, 1.

dn~ § 333, 13. d niXe;;, Et nocn

obicnije od e:J:rr;e:c;;, etm;;Te

zabr.: t-L1J rrmel:v sust.: no~wv n

s kim: 1:~vt

158 Osmi i1i mjesoviti razred. § 327.

Glagoli I Osnova I

Futur

10. 7tiXLW, 't'07t't'cu, 1tA~'t"'t"(i) udaram 7tott, 7tA'Y)"'(, 7t:Aocy 7t1XLO"W

Pas.

Ex- (XIX't'IX-) 7tA~'t"t'CU p1asim EX-7tA~~C!) EX- (XIX't'IX-) 7tA~'t''t'O!J.IXL

plasim se

11. 1tcui.ecu~ m7tp&axCil 7tCUAe:, 7tpot, 8o 7tWA~O"W

&.7to-8£8o!J.IXL prodajem &.7to-8wcro!J.otL

Pas.

b. Razlicni oblici jedne osnove:

12. ~7tO!J.IXL (sequor) slijedim e 7t, cr( e: )7t ''lji S O!J.IXL

tAj aug. § 236.

13. ~xcu imam, drzim ( § 56) ex., a(e:)x., ax-e: ~~(!) (spor. obi. (ax_(!)) aug. § 236. O"X.~O"W

Med. ~~O!J.CltL

S1ozenice npr. O";(~O"OfLotL

a. 7t1Xp-ex.cu dajem 7totp-e~cu

7t1Xpot-O"X.~O"CU

M. dajem sam 7totp-e~O!J.CltL

7totpot-O"X.~O"OfLotL

b. &.v-ex.o!J.IXL podnosim &.v-e~ofLotL aug. § 240.

Osmi iii mjesoviti razred. § 327.

Aori~t akt. med.

" S7totLO"ot

e~-e7tA"YJ~IX

E7tWA'YJ0"1X

ch-e:M!J.'Y)V

e-cr7t6!J. 'Y)V k. tr1tw(L!Xt-e1t£tr1t(i)(L!Xt o. 0'1tGi:'t"O-E1tLtr1tOt't"O i. tr1tOU-E1tLtr1tOU

~ax.ov k, G)(w, o. trXOL'IJV i. axec;, axh(i)

EO"X.6!J.'Y)V k. <JXW(L!Xt 0. G)(OL(L'IJV i. <JX9i:i, axecr.&Cil

7t1Xp-ecrx.ov k. 1t!XprXG)(Cil o. 1t!Xp&.ax o t fL t i . 1t!Xpriaxec;

7totp-e:ax.6!L'YJ" k. 1t!XprXG)(Cil(L!Xt 0. 1t!XptXG)(Ot't"O i. 1t!Xp&.axou

~v-e:crx. 6 !L 'Y)V k. &.v&.G)(Cil(L!Xt itd.

I Perfekt I ·Aorist pas.,

fut. pas.

' 7tS7tiXLXIX 1te1t:A 'YJY!J.ott E7tA~"'('Y)V, f. p.

7tA'Y)"'(~O"O!J.IXL

ex-7te7tA'Y)"'(!J.IXL E~-e:7tM."'('Y)V f. p. EX-7tAii."'(~O"O!J.IXL

7tS7tWA'Y)XIX, ' 7te:7tplixot

7te7tpli!J.IXL e7tpli&'Yjv

7t1Xp-ecrx."YJfLotL

I

159

Bilje~ke l

1toi.Aou, ol.!you

koga 't"tv! za nagl. slozenica u aor. isp.

§ 36.

axe-c; § 302, s. za nagl. sloze-

1 nica u aor. isp. ' § 36.

~~--------------~--------~--------~~~--------1

160 Osmi ili fazred. § 327.

Glagoli Osnova

C. U1t-W)(_-VE-Of.LOCL obecavam

isp. § 321, 8.

14. }~OC·lH~w tr. posadujem [(), H5, ~(cr) intr. posadujem se

(sjedam) xoc&(~OfLOU sjedam xo:&l:~ofLOt:L sjedim, sjedam

15. mfcr:xw trpim

16. n~vw pijem

17. ntn't'w padam

18. O'X07teW i -eOfLOCL oo~'t'o!La.L motrim

n(e}r, rcecr, 1t't'(J)

cntone:, crx.e:n

Futur

7t&LO"O!J.OI.L ( § 50)

Aorist akt. med.

U7t-EO"XOfL"'JV k. urrocrzcu[LC!L o. ~Jrr6crxovro 1. 'Jrr 6crzou

Osmi ili mjc:Soviti razred. § 327.

Perfekt Aorist pas., fut. pas.

161

Biljeske

za nagl. slozenica u aor. isp.

§ 36.

- -----------~ 1-------- -------- -------

ho!.&Icroc (xa.&-i:cra.)

EXtx&<:~OfL"'JV (znacenje impf. i a or.)

I I '" • ! XOC'IT"'J fLOCL SJ e-

dim § 315. b

~no:&ov (§ 49. i 63) nbtov&oc

1- --------~-----

I n~nwxoc 1

hc6&1Jv I 7t:€7t0fLOC~

,, ~

E'IT ~0\l

---------

,, €7tEO"OV I 7t:€7t'1'WXOC

----j-

1 ~O"XEfLfLOCL


I ___ -~------

I

I

I - -

I ---1

I

§ 327b.

162 Defekt. gl. - Akt, med. pas. znacenje. § 327b- 328.

Defektivni giagoli

N ajo bicniji su defektivni glagoli:

Osn. z&: dw{tot (privikao sam se), ppf. dw&e:Lv § 278, 2, B.;

"

" , ,

283, B. I.

be pf. ~oLx.l)( (cinim se), ppf. z~x.m § 278, 2, B.; 283, B. 1.

~t (bojati se): aor. ~awrl)(, pf. 3t!:i3mM, 3t!:3LI)( § 317, 3.

~i) (vidjeti): f. e:'CcrOfLIXL ((sa)znat cu), pf. o!i)()( (znam) § 317, 4.

Ep (pitati): f. zp~crOfLI)(L, ~p6fL'Y)'V § 325, 10.

, fLE:p (dosudivati), isp. -ro [Li:po<; (dio), f:LOLpa (sudbina)

"

: pf. p. ELf:L<XPTa~ (dosudeno je), pte. ~ dfJ.ctpf:L,tv'l) (sudbina) § 274, B. n:op (pribavljati), isp. nop[~w (pribavljam)

aor. ~n:opov, p[ p. nen:ponoct (dosudeno je), pte. ~ ne:rcpW[LEV"I) i -ro

rce:npWf:LE\IOV Cf atum).

'"I:'Aii (trpjeti): f. -ri\-f]crofL()(t, aor. ~'1"A"IJV (isp. § 316, a.), pf. -re'"I:'A'I)xa.

Nepravilno znacenje

§ 328. Znacenje je glagola nepravilno ponajvise po tom sto se izmjenjuje aktivno, medijalno i pasivno, pa prelazno i neprelazno znacenje.

A, Aktivno, medijalno i pasivno znacenje

1. Mnogo aktivnih glagola imamedijalni futur s aktivnim znacenjem. Takvi su osim glagola s osobitim oblicima koji su od § 320. dalje navedeni, navlastito ovi:

~Sw (pjevam)

&:xouw (slusam

&n:-av'"l:'&w (susrecem)

&n:o-A.ocuw (uzivam)

ocpmx~w (otimam)

~oco[~w (stupam)

~o&w (vi cern)

ye:A&(i) (smijem se)

ilLfuX(i) (progonim)

,trr-o:LVE(i) (hvalim)

&auf:L&~w (divim se)

xile1t'1:'W (kradem)

OLf:LW~w (jadikujem)

crn:ouil&~w (nastojim)

CfO"OfJ.OCL

o'owOcrO[LtXL

&:n-ocv'"l:'ljcrofJ.O:L

&:na-i\ocucro[Lat

Otp'Tt"~O"O[LCCL

~aowufJ.iXL

~o-f]cro[LtXt

ye:A&O'O[L()(L

OtW~OfJ.iXL

,tn-oct vi:cro [LOCL

-8-<Xuf:L&crof:LO:L

XAetJ!OfLOC~

O[fLW~OfLOC~

crn;ouil&crof:L<X~ .·

Akt. med, pas. znacenje, § 328.

Bi.lj, Neki glagoli imaju medij alni futur s p asi vni m znacenjem, a drugi imaju pored toga i pasivni futur:

&o~x-fJcrotJ.tXL (uvrijedit cu se) o:u~-f)crotJ.O:L ( umnozit cu se) otx-f)crotJ.aL (upravljat ce se mnome) Tr:ol.wpx-f)crotJ.rxL (podsjedat cu se) (::,cpsl.-f]cro[Lat (podupirat cu se) '"l:'ap&~otJ.cH (smutit cu se) &pey;o[Lat (othranit cu se) cpuA&~OfJ.CU (metnut cu se pod strazu)

~ "I)[LLWGO[LtXL &:n:o-cr'"l:'e:p-f)cm[LtXL '"l:'tfJ.lJGO[LO!:L

~'l)fJ.L(i)&ljcro[LctL (kaznit cu se) &:n:o-crTe:p"l)&-f]crotJ.aL (lisit cu se) '1:'tfJ.1J&1Jcro[LctL (postovat cu se).

2. Deponentia passiva (§ 225) imaju ponajvise medijalni futu:r:

Prezent

&yiif:LOCL (divim se) § 312, 4. c;:[oeof:Lat (stidim se) § 301, 1. &pveofLaL (poricem) &x&ofL<XL (srdim se) § 325, 12. ~OUAOfL<XL (hocu) § 325, 13. OeOfLotL (trebam, molim) § 325, 15. ou\ltXfLctL (mogu) § 312, 5. ,tvoc\ln6ofLOCL (protivim se) br:[cr-ratJ.OCL (umijem) § 312, 6. ~pOt[LOC~, tp&(i) (volim) ~ilofLOCL (raduj em se) ~'1:'-dotJ._oct (slabiji sam) iv-&UfLEOfLtXt (uzimam na urn) ;;po-~ufLl:OfLtXt (voljan sam) &U[LOOfLOCL (srdim se) OLOt-),eyOf:L<XL (razgovaram se) § 327, 7. fJ.OtLVOfL()(t (mahnitam) E:m-fLtAOfL<Xt (staram se) § 325, 17. &n:o-voli:o[L()(t (ocajavam) otoc-voeotJ.ocL (namjeravam) ev-voEOf:LOCt (uzimam na urn) npo-voEO[L()(t (vidim naprijed) o'io[LOtL (mislim) § 325, 18. 7tstp&o,J.:xt (kusam)

Futur

rX"{OCO"Of:L(Y.L o:tol:crofLocL &pv-f]crofL<XL &x&<fcrofLo:t ('oUAlJO"OfL'H ils~O"OfLC< L iluv-f]crotJ.ocL EVtX\1-rLWO"OfLOCL ~l't't0"'1"~0"?tJ.CXL ~po:cr,&1JO"OfL<XL "I)Q"{}"I)O'OfLOC~

~'1"'1:'"1J&,~GO[LtXL sv--Ou[L "I)O"OfLOC ~ n:po-&ufL ljcro fLO: L ~UfLWO"OfL<X~ O~C<-AE~OfJ.IXL fLOC 'I 0 U [LtX L El't'L-fLE:AlJO'OfLOCL &rro-vo~cro[.J.er;;r. atoc-vo-f]cro[L()(~ E'I-VOljO"OfLOC L n: po-vo~crO[LOCL ot-f]crofLtXt TI:stp&crOfLOCL

Bilj. w)/.[~ofLOCt (nocujem) ima aorist "IJUAtcr&fL'JV

Aorist

~y6w-&1JV flill:cr&"l)v ~pv1)&'1]v ~x~€cr&1Jv l:~ou:A1J&1JV Eile:1)&'1]V ~auv~~-~v '1jVOCVTLOl&1JV ~mcrT'ij&1)v ~p&cr~"I)V ~O"&"I)V ~n~&"I)V ev-e:&ufL-fJ,'h]\1 n:po-z-&ufL~&1JV e~u[Lti:J&1)'V oL-e:Mz&"IJ" Ey.&vYJV ~IT-E:fLE:~1)&1)V OCTI:-EV01J-8-"I)V ?~-e:vo~&"l)v E:V-E:VO"I)~"Y]V n:po-e:vo-f]&"l)v cj>-i]-&'1)~ en:e:tpoc&·~v.

3. Neki su akti vni glagoli u me dij u dobili refleksivno iii intranzitivno znacenje (v. § 448, l.), ali imaju u aoristu, a kadsto i u futuru, pasivni oblik (kao deponentia passiva) te se zovu i passiva media:

'il

164 Akt. med. pas. znacenje. § 328.

a) Pasivni aorist i pasivni futur imaju:

(J.I(J.v'flcrx(J) opominjem me d. opominjem se (J.V'l)Cl"&~<:rOfl.OLI t[l.v-l]cr-&lJ'I n~yvi:ifLt utvrdujem

" utvrdujem se 1tOLY~CSO[J.OLI En&y·r;v

(i-l]yvti(J.t kidam "

kidam se pa;y~GOfLCXI f:ppocy-r,v crTpe<pw okrecem okrecem se Cl"TpOL<p~<:rOfLOLL E:cr-rpoc<plJV atpocAA(J) varam

" vararn se cr<pcxA 1jao tJ.OL L E:cr<pocAlJ"

-r1jx.w topim "

topim se 'TCXX~GO!J.Ca S't'&x.~~'J.

b) Pasivni aorist i medijalni futur imaju:

e:dcrxovw zasramljujem med. sramim se OLLO")(>JVOU(J.OCL ·!Jaxov&r;v &v~riw zalostim zalostim se &v!.&cro~aL 'l]vt&&"l)\1 trcdyw gonim hi tim End~o!J.a;t i]rcdx.fhJv eucppo:[\I(J) veselim

" veselim se eucppOLVOU(J.CXL eu<ppocv-&r;v

x.~vew miCem "

micem se XLV~<r0f1.01:L sxtv'i)fl·~v XOI(J.OCW uspavljujem spavam lWLfl'f]O'O!J.OLL tX.OL(J.~.fh)V ;.urrE:w zalostim zalostim se A urr~ cro (J.CX t t:\un'i]&'Y)v opy(~w srdim srdim se opy~OUfl'X L (:,pylcr&r;v bp(LcfW krecem krecem se Op(J.~GOf1.CXL 6>pfl1J&r,'J m:l&w nagovaram slusam 7teLO"O(J.OCL trrdcrAhJV TCAOC\/OCU> zavodim , bludim rr ),o:v-Tjcro [.LCX t EITAO:V~&7JV nop~tUc.u krecem , idem nopeocrofLCXL &rropto.&·~v cpi:pw nosim hi tim, navaljujem o'{GO(J.CXL 'i]v<'x&lJv 'flO~E:w plasim plasim se, bojim se cpo~~<rO(J.CX.L E:cpo~-f]-&'Y)\1

c) P asivni aorist i medijalni i pasivni futur imaju:

tirc-o:AAOCT"i:'c.> izbavljam

;pcdvw pokazujem

med. izbavljam se udalj.ujem se

" pokazujem sc ljlOt'IOU[l.OCt

cpcxv-f]crofLOtL

Bilj. I. Neki takvi glagoli imaju i pasivni medijalni aorist, ali u raz-li~nom znacenju:

xo!J.l~w donosim, , ,.. pribavljam

~0;-,w spasavam 'fSUOw varam

E:xo(J.WOC[.L"IJ'I pribavih sebi

E:crwcroc[J."I)V spasoh sebi (sacuvah) <!:crw&"l)v spasoh se syeucrtXtJ.lJ'I slagah E:ysucr&l)\1 prevarih se.

Bilj. 2. Glagoli &vocyo[l.rxt (jedrim od obale), x.rx7&yof1.CXL (jedrim k obali) -6n:J.[~of1.cxt (oruzam se), opfl.L~O(J.OCL (osidran sam) imaju obicno aor. med., rijetko aor. pasivni.

4. DepJnentia media (§ 225) imaju u pasivnom aoristu pasivno znacenje:

odnoco(J.aL krivim, ~t&.~o!J.ctt silim,

iJncxcr&f1."1)~ okrivih, E:~tcxcroc(J.'Y)V prisilih,

ii-rt&&r;v bih okriv!ien, E~~&.cr-&"1)\1 bih prisiljen;

Prelazno neprelazno znacenje. § 329.

tako i:

M)(O!J.OLt (prirnam) ilwpE:O(J.CXt (darujern) E:pyoc~OfLO:t (radirn) tocOfLOLL (lijeCirn) &:n:o-x.plvOfL<Xt (odgovaram) J.oylsofLrxt (promisljam)

AUfLOLL\/OfLO:t (kvarim) fl.E:fLcpOfLOLL (lzudim) f1.tfLE:ov.o:t (nasljedujem) fLSTOL-1tt!:(l.ITO(J.OCI (dozivam) E:v-T!:f-Ao(J.oct (nalazem) xetp6of1.CXL (nadvladujem).

165

Bilj. Perfekt od nekih takvih glagola ima i aktivno i pasivno znacenje:

dpyoccr-roct uradio je i uradeno je, &rco-xl!:x.ptTO:L odgovorio je i odgovoreno je, (J.E:(J.(fl.-0[-LCXt nasljedovao sam i nasljedovan sam, tW\/'Y)(J.CXL kupio sam i kupljen sam.

Ako se neki glagol koleba izmedu pre! aznoga i neprelaznoga znacenja, imaju § 329. slabi aorist i slabi perfekt prelazno znacenje, a jaki aorist i jaki perfekt neprelazno (§ 328, 3.); ako glagol ima samo jedan perfekt, zna-cenje mu je neprelazno.

Takvi su glagoli:

Glagoli I

!-~cr_T_"IJ_[.L_L_s_·t-avljam (§ 311, 2) i cr-r~crw

I! WTOC(J.CH Sta):_ _____

1

_cr_T'f:_'lcr_O_(J._OC_t ---

' Y.CXTCX-OUW potapam*) X'XTOL-i>6crw

I (§ 301, 2) xcx-rcx-36cro(J.CXt

XOCTOI:-Mo(l.oct potapam se

Futuri Aoristi

xcx-r-silucro: xcx-r-E:i>uv § 316, 8

Perfekti

~CH'YJX.OL stojim

rpow radam cpOO(J.OCt postajem

·-·---j--~1---·---1

tp;:\crw 1 ~cp\iaa 7c.':cp'uxc' jesam 'P')aofl.oc' · ltcpuv

§ 316, 9.

- --- - --------- ----- 1------ ---------

tydpw budim eydpO[.LCXt budim Se

~yctpo: 'iJytp-&'Y)v

'') Tako: E:vllOw oblacirno tx.-(a;co-) /lOw svlacim ev-i>Oo(J.OC~ oblacim se, exi>Oo(l.Q(I svlaCim se

eyp~yopor. budan sam

II

!I

I ! i

I

166 Naglasavanje glag. oblika. § 331-332.

----

!

I Glagoli Futuri Aoristi

I

TI)x.ro topim T~~(J)

I hY)~CX:

TIJX.O[LO:L topim se "mx1jcrofLotL ETci.X"Ij\J

I ------~-- -- ----

rr1jyvuru utvrdujem I rr1j~ro I EITY)~CX: (§ 319, 13)

I h&nv rr-ljyvG!J.CH utvrdujem se rrcx:y~O'O[LO(L

p~yvi:i[LL kidam (§ 319, 14) p~~(l) /tppY)~IX p~yvG[LIXL kidam se pay~O'O[LO:I ~ppciYYJV

--

&rro-cr~evvG[LI gasim &rro-cr~Ecr(0 om-i:cr~scr (§ 319, 6)

&rro-af3E:vvufL<XL gasim se &rro-crp1jcrO[LO: 1 &rr-Ecrp7Jv

rrd.9-ro nagovaram rrdaw ~1t'ELmx rrsl%ou.a1 slusam 'ITdcro lXI ~rrdcr%Y)V

--

<podvro pokazujem <pcx:vw, -d~ /ttpY)VIX rpcx:lvo~on pokazujem se CjliXVOU[LIXL EtpOCV"~V

<pav1j<l"O[LCX:I I

---- ! ! I I

&rr-6Af.G[LL upropascujem &noAW, -s\~ I cbtWAe:crcx; ( § 319, 15)

I &rr-6Al.ufLcx:L propadam cX1t'OAOUfL<XL :btCllAOfLY)V

I

Perfekti

-reTI)X.O: rastopljen sam

~pproya raskinut sam

7tE7tE:LX.IX rrsrre:WfLO:l uvjeren

sam rrsrrol&o: uzdam se

rri:rpcx:yxa ( § 282) rrEtpY)VCX:

dT:"oAWA~x.a

&n6),(JJ).,r_!

----

Kako se naglasup1!1! glagolski oblici

J

§ 331. Od osnovnoga pravila u § 229. da u glagola naglasak stoji sto vise od

§ 332.

kraja. prema pocetku rijeci nalaze se ovi izuzeci:

Kako se naglasuju stegnuti slogovi, uci vee§ 48, zato se pise: iloxw, rrscro::i[LO:L (rr£rr-rro § 327, 17), n.&GiiJ.aL ( § 302), Au&w, Au&f.; ( § 296).

Slozeni se oblici glagolski drze glavnoga pravila u § 36. uz ove izuzetke:

1. Naglasak ne prelazi nikada augmenta ni reduplikacije: c1m-~A-&e: ode, &:rpix.-raL dosao je. To vrijedi i onda kad se augment ili redupl_ikacija ne poznaje: urr-e:Ix.o•J ugibah se, &v-e:Gps nade opet. Izuz1ma se samo cruv-o1ila: (suznalac sam) od glagola oiila znam.

Naglasavanje glag. oblika. § 333. 167

2_ U 2. l. sing. i mpt. jak. ao r. od glagola druge glavne konjugacije (§ 307, Bilj.) naglasak ne prelazi nikada onoga sloga na kojem stoji u prvoj rijeCi ako nije slozena: &rr6-3o~ vrati (&rr6), a ne &rro-ilo~; tako i i:n[ -crxs~ stani (E:rr[), a ne srrL-crxsc;.

3. Ako je rijec dvostruko slozena, naglasak u tim imperativima ne prelazi nikada drugi prijedlog: cruv-b<-ooc; vrati, rrap-ev-.&sc; pridaj.

Ostali su izuzeci ovi:

A. Infinitivi

1. Svi infinitivi na vo:L naglasuju pretposljednji slog: n.&E:vo:L, .9-srvon, Ae:AuxtvcxL, Au&'ijvo:L.

2. Infinitiv jakoga aktivnog aorista glagola na ro jest perispomenon: Acx:~dv (§ 255, 1).

3. Isti je oblik u mediju paroksitonon: ),a~E:cr-&o:~o

4. Inf. slaboga akt. a or. ima naglasak na pretposljednjem slogu: rro:Lile:Gcro:~, >l:rro:lvscral (§ 268, Bilj. 1).

5. Tako se naglasuje i inf. perfekta medijalnoga: rre:rraLile:ucr&aL, x.e:x.of1.£cr&al ( § 284).

B. P artici pi

6. Particip jakoga aktivnog aorista glagola na ro oksitonon je: /,a~wv § 255, 1), gen. A0:~6v-ro1;.

7. Part. prez. i jakoga aorista aktivnoga glagolii na [LL oksitonon je u nom. sing. m.: -r~-&d~, gen. -rt.&bl'\"0~.

8. Is to vrijedi i za particip akt. perf.: AsAux.w; (uicx:, 6~, gen. -6-ro ;) 9. za part. obaju pasivnih aorista: Au&d~, yparpd~ (gen. -sv-roc;).

10. Part. medijalnoga perfekta paroksitonon je: AsAUfLE'JO~ ( § 284). l 1. Svi participi imaju u nom. i ak. sing. sr. roda naglasak na is tom· slogu

na kojcm je i u muskom rodu (isp. § 229): ~aotl;<ov neutr. ~cxo£C:ov, ),{icrrov Aucrov (po § 35), VLX~O'IX~ VLX.'ijcrcx:v, n.lJ-e:i<; n&b/.

Bilj. Za sve oblike navedene pod 1-11. ne vrijedi pravilo da se, naglasak ~ ,slozenfm rijecima, n~trag, p~mice; p~ema t~me: rrpo-rdJ.e:vaL, rrpoaACX~SLV, sX.X.SX.OfLLO'&aL, rro:p<XAIX~CllV, IXrrooou~, OLCX:AU%e:L~, TO X.Cl:"t"IXAUO"OV.

C. Oblici imperativa

12. Stegnuto 2 I. sing. imperativa jakoga medijalnog aorista jest perispomenon (§ 255, l) i\tX~oG.

Izuzimaju se samo oni glagoli koji su slozeni od jednosloznih glagolskih oblika i dvosloznih prijedloga: rre:p£-&ou (rre:pL-r£-&"I)[LI), isp. § 307, Bilj.

13_ 2. l. sing. imperat. jakoga aorista oksitonon je u ovih pet glagola: drri: (reci), i:).&s (dodi), s,]pe (nadi), tilE: (vidi), ).a;~s (uzmi). Ipak &rrmrs, n-p6crAa.~e: itd. po § 36_

Sto znace ona tri jednaka oblika slaboga aorista, to uci § 268, Biljeska 1.

§ 333.

DIO TRECI

POSTANJE RIJECil

Glava XIII

§ 334. Rijec ili je prosta, tj. postala od jedne jedine osnove: My-o-c; govor (korij. :Ae:y), iii joj je osnova slozena od dvije ili vise osnova: :Aoyo-yp&rpo-c; (pisac govora).

A, Proste rijeci

§ 335. Proste su rijeci a) primltlVne (nomina verbalia), tj. postale neposredno

§ 336.

od glagolske osnove: &p:;cf) (pocetak) od tli.pxc.l, b) izvedene (denominativa), tj. postale od nominalne osnove: &pxa-io-c; (star) od nom. osn. &pxa (nom. &px-1]).

Imena postaju nastavcima (sufiksirna) kojirna se izblize odreduje znacenje imenima.

Bilj. 1. Konsonantske osnove mijenjaju se pred konsonantskim nastavcima po glasovnirn zakonirna: yp&fL-fLOL (pismo) od yparp-[La (§ 54).

Bilj. 2. Osnove irnaju sad jaki ( dugi) sad slabi (kratki) oblik (prij ev o j, isp. § 49. i Bilj.): A&.&-pa (kradorn): :A~.&-"1) (zaborav), osn. Ae:y: A6y-o-c; (isp. hs) plet-em: plot), osn. rr:e:[Lrr: 7tO[L7t'-~ (pratnja), isp. pf. rr:ErrO[-Ltpa, (osn. :Airr. eA-Airr:-+,c; (nedostatan): 1:0 :Ad<jJavov (ostatak): :Aom-6-c; (ostali), isp. it-Atrr-o-v: Adrr-t:il : M-:Aom-cx, (osn. !pti) rpii -r6-c; (recen): cp~-[L"f) (govor): rpt:il-vf) (glas).

Bilj. 3. Sarno malo irnenica i pridjeva postaje bez nastavka: T, il<)i (glas) osn. bn:, &pmx~ (grabezljiv) osn. &:prr:ay.

Najznatniji nastavd

A. Nastavci kojima postaju imenice

I. Nomina agentis

lvfasc.

-d: 1sp-e:U~ (svecenik)

--rf)p: crt:il--r-f)p, -'ijpo<; (spasitelj)

-Top: cr•JAA~rr:-Twp, -opoc; (pomocnik) -T<i: noAl-T·~-~ (gradanin)

Fem.

-IHti: !ep-e:La (svecenica) [od le:pe:f-ja]

-TEipti: crw-Te:Lpa (spaS i te lj i ca) [od crw-rsp-ja]

-TpLCi: cruAA~rr-TpLo: (pornoc ni c a) -TLo: rroi.~-Ttc; (gradanka).

Postanje rijeCi. § 337- 3~3. 169

2. Nomina actionis

-T(: Y, cp&--;-t; (govor) 7) rr:[cr-nc; (vjera) osn. m &

-cr(: 7; ysvHJL~ (postanje) Y, rr:pCi~t; (djelo)

-[L6: o 63up-[L6<; (jadikovanje) 0 os-cr-f1.6c; (sveza)

-a[a: +, OOXL[La-a[a (is pit) 7) epya-cr[a (rad)

-s-tx: :2 rr:ato-da (odgoj) 'I ~occrtA-dcx (kraijevanje) I od glagola na -e:ut:il, rr:atoda od -e:f-[a itd.].

3. Nomina rei actae

-[LOLT: To rr:piiy-[La, -fi.OLT-oc; (djelo) -ro TfL~-[LOL (zarez

-e:cr: TO yl:v-oc; (genus) -ro tj;e:uo-oc; (laz).

4. Nomina qualitatis

-T"f)T:

-e:cr:

-~ tcro--;-r,:; (aequi-tiis) ·f; ve:6-r~:; (iuvent-tus) 7) crorp-[ii (sapient-ia) Y, xcxx-tii (zloca) TO ~&&-o:; (dubina)

To a!crx-oc; (sramota)

-o•Jv"Y): ·t, o~xaw-auv1) (pravedno s t) T, at:ilrpp.o-crl'lV"f) (razborito s t)

-tti: Tj &::Af)&e:-ta (is tina) 7) e:{)x),e:-ta (slava)

[ od pridj eva na -f)~ 2; -sw: od -e:a-tti]

7) s6vo-ta (dobrohotno st).

5. Nomina instrumenti

To otpo-Tpov (arii-trum) -%po: TO ~&-,'tpov (stupanj) TO Wh.x-Tpov (naukovina).

6. Nomina loci

-T~pta: TO lhxacr--r-f)p1ov (sudnica) To 8e:cr~J.t:il-T"I)ptov (tarnnica)

-e:ro: TO xoup-e:1ov (brijac ni ca) TO Moucr-e:Lov (zboriste Muza)

7. Nom ina deminutiva

-io: To n:ato-iov (djecacic) TO zpucr-[ov (zlatan novae)

-&pto: TO rr:ato-&ptov (pueru-lus)

-tctx.o: 0 rr:ato-[crxoc; (sinci c) f; 7t'ato-tax.1) (kcerka)

-[ow: -ro otx-lowv (kuci ca).

8. Patronymica

-(t)l>cx: Kpov-i-8"1)~, U~:Ae:-lo·% Atvwi-o1)~, Te:AtxfJ.WV-~a-1>"1)<;

-[<Vv: Kpov-[t:ilv -ro(fern.): Tav-ra.A-[c;, Ke:xporr-lc;.

§ 337.

§ 338.

§ 339.

§ 340.

§ 341.

II

!I § 342.

§ 343.

170

§ 344.

-to: -e:u: -Ta:

Postanje rijecL § 344-351.

Mas c.

Koplv&-w-<; (Corinth-ius) Me:yo:p-e:uc; (Megarensis) 2:n:ocpn&-T"I)c; ( Spartia-t e s)

9. Gentilia

Fern.

-&:3: Ll:>JAdc; (Delj anka) -[3: Me:yo:plt; (Me gar anka) -TLil: 2:mxpTtii-nc; (Sparcanka).

B. Nastavci koj rna postaju pridjevi

§ 345. Pridjevi znace: 1. Opcenu svezu s osnovnim pojmom

§ 346.

""oo: oup&:v-to~ (nebeski), lilxo:wc; (pravedan), 'AAt"l)vetio~, ati)oio~ (stidljiv) od odllocHo~.

2. Tvar i podrijetlo

-e:o, -e:to: l\~ucr-~oc; Cxpucrouc; aureus), Euptmo-stoc;

-tvo: :t.l&-tvo<; (kamen) /;ul.-t vo<; ( drven).

§ 347. 3. Pripadanje, sposobnost

-(t)x6: tpum-x6<; (prirodan), 7tpax-Tt-x6~ (sposoban ~IX<J'LA-tx6<; (kraljevski), 7tOAEfL-tx6c; (rat an); 7) fLOucnx~ (tj. TtxV'I)), 6 fLOUcnx6c;, 7) YPO:fLfLIXT~x~, 6 ypa[.L[.LCXTtx6c;.

za rad),

§ 348. Obilje

§ 349.

-EVT ( -fev-r), -e:T: XO:PL-EL<;' xo:p,l-~crcro: ( -ST-jo:), xapl-e:v (gratiosus), &vSfLOStc; (v)etrovlt), UA"I)E:tc; (silvosus) (§ 193).

5. Sklonost

-[.LO'I: [.L'I~fLU>V (sjecajuci se), &m-:1.-f)a-[.Lwv (zaboravan).

§350. 6.Vrijeme

-tv6: &o:p-tv6c; (ver-nus), &sp-tv6c; (ljet-ni), vux-rsp-tv6c; (noctur-nus).

§ 351. 7. Nastavci s manje odredenim znacenjem

-v6:

-p6:

-UL!J.O:

lls~-v6<; (strasan), asfL-v6, (castan) od cre[30[-L!X~ ix%p6<; (neprijateljski), <p-&ov-e-p6<; (zavidljiv) XP~-O"~fLO<; (koristan)

-·A6: lle:t-A6<; (bojazljiv), ho:r~-i.6t; (varav)

-q.w: [.L&:X-LfLO<; (bojan) -scr: <);euo-~c; (lazan), e:uysv-+,c;

(plemenit).

-&w:

-6w:

-£~w: -cdvw:

Postanje rijeCi. rijeci. § 352-354.

C. Kako postaju glagoli

Tt[.L6:W castim yo6:w jadikujem oou:A6w zarobljujem (llou:Ao~) ~"I)[.Lt6w kaznjavam (~1J[.Llo:)

s:Arr[~w nadam se (8:t.rrl.c;) cn1f1-0:lvw dajem znak (a~[.Lo:)

-E:w:

-eUw:

-ci~w: -6vw:

qnAE:w ljubim (<pl/.oc;) e:u-ruxew sretan sam (sucux~c;) ~o:cn/.e:uw kraljujem ([3acn/.e:uc;) &l."l)&euw govorim istinu (&:A1)&~c;) litx&:~'W sudim (olx1J) [3o:p6vw opterecujem ([3o:puc;) o:tcrx6vw sramotim (o:Icrxoc;).

Bilj. Neki od tih zavrsetaka imaju vise-manje odredeno znacenje: talzo znace glagoli na -ew, -e:uw da netko ndto jest: <pt:Aiw (prijatelj sam), d-ruxs~> sretan sam), n:o:Ae:[.LtW (u ratu sam); &1.1J-&e:uw (istinit sam); - glagoli na -6cu, -o:lvw, -uvw znace da netko nesto cini: llou:A6w (ci.nim robom = zarobljujem), )(pua6w (cinim zlatno = pozlacujem), OY)[.LO:lvw [cinim (dajem) znak], :Ae:uxa[vw (bijelim), 7)1\Uvw (sladim, zaCinj am);- glagoli na -crd(u znace z elj u (desiderativa): 7tOA!i:fL1JO"e:lw (zelim rat).

D. Kako postaju prilozi

Kako postaju prilozi od pridjeva, v. § 204. 1-3; korelativne priloge v. § 217; prilozne brojeve v. § 223; prilozne padezne oblike v. § 188.

-Mv: -ll'l)v:

-d:

Osim toga prilozi postaju od nominalnih i verbalnih osnova nastavcima:

&ye:A1)-1i6v gregatim (ays:A'I)), &va-<pav-36v ocito (&vo:-<palvw); fj&.-ll1Jv korakom ([3&-crtc;), xpu~-ll'l)v kradom (xpu<po:), cru:A-1.~[3-Il'l)v sakupivsi, ukratko (auA-AIXfL~&:vw), a7top&-ll'I)V rasijano, pojedince (crrrdpw); oVOfLctaT[ poimence, nomina-tim, vswa--rl onomadne, i:Af.'l)vtcr-T[ helenski ( EoAA'Y)Vi~w); r.o:v-ll'Y)[.L-d s Citavim narodom (rr&vll'l)fLO~), '1'1)-7tOt'l-e:l bez kazni (n:otv+,).

U slozenoj rijeci slazu se dvije osnove u jednu rijec ili bez promjene (:t.oyoyp&:<po-<;) iii se osnove na kraju mijenjaju. Tako prva os nova svoj zavdetak rado mijenja u 0 ili mu dodaje 0: xwpo-yp&:tpoc; zemljopisac (osn. X Cil p ii), 't"E:t)(O-[.LCX)(LCX boj oko zidina (osn. Te:txe:cr), <pum-o-Myoc; prirodoznanac.- Prvi se clan kadsto jos drukcije mijenja; npr. t:Aettp"l)-[36:t.oc; jelenji lovac (osn. E:Ao:cpo), :Ao:fLrrall-1)-llpo[.Llo: utrka sa zubljama (osn. AIX[.L7tall), 7tctp-p'l)cr[o: iskrenost u govoru (11:iiv). -Umjesto osnove upotrebljava se i paddni oblik: veC:,c;-otxoc; kuca za brodove, ope:t[3<iT'I)t; (ope:crcrt-[3CtT1JC:) koji gorom proJazi, VCCUOL-XAUTOt; sJavan brodar, ol\ot-rropoc; putnik (§ 188).

u drugom clanu pocetni se samoglasnik cesto produljuje: cr"CpGt1:-'1][0~ vojsko-voda (&yw); zavrsetak se (kao i u prvom Clanu) rado mijenja u o ili mu se dodaje 0: CjltAO-Tt[.LOt; casto-ljubiv (nt~11!, :!:xo:-roy-x:stpot; storuk Cxdp), tx&·Jo-cp&:yoc; ribojeda (<pay-dv); a ima i drugih promjena: <pt/.o-rr&:Twp ocoljubiv (rrcxc:f;p; isp. § 49), &-[3/.cx~~c; neskodljiv (~A&:;rm).

§ 352.

§ 353.

§ 354.

172 Slozene rijeci" § 355-358.

§ 355. Glagol se, da ne mijenja oblika, moze sloziti s prijedlo-gom: rrpo-e..&:xofL<H (borim se za sto). Druge se rijeCi mogu s glagolskim pojmom sloziti tako da se nacini nomen agentis pa od njega izvede glagol; npr. od va;uc; i fL&JCOfLOGL postaje va;u-fL&xo<; (horae na brodu), a odatle va;u-fLOGJCtW; od oixo<; i 8tfLW (gradim): otxo-MfLo<; (graditelj kuce): otxo-8ofLtW.

I apstraktne se rijeci mogu bez promjene sloziti samo s pri-j edlogom: rrpo-~ou/.~ (prethodno vijecanje), crufL-~ou/.~ (zajednicko vijecanje), ali su-~ou/.[a; (razboritost) od su-~ou/,os (razborit).

Po znacenj u dijele se slozene imenice i pridjevi na tri vrste:

L D eterrninati vne sloz eni.ce u kojima je prvi clan pridjevna ili prilozna oznaka drugoga clana: ~ &.xp6-rroi,Ls ( = &xpa; rr6i\L<;) gornji grad, vise-grad, 6f.L6-8ou/.o<; ( = 6fLoG 8ou/.e:uwv) drug u ropstvu, surob (isp. hs. brzo-rek, divo-koza samo-uk, staro-sjedilac, zlo-tkalja).

§ 357. 2. Za visne slozenice u kojima se prva rijec pomislja kao ovisna u nekom padezu o drugoj iii druga o prvoj: /.oyo-yp&cpoc; ( = Myouc; yp&:cpwv), &~Lo-/.Gyo<; ( = &~Lo<; Myou) spornena vrijedan, xe:Lpo-1t'obrroc; ( = xe:pcrt rronrr6c;) ruko-tvoran, otxo-ye:v~s ( = iv o'ix<p ye:v61.1.e:voc;) u kuci rod en (isp. hs. glaso-nosa, krvo-lok, meso-jede, ruko-pis; bog-dan; zlo-rad).

§ 358. 3. Posesivne (atributne) slozenice u kojima prva nJec oznacu)e drugu, a citava se slozenica pomislja kao objekt participa ~xwv te se upotrebljava kao pridjevni atribut: fLOGXOO-JCE:LP ( = fLOGXpa<; xe:i:pw;; EJCWV) dugo-ruk, y/.a;ux-ii\m<; ( = y/.auxouc; 6cp.&ttAfJ.Ou<; ltxoucra;) sjajno-oka, crw-<ppwv zdravo-uman, razborit (isp. hs. bj.elo-brk, zlato-kos, krivo-sija, dvo-struk, sto-noga).

Bilj. 1., Prijedlozne slozenice mogu imati sva tri znacenja: &fLtfH-.&soc"Cpov Okruglo kazali§te (det.), ey-zwpto<; domaci (zav.), ~v-.&e:o<; bogo-duh (l:v ~IXU't'(i} .Ssov E-t.wv (pos.).

Bilj. 2. Rijeci slozene sa&- privativnim (pred samoglasnicima civ-; lat. in-, hs. n e-, § 64) mogu irnati determinativno ili posesivno znacenje:

lt-ypa;cpoc; ( = ou ye:yp<XfLfL~Voc;) det.,

det.,

&-neue; ( = rroc1:8ac; oux EJC<UV) pos.

&.v-cx~8~c; ( = dllw oux ~xwv) pos.

Rijeci koje su isprva pocinjale s digamom nemaju &v-, nego &.-; &.-e:py6<; (&.py6c;) besposlen (ftpyov).

Bilj. 3. Slozenice na -oc; kojima je drugi clan postao neposredno od glagolske osnove imaju (protiv § 36) naglasak na drugom Clanu ako mu je znacenje ak ti v no:

ilt.&o-~6/.o~ koji baca kamenje, 'At-&6-~o/.oc; pogoden kamenjem

/,oyo-yp&<poc; pisac govora, <Xu-r6-ypacpo<; pisan svojom rukom.

DIO

Glava XIV

KONGRUENCIJA

Ako je subjekt srednj ega rod a u plural u, verbum finitum § 361.

stoji obicno u singularu, a predikatno ime stoji uvijek u pluralu: TO: 3wpoc "~c; Tu;cfJc; ¥:xst TO: 7tp&yfLocToc Tocu-ro: oo:tv& , ECITLV.

Ako je subjekt u dual u ili ako su d va sub j ekt a, predikat je sad § 362. u dualu, sad u pluralu: f!.,.Jo xocAdl TE x&:yoc.&ffi &v3ps Ts&vcx-rov. - 'AptCHWVTt T{i) 3svorpwvTt 7tpocrhpsxov Mo vsocv£crxw.

BilL Kod &[LtpU) imenica mora biti u dualu, kod ll6o moze biti u dualu ili u pluralu: rXfLcpW 't'W rr6/.e:t, Mo &v3pE i ouo cb<'lpsc;.

Ako je subjekt kolektivna predikat moze biti u plu- § 363. ralu: 'Aih'ivoclwv To 7tA~.&oc; ol~ov-:;:xc "h:rccxpxov TUpocvvov ov1:cx &7to&otvs~v.

pars vulnerati aut occisi sum.

Ako je vise subjekata, predikat je u singularu (prislanja- § 364.

juCi se uz najblizi subjekt) ili u pluralu. Predikatni pridjevi, ako su subjekti li c a razlicna rod a, stoje u muskom rodu, ako li su subjekti stvari, u srednjem rodu plurala: r~pocc; 3t3&crxst mx'iTcx xed :x.p6vou Tpt~-f). - 'De; d3s 7t<XTEpa Ts xcxt fL'f)TEpoc xoct &3sf.rpouc; xed T~v tocuTou yuvoc~xoc oc(:x_[LaAwTouc; ysyeV'f)fLEVouc;, E:Mxpucrsv. - Isp. Pater mihi et mater morrui sunt. - Al.&ot TE xoct 7tAlv.&ot xoct ~UAQ( ).{Q(l xepoc[Loc;, h&xTwc; spptfL[LSVQ(, o6ol:v xr~mp.& EO'TL'I. - Isp. Divitiae el honores incerta et caduca sunt.

Uza subjekt muskoga ili zenskoga roda predikatni je § 365. kadsto u s red n j em rodu sing. (kao : 'H crorploc 7tcXVTwv x!t.):J\l--

os &fLoc.&[()( 7tcXVTWV O('LO"XWTCJV. ciycx&ov TI:OAlJXOlpGZ'I[Y, - Isporedi: Triste lupus stabulis. - Bolje je vrabac u

ruci nego soko na grani.

174 Kongruencijao Clan. § 366-370.

§ 366° Ako je infinitiv subjekt, predika.tni je pridjev kadsto u pluralu: T-,]v n:errpwfLtv'Y)v !J.O~ptXv &ouvtX-roc ecrnv &n:ocpuydv. - To se dogada osobito kad je predikat glagolski pridjev na --rtoc;;: 'Emxe:~p'Y)-rta -ijv tifL&<;; n:ercrcx:L.

§ 3670 Ako su subjekt i predikat u razlicnom broju, glagol se moze slagati s predi-katom: 0[ 'Alt·~vczio~ E:x-rtaCZ'J -ro xwp[ov -rou-ro, 8n:ep rrp6-repov 'Ewt!X ooot exaAOU\11"0. -· llav-r()( 'r()(U't"GG xGGxoupy(a.~ dcr[v. - Isp. Gens universa Veneti appellati sunt.

§ 368. Ako je subjekt demonstrativna ili relati vna zamjenica, slaze se u rodu i broju s imenickim predikatom: 00col dcnv &v3pe:c; to su ljudi. - TiccpiX -rwv 7tpoye:ye:v'Y)fLEvUJv [LCXv&&ve:1:e:. od)1:'Y] yocp &plcr-r'Y) otocxcrx:cx/-to:. - OuaE:v &atx:ov oto:ye:yEv'YJfLOC.t 1tmwv, ~v1te:p vo[Ll~w fLE:Ah'Y)v dvoc.t XCXAAlcrTYjV &7toAoylcxc; sto rnislim da je najljepsa priprava. -- Isp. Ea de mum firma amicitia est. - Ali i: Tou1:o TCWc; oux &[L:x&lcx E:cr1:lv;

Bilj. Treba razlikovati: -r£ eO"-rt cptAlo:: sto je prijateljstvo?- i -ric; lcrn qnAio:: kakvo je prijateljstvo?- Isp. Quid est gloria nisifrequens de aliquofama cum laude? i: Quae gloria est miseriae pauperum atque inopum illudere?

§ 369. Grcki jezik shvaca cesto kao predikate subjekta ili objekta ona-kve pojrnove kojima se u hs. jeziku oznacuje glagolska radnja (p 0 tpumbeni predikati). Zato se u grckom jeziku cesto upotrebljava pridj ev gdje je u hs. prilog. To vrijedi osobito za oznake reda, vremena i nacina, kao: 1tp61:e:poc, npw1:oc;, 6crn:poc;, 6cr-rcx-.-oc;, TSAe:u-rcx'i:oc;, - op&pwc; rano, ecrm!:pwc; uvecer, vuxwc; nocu, crxo-rati:o::; u mraku, z&c~6c; jucer, ;.kt.m:pcx'i:o::; d.rugi dan - h<ilv, hm)crwc; svojevoljno, &xUJv preko volje, &cr[J.e:voc; rado itd.

T~v oe 1to/-u 7tpw-roc; 'Cae: T'Y)AtfLoc.xoc; (Hom.) nju prvi ili naj p rij e vidje T. ~ A<XXE;0()(.L(L6vLOL ucr-rEpOL cX.r.p(xov-ro ·~c; EV M()(,p()(.&(;"m fLcXX"Y)c; ye:vof1.~VYjc; fL'~ ~fLEpqc. - Kat-rE~Olcvov de; -rae; xw(Lcxc; ~a'YJ crxo-rcxi:oL. -Tpc1:CXLOL EX l:mzp-r'Y)c; E'(EVOVTO Ev T?j 'Antx?j. - ''Axwv Ot[LOtfll:c))V ouodc; &v&p<ilrcwv xOtx6c;. - "Acr[Le:vm doov &AA.~/-ouc, xo:t ~crmf~ov'!o 6cr7te:p &aet-rpouc;. - Isp. Hannibal princeps in proelium ibat, ultimus conserto proelio excedebat. - Socrates venenum laetus hausit.

Bilj. Osobita je vrsta potpumbenoga predikata prolepticki predikat kojim se uCinak glagolske radnje vee unaprijed izrice: Mtya.c; ex fL~xpoG <D£Amrroc; "1]\l~"IJ't"CXL 'H e:tp-f]v'Y) -rov a'ijfLOV TW\1 'Alt'Y)VO:lwv u<j;'Y)AOV ~pev. - Isp. Nikad nas nisi niCim site nahranila.

Glava XV

CLAN

§ 370. Clan je zapravo pokazna zamjenica. U tom se znacenju upotrebljava u atickoj prozi samo jos u ovim prilikama:

1. 6 [LEv - o oE jedan - drugi (u svirn padezima); -ro ( -toc) [LEV - 1:0 (-roc) 3€ adverbijalno: sad-sad;

Clan. § 371-372. 175

2. pocetku recenice naznacujuCi subjek1, ito u norninativu b M, ~ oe, 'TO ae: a on, ona, ono; u ak. s. inf. 1:0V 3t, T~V Ot, TOUc; 13E ili

\ I \ I \ r XOtL 1:"0v, XO:L '!"Y)V, XOtt -roue;;

3. TOU toga,

Ot [<Lev A.oc~6v-rec; 'TOt n:A.o'i:o: &:rcETIAe:ucroc.v, o[ oil: [LEVOV't"e:c; E:~e:-r&~Otvco ifloE. - To:u-r'Y)v 'l:"~V ~fLEpo:v o51:'wr; e7topsu&1Jmxv, "~ fJ.Ev TL [L()(X6fLe:vm, TcX ae: xoc( &voc.ncxu6[LEVOL. - 'Emn&ye:l:O Touc; 'A&"YjvO:[ouc;· OL OE ~J.&ov.

Kod 't6v &7toxp[voccr&oc.L Mysuc a on, kaze se, da je odgovorio.

Clan naznacuje:

1. odredene pojedine predrnete .razlikujuCi od drugih (ilndi-vidualni clan): T wv E7t't"Ct crorpwv O"O(j)W'TCX"tOC, ~v 2:61-.wvo - 3~p~l]c; &ydp()(c; -r~v &v:xpl&[LYjTov cr1:poc-rtocv ~l,&ev t7tt -r~v 'En&aoc ( onu - poznatu - nebrojenu vojsku). - Kupor; Dmcrxve:~'t"O owcre:Lv --rp[ot ~[LLOcxpe:LX~ -,;ou fLIJVOr:; -rijl cr't"pcx-rt<ilrn ( distributivno: svaki mjesec svakomu vojniku).

Bilj. 1. Individualni clan zastupa cesto posesivnu zamjenicu: '0 crocpoc; l:v ~Xu-ri;} rrspt<jll:pe:~ -r~v O'Jcrlrxv (svoje b!ago).

Bilj 0 2. Individualni clan stoji kod apozicije iza licne zamjenice: -iJfl.s~c; ot "EAA7Jvec; mi Heleni. - 'Y!J.d<; o1 -ljys!J.6vec; n:poc; t[LE: rr&v-rec; cru[L~&fi.en. - Tako i bez zamjenice: Et ~o6J.scr-&t f-Lot (sc. tlfLd<;) o'i -re o'"rpo:'r'Y)yot xo:t o! AO)(()(yot efi.-3-ei:v, J.l:~wo

Bilj. 3. I glavni brojevi imaju clan ako se njima kazuje odreden dio poznate cjeline: 'Arr'ij.cro:v -rwv A6x_wv awasxrx ilv't"WV o[ -rps'i:c;. - Tako i razlomci: 't"Ct 06o f1-Ep1) dvije trecine.

