gajenje glista-milutin mitrovic

70

Upload: rodjak-sa-sela

Post on 21-Oct-2015

253 views

Category:

Documents


15 download

DESCRIPTION

Poljoprivreda

TRANSCRIPT

Page 1: Gajenje Glista-milutin Mitrovic
Page 2: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

P O L J O P R I V R E D N A L I T E R A T U R A

Glavni urednik Biblioteke SRBOUUB MILOŠEVIĆ, dipl. inž.

Urednici Mr VLADISLAV POLAK

BOGOM1R M1HAJLOVIĆ, dipl. inž. VEROLJUB PETROVIĆ

4

Page 3: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

MILUTIN MITROVIĆ

LUMBRIKULTURA GAJENJE GLISTA

- III IZDANJE -

BEOGRAD • NOLIT

5

Page 4: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

K n j i g a L u m b r i k u l t u r a - g a j e n j e g l i s t a v e o m a u s p e š n o i p r i s t u p a č n o u p o z n a j e či-taoca s a n o v i m v i d o m b i o t e h n o l o g i j e , k o j a o t v a r a m o g u ć n o s t i u n a p r e đ i v a n j a n i z a a k t i v n o s t i . P o s e b n o j e z n a č a j n a p o t o m e Sto n a l a z i Široke m o g u ć n o s t i p r i m e n e u p o -l j o p r i v r e d n o j p r o i z v o d n j i -

Z e m l j i š t e , i s a m o rezu l tat a k t i v n o s t i ž i v o g sveta, p r e d s t a v l j a n a j z n a č a j n i j i i n e o d -v o j i v i d e o k o p n e n i h e k o s i s t e m a . U n j e m u s e o d i g r a v a j u v e o m a s l o ž e n i b io loSk i p r o c e -si . U o v i m s i s t e m i m a a k t i v n o u č e s t v u j e m n o š t v o o r g a n i z a m a k o j i m a j e z e m l j i š t e p r i -r o d n a ž i v o t n a s r e d i n a .

U z e m l j i š t u p r i r o d n i h e k o s i s t e m a g l i s t e i m a j u m n o g o s t r u k u i v e o m a z n a č a j n u u l o g u , pre s v e g a u s t v a r a n j u h u m u s a , o s n o v n e s t r u k t u r n e k o m p o n e n t e . O d n j e g o v e ko l ič ine i s v o j s t a v a zav is i b i r i n a r a z l a g a n j a o r g a n s k e mater i je , a ( ime i o r g a n s k e p r o -d u k c i j e u e k o s i s t e m i m a .

I n t e n z i v n a i n d u s t r i j a l i z a c i j a i u r b a n i z a c i j a d o v o d e d o d e g r a d a c i j e v e l i k i h k o m -p l e k s a z e m l j i š t a , a t i m e i d o e l i m i n i s a n j a z n a t n o g d e l a k o r i s n i h z e m l j i š n i h o r g a n i z a -m a . T o u s p o r a v a il i, č a k , p o t p u n o z a u s t a v l j a p r o c e s e r a z l a g a n j a o r g a n s k i h o s t a t a k a . U v r e m e s v e v e ć e p o t r e b e z a h r a n o m m a s o v n o s e u p o t r e b l j a v a j u s k u p a h e m i j s k a s r e d -stva u a | j u p o v e ć a v a n j a p r o d u k t i v n o s t i u p o l j o p r i v r e d n o j p r o i z v o d n j i .

K n j i g a „ L u m b r i k u l t u r a - g a j e n j e g l i s t a " o m o g u ć a v a n a m d a o v o b a r d o n e k l e i z b e g n e n i o . P r i m c n a o v d e p r i k a z a n e t e h n o l o g i j e z a s n i v a s e n a k o r i S ć e n j u b i o l o š k e k o m p o n e n t e u t e h n o l o š k o m p r o c e s u k a o j e d n o m o d m o g u ć i h n a č i n a z a i n t e n z i v n u b i -l j n u i ž i v o t i n j s k u p r o i z v o d n j u . Z n a č a j n o j e n a p o m e n u t i d a s e p r i m e n o m o v e t e h n o l o -g i j e , z a s n o v a n e n a p r i r o d n i m p r o c e s i m a , i z b e g a v a z a g a đ i v a n j e ž i v o t n e s r e d i n e , k o j e j e n e i z b e ž n o p r i u p o t r e b i h e m i j s k i h s r e d s t a v a .