Bilj. 4. Treba razlikovati:

rroAAo[ mnogi i o[ rrofi.),o£ mnostvo, sv)etma; oA[yot malo njih i ol 6J..[yo~ oligarsi; rrAe[ovsc; vise njih i ot n:Adovec; vecina; &Afi.ot drugi (alii) i o! &AAot ostali (ceteri); E!J.o<; cp(Aoc; covjek koji mi je prijatelj i 6 tfLo<; cp(Aoc; moj prijatelj.

2. pojedine predmete kao zastupnike Citavih vrsta (g~nell:'icki Clan): 0 Olv&pw7toc; covjek, tj. svatko tko je covjek. - L:.Ei: TOV 0"1:pomWTY)V rpo~e:Lcr&oc.L [LotAf.ov -rov &px_ov-roc. ~ -roue; 7tOAe(Llouc;. - 'Ey@ 7t&v-r()( 15croc 7tpocr1jxe -rov &yo:&ov 7tOALT"IJV ~7tpcxnov.

Bilj. Treba pamtiti:

6 ~ouMf-Le:voc; svatko tko hoce; <;>-ruxwv svatko tko se nade, tko god;

6 -roAfL~O"wv takav koji ce se usuditi; 6 -1JY"IJO"Of1-E:VO<; ouaetc; ~O"'t"CX.t nece biti nikoga (takvoga) koji C('; voditi.

176 Clan. § 373-374.

§ 373. Clanom se svaka rijec (adj., part., adv., inf.), cak i dio recenice (padez s prijedlogom, genitiv), i citava recenica moze supstantivirati:

ol nAm'lcrw~ bogatasi,

a[ 7tap6v-rr::c; nazocnici,

at n&Aat stari,

TO [Ltcrr::~v mdenje,

a[ iv T?j noAEL u

at &.[Lcpt 'Apta'i:ov A. i njegovi I judi,

-rc1c TWv 'AihJva(wv stvari (prilike, probici) atenske.

-ro -rou Ll1J[Lacr&€vauc;, isp. £llud Ciceronis.

-ro yvw&l crau'T:6v illud nosce te ipsum.

~(t)XPcl't"'l)<; tX'I~P TWV TOTE ~v &pLaTO<;. - NlXY)Q"OV opy~v Tcj) Aay[-~scr.&()(L xocAwc;. - llpiXHe: 1:oc fl~ Tli Twv &AAwv cpp6vs,. --:EufL~ouAe:ue:cr&s nspt Tou '1't i>s~ no~e:'i:v.

Bilj. Kod mnogih supstantiviranih pridjeva treba pomisljati na imenice koje se i u lat. cesto izostavljaju: ~ ~P"IJ[LOc; (y'ij) pustinja; 1i ilE~La, &p~cr't"e:poc Cxdp) (dextra; sinistra, laeva) desnica, ljevica; 1) 6cr-re:pafcx., ilEu-rEpoda ('l][LE:pcx.); 1) q:JLI.[a, 7tol.e:f1.£oc Cxwpa); 1J fLOUcrLKl] ('t"exv"tJ). ·

§ 374. Clan ne stoji:

L kod predikata: e:~AOVTO crTpe<:TYJy6v.

EUXAdrxc; TCIXT~p. - Qt S[Loc; hoc~poc; ~v

fiE-

B ilj. Clan stoji kod predikata samo onda kad treba predikatni pojam istaknuti kao posve odreden, vee spomenut ili opcepoznat i priznat, tako osobito kod SUpstantiviranih partidpa, i koq 0 CX.U"t"Oc:; isti, "t"OUVCX\ITtOV protivnost, .&&npov jedno od dvoga itd. Ou-r6c; EO''t"IV 6 crwtppwv, oi'i-roc; 6 &vilpsi:oc; xcx.l cppoVL(LOc; (pravi mudrac, pravi junak). - 0! &vilpe:c; e:!crtv ol 1towuv-re:c;, o n i!.v tv -rcx.i:c; fLocxcx.~c; y(yv1)TCX.t. - 'Eyw [L~V 6 cx.u't"6c; d[L~, O[Le:i:c; ae: (LE:Ta~aAAETE. - T'ij &q:Jpocruvn ou 7tii\l 't"OUvav-rlov tcr1:tv ~ aocploc; (nije li citava protivnost, tj. sasvim protivna ?).

2. kod licnih pojmova (&e:6c;, crTpcx.rf)y6c;, &v&pwnoc; itd.) ako znace citavu vrstu za razliku od drugih vrsta; tako ocv&pwnac; covjek za razliku npr. od boga, zivotinje itd. [dok 0 ocv&pwnac; (§ 372) znaCi: svatko tko je covjek, za razlilmod nekoga odredenoga - i kod vrsnih imena koja se kao (ili gotovo kao) vlastita imena upotrebljavaju; npr. ~occrtAE:'Jc; kralj; &cr-ru grad Atena;

itd. za neki odreden otok; ~ALOe;, oupav6c; i dr. ll&nwJ &v&pwn6c; scr-rLv. - npc{>YJV de; &cr-ru o'~xo&sv &.v~t0v

- "Hv ~Awe; snl 6ucrfLai:c; (na zapadu).

Clan. § 375-376. Jl77

Bilj. Vlastita imena ne trebaju clana. Treba li pak lice kao vee spomenuto iii poznato obiljeiiti, dodaje se clan imenu njegovu iii apoziciji ako je ima: 6 ~wxp&:r1)c; ili :Ewxp&.-r1J<:; 6 'A&"fJVCX.i:oo:; onaj (poznati) Sokrat (Atenjanin).

, I,mena zcmalja redovno dobivaju Clan: 1) 'Acrlcx., 1) Eupwn7J, 1) 'EI.A&.c;, 1) Ar-rLX1J.

I men a r i j e ka do laze kao atribut izmedu clan a i rijeCi rco-rcx.[L6c;: 6 Euq:JpocT"Y)c; ITOT()(fl-0<:;.

Tako i druga zemljopisna imena ako su sa svojim apelativom rcoAL~) istoga roda: -ro Ti~Atov ilpo::;, ali 1] Ahv·0 c:o ilpoc;. Kaze se l:Lxe:Alrx ~

3. u adverbnim izrazima (osobito u prepozicionalnim i Vremenskim OZnakama); npr. SV as~Ltf, sn' aptcrTr::pa, }(()(1:'

&ypouc; (ruri), xaTiX y~v XIXl xcc-r!X &&Acx.Teotv (terra marique); ~[LEp<Xc;, &[L' scp, &cp' scrm!:pac;, EX TCIXLMc; (a puero) itd.

4. u opcenim oznakama mj ere, rod a, imena itd. [L€ys&oc; (veliCinom), d)poc; (u sirinu), TCA~&oc; (mnostvom), ilvO[L()( (po imenu), y€voc; (y€vr::t) rodom itd.

Atributne oznake stoje medu clanom i supstantivom ili (da § 375, bi se jace istakle) za supstantivom s ponovljenim i':lanom.

Atlributni polozaj imaju:

1. Pridjevi i participi: o &.ya&oc; &.v-~p dobar i':ovjek, i1i o &.v·~p o &.ya&6c; i':ovjek (i to) do bar; o napb.lv Mtp6c; ili xcupoc; o napwv.

2.Posvojne zamjeniceiposesivni genitiv pokaznih i pov atnih zamjenica (isp. § 210, 208); 6 t[LOc; nrxT~p, ~ Tm'rcou o1x[cx, o cp[Aoc;.

3. Imenice u posesivnom gen1t1vu (§ 393): vdwv o~1..tac; (ali i TWV 'A.&'Y]voc[wv o i o S~[Lac; -rwv

4. Paddi s prijedlozima: -~ sv MOlpoc&wv~ (J..cXXYJ·

5. Prilozi: 1:0 vuv ysvac; sadasnji rod, <Xt TCOlpOlu-rlxoc ~ilova( casovite naslade, ~ &yrxv sAe:uite:pta prevelika sloboda, ~ n6Acc; ~ iY..vw gornji grad.

Predikatne oznake stoje pred supstantivom koji ima i':lan, § 376. ili za njim. Predikatne se oznake od atributnih razlikuju po tom sto supstantiv s atributnom oznakom cini jedan pojam 0 ko-jem glagol nesto izrice, dok predikatna oznaka pristupa k sup-stantivu s glagolom. Tako 1:0'1 &ya&ov &vapa znaCi: ljuhim

covjeka, tj. 0 dobrom izricem da ga ljubim; a 9 c?.[J TOV &vapcx. ili cptAW TO\! znaci: ljubim covjeka

kojeg ljubim do bar jos: &nav-rsc; ~XOfLEV TO tijelo koje imamo smrtno je; 'A&YJva~oL ~youv-ro WJTov6[Lwv

't"(t)\J au tJ.flckx wv.

178 Clan. § 377-378.

Predikatni polozaj imaju:

§ 377. 1. Pokazne zamjenice oi'.i"t"oc:;, 8ae:, lx:e:i:voc:; (isp. § 213): oi'.i"t"oc:;

§ 378.

0 &v~p iii 0 &.v~p o?.i't'o~ taj Covjek.

2. Posesivni genitiv licnih zamjenica i zamjenice a:tn6c:; (isp. § 211, 2. b): o 7ttx"t"~p {Lou; "t"bvna:i:aa: a:u"t"~c:;filium eius.

3. Partitivni genitiv (§ 395. Bilj. 4): no:AAol"t"wv 'A&'YJva:twv.

4. Cl{L(jiW, OC(L(jiO"t"e:poc:; i h&."t"e:poc:;: OC(L(jiO"t"e:pOL ot 6q~&txA(LOl obje oci. h&."t"e:pov "t"b cnpa:"t"6ne:aov jedan i drugi tabor.

Biljeska. Kod /bco:cr't"o<;; (svaki) moze supstantiv biti ibez clana: gx.o:cr't"ov 't"o ~&voc:;, EX.OCcr't"ou ~'t"ouc:;.

Sad atributni sad predikatni polozaj s razliCnim znacenjem imaju pridjevi &x:poc:;, {Lecroc:;, ~crxa:"t"oc:;, fL6voc:;, pa a:u1:"6c:; i nocc:; (§ 379); isp. summus, medius, extremus.

1. "t"b &x:pov /)poe:; visoka gora;

"t"b /)poe:; &x:pov '' I '' a:xpov "t"o opoc:;

vrh gore.

2. ~ fLEO"'YJ n6A.Lc:; srednji grad;

~ n6A.Lc:; (LEO"'YJ (LEO"'YJ ~ TCOAL<;

sredina grada.

3. ~ lax&."'YJ v~croc:; krajnji otok;

~ v~croc:; ecrx&."t"'YJ ecrx&."t"'YJ ~ v~croc:;

kraj otoka

4. o fLOvoc:; ut6c:; jedini sin;

o utbc:; fLOVoc:; fLOVoc:; o u t6c:;

jedino (samo) sin.

5. o a:U"t"b<; ~a;crLA.e:uc:; isti kralj, idem rex;

< fJ. "> I > I } 0 t--O:O"L/\EU<; O:U"t"O<; a:u"t"bc:; o ~a:cnA.e:uc:; kralj sam, rex ipse ( § 207).

Clan. Akuzativ. § 379-380. 179

II <ic:; ( &na:c:;, au fL na:c:;, 8A.oc:;) znaci :

I. s clanom u predikatnom polozaju: sav (odredeni):

rl) sing. n<i·aa; ~ TCOAL<; sav ( odredeni) grad. ~ noAL<; "t"<icra:

~) plur. n<icra:L a:t 7tOAe:Lc:; svi ( odredeni) gradovi. a:t 1tOAe:Lc:; n<icra:L

2. bez clana: a) sav (neodreden), b) svaki:

oc) sing. n<icra: n6A.Lc:; TCOAL<; 1t(X(J"(X

a) sav (neodreden) grad. b) svaki grad.

~) plur. n<icra:L n6Ae:Lc:;: a) svi (neodredeni) gradovi, b) svi gradovi (sto ih igdje ima);

n<iv &.ya:&6v sve samo do bro; na:v"t"l cr&eve:L sa svom silom; n&.v"t"e:c:; &v&pwnoL svi !judi, sav svijet; lv n&.cr7J &.va:pxt~ x:a:l &.vo(Ll~ ~~v u potpunom bezvladu i bezakonju zivjeti.

3. s clanom u atributnom polozaju: cjelokupni: o n<ic:; &.pL&{L6c:; cjelokupni broj; "t"b n<iv nA.~&oc:; cjelokupno mnostvo; ~ n<iaa: n6A.Lc:; cjelokupni grad; a:t n<icra:L n6Ae:Lc:; skup gradova; ot n&.v"t"e:c:;, "<% O"U(L7ttxV"t"a: kod brojeva: svega (u svemu).

Tioccra:v UfLLV -r1jv &.A.~&e:Lcxv &pw. - Ile:pln&.v"t"a:c:; "t"ouc:; -&e:ouc:; ~cre:~~x:a:cr~ x:a:l de:; &na;cra;v 1:"~'1 7tOALV ~(Ltxp"t"~XMLV. - 0t "EM'YJ'IE<; "t"~c:; ~(Lepcxc:; 8A'YJ<; aL~A&ov ou 1tAEO'I 1tE'I"t"E x:a:l e:'lxom O""t"txa[wv. - "HaLO""t"O'I n&.\l"t"(t)V EO""t"lv OCAU7t(t)<; aLa:"t"e:Ae:i:v "t"b'l ~[ov &ntx'l"t"IX. - '1Eao~e: "t"oi:c:; 'A&'YJVIXLOL<; ou "t"OU<; ncxp6na:c:; (L6vov &.nox:"t"e:i:VcxL, &.A.A.<% x:cxl "t"ouc:; &na:v"t"IX<; Mu"t"LA'Y)Vtxtouc:; 8crOL 'fJ.- A - 'rJ. I; ' I "!: ' I >I T-'YJt--WcrL'I. - utxpe:LOc:; Et--O:O"LAEUO"E "t"IX TCO:'I"t"O: e:c, XO:L "t"pLtxXO'I"t"IX E"t"'YJ. - CJ>

y<l.p xcxA.wc:; np&.nov"t"L niacx y~ 7ttx"t"plc:;. - "'!1 "t"ex:vov, oux &ncxv"t"tx "t"<j> y~p~ x:cxx:<l. n.p6cre:cr"t"LV.

Glava XVI

PADEZI

A. Akuzativ

§ 379.

Akuzativ je padez direktnoga iii blizega objekta. Objekt je iii §380. izvanji: "t"Un"t"w "t"bv aouA.ov udaram roba, iii unutrasnji koji je vee u glagolskoj radnji sadr:lan: "t"U7t"t"W ne:v"t"~xov"t"cx TCA'YJy&.c:; udaram pedeset udaraca.

180 Akuzativ izvanjega objekta. § 381-383.

§ 381. I. lzvanji objekt pokazuje akuzativ kod prelaznih glagola. Pre-lazni su poimence ovi glagoli :

1. glagoli koji znace koristiti ili skoditi, dobro ili zlo cini ti bilo zborom ili tvorom:

6v(V1Jfl.L, &cpe:Mw ·nv& koristim komu (iuvo), ~f..&7t't"<U 't"LVif skodim komu; EO 7t0LE<U, e:ue:pye:'t"e<U 't"LVif do bro cinim komu, xocxw~ 7tOLew, xocxoupyew 't"Lvif zlo Cinim komu; e:o A.eyw, e:uA.oyew 't"Lvif govorim dobro o kom, hvalim koga, xocxw~ A.eyw, xotx1)yopew 't"Lvif govorim zlo o kom, kudim koga; li~LXE<U 't"LVif krivo cinim komu; xoA.ocxe:uw 't"Lvif laskam komu (adulor).

'Ecr.&A.ou yocp &v~po~ 't"ou~ 7tovouv't"ot~ &cpe:J..dv. - 'P~6v E:crn xocxw~ 7tOLdv &v.&p6mou<; ~ e:o.

Bilj. 1. Treba razlikovati e:o, XIXXw<; 1tp&ne:Lv dobro, zlo nalaziti se od e:o, x~Xxw<; 1tme:'iv.

Bilj. 2. Bo1J&e:'iv pomagati, l.um-re:l.e:iv koristiti, m>!J.<pepe:L na korist je, slazu se s dativom (§ 411, 2).

§ 382. 2. glagoli koji znace: bjezati, stizati, sakrivati se, premi-cati se:

cpzuyw 't"Lvif bjezim od koga; &7to~L~plfcrxw 't"LVoc utjecem komu (fugio); .&1Jpocw, .&1JpEU<U 't"LVif hvatam koga, tezim za cim ( 't"t), fl.Lfl.EOfLotL 't"LVot ugledam se na koga (imitor), ~ 1)A6w 't"Lvif povodim se za kim ( aemulor); A.ocv.&&vw 't"Lvif sakrivam se komu (lateo); E:mA.d7te:L 't"Lvif 't"L nedostaje komu (cega) (deficit).

§ 383. 3. glagoli koji znace: bojati se (stidjeti se, cuvati se), braniti se, osvecivati se:

cpo~eofl.otL, ~e~oLxif 't"LVot bojim se koga (timeo), E:x-, Xot't"ot-7tA.1jno{l.otL 't"Lvot upropascujem se od koga, oc£~eo{l.otL 't"LVot zazirem od koga, oc£crxuvo{l.otL 't"LVot stidim se koga, cpuA.&no{l.otL, s:uA.oc~eOfLotL 't"LVot cuvam se koga ( caveo); &[LUVOfLotL 't"LVot branim se od koga; 't"Lfl.<UpeO{l.otL 't"L\Iot osvecujem se komu.

Akuzativ izvanjega i unutrasnjega objekta. § 384-385. 181

T~v Mvot{l.L\1 't"W\1 'A.&lJVIXL<U\1 fl.~ Xot't"ot7tAotyrj-rs:. - A£~s:"i:cr.&ot( ere: xp-f), (;) 7tot"i:, -ro A.(ocv xoct cpuA.ifHe:cr.&otL cp.&6vov. - Tov E:m6v't"ot 7tOAEfLLOV 8crL6v E:cr-rL\1 &fLU\IotO".&otL. - Kupo~ 't"OU~ xocxoupyou~ xoct &~(xou~ &cpe:L~Ecr't"ot't"ot E:nfl.wpe:L:-ro (osvecivase se = _kaznjavase).

4. neki isprvice neprelazni glagoli; npr. § 384.

fLevw ostajem, cekam - ·nv&, 't"t cekam, ocekujem koga, sto, crLylfw, crL<U7t!f<U SUtim - -r:t preSUCUjem StO, cr1te:u~w, cr1touM~w hitim, spjesim - -rt pospjesujem sto, 1tA.ew brodim - -r~v .&lfA.otHotv brodim morem. Isp. Na moru ga jutro

osvanulo.

Glagoli koji znace kretanje postaju prelazni ako se sloze s prijedlogom (kao i u hs. i lat.); tako ~Lot~dvw 7tO't"ot{l.6v prelazim rijeku transgredior flumen), 7totpot~oc(vw -re:"Lxo~, 5po~ prelazim zid, goru, ~LEPX.OfLIXL 't"~\1 Xfupocv idem kroz zemlju, ucp(cr't"ot{l.IXL XL\I~U\IOU~ docekujem pogibli, 7tocpoc7tAE<U vrjcrov brodim mimo otok.

B ilj. Treba pamtiti: ll!J.W!J.L -rou<; &e:ou~ zaklinjem se bogovima; ~mopxw &e:6v zaklinjem se krivo bogom; zato vlj (v~Xl !J.tX) .6.(1X tako mi Zeusa, ou !J.tl Tou<; &e:ou<; ne, tako mi bogova.

II. Unutrasnji objekt ili sadr:laj pokazuje akuzativ kod pre-§ 385. laznih i neprelaznih glagola; u akuzativu je

1. imenica a) i ste o snov e ili b) is toga smisla kojega je glagol, obicno s atributom:

a) 7t6A.e:fLOV 7tOAEfLdv rat ratovati, fLEyotv &.ywvoc &.ywv(~e:cr.&ocL velik boj biti (magnam pugnam

pugnare), ~ocpe:"i:ocv v6crov vocre:Lv tesku bolest bolovati, -r~v xocx(cr-r1JV ~ouA.docv ~ouA.e:ue:Lv turpissimam servitutem servire;

b) fLEyocA.lJV fL&X1JV &.ywv(~e:cr.&otL veliku borbu biti, 7t&croc~ v6crou~ xif[LVELV sve bolesti patiti.

00-roL fLE"'(Lcr-rot xoct &.vocrLfu-roc-rot OCfl.otp't"-fJfl.ot't"ot OC{l.otp't"lfvoucrL\1. M&-r1JV oov ~crYJ 7tE7tA.e:uxw~ -rocrou-rov 7tA.ouv.

Bilj. Sastavljanje glagola s imenicom iste osnove zove sefigura etymologica.

2. imenica (ili srednji rod pridjeva i1i zamjenice) koja bi hila atribut izostavljenoj imenici iste osnove ili istoga smisla kojega je glagol: fL&X1JV vLxav = fL&X1J~ vlx1JV vLxav bojnu dobit dobivati, 'OM[Lmot vLxav = 'OA.ufl.mx~v v(x1Jv vLxav olimpijsku dobit dobivati (isp. postiti korizmu; exsequias ire), ~~u ( = ~~uv yeA.w't"oc) ys:A.av slatko se. smijati (dulce rider e), ~ZLVCX. ( = ~EL\1~\1 iJ~pLV) U~p(~s:cr.\totL StrasnO grijesiti.

182 Dva akuzativa. § 386-388.

Tako 1tiiv-ra v~x.iiv, oui>S:v <ppov-.[~e:~v, fLEya <ppove:~v (ponositi se); 't"cX 11"A"Aa E7tLfLEAE~cr&a~, 't"L x."Aabc; sto places, quid fles? itd.

Tau't"cX AU"TtOUfL!X~ x.at 't"!XU't"cX xalpw 't"O~c; 7tOAAo~c; (isp. lat. hoc laetor). - '

1Ev am oux OfLOAoyw.

386. III. Dva akuzati va, i to

1. akuzativ izvanjega licnog 1 1zvanjega stvarnog objekta imaju glagoli koji znace: uci ti, 0 p 0 minj a ti, taj it i; pi tati, zah tijevati; oblaciti, svlaciti, lisavati:

a~Mcrx.w -.~v& -.~ doceo aliquem aliquid, &va-, {mO-fL~fLV~O"X.Ul 't"~Vii 1"~ Opominjem koga cega, x.pU7t1"W, &.7tox.pU7t't"OfLal -.wii -.~ celo aliquem aliquid; &pw-.&w -.~vii -.~ pitam koga (za) sto, a hew -.~ v& -.~ pasco ali quem aliquid, dcr-7tpaHUl, -7tpaHOfL!XL 't"L'Ja -.~ utjerujem od koga sto; &.fL<p~EWUfL~, il:vlluw, Ex.lluw 't"L'Ja ·n oblaC:im, svlaC:im komu sto, &<pa~peofLa~, &.7tocr-.e:pew ·twa -.~ liSavam koga cega.

Ot 'Eye:cr-.a~o~, ~UfLfL<XXL<XV aVtX.fL~fLV~crx.ov-.e:c; -.ouc; 'A&Y)V!XLOuc;, &lltov-.6 cr<p~cr~ ~oY)&<:~v. - '0 Kupoc; fjpcha -.ouc; au-.ofL6"Aouc; 'reX -.&v 7toAe:fLlwv. - 'Hpm7ttllac; at-.d -.ov 'AyY)crl"Aaov o7t"Al-.ac;. - I;wx.pa-.Y)c; -.ouc; ~acu-.ou &m&ufLouv-.ac; oux. &7tpaHe:-.o XP~fLa-.a. - Tov 7tiiv-.a I>' il"A~ov ~fLap ~v fL' &.<pd"Ae:-.o.

Bilj. 1. U pasivu licni akuzativ postaje nominativ, a stvarni ostaje nepromijenjen; isp. sententiam rogatus . . Atchr."Y)<;; 07t' 'ApLcr-rcxy6pou &cp7Jps.&"Y) 't"~v &px1Jv.

Bilj. 2. Kaze se takoder: &vcxfJ.Lfl.ViJcrxw -rLvcf. 't"LVO<;; (§ 400, 1, B. 2), &7toO"'t"e:ptw TLVOC ·nvo<;;, &cpxLpsofJ.cx[ 't"Lv6<;; -rL ( § 403, 1. i B. 2).

§ 387. 2. akuzativ izvanjega licnog i unutrasnjega stvarnog objekta imaju mnogi pre 1 az n i glagoli: I;wx.pii't"Y)C: ~x.acr-.ov e:ue:pye:-.e:~v

\ 1 ) I ) I O'~f I \ ) ,1,1 't"'Y)V fLEY~O"TYJV <:ue:pye:mav E7tEXE~pe:~. - Uo<:Va 7tUl7tO't"E ypa<p'Y)V e:ypa'l'!XfLY)V nikoga riisam nikad tuzbom tuzio. - Aax.e:lla~fL6vw~ 7tOAAcX 't"~v 1t6"Aw ~fL&v fJI>~x.~x.ocm x.oct fL<:y&"Aa.

Bilj U pasivu izvanjiobjekt postajenominativ, a unutrasnji ostajenepromijenjen: rJJ. .. A."Y)v e:ue:pye:cr[cxv e:ue:pye:-r"Y).&dc;

§388. 3. akuzativ objekta i predikata imaju glagoli koji znace: zvati, drzati; izbirati, ciniti; pokazivati se:

OVOfLii~w, x.a"Atw, Aeyw 't"~Va 't"~ zovem koga cim (nomina), VOfLL~Ul, ~YEOfL<X~, x.p[vw 't"~Va -.~ ddim koga za sto (duco); cx:tpeofLa~, x.a&lcr't"Y)fLL 't"LVa 't"L izbiram ( Cinim) koga cim (creo, facio); 7totpexw EfLotU't"6v 't"L pokazujem se cim (praebeo, praesto me).

[ r Prosti akuzativ. A:dverbijalni akuzativ: § 389-391. 183

116vouc; 't"ou ~~v ~Mwc; ~YEfL6vac; VOfLL~E't"<:. - ~ape:'i:oc; Kupov cra:pii:;~v E7tOLY)cre:, x.at cr-.pa't"'Y)yov lle au't"ov &.7telle:L~e:v. lsp. Ucinit cu djecu JailJlCare.

Bilj. U pasivu oba akuzativa postaju nominativi: Kupo<;; 01to 't"ou 7tCXTpoc; cr-rpcx't""Y)yoc; &7te:~dx.&1). Isp. Cicero consul creatus est.

IV. Prosti akuzativ. - Akuzativ pristupa k neprelaznim § 389. glagolima i pridjevima da pojam njihov stegne u smislu hrvatskosrpskoga: sto se - tice, s obzirom na - (akuzativ obzira); hs. instr. (velik tijelom, a malen djelom), lat. u pjesnika ak. (os umerosque dis simi/is), inace a bl. limit a ti o ni s.

X.iifLVUl 't"~V X.E<p!XA~V, 't"OUc; o<p&a"Avouc; bolujem od glave, od ociju; ('t"o) yevoc;, ilvofLa rodom, po imenu; ('ro) 7tA~&oc;, dipoc;, ~&&oc;, x.li"A"Aoc; mnostvom, u sirinu, u dubinu,

lj epotom (isp. § 374, 4).

B I~ I ' - I ' " .I. \ - T ~ \ I , T I EA't"WV e:cr·n ITUlfLot y Y) 'l'UXY)V VOITE~V. - U<pAOC: 1"()( 't" Ul't"!X 't"OV 't"E vouv 't"a "' ilfLfL<X't"' d. - ITiiv-.ot cro<pov oux ot6v 't'<: &v&pw7tov dvaL.

Akuzativ pokazuje protezanje u prostoru i vremenu na pitanja: § 390. kako daleko, kako dugo? (kao i u hs. i latinskom).

Bacr~"Ae:uc; x.at "EAAY)V<:c; &.7tdxov aAA~AUlV 't'p~iix.ov-ra cr't'iii>La. - Tov J.LEV e:i) na&6v-.a lle:~ fLEfLV'fjcr&aL 't'OV 7tiiV't'!X xp6vov, 't'OV I)S; 7tO~~cr<XV't'()( e:u&uc; &m"Ae:"A'fjcr&aL '

Bilj. I. Pamti: -rpLcf.xoV't'cx lt-r"Y) ye:yovci:>c; triginta annos natus.- &~Mfl."Y)V -IJfl.tpav -1] .&uycf.'t""Y)P cxu't"c:j> he:-re:A.e:u"t"'ijxe:L prije sest dana bjese mu kci umrla (= sedmi dan bjese mrtva).

Bilj. 2. Sam akuzativ smjera (na pitanje: kamo?) dolazi samo u pjesnika. U prozi mu se dodaju prijedlozi: de; 'A.&'i]vcxc; (' A.&'i]vcx~e:) Athenas.

Mnogi akuzativi sadr.Zaj a (unutrasnjega objekta), obzira i § 391. protezanja postali su upravo prilozi (adverbni akuzativ):

Oullev nista (nikako) (nihil) 't't nesto (nekako) "[ (za) sto? (quid?) 't"ifA"Aa uostalom (ceterum) 1toAU kudikamo 1to"A"Aii cesto ('t"cX) 1tav-ra u svemu (sasvim) 't"cX rto"AM ponajvise 't"ouvaV't'lov naprotiv 't'O "Aom6v unaprijed ( 't"O) 7tpw't'ov } ('t'~v) 7tpw't'·f)v najprije, u pocetku

('t"~v) &.px~v u pocetku &.px~v (ou ili fL~) uopce (ne) ( 't"O) lle:u't'e:pov, 't"pL't'ov it d. 't"O 't"<:A<:U't'a~ov, 't"EAoc; napokon

(drugo, trece) drugi, treC:i put itd. fLCXX.piiv daleko 't"~V 't"<XX LIT't"'Y)V ( oll6v) bde-bolj e 't"LV!X 't"p67toV; - 't'OU't'OV 't"OV 't"p67tov kojim nacinom? - tim nacinom lllx.Y)v ( 't'w6c;) poput xiipw ( 't"~v6c;) (za ljubav) zaradi np6rpamv toboze llwpe:&v (na dar) badava 't'o x.ot't'' EfLE sto se mene tice 't"O 7tplv prije, 't"O vuv sada itd.

184 Genitiv subj" obj. § 392-394.

B. Genitiv

§ 392. Grcki genitiv upotrebljava se kao pravi genitiv kod imena za poblizu oznaku imena, a kod glagola pokazuje u koje podrucj e pripada glagolska radnja; osim toga zastupa ablativ te pokazuje ishodiste radnje.

§ 393. Genitiv subjektni ili komu ili cemu sto pripada iii od koga i1i cega

1. kod imenic:'i: ~ otxloc 'rOU TIOl'rpoc; kuca oceva; ot '"C"OU KAe:apx.ou ljudi Klearhovi, -r!X -r0:Jv 'A&'YJvoctwv (isp. § 373); - KlfLWV M~A-r~&aou K. Miltijadov, lle:plxf.~c; 6 Eav&bmou; 0!fj~ocl '"r!fjc; Bolw-rloc::; T. u Beotiji.

B ilj. Ovamo idu i izrazi: ~~~ "At8ou u Hadu (upravo: u onom sto je Hadovo), e:Ls "ALoou u Had.

2. kod kopulativnih glagola: dvocl, ylyve:cr&al, VO[Lt~e:cr&oc~ itd.

00-roc; 6 A6yo::; lcr-rl ovaj je govor Demostenov. -H otxla 'COU TIC{'rpoc; E"'(EVE:TO kuca postade oceva.

Napose pamti: ~tc; E~C{[Locp-re:~v -roc1hov oux &.vapoc; cro(j)oiJ nije s vo jstv o mudra covjeka (isp. Cuiusvis hominis est errare), ali E[LOV tcr'"C"w (meum est). 'E)..e:u&.fpou ya:p &.vapoc; -r&.:A1J&!fi :AEynv. - Ilo:AL-rou ayaito\i VOfL(~E'TCU itocppdV.

3. kod posesivnih pridjeva: ·~awe; otxd6c; -rlvoc; ('T~vl, § 413, 1. b) proprius alcjs. (alcui.), xotv6c; 7t'loc; ('"rtvt) zajednicki, &!.P-6-rpt6:; n v o c; ( -rlvt) tud, le:p6c; n v o c; sacer alcjs. 'Ie:poc; 6 x.wpoc; 1:!fjc; 'Ap1:EfLtOoc; mjesto je posveceno Artemidi.

§ 394. Genitiv objektni pokazuje koga ili cega se koja radnja ili osjecanje tice:

1. kod g 1 ago 1 ski h i me ni c a: ~ '"r!fjc; rroc'Tplooc; O"(t)HJploc spasenje domovine, 6 (j)O~oc; 1:wv rroAe:[Llwv (timor hostium) strah od neprijatelja.

Bilj. Gen. obj. licne zamjenice moze se zamijeniti posvojnom zamjenicom: qni.L~ -1) SfL~ ljubav k meni (isp. lat. fiducia tua: pouzdanje u te; hs. laze od straha turskoga).

2. kod pridjeva koji znace: vjest ili nevjest: tr;;lc;r~[.Lu)v gnarus, EfL7tE~poc; peritus, &rrnpoc; imperitus, i kod pridjeva na -m.6c; koji znace sposobnost: '0 ypcq;.[L,hwv &rre:tpoc; ou ~:Atr;;e:l ~Mmuv. - Ked rrocpo:crXEUIXO"'l:tXOV TWV de; TOV rt6AE:fLOV '"C"OV cr'"C"pOCTYJYOV dvo:L zp·~ X:Xl

r;;opw-:-txov '"rwv tm1:1JOduJV.

Genitiv partitivni. § 395- 396.

Genitiv pokazuje cij elost od koje se uzima dio: § 395.

1. kod i me na uopce, i to kod imenica, pridjeva (navlastito u komparativu i. superlativu), zamjenica i brojeva: - rrA!fj&oc; &.v&pwrrwv mnostvo ljudi, crwpor:; )..[&wv kup kamenja; - rroA:Aot 'l:WV 'A&'YJVOC[wv mnogi od (izmedu) Atenjana, rr&v-rwv &ptcr-roc; najbolji od svih; - -rlc;, rr6"t"epoc; -rwv &t3eA(j)wV; koji od (dvojice) brace? oMdc; ~f.LWV nitko od nas.

Bilj. l. Kod -r[, -rl, oooev (fL7JOev) srednji rod pridjeva ne stoji u genitivu: &yodMv TL nesto dobro (aliquid boni, o,)oh'. xo:xov nista zlo (nihil mali).

B ilj. 2. Pamti: ds Tou·ro('rocroi:J·rov) &vo[o:c; ~).&ov (eo insaniae progressi sunt) dotle dotjerase u mahnitosti.

Bilj. 3. Pridjev se kadsto u rodu i broju slaze s irn.enicom koja je u genitivu: rroAA~-r'ijs :x.wp~c;; (umj. rroAu -r'ij<;; )(Wpcts), o Aombc;; -rou :x.p6vou (umj. -ro Aombv ToG :x.p6vou).

Bilj. 4. Genitiv partitivni ima uvijek predikatan polozaj (377, 3,): o! crotpol TW'I &v.&pwm.:.v.

2. kod glagola, i to: § 396.

a) kod kopulativnih glagola: dvoct biti medu, -n-9-tviXt brojiti medu, XIXAe~cr&oc~ brojiti se medu, birati se medu itd.

Kotl EfLE &E:c; Twv m:rre:tcr[Ltvwv. - ~6:Awv TWV Err'l:oc cro(j)WV txA ·h·fh). Tl f.LE: xwMe:t XA'1Jpoucr&ocl 1:wv E:wt()(. &px6vTwv;

b) kod glagola koji znace: imati dio i davati dio (u cemu):

[Lhecr-r[ [Lm, [LE't'EXW ( 't'~v[) 'T,'tVO~ imam dio ( S kim) U cemu, :x:otvwvt(t) ( -rlvl) '"C"tvoc; dionik sam, [LE"t"O<AIX[L[3&vw ( '"C"~vl) 1:~voc; dobivam dio, [LE'Tocolilu)[L[ ( -rwl) -r~voc; dajem

[LOt '"rtvoc; pripada dio.

li.E'L U[LOic; xal '"C"WV xwouvwv fLE:TE;(ELV. - 01 'A&'1]VOC~Ol rriim '"C"O~c; n:o-· Ah-oclc; t~ tcrou fLE:Te:oloocrocv rrokrdocc; TE xoc~ &pxwv.

c) kod glagola koji znace: uzivati:

scr&lw '"C"LVoc; jedem cega, rrlvw -rtv6c; pijem cega, ye:uw '"C"tv& -rtvoc; dajem kusati, &rro:Aocuw -rw6c; uzivam,

"'(E:UO[LOC[ 'rLVOc; kusam, uzivam, OVLVOC[LOC[ ·nvoc; koristim se cim.

T wv Kt]plwv ocrol E(j)ocyc.v mxvTe:c; i,eli). --~ ''OcrTtc; yap oux dw&e: yEuw&ocl E'!7t-Sc:tc;

sy[vov-ro (koji su sac a cp€pe:l [LEV, &.:Ayd (3'

Bilj. Gdje sene misli dio, stoji akuzativ: 2:u fLI:v 60wp rrLve:ts, ~yi,:, o' o1vov ti pije§ vodu, a ja vino. - I:wxp&T"I)s itms To tpdtp[.t~xov S. je popio otrov.

186 Gen. partitivni. Gen. qualitatis. § 397-399.

d) kod glagola koji znace: hvatati se:

AOC(J.~OC\IW 'twOC 'tWO~ hvatam koga za sto (-6j~ XELp6~ za ruku), &7tTOfJ.OCL Two~ hvatam se; ljior.uw TLv6~ doticem se; ~XOfJ.OCL TWO~ driim se; 7tEtpOCO(J.OCL TWO~ iskusavam sto.

Twv &7to&or.v6V't"<U\I ouaev &A.yo~ &7t't"E't"OCL. - '1 H&ou~ aLxor.[ou cpocu/..o::; , .I. I • I Tl - , " I , •• - - \ 1; OU 't'OCUEL AOYO~. - L~ 't"W\1 OCV.:rp<U7t<U\I OU 7t0AAWV XOCXW\1 XOCL !J.EYOCAWV

TtE7tElpor.'t"OCL;

e) kod glagola koji znace: gadati i teziti, pogadati i promasivati:

<noxoc~O(J.OCL TWO~ gadam ( Tou crxo1tou U biljegu); em&u[J.e<U, ecpLE(J.OCL Two~ tezim na sto, epocw, opepO(J.OCL TWO~ ceznem za Cim; Tuyxocvw Ttv6~ pogadam, dobivam, ecp-, E~LXVeO(J.OCL 't"L\10~ postizem; &!J.or.pTocvw, &7toTuyxocvw Tw6~ promasujem, crcpoc:A:Ao!J.or.L, ~Euao[J.or.£ Two~ varam se u cemu.

M~ ecpLEO'O 't"W\1 &auvoc't"WV, (vor. (J.~ crcpo::A~~ ~~ eA7t£ao~. - Mor.xocpto~ 5crTL~ huxE yEwo:[ou cp[J.ou.

Bilj. 1to&ecu (desidero) slaze se s akuzativom.

§ 397. 3. kod pridjeva koji znace dioniStVO: (J.e't"OXO~, XOL\I<UV6~ (par-

§ 398.

ticeps) dionik, &[J.otpo~, &x:A1)po~ (expers) bez dijela.

~ocp[or.~ o xor.Tii Myov ~wv !J.eToxo~. - O!ao: ufJ.ii~ xotvwvou~ yEyov6Tor.~ crocpLor.~.

4. kod priloga:

a) mjesta: 1tou gdje, 7t6&Ev odakle, eyyu~, 7tA1)0'Lov blizu itd. 1tou ~~ y~~ ubi terrarum?

b) vremena; 7t6TE kada, 7t1)vLxor. u koje doba, 7tp<";> rano, o~e kasno: 7t1)v£xor. ~~ ~!J.epor.~ u koje doba dana? o~e ~~ vuxT6~ kasno u noCi;

c) nacina: 1tw~ ~XEL~ "~~ a6~1)~; kako si u misljenju (kako mislis)?

§}99. Gen. qualitatis pokazuje svojstvo, ali gotovo samo onda kad je velicina ili dob naznacena brojem:

1. kod imenica:

TE~xoc; d)po~ E'lxoaL 7toawv, \)~o~ ae txor.T6V (u sirinu od 20 Stopa, u visinu od 100 Stopa). - Tptwv ~!J.Epwv oM~.

2. kod kopulat-ivnih glagola: dvor.t, y[yvEa&or.t itd. Tip6~Evo~ ~v, 5't"E cX7te&v7JO'XEV, hwv 6J~ 't"flLOCXO\I't"or..

Gen. memoriae. Gen. potentiae. § 400-401.

Gen. memoriae (curae) stoji:

1. kod glagola:

fJ.LfJ.V~crxo(J.or.L Two~ remzntscor, emAor.v&ocvO(J.OCL 't"L\10~ ob/iviscor; emfJ.eAofJ.or.L Two~ l marim (hajem) za sto, cppoV't"L~W 't"L\16~ brinem (staram) se za sto, cX(J.EAEW nv6~ ne marim (ne hajem) za sto, oA.Lywpew Tw6~ zanemarujem sto, (J.eAEL !J.OL 't"L\10~ stalo mi je do cega, !J.ETOC!J.eAEL !J.OL TLVo~ paenitet me alcjs.

187

M1)Tpo~ Em[J.EAOU ... ~~ O"EOCU't"OU xor.&a Mv7J. - Tt ~[J.~\1 't"~~ 't"W\1 1tOAAW\I 86~-1)~ [J.eAEL; 't"W\1 emELXEO"'t"OC't"W\1 [LiiAA0\1 &~L6v EO"'t"L cppov't"L~EL\1. - Twv &7t6V't"WV cpLAwv [J.e[J.V1)crO 7tpo~ TOO~ 7tor.p6v't"or.~, ~vor. aox~~ !J.1)ae 't"OU't"WV &7t6VTWV oALywpdv.

Bilj. 1. Glagoli koji znace opominjati se i zaboravljati imaju stvarni objekt i u akuzativu: -rck 7tocpzA'lJAU.&6-roc fLV'lJfLOVsue:~v, OCfl.V'lJfl.OVdv -rckc; (mocrx.ecre:~c;; isp. nihil nisi iniurias oblivisci.

Bilj. 2. Opominjati koga cega znaci (osim OCVOCfl.~fLV'flO"Xcu nvoc 't"L (§ 386) jos &.vocfL~ILviJcrx.cu -r~v&. nvoc;: M~ fl.' &:vocfLv~crnc; x.ocx.c'iiv.

2. kod pridjeva:

!J.V~[J.W\1 memor, cX!J.V~fJ.W\1 immemor, em/..~cr[J.<U\1 zaboravan; Em(J.EA~~ zabrinut za sto, cX!J.EA~~ bezbrizan za sto.

'H em&U!J.LIX ... ~~ 't"L!J.<Up[or.~ cX(lV~(lOVOC 't"W\1 XtvMvwv xor.&LO''t"Y) OCU't"6v. - 'Em!J.EA~~ Twv cpLJ.wv d.

Gen. potentiae dolazi:

1. kod glagola:

xpor.Tew Tw6~ gospodar sam (gospodarim) !J.pxw Ttv6~ vladalac sam (vladam) ~or.crt:Aeuw Tw6~ kralj sam (kraljujem) ~yeo!J.or.L Two~ voda sam (vodim) crTpor.T1)yew Ttv6~ zapovjednik sam (zapovijedam).

Z~cret~ ~[ov xpocTtaTov, &v &u!J.ou xpor.~~- -MeTa Kor.!J.~Ua1)v ~or.pe~o~ - n - ''"' ~. n - ' x ' · ' '1 't"W\1 EflO'W\1 EI-'IXO'LAEUO'EV. - 0Cfl1)V XOCL ELflLGOcpO~ E7t't"OCXOO'LOU~ EXWV

o7tALTor.~, <flv eaTpor.~yet 1tor.poc Kupcp.

Bilj. Treba razlikovati:

:x.poc-recu -rtv6c; gospodarim, vladam (imam vlast), :x.poc-recu -rtv&: svladujem, pobjedujem (dobivam vlast); 1jyo\if1.oc£ -rtvoc; vodim, zapovijedam: CM"poc-re:ufLoc"rac;, 1jyo\ifl.ocE -rm vodim, pokazujem put: vocucr£v.

§ 400.

§ 401.

§ 402.

188 Gen. separationis. § 402.

2. kod pridjeva: eyxpcx't"~c; patens, ocxpcx't"~c; impotens, XUFL')c; gospodar:

~c.uxpcX't""Y)c; 't"W\1 ~aovwv 7tCXO"W\I eyxpcx't"eO"'t"CX't"Oc; ~\1. - • H 't"UX."YJ mxv't"c.uv ecr't"l. xup£cx (gospodarica).

II. Ablativni genitiv

Gen. separationis dolazi:

1. kod glagol a:

a) koji znace od vaj anj e:

x_c.up£~c.u 't"L\IcX 't"LVOc; odvajam koga od cega ocTiex_c.u 't"LvcX. 't"Lvoc; odvracam OC7tex.c.u (intr.) 't"Lv6c; daleko sam od cega ocTiex_o[Lcx£ 't"Lvoc; abstineo aliqua re rpdOO[LCXL 't"Lvoc; stedim koga AUC.U, ef...e:u-9-e:p6c.u 't"LVcX 't"LVOc; } ( [ ) ["b ocTicxf...AcX.'t"'t"C.U nvcX. nvoc; so vo z ero

e:'lpyc.u 't"LVcX 't"LVOc; } h "b xc.uf...Uc.u 't"LvcX. 't"Lvoc; pro z eo e:'lxc.u 't"L\IL 't"LVOc; UStupam komu U cemu x.c.upec.u -nv6c; ili 't"LVL uzmicem pred kim.

ITiicrcx E7tLO"'t"~fL"YJ x.c.upL~OfLeV"YJ aLXCXLOO"UV"Y)c; xcxl. 't"~c; &AAY)c; ocpe:'t"~c; 7t0(voupy£cx rpcx£ve:'t"CXL. - , ATiex_e:L ~ ITM't"cxLCX 't"W\1 0Y)~W\I O"'t"CXOLOuc; E:~OO[L~XO\ITCX. - "Ap"Y)c; oox &.ycx-9-wv rpdae:'t"cxL, &.AA.cX: xcxxwv. - ilou'Aoc; C1v rpo~e:~ 't"0\1 ''ALOY)V, f.lc; a' OC7tCXAAcX~e:L xcxx(;)v; - To~c; 7tpe:cr~u't"epoLc; ae:~ fmdxe:LV xcxl. oowv xcxl. E:apwv xcxl. A6yc.uv.

b) kod glagola koji znace pocinjanje i odustajanje:

&px.c.u 't"Lv6c; cinim prvi, pocinjem (a drugi nastavljaju), npr. f)p~e: 't"ou A6you c1ae: zapoce ( otvori) raspravljanje;

&pJ:OfLCXL 't"LVOc; pocinjem (i Sam nastavljam), npr. ~p~cx't"o 't"ou A6you c1oe: zapoce svoj govor ovako;

7tCXUC.U 't"L\IcX 't"LVOc; odvracam koga od cega, 1tcxuofLoc£ 't"Lvoc; odvracam se, odustajem od cega.

lle:Lpiicr-9-e: cruv 't"<j} v6cp &px_e:cr-9-cxL 7tCXV't"Oc; ~pyou. - ~c.uxpcX't""Y)c; 't"ouc; cruv6v't"cxc; 't"W\1 em-9-U[LLW\1 ~7tCXUE\I. - "E7tCXUQ"O(\I (skin use) ot 'A-9-Y)VOC~OL TL[L6-9-e:ov 't"~c; cr't"pcx't""Y)y£cxc;. - "E7te:L't"CX -9-p~vc.uv xcxl. y6c.uv e7tcxucrcx't"o.

c) kod glagola koji znace: c uti, do z n a v a ti: ocxouc.u, 7tuv-9-cX.vofLOCL, odcr-9-cX.vofLCXL nv6c; 't"L cujem, doznajem od koga sto (isp. audio ex, ab aliquo).

Gen. copiae et inopiae.' § 403. 189

'Y[Ldc; EfLOU OCXOUO"M-9-e: Tiiicrcxv 't"~\1 ocf...~-9-e:LCX\1 (isp. To je Marko poslusao majke). - llefLTIEL &vapcx Tie:ucr6fLe:vov 't"ou e~"YJY"YJ't"ou, 8 't"L x_pd"YJ 7toLdv. - T£ a~'t"O( ~OUAEL ae:u't"e:pov [LCX-9-e:~\1 EfLOU;

B ilj. Treba razlikovati:

&:xouw "t"l cuj em nesto (&:xouw <p-&6yyov cujem glas).

&:xouw n v6c; (za lica i stvari) s 1 u 8a m nekoga (nesto); &:xouw "t"wv A6ywv slusam govore.

2. kod pridjeva: ef...e:u-9-e:poc; prost (slobodan), xoc-9-cxp6c; cist (isp. 1 ). "Epyc.uv 7tOVY)p<7>v x_e:~p' ef...e:u-9-epcxv ~x_e:.

Gen. copiae et inopiae dolazi

1. kod glagola:

e:07topec.u 't"Lv6c; Obilujem (abundo) cim, ye[LC.U 't"LVOc; pun Sam Cega 7tAY)p6c.u, EfL7tLfL7tA"YJfLL 't"L nvoc; punim OC7topec.u, 0"7t0(\IL~C.U 't"LV6c; nedostaje mi cega (careo) xe:v6c.u 't"L 't"Lvoc; ispraznjujem aeoi.LCXL "twoc; trebam (egeo) ocTiocr,e:pec.u nvcX. 't"Lvoc; lisavam cr-repofLcx£ 't"Lvoc; lisen sam.

''A7tCX\I't"CXc; EfL7tA~O"CXc; EA7t£ac.uv xocl. X.P"YJfLcX't"C.U\1 oc7teO"'t"EAAE\I (isp. hs. Da napunimo dzepove pepela). - ~U\1 -9-e:o~c; ooae:voc; OC7t0p~O"OfLEV. -·o [L"f)aE:v ocaLxwv ooae:voc; OE~'t"O(L v6[LOU. - Lluo~v &.oe:f...rpo~\1 eme:p~-9-Y)[LE\1 Mo.

Bilj. 1. IMv se upotrebljava:

a) b ezlicno: ae:r fLO[ "t"lvo~ treba mi cega (sto), mihi opus est aliqua re: 7to:\).1j~ <ppov1jcre:w~ velike razboritosti; 1toAP.ou (b).[you) ae:r s inf.: mnogo (malo) nedostaje te bih ... (paulum abest quin);

b) licno: cc) za Opisivanje brojeva slozenih sa 8 j 9: l£"t"'1j auo"rv aeo\l"t"CC dxocn 18 go dina ( = 20 - 2); /trre:[L~CC\1 "t"p11jpe:L~ [LLii~ ae:oUO"CC~ "t"pL&.XO\I"t"CC.

~) 7\"0AAOU (6:\[you, "t"OO"OU"t"ou) aew s inf.: mnogo (malo, toliko) mi nedostaje te bih ... (§ 473. Bilj. 3).

aeo[LO:[ "t"L\10~ trebam nekoga (necega): "t"-Yj~ ~0'1j.f7e:£cc~ pomoci; aeo[LCC[ nv6<; n molim nekoga za nesto: "t"CCU"t"' ~yw U[LW\1 aeo[LCCL.