T e h n o l o S k i p o s t u p a k z a p r e r a d u o r g a n s k i h o s t a t a k a , p r o i z v o d n j e h u m u s a , p r o -t e i n s k e h r a n e i n i za d r u g i h k o r i s n i h r a d n j i u p o l j o p r i v r e d n o j p r a k s i , d e l o j e a m e r i č k i h n a u č n i k a . I s t r a ž i v a n j i m a o p t i m a l n i h e k o l o S k i h u s l o v a z a r a z v i ć e i r e p r o d u k c i j u d o m a -ć e k a l i f o r n i j s k e g l i s te , u z b r i ž l j i v u s e l e k c i j u , i z d v o j i l i s u g l i s t u v e o m a v i s o k e r e p r o -d u k t i v n e m o ć i , s p o s o b n u d a e f i k a s n o r a z g r a đ u j e r a z l i č i t e v r s t e o r g a n s k i h o s t a t a k a , u k l j u č u j u ć i i s i n t e l i z o v a n e m a t e r i j a l e .

S o b z i r o m n a t o d a j e i u n a š o j z e m l j i p r o i z v o d n j a h r a n e j e d a n o d p r i m a r n i h z a -d a t a k a , p o v e ć a n j e p r o d u k t i v n o s t i i r a c i o n a l n o g g a z d o v a n j a u p o l j o p r i v r e d n o j p r o i -z v o d n j i i m a i z u z e t a n z n a č a j . S i g u r n o j e d a u i s k o r i š t a v a n j u n a š i h b o g a t i h p r i r o d n i h r e s u r s a z n a č a j a n d o p r i n o s m o g u dat i t e h n o l o š k i p r o c e s i p r i k a z a n i 11 o v o j k n j i z i .

O t u d a ne treba s u m n j a t i u to da će k n j i g a „ L u m b r i k u l t u r a " - g a j e n j e g l i s t a " z a i n t e r e s o v a t i š ir i k r u g č i ta laca, p o s e b n o a k o s e i m a u v i d u da, p o r e d u k a z i v a n j a n a p r e d n o s t o v e t e h n o l o g i j e , i s t o v r e m e n o d ^ j e d e t a l j a n o p i s t e h n o l o š k i h p o s t u p a k a z a n i z p r o i z v o d n i h p r o c e s a . O v a k n j i g a , i s t o v r e m e n o , o t v a r a m o g u ć n o s t i z a r a đ a n j e n o v i h i d e j a i t i m e d n j c p o đ s t i c a j z a d a l j i i s t r a ž i v a č k i r a d .

D r D R A G I C A K O L E D I N viš i n a u č n i sa r a d n i k

Institut /a b i o l o š k a i s t r a ž i v a n j a „Siniša S t a n k o v i ć " B e o g r a d

7

Page 5: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

S c ć a m s c d a n a k a d a s a m s e p o prv i p u l z a i n t c r e s o v a o z a t o { u d n o b i ć e - g l i -s tu .

P r v o b i t n o r a đ a n j e L u m b r i k u l t u r e je p o v e z a n o sa f i rmom F.FFF.DI a i m a i p o k r o -v i t e l j s t v o i p r e s t i ž f i r m e S O F I M A , n a č e l u s a p r e d s e d n i k o m d r U h a l d o m D e P o n t i j e m . k o j i s v o j i m a n g a ž o v a n j e m želi da o m o g u ć i da p r o f e s i o n a l n o preko L u m b r i k u l t u r e reSa-v a m o e k o l o š k u p r o b l e m a t i k u k o j a j e o d b i t n o g ž i v o t n o g z n a č a j a . S v a k i u z g a j i v a č g l i -sta n a s v o m p u t u n a i đ e n a r a s k r s n i c u : n a j e d n u s t r a n u v o d i š i rok, l e p o a s f a l t i r a n p u t sa b o g a t o m a l e j o m s t a r i h b r e s t o v a , k o j i sc na h o r i z o n t u g u b i i p r e t v a r a u č u d e s a n š u m s k i p e j z a ž ; n a d r u g o j s t r a n i n a l a z i s e k r i v u d a v i , z a p u š t e n i p u t c l j a k , o b r a s t a o ž b u -n j e m i p u n r u p č a g a . k o j i z a s t r a š u j e s v a k o g p u t n i k a .