Bilj. 2. Glagoli koji znace lisavati slazu se is dva akuzativa (§ 386); kod &:<pccLpeO[LCCI kaze se i "t"L\16~ "t"l: "t"W\1 1J.AACil\l J(p'f)[LCC"t"CC.

2. kod pridjeva:

fLEO"'t"6c;, TIA~p"Y)c;, ~fLTIA.e:wc; 't"LVoc; pun (plenus) xe:v6c;, yu[Lv6c;, ~P"YJfL6c; 't"Lvoc; prazan, bez evae:~c; 't"LVOc; potreban (inops), 7teV"Y)c; 't"LV6c; siromasan necim.

Xcxpiic; xcxl. ETICXL\IC.U\1 ~ 7t6A.Lc; ~\1 fLEO"'t"~. - llcxpecr't""Y)XE\1 ocywv [Leycxc; 7tA~p"Y)c; cr't"e:vcxy[L<7>V ooae acxxpuc.uv xe:v6c;.

§ 403.

190 Gen. comparationis, materiae, causae. § 404-406.

§ 404. Gen. comparationis dolazi:

§ 405.

1. kod komparativa umjesto ~snom.,ak.ili(rjede)sdativom: Neo~c; "t"O cnyiiv xpe:!:n6v Ecrn "t"OU Ar:t.Adv. - <P~"Ae:!: a' Er:t.U"t"OU 7tAdov oullel.c; ouMvrx. - Ilpocr~xe:~ fLO~ [LiiAAOV hepwv &pxe:~v ( = ~ hepo~c;). Isporedi hs. zeca plasljiviji; lat. luce darius.

Bilj. Tako dolazi genitiv i kod pridj eva koji znace p oredenj e:

ae:,he:poc;, f.Scr"t"e:p6c; "t"~voc; drugi, potonji (neznatniji, inferior) am"Aifm6c; "t"~voc; dva puta toliki a~lfcpop6c; "t"LVOc; razlican.

'lmr6v~xoc; ~v yeve:~ ouae:voc; f.ScrTe:poc; Twv 7tOA~"t"wv. - 'EvTrxu&' &.v~p yip EO""t"~V &.vapoc; a~&cpopoc;, EV "t"cj} "t"6 "t"E xrxxov e:?i cpepe:~v xrxt "t"&.yrx&6v.

2. kod glagolii koji znace poredenje (isp. § 401):

7tpoexw, {me:pexw "~v6c; nadmasujem ( § 409) 7te:p~ylyvo[Lrx~, 7te:ple:~[Ll T~voc; nadjacavam "Ae:l7to[Lrx~, Dcr"t"e:pew "~v6c; zaostajem za kim ~n&o[Lrx~ (~nwv d[Ll) T~voc; bivam svladan od koga a~rxcpepw "t"~v6c; razlikujem se od koga.

'1Av&pw7toc; ~uvecre:~ D7te:pexe:~ Twv &A"Awv. - 'H &.pe:~ Tou 7tA~&ouc;

7tEp~y[yve:"t"r:t.~. - <l>l"Aoc; e:ue:pye:"t"W\1 oMe:voc; "Ae:btE"t"IX~. - Ouarx[LOU ~Tt"Y)&dc; &.1t~"A&ov Twv 7trxpli <P~"Al7t7tou 7tpecr{3e:wv.

Gen. materiae pokazuje od cega je sto naC:injeno (lat. ex aliqua re).

OL cr"t"ecprxvo~ oux twv ~ p6awv ~crrxv, &."AM xpucrlou.

§ 406. Gen. causae dolazi:

1. kod g 1 ago 1a koji znace dusevno raspolozenje (verba affectuum) (isp. latinski: gaudeo, doleo, glorior aliqua re).

&yrx[Lrx~, &rxu[L&~w Twi£ "t"~voc; divim se e:uarx~[Lovt~w, [Lrxxrxpl~w Twi£ T~voc; dr:lim za sretna ~'YJA6w nv& nvoc; } .d.

"' 1 1 zav1 1m CflV'OVEW "t" ~ V ~ "t"~voc;

Touc; &.yyeP."Aonrxc; "~c; [LE:v T6A[L1Jc; ou &rxu[L&~w, "~c; I>E: &.~uve:crlrxc; ne divim se smjelosti glasnika, nego nerazumnosti. - Touc; ev 7tOAefLcp "t"E"t"EAEU"t"'YJX6"t"rxc; xrxt [LIXXotp[~w "t"OU .&rxvif"t"ou xrxt ~ 'YJAW.

Bilj. 1. Tako dolazi genitiv i u uzvicima od bola, cuda, itd. (isp. hs. Mili boze, cuda velikoga!).

Ot[Lo~ Trx"Arxlv'Y)c; o me miseram! - T~c; TUX'YJc;, TO E[LE: vuv XA'YJ&ev"t"rx ae:upo "t"uxe:!:v.

Bilj. 2. Kaze se takoder otY!Xfl.!X~, &a:UfJ.ct~W 't'~v6c; 't'~; umjesto gen. dolazi i en-[ s dat. ( § 436, B., c, y); ·nvoc en-[ 't"LV~.

Gen. pretii. § 407. 191

2. kod glagola i pridjeva koji znace sudbeni postupak (gen. criminis), i to:

a) kod glagola:

rx1nfo[Lrxl "~vi£ "t"~voc; okrivljujem a~wxw, ypiftpO[LIXL "t"~Vi£ "t"LVOc; optuzujem xplvw -r~v& nvoc; osudujem rxLpew "~vi£ nvoc; oblicujem &.Alcrxo[Lrxl "~voc; bivam oblicen cpe:uyw "~v6c; bivam optuzen &.1rocpe:uyw "~v6c; bivam oprosten.

IO.o7t~c; yprxcp~vrx~ rx1crxp6v. - OL 7tpecr~e:~c; awpwv hpl&'YJO"IXV. -2:wxpif"t"'Yjc; &.cre:~drxc; E:cpuye:v D1to Me:A~"t"OU.

Bilj. 0 glago1ima slozenima sa xrx"t"i£ § 409, B.

b) kod pridjevii: rxh~oc;, E:voxoc;, D7t6a~xoc; kriv, &.vrxlTwc; nekriv:

Ilo"A"Awv Tli XP~fLrx"' rx'ln' &.v&pC:mo~c; xrxxwv.

Gen. pretii pokazuje cijenu: § 407

1. kod glagolii koji znace: kupovati, prodavati, cijeniti (isp. lat. viginti talentis vendere):

> I)' I } rxyoprx-,w "~ "t"~voc; k . ' 1 1 1 UpUJem WVEO[LIX~ "t"~ "t"~Voc;

[L~cr&6w "~vi£ "t"~voc; naimam

1tw"Aew, 7tmp&crxw } &.7toalao[Lrxl Tl Twoc; prodajem &.~~6w "t"~voc Twoc; cijenim.

Oux E:cr"~" EfL7tope:U[Lrx"t"rx "AumTe:"Aecr"t"e:prx ~ 8crrx &v&pw7tm &&"Awv wvounrx~. Twv 1t6vwv 1tw"Aoucrw ~fL'i:V 7t&v"t"rx T&.y&&' oL .&e:oL

Bilj. 1. 7tOMou (magna) skupo, o"A[you (parvo) cijene; "~fLW "~ 1to"A"Aou (o"Alyou) magna (parvo) aestimo; "~fLW "~"~ &rxvifTou osudujem koga na smrt (o sucu), n[LWfLIXL "~"~ .&rxvoc"t"ou predlazem za koga smrt

(o tuzitelju).

Bilj. 2. Umjesto 1toA"Aou dolazi i 1te:pt 1toA"Aou, 7te:pt 7tAdcrTou (osobito kod 1tmeo[Lrx~ cijenim): Ou To ~~v m:pl. 7tAe:lcrTou 7tO~'YJ"eov, &.A"Aii TO e:?i ~~v.

I

2. kod pridj eva:

&~~6c; nvoc; vrijedan, &.voc~~6c; Twoc; nevrijedan WV1JT6c;, CJv~6c; "t"~voc; na prodaju za.

'Apx~c; Te:Te:uxwc; tcr&~ Trxu"t"'Y)c; &~we;. - 'Ape:"~ Te: M~rx "' EcrTl.v CJvwc; 7t0VOU.

§ 408.

192 Gen. temporis. Gen. uza slozene glagole. § 408-409.

Gen. temporis dolazi:

1. na pitanje: k ad a?

VUX"t"6~ nOCU &E:pou~ aestate ExcXa't"ou €Tou~ svake godine.

~fLE:poc~ danju X<:LfLWVO~ hieme

Genitiv s clanom ima distributivno znacenje (§ 371, 1): "t"OU fll)V6~ svakoga mjeseca: Kupo~ {nncrzvd"t"OCL "t"pLoc ~fl.Laocp<:LXOC awcr<:LV "t"OU fll)VO~ "t"ij> cr"t"pOC"t"LWT(J.

2. na pitanje: otkada? za koje vrijeme?

noJ..J..ou, nJ..dcr"t"ou zp6vou od dugo, vrlo dugo vremena nE:ne, Mxoc ~fL<:pwv za pet, deset dana

isp. lat. longo intervallo, decem annis, paucis diebus.

IlLE~OV"t"OCL OL 0l)~OC'iOL crn&ve:L O"L"t"OU aLoc "t"O auoiv ho'iv fl.~ eLAlJCflEVOCL xocpnov ex "t":rj~ y:rj~. - OL AocxeaOCLfL6VLOL <j)ov"t"o ijJ..£ywv hwv xoc&ocLp~cr<:LV ~v "t"WV 'A&l)voc£wv MvocfLLV.

§ 409. Genitiv dolazi uz glagole slozene s prijedlozima koji znace odvajanje ili nadmasanje; osobito uz glagole slozene s prijedlozima:

&.n6 (isp. § 402): &.no"t"pE:nw "t"Lv6~ odvracam od cX1tOYLYVWO"XW nv6c; OCajaVam 0

&.cp£cr"t"lJfLL "t"Lvo~ odvracam cXCflLO""t"OC(LOCL nvo~ otpadam

ex (isp. § 402): &x~&J..J..w nv& "t"Lvo~ istjerujem &xnL7t"t"W "t"LV6~ bivam istjeran e~LO""t"lJfLL "t"Lv<f "t"Lvo~ udaljujem e~Lcr"t"ocfLOCL "t"Lvo~ udaljujem se

np6 (isp. § 404): npoocLpEOfLOCL "t"Lvo~ volim npoxplvw nv6~ praefero alicui npo"t"L&lJfLL "t"LVo~ antepono alicui npoLO""t"lJfLL "t"Lvo~ praeficio alicui npoxLvauveow borim se (pred) za 7tpO"t"L(L<fW Castim pred.

Ouaevo~ XP~ np&y(LOC"t"O~ "t"OV ei:i novouv&' 8J..w~ &.noyvwvocL 7tO"t"<:. -Oux o Tcr&oc, 8"t"L "t"OC cpocMyyLoc ( otro.vno bilj e) "t"OU~ &.v&pwnou~ xoct "t"OU cppoveiv &~lcr"t"lJO"LV. - Toc crwcronoc Twv p~cr"t"wv xoct "t"WV ~alcrTwv npoocL

'pe"t"E:ov. - IloAL"t"OU &.yoc&ou VOfLL~w npoxLvauveoe:Lv &&E:J..e:Lv "t"ou nJ..~.&ouc;.

Dativ indirektnoga objekta. § 410-411. 193

Bilj. Glagoli slozeni sa xoc"t"& imaju genitiv uza se ako znace neprijat'eljsku radnju ili osudu:

xoc"t"ocye:A.~w •tw6~ podsmijevam se komu xci"t"oc<ppovE:w "t"LV6~ prezirem koga

_ xoc"t"dnov (-epw, -e:LplJxoc), xocTY)yopE:w optuzujem koga XOC"t"OCYLYVWO"XW, XOC"t"OC~l)CflL~OfLOCL "t"LV6~ "t"L osudujem koga na (npr. xocTocyLyvwcrxw oc1hou &&voc"t"ov, pas. xocTeyvwcr&lJ ocu"t"ou &&voc"t"o~).

Tou xwMvou XOC"t"<:cpp6Vl)O"C:V. - Ouad~ OCU"t"O~ OClhou XOCTY)y6pl)O"<: 7tW7tO"t"<:.

C. Dativ

Grcki dativ ilije pravi dativtepokazujeindirektniobjekt ili §410 zastupa (kao i lat. ablativ) prvotni instrumental (socijativ) i lokativ.

I. Pravi dativ

Dativ indirektnoga objekta dolazi (kao i u hs. i lat.):

1. kod tranzi ti vnih glagola koji znace davati, govori ti itd.: •H fLWp[oc atawcrLV 'ocv&pW7tOL~ xocx<f.

Bilj. xeJ..eow slaze se kao i iubeo s ak. s inf.

2. kod intranzitivnih glagoHi:

f'olJ&E:w "t"Lvl pomazem komu &.xoJ..ou&E:w, ~7tOfLOCL "t"LVL slijedim koga nd&ofLOCL "t"LVL pokoravam se komu (ali nd&w "t"Lv<f nagovaram koga) AUO"L"t"<:AEW (crufLcpE:peL) "t"LVL koristim (ali wcpe:J..E:w, 6vLVljfLL "t"Lvoc) "' , • , , 1 v. ( 1' Cl. , , ) oouJ..euw, U7t'Y)p<:"t"<:W "t"LVL s uz1m a 1 ve:pocneuw "t"LVOC "t"LfLWpE:w "t"LVL pomazem komu, osvecujem koga (ali TLfLWpEOfLOCL "t"LVOC

osvecujem se komu) <p&ovew "t"LVL "t"LVO~ zavidim komu StO (§ 406) 6py[~ofLOCL "t"LVL ljutim se na koga fLEfLCflOfLOCL "t"LVL "t"L zamjeravam komu sto (ali fLE!LCflO(LOCL "t"LVOC kudim koga) A.oLaopE:ofLocL "t"LVL prigovaram komu (ali AOLaopE:w "t"LV<f grdim koga) yocfLEOfLOCL "t"LVL nubo alicui (ali yoc(LE:w "t"Lv<f uxorem duco) ~OLX<f "t"LVL nalikujem (etx<f~w "t"LVL "t"L poredim StO S cim) 7tA'Y)crLoc~w "t"LVL blizu sam, drug sam fLEA<:L fLOL "t"LVO~ stalo mi je do cega ( § 400) npE:neL, npocr~xe:L fLOL pristoji mi se.

13 Gramatika gr!!koga jezika

§ 411.

1:

li I

194 Dativ interesa. § 412.

''Ene:cr&cu doxe:'t: ~J.<fA~O"TOC T?j XO:~ 11 cXVO~UJ)CUVT[CX.. c:'.;l,

-nv~wp~cre:~c; ll,rrp6xic::p -r({) hodpcp TO'V (J(IJ1'0c; obTof·c:ve:~ (ako osvetis s:mri: Patrokla, tvoga prijatelja). LibtiXtoc &v o -rot:c; v6t-totc; J\:E:L&6fLE:'JOc;, &atXO: i)g 0 't"OU'rotc; &ne:t&wv.

Bilj. Pamti e:G)(.O[LOd ·mn zelim komu: O[LIV &ya:&&:, e:uxofLctt &e:oi:c; -rt zavjetujem se bogovima: ih)cre:tv acu~ptct

i1i: molim se bogovima za: crcu-r"l)p[a:v, crc;l~stv.

3. kod p rid j e v a: 'Lcroc;, 6[LOL6c; -rm jednak 7t1XpomA~cr~6c; Tm slican cpD\oc;, e:uvouc;, ~Ae:wc; --rtvt prijateljski, dobar, milostiv &votvT~oc;, &x&p6c; protivan, neprijateljski.

'0 &yoc&oc; dcnv.

4. kod glagolskih imenica koje su u vezi s glagolima pod 1. i 2: T1Jv -roi:<;; <p[l.otc; i3o~&e:~o:v !.E:ye:~<;; xa!.1Jv dwn.

§ 412. Dativ inteE:'G:Sa

. Dativ commodi ili i comrflodi pokazuje komu se na korist i1i stetu sto radi: TouT' EO"T~ TO ~~'I [L'~ crE:CX.UT<j> ~~'I [L6'1cp. -M~crw crocpLaT~v, IScrT~c; oux IXUT(}l crocp6c;.

2. Dativ posesivni pokazuje komu sto pripada (uz glagole ylyve:cr&tn, {n-r&pxe:w); isp. lat. spes mihi est. "Ai,).ov:; [LEV XP~[L()(TOt

&an TIOA) .. oc, -Y)[L"i:'j ae: ~UfL[LtXXO~ &ycx&ol. - <Pucre:L umxpxe:~ To'i:c; rcocpoucn TOt --rwv &n6vTwv xcxt -ro"i:c; &&E:I\oucrc rcove:l:v xiXt x:tv3u,,sue:w TOe -;:-wv cX[LE:AODVTWV.

Bilj. Uz <lvotJ.&: fLO[ l:cr·n (mihi nomen est) stoji ime u onom padezu u kojem !_e iiVOfJ.ct,: ~0 fLI:V r;a-rp~ IIuptA&.[LTr"l)<;; i5VO[Lct, au-rij) oE: ye 'Av-rL<pWV.- "Eoo~ct &xoucraL oVO[Li% au-rep dvat • Ayo:&wvo:.

3. Dativ eticki pokazuje zanimanje za nesto: TQ fL-'ii1:e:p, xotA6c; fLOL o n&rcrcoc; (kako lijep je djed). - "Q -;:-b(vov, ~ ~E~"l'JXEV

-Y)[L'i:V o ~evoc;; (isp. lat. Ouid mihi Celsus agit?)

4. Dativ relations dolazi kod participa koji znace: nekomu (za nekoga), tko .... ; ako tko .... 'En(O()([LV6~.; Emt n6/\tc; sv oz~tif E:crnAe-ov-n Tov 'I6vwv x6A.1to'l (ako tko plovi). - T<j> npocHovn ~tiiao: y~ TI:IX-cp(c;. lat. Sita Anticyra est in laeva parte

Corinthiacum

Dativ drustva. § 413.

Tako i : (<be;) auve:!c6vn d nd v ukrs1:ko rekavsi; -vT,n!f-cTr-· '

i.Lsv::p, ,13of.Lsvcp, &x-So[L8vcp dogada mi se zelji, na isp. insperanti mihi zt Cottae, sed valde optanti cecidit.

195

nostruwc

Bilj. Dva dativa koji se u latinskom jeziku upotrebljavaju jedan za lice~ drugi za svrhu (npr. honori esse; laudi, dono dare), grcki jezik ne poznaje~ ruvcqXL X60"fLO<; (ornamento) 0 -rp6noc;, OU T~ )(.pUcr[o:.

5. Dativ auctor s dolazi:

a) kod glagolskoga pridjeva faciendum

b) cesto (umjesto un6 s gen.) kod pasiva, osobito kod perf. pas.: TOe Uf-1.~1! ( = ucp' UfLWV) ne:rcpOC)'fLEVIX -vasa djela; isp. lat. disputatione, quae mihi ( = a me) nuper habita est (isp. § 449, 2, B.).

T &!c'IJ&E:c; &v&purcowL'' oux e:up(crxe:--rcu. - lle:pt 1.~oE:v oi'iv 1:ou-rwv TocrocliTa ~-tm dp~cr&w.

H. Dativ dru§tva (d. sociativus)

pokazuje drustvo, ili zajednicko djelovanje u prijateljskom ili neprijateljskom smislu; u latinskom obicno abL s prijedlogom

Tako dolazi dativ:

1. kod glagoHi, pridjeva i priloga koji znace drustvo (ili sto je tomu protivno ), i to:

a) kod glagola:

xmvwvsw, fLE:TEXW Tt'll nvoc; imam s kim dio u cemu Of.Lt'AEw --rw[ druzim se s kim OLIXMyofL()([ -r~v~ razgovaram se Of.LoA.oyew, ofLovoew, ·nvl slazem se lp[~w, OLot:<pli:poflcxl TLVt prepirem se IJI.OCXOfLO:~, 7tOAEfl~W -rw[ borim se orcevSo[Lot:£ -r&vc sldapam savez xe:p&wu1.u, fLELYVUfLL nvL mijesam s Cim SV (em) TUYXOCVW 't"LV( sastajem Se

I:ocpoi:c; b[LtA.wv auToc;; h~~crn cro(jl6c;. - :Ewxpoc'n)c; -ro"Lc;; ve:ocv(cuc;;: <;> f I > - A I f n_ <;> f > I f <0 <I;\ otO:A€YETO m:pt ocpETljc;;. - ULL fLOCXECJV'OCt O€WO'\I €0"TL XCU 't"Uj(7J. - M<; l]UU.

cruvecrsc XP"YJO"T6TI]c; }'(E}~P()(f.LSV"YJ.

IIol.e:tJ.dV i t.WL\f<:(TcTCL' auv 'n'\Jc hvu, s",vezu s kim a, 430 A).

·nvoc;; znaci: bo:di.i se u dru-

19!) Instrumentaln! dativ. § 414.

b) kod pridjeva: 'Ci~wc;, OLXO:toc;, XO~V6c;, c(J.J\6-rp~oc; TLV~ (i ·nvoc; § 393, 3). 'H 0occroc; 'T6Te lt:xxeoo::~fLO'i[o~c; o1xdo::, U[Ltv ot &;\:Ao"t'p[cc

c) kod priloga: 6~-toG TL'\n zajedno skim, &~-trxTLv£ zajedno skim: "H~eL ~wp~ocxoc; 7t6A.e[Loc; xoc~ AOL[Loc; &[L' ocu-r~.

2. kod izraza koji pokazuju kretanj e Hi dj elovanj e vojvode zajedno s cetama (redovno bez cruv):

o).(ycp O""t'p:XcS{J[LOCn TWpdJecr&cn (parva manu), ~Lf.JXLA~mc; cmA['t"octc; cr't"pot"t'E:Ue:tv.

'Ene:u&ev Kupoc; E:t;e:f.IXuve~ cruv1:e:-rccrfLevt cxuToLc; &.vllp&crLv dP.ov (zajedno s momcadi). - 'OnALa[LEVOL ~(J()(\1 ot 7tE:pt -rov Kupov "t'O~c; cxu't'o~c;; Kupcp onA.o•c; (istim oruzjem kao i Kir; istim oruzjem s Kirom).

III. Instrumentalni dativ

§ 414. K.ad dativ zastupa instrumental, pokazuje poput lat. ablativa (a hs. instrumentala):

L sredstvo ili orude (dat. instrumenti):

Ou?3dc; ~nocLvov ·~oovcxtc; sx-r~crrx1:o. - 'Av~p &"uxwv crci>~e:i:x~ -riXt.c; eA.7t[ow.

Bilj. Pamti: zpljcr.&od -rm uti aliqua re ili aliquo upotrebljavati sto iii druziti s~ s kim,' xp'ijcr.&a[ TLVL ili TT:p6~, d~ n upotrebljavati sto i1i koga za (na) sto. :Eo!. <f>LAW XP'IJO"Oty.a ~.

2. uzrok (dativus causae) osobito s glagolima affectuum:

a) cp6~cp, cp.&6vcp, &vtfyx?J noLs"i:v n od straha, zavisti, nuzde Ciniti sto (i \m6 s gen.);

b) ~OO[L:XL, xocfpw nv[ radujem se cemlll AU1tEO[LC<t, &x.&owxl TLVL zalostim se zbog cega oc1crxuVO[LCXl TLVL stidim se cega (i E7tl s dat.) X1XAS7tWc; cpepw TLVL ili "i:'L ljutim se na sto &yom&w Tiv[ ili ·n zadovoljan sam Cim

(ali &yoc7t&w nvtf ljubim koga).

'AM' O:A:A.oc; &1\Aw:; [Liif.Aov ~OS'TOCL 1:p6nmc;. - Xa:Amwc; EcpEpov "t'i{} 1tOA~p.<p. - Oux. &Mvrx7o xoc.&E•JOE~v 07'0 MnYJc;. - 'En~ 'Co'Lc; oc7to&v·flcrxoum fL~ AU1tOU, ocvocyxoc'Lov y&p, &JJ..' E:nt Tote; octcrxpwc; 't'I::AEUTWO'LV.

Instrum. dativ. Lokativni dativ. Dativ kod slozenih glagola. § 415-416.

3. nacin (dat. modi):

"t'Otl"t'W 't'W -rp6mu, OUOsv( 'Tp07tW tim, nikakvim nacinom; "TI o7 'ova'ko, 'Tot~'t""IJ tako; ' op6i;J.cp trkom, ~[qt silom, xpocuy?J s vikom, my?i tiho; OYJfJ.ocr(qt publice, to('f privatim, xo~v?J zajednicki;

127

1'({) OV't"L, epycp doista, A6y<p, ·rrpor.p&cre:t toboze; TI()(V"t'L criMve~ sa svom silom, 7tehrn "eXVYJ x()(t fLYJX<Xv'{j svakim nacinom.

01 IHpcr:xt ou xp:xuy?J, &J.M crty?j xcx~ ~aux?i npocr?Jcr:xv. - A6yu.) ydtp ~cr:xv oihot, oux epycp r.plJ.ot.

. ~· mjeru, r~zliku (dat. mensurae et differentiae) na pltan)e: (za) koltko? kod komparativnih pojmova:

noM~ ( o:A[ yep) [Ld~wv multo (paulo) mazor, OO"CJ) - T00"01'JTcp quo - eO

Ou no/J..oc~c; ~[Ltpo:tc; 5cr7spov ~/\Be:v E:~ 'Alhjvwv. - .:lexOt E't'scn npo T~c; E:v I:cxh[Ltvt fLOCXYJc; d 'A.&YJvcx~ot E:v Mocpoc.&wvt E:v(xYJcrOtv.

~ilj. Pored TT:OAA([l, o/.[y<{'l nalazi se i o/Jyov, TCoi\0; samo -d, ·d, ou11ev: oME:v ~nov nzhilo minz's.

IV. JLolkativllli dativ

, ~· pat~v lo.ci na ~itanje ~dje~ dolazi u prozi uvijek s prijedlogom (iv, §415. n:,;'PC(, ~;co), os1m pnloga ~TTJ11e: O:V~Je, TC(tJT(l tu, 1) gdje, xuxl.cp naokolo, i lokativa ?Lxm, ii..&7JV?Jcr"'.l~d. (§ J88. B~lJ.)~ u_hs. lokativ s prijedlogom, u lat. abL s priJedlogo~. PJesmcl ga up?treblJavaJu 1 bez prijedloga, npr. Nuv 8' &ypo'LaL -run:oc-ve:L (run, na selu). Sof. (1sp. § 546, 3).

2. Dativ temporis na pitanje kada?

a) bez E:v, kad se naznacuje datum (kada? tj. koji godine? itd.) kod svetkovinskih imena:

koje

Tocu-r"{J -r?i -fJfLepqr., 1:] 0cr-rspoc£qt drugi dan, ·TE't"cXp-rw ~TEL, 1:& Emovn [LY)'\It drugi mjesec, llocvoc.&YJV()([ot~ o P. ' '

b) sa S\1 ,za vrijeme, (§ 426, b):

'Ti' ~~ I' fJ. ~ , ' ?' 't:'"" ' f !.UV E'rl::uL\1 Et-'00[-L'i'J>WVTIX, EV o~c; !':<.,"JV <JOL OC7te€:\IOCL. - 'Ev VUX'rt ~OU>3J To~<; crocpotcrt ylyve'Tcu.

_ , Bilj. ,Tre_bll; razlikovati: T~v 1JfLtpo:v (§ 390); 1JfLtpw;, -rij<; 1JfLtpa<; (§ 408) · '\l1 'l)fLtpq:, EV T(l l)fLtpq:. '

Dativ dolazi kod glagola slozenih s prijedlozima: §416.

O'UV ( § 413): crUVEL[LL TLVL U drustvu sam S kim, crU[LfLocx~w Ttvl borim se u drustvu s kim, cru[Lnovzw TLv[ trudim se, trpim (u drustvu) s kim

I I d' ( ) cru[Lnpocnw-rm ra 1m u drustvu)s kim,pomazemkomu;

198 Prijedlozi. § 417.

SV ( § 415) : ~VEL!J-L 't"LVL pribivam cemu, E!J-!J-EV<.U 't"LVL ostajem pri cemu, E!J-7tbt't"Cil 't"LV£ zapadam u sto, EV't"UYXcXV<.U 't"LV£ namjeravam Se na StO;

S7tL (§ 413): em~OUAEUCil 't"LVL vrebam koga, em't"£-&e!J-cxL 't"LVL napadam na koga;

itp6c;:

itep£:

itcxp&:

1tflOGEXCil ( 't"OV vouv) 't"LVL pazim na sto,

1tepm£1t't"Cil 't"LV£ dopadam komu u ruke,

7t&peL!J-L, 7tcxp£a't"CX!J-cx£ 't"LVL pomazem komu.

CI>L:Aoc; (jl£Acp yocp au!J-7tovwv cxu't"ij> 11:ove!:. - ~Cilxp&TY)c; 7tpod:Ae't"o tJ.WOV -roi:c; v6!J-oLc; E!J-!J-EVCilV &.7to.&cxve!:v 1) 7tcxpcxvO!J-eLV. - Cl>uA&'t"'t"ea.&e f.l.lj U!J-LV em.&wncxL 't"'ijc; VUX't"Oc; ot ~&p~cxpoL.

Glava XVII

PRIJEDLOZI

§ 417. Prijedlozi su isprva bili prilozi (§ 547, 2). U atickoj prozi dolazi u tom znacenju samo jos prijedlog 7tp6c;: 7tpoc; oe k tomu pak, osim toga.

Bilj. 0 anastrofi v. § 37. Bilj.

Prijedlozi dolaze iii u savezu s imenima u razlicnim pade:Zima iii u slozenicama.

Prilozi koji se mogu samo u savezu s imenima nalaziti, a u slozenicama se ne upotrebljavaju, zovu se nepravi prijedlozi. Takvi su ovi prilozi koji svi dolaze s genitivom:

&ve:u bez, sine &:x;p~, !LexP~ do, usque ad SX't"6f; izvan, .extra f!~w iz, izvan ev't"6, unutra u, intra e:tcrro u, unutra u tJ.E:'t"a:~u medu, inter tyyu,, 7t'):7Jcrlov blizu, prope '7t');#jv osim, praeter 7t6ppw, 7tp6crw daleko od 7tepiiv s one strane, trans 7t~pii preko, ultra A!(.L7tpo<r.&e:v sprijeda, pred E!ve:xa: radi, causa i propter 6mcr.&e:v straga, za tva:v't"(ov nasuprot, pred, coram exa:Tepw.a-e:v, tX(.LtpOTepw,S.e:v, ~v.a-e:v xa:t ~v,S.e:v s obje strane.

Pregled prijedloga. § 418.

Uopce se nalazi uz prijedloge:

Akuzativ na pitanje: kamo? dokle?

Genitiv na pitanje: otkud? odakle?

Dativ na pitanje: gdje? s cim?

199

ali se grcki jezik cesto razlikuje od hrvatskosrpskoga.

Pregled prijedloga*

I I Genitiv I Dativ ,

eLc; > I cxva. . Cilc;

Prijedlozi , I mjesto,za (sak.) ri.V't"L

s jednim , I od r1.1t0

padezom &x (&~) iz 7tp6 pred, za ( s ak.)

ev u (s lok.) aUV s(a)(sinstr.)

3LcX kroz Prijedlozi

, s(a) (s gen.), XCX't"rl.

s dva protiv padeza !J-E't"cX s(a) (s instr.) . , nad, za (s ak.) u1tep -

, , (oko) (oko) CX!J-(j)L , 0 (oko) 1tEflL

Prijedlozi ,

od kod 7tcxpcx s tri padeza I od kod,osim 7tpoc;

' I E7tL na, za (s gen.) na • I pod, od pod U7t0

*) versus memoriales :

Uz drugi padez metni ex i 7tp6, &.v't"(, &.1t6, Uz treci tv i cruv, uz cetvrti e:t,, &,, &.v&:; S d Va Stoje padeza 3~&;, XOI:'t"cX, fmep, (.LE:'t"cX, A sa tri 7tp6,, &.(.Ltpl, 7te:p(, t7t'l, {m6, 1ta:p&:.

I Akuzativ

u (s ak.) uz, po k

zbog

niz, po poslije preko

oko oko k, mimo (pokraj,

uz), protiv k, prema (protiv) na (s ak.) pod (s ak.)

§ 41

2.00 Prijedlozi s akuzativom. Prijedlozi s genitivom. § 419-422.

Prijedlozi s jeobim paddiOlm

A. prijedlozi s almzativom

§ 419. L de; (&c;): u s ak., lat. in s ak:

a) mjesto: E[L~&A:Ae:tv de; 't'~V 'Anm~v provaljivati u Atiku, de; 't'ocrou't'ov &vo[oc:c; ~pxe:cr&oc:t do tolike bezumnosti dolaziti, de; To nA-Yj&oc; "Al::yst\1 mnostvu govoriti.

Bilj. Glagoli koji znace sakupljati se primaju redovito, kao i ulatinskom jeziku, prijedlog de;: auvtsvo:L de; -ro 1sp6v sastati se u hramu (convenire in templum.

b) vrij erne: de; T~v tcr7ttpoc:v navecer, de; Tov xoc:Lp6v u pravo doba, de; '6~\1 U0''6Epoc:£otv do sutra, de; '60\1 ot7tOC:V't'OC: xp6vov za citavo vrijeme.

c) preneseno: ot) SVfhU: x_p~cr&oc:£ '6LVL de; § 414, 1, B.) Upotrebljavati Si:O

za (na) sto, XP~(Jl[LOC:, smT~Oewc;, e:'L<; 't'L koristan za sto, prikladan na sto, ~ 7toc:pomxe:u~ de; 't'OV 7t6AE:[LO'I priprava za rat.

~) smj er cuvstva ili djela: OC!J.OC:p't'ocve:Lv e:'Cc; 't'Lvoc:, "' grijesiti se o koga, 0 sto.

y) kod broja: de; OLoc:xocr(ouc; do dvjesta.

U slozenicama: dcr&yw uvodim, dcropo'cw intueor.

2. ~ (isp. &vw; protivno je xaTa): uz, po:

a) mjesto: &voc .,;o ne:o~ov uz ravninu, &voc 't'ov TIO't'OC:!J.6v uz rijeku;

b) vrij erne: &voc niicroc:v ~v ~!J.tpcx.v (uz) Citav dan;

c) preneseno: &va xpihoc; po snazi, &voc prema razmjeru, razmjerno;

d) distributivno: &voc -n!:noc:p!Xc; po cetiri, &vdi. Tiiicrocv ~[Ltpcx:v dan po dan.

U slozenicama: &vcx.~oc:(vcu uzlazim, &voc:xwptw uzmicem, &vop&6w popravljam.

Bilj. U pjesnika dolazi taj prijedlog is dativom: na.

§ 421. 3. we; k, samo UZ lica: 7tE[L7tW we; ~oc:cr~ilscc sa1jem (ka) kralju.

B. Prijedlozi s genitivom

1. &:nl (zapravo: nasuprot, isporedi tv-oc:v"t'(-oc;): umjesto, za; cx.[pe:'Lcr&oc:L TO z<:'Lpov &nl 't'OU (3dvdovoc; birati gore umjesto boljega, ,( flOc &v't't 't'01JorW\I 3wae~c; sto CeS rni za to dati? &v,S' OD zato, sto,

U slozenicama: &v"t'LAtyw protivim se, &,;rnW)wfLL naplacujem.

Prijedlozi s genitivom. § 423--425. 201

2. &7t6: od, lat. a, ab:

a) mj esto: &n' s konja, &rco crxo1tou

hmou boriti se

b) vrijeme: &1to 't'OCOTI)c; 1:~c; ~!J.tpoc:c; od toga dana, eu&u~ S0'7ttpocc; odmah s vecera, &;o' OD (ex quo) otkad;

c) preneseno:

a) rod: Ecr&ilwv &n' &vopwv Ecr.&/,cX ylyvc:Toc:L 'Ttxvoc:;

~) u z ro k: xoc:Ae'i:cr&a~ ch6 nvoc; zvati se po kome, &no TVXY)C: slucajno, &;o' SCX.U't"OU sam od sebe;

y) sredstvo: 't'OV ~(ov Z;(EL'V &7t6 't'LVOC: zivjeti od cega.

U slozenicama: &7tepxofLOtL odlazim, &noo[ocu!J.L (od)vracam.

3. pred samoglasnicima e~: iz ex; protivno je de;):

a) m jest o: Ex ~c; 7c6Aecuc; cpe:uye:cv iz grada bjezati, sx oe~Liic;, E~ &pLcr't'epiic; zdesna, slijeva, O~O'OCL, xpE!J.cXO'OC:L "t"L 6~ 't'Lvoc; objesiti sto 0 sto (lat. pendere ex);

b) vrij erne: &~ &piijc; iz pocetka, ex na[owv iz djetinjstva, tl< 1'-Yj<:; iza mira, S}t 't"OO't'OU iza toga, s~ o?.i (ex quo) otkad;

c) preneseno:

o:) rod: EX (od) 7t()(.'t"po~ XP1Jcr1'ou dvo:t;

~) uzrok: Ex 't'O\hou zato;

y) naci n: EX 't'WV 7toc:p6V"t'WV (~OUAE:Oecr.Scxt) po sadasnjim prilikama, tx 't'WV ouvoc:Twv po mogucnosti, €:~ 'Ccrou jednako, t~ &npocroox~-rou iznenada.

U slozenicama: t~&yw izvodim, hx.p(vcu izbiram, h!J.ocv&ocvw izucavam.

4. 7tp6 : pred, za, lat. pro: -a) mj esto: 7tpo ~c;

b) vrij erne: npo prije toga (§ 370, 3);

c) preneseno:

n6Aewc; pred grad om;

!J.cXXYJC: (pred bitkom) prije 7tpo 't'OU

oc:) cij enu: 7tpo TIOCV't'cuv atpe:'i:cr&oc:( 't'L pred svim, radije od svega birati, tj. najvoljeti sto;

~) z as tit u: !J.&xe:cr&C(~ 7tpo 1'-Yjc; noc:'t"pt~oc;; pro patria (isp. umfp ).

U slozenicama: npo"t'OC"t"'t'W Stavljam na celo, 7Cpoe:tm:rv (pro-reci) naprijed reCi, nponovew trudim se za koga.

§ 42<L

§ 425.

§ 426.

§ 427.

§ 428.

202 i:v, m'Jv, ~~&. § 426-428.

C Prijedlozi s dati vJ:;,ru

1. zv: u s lok., lat. in s abl.:

a) mjesto: ev 'A&~vl)(~c;, ~tv Jl!Iocpi)(-3-Gvt fL&X'YJ bitka kod M., tv cpft.mc; medu prijateljima; nB·E:voct '!L ~v 't"tVc TOTtcp collocare, ponere

aliquid £n loco (hs. na mj esto);

b) v ri j em e ( § 415, 2): E\1 \IUX.TL, E\J TtEV"t"e: ~fLep:w;, ev "t"a.:~c; ()"1t0\101)(~c; za primirja, E:v c)) dok;

c) preneseno: E:v cp6~cp dva.:L, E:v EI)(UT<i) dvi)(L pri sebi biti, E:v l)(~'t"lcy: lf.x_c.tv Ttv& kriviti koga; E:v cro( E:crnv na tebi

u slozenicama: lf.vonAoc; u oruzju, E~lfLEVW ostajem u (kod).

2. cr0v ili ~0v: s(a) s instr., lat. cum:

a) drUStVO: cruv "t"OL<; cp[Amc; dvoct biti S prijateljima, crOV "t"LVL 7t0AE[Le:'i:v ratovati u drustvu skim(§ 413, l. a, Bilj.). ot cruv <!>l)(),[vcp F. pratioci.

b) pratnju: crUV X.pl)(uy'(j npoteVI)(L S Vikom (uz viku) napredovati, crov cii) OlXI)(Lcp = Oll-(.O.:Lwc;, cruv ·dxe:L = "t"l)(xewc; cum celeritate (s brzinom) = celeriter (brzo), crov T(i') crii) &yo.:&<;> cum cornmodo tuo

korist).

U slozenicam cruAMy(ij sabiram; autJ.np&n(U ctvl radim drustvu) s pomazem komu. (§ 416).

II, Prijedlozi B dva p81dda:

s genitivom akuzativom

A. s gelffiii:tivom: kroz, lat. per:

a) mjesto: o~clt otclt 7:oAAou daleko;

kroz S., OLcX xe:tpt0v sx<-LV u rukama imati,

b) v r i j em e: o~oc 1ti)(V't'oc; Tov zp6vou (kroza) sve vrijeme, jednako, OLOc 7t~V"t"e: hW'I nakon pet go dina, SVakih pet go dina;

c) s reds tv o: oL' &:yyE:Aou E:puYrO:v Tt (kroz poslanika) preko poslanika pitati sto, ot' ocp&Ci.AfLWV opO:v oCima gledati, OLcX "t"ax.ouc; u brzini.

B. s :&kuzativom: z bog, lat. propter: ot& 'ri)(U"t"l)( zbog toga, zato, 3tcX. cp6~ov (zbog) od straha, ot' -~(J.ii; cr~crcpcr&e kroz nas ste spaseni.

U slozenicama: Otl)(~dvw prolazim, prelazim; OLI)(VefLw razdjeljujem (distribuo).

203

2. xc:Ta (isp. xchw; je -A. s genitivom:

a) mjesto: c:) s(a) s gen.: xoc't"a Tou "!;'d:xou~ ·nv& sa zida bacati; ~)pod: ){()('rOC y'Yjc;; OUVGlt pod zemlju saci, 't"OC J.Wt'l:'OC y'ljc; stc je pod zemljom;

b) prenes eno: na (proti v): AE:ye:w xa"r<i ·nvoc;; govoriti (na koga ili) protiv koga (protivno je '~nd:p s gen. § 431); zato xamll:cppovsuJ Ttv6c;, isp. § B.

B. s 3!.kuzativom:

a) mjesto: niz, po, prema: x.occ&: 1:ov TtOT<XflO'J niz rijeku, Jf.IJ(c' &ypo0c; X.l)("t"Ot y'Yjv x.od XOlTcX ,S.a:A.I)(nccv terra ot xo:Tc: -roue; M~3ouc; Te:TOCYfLEVOL oni koji su (prema) protiv M. postavljeni;

b) vri j em e: }UXor' ex.e:~V0\1 TOV xp6vov ll ono vrijerne, OL X()(&' ~(J.iic; koji su za nas (zivih), nasi vrsnjaci;

c) preneseno:

a) ti canj e: 1:0 XOI.1."0C '!OV Tt6AE:[LOV sto se rata tice, 1:0 XOI.T' Sfl€ sto se mene tice;

~) n.acin ( = secundum): Xl)("t"cX ToDc; tivno je no(p& s akuz.), Xl)(1."cX IIAo':-rU>va.: po xo:.&' ~au:x£o:v u miru;

v6tJ.ouc; po zakonima (proXI)('rcX OUVCtfHV prema snazi,

d) dis t rib uti v no : xcx&' ~vet. j edan po j edan, xol'r' &vopoc viritirn, xo:&' ~flE:pc{V quotidie.

U slozenicama: x.o:'t"OC~()((vU> silazim (protivno je c'cva~l)([vw); Xl)('t"ayw vodim natrag, x.cX.&oooc; povratak; X.l)('t"()(X.O:[Ul popaljujem.

§

3, .fl:~: §430.

A. s genitivom: s(a) s instr. (lat. cum): fL&xw.&I)(L fLE:'t"Oc -nvoc; boriti se (u drustvu) skim(§ 413, 1. a, Bilj.), ot fLEe' 'Aptl)(lou A. s vojskom svojom ( § 373), flE't"ct Ol)(x.p0w'J sa suzama.

B. s akuza.tivom: (za) poslij e, lat. post:

a) vrijeme: fLE:'t"a '~" [L&XYJV poslije bitke, fLE:Ta 'rccucoc zatim;

b) red: noTI)((J.Oc; fL~ytcrToc; [Lsrra ''I(Hpo'J. - "Ecrzoc-roc fLE:Ta KuY!']"rotc;

' -OLXOUuL'I,

u slozenicama: fLE1:ex<il, fL<-cocolowfLlTLvoc; (§ 396, b); fLE:"t"l)('!l&YJfLL premjestam, fLE't"IX~&M(U promjenjujem.

Bilj. U pjesnika dolazi taj p:rijedlog i s dativom: medu.

§ 431.

§ 432.

204 ~rrE:p, &.tJ.cp ( • § 431 - 432.

4 < I

-~:

A .. s genitivom:

a) mjesto: nad s instr. (super): o ~ALa~ \mE:p f.!l&v 1rope:ue:'t'cxL nad nama, cr't''YjvocL \mE:p xe:cpcxA.'Yj~ stati vise glave;

b) zasti tu: za s ak. (pro): fLcXxe:cr.&ocL \mE:p 't''Yj~ 7tcx't'plao~ boriti se za domovinu, ae:aLeVOCL tmEp 't'WV 7tOCLacuv bojati Se za djecu, Aey<:LV tntEp 't'OU ~EA't'LO''t'OU govoriti za ono sto je najbolje (protivno je A.eye:LV XOC't'OC <l>LAL7t7t6U § 429, A. b).

B. s akuzativom: preko (supra, ultra):

a) mj esto: \mE:p 't'OC~ cr'r1jA.oc~ 't'OC~ 't'ou 'HpocxA.eou~ 7tAE~v preko H. stupova ploviti, \mE:p 't'Ov 'EA.A.~cr7tov't'ov olxe:~v preko H. stanovati;

b) vrij erne: \mE:p 't'OC 7tEV't'~xov't'oc ~'t"YJ ye:yovw~ komu je preko pedeset godina;

c) preneseno: \mE:p TI)v MvocfLLV [LOU preko snage moje (supra vires), \mE:p &v&pcu7tov cppovdv misliti prekoljudski, tj. kako ne dolikuje covjeku (protivno je xoc't'' &v&pCU7tOV po ljudski § 429, B, c, ~).

U slozenicama \me:p~wcu prebacujem preko cega ('t'LV6~ i 't't), prestizem ( 't'LVcX); tme:pexcu prelazno: drzim n ad cim ( 't'LV6~, 't'LVL), neprelazno: nadvisujem StO ( 't'LV6~ i 't't); tme:p~OCLVCU prelazim, tme:popcXCU previdam ( 't'LV6~ i 't'Lvcf.), \me:pcppovecu prezirem ( 't'LV6~ i 't'Lvcf.); \mepcrocpo~ premudar.

DI. Prijedlozi s tri padeia:

s genitivom, dativom i akuzativom

1 > I

-~:

A. s genitivotn: oko (rijetko u prozi) (= 1te:pl s gen.). B. s dativotn: oko, o (samo u pjesnika) (= 7te:p( s dat.) (§ 547. 5. c).

C. s akuzativom = 7te:p[ s akuzativom: oko, o:

a) mjesto: &.[Lcp' ocu't'6v oko sebe, ot &.[Lcpt 'ApLoc~ov (§ 373);

b) vrij erne: &.fLcpt [Lecroc~ vux't'oc~ oko ponoci;

c) pre n e sen o: &.[Lcpt 't'OC m:v'r1jxov't'oc ~'t"YJ oko 50 god. ( circiter).

U slozenicama: &.fLcp(ppu't'o~ optocen, &.fLcpLewufLL oblacim.

rre:pl, rrcxp&.. § 433-434. 205

2. 7te:p[: oko, o.

A. s genitivom: o: Mye:LV 1te:pt 't''Yj~ dp~v'YJ~ govoriti o miru,ep[~e:LV 7te:pt 't"Yj~ &.px'YJ~ otimati se oko vlasti (o vlast), cpo~e:~cr&ocL 7te:pt 't''Yj~ 1t6A.e:cu~ bojati se za grad;

Jt<:pt 7tOAAou, 7te:pt 7tAELOVo~, 1te:pt 7tAELO''t'OU 7tOLELcr.&ocL 't'L magni~ pluris~ plurimi facere aliquid ..

7t<:pt oA[you, 7t<:pt ouae:vO~ 7tOLELcr&oc[ 't'L parvi~ nihi/i jacere a/iquid (§ 407, l, B. 2).

B. s dativom (u prozi rijetko): &c!>pcxx.cx ~xe:~v 7te:p( -roi:'~ cr-rE:pvo~~ imati oklop oko prsiju, 8e:8~E:vcx~ 1te:pl rr&.crn 't"{j 7t6Ae:~ bojati se za cijeli grad.

C. s akuzativom: oko:

a) mjesto: 1te:pt 't'O 't'e:~xo~ oko zida, ot 7te:pt 'ApLoc~ov A. i ljudi njegovi (§ 373);

b) v ri j em e: 1te:pt [Lecroc~ vux't'oc~ oko ponoCi;

c) preneseno: &.1te&ocvov ocu't'wv 7te:pt 't'pLocxocr[ou~ oko tri stotine, <mouM~e:Lv 7te:pt cpLAoaocp[ocv truditi se oko filozofije, OCfLOCp't'cf.voucrL 7te:pt 7j[Loc~ grijese se o nas, 't'OC 1te:pt 't'Ov 7t6A.e:[Lov sto se rata tice.

U slozenicama: 7te:pLepxofLOCL obilazim, 7te:pL~cf.AA.ofLocL 't'e:~xo~ opkoljujem zidom ( TI)v 7t6ALV); 7tEPLXOCP~~ preveseo; 7t<:pLOpcf.cu previ dam.

3 I •

·~· A. s genitivom: od: ~xe:Lv 1tocpoc ~occrLA.ecu~ doCi od kralja, AOCfL~cX

ve:Lv, ocl't'e::Lv 1tocpoc cp[A.cuv dobivati, traziti od prijatelja, fLOCv&cX.ve:Lv, Tiuv&cX.ve:cr&ocL 1tocpoc crocpou &.vap6~ uciti se, doznavati od mudra covjeka.

B. s dativom: kod (osobito kod licnih pojmova): 1tocpoc ~occrLAe:~, 1tocpoc 't'O~~ M~aoL~ kod kralja, kod Medana, 1tocpoc 't'o~~ e:o cppovoucrLv kod (tj. po sudu) razboritih ljudi.

C. s akuzativom: k, mimo: a) mjesto: k, pokraj: &ye:LV 1tocpoc ~occrLA.eoc voditi ka kralju, 7to-

flEUe:cr&ocL 1tocpoc "~v &cf.A.ocnocv ici pokraj mora;

b) vrijeme: 7tocp' 8A.ov 't'OV ~[ov per totam vitam;

c) preneseno: oc) (mimo, preko) protiv (protivno je xoc't'cf.): 1tocpoc 't'm)~ v6[LoU~

protiv zakona; -~) mimo: 1tocpoc 't'au~ &AA.ou~ &rocx't'o~ valjan mimo ostale.

U slozenicama: 1tocpocxocA.~cu dozivam, 7t&.pe:LfLL adsum; 7tocpoc-7tAecu plovim mimo, 7tocpoc~oc[vcu prestupam.

§ 433.

§ 434.

ii iii !1i

II 1!

II i I. l

I

§ 435.

206

4. 7tp6c;:

A. s genitivom: od:

a) mjesto: 7tpoc; v6"t"ou s juga, 7tpoc; 'OMv&ou prema 0., 7tp6c; -nvoc; dv~XL (ab aliquo stare) biti na Cijoj strani, ~7tiXLvov 7tpoc; D!J.(;')V ~X(J} od vas, &J..eu&epov dv~XL 7tpoc; 7t1X'Tpoc; x~Xl7tpoc; !J.rrrp6c; od oca i od matere;

b) preneseno: aoxeLc; !J.OL 'TOV A6yov 7tpOc; &!J.OU MyeLV cini se da govoris s moga stajalista; 6!J.vUviXL 7tpoc; &ewv zaklinjati se bogovima.

B. s dativom: kod:

a) m jest 0: 7tpoc; BO(~UAWVL kod B., 7tpoc; 'TOLe; 7tpocy~O(OW dviX~ baviti se dogadajima;

b) preneseno: 7tpoc; 'TO\hmc; k tomu, osim toga.

C. s akuzativom: k, prema:

a) mjesto: ~J..&ov 7tpoc; ~!J.ac; 7tpecr~eLc; dodose k nama poslanici, 7tpoc; !J.EO""YJ!J.~p[~Xv k, prema jugu;

b) V r i j em e: 7tpoc; ecr7tep~Xv k veceru;

c) preneseno:

IX) prijateljski i neprijateljski S m j e r: &.yopeum 7tpOc; 'TOV a~!J.OV govoriti (k) narodu, cr7tovMc; 7tOL<:Lcr&IXL 7tp6c; 'TLVIX ugovor sklapati s kim, 7tOAE!J.ELV 7tp6c; 'TLV~ ratovati protiv, na koga;

~) o b zir: ~ouJ..euecr&IX~ 7tpoc; x~XLpouc; odlucivati prema zgodama, 'Td: 7tp6c; 'TOV 7t6AE!J.OV sto se rata tice;

y) p ore den j e : ou3~v "d: XP~ !J.IX'TIX 7tpoc; -rljv crocp [~Xv nista nis u novci prema kreposti;

a) svrha: AEYELV 7tpOc; xocpLv za ljubav, za volju, 7t[VELV 7tpoc; ~aov~v piti po volji.

U s 1 o zen i cam a: 7tpocr&yw dovodim, 7tpocr"t"[&'Y)!J.L dodajem.

§ 436. 5. &7t[: na:

A. s genitivom:

a) mjesto: ~X) na pitanje: gdje? &cp' &p!J.IX'Toc; 6xeLcr&IXL voziti se na kolima; ~) na pitanje: kamo? e7tl ~&11-ou 7tAELV put Sarna ploviti;

b) vrijeme: E:nl Kpo[crou &pxov'Toc; za vladanja K., e7t' E!J.OU za mene ziva, ot ecp' ~!J.WV nasi vrsnjaci;

c) preneseno: IX) upravljanje: ot e7tl 'Twv TIP!XY!J.Ihwv koji su nad (javnim) poslovima, tj. oblasti; ~) distributivno: e7tl 'TEnocpwv 7topeuecr&IXL po cetvorica stupati, ecp' eiXU'TOU sam za se.

b:E, {m6. § 437. 207

B. s dativom:

a) mj esto: E7tl 'Tif> ae~Lif> xepiX'TL na desnom krilu, E7tl VIXUcr[v na brodovima;

b) vrij erne: E7tl 'TOU'TOL<; nato, E7tl 'Tif> "t"pl'T<fl O""Y)!J.el<p na treci znak;

c) preneseno: IX) upravlj anj e: ot e7tl 'TIXL<; v~Xucr[v koji su nad brodovima, tj.

nadzornici brodova; ~) zavisnost: e7t' E!J.Ol ecr'TLV (na meni) do mene je (penes me),

e7tl 'ToLe; 7tOAE!J.lOLc; dviXL biti u vlasti neprijateljima; y) uzrok (§ 406 1, B. 2): X~Xlpm e7t' IX~crxp1XL<; ~aoviXLc; radovati

se sramotnim nasladama, 11-ey.x cppovdv e7t' &.pe"r"(i ponositi se kreposcu; 3) pogo d ba: e7tl !J.Lcr&if> za placu, E:nl 'TOU'ToLc; pod tim pogod

bama, E:cp' <f>"t"e pod pogodbom da (§ 473, B. 2, d); e) svrha: 'TOLe; &7t' wcpeAElCf 7tE7tOL'Y)!J.EVOLc; xp~cr&IXL E7tl ~AOC~1J ono,

sto je na korist nacinjeno, upotrebljavati na stetu.

C. s akuzativom:

a) mjesto: E:cp' t7t7tOV &.viX~IX[vew penjati se na konja, e7tl "d: lS7tAIX "Pexm na oruzje skakati, e7tl TioM (na) daleko;

b) vrijeme: e7tl 7tOAtiv xp6vov na dugo vremena;

c) preneseno: e7tl J..d~Xv e~LeVIXL na plijen iziCi, E:cp' iS3wp 7tE!J-7tELV po vodu slati, cr"t"piX'TEUELV e7tl "t"otic; 7tOAE!J.louc; vojevati na neprijatelje.

U slozenicama: eTILatow!J.L dodajem; eTILcr'TpiX'TEU(J} najavljujem.

6. ~ pod (sub):

A. s genitivom:

a) mjesto: D7tO yljc; ~J..&ev de; cpwc; ispod zemljedode na vidjelo, -rli D7to ~c; yljc; sto je pod zemljom;

b) preneseno: IX) kod pasiva: od (latinski ab): vLxoccr&IXL D7tO 'TWV 'EN.~vwv

bivati pobijeden od H., oc7to&v~crxeLv u7to cpov€wc; od ubilca; ~) uzrok: u7to cp6~ou od straha, u1to AU7t'Y)c; od zalosti; y) p rat n j u : u1t' «ul..ou xopeueLv uz frulu igrati.

B. s dativom:

a) mjesto: .. a e1tl y~c; u1to .. if> oup«vif> ecr'TLV ono sto je na zemlji pod nebom je, U7t0 -r1i ocxpo7t6AeL;

b) preneseno: u7t' 'A&'Y)v«(oLc; e:'lviXL pod Atenjanima, tj. u vlasti A., ucp'. e!XU'Tif> 7t0LELO"&IXL poda se, tj. u svoju vlast stavljati.

§ 437.

208 Zarnjenice. § 438-439.

C. s akuzativom:

a) m jest o: {mo -ra aevapa. &7t!fj/..-&ov odose pod drvece, u1t' a.0-roc -roc -rdx.'YJ &ye~v pod same zidove voditi;

b) vrijeme: U7tb VUX't'<X pod noc (sub noctem);

C) preneseno: ucp' ~<XU't'bV 7t0~E'i:cr,&a,~ poda Se, tj. U SVOjU Vlast stavljati.

U slozenicama: u1toa1'lofLa.~ podlazem se, u7tox.dpw.;; podrucan u7tocpa.(vofL<X~ pojavljujem se (malo-pomalo); U7to7tefL7tCU (potaino) saljem (isp. potkrasti, potkupiti, potkazati).

Glava XVIII

ZAMJENICE

§ 438. 1. Kako se upotrebljavaju licne zamjenice, uci § 206.

2. Nominativ licne zamjenice 3. lica nadoknaduje se u oprekama obicno zamjenicom OG0-r6.;;,ili kod vece sile zamjenicom exdvo.;; ako se govori 0 licima koja nisu nazocna, a zamjenicama 8ae i oi5-ro.;; ako su nazocna; 0 0 ae a on - isp. § 370, 2.

"Ecpa.crOGV 't'OU<;; fL~V ~fL<Xp't''Y)XifV<XL, OG?J-rot a~ crcfl~e~v 't'OU<;; V6fLOU<;;. KAecuv o0x ~Cfl'YJ OG0-r6.;;, &A/..' exdvov cr-rpa.'t"Yjyer:v.

§ 439. 1. Refleksivna se zamjenica upotrebljava:

a) kao direktni refleksiv kad se proteze na subjekt iste recenice ( § 209, 3): rvw-9-L O'<XU't'6V. - '0 O'OCflb<;; eV <XU't'<j'> 7tEpLtpept::L TIJV o0cr(a.v.

Bilj. Izuzetak je ?>ox& [LOL mihi videor.

b) kao indirektni refleksiv kad se proteze na subjekt u glavnoj recenici: 'Opecr-r'Y)<;; cpeuycuv ~7tE~O'EV 'A-9-'Y)V<X(ou.;; ~<XU't'bV X<X-r&ye~v.

Bilj. 1. Obicno dolazi refleksivna zamjenica kao indirektni refleksiv samo za 3. lice, a za 1. i 2. lice slilze kao indirektni refleksiv licne zamjenice: ~qJo~oO[L'I)V, {1.~ [J.OL opytcr.&e£'1)~.

Bilj. 2. Indirektni refleksiv za 3. lice mogu zastupati:

a) kosi padezi zamjenice a;(l"t·o~ s gledista pisceva: "Epxov't'a;L 1t'po<; EevoqJwv't'a; xa;t :f.~youcrt, lht [LE:'t'IX[Lt:f.ot IX\hor-; (sib,). - EevoqJii>v ou 't'olho 1]pw't'a;, 1t'6-'t'e:pov :f.cj)ov e:r 'I) IXU't'cj) (sibi) 111ope:ue:cr.&a;t ~ [L~e:tv,

b) oblici o! (ili enkl. oi) i crqJ[mv (rjede crqJwv, crqJoc<;): Aeye:'t'IXL 'A1t'6J..:f.rov ix?>e:!pa;t Ma;pcrua;v vtx~cra;<; &pl~ov't'&: o! (secum) 1t'e:pt croqJ[a;<;. - 'EMxouv oi "EAA'I)VE:<; a't'&:X't'OL<; O'ql[O'LV &m1t'e:cre:!.&a;L ~OCO'LAtiX.

Zarnjenice. § 440-441. 209

Pripadanje se kazuje ovako (isp. § 210, B.):

1. ako nije refleksivno (tj. ako se ne proteze na subjekt):

a) ako je s1abije nagla8eno: genitivom pron. pers. u predikatnom polozaju:

1. 1. fLOU moj 2. 1. crou tvoj 3. 1. OG0Tou, -!fj.;; njegov, -zin ~fLWV naS UfLWV vas OG?i't'&V njihov

b) ako je j ace naglase~o: pro n. p o s. (gen. pron. oOTo.;;, exdvo.;;) u atributnom polozaju:

1. 1. o efL6<;; moj 2. 1. o cr6.;; tvoj 3. 1. o 't'OU't'ou, 't'<XUTIJ<;; njegov, -zin o ~fLeTe:po.;; na8 o ufLeTe:po.;; vas o TOUTcuv njihov

2. ako je refleksi vno (tj. ako se proteze na subjekt):

a) ako je slabije naglaseno: pron. pos. u atributnom po-1ozaju:

1. 1. 0 efL6<;; svoj 2. 1. o cr6.;; svoj 3. 1. (o ~a.uTou, --Yj.;; svoj) o ~fLeTe:po.;; svoj o UfLeTe:po.;; svoj ( o ~a.uT&v svoj)

b) ako je jace nag1aseno: genitivom pron. refl. u atributn om po1ozaju:

1. 1. o efL<XUTou, --Yj.;; svoj 2. 1. o cre:a.uTou, --Yj.;; svoj 3. 1. 0 ~<XU't'OU, --Yj.;; svoj

0 ~OGUTWV SVOj

00x. ~ 1t6/..~.;; crou TO yevo.;; e:0ye:v~.;; 7to~d, cru a• e:0ye:v(~e:~.;; TI]v 1t6/..~v 7tp&-r't'CUV xa./..&.;;. - 'l'fLe:'i:.;; 't'OU<;; UfLE:'t'epou.;; 7ta.r:aa..;; &ya.7tOC't'E. - 'Acp~xVOUV't'<X~ 1ta.poc 'ApLa.'i:ov xa.t .. ~v €xe:£vou cr-rpa.T~&v. - K&1tt To'i:.;; cra.u't'-Yj.;; xa.xor:cr~ x&7tt 't'O'i:<;; efLO'i:<;; ye:/..if.;;. - 'Acr..u&y'Y)<;; TI]v ~<XU't'OU -9-uyOG't'epOG

I ·'· \ \ _._. ' - 'A I Q - '"" I ., (.LE't'E7tEfL't'<X't'O X<XL 't'OV 7t0GLOIX OGUTIJ<;;. - 7tEX.E0'1YE 't'CUV IX/\1\0't'p~CUV, LVOG &crcpa.McrTe:pov Tau.; o'lxou.;; Tau.; UfLE:Tepou.;; a.0Twv xe:x't'-Yjcr-9-e: (vestras ipsorum domus).

Bilj. 1. Umjesto i)[Lk't'e:po~ a;U't'wv, O[Lt't'e:po~ a;u't'wv upotrebljava se takoder i)[L&V IXU't'WV, O[LWV IXU't'WV, umjesto e!XU't'WV takoder !J(jlWV IXU't'WV i !J(jlt't'E:p~ IXU't'WV.

Bilj. 2. Pripadanje naznacuje i sam clan; v. § 371, B. 1.

§ 440.

1. Sto znaci zamj enica OG0-r6.;;, v. § 207; 378, 5. § 441.

2. Ka.t a.0T6.;; znaci (kao: et ipse): i sam, takoder. ~ocpo'i:.;; OfLLA&v xa.0't'o<;; ex~~O''{) crocp6.;;.

3. TpL't'O<;; itd. a.0 .. 6.;; znaci: samtreci itd.

Bilj. 0 a;U't'6~ u dat. i o b IXU't'6~ s dat. isporedi § 413, 3 •.

14 Gramatika grl!koga jezika

210 Zamjenice. § 442-444.

§ 442. Pokazne zamjenice. 1. ilile: (ovaj) pokazuje ono sto je pred ocima, sto istom dolazi, oi'i'"t"oc; (taj) ono sto je vee spomenuto, sto je vee proslo, ExE~voc; (onaj) ono sto je daleko. Tmhwv o:h~oc; Xo:LpE<:fJWV ilik - To:\ho: [LEV a~ cru Mye:Lc;, rco:p' ~[LW'\1 <3E &.rc&yye"AAE "&ik - '10oe 6 &.v~p cesto = E:yw.

2. Kao oos i oi'iToc; razlikuju se takoder: Tm6cros i 'l:owu't"oc;, 't'ocr6cros i TocrouToc;, irlos i o\hwc; itd. K:Ato:pxoc; [LEV 'l:ocro:u"IJ( drcs· TLcrcrl)(cptpv'l)c; oE: irlos &n1J[Ldcp-&1J.

3. RijeCima J<.l)(~ oi'i't"oc; dodaje se naknadno (kao u latinskom jeziku rijecima: et is, at que is) vee spomenutomu imenu (a rijeCima J<.l)(t 't'IJ(U't"IJ(, idque, cijeloj recenici) osobito znatna oznaka (i to), Hi se predikat proteze jos ina druga lica (takoder). AIJ(xsocxt[L6vwL ~uvtcr't"otcrcxv VCXU't"~xi)l &ywvL, xod TOU't"Cp rcpoc;, A&YJVOl[ouc;. - L:u OE [LOL ooxs~c; ou 7t:pOuEXELV, 't"OV vouv 't"OU't'mc;, xed 't"au't"a crorpoc; CJJv (i to premda si m.). -'Ay[ac; xat }:wxp&"'l)c; xat -roU't"W (takoder) &.ne:&avETIJV.

4. ,Onaj koji (tko ), znaci oi'i't"oc;, oc; (is, qui) ili 6 s part. (isp. § 372, Bilj.); npr. oi'iToc;, 8c; MyeL ili 6 Mywv onaj tko govori.

Bilj. 0 clanu kod pokaznih zamjenica isp. § 214, 1. i 377.

§ 443. Relativne zamjenice. Prost e relativne zamjenice i prilozi (ilc;, o!oc;, ilcroc;; oi'i, il'"t"s, 6:>c;) protezu se na odreden predmet (individualno), a Slozene (ocr'"t"Lc_;, 07CO~oc;, on6croc;; ilnou, 07t6't"E, 8rccoc;) na koji god predmet iste vrste (genericno) (ilc; koji, tko, qui; ilcr-rtc; koji god, tko god, quicumque, quisquis).

"E A I , {l ' ~ \ ' "' ' - M I () >I CJ't"LV LlLX11]c; O<jh:ri)(A[LOc;, oc; 'TO<: 7tCX.VV' opq:. - o::xcxpwc; CJTLc; E't"UXE ye:vvOl[ou rp[:Aou.

Bilj. 1. Kaze se: OUJ< l£crnv ilo"'rt~, oulldc; ecrnv ilcr-rtr;, -r!c; &crnv llcr-rLr;, 7tiir; ilcrnc; (pl. mxvT<:r; ilcrot).

Bilj. 2. Pamti: "Ecrnv ilcmc; gdjetko, ltcrnvll-re: gdjekad, ~cr't"LV o\i gdjegdje, ~crnv <]) gdjekomu,

i!cr-rLV or i dcr(v ol gdjekoji. "Axwv l!cr-rtv o\)c; sy6:J tmxtvw xed qn:Aw.- '0 [L'l'))(tXV07tOtoc; 7t6Ae:Lc; ltcnw il-re: IJI.tXc;

crcfl~e:L. Isp. Est ubi id isto modo valeat. Bilj. 3. "Ocrl't"e:p se proteze na nesto poznato (qui quidem), 5c;; ye: naznacuje

jos i uzrok (quippe qui). KAbxpxov 7ttXpe:xc0.e:cre: Kupoc;; crU[L~ouJ.ov, ilc; ye: 01:0-ri;> ell6xe:L 7tpO'l"L[L'l').&'ijvtXt [LtXAtcrTtX TW'I 'E:M~V(i)'l.

§ 444. Relativna zamjenica u rodu i broju slaze se s rijecju na koju se proteze, a pad ez joj ovisi 0 glagolu relativne recenice (kao i u hrvatskosrpskom i latinskom jeziku).

No, relativna zamjenica koja bi bila u akuzativ slaze se cesto i u padezu s rijecju na koju se proteze ako je ova rijec u genitivu m dativu (asimilacija ili atrakcija relativa).

Zamjenice. Aktiv. § 445-447. 211

Ako je nJec na koju se relativna zamjenica proteze pokazna z amj eni ca, izostavlja se; ako je i m eni ca, mece se redovno bez clana na kraj relativne recenice.

''EcrTs Gi.vopsc; &~wt '1"-Yjc; E:P.eu&e:p[IJ(c; ~c; XEXT11Jcr-&s. - Kupoc; ~vocyx&~e:To U7t0 TOU otllo::crx&:Aou OL36vi)(L A6yov irlv E7to[e:L ( = 't'OUTWv, & l.). - Nuv ErtOlLVw crs E:rp' oic; 1\Eye:tc; 'TE XIJ(t np&neLc; ( = lnl TOU't"otc;, & A. itd.). -Tou't'ouc; &pxoV'TIJ(c; E:nob ~c; XIJ(TEcr't"pEtpE'TO xciJpw; ( = 'T-Yjc; xciJpocc;, fjv x.). - 'EnopEUETO crov ~ dxs DUVcXfl.EL. - 'E[L[LEVOfLEV ole; ~[LOAoyfjcr()(fLEV DtXIJ(totc; oi5mv ~ ou; ( = 'TOU'Totc;, & 6:lf1.o:Aoy~cr()([LE'I 3[xowx <Snot).

Bilj. 1. Rjede se ime iii zamjenica asimilira relativu (assimilatio i'm.!ersa): 'Ave:D.e 1:ip Ee:voepwvn 6 'A1't"6AJ.(i)v &e:or.; oTc; 1£/le:t &ue:tv (= &e:ou~, oTt;).

Bilj. 2. Asimilacija je i u ovom: mcr-re:u(i) otcp crol &v/lp[ umjesto mmd!oo &vapl "?Lou-rep, o!o<;; cr~ (d)·,;- Ob,rnu,ta asi~ilacija nalazi se i u formuli oolld<;; (zmtv) 5cr'<t<;; OU (SVatko): OU/lE\IL OT(j) OUJ< IX7t0XpLVE:TtXL.

Ako jednoj imenici pripadaju dvije takve relativne recenice (Hi § 445. vise njih) da bi drugi relativ imao stajati u drugom pade:Zu negoli prvi, drugi se relativ ili izostavlja ili zamjenjuje zamjenicom o:u1:6c; ili licnom zamjenicom.

'Ap~()(~oc;, 8v ~[Ldc; ~&t:Ao[LEV ~()(aLAE()( xcx&Lcr-r&vcXL, xod. (tj. (j}) .i:awxor.[LEV XIJ(1 (tj. 7t()(p' oi'i) sAcX~OfLEV nw'"t"&, ~[LC<c; XOlxwc; note:"i:v ne:LpotTOlL. -"OcrTLc; AE"'(EL [LEv e:i5, 'TcX o' E:py' E:cp' otc; Atye:~ Ol'icrxp' EO"'t"L11 <X1hou, 'i:OU'r0\1 oux IJ(tvw 7t0't"E. - K()(t VU'I -r[ XP~ 3pe<v; 8crnc; E[Lip()(VWc; &e:o~c:; sx&et£pO[LOlL, [.LWE~ at 1.1-' 'E:A:A~vwv (npo::'t"6c;. - Isp. Viriathus~ quem C. Laeliw; praetor fregit et comminuit ferocitatemque e£us repressit.

Upitne zamjenice i prilozi: TLt;, nol:oc;, A6croc;; nou, mhs, nC>c:; upo- § 446. trebljavaju se i u direktnim i u indirektnim pitanjima; slozene: <lcrTtc;, ono~oc;, on6aoc;; f:lnou, 07t6'TE, ilmuc; samo u indirektnima. Tlc; 't"E xd n6&e:v mxpe:L; - n u&()(y6pl)(c; spW-r'l)&dc;, T[ E(J't"L cp[P.oc;, &.nexp('IICJtTO. &A:Aoc; E:yw. - Oux 'Ctne:, 6 'rL nmd1:e:.

Glava XIX

VRSTE GLAGOLSKE

I. Aktiv

1. Neki se glagoli upotrebljavaju sad prelazno, sad neprelazno: § 447. " vodim neprel. idem; ayw EAIJ(UVW gonim

" idem, vozim se, jasem; " dizem polazim; IJ(Lpw

" op[LcXUl podbadam "

polazim; J<.IJ('t"IJ(A')w isprezem

" stajem;

§ 448.

't'EAEU't'cXW svrsavam ~xw imam, dr:Zim 7tp&nw radim e£0'-, E[J.~&At..w umecem e~('Yj(J.L izasiljem aLoccpepW raznosim

Bilj. Isporedi i § 329.

Aktiv. Medij. § 448.

neprel. umirem;

" (s pril.) jesam;

" ( s pril.) nalazim se;

" provaljujem;

" utjecem;

" razlikujem se.

2. Neki se aktivni glagoli upotrebljavaju kao pasiv drugih glagola (isp. i § 315. b, B. 4):

aLwxw progonim cpeuyw bivam prognan; tX7tOX't'e[vw ubijam f &7to&vflO"xw ( tm6 't'Lvoc;) bivam ubit; ex~&At..w istjerujem ex7t[7t't'W bivam istjeran; f..oc~dv ili ~f..dv (za)uzeti &A&vocL biti (za)uzet; .ei5, xocx&c; 7tOLEW ( 't'Lv&) ei5, xocx&c; 7trXO'XW (tm6 ·twoc;)

dobro, zlo cinim (komu) dobro, z1o primam (od koga).

3. Aktiv ima (kao u hs. i lat.) kadsto kauzativno znacenje: Kupoc; e~exoljie 't'~l\1 7tocp&aeLO'O\I xoct 't'd: ~OCO'[AELOC XOC't'EXOCUO'E\1 (isijece, tj. dade isjeCi).

II. Medij

Medij pokazuje:

1. da subjekt nesto radi na sebi, tj. da je subjekt radnje zajedno direktni o bj ek njezin (direktni medij):

)..ouw perem yu[J.v&~w vjezbam &[J.cpLewu(J.L ob1acim

Direktni je medij dobio

f..oUO[LOCL perem se, yu[J.v&~o[J.ocL vjezbam se, &[LcpLeWu[J.ocL oblacim se.

cesto neprelazno znacenje:

7tocuw zaustavljam cpoc[vw pokazujem tO"'t"YJ(J.L stavljam

7tOCUO[J.OCL zaustavljam se, prestajem. cpoc[vo[J.OCL pokazujem se, pojavljujem se. tG't'OC(J.OCL stavljam se, stupam.

2. da subjekt tni medij):

nesto radi za se, sebi na korist (indirek-

octpoU[J.OCL uzimam za se, biram; tX[J.UVO[J.OCL odbijam sebi na korist, branim se; cpu)..!Xno[Loc[ 't'LVoc pazim na koga sebi u prilog, cuvam se koga; &pxw pocinjem (a drugi nastavljaju). &pzo[J.ocL pocinjem svoj posao (koji sam i nastavljam) (§ 402, 1, b); o VO[J.o&e't'YJc; yp&cpeL, 't'[&YJm v6[J.ouc; zakonodavac izdaje zakone; 0 a~(J.Oc; yptX!pE't'OCL, 't'(&E't'OCL V6(J.OUc; narod Sa ffi S e b i daj e zakone.

'E7tc:La~ 7tEpO'~U't'ep6c; d[J.L Kupou, dxoc; &pzeLv (J.E )..6you. - Tau A6you ae ~PXE't'O (;}ae svoj je govor poCinjao ovako.

Medij. Pasiv. Vremena. § 449-450. 213

3. da subjekt nesto radi sam, sa svoj om snag om (dinamickj. medij):

7tocpexw dajem, 7tocpezo[J.ocL dajem od svoga; O'X07tot.i[J.ocL motrim tacno, is pit u j em; 1to/wn:uw gradanin sam, 7tOAL't'EUO(J.OCL radim kao gradanin bavim

se dr:Zavnim poslovima;) 7t6AE(J.OV 1toL& zamecem rat (bellum moveo), 7t6AE(J.OV 7tOLOU(J.OCL (= 7tOAE[LEW) ratujem (bellum gero); f..6youc; 7tOLOU(J.OCL = f..eyw.

4. da subjekt cini (curat) da se ne8to za nj radi (kauzativni medij):

aocvd~o[J.OCL Cinim da mise u zajam daje, uzimam u zaj am, aLXcX~O(J.OCL cinim da mi Se SUdi, p rem S e, (J.LO'&ot.i[J.ocL cinim da mi se daje pod zakup, zakupljuj em, 't'(\IO(J.OCL Cinim da miSe globa placa, globim, kaznj avam.

III. Pasiv

1. Licni pasiv imaju i glagoli koje se u aktivu slazu s genitivom § 449. ili dativom:

tX(J.EAew 't'Lv6c; zanemarujem koga, mO''t'EUw 't'Lv[ vjerujem komu, cp&ovew 't'Lv[ zavidim komu,

2. Lice od kojega radnja dolazi = ab s abl.; isp. § 437 A, b, oc.

tX(J.EAOUfLOCL bivam zanemaren; mO''t'EUO(J.OCL vjeruje mi se; cp&ovot.i[J.OCL zavidi mi se.

stoji ponajvise u gen. sa {m6

B il j. Rjede dolaze &:1t6, &x, 7t~pa i 7tp6.; s gen.

Umjesto padeza s prijedlogom dolazi sam dati v (auctoris) kod glagolskih pridjeva 1. kod perf. pas.; isp. § 412, 5.

Glava XX

VREMENA

1. Grckim glagolskim oblicima kazuje se: § 4SO.

a) kakvoca radnje, tj. je li radnja nesvr8ena (imperfektna), svr8ena (perfektna) ili gotova;

b) vrij erne kada se radnja vrsi, da li u sad as nj osti, proslosti ili buducnosti.

2. Nesvr8enu radnju pokazuju oblici prezentske osnove: &.7to&vflO'xew umirati;

svr8enu radnju pokazuju oblici aorisne osnove: &.7to&ocve'Lv umrij eti;

214

gotovu radnju pokazuju oblici perfektne osnove: "t"e:.&v1Jxev!XL biti umro (mrtav).

Redovno se oblici koji znace razlicnu kakvocu radnje (tj. oblici prezentske, aorisne i perfektne osnove) tvore od is tog a glagola, npr. &:n:o&v~cnr.r::cv, &n:o&!Xvr::'i:v, "t"e:&v1Jxevocc. Ali kadsto jedan glagol ima samo oblike s nesvr8enim, a drugi samo one sa svr8enim znacenjem, npr. op&v gledati tih~v vidjeti (§ 327, 3), E:cr&k~v

pojesti ( § 327, 8), nositi - E:ve:yxe:'i:v donijeti ( § 327, 5) hs. govoriti - re Takve glagole sastavlja samo zna-e u j edan glagolski sustav, samo se po tom k"aze da je npr. prezent od U~e:'i:v, a t6st:v aorist od op&v.

I:ndikativi pokazuju kakvoce i vrij erne, a ostali golski ob!ici pokazuju samo kakvocu radnje.

Izuzimaju se futuri koji u svima oblicima znace buducnost, ali se zato u njima ne razlikuje kakvoca radnje, te npr. &no&IXvoufLIXL znaCi i ,umirat cu" i ,umrijet cu"; Sarno oblici futura egzaktnoga pokazuju pored buducnosti jos i gotovu radnju: "t"e:&v~~w bit cu umro (mrtav).

To znacenje grckih oblika vidi se iz ovoga

I sadasnjost I

proslost I

buducnost

nesvrsena radnja I ind" prez. I

imperf. I

konj. opt. impt. inf part. prez.

I I I

'-" :::l

svrsena radnja in d. a or. "'"" :::i

"""' konj. opt. impt. inf. part. aor.

gotova radnja I ind. perf. I

pluskvamprf" I

fut. egz.

opt. impt. inf. part. perf.

Bilj. 1. Hrvatskosrpski jezik slaze se s grckim u tom sto i on razlikuje nesvr8enu i svr8enu radnju te izrice prvu imperfektnim, a drugu perfektnim glagolima: cXTto&viJaxe;w - &n:o&ccvdv urnirati - umrijeti; i sto i u njemu irnaju vremensko znacenje samo indikativi: umirem (sad.), umrijeh (proslo), ali npr. infini.tivi umirati, umrijeti ne znace nikakva vremena.

IndikadvL § 451-453. 215

Hrvatskosrpski jezik razlikuje se od grckoga u tom sto nema osobitoga prostog oblika za gotovu radnju: -d:&v'l)XOI: umro sam; i sto ima prezent perf. glagola koji grcki j ezik nema:

an;o&viJcrxro umirem, umrem,

&n:o&viJcrxe;~v umirati, omo&OI:vdv umrijeti,

&n:z&vncnwv umirah &mf:&a:vov umrijeh itd.

Bilj. 2. Oblike prezentske osnove treba prevoditi oblicima hrvatskosrpsldh imperfektnih glagola, a oblike aorisne osnove oblicima perfektnih glagola,

l!lffilliikativ prezenta pokazuje sadasnju nesvdenu radnju §

te se upotrebljava onako kao i hrvatskosrpski ind. prez. imp f. glagola i1i latinski ind. prezenta.

'Ixe:"t"do[J.I!:v cre: n:o\.ne:c;. - ll:Ao'i:ov €~ 6:7j:Aov 'A&YJvoc~oL n:e[Lnoumv. X6:pL~ xoeptv "t'L:X:'I:E:L

Bilj. 1. Grcki prezent upotrebljava se u pripovijedanju i za proslost (his torijski prezent); npr.: 'End heAeU"t"'l)O'E A01:pe!o<;, TLcrcrccq:>zpv'J~ 3cOI:~ocAAe:L TOV

Bilj. 2. Futursko znacenje ima prezent d~u (§ 314, 1, B. 1).

Imperfekt pokazuje proslu nesvr8enu radnju te se upotre- § 452 bljava onako kao i hrvatskosrpski iii latinski (ind.) impf.

K:Ae!Xpxo~ cruv~yocye:v E:xx:A1Jcrtocv tM:x:pus TtOADV xp6vov tcr"t"cil~· OL ?ie

"t"WV cr"t"pOC"t'LW'l:WV xod n:pW"t"OV [LeV s&ocO[LOC~OV XIX( ~CH(_:J1t0lV" Et''IO:C

1toc~o1X~ E:n!Xloe:uov E:nt o' ~AE~E 'l:OLcXck - Ot A1Xxd3oct[J.6VWL

1" Prezent i imperfekt pokazuju kadsto (kao i u hs. i lat. jeziku) pocetu, ali § 453. ne svdenu radnju (prezent, imperfekt de conatu): TOI:UT'l)V TI)v ll6~01:v nd&oucnv

aTW~CXAELV (nagovaraju- nastoje nagovoriti). Isp. Njega tjdi, utjesit ne more. N. pj.

2. Neki prezenti ne pokazuju samo vrsenje, nego i ucinak radnje, te se mogu prevoditi kao perfekti, a njihovi imperfekti kao pluskvamperfekti; npr.:

sam)o

v~x.w pobjedujem - (pobijedio) pobjednik sam, 'i)"t"'t"oo(J.OI:L bivam pobijeden- pobijeden sam, &a~x.w cinim krivo - krivac sam, &xouro, (1.01:\l&ocvcu cujem, doznajem - (cuo sam, doznao sam) znam.

Svagda imaju takvo znacenje prezenti: dosao sam, tu sam, otiho sam, nema me.

Ali njihovi imperfekti imaju znacenje i pluskvamperfekta i aorista: tu bijah, dodoh, <}>X,6[L']V ne bijase me, odoh.

Tako i u lat. vinco, audio itd.; hs. cujem, doznajem ( = cuo sam, doznao

216 Indikativi. § 454-458.

§ 454. Indikativ.aorist:a pokazuje proslu svdenu radnju te se upo-trebljava onako kao i hs. aorist i lat. perf. hist. '"H:A-3-ov, doov, ev[x7]cr(l( veni, vidi, vici.

B.ilj. 1. Glagoli koji znace stanje pokazuju cesto u aoristu (u svirna oblicirna) pocetak toga stanja (ingresivni aorist); npr.

~cx(n).euw kraljujem vocrtUl bolujem, n).ou-rew bogat sam, .&!XpfJEUl slobodan (hrabar) sam

E:~cxcrl).eucrtX zakraljih se, E:v6Cl"l')cr!X oboljeh, err).ouTI)cra: obogatih (se), E:&ocpp7JcrtX oslobodih (ohrabrih) se.

Bilj. 2. U opcenim (poslovicnim) recenicarna i uopce u samostalnirn recenicama kojih se radnja ponavlja upotrebljava se za hs. irnperfektivni prezent u grckorn jeziku takoder prezent (iterativni prezent), a za hs. perfektivni prezent upotrebljava se grcki aorist (gnomickl aorist) (lat. perf.).

X&p~c;; xapLV -rlx-reL; isp. Ruka ruku pere. - Ouad~ ~ITIXL\10\1 ~aovtX!<;; &xTI)cra:-ro; isp. I patka na ledu posrne; lat. Multa tulit fecitque puer, sudavit et al sit.

Rjede dolazi u hrvatskosrpskom jeziku u takvom znacenju aorist: Dva losa izbise Milosa. C:udo pasa ujedose vuka.

Bilj. 3. U temporalnim i relativnirn podloznirn recenicama kazuje se aoristorn i radnja koja se vrsi prije radnje u glavnoj recenici (lat. obicno pluskvampf.): L'l.tXpdo<; K\ipov [LETIXITE[LITETIXt &rro Tijc; &px'fic;, ~c tXu-rov cra-rpocrr7Jv hc'ol7Jcrev (fecerat). - 'Oc; o K\ipoc; 1\cr&e-ro xptXuy'ijc;, &verr~a"IJcrE\1 lrrt -rov '(mcov &,crm:.p ~v&oucrLwv (kako zacu, ut audivit).

§455. Indikativ futura pokazuje i nesvdenu svdenu buducu radnju: &p~w vladat cu, zavladat cu.

Bilj. 1\fe).).cu s inf. fut. ili prez. ili aor. znaci: a) hocu (da), nakan sam: [LEAAcu U[Lii~ a~M~eLv; b) imam, valja da ja: [Lt\IEL a' tx&cr-rcp -ro\i& 5rrep [LtAAEL ntX&erv.

§ 456. Indikativ perfekta pokazuje sadasnju gotovu radnju (hs. perf., lat. perfectum praesens); npr. zcr'T7JX.(I( stao sam, stojim, xlfx'T"YJ[J.Ott dobio sam, imam, -rlf&v"IJXOt umro sam, mrtav sam, [J.EfLV1JfJ.CXt sjecam se (memini).

Bilj. Grc. perfekt nije nikad (kao lat.) perf. hist. (to znaCi aor. § 454.)

§ 457. Puskvamoerfekt pokazuje proslu gotovu radnju (hs. plpf., lat. plpf.); npr. dcrT~x.e:w bijah stao, stajah, he:&v~xe:t bjese umro (mrtav), E!J.EtJ.V~tJ."IJV sjecah se (memineram).

Bilj. Grc. pluskvampf. ne znaci (kao lat.) radnje proSle prije druge prosle radnje (takva se radnja kazuje aoristom § 454. Bilj. 3).

§ 458. Indikativ futura egzaktnoga pokazuje bud ucu gotovu radnju (hs. bit cu + part. pret. akt. II, lat. fut. egz.); npr. scrT~~w bit cu stao, stajat cu, -re:&v~~w bit cu umro (mrtav), [J.E!J.V~cro[J.(I(~ sjecat cu se (meminero ).

Bilj. Grc. fut. egz. dolazi samo u glavnirn recenicarna (ono sto se kazuje lat. fut. egz. u podloznirn recenicama znaci grc. konj. aor. sa &v, § 476, 1, Bilj. I).

Nacini, infinitivi i partidpi. § 459-4600 217

B. Nacim (konj.~ opt., impt.), infinitivi g par'ticipi

N acini, infinitivi i partidpi n e pokazuju v r i j em e, nego samo § 459. kakvocu radnje, ito ako postaju od prezentske osnove, pokazuju nesvrsenu radnju, ako postaju od aorisne osnove, svrsenu, ako postaju od perfektne osnove, gotovu (isp. § 450, 2).

Bilj. 1. U koje vrij erne radnja tih oblika (osim irnperativa) pada, pokazuje (kao i u hrvatskosrpskom jeziku u slicnoj zgodi) ponajvise glavni glagol; npr. ~dtv raw, ipw ako vidim, kazat cu (radnja konj. raw pada u buducnost, isp. § 476, 1), E:ocv raw, ).eyw ako vidim, kazem (radnja konj. raw vr8i se ponovo u sadasnjosti, isp. § 476, 2. a); - TCXUTIX opwv ).f.yw to gledajuci kazem (radnja participa opwv pada u sadasnjost), TIXUTIX O(JW\1 (t3wv) drrdv to gledajuCi (vidjevsi) kazah (radnja participa opwv i Lawv vr8i se u proslosti), TCXUTO: opwv (t3wv) E:pw to gledajuci (vidjevsi) kazat cu (radnja participa 6p&v i tawv pada u buducnost) (isp. i _§ 503, 5, Bilj. 2).- Za optativisp. § 467, Bilj. 1, 469, Bilj 2; za infinitiv § 493, 1, Bilj. 2.

Etne tJ.m, lt<pYJ 6 Kupo~, & mhme:, ~v ·nc; &noap(f (utece) 'l:wv obte:'l:&v xod AcX~YJ~ (uhvatis) (I(U'f:6v, '!;( ocu-ri)l xp~crn; - m, A&YJVIX~O~ '1:0'1 rr <:pLxAS:oc S:x&x~~ov, o-n cr-rpo:11Jyoc; wv oux ine:~&:yoL (vodi). - Nouv ~ye:f!6vo: nowu (Cini). - Me:~vov ( ostani) no:p' ~f!~V. - X~X:Ae:nov 'l"O nme:~v (ciniti), -ro l:lt xe::Ae:ucrcx~ (zapovjediti) p4ilwv. - Kpo~croc; "A),uv il~et~rX~ (presavsi) [Le:y&l.."IJv &.px~v xOt-ro:Mcre:~.

Bilj. 2. Sarno ako ti oblici postaju od futurske osnove, pokazuju svi i buducu radnju (isp. § 450, 2).- Opt. fut. dolazi samo u indirektnom govoru urnjesto ind. fut. (isp. § 489, 2, b).

Glava XXI

NACINI

Radnja se prikazuje:

L indikativom kao zbiljna (realna) (hs. indikativ),

2. konjunktivom kao ocekivana (hs. ind. prez.),

3. imperativom kao zapovjedena (hs. imperativ),

4. optativom kao pomisljena (hs. kondidonal),

5. optativom sa &v kao moguca u sadasnjosti (potencijal sadasnji) (hs. kondicional sadasnji),

§ 460.

6. ind. preterit§. sa &.v kao moguca u proslosti (potendjal prosli) (hs. kondicional prosli),

7. ind. preterita sa &.v kao nezbiljna (ireal) (hs. kondicional sad. i prosli).

Bilj. "Av (j arnacno, mazda) stoji redovno iza glagola, ali se rado prislanja uz naglasene rijeci, osobito uz negacije, priloge, upitne rijeci, relative i konjunkcije.

218 Indikativ. § 460b-462.

A. Nacini u samostalnim recenicama

1. Indikativ

§460b. Indikativ se u grckom jeziku uopce upotrebljava tako isto kao i 1i hrvatskosrpskom i latinskom jeziku.

§ 461. Indikativ preterita bez CJ.v, i to

1. Imperfekt se upotrebljava kad se bezlicnim izrazima kazuje mogucnost ili nuzda necega cega uistinu nijeili nije bilo; npr.

e!ae:~, e:x.p~v, 7tpocr~x.e;v trebalo bi ili trebalo bi bilo, pristojalo bi se (bilo) (oportet, decet i1i oportebat, decebat);

e~~V, dx.6c;, a£x.aLOV, &vayx.arov ~V moguce, prirodno, pravedno, potrebno bi bilo (aequum est, erat);

7ta~ae:u-rlfov, 7tpoa~pe:-rtov ~v trebalo bi ili trebalo "bi bilo odgajati voljeti (praeferendum est, erat). '

T£ cr~yifc;; aux. ex.p~v cr~yiiv, -rtx.vov (ne bi trebalo sutjeti, ali sutis). - Atcr:x.p&c; x.ax.li dpycX.crw -rou-rouc;, ot)c; ~x.~cr-ra e!ae:~ (ne bi bilo trebalo, ali si ucinio).

Bilj eska. Sto znace ti izrazi kad k njima pristupi &v, uci § 462, 1. B.

2. Indikativ aorista upotrebljava se sa o)..£you, fJ.~x.pou (ili o:A£you, [J.~X.pou eat"Y)O"(X s inf. aor., isp. § 403, 1, B. 1) u znacenju: malone, gotovo; npr. '0)..£you E~"Y)7tcf.nJcrcX.c; fJ.E malo me ne prevari (paene me decepisti). - To 1tup [J.Eya -re: ~v x.a~ -roue; IT:Aa-ra~eiXc; eAcx.z£cr-rou eaE"Y)O"E: aLIXcp&e:rpaL.

3. Indikativ preterita sa e:'l&e:, d ycX.p, we; (kamo sreca da!) pokazuje neispunljivu zelju (negacija je fJ.~), ito:

imperfekt za sadasnjost (lat. konj. impf., hs. [kamo sreca] da s prez.);

indikativ aorista za proSlost (lat. konj. plpf.,'hs. [kamo sreca) d a s perf.).

Et&' ~cr&IX auviX-roc; apiiv, 8crov 7tp6&U[J.Oc; d. - Et&e: cro~ -r6-re: cruve;ye:v6[J."Y)V.

Bilj. Taka se upotrebljava i c'.'>cpe:J..ov (-e:.;, -e:) s infinitivom prezenta i1i aorista; npr. 'A:AJ..' c'.'>cpe:J..e: Kupo.; l;ijv (zapravo; debebat vivere, isp. § 325, 19). - M~7to't"' c'.'>cpe:J..ov J..me:!v 't"lJV ~xupov.

§ 462. Indikativ preterita sa CJ.v pokazuje:

1. kao ireal (§ 460): nezbiljnost, ito:

imperfekt sa &v redovno za sadasnjost (hs. kondicional sadasnji, lat. konj. imperf.),

Indikativ. Konjunktiv. Optativ. § 463-464. 219

aorist sa &v redovno za proslost (hs. kondieional prosli, lat. konj. plpf.);

negaeija je ou.

<l>&c; d fJ.~ e:'lx.ofJ.e:v, 8[J.OLO~ -rare; -ru<pAorc; &.v ~fJ.EV (essemus, bili bismo; ali uistinu nismo ). - Et o <l>[:Am7toc; 't"IXU't""Y)V E!crx.e: ~v yvW[J."Y)V, &c; X.1XAE:7t0'1 7tOAE:[J.dV EO"'t"~V 'A&"Y)VIXLO~c;, ouaev &.v CLv 'IUV~ 7tE:7tOL1JX.E: e!7tp1X~E:V (nihil fecisset, nista ne bi bio ucinio; ali uistinu je ucinio).

Bilj. Po tom ~8e:L &v (isp. § 461, 1) znaci: trebalo bi (bilo), ali ne treba (trebase). Et fLI:V -ijmcr't"&:[J.e:.&a: cra:cpw~, 8't"L ~~e:L 7tAO!a: Xe:Lplcrocpo~ &ywv txa:v&:, oo81:v &.v ~8e:L <f:.v [.LE:AJ..w ).eye:LV" vuv 8' .1:7td 't"OU't"O &8"/)AO'I, lloxe:i: fLOL.

2. kao poteneijal prosli (§ 460): mogucnost u proslosti (redovno aor.) (hs. mogah s inf. ili kondicional prosli, lat. potene. konj. imp f.); negacija je ou; npr. ~y~crw &v pomislio bi bio (crederes). dae:c; CJ.v mogase vidjeti, vidio bi bio (videres), ev.&IX eyvw CJ.v 't"~c;. - Qt IT€pcr1X~ .&iinov ~ &c; -r~c; &.v cj)e:-ro, [J.E't"e:Wpouc; E:~e:x.6[J.~O"IXV -rlic; &:[J.cf.~IXc;.

3. ponavljanje u proslosti (osobitoizarecenicasae:t,lm6't"e:i opt. §476, 2. b; 488, 2);- &v iterativum (hs. kond. sad.):

'Ava:Aa:fL~&:vwv oov a:O't"c;">V 't"<X 7tOL~fLO:'t"a: llL"IJflW't"WV civ a:O't"ou~ 't"[ ).E:yme:v (ispitivao bih ih). - Kupot; d 't"L'IO: 6pci>"IJ lle:Lvov 5v't"a: otxov6fLO'I .?:x 't"OU 3Lxa:[ou xa:t 7tpocr63out; 7tOLOU'I't"a:, oOilE:va: C/.v 7tW1tO't"e: &:cpdAe:'t"O, &:AJ..' &:d 1tJ..dw 7tpocre:3[8ou.

2. Konjunktiv

Konjunktiv se upotrebljava: § 463.

1. zap ozi v redovno u 1. 1. pl., rjede sing. (neg. fJ.~) (coniuntivus adhortativus). Cesto stoji pred njim &ye:, 'l.&L, <ptpe:.

"lU>[J.EV eamus! - ''A tj;€yo[J.EV ~[J.dc;, 't"IXU't"IX [J.~ [J.~fJ.WfJ.E:.&IX. - <l>lfpe: ()~, -rlic; fJ.1Xp-rup[1Xc; O[J.rv &viXyv&.

2. u deliberativnim pitanjima redovno u 1. lieu sing. i pl. (neg. [J.~) (coniunctivus deliberativus). Cesto stoji pred njim ~ou:Ae:~, ~ou)..e:cr.&e:. - T£ ~ou:Ae:cr.&e: e:'l1tw;

3. u zabranama sa fJ.~ (fJ.~-re:, fJ.1Jadc;) u 2 (i 3) lieu aorista (coniunctivus prohibitivus). M~ 1tO~~crrJc; ne feceris, da ne ucinis! -M"Y)aev &.&u[J.~O""Y)'t"E: gVE:X.I)( 't"WV ye:ye:V"Y)[J.EVU>V. - 0V"Y)'t"WV ae: [J.1Jadc; [J."Y)iltv' <5:t..~~6v 1to-re: x.plvrJ, 7tptv l)(u-rov e:i5 -re::Ae:u~criXv-r' ·carJ. - Isp. § 465, Bilj.

Grcki se konjunktiv prevodi na hs. uopce indikativom prezenta.

3. Optativ

1. Optativ bez &v pokazuje ispunliivu zelju (hs. part. pret. § 464. akt. II, lat. opt. konj. prez.) (neg. fJ.~). Cesto stoji pred njim e:l:.&e:, d ycX.p, we;. - "Q 7tiXL, y€voLO (bio, sis!) 7t1X't"poc; e:u-rux.ecr-re:poc;. - M~ {l-0~ yevoL&' &. ~ouAo[J.', &/../..' &. crU[J.cpEpe:~.

220 Optativ. lmperativ. Nacin u podloz. recenicama. § 465-466.

Bilj. Kako se kazuju neispunljive zelje, uci § 461, 3.

:;-re~s.punljive zovu se one zelje kojima se kazuje hlba, sto se nesto nije dog?dllo Ih Sene dogada; ispunljive ZOVU Se ciste zelje, pa ticale Se j necega sto Je nemoguce.

2. Optativ sa &v kao potencij al sadasnji (§ 460) pokazuje mogucnost u sadasnjosti (hs. mogu s inf. ili kondicional sadasnji, lat. potenc. konj. prez. ili perf.); negacija je ou, "Icrwc; &v ·nc; e'lnoL forsan dixerit quispiam. - 'Ex.&po~c; &.mcr't"WV o\hto't"' &v mx.&otc; ~M~"Y)V (ne mozes pretrpjeti, ne bi pretrpio, neces p.).

Bilj. 1. Zato se optativom sa &v izricu cedne tvrdnje, subjektivni ~ud?vi itd. npr. T(l mxi:, yb.lmo -rra:Tpo<:; s:O"t"uxl:cr-re:po<:;, 'reX 8' &AJ...' I5!J.OLO<:;, xa:t yb.lo~· a:v ou xa:x6c;.

Bilj. 2. 0 potencijalu proSlom isp~'§ 462, 2.

Grcki se optativ prevodi na hs. uopce kondicionalom (sadasnjim).

4. Imperativ

§465. Imperativom se kazuje zapovijed (neg. [1.~). 'Ad 't"L ~ouJ.ou XP~O"Lf.I.OV npocr[J.ocv.&cX.vELV. - Mdvov nocp' 'l)[J.~V xoct cruvecr't"wc; yEvou.

Bilj. Zabrana se kazuje:

a) u 2. I. sing. i pl. imperativom prezenta i1i konjunktivom aorista: [1.~ 1tOLEL ne cini, iii [1.~ 1tOL~0"1Jc; ne ucini;

b) u 3. 1. sing. i pl. imperativom prez. i1i imperativom aor. (rjede konjunktivom aor.): [1.~ 7totd't"cu iii [1.~ 7tOL1)0"cX't"c.> (iii [1.~ 1t0L~r31J § 463, 3).

M~ se dakle nikada ne slaze s 2. 1. impt. aor.

M1)aEvL O"U[J.ipOp!Xv bvELaLcr1Jc;· XOLV~ y!Xp 'lj 't"UX1) xoct 't"O [J.eM0\1 &.6poc't"OV.

B. Nacini u zavisnim recenicama

Biljeske

§ 466. 1. Za upotrebljavanje nacma u zavisnim recenicama vazno je je li glagol glavne recenice u glavnom ili u sporednom vremenu. - Glavna su vremena ovi oblici glagolski:

indikativi prez., perf., fut., konjunktivi i imperativi svih vremena, potencijal sadasnji.

Zavisne izricne recenice. § 467.

Sporedna su vremena ovi oblici glagolski:

indikativi imperf., aor., pluskvpf., prezent historijski, potencijal prosli.