I tako se č n v e k u k l j u č i u s t a r u k l a s i č n u i g r u . Put k o j i v o d i ka l a k o j i b r z o j zaradi i k o j i p o n e k a d b u d e z a r a ž e n š p e k u l a c i j o m ,

k o j a s c n a s a m o m p o č e t k u p u t a z a p a r l o ž i , u b r z o s c p r e t v o r i u n e p r o h o d n u š u m u . k o j a j e u v e k tu, b l i z u , n a n e k o l i k o k o r a k a o d h o r i z o n t a .

D r u g i p u t j e s t r u č n o - p r o f e s i o n a l n i n a k o j e m s e a k t i v n o s t o d v i j a u d u h u p r e d u -z e f n o s t i , i k o j i s e n a s a m o m p o č e t k u č ini n e p r o h o d n i m i o b e s h r a b n i j u ć i m z a s v e o n e k o j i u seb i n e g u j e v e r u d a ć e st ić i n a c i l j . T o j e put k o j i m s a m že leo d a k r e n e f i r m a E F F E D I n u d e ć i e v r o p s k o m t r ž i š t u n e s a m o p r o d a j u l e g l a g l i s ta , k o j a s u u s v a k o m s l u č a j u n e o p h o d n a z a p o č e t a k a k t i v n o s t i l u m b r i k u l t u r e . v e ć i s v e o n o š t o j e n e o p h o d -no za t e h n o l o g i j u i o p r e m u , k a k o h i e k o n o m s k a r a č u n i c a b i l a p o z i t i v n a i s i g u r n a , a e k o l o š k i p r o b l e m i a m b i j e n t a r e š e n i .

F i r m a F.FFEDI s v e o v o n u d i i u p o t p u n o s t i g a r a n l i i j e , j e r j e n a o v o m p o | j u k o m -p e t e n t n a ; n j e n a s t r u k t u r a k a d r o v a i t e h n o l o g i j a s p a d a j u u n a j m o d e r n i j e n a s v e t u . O n a s a r a d u j e s a u z g a j i v a č i m a g l i s ta k o j i s c p r o f e s i o n a l n o b a v e l u m b r i k u l t u r o m . S r c ć a n s a m š to ste m e p o z v a l i d a n a p i š e m n e k o l i k o reči u p r v o j k n j i z i k o j a s c o b j a v l j u j e u v a -š o j z e m l j i n a o v u d a n a s u s v e t u i z u z e t n o z a n i m l j i v u t e m u . J o š s a m s r e ć n i j i š to s u v a š i e k o n o m s k i s t r u č n j a c i , s a k o j i m a s m o v e ć os tvar i l i s a r a d n j u , s h v a t i l i s u š t i n u l u m b r i -k u l t u r e . S t o g a j e vr lo v a ž n o š t o s u n a m p o g l e d i n a r a z v o j l u m b r i k u l t u r e v r l o b l i -s k i .

N a t o m p u t u , u k o l i k o ž e l i t e , m i ć e m o hiti u z v a s .

D a n i e l c P i z z o c h e r o p r e d s e d n i k E F F E D I *

8

Page 6: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

N a v o d n o j e j o š p r e 5 0 0 0 Rodina z a k o n i m a s tar ih E g i p ć a n a b i l o n s g s l r o ž i j e z a b r a -n j e n o o d n o š e n j e gl ista i z d o l i n e . N i l a , j e r j e ta jna p l o d n o s t i toga kra ja b i la vez ivana za v e l i k u k o n c e n t r a c i j u g l i s t a u n a n o s i m a r e k e Ni la .

Aristotel, j e d a n o d n a j v e ć i h u č e n j a k a stare G r & e , uočio j e z n a č a j d e l o v a n j a g l i -sta p o d p o v r š i n o m z e m l j e i prv i j e p o č e o d a i h p r o u č a v a , n a z i v a j u ć i i h „ u t r o b o m z e -m l j e " .