221

2. Ako je u glavnoj recenici glavno vrijeme, u podloznoj stoje uopce oni nacini koji bi stajali da je samostalna. Ako 1i je u glavnoj recenici sporedno vrijeme, moze u podlciznoj umj esto indikativa ili konjunktiva (sa &v) stajati optativ bez &v (optativus obliquus) [consecutio modorum].

Potendjali i ireal ne mijenjaju se u podloznoj recenici ni iza sporednoga vremena.

3. Subjekt podlozne recenice premjesta se cesto u glavnu te zavisi o glagolu glavne recenice (anticipacija ili prolepsa); npr. 'Opifc;, 'OaucrO"EU, Tijv .&EWV tcrxuv 80"1). - ~eaoLXOC a· OCU't"~V, ,[.I.~ 't"L ~ouAEtlO"YJ veov. - BocmAEUc; 't"WV &AJ.cuv ETIL[J.EAEL't"OCL, ISnwc; &v .&1jp&mv. Isp. hs. Vee te vidim da si dobar junak.

I. Zavisne izricne recenice

Podlozne izricne recenice ovise o glagolu dicendi iii sen-§ 467. tiendi, a pocinju se s veznicima IS"t"L, we; da (ako im glagol nije u infinitivu ili u participu - § 493, 1; 502).

Iza glavnoga vremena stoji u njima onaj nacin koji bi stajao da su samostalne (ponajvise in d i kat i v, potencij al i ireal); iza sporednoga vremena moze umjesto indikativa stajati (a obicno i stoji) optativ (§ 466, 2). Negacija je ou.

'A7tocyyeME't"E 'ApLoc(cp, IS't"L 'lj[J.dc; YE VLXW[J.EV ~OCO"LAeoc xoct ouadc; hL 'lj[J.~V f.l.cXXE't"OCL. - ''EJ.Eyov, IS't"L Kupoc; [J.EV 't"e.&V1)XEV, 'ApLoc~oc; ae: 7tEtpEuy<ilc; ev 't"cj> cr't"oc.&[J.cj'> e'l1). - 'A7tEXpLVOC't"O KJ.EcX.vcup, IS't"L 7tp6cr.&Ev &v &.7to.&cX.voLEV ~ "!X IS1tJ.oc 7tocpocao ~Ev.

Bilj. 1. Recenica ~:>.e:ye:v, IITL &.a~xoL7Jv moze imati d voj ak smisao prema tome da li optativ zastupa indikativ prez. ili imperfekt:

kazao je da krivo cinim (direktno &.a~xe:i:c;) kazao je da sam krivo cinio (direktno ~8(xe:~c;).

Zato jasnoce radi imperfekt u indirektnom govoru cesto ostaje nepromijenjen. - Tako i optativ aorista zastupajuCi ind. aor. znaci proSlost (protiv § 459); npr. ~).e:ye:v, /In tX8~X~O"IX~!J.L kazao je da sam krivo Ucinio (direktno ·~8[x7Jaa:c;).

Bilj. 2. Recenica sa 15 .. ~ zadriava katkada oblik direktnoga govora bez pro-mjene; npr. Ilp6~e:voc; e:!-rre:v, 15 .. ~ a:OT6c; e:!!J.~ &v ~1J"Te:i:<:;. · .

222 Uzrecne, upitne recenice. § 468-469.

II. Zavisne uzrocne recenice

§ 468. Podlozne uzrocne recenice poCinju s veznicima 8-n, <ilc; j er, sto (quod), a~6n zato Sto (proptera quod), end buduCi da, kad (cum), em:~a~ kad vee (quoniam), [8'"t"e:, on6'"t"E: kad evo (qaundo quidem)].

Iza glavnoga vremena stoji u njima onaj nacin koji bi stajao da su samostalne (ponajvise indikativ, pa potencijal i ireal); iza sporednoga vremena moze umjesto indikativa stajati optativ ako se uzrok hoce istaknuti kao misao subjekta u glavnoj recenici (lat. quod s konj.). Negacija je ou

ot 'A&'Y)VIX"!:OL EV6fL~~OV -f)Hiicr.&IX~, 8'"t"~ ou noM ev[xwv. - ot 'A-&1]VIX"!:O~ '"t"OV Ilsp~xMIX ex&x~~ov, 8n cr'"t"piX'"t"'YJYOc; C1v oux ene:~&yo~ (quod non duceret). - ~EOfLIX[ O"OU n1Xp1XfLE:"i:VIX~ -fJfL"!:V, c1Jc; eyw oua' ?J..v ~voc; ~awv &xoucr!X~fL~ ~ crou.

Biljeska. Kod glagola, koji znace dusevno raspolezenje (.&a:u[L&~6l, &.ya:vat:x'l"w, xa::Ae:rra:!v6l, xa:Lp6l itd.) upotrebljava se cesto kendicienalno d umjesto kauzalnega 8n; npr. 'E.&ctu[Lat:~e: l:6lxp&'l""l)c;, e:! [1.1) tpa:ve:pov a:1ho~c; i:crnv, 8n 'l"OGU'l"at: oo lluva:T6v i:crnv &.v.&pwrroLc; e:updv.

III. Zavisne upitne recenice

§ 469. Podlozne upitne recenice pocinju s upitnim zamj enicama i prilozima (§ 446) ili s upitnim partikulama: d li, da li (num, si); n6'"t"e:pov (n6'"t"e:p1X) - ~' d - ~' e:'l'"t"e: - e:'l-re: li, da li - ili (utrum

an, sive - sive).

Iza glavnoga vremena stoji u njima onaj nacin koji bi stajao da su samostalne (ponajvise indikativ, pa potencijal i ireal; ako 1i je pitanje deliberativno, deliberat. konj.); iza sporednoga vremena moze umjesto indikativa i delib. konjunktiva stajati (a obicno i stoji) optativ. Negacija je u deliberativnim pitanjima fL~, inace ou.

Etn€ fLOL, '"t"lVIX yvcilfL'Y)V gXELc;. - • H fL~'"t"'YJP aL1Jpcil'"t"IX '"t"OV Kupov, n6-'"t"Epov ~OUAO~'"t"O fLEVE~V ~ &meVIXL. - 'Opw O"E &nopoUV'"t"IX, no[!Xv oaov lnt '"t"6v ~lov '"t"p&n-n. - KA€1Xpxoc; l~ou:Ae:ue:'"t"o llp6~e:vov x~X:Aecr~Xc;, d ne[.Lnmev '"t"LVIXc; ~ ntXV'"t"Ec; rme:v lnt '"t"O O"'"t"p1X'"t"6ne:aov (dir. konj.). - 'Hpcil'"t"'Y)O"E '"t"OUc; npocpu:AIXxiXc;, nou ?J..v 'lam Tip6~e:vov ~ KAe!Xpxov.

Bilj. 1. U drugom clanu podloznih disjunktivnih pitanja moze biti negacija i fL-IJ: TouTcp Tov vouv rrpocrexe:Te:, e:! llLxa:La: :At!:y(i) 1) f1.1J.

Bilj. 2. Sto je u § 467, B. 1. receno za optativ u podloznim izricnim recenicama, to vrijedi za nj i u podleznim upitnim recenicama. Isp. npr. 'HpwT1Jcrt!: fLe:, "i]vnva: yvwfL1JV ~XOLfLL (dir. ~xe:Lc; i e:!xe:c;).

Namjerne recenice. § 470-472.

IV. Namjerne recenice

1. Namjerne recenice, i to:

p o ziti v n e pocinju sa ~viX, <ilc;, 5nwc; da ( ut);

223

negativne pocinju sa tv!X fL~, <ilc; fL~, 5nwc; fLYJ ili fL~ da ne (ne).

Iza glavnih vremena stoji u njima konjunktiv, iza sporednih obicno optativ, rjede konjunktiv.

Kuv~Xc; "ptcpe:~c;, ~VIX croL '"t"oDc; A.Uxouc; &no '"t"i:w npo~&'"t"wv &ne:puxwmv. - Kupoc; cp[:Awv <'{>e:'"t"O ae:!:cr.&IXL, <ilc; cruve:pyoDc; gXOL. - Ta: n:Ao!:IX 'A~pox6-fL1Xc; XIX'"t"EXIXUO"E:V, ~VIX fLYJ Kupoc; aLIX~"'ij.

Bilj. 1. Iza eptativa bile zeljnega bilo petencijalnega (§ 464) upetrebljava se tvOG (tile;, lhr6lc;) s optativom. E! yttp ~:A.&oL, tvOG aLOGAe:x.&d[LE:V.

Take se i iza preterita, kad znace ene sto je kazane u § 461, 1, 2, 3. iii ireah:~est (§ 462, 1), tva (tile;, lhr6lc;) upetrebljava s preteritem (bez riv). "Eile:L't"tt i:vexupct T6Te: :Act~e:~v, tile; fL1Jil' d i:~ou:Ae:To i:lluvct'l"o i:~a:rra:Tiiv.

U tim prilikama upetrebljava se dakle u sporednoj recenici onaj nacin koji je u glavnoj (asimilacij a nacina).

Bilj. 2. Rijetko pristupa riv k finalnomu tile; iii 8rr6lc; (nikada ka tva:; tva: riv je relativno: ubicumque - § 486, 2). - 'Qc; &v [LCX.&1Jc;, &.vT&xoucrov.

2. Iurecenicamakoje oviseoizrazima bojazni (verba timendi), §471. a pocinju sa fL~ da cu, da ne bih (ne), fLYJ ou da necu (ne non, ut), stoji iza glavnoga vremena konjunktiv, a iza sporednoga obicno optativ, rjede konjunktiv.

~e~OLXIX, fLYJ EmA!X.&cilfLE:.&IX '"t"~c; o'lx.IX~E: o~ou. - 'Ecpo~E:L'"t"O, fL~ ou Mv!XL'"t"O Ex '"t"~c; xcilp!Xc; E~e::A.&e:!:v. - ot npoc; v6'"t"OV OLXOUV'"t"e:c; 0e:n!XAOL lcpo~~.&'Y)O"IXV, fLYJ XIXL hl. (j(piic; 0 O"'"t"p!X'"t"Oc; xwp~cr-n.

Bilj. 1. U samostalnim recenicama bojazni:

a) fL-IJ iii 8rr6lc; fL-IJ s konj. znaci: same da ne bih, mozda cu (isp. llt!:lloLxa: fL-IJ bojim se da ne bih, da cu ... );

b) [1.1) oO s konj. znaci: mozda necu (isp. MlloLXIX [1.1) oo bojim se da necu ... );

c) oo fL-IJ s konj. (aor.) iii ind. fut. znaci: doista necu, sigurno necu (zapravo negacija onega sto je pod a); isp. oo MlloLxa: fL-IJ ne bojim se da cu ... ).

Mlj &.ypoLx6Te:pov 7i TO &.:A"l).&~c; drrdv. - 'A:A:Att [1.1) oox ofiT6l<; ~X7l• if> l:wxpa:Te:c;. - 0! 'Ap[LevLOL oo [1.1) ae~6lV't"IXL 't"m)c; TrOAE:[L!ouc;.

Bilj. 2. Ako se bojazan tice necega ste se vee degedilo, upotrebljava se [L-1] s indikativom; npr. ((lo~oG[Lat:L, [Llj :A6ymc; 1\Je:ullt!:crLv evTe:'t"ux-IJxa:[Le:V.

Bilj. 3. U znacenju ustrucavati se slazu se ti glagolisinf. (kao i latinski vereor, metuo, dubito); tpo~OU[LOGL aLe::At!:yxe:Lv ae: vereor te refellere.

3. u recenicama koje ovise 0 glagolima koji znace: starati § 472. se, truditi se (verba curandi), a pocinju sa 5nwc;, <ilc; (8nwc; fL~, <ilc;

224 Nam.jerne, posljedicne recenice. § 473,

f.L~), moze takod:er iza glavnoga vremena stajati konjunktiv, a iza spo~ rednoga optativ, no o bicno se u njima upotrebljava in d i kat i v futura (§ 485),

.6-e:'i: he nocno c; "t'p6rwu &rrocv"t'oc &vapo: 't'Ou't'o mxpo:crxe:uoc~e:cr.&o:~, &mile; (kako ce) we; crocpcJmll.'t'oc; ~cr't'oc~. - <Pp6v't'~~e:, 6nwc; f.L1JOev &v&~wv 1"1jc; ~occrLA.docc; np&~e:~c;.

Bilj. Iza g!agola koji znace cuvati se upotrebljava se fl.~ ili 8rrw<; !L~: Touc; 81; &.v-&pwn:ou<; cpu).c(.~l'J, !L~ cre: &'t"~!J.&.crwcrw. - Eo).a~e:'tcr&e:, lln;c.><; f.L~ E:y6> otx.~crO!J.OCI,

V. Posljedicne recenice

§ 473. Posljedicne se recenice pocinju sa &rne: te, tako da (rjede sa we;).

Ako je posljedica stvarna (realna), dolazi u njima ponajviSe indikativ, pa potendjal ili ireal (neg. ou); ako li je posljedica pomiSljena (moguca), dolazi u njima infinitiv [ako su subjekti razlicni ak. s. inf. ( § 491); neg. fl.~].

Ot 6.ootzooc~fL6vLoL de; 't'OU'"t"o cX7tA1Jcr't'fw::; ~1\.&ov, &cHe: oux s~~pxzcrzv who'i:c; ~x.m "~v xoc't'oc yY)v &px_~v [te (da) im nije dostalo]. - Oux ~X.OfLEV &py0pwv, &(ne: &vop&~e:Lv '"t"oc sm't'~Oe:Loc (da bismo kupovali). - Kpawy~v no/\A.~v sno£ouv xocAouv't'e:t; &A.f...~f...ouc;, c'hcr't'e: xed "t'oUc; rwf...z~ !1-LOu::; &xoDe:L\1' c'hcr't'e: 0~ [LEV syyu't'()('1;()( 't'WV itOAEfLLWV xod ~cpuyov EX 't'WV GXYJVW[Lchwv, - ll&v't'e:::; rtoAe:fLLX.oc 5nf...oc nocpe:crxe:Uoc~ov, &cr't'e: 't'~V rr6f...Lv <lV't'Wc; av ~y~crw noAefLOU zpyoccr'"t"~pLOV ELVOCL

Bilj. Recenica sa &cr-rs katkada je tako slabo vezana s predasnjom, te se moze dr:lati za samostalnu; u tom slucaju prevodi se &cr-rs: za to, dakle (itaque): Etc; 'T:~\1 Ocr'T:Epoc[av oux. ~xe:v 0 Ttcrcracpepvl')c;" &cr.&' o[ "EAAl')VEc; ecpp6v'T:L~O\I (zato su H. hili u brizi).

Bilj. 2. Navlastito se upotrebljava infinitiv:

a) ako je posljedica naumljena: lliiv nowucrtv &cr1:e: ?llxl')V f.L~ i>t1>6vat;

b) iza komparativa sa~: ~:Eu\H~~l'J xa:xov !J.E:~~ov Yj &crTe: cpli:pe:tv Mva:cr-&a:t;

c) iza negativne ili pogodbene glavne recenice: 'Apyupwv oo3dc; IT<» oGT<» n;oM Zx'T:~cra'T:o &cr1:e: !L~ n:pocrlle:Lcr-&a:t;

d) ako &cr'T:E: znaci: pod pogodbom da [umjesto cega je obicnije: ecp' (j), E:cp' {j)Te: S inf. (i!i ind. fut. § 485)]: IlOAA±XP~!J-0:1:0: t~OV Aa~e:rv crTE !J.~ XOC'T:l')"(Opdv, OUX i:).a:~OV. - "Erpa:crocv &rro3wcrELV TOU<; ve:xpouc;, tcp' {j) !J.~ x&.e:tv TOt<; otx[occ;.

Bilj. 3. Iza -.ocrou1:ou 3tw s inf. upotrebljava se &rne: sin d.' u znacenju lat. tantum abest ut-ut: 't"OcrOU'T:OU ?Jtw XOC'T:cttppovdv &cr1:e: en:atvi;}.

Bilj. 4. Iza TOLOUTOc;, 't"OcrOU'T:O<; umjesto &cr-re: cesto ima otoc;, ilcroc; s infini tivom: 'Av~p 't"OLOuToc; aloe; (sposoban) ITOAA&v xpa't"e:rv. - ll&.vu cpo~oG!J.oct On;sp -.o~-rou; f.L~ -rm &"A:t.q> E:v-ruxn, ol:q> Tou-.ov 3tacp&e:rpoct (asimilacija § 444, Bilj. 2). Isp. otoc "" d!J.L sposoban sam, mogu.

Pogodbene recenice. § 474-476. 225

Pogodbene recenice pocinju sad ako, da, kad, Mv (= d &v, § 474.

takoder ~v, &v) ako, kad god .

Pogodbena (podlozna) recenica zove se pre d n j a ( rcp61:cw~::;), a glavna se zove s t r a z n j a ( &.rt6oocrtc;).

Negacija je u prednjoj recenici uvijek f.L~, a u straznjoj je ona negacija koja bi hila da je recenica samostalna.

Po god bene recenice mogu imati cetiri oblika:

u protazi:

1. realni: d s ind. 2. eventualni:

a) futurski: Mv s konj. b) iterativni:

a) za sadasnjost: Mv s konj. ~) za proslost: d s opt.

3. potencijalni: d s opt.

4. irealni: d s pret.

u apodozi:

indikativ;

futur (imperativ);

prezent; imperfekt;

optativ sa &v;

pret. sa &v;

impf. sa &v; a) za sadasnjost: d s impf. b) za proSlost: d s aor. (plpf.) aor. (plpf.) sa &v.

Realni oblik. Ako se vr8i pogodba (a da li se uistinu vrsi ili § 475. ne za to sene pita) vrsi se i posljedica: e:t sind. kojega mu drago vr~mena - ind. koje~a mu drago vremena; d 't'ou'"t"o "Atye:L::; - OC[L()(?-'t"ifve:tc; ako to kaze5, varas se; si hoc dicis, erras.

' 1 ' ' ' (i 1 E' "' 1 ' '18poccra:.r 8~Lvoc Et &e:ol n 8pwcrLV ()(tcrx_pov, oux EL<JLV ,.re:ot. - t oe:~v e: '"' ""

xoc~ mx&e:~v cre: X.P~· - Et &cp~crne: 't"OU't'oV 't"OV xocLp6v, ouoE:v ye:v~cre:-rocL 't'WV oe:6v't'WV.

Eventualni obHk. Ako se pogodba vrsi (a to se uzima), vrsi § 476.

se i posljedica.

Pogodba se vrsi:

1. jedanput, ito u buducn_osti. (fut~rska ra~~j.a): H~ s koni. prez. ili aor. (eventualm konJ.) - 1nd. f';lt. 1h 1my~., Mv 't'ou"ro f...eyYJc; (A.t~YJc;) - OCfLOCP"~cr.e:t ako ?ud_es to gov?no (ako reces), varat (prevarit) ces se; si ho~ dz~es 0 (dz~erts), 'errabzs ... - u tom se obliku kazuju navlastito mish ko)e tma)U opcenu vnjednost.

, , ,1 , 1 ' 1 ,_, __ Ne:1 o::; ""v ( = Mv) rcov.;,(J"(Ic;, '1 H~w rtocpoc cre: ocupwv, socvrce:p uyLocLVUJ. "'" .,

yY)pocc; ~~~::L<; e:u&oc"At::;.


?YWWG tW ww wmrwmrmtW:111Ntf't'ttfttw?

·226 Pogodbene recenice. § 477-478.

Bilj. 1. U tim recenicama konj. prez. odgovara lat. futuru, konj. aor., lat. futuru egz.

Bilj. 2. Treba razlikovati Mv s konj. (event. oblik) i e:t s fut. (realni oblik). Kod one konstrukcije uzima se za uvjet samo vrs enj c: glagolske radnje, ked. ove tek spremnost za to vrsenje; npr. Et fL1J ~o'Y)-&-Ijcre:'t"e:, oo 1t"e:pLecr't"cr.L 't"&.x.e:L ako necete pomoci, nece se spasiti tamosnji polozaj (Mv fL1J ~o'Y)-&-i)cr'Y)'t"e: znaCilo bi: ako ne pomognete). - Et fLexP' '1"0\hou 11"e:pLfLe:voGfLe:v, itwc; &v 'i]fLrv 6fLol.oy-i)crn (<l>£l.m71"o<;) 7\"oAe:fLe:rv, miv'l"wv tcrfLI:v e:O'Y)-&ecr't"CY.'I"OL.

2. ponovno (iterativna radnja), ito:

a) u sadasnj osti: Mv s konj. prez. ilia or. (iterativni konj.) ind. prez. (aor. gnom.); Mv 't"oiho My"()c:; (M~YJc:;) - &.[Lrxp't"tXVE~c:;

(~[Lrxp't"Ec:;) (ako) kad god to govoris (reces), varas (prevaris) se; (si) cum hoc dicis (dixisti), erras.

. ''Av yf...rxu~ &:vrxxptXy"(), aEaolxrx[LEV. - "Hv &yyuc:; gA&YJ &cfvrx't"oc:;, ouadc:; ~OUAE't"IX~ &v~crxE~v.

b) u proslosti: d s opt. prez. ili aor. (iterativni opt.)imperf. (ili aor.) (s &v § 462, 3); d 't"OU't"o Mymc:; (M~E~rxc:;) - ~[Lcfp't"IXVEc:; (~[Lrxp't"Ec:;) (&.v) (ako) kad god bi to govorio (rekao), varao (prevario) bi se; (si) cum dicebas (dixeras), errabas.

o· L: I , , , I • 'A<:> - • I , '~>' , - L Up!XXOO"LOL, EL [LEV E71:LOLEV OL V'Y)VIXLOL, U7tEXWPOUV, EL o IXVIXXW-' ' E' ' ' ' ...... I ~I poLEV, E71:EXELV't"O. - L EV't"UXOLEV 't"Lcr; 't"WV 7t0AE[LLWV, oLEqJEUyov.

Bilj. Iterativno znacenje konjunktiva (a) i optativa (b) dolazi od iterativnoga znacenja glavnoga glagola (isp. § 459. Bilj. 1).

§ 477. Potencijalni ohlik. Ako se pogodba vrsi (a to je moguce), moguce je da se vrsi i posljedica: d s opt. -opt. s &.v (§ 464, 2); d 't'oiho :Mymc:; &[Lrxp't'cfvoLc:; &.v ako bi to kazao, varao bi se; si hoc dicas, erres.

MiiALO"'t'IX a· &v EuaoXL[L0£1jc:;, d qJrx£vow 't'IXU't"IX [L~ np&nwv, & 't"O~c:; ''ii "~' I ' 1 'E ""1' .,, e .... e ,... 1 , IX/\1\0Lc:; lXV 7tp1X't''t"OUO"LV E7tt't"L[LCJ>Y)c:;. 7ttAL71:0L lXV 1J[L1Xc:; 0 nrxc:; XPOVOc:; EL

' ' ' I I" (> ' E ' 1t!XO"!Xc:; 't'IXc:; EXELVOU 7tp1Xc,ELc:; XIX't"1XpL1TfLY)O"IXL[LE&IX. - [ &:vrxyxcx~OV dY) &:a,xdv ~ &:a~xdcr&rxL, E:f...olfL1JV &v [Liif...Aov &:aLxE~cr&rxL.

§ 478. Irealni ohlik. Ako se pogodba vrsi, vrsi se i posljedica (ali se pogodba ne vr8i, pa sene vr8i ni posljedica): d s pret. - pret. sa &.v (§ 462, 1), ito:

1. za sadasnj ost: d s imp f. - imp f. sa &.v; e:1 ~AEYE~ -~fLcXp't"rxvEc:; &.v da govoris (kad bi g.), varao bi se; si diceres, errares.

2. za proslost: d sind. aor. (plpf.) - ind. aor. (plpf.) sa &.v; d ~AE~rxc:; - ~fLIXp't"Ec:; &.v da si (kad bi bio) kazao, prevario bi se bio; si dixz'sses, errasses.

<Pwc:; d [L~ E'{XOfLEV, 6[LOLOL 't"o~c:; 't'UqJAo~c:; Ci.v ~[LEV. - Et 't'O ~XELV o\hwc:; &crnEp 'TO AIX[L~cXVELV ~au ~v, 71:0AU &v aLeqJEpov Euarxt[LOVL~ ot 7tAOUO"LOL 'TWV 7tEV~'t"WV.

Pogodbene recenice. § 479. 227

0 ' .,, ' I 'A I ' \ ' ' ' ,...._ E~' ' 'l ux rxv emo~7JO"EV yrxcr~rxc:;, EL fLY) EYW EXE/\EUcrrx. - , Eyw 1t!XI\IX~

' ' ' ' ~ ' '~ ,, , /..'f.. 0:1tEXE~p1JO"IX 7tp1X''t"''t'EW 't"IX 1t0/\~'t"~XIX, 1tiXAIXL lXV IX1tW W 1).

Oblik za sadasnjost i oblik za proslost mogu biti i jedan pored drugogai npr. Et 't"6't"c: i~o1J&~crrx[LEV, p~ov' xrxt nof...u 't"IX7tEWO't"~pcp vuv

I ffi I E' ' ' ' <V ';' Q_' '"\/ ' 0' ' I Ci.v expW[LE&IX 't"<i) w~AL1t1tCJ>. - ~ yrxp O"U [LEV 1tiXLc:; 1)0"'\J' , E 1 W E croc:; 1t1X't"1Jp, ~X't"ELVcl 't"O£ cr' Ci.v XOU qJUyrx~c:; e~1J[L£OUV.

Bilj. Katkad se imperfektom kazuje prosla imperfektivna, a aoris tom buduca perfektivna radnja: Oox. &v 6 'Ayoc[LefLvwv v-ljcrwv 1)7\"e:LpW't"'Y)<; &v hpche:L, e:t fL-1) 'I"L x.cd VQ(U'I"Lx.ov eixe:v. - Et fL1J 71"0('1"1jp 1jcr-&', e:!71"ov &v cr' o6x. e:o (jlpovdv.- Et1t"e:p tcr'Y)v pWfL'Y)V yvWfLYJ, ~'Y)fL6cr-&e:ve:-;, e:!xe:-;, o\l1t"o'l"' &v 'EJ.J.-Ijvwv 1jp~e:v "Ap'Y)<; MQ(x.e:8wv.

1. Katkad se protaza jednoga oblika sastavlja s apodozom dr~- § 479. goga oblika; navlastito se potencijalna apodoza rado sastavlJa s realnom ili eventualnom protazom; npr.

Oux &v 't"OV E:rxu't"ou no't"E olxov xrx/..wc:; 't"Lc:; otx~crELEV, d [L~ ncfv't"rx [LE:v E'lcrE't"IXL iSJv npocrad't"rxL, 7tcXV't"WV aE: em[LEA6[LEVoc:; &x7tA1JPWO"EL. - ''H v qJ&cfcrW[LEV, nptv 't"ouc:; noAE[L£ouc:; cruf...f...Ey~vrxL, &:vrx~cfv't"Ec:;, &fLrxxd J...cf~o~fLEV &v 't"O &.xpov.

2. U indirektnom govoru moze iza sporednoga :vremena umjestod sind. glavnoga vremena (realni oblik) iii M.v s ko~jun,kt,Ivom (e_yent. ob~Ik) stajati optativ (bez rJ.v) (§ 466, 2, 489, 2. b); npr. Kupoc U7\"e:crxe:'t"o 'I"OL<; MLA'Y)crLoLc; qJuyoccrLv, e:t X.Q(Awc; x.CY.'I"Q(1t"poc~e:Le:v, t(jl' & tcr'l"pQ('t"e:Ue:'t"o, fL 1j rcp6cr-&e:v 7\"cr.ucre:cr-&cr.L, 11"p l v Q(0't"ouc; x.oc't"cr.y&yoL .otx.cr.ae: (dir. Mv X.Q('I"Q(1t"pci~w).

3. Pamti jos:

a) e:t fL-1) iza negacije znaci: osim, vee ako (isp. nisi);

b) e:l {)e fL-1) iza e:t fLeV (fL-1)), Mv fLeV (fL-Ij) znaci: inace;

c) e:tmp s ind.: ako doista (si quidem);

d) d fL1J rJ.pQ( sind. ima (kao i: nisi forte, nisi vera) ironicki smisao: ako ne mozda;

e) &cr1t"e:p &v e:t s optativom (pot.) iii preteritom (ir.) znaCi: kao da (bi).

'HfLrv o6/levecrnv &.yQ(-&ov rJ.J."Ao e:t fL-Ij IS1t"Acr. x.Q(! &.pe:'t"-1).- 'Eocv fLEV !x6}'11t"d&'Y)'t"Q(L" e:t ae: fL-1), e:O&uvoucrLV OC7\"E:tAQ(rc;; X.Q(t 7\"A'Y)YQ(~c;.- TH X.IXL ye:y'Y)&w<; 't"Q(U't"' &.e:! M~e:LV aox.e:r-;;

' l ' ' - ·~ " ' "' 0" ' "' 1 '' ' ' " (odgOVOf :) e:'me:p 't"L y ECJ'I"t ~'Y)<; Q(~'Y)V'E:LQ(c; CJV'e:'IOc;. - UX., E:LfLt oe:,wu<; ";}YE:LV, ~L fL'Y) <.<pQ( ae:wov J.eye:Lv X.IXAOUCJL '1"0'1 't"Q(A'Y)&'Y) AeyOV't"IX. - IIQ(p0(1t"A'Y)CJLO'I OL 't"OtOU'I"OL 1't"Q(CJXOUCJLV, &cr1t"e:p &v (tj. 7\"0CCJ)(OL) e;t 'I"Lt:; r1\"1\"0'I x'l"-lj<JQ(t't"O X.Q(AO'I X.Q(KWc; [7\"7\"E:UE:LV tmcr't"OCfLE:VO<;.

4. Iza glagola koji znace: gledati, razmiSljati, kusati- recenica sa_Mv i s konj. (iza glavnih vremena) iii sa d i s op~. (i~a sporednih v_rem~na) 1ma znacenje hipoteticke finalne recenice iii mdrrektnoga pltan)a;. npr. "OpQ( oov, Mv 7\"W<; 1t"p6't"e:poc; tfLOU tan-;: gledaj, dakle da ~ako prije .J?ene opaz1s, ~k? ces kako prije mene opaziti = gledaj, dakle, hoces b kako pn)e mene opazltl. - 0! ~upcr.x.6mm &d 't"or-; Ocr't"OC't"mc; n:pocr€m1t"'t"ov, d 1t"W<; 71"(iv 't"O cr't"pOC't"E:UfLQ( (jlO~-Ijcr.e:LtXV: Sirakuzani navaljivahu jednako na posljednje (kusajuci) da kako citavu vo)sku uplase, ako ce kako citavu vojsku uplasiti = S. navaljivahu j. n. p. (kusajuci) hoce li kako citavu vojsku uplasiti.

228 Dopusne, relativne recenice. 480-484.

VII. Dopusne recenice

§ 480. Dopusne se recenice pocinju sad Xlx[, Mv xod ako i, ili sa xod d, xod Mv (x&v) iako (lat. etsi, etiamsi). U vremenima i nacinima povode se za pogodbenim recenicama .. Negacija je !1-~·

Et xod ~<Xcrt:Ae:uc;; n-ecpuxcxc;;, we;; &v'YJ't"Oc;; &xoucrov. x.&v 't'L fl.~ yEAotov ~·

Bilj. 1. Kod oM' et ([L1)a' d) pripada negacija glavnoj (ionako negativnoj) recenici: 06 ae:r attX~o:A'ijt;; KtX't'tX<ppove:rv, oM' &v (= Mv) crcp6ap' ~ ljie:ua~t;; (oMe = 00 - KtX[).

Bilj. 2. Ako se ono sto se dopusnom recenicom kaze hoce kao zbilj no da istakne (hs. premda, lat. cum, quamquam), stoji u grckom jeziku particip Sa KtX( iii KtX(m:p (neg. 00); isp. § 503, 5, B. 1.

VIII. Relativne recenice

§ 481. Relativne recenice pocinju s relativnim zamjenicama (§ 215, 219) i prilozima (§ 221); isp. § 443, a mogu biti ili parateticke (dometnute) ili hipoteticke (pogodbene).

§ 482. Parateticke relativne recenice imaju znacenje usporednih samostalnih recenica, pa stoga dolaze u njima nacini i negacij e samostalnih recenica.

&c;; (&cr'Ttc;;): koji = i (te, a, pa, jer) on.

'Ava:ytyVNO"X(J) ~t~"A[ov, I) !J-Ot 6 TI<X't"~p ~awxe:v: citam (n ek u) knjigu koju mi dade otac ( = a dade mi je otac).

Ka"AA[cxc;; cp[:Aoc;; crou &crnv, 8v (kojega = pa ga) oux &.i3tx~cre:tc;;

oux &v &.i3txo('Y]c;;

!1-~ &.i3tx.0(1Jc;; ' >N ( ' '~ !J.'YJ IXOtXEt !J.'YJ <Xot-

X~0"7)c;;)

Ti{> Kpo(cr(j) &.!J.cx&~c;; e:Ivcxt ~ao~e:v 6 ~6:Awv, 8c;; ~v 't"e:"Ae:u~v n-cxv't"oc;; XP~!J.<X't"Oc;; opiiv Ex.e:Ae:ue:v. - 'Ev&~cr(J) O"~'TOV xcxt I.Si3wp xcxt o'ivov, & &v O"Ot "At!J.Ov &.n-e:puxot. - "H"A&e: 'TO vcxunxov 'TO 'Twv ~cxp~&pwv, 8 't"(c;; tawv oux &v &cpo~~&'YJ;

Osobite su vrste paratetickih relativnih recenica :·

§484. 1. posljedicne relativne recenice u kojima redovno dolazi indikativ futura, npr. '1Epyov &.n-e:i3e:t~&!J.'YJV, 8 "Aucrt't"e::A~cre:t n-iim 't"o~c;; &"A"Aotc;;. - T(c;; oi.S'Twc;; e:u~&'Y]c;; ecr't"tv U!J.WV, &cr't"tc;; &.yvod 't"Ov Ex.e:~&e:v n-6-AE!J.OV i3e:up' ~~ov't"cx, &v &.!J.e::A~crw11-e:v;

Relativne recenice. § 485-486.

Bilj e5ka. Ovamo idu i izrazi (isp. § 443, B, 1):

oox ~crnv (ooae:£<; ecr·nv) 8crn<; nemo est qui,

00)( ~cr't't\1 (ooad<; ecr't't\1) 8crn<; 00 nemo est quin,

oox ~cr't'tv 8mu<;

OOK ~Cf't't\1 iSTCW<; 00

fieri non potest ut,

fieri non potest quin.

229

Oox ~cr't'tv ooad<;, 8crnt;; oox tXu't'ov qn:Ae:i: (nemo est, quin amet). - Oox ~crnv 8rrwt;; 1)~1)\1 K't"~crtJ mi:At v tXU.&t<;.

2. namj erne relativne recenice u kojima dolazi indikativ § 485. fu tur a (i iza sporednoga vremena); negacija je 11-~ (jer je recenica namjerna, isp. § 470), npr. 'Hye:!J-6vcx cxh~crO!J.EV Kupov, &cr't"tc;; ~!J.iic;; &.mx~e:t (koji ce nas voditi = da nas on vodi). - Kputjlw 't"6i3' ~noc;;, I "' I >1,1, "E~ t: ~ ~I I " ~ •• I "' •I EvV'<X !J.'YJ nc;; O'!'E'T<Xt. - oOr.,E 't"(j} O'YJ!J.(j} 't"pt<XXOV'T<X <XVopcxc;; E/\EO"V'O':t, Ot

\ I I I,!, (\_' r/ "'1, I ( ' ' 'TOUc;; TIOt't"ptouc;; VO!.J,OUc;; cruyyp<X'!'OUO"t, X<XV' ouc;; TIOAt'TEUO"OUO"tV qut COnSCrt-

berent leges, secundum quas viverent). lsp. § 472.

Hipoteticke relativne recenice imaju znacenje pogodbenih §486. protaza, pa stoga u njima dolaze nacini pogodbenih protaza (§ 474. i dalje); negacija je !1-~·

&cr't"tc;; (&c;;): o,naj k o j i ,(go d) - ili: svako k o j i (go d) = ako makar tko.

'A I ' (.1 (.\>I ( •I ' ' "~ v 't ( ) v<Xyt ywcrxw 'TO ~·tc-1\tOV~, o 'Tt !J-Ot o TI<X'T'YJP e:owxe:v: Cl am on u knjigu koju mi (god) dade otac.

1. realni oblik (§ 475): 'Av~p /3(xoct6c;; ecr'Ttv oux 6 11-~ &.i3txwv, &.AP.' &cr't"tc;; &.i3txe:~v /3u,'&!J.e:voc;; !J.~ ~oUAE'T<Xt.

2. eventualni oblik (§ 476): 'EtJi6!J.e:&cx, &n-ot &v xe:"Ae:ucrnc;; tevcxt (futurska radnja). - <Depe:t ye:vvcx(wc;;, & 'Tt &v ~ 'TUX'YJ i3ti3<{> (iterativna radnja sadasnja). - Oo &t)lcxt't"O M(i3cxc;;, &y(yve:'t"O xpucr6c;; (iterativna radnja prosla.

&v koje dolazi uz konjunktiv pristupa k relativnoj zamjenici (isp. Mv = e:t &v); § 460. B.

3. potencij alni ob1ik (§ 477): 'Eyw 11-E:v bxvo('Y]v &v de;; 't"d: n-"Ao~cx &!J.~cx(vm, & ~!J.~V Kupoc;; i3o['YJ.

4. irealni oblik (§ 478): Ot n-cx~i3e:c;; U!J.WV, &crot &v&&i3e: ~crcxv, un-o 'TOU'TWV &v u~p(~OV't"O.

Bilj. U indirektnorn govoru moze iza sporednoga vremena umjesto iii dika ti va iii ko nj unkti v a (sa &v) stajati o pta ti v (bez Of.v) ( § 466, 2, 489, 2. b). Etl~tXV't'O crw't'~?ttX .&ucre:tv, ~v.&tX 7tpw't"ov dt;; <pt:A(tXv y'ijv &cp£xotv't'o (dir: ~v.&tX &v &cptKW[Le:.&tX).

230

§ 487.

Vremenske recenice. § 487-488.

IX. Vremenske recenice

V remenske recenice pocinju s ovim vremenskim veznicima:

" <I <I < k d ( • d) o"t'e:, o7t'o"t'e:, 'Y)V~xoc, <.U~: a cum s 1n . ; l1td, l7te:~a~: kad, poSto (cum s konj.); l7td (l7te:~a~) 7tpW"t'OV ("t'ax~cr"t'oc): kako, cim (ubi, cum primum); &q/ o?i, l~ o?i: otkako (ex quo); lv c{}: dok (dum); ~<.U~, ~cr"t'e:, tJ.exp~ (o?i): dok (ne) (dum, quoad); 7tp£v: prij e negoli (priusquam).

§488. I. Ako se vremenskom recenicom kazuje zbiljni (sadasnji iii prosli) cin, stoji u njoj indikativ (neg. ou).

'E~ o?i cptt-o~ dvoc~ 7tpocr7t'me:'i:'t'oc~ <NI.m7to~, h 't'mhou DfLii~ l~'Y)7t'a't''YJX.Ev. - 'E7te:~a~ &ve:<Px&'YJ 't'O ae:crfL<.U't'~pwv, dcr~A-9-0fLEV.

2. Ako vremenska recenica kao hipoteticka relativna recenica [5't'e: = kad (god)= ako makar kad] ima znacenje pogodbene protaze eventualnoga oblika (§ 486, 2), dolaze u njoj nacini eventualne protaze (§ 476) (neg. fL~).

&.v koje dolazi uz konjunktiv pristupa k vezniku te Cini s njim, ako je moguce, jednu rijec: ISn &v = 11-rcxv, o1t6-re: &v = o1t6-rcxv, l!:m:l &v = t1t&:v (il:1t~v), i1te:1a-Yj &v = l!:m:~Mv (isp. d &v = E&:v); isp. § 460. Bilj.

Futurska radnja: 'H vlx.' &v -n~ DfLii~ &a~x.'{j, ~fLE'i~ D7tep DfLWV fLOCxoufLe:&oc. - 'E7te:La<Xv ot7t'OCV't'OC &x.oUcr'Y)'t'E, xp£voc't'e:.

Iterat. radnja sad.: Moc~V6[J.e:&oc 7t'a'J"t'e:~, 5't'ocV opy~~dlfLe:&oc. - M~ &vafLEVE 't'O 7top£~e:cr&oc~ 't'<X lm't'~ae:~oc, ~cr't'' otv ~ xpdoc cre: &vocyx&crYJ, &.AJ.' <l't'OCV fLaA~cr't'oc e:•~mop'{j~, 't'6't'e: fL'Y)XOCVW.

Iterat. radnja prosl.: Ot ilvo~ ot &ypw~, l7td "~~ lhdlxm, 7tpoapoc!J-6V't'e:~ £cr't'occrocv, x.oct 7taALV, l7td 7t'A'Y)cr~a~OLe:v ot t7t7t'o~, "t'OCU't'Ov l7tolouv. - Ile:p~EfLeVOfLEV tX.aO''t'O't'E, ~<.U~ avmx&d'YJ 't'6 ae:cr!J.<.U-i-~pwv· l7t'e:La~ a' &.vmx&H'Y), dcr'{jfLe:v 7tocp<X "t'Ov 2:<.Ux.pa't''YJV.

Bilj. 1. Ilplv prije negoli, dok ne slaze se s infinitivom (ak. S. inf.) ako je glavna recenica pozitivna: ~Le~'YJO'OCV 7tptv 't'OO~ llAAOU~ a7t'OXpLvotcr&ocL. - IloAAOL rxv&p<.U7tOL &.<to&vflcrx.oum 7tp6't'e:pov, 7tplv a'fjAOL ylyve:cr&ocL o!oL ~crocv. - Ako li je glavna recenica negativna, slaze se 7tp£v s nacinima vremenskih recenica: Ou 7tp6't'e:p6v ye: ot. ~UfL7t'OCV't'E~ 'A&'Y)VOC'i:OL E7t'OCUO'rLV"t'O tv opy'{j ~XOV't'E~ 't'OV Ile:pLxfi.eoc, 7tpLv t~)')fLL<.Ucrocv XP~fLoccrw. - M~ &7teA&'Y)'t'E, 7tptv atv &xoucr)')'t'E "t'O npiiyfLoc.

Bilj. 2. U indirektnom govoru moze iza sporednoga vremena umjesto konjunktiva sa &v stajati optativ (bez &v) (§ 466, 2, 489, 2. b). llope:ue:cr.&et.~ E:xe).e:ue:v ~cruxw.;, !:w~ &.yye:).o.; i:)..&o~.

Neupravni govor. Pregled upotrebljavanja partikule &.v. § 489-489.b 231

Neupravni govor

I. u recenicama koje bi u upravnom govoru bile glavne rece- § 489. nice upotrebljava se u neupravnom gov0ru:

a) ako se njima kazuje tvrdnj a, verbum jinitum sa 5"t'~ iii w~ (isp. § 467) iii infinitiv (ak. s inf.); npr.

Ot &e:ot 7tanoc ~crocmv.

'H I <I • " \ I " ( ·~ - ) X.OUO'OC[J.EV, O"t'~ 0~ 'ITEO~ 7t'OCV"t'OC ~Q'OCO'~V E~'lE~EV , iii "t'oo~ &e:oo~ 7t'av"t'oc daevoc~.

Bilj. Iza glagola koji znace misliti, vjerovati pa iza glagola qnJ[LL dolazi samo infini ti v; npr. :Ewxp&:""IJ~ ~ye:ho 1:01)~ .&e:ou~ rr&v1:cx e:taevcx~.

b) ako se njima kazuje zahtijevanje, infinitiv (ak. s inf.); npr.

M~ 7tocpocx<.Upe:'i:"t'e: ( 7tocpocx<.Up~cr'Y)"t'e:) "'ii~ "&~e:<.U~. 'A~~w DfLii~ fL~ 7tocpocx<.Upe:'iv (7tocpocx<.Up'fjcroc~) 't''fj~ 't'a~e:<.U~.

2. u recenicama koje bi u upravnom govoru bile podlozne recenice:

a) ako je glavni glagol u glavnom vremenu, vremena i naCini upravnoga govora ostaju nepromijenjeni;

b) ako je glavni glagol u sporednom vremenu, umjesto indikativa glavnih vremena i konjunktiva (sa &v ili bez njega) moze stajati optativ (bez &v) (optativus obliquus,· isp. § 466, 2)

Bilj. Cesto neupravni govor koji se poceo sa ISn iii &c; prelazi u infiniti vn u konstrukciju; iii neupravni govor koji se poceo sa ISn (&c;) iii s infinitivom nastavlja se s optativom u glavnoj recenici (umjesto inf. kad nema 5-r~);- napokon se cesto iz neupravnoga govora prelazi u upravni.

'T[L&~ 7t&v-rcx~ e:taevcx\ ~YOUfLM, IS't'l l!:yoo bp.&w~ ).eyw, 't'OU't"OV ak O'XCX~OV e:!vcxl, - "E).e:yov 1t'OAAol, ISn 1tcxno~ &.~~ex ).eyo~ :Ee:u.&"IJ~' xe:~[LOOV ylip d1J, xcxl o'ixcxae: &.7t01t'Adv ou auvcx-rov e:'i~.

Pregled upotrebljavanja partikule Cl'V

Modalna se partikula &v upotrebljava:

1. kod imperfekta i aorista u znacenju ireala, osobito u glavnoj recenici irealnih pogodbenih recenica (§ 462, I; 478);

§ 489.b

2. kod imperfekta i aorist a u znacenju potencij ala pros 1 o g a ( § 462, 2);

3. kod imperfekta iterativum) ( § 462, 3);

aorista u iterativnom znacenju (&v

4. kod konjunktiva u podloznoj recenici svih vrsta eventualnih pogodbenih recenica (i to pravih pogodbenih, relativnih i vremenskih) ( § 476; 486, 2, 488, 2);

232 lnfinitiv. § 490-491.

5. kod optativa u znacenju potencijala sadasnjega, osobito u glavnoj recenici potencijalnih pogodbenih recenica (§ 464, 2; 477);

6. kod infinitiva i participa kad zastupaju potencijal iii ireal (§ 506);

7. rijetko kod finalnoga w~ i l57tw~ (§ 470. Bilj. 2).

Glava XXII

INFINITIV

A. 0 infinitivu uopce

§ 490. Infinitiv je glagolska imenica (§ 225, 5) koja se u gdjecem slaze s imenom, a u gdjecem s glagolom.

s imenom slaze se infinitiv osobito u tom sto k njemu pristupa clan (§ 497).

S glagolom slaze se infinitiv u tom:

1. sto se poblize oznacuje prilozima, a ne pridjevima: ~ xcxA.~ 7tp~E;t~, ali 1:'0 XtxAW~ 7tpifHEL\I;

2. sto nj egov o b j e k t stoji uvij ek u on om padezu s koj im se slazu ostali oblici istoga glagola (a ne u gen. obj. § 394): 1:0 &.crxdv 1:'~\1 &.pE't'~V (ali~ 1lcrX'Y)O'L~ 'T"ij~ &.pE't'~<;), 1:'0 XP~cr&txt 1:'0~<; f57tAot<;;

3. sto njegov subjekt stoji u akuzativu (a ne u gen. subj. § 393): 1:0 't'OU<; cr't'ptxnw't'tx<; XP~cr&txt 1:0~<; f57tA.ot<;;

4. sto izrice v r s t e g 1 a g 01 s k e: AUO'txL, Mcrcxcr&cxt, A.u&~vtxt;

5. sto izrice nacin radnje: &.7to&vMxELV umrijeti, 't'E&v'Y)xevcxt biti mrtav.;

6. sto se slaze s partikulom !lv ( § 506).

umirati, &.7to&cxvE~v

B. 0 subjektu i predikatu kod infinitiva

1. Ako se subjekt infinitiva razlikuj e od subjekta glavne recenice, stoji u akuzativu; tako i predikatne oznake ako ih ima (akuzativ s infinitivom).

~wxpif1:'Y)~ ~yd1:o &Eou~ 7t&vnt daevcxt. - N6[Lt~E crcxu1:w 1:ou~ yovE~~ dvcxt &EO\)~. '

2. Ako se subjekt infinitiva ne razlikuj e od subjekta glavne recenice, ne izrice se napose; predikatne su oznake u nominati vu (nominativ s infinitivom).

Infinitiv. § 492-493. 233

No[LL~W \IE\ILX'Y)XE\ItxL (puto me vicisse). - "Exw 't'pt~pEL~ &cr't'E eA.dv 1:'0 exdvwv 7tAO~OV. - LltXtxLO~ dvtxL fL~AAOV ~ XP'YJO''t'O~ &eA.E.

Bilj. Subjekt infinitiva koji nije razlican od subjekta glavne recenice izrice se napose samo onda kad je naglasen, ito u nominativu iii u akuzativu. KAt(!)'/ o•)x ~'P71 odrr6<;;, &A.)/ ~xe:~vov crTpctTI)ye:k - K?o~cro<;; ~'16[Lt~e:v ~<ZUTil'l e:Iva:t n:&vT(I)'I oA.~t<imxTov.

3. Ako je subjekt infinitiva neodreden (1:tv&, &.v&pcimou~), ne izrice se; predikatne su oznake u akuzativu.

flpe7tEL O'WCflpOVtx dvo:t decet sanum esse (isp. treba razborit b. ') A' ' ' ' ' , " ' ,, , ' ltl . - tpE't'W't'EpOV EO''t'L fLCXXOfLEVOU~ tx7tOvV7JO'XEL\I 'Y) CflEU"(OV't'tx~ crcp-~Ecr&txt.

4. Ako je subjekt infinitiva u padezu koji ovisi o glavnom glagolu, predikatne su oznake ili u istom pade:lu (gen., dat.) ili u akuzati vu. "EE;Ecr't'tv UfL~V Eu?lcxt[Locrt yEvecr&cxt (isp. lieuit esse otioso Themistocli). - Kupo~ mxpcxyyeAA.Et 1:(j> 't'E KA.dpxcp :t.a~6v1:t ~XELV 5crov ~v cxu1:(j> cr1:pif1:EU[Ltx · xcxt 3Evtq: 1:(j> 'Apx&?lt ~XELV 7to:pcxyyeAAEL A.cx~6v1:cx 't'OU~ &AA.ou~.

C. Kako se upotrebljava infinitiv

Kao subjekt upotrebljava se infinitiv (ak. s inf.) kod bezlicnih § 492. glagola i izraza:

?lE~, XPYr, 7tpocr~x.Et, crui.L~cxtvEt, ?lox.s~, ~c;scHLV;

!lE;wv, ?J[wxwv, x.o:Mv, ouvcx1:6v, ol6v TE ecr't'tv;

&prt., x.cxtp6~, v6[Lo~, &.vifyX"IJ ecr1:tv.

''E?loE;E 1:(j> ?l~fL<p 7tpecr~Et~ &.7tocr1:'dA.cxt. - Mox_&dv &.v&yx'Y) 1:ou~ &eA.ov1:o:~ Eu1:uxdv.

Bilj. Umjesto bezlicnoga izraza cesto ima licni; npr. iloxw ·videor, il(xa:t6<;; d[Lt pravo je da ja -.

Kao objekt upotrebljava se infinitiv (ak. s inf.):

1. kod glagola sentiendi i dicendi.

,. oc;Lo;;,

<l>(A.ou<; ~xwv v6[Lt~E &'Y)crtxupou<; ~XEtv. ~ l1&v1:E~ OfLoA.oyoucrt o;~v 6[L6votcxv fLEytcr't'ov &.ycx&ov dvcxt.

Bilj. 1. Umjesto infinitiva moze stajati i recenica sa ll·n, w<;; (§ 467) iii particip (§ 502). - 0 negaciji vidi § 509, 2. c.

Bilj. 2. Prema tomu koje vrij erne zastupa, dobiva i infinitiv iza glagola sentiendi i dicendi vremensko znacenje (protiv § 459, isp. § 467. Bilj. 1); npr. ~A.e:yov a:OTOV &iltxe:~v ( dir. &iltxe:~ i 'ijil(xe:t); itA.e:yov u.OTOV &iltx'ijcra:t ( dir 1)1Hx1Jcre:v); isp. § 459. Bilj. 1.

§ 493.

234 Infinitiv. § 494-497.

2. kod glagola koji znace: htjeti, zahtijevati, dopustati ne htj eti, prij eciti.

'Ad '!L ~ou)..ou XP~crLfLOV 7tpocr[Lcx.V&av~::w. - 'Eil~::~-ro Mcx.va&v1Jc; o 'Acr-ru&y1Jc; XCX.'!CX.Amdv '!0\1 Kupov. - AtcrxuvE'!CX.L ae: -r&.y&&' &.crx~crcx.c; &.v~p xcx.xoc; xExA -Yjcr&cx.L 1tiic; -rLc;. - T£ -roue; &cx.v6v-rcx.c; a ox &q.c; -rE&v1JxevliL;

3. kod glagola koji znace: m 0 ci - ci ni ti:

Ll£xcx.wc; &.I>LXEL\1 oOx hdcr-rcx.-rcx.L -rp61toc;. - Kowot x£vlluvoL 1towucrw OfLOVOd\1 -roue; O"UfLfLcXxouc;. - <l>LAd ytlp &vllpcx.c; 7t6AEfLOc; &.ypEUEL\1 veouc;.

§ 494. Inf ini ti vom se poblize oznacuju relativni pridjevi koji znace: sposo ban, vrij edan, lak, ugodan (ili protivno); npr. p<fllwc;, zcx.AE7tOc; EUpEi:v facilis, dijjicilis inventu, &~we; &7tcx.Lvecrcx.L dignus qui /audetur, cr-ruyvoc; opiiv horribi/is adspectu; txcx.vot -rile; &.xpo7t6AELc; q.m)..anEL\1 dovoljni da cuvaju; aloe; &pXELV sposoban da vlada, osobito ol6c; -re d[LL sposoban sam, mogu (§ 473, B. 4).

§ 495. Infinitiv pokazuje svrhu kod glagola koji znace davati, pri-mati, - birati, odredivati (lat. gerundiv ili ad s gerundom).

'A ' ' E' ' - - ' ''~ "''·" ( d. \I'!LYOVOc; '!0 UfLE\IOUc; O"WfLCX. '!OLe; cruyyEVEO"L\1 EoWXE ..:rCX.'fCX.L tra t-dit sepeliendum). - ild -roue; &pXELV cx.tpE&ev-rcx.c; &.fLEAdv -r&v tl>£wv.

Apsolutno dolazi infinitiv u izrazima:

we; (~1toc;) d7te'i:V tako reci (rekavsi), we; O"UVEA6V'!L ( § 412, 4) d1td\l ukratkO reCi (rekavsi), we; EfLOt lloxdv kako se meni Cini, . o)..£you ([LLXpou) I>Ei:v (§ 403 1. Bilj. 1. a) gotovo, -ro vuv dvcx.L zasada, :ro &7t' EfLOt dvcx.L sto se mene tice, &xwv dvcx.L dragovoljno.

'AA1J&ec; YE we; ~1toc; d7tEL\I oollev Eip~XCX.O"L\1. - 'Exwv dvcx.L oollev

~EUO"OfLCX.L.

D. lnfinitiv s clanom

Infinitiv s clan om postaj e sups tan t i v te se moze sklanj ati, ali ne gubi glagolske naravi.

Ako je infinitiv subjekt ili akuzativ objekta, moze k njemu pristupiti clan, ako li je genitiv ili dativ objekta ili ako ovisi o prijedlogu, mora pred njim stajati clan.

0 participu uopce. Atributni particip. § 498-499. 235

Ttl 1toMil -roA[LiXV 1t6M' &[Lcx.p-ravELV7tOLEL. - NeaLe; -ro crLyiXv xpEi:-r-r6v EO"'!L '!OU )..cx.)..dv. - N£X'YJO'O\I opy~v -rii) )..oy£~Ecr&cx.L XCX.AWc;. - ~wxpoc-r1Jc; &&cx.UfLcX~E-ro &1tt -rii) EO&U[Lwc; ~-Yjv.

'Av-rt -ro~ umjesto da, repo.; -rij) osim sto, a~oc -r6 zato sto, repo<; -r6 zato da,

&ret -rij) pod uvjetom da, &ret -r6 zato da.

Glava XXIII.

PARTICIP

A. 0 participu uopce

Particip je glagolski pridj ev (§ 225, 5) koji se u gdjecem slaze § 498.

s imenom, a u gdjecem s glagolom. s imenom slaze se particip u tom sto se sklanja kao pridjev i

sto k njemu pristupa clan.

S glagolom slaze se particip u tom: 1. sto se poblize oznacuje prilozima, a ne pridjevima: 0 XCX.AWc;

7tpcX'!'!W\I ; 2. sto njegov o b j ekt stoji uvijek u onom padezu s kojim se

slazu ostali oblici istoga glagola: o &.crx&v ~v &.pE-r~v, o XPWfLEvoc; -roi:c;

lS7tAOLc;;

3. sto izrice v r s t e g 1 ago 1 s k e: Mcrcx.c;, )..ucroc[Le:voc;, )..u-3-e:lc;;

4. sto izrice nacin radnje: &.7to&vflcrxwv umiruCi, &.7to&cx.vwv

umrvsi, -rE&v1Jxwc; umro;

5. sto se slaze s partikulom &v (§ 506).

Particip se upotrebljava atributno, predikatno, adver

bno i apsolutno.

Bilje8ka. Atributni particip ima atributan polozaj, a predikatni, adverbni i apsolutni predikatan (§ 375, 376).

B. Atributni particip

1. Atributni particip ima vrijednost pridjeva ili relativne §499.

recenice. '0 7tcx.pwv xcx.Lpoc; sadasnja zgoda, at vuv ISv-rEc; &v&pw7tOL, ex.~ xcx.)..o~

[LEVCX.L At6)..ou v-YjcroL otoci koji se Eolovi zovu (takozvani Eolov1 otoc1).

236 Atributni i predikatni particip. § 500-501.

2. Particip s clan om postaje supstanti v. Clan je:

a) ili individualan (§ 371): 6 ypiX~OCfLEVoc; 't"OV I:UlxpOCTY), 6 ou 7ntl"'t"EUUlV is qui non credit;

b) ili genericki (§ 372): 6 ~ouA6fLEvoc; tko god hoce, 6 "uxwv tko se god nade, 6 fL-1J mcr't"EUUlV si quis non credit.

'0 fL'YJaev &.a~xwv ouaEvoc; aEL't"IX~ V6fLOU.

C. Predikatni particip

§ 500. Predikatnim participom dopunja se nepotpuni smisao glagol-skoga predikata. Ta muse sluzba moze objasniti hrvatskosrpskom e k s p 1 i kat i v n 0 m recenicom sa da ili sto, ovisnom 0 kakvom demons t rat i v nom izrazu koj i dopunj a predikat. Predikatni se particip proteze:

1. ili na subjekt te stoji u padezu subjekta (u nominativu), 0 ' 'All - ~ ' ' ,., ' ' ' ' ' - ' - r.< npr. ~ V'"Y)VIX~OL o~IX 't"OV 7to/\EfLOV E7tiXUO"IXV't"O IXE~ 7tEp~ 't"UlV IXU't"UlV t-OU-

AEU6fLE:VO~ A. prestadose o d tog a da uvijek o istom raspravljaju = prestadose uvijek o istom raspravljati; isp. Ona ide gorom pj evaj uci ( = tako da pjeva), a ulazi u dvor igrajuci ( = tako da igra);

2. ili na objekt te stoji u padezu objekta (najcesce u akuzati vu), npr.: '0 7t6AEfLoc; ~7tiXUcrE 't"ouc; 'A&"YJVIXLouc; &.d 7tEpt 't"WV IX1h&v ~ou"AEUOfLevouc; rat odvrati A. od tog a da uvijek o istom raspravljaju; isp. Nade brata placuci ( = tako da je plakao).

1. Predikatni se particip proteze na subjekt:

§ 501. a) kod glagola dfLL ( {mocpxUl) i ~X(i) za opisivanje prostoga finitnog glagola: aEap!XxWc; d[LL (= aeap1Xx1X) ucinio sam, &iXUfLOCO"IXc; ~XUl (= 't"e:&IXUfLIXXIX) zacudio sam se = cudim se (isp. § 2n, 2).

'HcriXv &.mcr't"ouv't"ec; "~vEe; ~"AL7t7tcp xiXt vouv ~xov't"Ec; bijahu neki takvi da nisu vjerovali F. = neki ne vjerovahu F., i to pametni. - ~E'i: e&e"AoV't"IXc; U7t0CpXEW 't"il. 7tpocr~XOV't"IX 7t0LE'i:v (treba da budete voljni ciniti ono sto je potrebno)

b) kod nekih kopulativnih glagola, umjesto kojih se u hrvatskosrpskom j eziku upotreblj avaju p ri 1 o z i, a grcki se :p art i ci p zamjenjuje hrvatskosrpskim finitnim glagolom. Takv1 su npr. ovi glagoli :

't"uyxocv(i) upravo, slucajno, A!Xv&ocvUl potajno, aLOC)"Ul, a~IX't"EAW, aLIX)"L)"VOfLIXL neprestano, a:rjJ...oc;, Cfl1XVe:p6c; d[L~, CfliXLVOfLIX~ ocito, cp&ocvUl prije, o'lxofLIX~ odavde itd.

"E"uxov 7t1Xp6v't"Ec; udesise se tako da su bili nazochi - upravo (slucajno) bijahu nazocni. - 'E7t't"il. ~fLep!Xc; 7tOCcr1Xc; fL1XX6fLE:Vo~ aLE't"eAEO"IXV

Predikatni particip. § 501. 237

(izdr:Zase tako da su se borili = borili su se neprestano). - Kupoc; 7tOCV't"UlV 't"WV ~ALXUlV aL!XcpepUlV ECfliXLVE't"O. - Ot "E"A"A"I)VEc; cp&&voumv bd 't"{j) &xp<p )"EV6fLEVOL 't"OUc; 7tOAEfLLOuc;. - ''[.hXE't"O &.7t07tAeUlv.

Bilj. <llodvofLCX~ s inf. znaci: ·ddeor. <llodvofLCX~ dvcx~ chcx(-noc;; videor esseinnocens; ali cpcx(vofLCX~ &v &:vcxlnoc;; apparet me esse innocentem.

c) kod glagola koji znace: pocinjati - prestajati, podno_siti - sustajati:

&pxofLIXL pocinjem, &.vexofLIX~ podnosim,

7tiXUOfLIX~, "A~y(i) prestajem, &.7t!XyopdUl, XOCfLVUl sustajem.

Ot A1XxEa1X~fL6vw~ oux e7t!XUcr!Xno "il.c; 7t6"AE~c; x!Xx&c; 7towuv't"e:c;. 'Avexou 7tOCO"XUlV" ap&v yil.p ~xiX~pEc;. - M-1) XOCfL"{lc; cpLAOV &vap!X EUEp)"E't"WV.

B ilj. 1 "Apxw ).£ywv govorim prvi, &pxofLcx~ "J.eywv pocinj em govod:ti (protivno je: nastavljam, prestajem), &pxofLCX~ "J.eye~v pocinjem govoriti (protivno je: pocinjem raditi nesto drugo).

Bilj. 2. IIcxuCil nvoc n:mOUV"t"CX cinim da tko prestaje, zaustavljam (odvracam) koga. 'AycxfLefLvwv Touc;; ~cxp~&:2ouc;; ~n:cxucrev o~p(~ovTcxc;;. (lsp. § 500, 2).

d) kod glagola koji znace dobro ciniti - krivo ciniti, prestizati, zaostajati:

EO, XIXAWc; 7t0~W cinim dobro, &.a~x& cinim krivo, grijesim, XIXPL~O[LIXL 't"~V~, xocpw cpep(i) 't"~VL radim komu po volji, v~x&, xp))('t"w prestizem, ~'t"'t"WfLIX~, "Ad7tOfLIX~ zaostajem.

'Aa~xd I:Ulxpoc't""YJc;, ot>c; ~ 1t6"A~c; vofLL~E~ &e:ouc;, ou vofLL~Ulv S. grijesi tako da (ili: tim sto-) ne vjeruje u bogove u koje dr:Zava vjeruje. -IlocV't"IXc; 7tE~p& VLXOCV EO 7t0~&v· eil.v yil.p 't"OUc; cp["Aouc; xp1X't"7jc; di 7tO~wv, ou

I ~I > I ' ">I 0 > ~ \ "'> ,I, I Cl ' "'> -fL"YJ 0"0~ OUVUlV't"IX~ IXV't"EXE~V 0~ 7t0/\EfL~OL. - UOEVOc; /\E~'t'OfLEV'IX UlqlE/\OUV't"Ec; :t"ouc; cp["Aouc;.

e) kod glagola koji pokazuju dusevno raspolozenje (verba affectuum); npr.

X1XLpUl, ~aofLIX~ radujem se, &x&ofLIX~, &.yiXviXx't"& ljutim se, IXtcrxuvofLIX~ stidim se, fLE't"IXfLe"AofLIX~, fLE't"IXfLe"AE~ fLO~ kajem se.

T~fLWfLEVo~ crUfL7t1XV't"Ec; ~aov't"IX~ ~po't"oL svi se ljudi raduju tomu da bivaju postovani = svi ljudi rado bivaju postovani. - Oux IXtcrxuvE'i:'t"a~ ' 'A I ' \ R R I \ t:' I \ I ' Q_ I "YJ &1JVIX~UlV 7tOA~c; mX:piX r-IXPr-IXPOU XIX~ c,EVOU 't"IX O"UfLCflEpOV't"IX EXfLIXV'lJ'Q(-VOV't"Ec;. - 'A&"Y)VIX'i:OL 't"OUc; aEO"fLW't"IXc; fLE't"EfLeAOV't"O &.7toaEaUlx6't"Ec; 't"O'i:c; AIXx.EaiX~fLOVLOLc;.

Bilj. Atcrxuvof1.cx~ n:oL&v n stidim se sto radim nesto, cxlcrxuvofLcx~ mm:rv -n stid me radi ti nesto (te ne radim).

238 Predikatni particip. § 502.

§ 502. 2. Predikatni particip proteze se na subjekt (ako je glagol pasi van) iii na objekt (ako je glagol aktivan):

a) kod glagola koji znace tjelesno iii dusevno osjecanje (verba sentiendi); npr.

opw, 7tE:pLopw ( dopustam), OCKOOW, IXLO"&OCVOfl.IXL, KIX'TIXAIXfl.~OCVW, OL3oc:, ~7tLO"'TIXfl.IXL, fl.e~V"Y)fl.IXL, yLyv6Jcrxcu, e:up~crKCU i sl.

'Opw ycl:p ~fl.occ;; ou3ev iSv't"otc;; tft..Ao 1t/..~v e:'l3cu/..' 5crome:p ~Wfl.E:V ~ xoocp"Y)v crxLocv vi dim nas takve da nismo nista drugo nego - ( = vi dim da nismo nista drugo - ). - Otc;; &v yvwcrL 't"OO't"(J)V 'TL oc3LKOUV'TIX<;, 't"Lfl.CUpounotL. - Ze:uc;; ycl:p 't"cl: fl.eYLO"'TIX fl.eV 7tpOC't"'t"(J)V opoc't"otL, 't"OC3e: 3e OLKOVOfl.WV oc6pot't"oc;; ~fl.~V ~O"'TLV. Isp. Caumem vidi sedentem. Socratem audio dicentem. - N aCi cete dij ete povito;

b) kod glagola koji su causativa glagolima pod a); npr.

3e:LxVUfLL, 3l)A6cu, ( oc1to )cpcx(vcu, ocyyet..Acu, (~~)~/..en cu.

ToU't"O 'TO YPOCfl.fl.IX a"Y)AO~ ljie:u3Yj 'T~V 3Loc:&1)x"Y)V oi5crcxv ovo slovo pokazuje oporuku (kao) takvu da je kriva ( = pokazuje da je oporuka kriva). - Ilocv&' gve:xcx S:oc:u't"ou 7toLwv <l>(/..m7toc;; ~~e:/..1)/..e:yx'TotL.

Bilj. 1. Kod takvih glagola maze stajati i recenica sa o-r~ (wr;) (§ 467) iii inf. (§ 493, 1. B. 1).

Bilj. 2. Ako predikatni particip i glavni glagol imaju isti subjekt, subjekt se izrice, a particip stoji u padezu subjekta: tcr&~ &v6l)'l"Oc; CJJv znaj da si lud.

Bilj. 3. Kod auvo~lla: E!J.!XU'l"/ii svjestan (svjedok) sam particip stoji iii u nominativu iii u dativu: auv£aa:a~v &a:u-rorc; 7to:A.t.<X &ll~xijcra:v'l"e:c; iii &llnc:ijaa:a~v svjesni su da su mnogo sagrijesili.

Bilj. 4. 'Axouoo (a:!a&&vo!J.a:L, 7tuv&tivo!J.a:L) konstruira se na tri nacina:]

s gen. i part.: cujem (slusam) (sam) nekoga (nesto) gdje- (§ 402, 1. c); s ak. i part.: cujem (od nekoga) da -; s ak. s inf. cujem (glasa se) da -.

"HxOUO"OI; ~ooxptX'l"OU<; llLa::A.e:yo!J.il:vOu audivi Sacratem disputantem, cuh s. gdje je raspravljao. - ®e:!J.LO"'l"oxf.ea: oox &xoue:1c; &vllpa: &ya:&ov ye:yov6'l"a:; - 'Axouoo 'Poll£ou<; 7ta:pe:rva:~.

Bilj. 5. Osim vee napomenutih glagola upotrebljava se particip iii infinitiv s razlicnim znacenjem jos i kod ovih glagola:

y1yvcl>axoo s part.: vidim, znam (da nesto jest), s inf.: odlucujem (neho raditi);

E7t!O"'l"!X!J.!XI o!lla:, !J.a:v&&voo !J.il:iJ.vlJ!J.!XL

s part.: razumijem, znam, ucim se (da nesto jest), s inf.: razumijem, ucim se (nesto raditi); s part.: imam na umu (da nesto jest), s inf.: imam na umu (nesto raditi); (he: sind.: memini cum, sjecam se (onoga vremena) kad

Adverbni i apsolutni particip. § 503-504. 239

D. Adverbni particip

Takav part1c1p zastupa adverbne recenice, i to temporalne, § 503. kauzalne, finalne, hipoteticke i koncesivne kojih se subjekt nalazi u glavnoj reqenici. Taj particip stoji dakle:

1. temporalno: '0 Ee:vocpwv ocvoc:yvouc;; --~v ~mcr-ro/..~v ocvoc:xmvoihoc:L ~cuxpoc-re:L. - Koc:t ~wv o cpoc:u/..oc;; xoc:t &oc:vci>v xo/..OC~e:-roc:L.

Bilj. Da bi se participu vremensko znacenje ostrije istaklo, pristupaju k njemu prilozi (supplementa particip#): &!J.a: zajedno, a:o-r£xa:, e:Mur; odmah, !J.e:-ra:~u usred itd., a ka glavnom glagolu: e:!-ra:, ~7te:~-ra: zatim, -r6-re: onda. 'E!J.axov-ro &!J.a: 7tope:u6!J.e:vO~ dok su putovali. - 'E~a:veCFTI)aa:v !J.E:-ra:~u lle:mvouv-re:<; usred gozbe. -II&v-ra: &xpoa:O"tX!J.e:Vo~ -r6-re: ~Ill) xp£va:-re:.

2. kauzalno: .. n Ze:u, --~ 7to&' ~fl.~V 3ouc;; xp6vov -rou ~-Yjv ~poc:xuv 7t/..exe:LV oct..Umuc;; 'rOU'TOV ~fl-OC<; OUK ~ifc;;;

Bilj. K takvom participu pristupaju rijeci: che: (otov, ota:) (kod objektivnoga uzroka): bu duci da, jer; we; (kod subjektivnog uzroka): kao da.

'E7ta:~&v~~O'I &-re: v~xijaa:v-re:<; quoniam vicerant; E7t!X~tX'I~~O'I wr; v~xijaa:v-re:c; quod vicissent.

3. finalno, samo part. fu t., cesto sa we;; (neg. !L-fJ): 'Ap't"oc:~ep~"Y)c;; O"UAAIXfl.~OCVE:L Kupov we;; OC7t0K'TE:VWV.

4. hipoteticki (neg. fl.-fJ, § 509, 2 b): ~~KIXLIX 3poccroc:c;;] O"Ufl.fl.OCXOU<; g~e:Lc;; &e:ooc;;. - Oux &v Mvoc:Lo fl.~ xoc:fl.ci>v e:u3oc:Lfkovdv.

5. koncesivno (neg. ou): Ilo/../..ot fl.eV iSv't"e:c;; e:uye:vdc;; dmv KIXKOL '0 ypoc:fl.fl.OC't"cuv &7te:Lpoc;; ou ~t..e1te:L ~t..e1tcuv.

Bilj. 1. K takvom participu pristupaju rijeci xa:£ (etiam), xa:(m:p (quamvis), a ka glavnom glagolu: O!J.Wt; (tamen). Ka:£1te:p ooi!E:v &ll~xoune:t; &1te&a:vov. - ~uv aot O!J.OOt; xa:t EV 'l"'ij 7to:A.e:!J.Lq<: /)v'\"e:t; &01;ppoti!J.e:v.

Bilj. 2. Radnja izrecena adverbnim participom prezenta vr8i se redovno u isto vrijeme sradnjomglavnerecenice, aradnjaizrecenaparticipom aorista vrsi se redovno prij e radnje u glavnoj recenici. Ka:t ~wvo cp,a:u:A.oc; xod &a:vwv xoM~e:'l"a:L i zivuci i umrvsi, tj. dok zivi i kad umre (isp. § 459. B. 1).

E. Apsolutni particip

1. Poput latinskoga ablativa apsolutnoga zastupa grcki § 504. geniti v apsolutni adverbne recenice, i to: temporalne, kauzalne, finalne, hipoteticke i koncesivne kojih se subjekt ne nalazi u glavnoj recenici.

Kupoc;; ocve~"Y) ~7tt -rcl: iSp"Y) ou3e:voc;; KCUAUOV't"Oc;; nullo impediente. -Etc; cpuy~v ~'t"poc7tono &n 1to/../..wv ilv't"WV 'TWV 7to/..e:fl.(cuv. - Iloc:p-ljyye:L/..e:v

> - I)' "' < 1 > I A \ ~ "'' '"'' IXU'TOL<; 7totp1XO"KE:UIX'oE:0"'lTIXL cue;; fl.IXX"YJ<; E:O"Ofl.E:V"Y)c;;. - .ULO<; oLoOV'TO<; OUoe:V ) I (l_l \ \ ~~I )~\ ) 1 I LO"XUE:L qlV"OVoc;;, KIXL fl."Y) oLoOV'TO<; OUoe:V LO"XUE:L 7t0VO<;.

240 Apsolutni akuzativ. lnf. i part. sa &v. Glagolski pridjevi. § 505-507.

Bilj. Grcki genitiv apsolutni razlikuje se od latinskoga ablativa apsolutnoga u ovom:

a) subjekt se cesto izostavlja ako se iz saveza lako razumijeva: oth·w~ ix6v-rwv quae cum ita sint;

b) particip se ne moze zamijeniti samom imenicom iii pridjevom (isp. Cicerone consule, Hannibale vivo), nego mora pristupiti (},v; dakle: Pericle duce - IIe:pLx).eou<; 1jye:fL6vo; 5v-ro<;. - 'Exwv i &xwv dde se za participe: il:fLou oox ~x6v-ro<; me invito;

c) apsolutni je genitiv u grckom ieziku rj edi nego abl. aps. u latinskom, gdje se zato sto nema aktivnoga participa za proslost aktivna recenica cesto mora pretvoriti u pasivnu. Isp. Kupo~ -rov Kpo1:crov vLx~crcx~ xo:t"e:cr-rpstjlo:-ro -roo~ Au3ou~ C. Croeso victo Lydos in suam dicionem subegit.

§ 505. 2. Apsolutni akuzativ na1azi se ( cesto sa we;, &crm:p) od be z-licnih izraza:

Mov, npocr~xov buduCi da (premda) treba (je treba1o), e~6v, nocp6v buduCi da (premda) je moguce (bilo), M~ocv, ae:aoy[LeVOV buduCi da (ako, premda) je od1uceno (bilo), &a"t]AOV, octcrxpov ISv buduCi da (ako, premda) je nepoznato, ruzno (bi1o).

Ouadc; e~ov dp~V"tJV &ym n6f..e:[LOV octp~cre:-rocL. - Ilocp~yye:Lf..e:v OCU't"O L<; nocpoccrxe:u&~e:cr&ocL we; ocu-r[xoc ae:-Yjcrov fL&xe:cr&ocL. - at ~upocXOUO"LOL nocpe:xe:f..e:uov-ro xpocuy?i oux of..[ YYl xpci>[LE:VOL, &Mvoc-rov av EV vux-rt &_f..f..<p 't"<j} O""t)[L~VOCL.

,, Infinitiv particip sa ocv

§ 506. ''Av stoji kod infinitiva i participa ako zamjenjuju recenicu u kojoj bi bio optativ sa &v ili preterit sa &v (dakle, ako imaju potencij a1no ili irealno znacenje).

Lloxe:L-re [LOL noM ~ef..-rwv &v ne:pt -rou noAe[LOU ~ouf..e:ucroccr&ocL (~ouf..e:ucrocLcr&e: &v ), d -rov -r6nov -r"fjc; xcf>poc<; npoc; ~V 7tOAE:[Le:"L-re: ev&U[L"t]&d"tj-re:.

Et.. I I .,, I I ( f of ) - "'>"'> f - UpLO"X(l} 't"OCU't""t)V OCV [LOV"t)V ye:VO[LE:V"t)V ye:VOL't"O OCV 't"WV [LE:/\1\0V't"WV XLV-a\Jvwv OC7t0't"p07t~V. - 'Ap' &v [LE: ote:cr&e: -rocr&ae: ~'t""t] aLocye:vecr&ocL (&p' &v aLe:ye:v6[L"t]V ), d ~7tp0C't"'t"OV 't"Ot a"t][L60"LOC; - ~WXplf-r"t]<; p~a[wc; &v occpe:&dc; 07tO 't"WV aLxoccr-rwv, d xoct [LE:-rp[wc; ocu-rouc; nocpOt 't"OU<; v6[LOU<; exof..ifxe:ucre:, npodf..e:-ro [LCXMOV 't"OL<; v6[LOL<; E[L[Levwv ocno&ocve:"Lv ~ nocpocVO[LWV ~~v ( ,, • ""' ,, , '<:> ) = oc; p~oLW<; ocv octpe:Lv"t) .

Glagolski pridjevi

§ 507. 1. Glagolski pridjev na --r6c;, --r~, --r6v pokazuje da je radnja koju glagol znaCi iii

a) izvrsena: f..u-r6c; odrijesen (solutus); ili

b) izvr8ljiva (moguca): f..u-r6c; odrjesljiv.

Glagolski pridjevi. Negacije. § 508-509. 241

2. G1ago1ski pridjev na --reoc;, --reoc, --reov pokazuje da je radnja koju glago1 znaci potrebna (lat. gerundiv): f..u-reoc; solvendus, a konstruira se ili

a) 1icno ako Se nag1asuje SUbjekt: 0 7tOCTfjp O"OL 't"L[L"t)'t"eoc; EO"'t"LV pater tibi venerandus est; i1i

b) bezlicno ako se nag1asuje radnj a; u tom je s1ucaju g1ago1ski pridjev u srednjem rodu sing. (katkad i plur. § 366): veaL<; ~ "tJAw-reov -roue; yepov-rocc;.

Lice koje vrsi radnju stoji u jednom i drugom s1ucaju u dativu ( § 412, 5).

Ot O"U[L[LOCXOL e&e/..ov-re:c; e:O 7tOL"t]'t"eOL. - Tcj) ocaLXOUV't"L ao-reov atx"t)V. - Ouae:vt -rp6ncp tpOC[LEV tx6v-rocc; ocaLX"t]'t"eov dvocL.

Bilj. Glagolski pridjev pripada i aktivu i mediju; rre:Lcr-reov icr-r(v 1. o:Ot"6v treba ga nagovarati (rrd-&e:Lv); 2. o:O-riji treba ga slusati (m:£-&e:cr-&o:L).

G1ava XXIV

NEGACIJE

Negacije ou i [L~ razlikuju se tako da ou nesto porice (objek- § 508. tivno), a [L~ nesto odbija (subjektivno).

Kao ou i fL~ tako se razlikuju i ouadc; i fL"tJadc;, oihe: i [L~-re:, o\Sno-re: l [L ~7t0't"E: it d.

1. Ou se upotrebljava u recenicama kojima se izrice tvrdnja, - § 509. dak1e u samostalnim i pod1oznim izricnim, uzrocnim i upitnim recenicama pa u onim re1ativnim i tempora1nim recenicama. koje nemaju pogodbena smis1a (§ 482; 488, 1).

'Av~p &pLcr-roc; oux &v e:'l"t] aucrye:v~c;. - 'Epw-r~c;, d ou XOCA~ [LOL aoxe:"L e:!vocL ~ P"tJ't"OpLx~. - 'Ene:La~ oux &v &/../..we; xpoc~crOCL[LE:V, vuv[ tp"t][LL ae:r:v npocrexe:w -rov vouv. - ''Ocr' &v o?JaE: xoc-rocpcf>[Le:VO<; e:iSpe 't"L<; ocu-roi:c;, -rocrocu-roc ne:n6v&occrL xocx&.

Bilj. Pamti: fl-6\I0\1 oo, fl-6\IOV ooxt tantum non, gotovo.

2. M~ se upotrebljava:

a) u recenicama kojima se iznce zahtijevanje,- dak1e, u samostalnim i podloznim zapovje.dnim, zeljnim, namjernim recenicama i u recenicama bojazni pa u dubitativnim pitanjima.

'Eyci> &poccruc; xoct ocvocLa~c; o\S-r' d[Lt [L~'t"e: ye:VOL[L"t)V. - M~ cp&6ve:L 't"OL<; e:u-ruxoucrL, [L~ aox?jc; dvocL xocx6c;. - II6-re:pov ~[ocv tpW[LE:V ~ [L~ tpW[LE:V dvocL; - Lleamxoc [L~ emf..oc&cf>[Le:&oc -r-Yj<; otxocae: oaou;

16 Ckamatika grckoga jezika

242 Negacija. § 5I0-5Il.

b) u pogodbenim recenicama [i u re1ativnim i tempora1-nim recenicama s pogodbenim smis1om (§ 486; 488, 2), pa kod participa koji zastupa pogodbenu recenicu (§ 503, 4)].

Oux i'lv 'Aytx(J.EfJ.vwv -rocrou-rov hp&:-re:L, d !J.~ -rL xa:t va:u-rLxov dxe:v. ''A , "'?> , ~, , ·~, ·o , , , , -

{J-1) OL IX, OUo€ OLO(J.IXL EWEVIXL. - 7tO't"€ 't"L<;; (J-1) 7tpOO'EXOL 't"OV vouv, ' ""' ' ' '0 ~' ·~' ·~~ '!:' ' • e:vou..:re:-re:L IXu-rov. - !J.1Joe:v e:wwc; ouot::v e:c,IX(J.txp-ra:ve:L. - Tako 1: To fJ.~ ?>txa:Lov gpyov ou A.~.&e:L .&e:ouc;.

c) kod infinitiva kod kojega samo iza g1agola sentiendi i dicendi redovno stoji ou (§ 493, 1).

T ' • ' ' ' ' 'lo 'lo' ' ' II' IX<;; O!J.OLIX<;; X1XpL-ra:c; !J.1J IXv-rwwovtXL IXLcrxpov. e:TIELO'!J.IXL €xwv eLVIXL (J.1)?3Ev!X oc?>Lxe:'i:v. - Ali: ToA.(J.&O'L Aeye:w ou?>E[LLIXV fL&:X1JV ye:yoveviXL.

Bilj. 1. Pamti: o\l <p'l)fLL nego, oox too veto.

Bilf. 2 .. Iza .ne~a~ivnih ?Iag~la ~oj~ znace poricati, sumnjati, ima u podloznOJ recemcl opet ou: Oux &v 1Xp.v'l)&e:re:v ~VLOL we; oOx e:lcr~ 't"OLOU't"OL ne bi porekli da su takvi (tj. ne bi tvrdili da nisu takvi). '

Bilj. 3. Iza glagola koji znace: smeta.ti, zabranj ivati uzddavati se braniti se, poricati itd. pristupa k infinitivu fl.~; ako s~ negativni fl.~ oo: '0 <p.6~oc; -rov vouv &:rrdpye:L fLlJ ).€ye:Lv & ~o6).e:-r<XL strah smeta razumu da kaze (= _kazati) ono sto.ho_ce (tj. smeta mute ne kaze).- 'Hpvouv-ro fl.lJ rre:rr-rwxev<XL por~cahu da su pal~ (tJ: tv~dahu da nisu pali), oox ~pvouvTo fLlJ oo rre:rr-rwxtv<XL ne poncahu da su pah (tJ. pnznavahu da jesu pali).

§ 5IO. Ak~ iza negacije ima slozena negacija iste vrste, poricanje sene ~k1da, nego potkreplj uj e; ako ima prosta negacija, poricanje se uk1da.

Oux gO''t"LV ouoev xpe:Lnov ~ VO(J.OL 7t0A€L nista nije bolje nego zakoni. Ou?>dc; oux &rco.&IXVEL't"IXL svatko ee umrijeti (nitko neee ostati bez

smrti). - Ou?>dc; mimo-re: ~wxp&:-rouc; ou?>E:v OCO'e:~E:c; oME: OCVOO'LOV o\5-re: 7tp' "'?) " A.' " 0''~' ' ' '

1 IX't"'t"O~'t"O<;;' EL ;v OU't"€ EYOV't"O<;; 1JXOUO'€V. - Uo€L<;; txv.&pW't"WV oc?3Lx&v 't"LO'LV OUX IX7tO't"LO'€L.

§ 5Il. Negacije ou L fL~ sastavljaju se u ovim slucajevima:

_1. ou !J.~ .. s k_onj unk:i v?m (aor.) ili indikati vom futura pokazuJe potknJepljeno poncan)e za buduenost: doista ne (§ 471 B 1 c) "E "' ' ' ' ' ' - T ' ' . . . we; IXv E(J.7tve:w, ou fL1J 7tiXUO'WfLIXL q:nA.ocrorpwv. - ouc; 7tOv1Jpouc; ou fL~7to-re: ~eA.-r(ouc; 7tOL~cre:-re:.

, 2. (J.~ ou s konj. (ili opt.) iza izraza bojazni = ne non: da ne (cu) (§ 471). Ou -roi::i't"o ?>e?>mxtX, fL~ oux gxw, 15 -rL ?>& h&:cr-rw -r&v rp(A.wv &t-Aa !J.~ oux gxw txa:vouc; ole; ?>&. ' '

_3. fL~_o_u ~ infinitivom ako je (makar kakvi) g1avni glago1 negat1van 1h 1ma harem negativan smisao. Oux 15crLov g[Lmye: dviXL <pcx~ve:-rcxL -ro !J.~ _ou ~o1J.&e:'i:v C,= XP~ ~o1J.&e:'i:v). - Aicrxpov fl.~ ou 1tcxv-rt -rpo7tCfl 7tpo.&ufJ.ELO'.&txL ( = X~1J 1t. -r. 7tpo.&UfLELO'.&cxL).

Bilj. Isporedi § 509, Bilj. 3.

Partikule. Sastavni veznici. § 5I2-513. 243

Glava XXV

PARTIKULE

One partikule kojima se vezu recenice ili Clanovi recenica zovu § 5I2. se veznici (coniunctiones), a dijele se na usporedne (coordinantes) i zavisne ( subordinantes).

Po mjestu razlikuju se prepozitivne partikule koje se uvijek u recenici na1aze na prvom mjestu, i postpozitivne koje se uvijek u recenici nalaze bar iza jedne rijeci.

A. U sporedni veznici

I. Sastavni veznici (c. copulativae) § 513.

1. XIXL (et, etiam); i, takoder; (da)pace; kod kompt. jos.

Pri nabrajanju veze wx( sve clanove (polysyndeton): (xod) cr-rp1X't"l)yot :x.tXt -ra:~(a:pxoL xa:t A.oxtXyo(;

I I • • XIXL - XCXL 1 - 1; XCXL iza izraza jednakosti znaci: kao; 15[LOLO<;;, OfLOLWc;, 0 IXU't"oc; xcxt:

simi/is, similiter, idem ac; xcx( - ?3€ a - i;

xcxt a~ XCXL pa - i; &AA.wc; -re: xcx( o sob ito; ~?31) - XCXL vee - a evo, iam - cum (cum invesum); oiJ1tw - xa:( j os ne - a evo, nondum - cum; ou fLOvov - &A.AIX xcx( ne samo - nego (vee) 1.

2. -r€ ( enkl., postpoz. lat. que): i; u prozi veze

-r€ -r€ i - i - redovno recenice, a

-r€ - xcx( ne samo - nego (vee) i - pojedine pojmove.

3. ou?>€ ([L1)?3€): a) i (a) n e, ni(ti) (neque) iza negativnoga c1ana (iza pozitivnoga clana znaci: i (a) ne XCXL ou); - b) ni (ne quidem);

oo8' &c; § 222, I ; oo8' e:! 480, B. I; ooM - oo8i ni - ni ti.

4. o\5-re:- o\5-re: (!J.~-re:- !J.~-re:): ni(ti)- ni(ti) (neque- neque);

o\l-re: (fL~-re:)- Ti: ne samo ne - nego (vee) i (neque - et).

244 Rastavni, suprotni i zakljucni veznici. § 514-516.

§ 514. II. Rastavni veznici (c. disiunctivae)

§ 515.

-§ 516.

1. ~: a) disjunktivno: ili (al{t, vel; an§ 520), ~ - ~ ili- ili;

b) komparativno: nego (li) (quam) iza komparativa komparativnih pridjeva (&1./.o,:;, g-re:po,:;, ~vocn[o,:;).

&:t.t.' 7] iza negacije: osim; ~ &cr't'E s inf. § 473, B. 2. b.

Bilj. Iza 'T(;Aeov (rrt.erv), Eft.ocnov, fLdov moze se 7] izostaviti kod brojeva: if'l'7) yeyovwc; rrt.dw 1!:~3ofL~XOV'l'OC (plus septuaginta annos natus).

2. dTe: - e:he:: bilo (da) - bilo (da) (sive - sive).

Bilj. 0 dn - ehe u indirektnom disj. pitanju (da li - iii) v. § 469.

III. Suprotni veznici (c. adversativae)

1. &.t.A&: ali, no; (iza negacije) nego, vee (at, sed); - kod poziva i u odgovoru: ta (&.1.1.' gTte:cr-9-e:);

d fl.~ - &:t.A& ye ako ne - a ono ((si non - at tamen). ou fL-1Jv &:1.1.& ali (pa) ipak (verum tamen).

2. ae: (postpoz.): a, p ak (autem), cesto: i;

M&nov at iii bolj e (vel potius).- A ne - ne znaci ou M, nego &:t.t.' ou iii ou fLeV't'O~. 0 o\Jae v. § 513, 3. - Mev- at § 519, 7.

3. oci5 (postpoz.): o pet.

4. fL~V, fLev-To~ (postpoz.): ali, ipak (vero) isp. § 519, 6);

&:t.Ad: fL~V : at vero, xoct fL~V: et vero, ou fL-1Jv &:t.A&: ali (p a) ip ak (isp. 1).

5. xocl-ro~: pa ipak.

6. 8fLW<:;: i p ak (tamen) (isp. § 503, 5, B. 1).

7. &:'t'&p (hom. ocu-r&p) : a 1 i.

IV. Zakljucni veznici (c. conclusivae)

I. &poc (postpoz.): dakle;

d &per., t&:v &poe: ako (da li) doista; et f1.1J &poe: nisi forte, nisi vero (isp. § 4 79, 3, d).

2. oi5v (postpoz.) : d a k 1 e ( igitur) ;

o\lxouv (potkrijepljeno oux): d akl e n e (non igitur);

Uzrocni, zavisni veznici. Uzvicne partikule. § 517-519.

ouxouv (potkrijepljeno oi5v): dakle (igitur),

u pitanju: ne li dakle? (nonneigitur)?

Bilj. 0 oi3v s relativima isp. § 218.

3. vuv (enkl., postpoz.): dakle (ili sene prevodi); vo[vuv (postpoz.): po tom, dakle.

4. Tmy&p ili To[yocp: z at o, d akl e; Tmy&p'l'm, 'l'o~yocpouv bas zato.

5. a~ (postpoz.): til., dakle (isp. § 519, 3).

V. Uzrocni veznici (c. causales)

y&p (postpoz.): j er (enim), ta;

245

u pitanju: TL<:; y&p; til. tko? (quisnam?); 1tW<:; ycX:p ou; ta kako ne?

&:!.Ad: y&p: ali dakako (at enim); d y&p, et.&e y&p: utinam (isp. § 461, 3; 464, 1); -ij y&p iii ou y&p; zar ne? xoct y&p: j er (ta) i (etenim, 1lam etiam).

B. Zavisni veznici

§ 517.

1. izricni (deklarativni): 8n, &,:;: da; § 518.

2. vremenski (temporalni): 8-re:, cm6-re:, ~v[xoc, &,:; : kad (cum sind.); ~nd, ~ne:~a~: kad, posto (cum s konj.); ~nd (~ne:~a~) npwTov (TtXX~O'TOC): kako, cim (ubiJ cumprimum); &.cp' o\3, ~~ o\3: Otkako (ex quo); ~v c}l: dok (dum)·; gw,:;, ~cr-re:, fLexp~ (o\3): dok (ne) (dumJ quoad); np[v: p r i; e n e gol i (priusquam);

3. namjerni (finalni): tvoc, &,:;, 8nw,:;: da(ut); fL~: da ne(ne);

4. p os 1 j edi c ni (konsekutivni): &cr-re: ( &,:;) : t ako t e, d a (ut);

5, u zr 0 cni (kauzalni): 8-r~, &,:; : j er, s t 0 (quod); a~6-r~: z at 0

sto; ~nd: buduCi da, kad (cum); ~1te:~a~: kad vee (quoniam);

6. pogodbeni (hipoteticki); d: ako, da, kad.(si);

7. dopusni (koncesivni): d xoc[: ako i; xoct d iako.

Uzvicne partikule

1. ye (enkl. i postpoz.): barem; upravo, bas; Efywye, E:fLo~ye, tfLouye, tfLeye § 206, 2; llc; ye § 443, B. 3. trrdyE kad evo; &:t.A& ye a• ono barem;

§ 520.

246 Uzvicne partikule. Partikttle u pitanjima i odgovorima. § 520.

youv ( = y€ oov, postpoz.); barem, d akako (certe).

2. 7tep ( enkl., postpoz.; od m:p£): up r avo, bas;

8crrre:p § 443, B. 3; errdrre:p kad upravo;

&crrre:p upravo kao, kao; 8Te:rre:p kad upravo; drre:p § 479, 3. c.

3. a~ (postpoz.): vee (iam), upravo, bas, dakako, dakle ( § 516, 5);

vuv il-f) upravo sada; il'ij:Aov il-f) ta ocito je; :A€ye: il-l] ta reci.

B ilj. il-f)rrou (postpoz., slabije od il-f)) valj d a (cesto ironicki); il'ijTOG (postpoz., jace od il-f)) dakako (oo il'ij'l"OG niposto, TL ll'ij'l"OG sto to?); il'ij.&e:v ocevi dno, toboze.

, 4. 1j: zaista.

5. To£ ( enkl., postpoz.): z ai st a, i p ak;

XIX['t"OL § 515, 5; fJ.eV't"OL 519, 7;

Tmy.Xp § 516, 4; To(vuv § 516, 3.

6. [L~V (postpoz., isp. § 515, 4); zaista.

7. [LEV (postpoz.): zaista;

xcxl (&:A:Aa) fl.SV il-f) i (ali) zaista (ipak); oo fJ.eV il-f) zais ta ne; fl.SV oov: dakako, pace; fJ.E:vToL: dakako, zaista, ipak (§ 515, 4); oo fJ.E:vToL: zar ne?

Cesto se pored [LEVu jednoj recenici nalaziu drugoj 3E (§ 515, 2), [LEV -3E: dod use - ali (no [LEV se ne moze svaki put prevesti).

o o f1.€v - o ae: § 370, 1.

8. v~X£ u odgovorima: da; isp. 9.

9. [L& i v~ s akuz;. ( § 384, B.): [Lti T01)<; &e:ou<; tako mi bogova; v~ Ll(IX tako mi Zeus a; v~Xt [LtX Ll(IX da, tako mi Zeus a; ou fLOC Ll(IX ne, tako mi Z.

Partikule u pitanjima i odgovorima

Upravno prosto pitanje pocinje iii

a) s upitnim zamjenicama i prilozima (§ 217, 219, 221; isp. i § 469) - pronominalno pitanje; ili

b) s upitnim partikulama- konjunkcionalno pitanje: ~' &piX lat. ne. ou, &p' ou lat. nonne - ouxouv nonne igitur? (§ 516, 2).

T

Partikule u pitanjima i odgovorima. § 521.

~ y&p (§ 517.) i &"A"Ao ·n ~ zar ne? [L~, &piX [L~, [LWV ( = [L~ oov) num.

Upravno rastavno (disjunktivno) pitanje poCinje sa

7t6Te:pov (7t6Te:p1X) - ~ utrum - an.

Bilj. 0 neupravnim pitanjima vidi § 469.

247

Odgovor se izrice: § 521.

1. ponavljanj,em naglasene rijeci: E!ile:<; ToLvuv &vilpOG TmouTov; E!ilov.

2. rijecima: q>'l)fl.E aio, ~crTLV o(hoot;, !(ern TOGUTIX -

o\l q>'ljfl.L nego, ~e:uil'ij Mye:L~, oox ~yooye: itd.

3. partikulama: VIXL da, rr.Xvu fl.SV ouv svakako, fl.<l.ALCITIX; - o\l ne, oo il'ijTOI:

niposto, oOilcxfJ.&~ nikako, ~xLcrT.X ye: ni izdaleka itd.

DODATAK

I. Epski heksametar

§ 522. .Eps~i je hek~an;.etar sastavljen od sest daktila (- v v) od kojih je poslJe?nJl}~?ndejskL Zat.o se heksametar svrsavasad spondejem (- -), a to b1Va. ~esce, ~~d trohe)em (- v ), koji je na svrsetku stiha s obzirom na metncku vnjednost jednak spondeju. Po dvije krai':ine u heksametru m.ogu se stegn~ti u ?uzinu, tj. svaki se daktil moze zamijeniti sp_onde)em. SpondeJ umJesto petoga daktila je rijedak, a stih u ko)em se to dogada zove se versus spondiacus (cr7tovae:LOtx.6~).

Prema tome je oblik epskoga heksametra ovaj:

- v vi- v vi- v vi- v v[- v vf--npr. M~VL',I & I ELae:, ~}E I &, II "fJ I AELcX I a~ 'AxL I A-Yjo~.

§ 523. Najznatnije su cezure u epskom heksametru ove:

1. Cenzura iza trece jai':ine; npr.

Wt; cp&-ro II 1)Ae:'ta1)~, II 7to-rt ae crx1j7t-rpov ~cXAE yOt[ Yl

-vv -vv -\\vv -- -vv --

Cezura se zove penthemimeres (-ro(.L~ 7tEV.3-1J(.LL(.LEp~~ P).

2. Cezra iza prvoga sloga trece slabine; npr.

,, a ,, M OtV pOt (.LOL EVVE'rE, oucrOt, II 7tOAU-rpo7tOV, 8~ (.LcXAOt 7t0McX

- v v - v v - v 11 v - v v - v v - _

Ce.zura se zove. ~rohejs~a (-ro(.L~ x.Ot-roc -rpl-rov -rpoxOt~ov = Kt) jer se uz1ma da dolaz1 1za trecega troheja.

e .s- 3. Ce~ura iza cetvrt~ jacine. Zove se hephthemimeres (-ro(.L~ cp "fJ(.LL(.LEP"fJ~ ~ H), a dola21 sad kao glavni odmor, sad kao sporedna

stanka u v~z1 s cezurom P ili Kt. Kao glavni odmor rado se veze s cezurom 1za druge jai':ine (-ro(.L~ -rpL-S-1J(.LL(.LEp~~ = T); npr. .

oupOtv6.3-EV' II 7tp0 yocp ~X.E .3-Ea, II AEU:K.WAE\10~ "Hp"f)

- v v -llv v- v v -fj-- v v--

Epski heksametar. § 524-526. 249

Najobicnija je dijereza u epskom heksametru ona koja dolazi § 524. iza cetvrto ga daktila. Zove se obicno bukolska dij erez a (lhOttpEcrL~ ~ouxoALX~ = B) jer su je bukolski pjesnici (pjesnici pastirskih pjesama)

vrlo mnogo upotrebljavali; npr.

- v v - - - v v - v v 11- v v - -

Druga, slabija dijereza, jest ona koja dolazi iza prvoga daktila (= D), a rado se nalazi pred cezurom H; npr.

" ,, ' II,,~~ ~· ' I II \ ' IQ IQ (t.)~ EqJOt'r , e:ooELcrEV o 0 "(EF(J)V :K.1XL E7lELvE'rO (.LUv(jl

-vvjj-- -vv -1\vv -vv --

Slog je po naravi kratak ako je u njemu kratak samoglasnik § 525.

(E, o, ii, t, u), a po naravi dug ako je u njemu dug samoglasnik ('YJ, w, iX,'E, u). Ali slog jed ug i onda ako je u njemu kratak samoglasnik, pa ako za njim slijedi vise nego jedan suglasnik ili sastavljen suglasnik (~ = zd, ~ =ks, ljJ = ps). Rimska metrika kaze u tom slucaju da je slog dug positione, tj. polozajem. Sveza bezvucnoga suglasnika (muta) s tekuCim (liquida) shvaca se sad kao dva, sad kao j edan suglasnik, pa po tom i slog pred njima moze u metrici prema potrebi biti dug ili kratak (7tiX-r-p6~, 7ti'i-'t'p6~). Pozicija pred muta cum liquida zove se slaba pozicija (positio debilis).

Dug i zavrsni samoglasnici i1i diftonzi p okra c u j u s e pred po- § 526. cetnim samoglasnikom ako je krai':ina u metru potrebna. A potrebna moze biti samo u slabini, dakle pokracuju se u slabini, a dugi

ostaju u j acini; npr.

X

-vv-vv-vv-vv-vu--

X X

-- -vv -vv -vv -vv --

Radije se pokracuju diftonzi nego dugi samoglasnici, jer npr. u navedenom stihu slogovi xd i .3-0tL vrijede koliko: iEp-YjOt x.Otj &yAOtOC ..__.

Mx-S-Oti &7toLvOt. '-"

Bilje8ka. Ako se druga rijec u Homerovo doba pocinjala s digamom (f),

ostaje duljina:

X

-vv -- -vv -vv -vv --

250 Epski heksametar. § 527- 528o

§ 527. Kratki zavrsm slogovi (na samoglasnik ili na suglasnik) pro-duljuju se u jacini ako je iza njih stanka (pred cezurom, pred interpunkcijom, u vokativu), a kod dativa sing. na -~ i mimo toga npr.

X

-vv -vv -- -vv -vv --

X

-vv -vv -vv-

Kratki zavrsni slogovi na samoglasnik mogu se pred nekim suglasnicima (A., fL, v, p, cr, f) produljivati i bez stanke. To je uistinu ponajvise prava, ali prikrivena pozicija, kod koje je jedan suglasnik tokom vremena nestao; npr.

X

---- -vv -vu -vv --

slog crov u 't"6~ov je dug jer je oiooc nekada bilo fo~oa.

X

-- -vv -vv -vv -vv --

aE je dugo jer su nekada bili iza njega suglasnici crp ( = pp); ispo ptw, ali EppEov.

§ 528. Za zi j ev (hijat) nije epska poezija tako osjetljiva kao lirska i dra-matska, pa ga donekle i dopustao A dopusta ga u ovim slucaj"evima:

l. kad je prva rijec apostrofirana, jer se elizijom (§ 68) dvije rijeci spajaju u jednu; npr. &A.ye:' E:&"IJxe:v.

2. iza rijeCi koje se otimaju od elizije: -r[, 'Tt, il1:L i dr. (§ 68), pa u dativu sing. 3. deklinacije; npr. ·~taLot I ISmxcrcre::v.

3. kad iza dugoga ili pokracenog samoglasnika i1i diftonga ( § 526) slijedi samoglasnik; npro

X X -- -vv -vv -vv

Epski heksametar. Pentametar. § 529-5300 251

4. Kod nekih odmora u stihu, ito kod trohejske cezure, bukolske dijereze i dijereze iza prvoga daktila; npr.

&.AA' &.xE:oucro: XcX·lhjcrO II EfLC}l ()' smnd&e:o [LU&cp. &.AA.' il ye: fLEPfL~P~~e: XO:'t"Oc cppE:va:, II we; , Ax~A.~r:t. ... ~ tvo: II 6~p~v ton x-rA..

Bilj eska. Cesto je hijat u epskom heksametru samo prividan jer je druga rijec u Homerovo doba imala na pocetku glas f (crf); npr. 'i]v 'Ayo:f1.Sf1.VOvo: 1 dn:71~ (fd1t71~); &vllpa: I !:Ka:crTov (crfE:xo:cr-rov). '

H. Pentametar

Epski stih (heksametar) stari su metrici cesto oznaCivali i rijecju § 529. E:noc;, pa je po tom i onaj njegov dio sto tece do cezure penthemimeres (fL'fiv~v &e:~oe: .&e:&) dobio naziv ~fL~-e:ni:c; (hemiep ), tj. polovina epskog a stiha. Spajanjem dvaju takvih hemiepa nastao je ovaj metricki oblik:

- v v- v v-II- v v- v v-

npr.

Taj se stih najprije nazivao sA.e:ye:!:ov jer Sc upotrebljavao u tuzaljkama za mrtvima ( 6 E:A.e:yoc;); kasniji su ga metrici prozvali pentametrom.

Bilje8ka. Naziv pentametar ne odgovara pravom stanju stvan )er mjereci kao kod heksametra, po stopama, nalazimo u njem doduse pet stop a, ali su od toga tri daktila + dva anapesta:

I 2 3 I 2 - v vi- v vi- -I v v -lv v-' ' ,

ili dva daktila + tri anapesta:

I 2 1 2 3 - v vj- v vi- -jv v -Jv v -,

a takvo vezanje mjera, dakako, nije ovdje na mjestu.

U pentametru posljednji je slog prednjega hemiepa uvijek dug, § 530° pa se s njime svrsava i rijec. Pored toga mogu se u prednjem hemiepu kraCine obiju slabina zamijeniti duljinom, u straznjem ne mogu. Pentametar se javlja katkad i samostalno, ali ponajvise dolazi u vezi s heksametrom cineCi S njime tZVo elegij ski distih; npr.

ocr't"Ea o' ~1-m E:xe:t L:a"A.afLlc;· TCC\:Tplc; os K6pLv&oc; &.n' e::uspye:crtY)c; II fLV~fL' &nE:&YJXE "60s.

252 Jampski trimetar. § 531-533.

Bilj eska. Zbog ceste upotrebe na natpisima elegijski se distih rado naziva epigram; npr.

"Q ~e:l:v', &.yy€'A'Ae:~v Aocxe:aoc~fLov[o~.;, 8n 't'?jae: x.dfLe:&oc 't'ol:.; xdvwv II p~fLM~ 1t'e:~&6fLe:Vo~.

lll. Jampski trimetar

§ 531. Jampski trimetar, kako i samo ime kaze, sastavljen je od tri

§ 532.

jampska metra:

v-v-jv-v-Jv-v-

't'O yocp 1toc'Aoc~ov ''Apyo<;; otm6&e:~.; 't'6ae:.

U jampskom je pak metru prvi slog neodreden (syllaba anceps), pa ta mjera ima dva glavna oblika: jedan s jam born, a drugi sa spondejem:

v.- v- --v-

Iz tih su mjera rastavljanjem duzina (kako prvobitnih, tako i onih u neodredenom slogu) izisli ovakvi metri:

a) jampski metar u kojem se jedan jamb ili oba javljaju u obliku trij u kracina ( v v v tribrah):

v vv v- vvvvvv

b) jampski metar u kojem se umjesto spondeja javlja da~.~til (- v v daktil naoko) :

-vv v-

c) jampski metar u kojem se umjesto spondeja javlja anapest (v v -):

vv- v-

§ 533. Jampski metar dolazi i samostalno, ali se ponajvise sastavlja u dimetre, trimetre i tetrametre. Najznatniji i najcesCi je od tih stihova j amp ski trimetar u kojem lica u grckoj drami govore i razgovaraju se. U metrima, od kojih je on sastavljen, mogu, prema onom sto je receno u § 532. pod a), b), c), nastati u tragediji ove promjene:

1 Glavni oblici

2 3 v- v- v- v- \_,- v-

Daktil -vv -vv

Anapest v v- v v- v v- v v- vv-

Tribrah vvvvvv vvvvvv vvv

Jampski trimetar. § 534. 253

Tablica pokazuje:

a) da je spondej u neodredenom slogu (syll. anc.) dopusten u sva tri metra, ali tri su spondeja u tragediji rijetka; npr.

&_).._).._' <1 xpoc't'UVWV OUH7toU<;; xwpoc.; EfL-Yj<;;

X X X

--v-1--v-1--v-b) da je daktil umjesto spondeja u neodredenom slogu (syll.

anc.) dopusten samo u prvom i drugom metru; npr.

oux &.p~&fLOV rl'A'Aw.;, &.'A'A' tme:p't'1hou.; <l>puywv . . . . . . -vv v-[--v-lv-v-

c) da je anapest umjesto spondeja u neodredenom slogu (syll. anc.) dopusten u sva tri metra, ali da se k tomu i svi ostali jambi, osim posljednjega, zamjenjuju anapestom. Uistinu je pak anapest u obicaju samo na pocetku stiha, ana svim ostalim mjestima dolazi samo kod vlastitih imena; npr.

vv- v-[--v-lv-v-- ~ ' \ - 'A ' ~I w cp~/\'t'OC't'~, 't'O 1t'O~?v . vnyov~; 1\e:y~

-- v-jv-v-jv-v-

d) da je tribrah dopusten kod prvoga i drugog metra u oba jamba, a kod trecega samo u prvom; npr.

o~e:~ocv ~xo~v 't'O~<;; EfLO~<;; A6yo:.; a~ao~<;;

-- v vvj--v-jv-v-

Glavne su cezure u jarnpskom trimetru ove: § 534.

a) cezura iza drugoga neodredenog sloga ('t'OfL~ 7te:v&1JfL~-fL~p~<;; = P); npr.

, AyocfL€fLVOVO<;; 1t'OCI:, vuv exe:l:v' ~~e:cr't'[ 0'0~

7tctp6v'"t"r. Aa:Uacrer.v, &v np6S.u~ot; ~cr&' &eL

1 2 3

vv- v-1-11-v-1--v-v-v-1-!1-v-lv-v-

b) cezura iza druge kraCine ('t'ofL~ E:cp&"YJfL~fLe:p~.;

<1 't'OU cr't'pOC't'"YJ'(~O'OCV't'O<;; ev T po[Cf 1t'o't'€

1 2 3

--v-l--vll-1--v-

H);

§ 535.

§ 536.

I

254 Mjere, tezine i novci. § 535-536.

IV. Najobicnije mjere3 tezine i novd

1. Mjere za duljinu

I I

I I cnoc3wv rrAE:&po:

I

opyu~o:[ n:~xe:L~ rr63e:~ (stadij) I (pletri) (hvati) (lakti) (stope)

I I I

1 6 100 400 600 ----

l1tM&pov 162/3 662;3 100

1 Op"'(ULcX 4 6

1 7t'ijxuc; F/2

1 7touc; I

Parasanga = 30 stadija = oko 1 sat puta.

Olimpijski stadij = 192,27 m.

2. Suplje mjere

za suhe stvari za tekucine

[LE:3~[LVOI; I XOlVLXE:I; litre [LE:'t"fl"t)T~~ x6e:c; XOTUA<XL

(medimno): (heniks) (metret) (hoe) (kotile) !

1 48 I 52,5 1 I 12 144 ---·-

1 XO~VL~ 1,1 1 xouc; 12

metri

178

29,6 --

1,78 ----

0,44 -----

I 0,30

litre

I 39

3,24 ----------

--~-------

1 XO"'t"UA"IJ 0,27 ----

Mjere, teiine i novci. § 537. 255

't"OCAO:VTOV [LVO:t apo:xwx( O~OAO[ te:lina

(talenat) (mine) (drahme) (oboli) I

1 60 6 000 I 36 000 I

26,2kg

1 fL viii 100 600 436,6 g

1 ap01:xt-t~ 6 4,37 g

1 o~oA6~ I

0,73 g

Zlato je vrijedilo deset do dvadeset put a vise od srebra. Odnos antickoga novca prema danasnjim vrijednostima tesko je tacno odrediti. Priblizna se vrijednost moze izracunati po navedenoj tablici ako se vrijednost srebra u starini usporedi s njegovom danasnjom vrijednoscu.

,, I

Hrvatskosrpsko kazalo

(Brojevi pokazuju paragrafe; B znaci biljesku, str. stranu, d. dalje.)

Ablativni genitiv 402 i d. adjectiva, v. pridjevi adverbia, v. prilozi adverbni particip 503 afereza 69 aktiv 447 akut. 17, 32, 33 akuzativ 380 i d.; izvanjega objekta

381 i d.; unutrasnjega objekta 385; dva akuzativa 389 i d.; prosti 289; obzira 389; protezanja 390.; smjera 390, B. 2; adverbni 391; apsolutni 505

akuzativ s inf. 491, anapest u jampskom trimetru 581 c anastrofa 37 antidpadja 466, 3 aorist jaki 254 i d.; bestematski 316;

- slabi 267 i d.; sigmatski 269; naknadni oblik 270; - pas. jaki 292 i d.; pas. slabi 296 i d.; - znacenje oblika aor. osnove 450, 2; indikativ 454; ingresivni a. 454, B. 1 ; gnomicki 454, B. 2; u temp. irelat. recenicama 454, B. 3; bez &v 461, 1, 2; u neispunjivim zeljama 461, 3; aorist sa &v 462, u irealnim pogodbenim recenicama 478, 2 i B.

apodoza 474 apokopa 72 apostrof 15 apozicija kod 1icne zamjenice 371, B. 2 apsolutni genitiv 504; a. akuzativ

505 asibilacija 59 asimilacija sugl. 52. i d.; - asimilacija

relativa 444, in versa 444, B. 1; asimi-1acija nacinii 470. B. 1

aspiratae v. hakmxti sugl. aticka deklinacija 111; reduplikacija

275, 2


atone 38, naglasene 40, e atrakcija 444 atributna composita 358; polozaj

375; sad atributni, sad predikatni polozaj 378, 379; particip 499

augment 234 i d.; silabicki 234, a; temporalni 234, b, 235, 236; kod glag. slozenih s prijedlozima 238; dva augmenta 240; u pluskpf. 283, B. 1

Baritone 21 bestematski aor. 316 bojazan, recenice zavisne o izrazima

bojazni 471 brojevi glavni, redni, prilozni 223; i d.

imenice 224, 5; glavni s clanom 371, B. 3

Cezure u heksametru 523; u trimetru 534

cirkumfleks 20, 32, 34, 35 consecutio modorum 466, 2

Clan 80; upotreba 370 i d.; kao pokazna zamjenica 370; Clan individualni 371, zastupa posvojnu zamjenicu 371, B 1; Clan genericki 372; supstantiviranje 373; Clan ne stoji 374; clan kod inf. 497; Clan kod part. 499, 2

cuvati se 472, B.

Daktil u trimetru 533, b dativ 410 i d.; indirektnoga objekta

411; interesa 412; commodi ili incommodi 412, 1; posesivni 412, 2; eticki 412, 3; relationis 412, 4; auctoris 412, 5; drustva 413; instrumentalni 414; lokativni 415; temporis 415, 2; mjesto urr6 s gen. 449, 2, B.; kod glag. prid. na -rto~ 507, 2

decomposita, augment 241, 242

I

258 Hrvatskosrpsko kazalo

defektivni glagoH 372 b de!d:inadja, razdioba 81; a-dekl. 90 i d.;

o-dekl. 82 i d.; konsonantska dekl. 113 i d.; razdioba 113-114

deli.berativna pitanja 463, 2 deminutiva 342 denominativa 335 dentali, v. zubni suglasnici deponentia 225, 2; pasivna 328, 2;

med. 328, 4 desiderativa 352, B determinativna composita 356, 1 dl.ftonzi v. dvoglasnici digama 3, B.; od u 60 b, B. 2, 179 i d.

248, B., 253, B. dijereza 9, 22, B.; u heksametru 524 disimiladja sugl. 53; disimilacija aspi

racije 56. dopusne recenice 480; veznid 480,

518, 7 dorski gen. 1 02 dualni oblici 187 duljina naravna 29; polozajna 30, 525;

stupnjevi duljine 49 dvoglasnici (diftonzi) 45

Elizija 68 enklitike 39; promjene naglaska 40-42;

zaddavaju naglasak 43 epenteza 57 e eventualni oblik pogodbenih recenica

476; ev. protaza sastavljena s potencijalnom apodozom 479; ev. konjunktiv 476, 1

Figura etymologica 385, 1, B. futur 258 i d.; sigmatski 260; f. con

tractum 262; f. atticum 263; f. doricum 264; -cr- u fut. medu samoglasnicima 265; f. egzaktni 291; f. pasivni jaki 292 i d., slabi 296 i d.; f. medijalni s akt. znac. 328, 1; - znacenje futura 450, 2, 455; znacenje fut. egz. 458; f. u recenicama zavisnima o glagolima: starati se, truditi se 472; f. u posljedicnim rei. rei':. 484; u namjernim rei. rec. 485

Genitiv darski 102; sint. 392 i d.; pravi 393 i d.; ablativni 402 i d.; subjektni (possessoris, auctoris) 393; gen. pos. u atributnom polozaju 375, 3. objektni 3 94; partitivni 395 i d.; gen. part. u predikatnom polozaju

377, 3, 395, B. 4; qualitatis 399; memoriae (curae) 400; potentiae 401; separationis 402; copiae et inopiae 403: comparationis 404; materiae 405; causae 406; criminis 406, 2; pretii 407; temporis 408; uz glagole slozene s prijedlozima 409; gen. apsolutni 504

gentilia 344 glagoli na fH, razdioba 304, oblici po

I. konjugaciji 307; glagoli s osobitim oblicima 320 i d.; glagoli izvedeni 352; glagoli slozeni 355

glagolska osnova 227, 7, 245 i 246 i d. gnomicki aorist 454, B 2 gravis 19, 37 grleni sugl. (gutturales) 46; pred [.L 54 gutural:i, v. grleni

Hak, v. spiritus haknuti suglasnici (aspiratae) 46; od

tvrdih 74; u dva sloga ne podnose se 56; aspiracija premjeiita se 56

heksametar 522 i d. hifereza 71 hijat, v. zijev hipoteticke recenice, v. pogodbene

recenice; hipoteticke relativne recenice 486

Imenice, kako postaju 336 i d. imperativ, naglasak 333, C; znacenje

465 i:mperfekt 452; de conatu 453, I; bez

Y.v 461, 1, u neispunjivim zeljama 461, 3; s Y.v 462, u irealnim pogodbenim rei':. 478, 1 i B.

indikativ 450, 2; 460 i d. indirektni govor, v. neupravni govor infinitiv, naglasak 333, A; znai':enje

459; upotreba 490 i d.; inf. (s &cr-r<.) u posljedii':nim recenicama 47~, B. 2; u neupravnom govoru 489, 1; mf. kao subj. 492; kao obj. 493; inf. s vrem. znac. 493, 1, B.; inf. apsolutni 496; inf. s clanom 497; inf. s CJ.v 506; negacija kod inf. 509, 2, c

it·eal 460 irealnost izrii':e se preteritima s CJ.v 462,

1; irealni oblik pogodbenih rec. 478 :i.terativni prez. 454, B. 2; it. konj.

476, 2; it. opt. 476, 2 izjednacivanje, v. asimilaci)a izmetanje glasova 60

Hrvatsko srpsko kazalo 259

izmjena samoglas. 4 7-51 izricne recenice 467; i.. veznici 467

518, 1 Kauzativno znacenje aktiva 447, 3 kolicina 14, 28-30; metateza koliCine

51 komparadja v. poredenje kongruencija 361 i d. konjugacije glavne 230; prva glavna

231 i d.; druga glavna 302 i d. konjunkcije, v. veznici konjunkcionalna pitanja 520 b konjunktiv 228; kako se prevodi 463;

adhortativni 463, 1 ; deliberativni 463, 2; prohibitivni 463, 3; u podloznim upitnim rec. 469; u namjernim recenicama 470, 1; u podloznim rei':enicama bojazni 471; u eventualnim pogodbenim recenicama 476; konj. eventualni 476, 1; konj. iterativni 476, 2; u relativnim rei':. 486, 2; u vremenskim recenicama 488, 2

kontrakcija, v. stezanje korelativne zamjenice 219; pri!ozi

221 korijen 245; korjenit glagol 245 koronida 16, 66 kraza 16, 66 kvalitativna izmjena samogl. 49 kvantitativna izmjena samogl. 49

LabijaU, v. usneni suglasnici licni izraz umjesto bezlii':noga kod inf.

492, B. 2 liquidae, v. tekuci sugl. Hsavati 403, 1, B. 2 lokativ 188 B.; lokativni dativ 415 i d.

Mediae, v. meki sugl. :medij 448; direktni 448, 1; indirektni

448, 2; dinamii':ki 448. 3; kauzativni 448, 4

medijalni pasiv 328, 3 :meki sugl. (mediae) 46 metateza 51 B; m. kolii':ine 51; m.

aspiracije 56 :mjere 535 i d. mjesto, koji ga nastavci pokazuju 341 mutae, muta cum liquida 274, 2, 525

Nacini. 459; u samostalnim rec. 460 i d.; u podloznim rec. 466 i d.; konsekucija naCina 466, 1; asimilacija nacina 4 70, B. I

naglasak 17-22, 31-43, n. hnena u deklinaciji 84; n. nepravilan u deklinaciji 110, 112, 118, 136, 158; n. pridjeva na o~, 1J (ex), ov 105; n. stegnutih pridjeva 110; n. komparativa na Lov

201; n. priloga 204, 1; n. slozenih rijeci 358, B. 3; - n. glagola 229; u j. aor. 255; u sl. aor. 268, B. 1; u perf. med. 284; u j. pas aor. 293; n. slozenih glagola 307. B., 332; 333, B.; pregled naglasivanja glag. oblika 331 i d.

naknadno produljivanje 50 namjerne recenice 470 i d.; veznici

470, 518, 3; hipotetii':ke namjerne rei':enice 4 79, 4

nastavci nalik na padezne 188; n. licni 226; osobiti kod glagola na [LL 302; za imperativ 228; n. za tvorbu imenica 336 i d.; pridjeva 345 i d.; priloga 353

nazaH, v. nosni sugL negacije 508 i d.; vise neg. 510 neupravni govor 489 nizin:a u prijevoju 49 B. nomina agentis 336; actionis 337 nominativ s. inf. 491, 2

nosni sugl. (nasales) 46; n. slogotvorni (sonantski) 63

novci 537

Objekt izvanji 380, 381 i d.; unutrasnji 380, 385

objektna composita 359, 3 odgovori 521 oksitone 17 optativ 464; kako se na hs. prevodi

464; opt. fut. 459, B.; opt. sa CJ.v 464, 2 i B. 1; opt. obliquus 466, 2; opt. u podloznim izricnim rei':. 467, sa znacenjem proslosti 467, B. 1; opt. u podloznim uzrocnim rec. 468; u podloznim upitnim rec. 469, i B. 2; u namjernim rei':. 470, 1 i B. 1; u recenicama bojazni 471; opt. iterat. 476, 2; opt. sa CJ.v u potencijalnim .pogodb. rec. 4 77; u relativnim rec. 486, 3 i B.; u vremenskim rei':. 488, 2 i B. 2; u indirektnom govoru (opt. obliquus) 489, 2, b

ortotoniranje enklitika 43 orude, koji ga nastavci pokazuju 340 osnovni samogl., v. tematski vokal osobitosti u deklinaciji 122, 128, 138,

150, 152, 171, 172, 178, 180

Padezi 380 i d. parateticke relativne recenice 482 paroksitone 17

particip, naglasak jednosloznih participa 118; tvorba zen. roda kod part. perf. na v-r 145, kod part. perf. akt. 130; naglasak participa 229, 333, B.; znacenje 459; poraba 498 i d.; atributni i predikatni polozaj 498, B., atri butni p. 499; predikatni p. 500 i d.; adverbni part. 503; part. prez. i aor. kao adv. part. 503, B. 2; apsolutni part. 504; part. s Clanom 499, 2; part sa IJ.v 506

partikule 512 i d.; uznosne 519; u pi-tanjima i odgovorima 520-521

pasiv 449; medijalni pas. 328, 3 patronymica 343 pentametar 529 i d.

perfekt 272 i d.; jaki 277 i d.; haknuti 279; slabi 280 i d.; medijalni i pasivni 284 i d.; mjesoviti 317; znacenje 450, 2, 456

perispomene 20 pitanja i odgovori 520-521; pod!. up.

rec. 469 pluskvamperfekt akt. 283; med. i pas.

290; znacenje 457

podlozne recenice 466 i d. pogodbene recenice 474 i d.; u indi

rektnom govoru 479, 2; pogodbeni veznici 474, 518, 6

pokraci.vanje zavrsnih samoglasnika dvoglasnika u heksametru 526

polozajna duljina 30, 525 ponavljanje u sadasnjosti 476, 2, a;

488, 2; u proslosti 462, 3, 476, 2, b.; 488, 2

poredenje (kop1paracija) 197 i d. posljedicne recenice 473; veznid 473,

518, 4

postanje rijeci. 334 i d.; imenidl. 336 i d.; pridjeva 345 i d.; glagola 352; priloga 353

postpozitivne partikule 512 potencijal prosli 460, 462, 2; sadasnji

460, 464, 2

potencijalni oblik pogodbenih. recenica 477; pot. apodoza sastav!Jena s realnom ili eventualnom protazom 479, I

predikat potpumbeni 369; prolepticki 369, B.; predikat nema Clana 374, 1; pr. kod infinitiva 491

predikatni part. 500 i d. predikatni polozaj 376, 377; pred.

i atr. polozaj 378, 379 predusni sugl. (spiranti) 46 prelazno i neprelazno znacenje 329 prepozitivne partikule 512 preteriti u neispunjivim zeljama 46!'

3; pr. sa IJ.v 462, u irealni~ pogodb~nim rec. 478; pr. u namJermm rec. 470, 1, B. 1

prezent 231 i d.; znacenje 450, 2, 451; pr. historicum 451, B. 1.; pr. de conatu 453, 1

prezentske osnove, razlika od glagolske 236 i d.

prezentski prosirci 246 pridjevi, deklinacija 189 i d.; p~idjevi

o- i a-deklinacije 103; stegnutl pndjevi 107; pridjevi na -wv, -ov 131, 136, 193, 1; pridjevi na -uc;, -sw:, -u 167, 191; pridjevi na -"1)<;, -sc; 153, 155, 2; zenski rod pridjega 3. de~h~ nacije 170; tvorba 345 i d.; pndjevt glago1ski 300, 412, 5, a, 507, pr. re1ativni s inf. 494

pri.jedlozi kod elizije 68 B.; pred ~ugmentom 238, 239; kako se slazu s glagolima 355, s imenicama 355,_ B.; glagoli slozeni s njima p~~lazm. su 384; glagoli slozeni s pnJedloztma slazu se s gen. 409, s dat. 416; upo~ treba prijedloga 417 i d.; pr. ~epravt 417; pregled prijedloga 418? pnJedlozt s ak. 419. i d., s gen. 422 1 d., s dat. 426 i d., s gen. i ak. 428 i d., s gen., dat. i ak. 432 i d.

prijevoj, prijevojni redovi 49 prilozi 204; od komp. i superlativa ~0~,

3 · tvorba 353; u atribut. polozaJu 375, 5; korelativni 221 i d.

primarni nastavci 226 pripadanje, kako se kazuje 440 usporedni veznici 512, 513 i d. produljivanje u nominativu 132; n~-

knadno 50; glagoli koji n7. pro_du]JUJU samoglasnika 301; produljtvanJe kratkih zavrsnih slogova u heksametru 527

prolepsa 466, 2 pronomina, v. zamjenice; pronomi

nalna pitanja 520, a

Hrvatskosrpsko kazalo 261

proparoksitone 1 7 properispomene 20 protaza 474

Rastavljanje slogova 24-27 rastavni veznici 514 rasirci prezentski 246 razgoci, v. recenicni znaci razjednacivanje, v. disimilacija razredi glagolski: I. 247, H. 248, III.

249, IV. 250-253, V. 321, VI. 324, VII. 325, VIII. 327

realni oblik pogodb. rec. 475; r. protaza sastavljena s potencijalnom apodozom 479

recenicni znaci 23 reduplikacija u perfektu 273 i d.; r.

aticka 275, 2; r. u prezentu kod glagola na - f.LL 308

relativne recenice 481 i d.; r. zamjenice, v. zamjenice

rod, opca pravila 77-79, kod o-dekl. 83, kod a-dekl. 91, kod kons. dekl. 114 B.

Samoglasnici 41-45; kad se u rijeci stjecu 47; zamjenjivanje u istoj osnovi 49

sekundarni nastavci 226 sinalefa 67 siniceza 70 sinkopa 73 slabljenje suglasnika 59, 60, a

slogotvorne likvide i nazali 61-63

slova 1 ; izgovor 2-9

slozene rijeci 354 i d.

sonantske likvide i nazali 61-63

spiranti 46

spiritus asper 10, 74, 75, B. 1; od cr 60, a; lenis 11; kako se pise 12, 22

sastavni veznici 513

spondej u heksametru 522, u trimetru 533. a.

spreza.nje (konjugacija) 225 i d. sredina u prijevoju 49, B. starati se 472 stegnute rijeci vok. dkl. 107 i d. stezanje (kontrakcija) 47-48; naglasak

stegnutih slogova 48; verba contracta 243

stupnjevi prijevojni 49 subjekt kod inf. 491 suglasnici 46; kad se stjecu 52 i d. supplementa participii 503, 1 B. suprotni veznici 515 svojstvo, koji ga nastavci pokazuju 339 svrha izrecena infinitivom 495 svriietak rijeCi 74

Tekuci sugl. (liquidae) 46; slogotvorni (sonantski) 62 i d.

tematski vokal 230, 233, 1 tenues, v. tvrdi suglasnici tezine 537 trimetar jampski 531 i d. truditi. se 4 72 tvorba rijeci, v. postanje r:i.jecl. tvrdi suglasnici (tenues) 46; postaju

haknuti 74

Upitne recenice 469 usneni sugl. (labiales) 46; pied fl. 54 I!Sporedni veznici 512, 518 i d. ustrucavati se 471, B. 3 uzrocne recenice 468; u. veznici us

poredni 517, zavisni 468, 518, 5 uzvici, gen. u njima 406, 1, B. 1

Verba contracta 243 i d. verbali.a 335

versus spondiacus 522 vezni.k kod elizije 68 B.; usporedni 512,

513 i d.; zavisni 512, 518 i d. visina u prijevoju 49, B. vlastita imena, clan kod njih 374, 2, B. vokativ sg. kons. dekl. 135, 140, b;

147, b; 156; 157: 174, 3; 186, 2 vremena glavna i sporedna (historijska)

225, 466, 1; znacenje i upotreba 450 i d.

vremenske osnove 227; vr. recenice 487 i d.; vr. veznici 487, 518, 2

vrste glagolske 447 i d.

Zabrane 463, 3, 465, B. zaklucni veznici 516 zamjenice (pronomina) 205 i d.; upo

treba 438 i d.;- Hcne 39, 2, 205 i d., kao gen. pos. 377, 2, upotreba 438, 1, povratne 208, po1ozaj 375, 2, direktne 439, 1, a; indirektne 439, 1, b.; posvojne 210, polozaj 375, 2, 394, 1, B.; red.procna 212; pokazne 213,

368, polozaj 377, 1, upotreba 442; re1ativne 215, 218, 6, 368, razlika medu prostima i slozenima 443, upotreba 443 i d.; upitne 217, 446; neodredene 217; korelativne 219 i d.

czijev (hiatus) 65 i d., 528 zubni sugl. (dentales) 46, 5r, 53, 54, 55

Zelje neispunjive 461, 3; ispunjive 464, 1

Grcko kazalo

A privativum 64, 358, 2 &.ycx%6.; kompt. 202 otyCXfLCXL 312, 4, 328, 2; - 't"tVcX 't"tVOt;

406, 1, 't"tV6t; 'l"t iii 'l"tVCX he( 't"tVt 406, 1, B. 2

&.ycxvcxx-rero s pred. part. 501, e &.ycxn:&:ro nv( (-rt) i -rtV&: 414, 2, b &.yyff..)..ro str. 118; perf. 282; aor. pas.

298; - s pred. part. 502, b &yvufLt 319, 10. &.yop&:~ro -r[ -rtvo~ 407, 1 &.yope:oro 327, 7 &yro str. 116; j. aor. 257; perf. 279,

1 ; - prel. i neprel. znac. 44 7' 1

&.yrov(~OfLCXt &.ywvcx 385, 1, a, f1cXX.7JV 385, 1, b

&.atxero aug. 242; fut. med. spas. znac. 328, 1, B. - znac. 453, 2; -rtv&: 381, 1; s pred. part, 501, d

q.aro fut. med. 266; 328, 1 -IX~(1) 352 'A&7JVCX 108, 1, b 'A&1Jv7Jcrt(v) 188; 415, &.&ufLero aug. 242 cxtaeofLcxt aor. pas. 299; 301, 1; 328, 2,

'l"tVCX 383

"Ataou (E:v, d.;) 393, 1, B. cxtM>.; 163 cxtvero 301, 1 -CXtVC1l 352 cx!pero 327, 1; nv&: -rtvo.; 406, 2, a; -

med. 448, 2; cx!peofLcx[ -rtv&: -rt 338 cxtpro str. 118; fut. 262, 270, B. 2; sl.

aor. 270, B. 2; perf. 282; prel. i neprel. 44 7, 1

cxtcr&&:vofLcxt 322, 9; - -rtv6<; -rt 402, 1, c; s pred. part. 502, a, ili inf. 502, B. 4

cxtcrx_p6<; kompt. 200 cxtcrx_ovro 328, 3, b. - cxtcrx_ovofLcx( nvo:

383; E:n:L nvt 414, 2, b; s pred. part. 501, e; s inf. 501, e, B.

cxt-rero nv&: n 386 cxt-rt&:OfLO:t 328, 4. - nv&: -rtvo.; 406, 2, a

cxt-rt6<; 'l"tVOt; 406, 2, b rxX)7Jp6<; 'l"tVOt; 397 &.xo)ou&ero -rtvL 411, 2 &.xooro str. 116,; fut. med. 266; 328, 1;

perf. 275, 2;- -rtv6c; -rt 402, I, c, -rt i nv6t; 402, 1, c, B.: znac. prez. 453, 1; s pred. part. 502, a, ili s inf. 502, B. 4

&.xpcx-rijc; nvo<; 401, 1 &.xpo&:ofLCXt fut. 260 &xpoc; u atr. i pred. pol. 378, 1 &:!.LcrxofLCXL 324, 15; aor. 316, 6;- -rtvoc;

406, 2, a &!."A&: 515, 1, &"AM y&:p 517, &.ll&: ye: 519,

1, &.n' ¥J 514, 1, &.A"A&: !L~v af) 519, 1, &"AI.&: fLfJv 515, 4

&."A"A&:-r-rro perf. 279, 1; aor. pas. 294 &"A"AofLttt aor. 270 &noc; 212; &"A"Aot i o! &AAot 371, B. 4;

df)..).o -rt ~ u pit. 520, b

&JJ.6-rpt6c; nvo, 393, 3, 'l"tVL 413, 1, b &JJ.roc; -re: xa( 513, 1 &(La 202; &fLcx -rtv£ 413, 1, c; uz adv.

part. 503, 1, B.

tXfLctp-r&:vro 321, 10;- -rtv6c; 396, e; e:ft; nva 419 c, ~

ttfLdvrov 202 &fLe:Mro -rtv6(,: 4oo; 1, pas. 449, 1 GtfLE:Aijt; 'l"LVO<; 400, 2 Gtf1V7Jf1overo n 4oo, 1, B. 1 Gtf1VfJfLC1lV 'l"LV6t; 400, 2 &f10tp6t; 'l"LVOt; 397 ttfLOVro osn. 253; med. 448, 2; - ttfLO

VOfLct( nva 383 &.fLq>( 432 ttfLq>tevvufLt 319, 5;- 'nv&: -rt 386; med.

448, 1 GtfLq>tro 319, 5 &f1q>6-re:poc; u pred. pol. 377, 4 &fLq>o-repro&e:v 41 7 &f1q>C1l 224, 3; 362, B.; pred. pol. 377,·4 &v privativum 64, 358, 2

.

' . ' l! .,

11 I I '

264 Grcko kazalo

&v s pret. 462; s opt. 464, 2 i B. 1; u namjernim rec. 470, 1, B. 2; s opt. u pot. pogodb. rec. 4 77; s pret. u irealnim pogodb. rec. 478; u relat. rec. 486; u vrem. rec. 488, 2; kod inf. i part. 506; pregled upotrebljavanja 489 b

&v (= Mv) 474 &voc 420; bez anastr. 37 B. &votyxotiov 1jv 461, 1 &vocyxn 414, 2, a; &vocyx7l &en£ s inf. 492 &vocyofl.ot~ aor. med. 328, 3, B. 2 &vot£n6c; 'tWO~ 406, 2, b &votxpoc~cu j. a or. 256 &vot:t.£axcu 324, 6 tXVotfi.~fi.v'flaxcu nvoc ·n 386; 't'LVoc ·nvoc; 386,

B. 2, 400, 1 B. 2 &voc~~6~ ·nvoc; 407, 2 &ve:u s gen. 417 &vexofl.ot~ 327, 13; aug. 240; s pred.

part. 501, c

&v~p 149 &v.&pwrmuc; kao subjekt inf. 491, 3 &v~occu 328, 3, b &vo!ycu (&vo!yvufl.~) 318; aug. 237, 2; pf.

279, 1 &v-r£ 422; &v-rl -roi3 497 &vucu per. pas. 288; aor. pas. 299,

301, 1

&vcu kompt. 204, B. 2 &~~6c; -nvoc; 407, 2; s inf. 494; &~~6v

ecrn s inf. 492

&~~6cu nvoc -r~voc; 407, 1 &7l"otyope:ucu 327, 7; s pred. part. 501, c ~7l"otAA~'t''t'CU 328, 3, c; 't'~VOC -r~voc; 402, 1, a ot7l"lli:V-rotcu fut. med. 328, 1 &1t"ot<; 379 fi1l"E~fl.~ 314, 1 B. 2 &1't"dpycu s fl.~ (f1.7J oo) kod inf. 509 B. 3 fi7l"e:~p6c; 't'LVO<; 394, 2 &7t"e:x.&ocvofl.ot~ 321, 12 &1't"exOfi.otL 't"LVO~ 402, 1, a &mtxcu -r~v6c; 402, 1, a; -r~voc -r~voc; 402,

1, a

&7t"6 423; genitiv uz glagole slozene s &7t"6 409; &cp' 00 423, b, 487

&7t"oy~yvwaxcu -r~v6.; 409 &7t"o8~8poccrxcu 324, 10; l!or. 316, 1; -nvoc

382

&7t"o8£8cuf1.~ 327, 11; -r£ 't'~VO<; 407, 1 &1t"o.&v'flaxcu 324, 8; 07t"6 nvoc 447 2;

isp. .&v'flaxcu ' &1't"OKpLVOfi.ot~ dep. m. 328, 4 i B.

&7t"oxpu1't"-rOfi.otL nvoc -r~ 386 &;cox-r,e:£vcu str. 118; pas. 447, 2; isp.

X't'C:LVCU.

&1't"oAotucu aug. 241; fut. med. 328, 1; -r~vo.; 396, c

&1't"6AAUf1.~ 319, 15; znac. 329 'A7l"6AACUV 137 &7t"o).oyeofl.ot~ augm. 241 &7t"OVOEOfi.ot~ 328, 2 &1't"opecu nv6c; 403, 1 &7t"o<:r~EvVUfl.~ 329 &7t"ocr-re:pecu fut. pas. 328, 1, B.; -r~voc n

386; nvoc nvoc; 386, B. 2, 403, 1 &1't"o-rpe1't"cu -r~v6c; 409 &7l"o-ruyxocvcu -rw6.; 396, e &1't"ocpot!vcu s pred. part. 502, b &1't"ocpe:uycu -r~v6.; 406, 2 a CC7l"'t'Ofi.otL 't'~VO<; 396, d &pot 516, 1 &pot 520, b; iXp' oo, iXpot fl.~ 520, b &pecrxcu 324, 3 -otp~ov (demin.) 342 &p~cr-re:p&, e7t"' &p~cr-re:p& 374, 3 fip~<:r't'O~ 202, 1 &pxecu 301, 1 &pf1.6ncu str. 118, osn. 250; fut. 261;

pf. 281; aor. pas. 298

&pVEOfi.ot~ 328, 2; UZ 00 U podl. rec. 509, B. 2; UZ fl.~ (f1.7J oo) kod inf. 509, B. 3

&p1t"oc~cu fut. med. 328, 1 &px~v (oo, fl.~), -r7)v &px~v 391 &pxcu str. 116, -r~v6c; 401, 1, 402, 1 b;

s pred. part. 501, c, B. 1; - &pxofi.ot~ 448, 2; -r~voc; 402, 1 b; s pred. part. 501, c i B. 1; s inf. 501, c, B. 1

&cr-r~p 148, B. 2 &cr-ru 167 &-r&p s1s, 1 &-re: uz adv. part. 503, 2, B. &not 217 &not 218, 8 oto 515, 3 otO~ocvcu 321, 11; fut. med. s pas. znac.

328, 1, B. oto-rocp 515, 1 otO-r!xot uz adv. part. 503, 1, B. otO-r6.; 207; kao licna zamjenica 3. 1.

207, 3; 438, 2; zastupa indir. ref I. za 3. 1. 439, 2, a; kao gen. pos. u pred. pol. 377, 2; u atr. i pred. pol. 378, 5; ao-r6~ u dat. 413, 3; 0 ao-r6c; 't'~V~ 413, 3; XotL aO-r6<; 441, 2; -rp£-ro<; oto-r6~ 441, 3

Grcko kazalo 265

&.cplll:~peofi.otl nvoc -r~ 386; -rw6c; -r~ 386, B. 2, 403, 1, B. 2

&.cp~xvto[Lot~ 321, 8 &cp£cr't'7)fl.L (med.) -r~vo<; 409 &x&o[.Lot~ 325, 12, 328, 2; ;w~ 41~, 2, b;

S pred. part. 501, e; otX&Ofi.C:Vlp (.LO~ ylyve:-ra£ 't'~ 412, 4.

&xp~ bez elizije 68; s gen. 417 -cicu (glagoli) 352

Bot8£1;cu fut. med. 328, ~otlvcu 321, 6; aor. 316, 2 ~ci).).cu str. 118; j. aor. 256, B.; pe.rf.

282; sl. aor. pas. 299; glag. pnd. 300

~otm:Ae:uc; bez clana 374, 2 ~otcr~:Ae:ucu -r~ v6c; 401, 1 ~e;).-r[cuv, ~lf:).-r~cr-roc; 202, 1 ~[qt 414, 3 ~~oct:of.Lot~ 328, 4 ~~~oc~cu fut. 263, 1 ~t~pwcrxcu 327, 8 (3~6cu 327, 9; aor. 316, 7 ~M7t"-rcu str. 116; osn. 249; perf. 279,

1; j. aor. pas. 294; -r~voc 281, 1

~ooccu fut. med. 328, 1 ~07)&kCU 't'~V[ 381, 1, B. 2, 411, 2 ~OUXOALKYJ ('t'O[.L~) 524 . ~OUAO[.Let;t 325, 13, 328, 2; 2 I. smg.

233, 3; aug. 234, B.; o ~ou:t.6[.Le:voc; 372, B., 499~ 2, b; ~OUAO[.LtVcp fl.O~ ylyve:-ra;[ -r~ 412, 4

~oi3, 180

rlli:[.LtCU 325; 1; 't'tvOC 411, 2; ya;[.LEO[.Let;L 't't\1~ 411, 2

yocp 517 ya;cr-r~p 148 ylf: 39, 5, 5_19, 1 ye:yovw<; -rp~ocxov-ra; h"l) 390, B. 1 ye:Mcu 301, 1; fut. med. 328, 1; sl.

aor. pas. 299

yt[.LCU nv6c; 403, 1 ye:pa;~6c; kompt. 197, B. 1 yepa;c; 159 ye:ucu nvoc -r~vo~ 396; c; ye:uofi.a;t nvo~

396, c

y'ij, x01:-r&. y'ijv xa;l xa;-r&. &oc:t.a;-r-ra;v 374, 3 y'ijplll:<; 159 Y"YJ poccrxcu 3 24, yj = 1; 57, b y[yVOfLOI:L 325, 11

y~yvwaxcu 324, 12; aor. 31_6.' 5; perf. 274. Iz.; s pred. part. 1h mf. 502, a i B. 5

y6vu 128 youv 519, yp01:uc; 183 ypoccpcu str. 116; perf. 277; j. aor. pas.

294; ypoccpofLa;t yp01:cp-f]v -r~va; 387; ypoccpof.La;l -r~voc nvoc; 406, 2, a; ypoccpcu (v6[.Louc;) med. 448, 2

yufi.vOC~cu str. 118; med. 448, 1 YU[.LV6c; 't't\10~ 403, 2 yuv~ 122

6. se umece u &v8p6c; itd. 149 Mxvcu 321, 3 8a;vdl;cu med. 448, 4 -8e: 39, 5, 41, 188 8E: 515, 2 lle8ta; 317, 3, 327 b 8E:8otxa; 317, 3, 327 b; -r~va; 383 8e:i: 325 14; 8e:t fi.OL nvoc; 403, 1, B. 1, a;

8e:i: s\nfin. 492; 8e:i: 7l"OA:Aoi3 (o:Alyou) s inf. 403, 1, B. 1, a; isp. aE:cu

8dxvuf1.t 318; s pred. part. 502, b 8e:i:va 218, 11 ev 8e:~t~ 374, 3 8E:pcu str. 118; j. aor. pas. 295 8e:cr7t"6-r7J c; vok. 101 8e:u-re:p6c; -rtvoc; 404, 1, B. 81f:xof1.a;~ 328, 4 8E:cu 325, 14; uz brojeve 403, 1, B. 1,

b, a;; Mcu 7t"o:t.:t.ou (6:A£you, "?crou-r~u) s inf. 403, 1, B. 1, b, ~; -rocrou-rou 8e:cu s inf. i &cr-re: s ind. 4 73, B. 3; -lleofl.a;~ 325, 15, 328, 2; nvoc; 403, 1, i B. 1, b, ~; -r~v6c; n 403, 1, B. 1, b, ~; - isp. 8d

8ecu (vezem) str. 116; 244, 301, 2 8-f] 218, 516, 5, 519, 3 8'ij&e:v 519, 3, B. 8'ijA6c; dfL~ s pred. part. 501, b; 8'ij).ov

8-f] 519, 3

87)AOCU s pred. part. 502, b A7JfL~'t'"YJP 148, B. 1 87Jfi.OO"[qt 414, 3 -87)'1 353 8~1ro-re: 218 81j7l"OU 519, 3, B. -87)<; (patron.) 343 8'ij-ra; 519, 3, B. 8j = 1; 57, b 8~oc 428; bez anastr. 37, B.; 8~&. -c6 497

266 Grcko kazalo

~LCX~O([vw n 384 ~tcxylyvo[J.O(L s pred. part. 501, b ~L&yw s pred. part. 501, b ~LCXAEYO!J.rxt 327, 7, 328, 2; 't'LVL 413, 1, a ~LCX\IOEO[LC<:L 328, 2

/)Lcx't's!-ew s pred. part. 501, b ~LO:'flEpffi prel. i rreprel. 447, 1; nv6c;

404, 2; ~LO:'flEpO[LO:( TLVL 413, 1, a

/)Lo:tp&dpw, v. cp.&dpw I)L&tpop6~ ·twoc; 404, 1, B. ~LMcrx.w 324, 9; 1:LVOC n 386 ilL~poccrx.w 324, 10; aor. 316, 1 il[~W!J.L 305; oblici po L konj. 307;

redupl. 308; aor. 309; vremena 311

ilLEPXOfLO:[ '1:t 384 ilmoc~w med. 448, 4 iltx.o:L6v scrn s inf. 492; iltx.rxLov ~v 461, 1 ~[X.YJV (nv6c;) 391 /)L6'1:L 468 ilm:t-0Cm6c; 'l'LVO~ 404, 1 B. ilttj;&w 244 ilLwx.w perf. 279, 1; fut. m. 328, 1;

nv& TLvoc; 406, 2, a; pas. 447, 2 ilox.iw 325, 2; ilox.w fLOL 439, 1, a, B. 2;

~ox.si s inf. 492 -Mv 353 Mpu 128 ilou:t-suw ilou:Adcxv 385, 1, a; 't'tv( 411, 2;

med. 448, 3

ilouAOffi str. 116 3pcx[LOU[Lcxt 327, 4 ~p6!J.cp 414, 3 Mvo:f.Lo:L 312, 5, 328, 2; naglasak 312,

B. 2; aug. 234, B. iluvo:T6v &an s inf. 492 ilUo 224 ~ucrTuxsiu aug. 242 ~uw 301, 2; aor. 316, 8; prel. i neprel.

znac. 329

~cups&v 391 owp<fo[Lrx~ 328, 4

'Eaf.wv 316, 6 Mv s konj. 476; kako se zamjenjuje u

neupr. govoru 479, 2; E:Qo.v x.o:[ 480 Mcu aug. 236 tyyu~ kompt. 204; s gen. 417 E:ydpw str. 118; perf. 275, 2; 329 eyx.pcx'l'~~ '\'LVO~ 401, 2

!:ywys 206, 2; 519, 1 E'l)s~ 461, 1; E'ilst IJ.v 462, 1, B. E:~~~ox.o: 327, 8

g~O[LCXL 327, 8 E'~p()(f.L0\1 327, 4 E:&s:t-w 325, 4 t&[~w aug. 236; perf. 278, 2, B.; 327, b d u pod!. uzr. rec. 468, B.; u podl.

upit. rec. 469; s in d. 4 7 5; s opt. 476, 2, b, 447; s pret. 478; u neupr. gov. 479, 2.- d &pcx 516, 1; d y&p 517, s pret. 461, 3, s opt. 464, 1; d 1)8 fl.~ 479, 3, b; d - ~ u podl. upit. rec. 469; d x.cx£ 48 0; d fl.~ poslije neg. 479, 3, a; d fl.~ - &!.!.& ys 515, 1; d !L~ llpo: 479, 3, d, 516, 1

-ELO: 336 dilov 327, 3 st.&e; s pret. 461, 3; s opt. 464, 1; d&s

y&p 517 dx&~w 1:~v£ TL 411, 2

dxo~ ~v 461, 1 s'Cx.w (nalikujem) perf. 278, 2, B.; 327,b s'Cx.w Ttv£ nvo<; (ustupam) 402, 1, a dx.6~ 278, 2, B. d!.ov 327, 1 Et[LO:pTO(L 274, B.; 327, b EL!J.L 314, 1; fut. znac. 314, B. 1, 451,

B.2 d[L[ enkl. 39, 3; 315, 2, s pred. part.

501, a; E:aTLV 8cr'nc;, ({), o'l, 0'Te, oO 443, B. 2; E'crnv o\hw~ u odgov. 521, 2; itcrT~ TCXUTO: u odg. 521, 2; dcrlv o'{ 443, B. 2

-E:LOV 341 dnsp 479, 3, c, 519, 2 drr:ov 327, 7 dpyw '\'LVtX '\'LVO~ 420, 1, a dpY)X.O: 32 7' 7 -EL~ (f. scrcr()(, n. sv) 144, 193, 348 de 224 d~ 419 dcr~aAAW pre!. i neprel. znac. 447, dcrnpoc'l"l'W (-rr:p&HO[LO:~) TLVOC n 386 dcrw s gen. 417 e;ho: iza adv. part. 503, 1, B. eohs 41; shs-e;'{Ts 469, 514, 2 i B. dw.&cx 278, 2, B., 283, B. 1, 327, b E:x., E:x. i E:~ 75, B. 2; E:x. pred augm.

23 8; upotreba 424 S:x.rxcrTo~ 377, B.; E:x.occrTou E'Tou~ 408, tx.oc't'spo~ 377, 4 E:x.cx't'tpw&sv 417 SX.~tXAAW '\'LVtX '\'L'IO~ 409; pas. 447, 2 &x.Mw "~ v& n 3 8 6 ex.d, ex.d'&sv, ExELO'E 217; ExELVO~ 212,

438, 2, 442, 1

Grcko kazalo 267

exrr:£rc1:W 1:LV6~ 409; pas. od b:~tXAAW 447, 2

sx.rr:J.~nw 327, 10; fut. 261; &x.nl.~no-. f.LCX[ nvcx 383

sx.1:6~ s gen. 417 E:x.wv dvon 496 21.&1:1:wv, 21.&xw1:o<;; 202, 4 sl.cxuvw 321, 7; prel. i neprel. znac.

447, 1

E:Atyxw perf. 275, 2; perf. med. 286, 1, B.; s pred. part. 502, b

E:Mi:v 327, 1 2J.su.&sp6~ '1:LVO~ 402, 2 i:J.su.&eop6w '1:Lv& nvo~ 402, I, a i:J.~J.u.&cx 327, 2 E:J..&Ei:v 327, 2 E:J.lcrcrw aug. 23 6 sAx.w augm. 236, 301 s).rc[~w osn. 251 ~f.L~~AAw p;el. i neprel. znac. 44 7, 1 Ef.Lf.LE\IW TLVL 416 2f.L6~ i 6 Ef.L6~ 371, B. 4 ~f.L7tELp6~ nvo~ 394, 2 Ef.Lrr:lfLn);rw£ 1:£ 't'tvo<; 403, Ef1.1tL7t'1:(i) '1:LV[ 416 Ef1.1tAEW~ '1:LVO~ 403, 2 Ef1.7tO~[~w aug. 241 E'[Lrr:pocr.&sv s gen. 417 sv pred aug. 23 8; upotreba 426; E:v za

vrijeme 415, 2, b; dat. uz glagole slozene s njim 416; sv <!} 426, b, 487

svrxv't'[ov s gen. 417 EVO(Vn6of1.C<:L aug. 240, B., dep. 328, 2 svcxv..[o~ nv[ 411, 3 sv~s~~ nvo~ 403, 2 svMw 329; nv& n 386 2ve;yx.Ei.'v 327, 5 svs~psuw aug. 241 EVEL[L[ '1:LVL 416 ltvsx.cx £( ve;x.sv) s gen. 417 E\I~VEYf.LO(L 327, 5 sv~voxcx 327, 5 E'v.&cx X.O(c E'v&cx 217, B. E'v.&sv x.cd E'v.&sv 217, B., 41 7 sv&UfLEO[LrxL aug. 241; 328, 2 EVVOEO[LCXL 328, 2 SVVU[LL 319, 5 svoxi.Ew aug. 240 E'voz6~ nvo~ 406, 2, b EV'1:EAAO[LCXL 328, 4 sv1:6~ s gen. 417 i:nuyzocvw nv[ 413, 1, a, 416

t~ 7 5, B. 2; super!. 203; gemtlv uz glagole slozene s njim 409; 2~ oi5 424, b, 487

E:~sf.irxw s pred. part. 502, b E'~wTL 315, B. 2; s inf. 492; 2~7jv 461, 1 E:~sToc~w aug. 241 E~[Y)fl.L prel, j nepreJ. znac. 447, 1 E~~X.VEO[Lcx£ 't'LVO~ 396, e s~[crTYJfL[ TLv& '1:LVO~ (E:~lcrTO(f.LO:[ T~voc;) 409 lt~w s gen. 417 eOL){(X 278, 2, B., 327, b; pluskvamperf.

283, B. 1; EOLY.W~ (dx.6~) 278, 2, B.; l£oLY.tX '\'LVL 411, 2

-EO~ (prid.) 346 E:rr:()(Lvew, v. o:tvsw; fut. med. 328, 1 tnd U UZIOC. rec. 468; (rcpW'l'O'I, 't'tX-

;(Lcr'\'0:) u vrem. rec. 487

E:rcdys 519, 1 tndyw 328, 3, b srr:sL~~ u uzrocnim rec. 468; (npwTov,

T&xwTo:) u vrem. rec. 487

ercdrr:e;p 519, 2 E'rcsLTO: iza adv. part. 503, 1, B. E1tEO'OV 327, 17 en£ 436; dat. UZ glagoJe slozene S njim

416; E7tL T{j) 497; E7tL 't'OU't"OL~ 436, B., c, il; tcp' l)iTe; 436, B., c, ~' s inf. iii ind. fut. 473, B. 2, d; To br' Eo[Lol dvcxt 496

E:m~ou!.sl>w nv[ 416 E:m&u[LtW '1:Lv6c; 396, e sml.o:v.&&vo[Lrx£ 't'LVO~ 400, smf.dne:L nv& n 382 E1tLA~O'fLWV '\'LVO~ 400, 2 E1tL[LEA~c; nvo~ 400, 2 tm[LE:l-o!J.O:I 325, 17, 328, 2; nvac; 400, 1 smopxE:w aug. 247; .&e:6v 384, B. E:rr:lcr't'cx[LO(L 312, 6 i B. 2; 328, 2; s pred.

part. ili inf. 502, a i B. 5 imaT~!J.ffi'l nv6c; 394, 2 smT~~ELOc; de; 1:1 419, 1, ex ZltL'\'L&E[LCXt '1:1\11 416 emTuyxocvw nv£ 413, 1, a e'1tO[LO:L 327, 12; aug. 236; 1:LVL 411, 2 E'no~ov 327, b E7tp~tXf1.Y)V 312, B. 1, 2; 327, 6 l£p()(f1.CXL 328, 2 Epocw 't'LV6~ 396, e zpytX~Of.LO(~ aug. 236, dep. Dl. 328, 4

i B. tpycp 414, 3 E'pY)[L6~ '1:Lvoc; 403, 2 sp[~w '\'LV[ 413, 1 a

268 Grcko kazalo

epn:w aug. 236 eppwf!.evoc; kompt. 199, [3 E:p)(OfLotL 327, 2 tpW't'ctW 325, 10; 't'LVct ·n 386 E:cr.&[w 327, 8; 't'tv6c; 396, c ecmepot, &<p' l:crn:ipotc; 374, 3 ~O"TOt:fLEV 317, J iicrTe: 487 -Ea'TE:poc;, -EO"TIXTO<; 199

f:crTI)~w 231, 2 ecrTtctW aug. 236 ecrni>c; 317, 1 E:crxcxToc; 203; u atrib. i pred. pol. 378, 3 iicr;.::ov 327, 13 hA'I)V 327, b d) Myw nv& 381, 1; e:o 7tacrxcu 6n:6 Ttvoc;

447, 2; e:o n:otecu nv& 381, 1 i B. 1, pas. 447, 2, s pred. part. 501, d; e:o n:pctTTW 381, 1, B. 1

e:OilOt:tfLOV[~cu Ttv& nv6c; 406, 1 e:Os:pye:TECU aug. 242; TLVct 381, 1, T~V

fl.E:'([crT'I)V e:Oe:pye:cr[otv 3 87 e:0&uc; uz adv. part. 503, 1, B. e:O/.ot[3eO[J.OC[ 't'LV(')( 383 E:UAO'(ECU TL Vet 3 81, 1 e:uvouc; Ttv[ 411, 3 e:un:opecu ·nv6c; 403, 1 e:6p£crxcu 324, 7; s pred. part. 502, a -e:uc; 336; (gent.) 344 e:UTU)(ECU aug. 242 e:O<ppot[vcu 328, 3, b

EU)(O[J.tx[ -rtvt 411,2,B. ;&e:o'i:c;n 411,2, B. -e:ucu (glag.) 352 ii<potyov 327, 8 e<p.&'I)[J.L[J.Ep~<; (TO[J.~) U heksam. 523, 3

u trimetru 534, b E:<p[e:[J.<X[ nvoc; 396, e E:<ptxvEO[J.<X£ nvoc; 396, e iix&pot e:'ic; Ttvot 419, c, [3; n:p6c; nva 435,

c, c, 0(

.tx&p6c; kompt. 200, Tm 411, 3 exp'ijv 461, 1 itxw aug. 236; oblici 327, 13; pre!. i

neprel. znac. 447, 1; s pred. part. 501, a; iixof!.cx[ Ttvoc; 396, d

-ew (glag.) 352 ~we; 112, 3; &fl.' iicp 374, 3 itwc; u vrem. rec. 487

z 57, b ~&w 244; 327, 9 -~e: 188 ~EU'(VU[J.L 319, 11

Z<:uc; (dekl.) 178 ~'I)J.6W "t"LVct TLVO<; 382, 406, ~'I)[Lt6cu fut. pas. 328, 1, B. ~WWU[J.L 319, 7

7 H znac. 519, 4; u pit. 520, b; ~ y&p 517, 520, b

1) znac. 514, 1 i B. 'ii 415, 1 ~[3&crxw 324, 2 ~'(EO[J.OC[ TLVct TL 388 j TtvO<; i TLVL 401,

1 i B.; b ~ncr6[J.evoc; 372, B.

'IJil'IJ - xcx.[ 513, 1 "IJilO[J.<XL 328, 2 j -ljiJO[J.EVCfl [J.OL y[yve:Td TL

412, 4; 7Jilo[J.cx.[ nvt 414, 2, b; s pred. part. 501, e

~auc; komp. 200; Tjilu y<X&.v 385, 2 7\XWTCX. 202, 2; 1\xtcrTct '(E: U odg. 521, 3 1\xw 453, 2 ~t..&ov 327, 2 ~[J.<X~ 315, b ~[Lipcx., (T'ij~) Tj[J.Epotl;" 374, 3, 408, 1;

razlika medu (T'ij<;) -i)[J.E:pcx.c;, (E:v) Tii -i)[J.Epqt i T~V Tj[J.Efl<XV 415, 2, b, B.

Tj[J.ETe:poc; <XUTWV 440, 2, B. 1 1wt 312, 9 ~[J.<p[e:cra 319, 5 'IJv = Mv 474; ~v Of.poc 516, 1 'IJve:yxov 327, 5 -l)vlxct 487 ~p6[L'I)V 325, 10; 327, b -'l)c; (neutr. -e:<;) 351 1)To~ 41 -ljTTctO[J.CX.I 328, 2, 453, 2; TLVO<; 404, 2;

s pred. part. 501, d 1\nwv 202, 2

ElctAIXTTCX. 97; XCX.TcX y'ijv :KCX.L X<XTcX &ctAIXTTIX'I 374, 3

.&&n:Tw str. 116; osn. 249; fut. 261; j. aor. pas. 294

.&&ncuv 56, 200

.&otU[J.ct~CU fut. med. 328, 1; TLVct TLVO<; 406, 1; Ttv6c; n 406, I, B. 2; nvc); en;( TLVL 406, 1, B. 2

&et.w 325, 4 -.&e:v 188 &e:potn:e:ucu nv& 411, 2 .&E:polJ<; 408, 1 &ew osn. 248; 327, 4 .&'l)p&.cu (str. 116), .&7Jpe:ucu nv& 382 -&t 188 .&tyy&vcu Ttv6c; 396, d

Grcko kazalo 269

&vflcrxw 324, 8; fut. egz. 291, 2; perf. 317, 2

&pt~ (Tptx6c;) 56, 121 .&uyctT'I)fl 148 .&u[.t60[L<XL fut. 328, 2 .&uw 301, 2; sl. aor. pas. 299

I u savezu sa suglasnicima 57, 250 i d. -ja. (prid. fern.) 190 i d. t&o[J.<XL 328, 4 til[qc 414, 3 -tiltov (dem.) 342 '(i)~oc; TLVO<; 393, 3; TIVI 473, 1, b 1e:p6c; nvo<; 393, 3 -1~00 352 '{'l)f..tl 305.; redupl 308.; oblici 311. lxa.vo<; e:'i~ TL 419, c, ot; s inf. 494 L){VEO[J.CX.L 323, 27 \:).e:wc; ·nvt 411, 3 LVtx ([.!.~) 470, 1 -LVO<; (prid.) 346 -tov nast. kompt. 200 -wv (dem.) 342 -to<; (prid.) 345 -taxa<; (dem.) 342 tao<; nv[ 411, 3 tcrT'I)[J.t 305, 311, 2; redupl. 308; aor.

306, 310; perf. 311, 2, 317, 1; fut. egz. 291, 2;- med. 448, 1;- znac. vremena 311, 2, 329

-tcrTo (nast. superl.) 200 tcrxw 327, 13 tx.&uc; 173 -~cuv (patron.) 343

Ka.&dpcu str. 118 xcx..&cr.p6<; nvoc; 402, 2 xct.&E~O[J.<Xt 327, 14; aug. 240; osn. 251 xot&e:uilcu aug. 240 x&&'I)[J.<Xt 3I5, a xot.&[~cu 327, I4; aug. 240 xot&LcrT'I)[J.[ nv& Tt 388 xa[ 513, I; s part. 480, B. ,2, 503, 5,

B. I ; xcr. t y&p 51 7; xal i)~ xot [ 513, 1; XIXL e:t (Mv) 480; :KIXL [LEV a~ 519, 7; xat [J.~v 515, 4; xcx.l i)~ 370, 2; xcxl OOTO<; 442, 3; xotl TOV 370, 2

xot[7te:p s part. 480, B. 2, 503, 5, B. 1 xatp6c; ecrTI s inf. 492 xcx.[Tot 41, 515, 5, 519, 5 xdcu str. 116; osn. 253; fut. 261 XIXX'I)'(OpECU TLVot 381, 1

xocx6<; 1kompt. 200, 202, 2; xcxxw<; t.E:ycu nv& 381, 1; xotxwc; n:&crxw 6n:6 TLvoc; 447, 2; xocxw~ 1wtew Ttv& 38I, 1 i B. 1; xctxwc; n:otew pas. 447, 2; xotxwc; 7tpct"t""t"CU 381, 1, B. 1

XIXXOUpyeoo TL'Vct 381, J XCIAEW str. 116; 301, 1; fut. 263, 1;

pf. m. 289; TLVct n 388; :KctAEO[J.IXL &rr6 nvo<; 423, c, [3.

xocA6<; komp. 200; xotA6v E:crn s inf. 492; xotf.wc; n:otlf:cu s pred. part. 501, d

Xot[J.VCU 321, 4; Xct[J.VW v6crOU<; 385, 1 b; -r~v xe:<p<XA~\1 389; s pred. part. 501, c

x&[J.n:Tw perf. med. 286, 1, B. x&v 480

xcr.T& 429; gen. uz glagole slozene s njim 409, B.; To xctT' E:w: 391; xotT' &ypouc; 429,B. a;xcx.TcX y'ijv X<XLX<XTcX&ct/.rxTTIX\1 429, B. a; TO[J.~ x:nc); Tph·ov TflO)(ot"i:ov 523, 2

X<XT<XYEActW nv6c; 409, B. xotorotyt yvwcrxw Ttv6~ n 409, B. XOC"t"ct'(VUfLt 319, 1 0 xcx.'t'&yo[J.<XL aor. m. 328, 3, B. 2 XIXTOC3tJCU 329 xcx.Totxoclvw aor. 256 X<XTct){Et[L<Xt 314, 2, B. xcx.Ta.f.a.[J.[3&vcu s pred. part. 502, a XCX.TCX.AE:UW v. AEUCU XCX.T<XAUW prel. i neprel. znac. 447, XCX.T<XITA~TTO[J.OC( TLV<X 383 xot-rcx<ppoviw Ttv6<; 409, B. X<XT<X<ji'IJ<p[~o[Locl Tt\16<; T~ 409, B. XtxTe:i:n:6v nvoc; 409, B. xotT'I)yopE:w aug. 241; Ttv6c; 409, B. x&'t'w kompt. 204, B. 2 x&w 244; isp. xcx(w Xe:i:[J.CX.L 315, a xe:J..e:uw str. 116; perf. med. 288; sl.

aor. pas, 299; glag. prid. 300; Ttv& 411, 1, B .

xe:v6c; nvoc; 403, 2 xe:v6cu TL Ttvoc; 403 xe:pctWU[J.t 319, 1; TL'It 413, 1, a xipo:<; 161 xe:pilot[vw sl. aor. 270 xe:puncu perf. 279, 1 XLVECU 328, 3, b xf.ot[w osn. 253; fut. 261 xMcu 244, isp. x).cx[w xA&w 301, 1 xt.dw sl. aor. pas. 299

270 Grcko kazalo

XAErtTw str. 118; perf. 279, 2; j. aor. pas. 295; fut. m. 328, 1

-xA-Ij~ (vlastita imena na -) 157 xillvw perf. 282; sl. aor. pas. 299 XOLfL6:U> 328, 3, b XOLVTI 414, 3 XOLVO~ TLVO~ 393, 3; TLVL 413, 1, b xotvwvi:w (nv[) Ttvo~ 396, b; 413, 1, a XOLVWVoc;; TWO<; 397 xoAaxe:uw nv& 381, 1 xofLl~w str. 118; fut. 263, 2; znac. a or.

m. i pas. 328, 3, B. 1 x6rnw str. 116; perf. 279, 1; j. aor.

pas. 294 -xo~ (prid.) 347 xp&~w perf. 278, 2 xpa:Tew Ttv6c;: i nv& 401, 1 i B.; s pred.

part. 501, d xp&ncr1:o~ 202, xpauy'ij 414, 3 xpeu.c;: 159 xpdTTWV 202, 1 xpefLO:fLaL 312, 7 XpEfL6:WUfLL 319, 2 xplvw str. 118; osn. 253; fut. 262;

perf. 282; perf. med. 286, 1, B.; sl. aor, pas. 299; glag. prid. 300; xp[vw nv& n 388; nv& TLVO<; 406, 2 a

xpurrTw osn. 249; nv& n 386 xT&OfLOCL perf. 274, Iz.; konj. opt. perf.

289 xTdvw perf. 278, 2 XOXA<p 415, 1. xorr-rw perf. 278, 1 XOpLO<; '"CLVO~ 401, 2 xowv 138 xwJ.ow nv& Ttvoc;; 402, 1, a

Ao:navw 321, 16 l.afL~&vw 321, 14; nv& nvoc;; 396, d J.o:v-ll-&vw 321, 15; nv& 382; s pred.

part. 501, b J.eyw 327, 7; perf. 274, B., 279, 2; j.

aor. pas. 295; nv& n 388 J.e:[rrw j. aor. 256; fut. 261; perf. 278,

2; aor. p. 298; ).d7tOfLOC[ 't"LVO~ 404, 2; J.drrofL<XL s pred. part. 501, d

J.e:uw sl. aor. pas. 299 'A~yw s pred. part. 501, c J.j ='A). 57, d 'Aoy[~ofLaL dep. m. 328, 4 J.6ycp 414, 3 'Aotilopew Ttv&, 'AotilopE:ofLoc[ nvt 411, 2

-ro 'Aom6v 391 -Ao~ (prid.) 351 'Aoow me d. 4 48, 1 ilufLcdvofLaL d. m. 328, 4 'Aurrew 328, 3, b; AU7tEOfLOC[ TLVL 414, 2, b ).ucrtTe:J.ew nv[ 381, 1, B. 2, 411, 2 Mw str. 108 i d; 301, 2; nv&: TLVO~

402, I a 'Ac}lwv, 'A<j\crToc;; 202, 1

M, promjene sugl. pred njim 54 fLeX 519, 9 -[La (neutr.) 338 fLalvofLaL perf. 278, 2; j. aor. pas. 294;

fut. 328, 2 fLaxap[~w TLVOC TLVO~ 406, 1 fLaxp&v 391 fLcXAa 204, 3 fLcXALcrTa 204, 3; U odg. 521, 3 fLCXAAov 204, 3; fLCXAAOV /le 515, 2 fL<XvB-&vw 321, 17; 453, 2; s pred. part.

502, B. 5 fLcXpTuc;; 152 fL&;(OfLaL 325, 21; 't"LVL 413, 1, a; 0"0\1

nvt ili fLE:TcX nvoc;; 413, 1, a, B. fLEycx~ dekl. 196, kompt. sup. 200, 7 fLEYCX <ppovE:w 385, 2 fLe:&ocrxw 3 2 4, 4 fLdyYUfL~ 319, 12; '"CLVL 413, 1, a fLdwv 202, 3 fL€Ae:L fLOL 325, 16; TLVO~ 400, 1, 411, 2 fLE:/.'Aw 325, 15; aug. 234, B.; upotreba

455, B. f.I.EfLV7JfL<XL 274, Iz.; konj., opt. 289; s

pred. part. ili inf. (ili fSn s ind.) 502, a i B. 5

fLE:fL<pOfLat 328, 4; nv[ TL i fL· nvcx 411, 2 fLEV 519, 7; fLE:v - IU: 519, 7; f.1.€v ouv

519, 7 fLevTOL 515, 4, 519, 5, 519, 7 t-ti:vcu 325, 7; nv& 384 fLEcroc; u atr. i pre d. pol. 3 78, 2 fLe:Cl''t"OC TLVOc; 403, 2 fLe:TcX 430 f.I.€Ttx/l[~WfLt (TLV[) TLVO<; 396, b f.I.E:T<XAafL~OCVW (TLV[) TLVoc; 396, b fLE:T<XfLE:Ae:L fLO[ nvo~ 400, 1.; s pred. part.

501, e fLETafLeAOfLaL s pred. part. 501~ e fLE:Ttx~u s gen. 417; uz adv. part. 503,

1, B. fLE:TOmEfL1tOfL<Xt 328, 4 fLETE:O"Tt fLO[ TWO<;; 396, b

Grcko kazalo 271

fLE:TE)(Ul (nv[) TLVO~ 396, b; 413, 1, a fLETO)(O<; nvo~ 397 [LE;(pt bez elizije 68, s gen. 417; fLE)(pL

ot'i 487

fL~ razlika od ou 508; upotreba 509, 2 u namj. rec. 470, 1; u podl. rec. bojazni 471; s konj. u samost. rec. bojazni 471, B. 1, a; s ind. u pod!. rec. bojazni 471, B. 2; iza glagola koji znace; cuvati se 472, B.; kod infin. iza glagola koji znace: smetati, zabranjivati itd. 509, B. 3; - u pit. 520, b; u podl. disj. pit. 469, B. 1;- fL-IJ ou u podl. rei':. bojazni 471, 511, 2; fL-IJ ou s konj. u samost. rec. bojazni 471, B. 1, b; fL-IJ ou s inf. 511, 3

fL'tJM 513, 3; fL'113' d 480, B. 1 fL~V 515, 4, 519, 6 fL~TE: 41, 513, 4; fL~TE: - TE: 513, 4 fL~T't)p 148 -[LL glagoli na -, 302, i d fLLalvw str. 118 fL('YWfLL V. fLd{VUfLL fLLxp6c; kompt. 202, 3; fLLXpou s aor.

461, 2; fLtxpou E:ilE:'t)crcx s inf. aor. 461, 2; fLLxpou ile:Iv 496

fLLfLEOfLaL 328, 4 i B.; TL'IOC 382 fLLfLvflcrxw 324, 11; 328, 3; perf. 274,

Iz.; Ttv6c; 400, 1

Mlvw~ ak. 112 fLLcrB-6w nv& Ttvo~ 407, 1; med. 448, 4 fLV't)fLOVE:OW T[ 400, 1, B. 1 fLV~fLWV '"CLVO<;; 400, 2. fLOVO<;; U atr. i pred. pol. 378, 4; fLOVOV ' ou 509, 1, B. -fLO~ (prid.) 351 -fLO~ (mask.) 337 -[LWV (neutr. -[LOV) 349 [Li:W U pit. 520, b

N E:<pe:'Axucrnx6v 75, 244, 4 v pred. sugl. 58, VT, vil, vB- pred cr 58,

B. 1

va[ 519, 8; vo:t fLIX D,[a 384, B., 519, 9 vaG~ 180 VEfLW 325, 6 vsw osn. 248 v~ 519, 9; v-1] D,[a 384, B. vm&w 453, 2; fLcXX't)V, 'O'Au[Lma 385, 2;

s pred. part. 501, d

VOfL[~w fut. 263, 2; TLVtt Tt 388 VOfLo~ ecrT[ s inf. 492

-voc; (prid.) 3 51 vocrE:w v6crov 385, 1 a VUXTO~ 374, 3, 408, 1 vuv, TO vuv 391; To vGv dvat 496; viJv

a~ 519, 3 vov 516, 3

~. ' ~uv = cruv

'0 fLEV - 0 ils, TO (ora) fLEV - TO ( Ta) ile 370, 1; 6 1lE: 370, 2; xat Tov 370, 2; TOU fL't)VO~ 408, 1; isp. clan.

Bile: 213, 1, 438, 2, 442, 1 o~w osn. 251 oi zastupa indir. refl. 3 lica 439, 2, b oryw v. &vo[-yw o Ill a 317, 4; s pred. part. ili inf. 502, a

i B. 5 orxrxile: 188 otxe:I6~ nvo~ 393, 3; nvt 413, 1, b otxew fut. m. s pas. znac. 328, 1, B. OtXOL 188, 415, 1 OLfLW~w osn. 251; fut. m. 261, 328, 1 o'{OfLCXL 325, 18; 328, 2 oioc s inf. 473, B. 4; oi6c; TE dfLL 473,

B. 4, s inf. 494, oi6v -rE: !Scrn s inf. 492; oiov (oicx) il-f) uz adv. part. 503, 2, B.

o'Ccrw 327, 5 o'CxofLCXL 453, 2; s pred. part. 501, b o'A[yo~ komp., sup. 202, 4; o'A[yov 414,

4,B.;o'Alyou 407, 1, B.l; o'Alyou s aor. 461, 2; o'A[you E:ile"Y)O"<X s inf. aor. 461, 2; oil[you 3e:i:v 496; o'Aly<p 414, 4; o'A[yot i o! OAL{OL 371, B. 4

6'ALywpew nv6c;; 400, 1 IIAJ.ufLt 319, 15; pre!. i neprel. znac. 329 8'Ao<; 379 DfLt'Aew nv[ 313, 1, a OfLVUfLt 319, 16; Touc;; B-e:oo~ 384, B. 8fLOt6c;; 't"LVL 411, 3 OfLOAoyew nv[ 413, 1, a OfLOvoew TLVt 413, 1, a OfLOU TLVL 413, 1 c l5fLw<; iza adv. part. 502, 5, B. 1. ovap 177, 9 ovLV't)fLL 312, 1 i B. 2; aor. med. 312,

B. 2; nvo: 381, 1; ov[vcxfLcx[ nvo~ 396, c

ovofL& fLO[ Ecrn 411, 2, B. OVOfLcX~W TLVcX TL 388 T<j\ OVTL 413, 3 omcr&e:v s gen. 417

272 Grcko kazalo

07\"AE~afLtxL aor. m. 328, 3, B. 2 o7t"6Te: u uzr. rec. 468; u vrem, rec. 487 il71"<>l7\"tx 327' 7 IS7t"<>l~ (fL-fJ) u namj. rec. 470, 1; iza gla

gola sa znacenjem: starati se, truditi se 4 72; IS71"<»~ fL-fJ iza glagola koji znace cuvati se 472, B.

op&:<» 327, 3; aug. 237, 2, s pred. part. 502 a

opy£~<» 328, 3, b; opy[~afLtx[ TLVL 411, 2 OpeyafLtx( 't"L'Ia~ 396, e opfL&:<» 328, 3, b; prel. i neprel. 447, 1 opfL[~afLtxL aor. m. 328, 3, B. 2 opOn<» perf. 275, 2 -a~ (neutr.) 338

IS~, ij, IS 215; 8~ s pokaznim znac. 214, 5; xtx! 8~ 214, 5; 1i a· 8~ 214, 5; IS~ ye: 443, B. 3, 519, 1; aoTa~ 8~ 442, 4

IS~, ij, 8v 210, B. 3 8cra~ s inf. 4 73, B. 4; IScr'll - TacraOTCj)

414, 4.

1Scr1t"e:p 443, B. 3, 519, 2 IScrn~, i\n~, 8 ·n 41, 217 8Te: u uzr. rec. 468; u vrem. rec. 487

IS-re:1t"e:p 518, 2

8n u izricnim rec. 467 i B. 2; u izr. rec. 468; u neupr. gov. 489, 1, a i B.

au, aux, cux 75, B. 1; razl. od fL-fJ 508; upotreba 509, 1; u podl. rec. iza glagola koji znace poricati, sumnjati 509, B. 2; u pitanjima 520, b; au y&:p 517; au a'ijTtx 519, 3, B.; au (a'ijTtx) u odg. 521, 3; oux ~y<»ye: u odg. 521, 2; au fLOC Tau<; .fte:aoc; 384, B.; au fLoc .Mtx 519, 9; au fLEV'raL 519, 7; au fL-fJ s konj. iii ind. fut. u samost. rec. bojazni 471, B. 1, c, 511, 1; au fL'IJV &1-A&: 515, 1, 4; au fL6vav- &AM xtxE 513, 1; aux e.fJ-EA<>l, aux ew, a\) (jl'l)fLL 509, c, B. 1; aux ~crTtv 80"1.t<; (au) 443, B. 1, 484, B.; aux ~crnv IS71"<»~ (au) 484, B

aU8txfLaU 219 aU8txfLW<; 219; u odgov. 521, 3 aU8e 513, 3; aua' e:t 480, B. 1 au8e:£<; 222, 4, 224, 2; aU8e:E<; tcr-rLv 8cr-rt<;

443, B. 1, 484, B.; auae:t<; 8crTL<; au 444, B. 2; aU8ev 391, 414, 4, B; aU8ev xtxx6v 395, B. 1

auaeTepa<; 222, 4 auxai:iv znac. 516, 2; u pit. 520, b ai.lxauv znac. 516, 2

aov 516, 2; uz rel. 218 a\.171"<» - xtxE 513, 1 ao<; 128 . a\.1-re: 41, 513, 4; ai.ITe: - Te 513, 4 aline; 222, 4 aoTac;, txilT'l), TaUTa 213, 2; 442, 1; kao

licna zamjenica 3, 1, 438, 2; xtx! aOTa<; 442, 3; aOTac; IS<; 442, 4

aOTOO'[ 214, 2 ailT<»<; i ailT<» 442, 2 oq~dl-<» 325, 19; 253; j. aor. 256 oq~l-tcrx&:v<» 321, 13 otjJE: -r'ij~ 'IUXT6<; 398, b lltjlafLtxL 327, 3 -a<» (glag.) 352

ITtxr~ 127; ex 7\"txEa<»v 374, 3 71"txtaeuTeav 1jv 461, 1 7\"txE<» 327, 10 71"txAtxt6<; kompt. 197, B. mivu fLEV aov u odg. 521, 3 11"txp&: 434, dat. uz glagole slozene s njim

416 11"txptxfjtx£v<» -rL 384 1t"txptx1t"Ae<>l TL 384 mxptx11"1--f)crt6<; TL'IL 411, 3 1t"txptxcrxeu1) etc; TOV 71"61-efLav 419, c, tx 1t"&:peLfLL 315, 2, B. 3; TLVL 416 1t"txpex<» &fLtxUT6v TL 388 1t"txp£cr-rtxfLtx( TL'IL 416

71"/ic; dekl. 193 znac. 379 (-roc) 71"&:11-rtx; 391; 71"ii<; 8cr-rL<;, 71"&:11Te<; IScraL 443, B. 1 ; mxiiTL cr.ftelle:L 414, 3; 7t"&:cr1J TE)(Y?l xtx! fL'Il)(txV~ 414, 3

71"&:0")(<» 327, 15 1t"tx't"1)p 148 7\"txO<» TLV&: TLVa<; 402, 1, b; S pred. part.

500, 2, 501, c, B. 2; 7\"txOafLtxL 448, 1; 7\"txOafLtxL nvoc; 402, 1, b; 7\"txOOfLtxL s pred. part. 501, c

7t'e!.ft<» str. 118; 7\"eE.ft<» perf. 281, 282; 7\"eE.e-afLtxL perf. 278, 2; aor. p. 298; 328, 3, b; prel. i neprel. znac. 329 n:e(.ft<» TLII&:411,2; n:e:(.ftafJ.txhLIIL 411,2

n:ew&:<» stezanje 244 7\"C:Lp&:afLtxL 328, 2; TWa~ 396, d 7\"C:LO"'t"Ea'l znac. 507 B. n:el-exu<; 167 71"EfL71"<» str. 116; perf. 279, 2 n:ev'l)<; kompt. 199, B.; TLv6<; 403, 2

n:ev.ft'l)fLLfLep-f)<; ( TOfL-fJ) 523, 1; u trim. 534, a

n:rnp<»TtxL 327, b

Grcko kazalo 273

7\"e7\"T<>lXtx 327, 17 71"E71"<»Xtx 327, 16 1t"ep 519, 2; uz relat. 213, 443, B. 3 1t"eptx s gen. 417; kompt. 204, B. 2 1t"eptxv s gen. 417 7t"ep[ 433; bez elizije 68; pred. aug.

239; dat. uz glagole slozene s njim 416; n:ept n:al-1-ai:i 407, 1, B. 2

1t"epLy£yvafLtx[ nva~ 404, 2 11"ep(e:LfL[ nvoc; 404, 2 11"e:pLap&:<» s pred. part. 502, a 11"e:pm[-n;T<» TLVE 416 7\"ecrai:ifLtxL 327, 17 7\"C:T&:WUfLL 319, 3 7\"ETafLtxL 325, 20 11"fl enkl. 39, 4 11"-fJY'JUfLL 319, 13; 328, 3; 329 11"1)11Extx -r'ij~ 1JfLeptx<; 398, b -n;'ijxu~ dekl. 167 1t"[fL1t"A'l)fLL 312, 2; redupl. 312, B. 3 1t"[fL1t"P'l)fLL 312, 3; redupl. 312, B. 3 -n;(v<» 327, 16; TLV6<; 396, C

-n;(afLtxL 327, 16 m1t"p&:crx<» 327, 11; T£ -rwa~ 407, 71"[7\"'r<>l 327, 17 maTeO<» TwE pas. 349, 1 7\"Atxv&:<» 328, 3, b -n;l.&:n<» osn. 250 7\"AE<» str. 116; osn. 248;fut. 261, 264;

perf. 281; -r1)11 .fJ-&:1-txntxv 384

-n;l--f)v s gen. 417 -n;J--f)p'l)~ TLII6<; 403, 2 7rA'l)p6<» n116<; 403, 2

' 7rA'l)OL&:~<» 't"LII( 411, 2 7\"A'l)cr[ov s gen. 417 71"A1jTI<» 327, 10; j. aor. pas. 295 7\"VE<» osn. 248; fut. 261 7\"a.ftev 39, 4 7\"0[ 39, 4 7\"aLe<» str. 116; 7t"6AefLall 448, 3; 7\"aLe

afLtxL 1t"ept 7\"al-1-au 407, 1, B. 2, 433, A; 7\"aLeafLtxL 1t"po 7\"al-1-au 425, c, tx

7\"0AefLe<» -n;6l-efLav 385, 1, a; 7\"ol-efLe<» nv£ 413, 1, a; 1t"p6~ 'rLIItx 435, C, C, tx; crOll TL'IL ili fLC:'r&: "Lila<; 413, 1, a, B.

-n;oi-Lopxe<» fut. med. 328, 1, B. -n;6J-L~ 165 -n;ai-LTeO<» med. 448, 3

7\"oAOc; 196; -n;aM 391, 414, 4, B.; -n;al--1-ai:i 407, 1, B. 1; 7\"aAAw 414, 4; -n;al--1-a£ i o1 71"al-l-o( 471, B. '4; (-roc) -n;aJ-A&:

391 kompt. 202, 5; 1t"Ada11ec; i a1

18 Gramatika grckaga jezika

71"Adave~ 371, B. 4; -n;al-1-ai:i (11"1-dO"Tou) )(p6vau 408, 2; isp. i 7\"ate<»

1t"apE0<» 328, 3, b n:cpp<» s gen. 417 7\"aTe 39, 4 71"6Tepav (-n;6-reptx) - iJ 469, 520 71"ai:i T'ijc y'ij<; 398, a 71"a0 enk1. 39, 4 7\"au~ 126 -n;p~ac; 196, B. 1t"p&:n<» str. 116; perf. 278, 1; aor. p.

298; prel. i neprel. znac. 447, 1 1t"pE1t"eL fLOL 411 ,. 2 . 1t"pecrfju<; 171 1t'p£txcr.fttxL 312, B. 1, 2; 327, 6 1t"pEv 487, 488, 2, B. 1; T6 1t'p[v 391 1t"p6 425; kompt. 203; pred aug. 239;

genitiv uz glago1e slozene s njim409; -n;po Tai:i 370, 3, 425, b

7rpOtxLpEafLtx( TLVO<; 409; 7rp0txLpe:Teav 1jv 461, 1

-n;paex<» Ttv6<; 404, 2 7rpa.fJ-UfLEafLtxL 328, 2 7rpa[O"'r'ljfL( nvac 409 n:paxtllauveo<» TLv6<; 409 7rpaxp£v<» -rtv6<; 409 -n;pavaeofLtxL 328, 2 1t"p6, 435; dat. uz glagole slozene s njim

416; "Po~ ae 417; 1rpo<; T6 497; "Po~ Tii\ 497

11"pocrex<» (Tov vai:iv) nvt 416 7rpa0'1jxe:L fLaL 411, 2; 't"LVa<; 396, b; S

inf. 492; -n;pacr'ijxev 461, 1

-n;p6cr<» s gen. 417 -n;pa-rE.ft'ljfL[ nva<; 409 1t"pa'rLfL&:<>l 'rLV6~ 409 1t'paq~&:cre:L 414, 3; -n;p6q~txcrLv 391 -n;pwTa<; super!. 203; (TO) -n;pwTav, ( -r-l)v)

-n;pOO'r'l)V 391

7\"uv.fJ-&:vafLtxL 321, 18; TLv6~ n 402, 1, c; s pred. part. iii inf. 502, B. 4

71:00 39, 5 7\"<>lAe<>l 427, 11; 't(; -r( 'rLVa<; 407, 1 -n;(;)~ ~J(<:L<; -r'ij<; 86~1)<; 398, c; 7rw<; yocp au;

517 71:00<; 39, 4

·p~aw<; kompt. 202, 6; s inf. 494 pe<» 325, 8; osn. 248 p-f)yVUfLL 319, 14; 328, 3; 329 pE7rT<>l str. 118, pf. 279 pOOWUfLL 319, 8

,,. ··~

l

I

274 Grcko kazalo

I:, promjene sugl. pred njim 55; od zubnih pred zubnima 53; prelazi u spiritus as per 60, a; od T pred ~ 59; izmece se 60, b; umece se u perf. med. 288, u sl. aor. pas. 299, u glag. prid. 300

crocf.rr[~w osn. 251 cr~ivvu~~ 319, 6; aor. 316, 4; prel.

neprel. znac. 329

CIE: }88 crdw perf. med. 288; sl. aor. pas. 299 -cr~oc 3 3 7 my&w T~ 384 cny7j 414, 3 -cr~~or; (prid.) 351 -cr~c; (fern.) 337 cr~wrr&w T~ 384 mdrrTw perf. 278, 1; j. aor. pas. 294 crxsa&vvu~~ 319, 4 CIXeiTTO~OC~ 327, 18 crxorrew 327, 18; med. 448, 3 crrrocv[~w nv6r; 403, 1 crrr&w str. 116; 301, 1; perf. med. 288;

sl. aor. pas. 299

crndpw str. 118; j. aor. pas. 295 crrrevllw str. 118; fut. 261; perf. me d.

286, 1, B.; cmevllo~oc[ TLV~ 413, 1, a

crrrsoilw TL 384 crrroua&~w fut. med. 328, 1; n 384 crcr 57, a crTeHw str. 118; perf. 282; j. a or. pas.

295

crTsv&~w osn. 251 crTepo~a[ TLvoc; 403, crT[~w osn. 251 m·6pvu~~ 319, 9 m:ox&~o~oc[ nvor; 396, e crTpaT"Y]yew T~v6c; 401, 1 cnpecpw str. 118; perf. 278, 2; perf.

rned. 285; j. aor. pas. 295; znac. 328, 3, a.

crTpwvvu~L 319, 9 cr-ruyv6c; s inf. 494 cru"Af.E:yw 327, 7; v. "Aeyw CIU~~aLVE~ S inf. 492 cru~~ocxew nv[ 416 cro~rrac; 3 79 cru~rrovew nvl 416 cru~rrp&T-rw TLvL 416 cru~cpepsL T~v[ 381, 1, B. 2, 411, 2. crov 427; pred aug. 238; dat. uz gla

gole slozene s njim 416 CIIJ\IE:~~L TL\1~ 416

(we;) cruvsA6v·n drrdv 412, 4 -r:JUV"YJ 339 crovoLila s pred. part. 502, B. 3 crcp&f."Aw perf. 282; j. aor. pas. 294;

328, 3; crcp&J."Ao~oc[ T~voc; 396, e

crcpoc-rTw j. aor. pas. 294 crcphspoc; 210, B. 3 crcp(cr~(v) zastupa indir. ref!. 3. 1., 439,

2, b crxdv 327, 13 crxo).ocior; kompt. 197, B. 1 crl]>~w str. 118; sl. aor. pas. 299; znac.

aor m. i pas. 328, 3, B. 1

T pred ~ prelazi u cr 59 T&.f.Aa 391 TaptX't"'t"W 250; fut. ffi. S paS. znac. 328,

1, B. --rato nast. super!. 197 Ttinw str. 116; osn. 250; perf. 279, 1 T<XD"rYJ 416, 3, 415, 1 -r:6txa 204, 2, B. T<XXD~ kompt. 56, 200, 2; -r~v -raxlcrT"YJV

(6S6v) 391

Te 39, 5, 513, 2 Ts&~!;w 291, 2 Tdvw str. 118; perf. 282; perf. med.

286, 1, B.; sl. aor. pas. 299; glag. prid. 300

--rs~pa 336 '\"0 '\"E:AE:U'\"~LOV 391 -rsf.ew str. 116; 301, 1; TE:AEW fut. 263,

1; perf. med. 288; sl. aor. pas. 299; gl. pr. 300

TEAO~ 391 -re~vw 321, 5 -Te:po nast. kompt. 197 i d. Th-rapsc; 224 -r7jlle: 414, 3; 415, 1 . T~xw (-r:~xo~aL) fut. 261; perf. 278, 2,

j. aor. pas. 294; 328, 3; 329 T"YJALXOUTOC, "r"Y]ALx6crils 213, 4 -T7)p 336 -T"Y]pWV 341 --r"Y]c; (gen. --rou) 336; gent. 344 -"r"YJ<; (gen. -"r"YJToc;) 339 -n (prilozi) 353 't"[ v. 'dt;

TL%"1]~~ 305; obl. po 1. konj. 307; redupl. 308· vremena 311; aor. 309; perf.

' I(\_ I '' pas. 315, b, B. 4; TLv·~~~ -r~ sv T~V~

T6rrw 426, a; Tl&"Y]~L (v6~ouc;) med. 448,' 2

-rlx-rw osn. 249; j. aor. 256; perf. 278,2 n~&w str. 116; fut. pas. 328, 1, B. TLVcX

&ocvtXTOU 407, 1, B. 1 n~wpew -rLvl 411, 2; T~~wpeo~oc[ TLvoc

383 -r:[vw 321, 1; med. 448, 4 -rlrr-rs 73 -rlc;, -r[ (Ttc;, -rt) 217; TL<;, TL enkl. 39, 1;

TLVOC kao subjekt infin. 491, 3; TLc; E:cr-rLv 15crnc; 443, B. 1; TL<:; y&p 517 T(, TL adv. ak. 391, 414, 4, B;. -rl; XA'XLE:~<; 385, 2; 't"L 31jT<X 519, 3, B.; &ya&6v n 395, B. 1

-nc; (gen. -nlloc;) 336, 343, 344 -TL<; (fern.) 337

-r:L -rpwcrxw 3 24, 13 "rAljV<XL 327 b -ro[ (partikula) 39, 5, 519, 5 Tolyap (TOLy&p-r:OL, TOLyapouv) 516, 4,

519, 5 TOLVUV 516, 3, 519, 5 -r:OL6crils i 't"OLOUTO<; 213, 4, 442, 2 "rOA~tXW, 0 TOA~~O"WV 372, B Tacr6crils i TOO"OU"rOc; 213, 4, 442; 2;

TOO"OOTCp - /5crtp 414, 4 -r6Ts jza adv. part. 503, 1, B. TOTE 221, 2 TOU = -rlvoc; 218, 3 -roOvctVTLOV 3 91 Tpdc; dekl. 224 Tpbcw str. 118; aor. 257, 271; perf.

279, 2; perf. med. 285; aor. pas. 295

Tpecpcu str. 118; fut. 261; perf. 278, 2; perf. med. 285; j. aor. pas. 295; fut. m. s pas. znac. 328, 1, B.

-rp€xw 327, 4 Tpew 301, 1 --rp~a 336 Tpl~w perf. 279, 1; j. aor. pas. 294 't"pL-ft"Y]~~~sp~c; (TO~~) 523, 3 --rpov 340 't"p6rroc;, Tp6rrcp ( TOD"rtp Ti:[> -, o0Se:v[ -)

414, 3; Tp6rrov (-rou-rov 'I"OV -) 391 -ruyx6tvw 321, 19; nv6c; 396, e; s pred.

part. 501, b; 6 Tuxwv 372, B., 499, 2, b

"t"On"TW 327, 10 Tif> = "rLVL 218, 3 -TWp (gen. -TO;:>oc;) 336

1' postaje od f 60, B. 2, 175, 180,248, B., 253, B.

Grcko kazalo 275

u~p(~w nva 381; u~p[~o~a~ il<mtX 385, 2 ullwp 128 ul6c; 172 u~ihspoc; a0-r:wv 440, 2, B. -uvw (glag.) 352 urr&pxw s pre d. part. 501, a urrep 431; kompt. 203 urrsp~tXAAW T~v6c; in 431; "r~v& 431 urrspE)(W TLV6c; 404, 2; TLv6c; i 't"LVL 431;

nv6<; i n 431 U7tspoptiw TLV6<; j 't"LVil 431 U7tspcppovew TLV6c; j TLVtX 431 UIT"YJPETEW nvt 411, 2 umcrxveo~aL 327, 13 urr6 437; s gen. kod pas. 449, 2; un'lj.

toga dativ 412, 5, b urr6ilLx6c "t"L\10<; 406, 2, b urro[u~vflcrxw TLVOC T~ 386 urrorrTsow aug. 241 ucr-rzptw nv6c; 404, 2 ucr-r:spoc;, UO""r<XTOc; 203; ucr-rsp6c; TLVO<; 404,

1, B. ucp[cr-r~~<XL T~ 384

<Paydv 327, 8 cpoclvw str. 118; fut. 258, 262; sl. aor.

267; j. perf. 278, 2; sl. perf. 282; perf. med. 286, 1, 3, 4, 291 b; aor. pas. 294, 298, 299, 328, 3, c; 329; cpa[vo~a~ znacenje 448, 1; cpx[vw s pred. part. 502, b; cpxlvo~~L s pred. part. 501, b. i B.; cpa[vo~'X~ s inf. 501, b, B.

cpavsp6c; d~L s pre d. part. 501, b cpdllo[J.~L -rLvoc; 402, 1, a cpE:pw 327, s; 328, 3 cpeoyw str. 116; j. aor. 256; fut. 261

i 264; perf. 278, 2; nv6t 382; TLv6c; 406, 2, a; pas. od ilLwxw 447, 2

cp"YJ~L 312, 8; 327, 7; enkl. 39, 3; u odgov. 521, 2

cp&&vw 321, 2; aor. 316, 4; T~v6t 382; s pred. part. 501, b

cp&dpw str. 118; j. perf. 278, 2; sl. perf. 282; j. aor. pas. 295; glag. prid. 300

cp&ovtcp TLvl pas. 449, 1; nvt nvoc; 406, 1, 411, 2

cp&6vcp 414, 2, a tp~ALa s"ic; "t"LV<X 419, c, ~; rrp6c; -r~va 435,

C, c, a cp[).o~ kompt. 197, B. 2; nvl 411, 3

276 Grcko kazalo

cpo~eofLo:~ 328, 3, b; cpo~€a[LIJ(;L 'tVJIJ(; 383; cpo~eOfLIJ(;~ s inf. 471, B. 3

cp6~cp 414, 2, a cppov€w [Ley(J(; b:( 't"~v~ 436, B, c, y cppov"t"[~w nv6<;; 400, 1 cpu/.ocnw osn. 250; perf. 279, 1; fut.

m. s pas. zn. 328, 1, B.; cpu/.ocnO[LIJ(;~ znac. 448, 2; cpul.ocno[La[ n VIJ(; 3 83

cpuw a or. 316, 9; prel. i neprel. znac. 329

Xa[pw 326, 9; 't"~V[ 414, 2, b; s pred. part. 501, e ,

XIJ(;AE7t6~ s inf. 494; xaAE7tW<; cp€pw 't"~VL (n) 414, 2, b

X<Y-fLa[, xafLii~e, xafLii.&ev 188 xap[e:~~ kompt. 199, B. )(OCpL~O[Lcd 't"~V~ S pred. part. 501, d xocp~v cp€Fw nv[ s pred. part. 501, d;

xocp~v (nv6~) 391 )(E~[LW\'0~ 408, 1 xEfp 150 xe~~CO[LC:~ 328, 4 XdFWV, )(dp~O''t"OC 202, 2

xew str. 116; osn. 248; fut. 261; sl. aor. 269; perf. 281 ; sl. aor. pas. 299

XFOCO[LIY.~ str. 116; stezanje 244; fut. 260; ~1. aor. pas. 299; XPOCOfLCXL 't"~v[ 't"~V~ ili 7tp6<;, e:'{~ 't"~ 414, 1, B., 419, c, IY.

XP~ 315, B. 4; s inf. 492 XP~O'~fLO-<; d<;. n 419, c, a )(p[w sl. aor. pas. 299 xwpSw nv6<; ili nv[ 402, 1, a XWPL~W 't"LVOC 't"~VO~ 402, 1, a

'Fauw 't"~v6~ 396, d tjleullw str. 118; aor. pas. 298; znac.

aor. m. i pas. 328, 3, B. 1; tjle:ullo[Loc[ 't"LVO<; 396 e

'Oile 442, 2 -wll'Y)~ prid. 158 w.&ew 325, 3; aug, 237, 1 cT>[L[La~ 327, 3 wveO[LIY.~ 237, 1; 327, 6; dep. m. 328,

4, B; 't"L 't"~VO<; 407, 1 WV'Y)'t"6~ 't"~VO~ 407, 2 C!lv~6C, 't"LVO<; 407, 2 &pa €cn[v s inf. 492 w<;; (prijed1og) 421 w<;; s pret. 461, 3; s opt. 464, 1; u

izricnim rec, 467; u uzrocnim rec. 468; ([L~) u namj. rec. 470, 1; ([L~) iza glagola sa znacenjem starati se, truditi se 472; u posljedicnim rec. 473; u vremen. rec. 487; u neupr. govoru 489, 1, a i B.; (C!lcrTCe:p) uz adv. part. 502, 2, B. 502, 3; w<; E[LOt · lloxerv 496; w<; ~1to~ d1terv 496; w~ cruveA6vn (cruv't"6[Lwc;) d11:e:rv 496

&~ cw~) 222, 1 &cr11:ep 519, 2; &cr11:ep &v d 479, 3, e C!lcr't"e: 41; u posljed. rec. 473; &cr't"e:

zato, dakle 473, B. 1; s infin. u posljed. rec. 473 i B. 2; &cr"t"e:: pod pogodbom da 473, B. 2, d; s ind. poslije 't"ocrou"t"ou ll€w s inf. 473, B. 3; ~ &cr't"e 514, 1

wcpe:l.ew 't"LVOC 381, 1; fut. 328, 1, B. &cpe:l.ov 256; s inf. za neispun. zelje

461, 3, B. C!lcp.&'Y)V 327, 3

- ---=:-:--:==-=-:-----=-~----:-::-----------! RO »SKOLSKA KNJIGA«, Zagreb, Masarykova 28 Za izdavaca: JOSIP MALIC -Stnll:·ni urednik: ANKICA TOMIC - Graficki urednik: TOMISLAV JUKIC - Lektor:

EMA PRIJATELJ - Korektor: Prkedivac Tisak zavrsen u kolovozu 1980.

XI izdanje presnimljeno prema X izdanju

Leona je ZENA. Zena koja zna Sto hoce. Samouvjerena. Samosvoja. Samostalna. Zena koja zna birati. Koja zna reCi NE. Koja zna reci DA. LeOna.

v

Zenska modna kolekcija LeOna oblikovana je upravo za nju. Podjeljena je u tri grupe boja, u tri tematska sklopa. PromiSljen izbor tkanina, niansi boja, stilskih detalja i modnih dodataka omogu6ava joj individualno kombiniranje odjece

~\:.lgakoj grnQl~Time joj ' "J.zbor _y

gramatika-grckoga-jezika (1).pdf

Documents