T r e b a l o j e d a p r o đ e v i š e s t o l c ć a d o k e n g l e s k i p r i r o d n j a k G i l b e c t W i t e n i j e o b j a v i o r e z u l t a t e s v o g a i s t r a ž i v a n j a - r a z l i k e u r o d n o s t i p o l j a u k o j i m a je b i l o g l i s ta i p o | j a g d c i h n i j e b i l o . O v i rezu l tat i p o d s t a k l i s u j e d n o g o d n a j v e ć i h n a u č n i k a , p r i r o d n j a k a C h a r l e s D a r v i n a d a v i š e o d 4 0 g o d i n a i z u č a v a g l i s te . Prvi j e o b j a v i o , d o d a n a s n ^ j -k o m p l c t n i j u , n a p i s a n u s t u d i j u o g l i s t a m a L U M B R I C U S T E R R E S T R I S , i z v o d e ć i j e -d a n j e d n o s t a v a n al i s a s v i m j a s a n z a k l j u č a k : „ S v a r o d n a z e m l j a u ć e l o m s v e t u j e m n o -g o p u t a p r o l a z i l a i p r o l a z i ć e k r o z u t r o b u g l i s t a . " G o d i n u d a n a p r e d s m r t , 1881. g o d i -ne, o b j a v i o j e j e d n u d o tada n a j v e ć u s t u d i j u o g l i s t a m a p o d n a s l o v o m : N A S T A J A N J E P L O D N E Z E M L J E D E L O V A N J E M G L I S T A S A S V E S T R A N I M O S M A T R A N J E M N J I H O V I H N A V I K A I P O N A Š A N J A .

M o ž e s c reći d a s u D a r v i n o v a s a z n a n j a i g n o r i s a n a s k o r o 5 0 g o d i n a . G o d i n e 1906. t e k s a š a n i n G e o r g e S h c f f i c l d O l i v c r , č i t a j u ć i D a n i n o v u k n j i g u , o d l u č i o j e d a n j e g o v a s a z n a n j a p r i m e n i u p r a k s i i tako je p o s t a o p i o n i r , o d n o s n o prv i o d g a j i v a č g l i s ta . P o s l e n j e g a o d g o j g l i s t a k a o d e l a t n o s t u A m e r i c i s c n a g l o r a z v i j a l a . D a n a s s u n a j v e ć i p r o i -z v o d a č i - o d g a j i v a č i S A D . J a p a n i K a n a d a . S a m o u S A D j e o v a d e l a t n o s t d o s t i g l a g o -d i š n j i i z n o s o d o k o d v e m i l i j a r d e d o l a r a . U s v e t u j e d o d a n a s o b j a v l j e n o o k o 1 5 0 0 n a u č n i h i d r u g i h p u b l i k a c i j a o g l i s t a m a .

I ta l i ja j c p r v a o d e v r o p s k i h z e m a l j a , p r e d v a d e s e t g o d i n a , p r e n e l a i z S A D t e h n o -l o g i j u i o s n o v n a s l a d a z a o d g o j g l i s ta . D a n a s i m a n a s t o t i n e o d g ^ j i v a č a i n d u s t r i j s k o g t ipa i d a l e k o v i š e i n d i v i d u a l n i h n d g a j i v a č a . N a v e l i k o m b r o j u p r i r o d o s l o v n i h f a k u l t e t a rade t i m o v i i s t r a ž i v a č a i s t r u č n j a k a , p r u ž a j u ć i o d g a j i v a č i m a s t r u č n e s a v e t e i l a b o r a t o -r i j s k e u s l u g e , o b a v l j a j u ć i a n a l i z e i i s p i t i v a n j a i radeć i na o b r a z o v a n j u p o s t o j e ć i h i b u -d u ć i h o d g a j i v a č a . Z a p r o m o c i j u o d g o j a g l i s ta k o r i s t e s e p o s t o j e ć i s a j m o v i , a l i s c o r g a -n i z u j u i p o s e b n i s a j m o v i n a m e n j e n i i s k l j u č i v o o d g o j u g l i s ta . O r g a n i z u j u s c s t r u č n i , b e s p l a t n i s e m i n a r i u p o j e d i n i m r e g i o n i m a , n a m e n j e n i p o l j o p r i v r e d n i m p r o i z v o đ a č i m a , da b i i k o d n j i h in ic i ra l i p r i h v a t a n j e o d g o j a g l ista, i na tnj n a č i n , p o r e d z a d o v o l j e n j a i n d i v i d u a l n i h p o t r e b a p o l j o p r i v r e d n i k a , o b e z b e d i l i i t r ž i š n e v i š k o v e h u m u s a i g l i s t a . U j u l u 1983. g o d i n e o d r ž a n j e u R i m u i n t e r n a c i o n a l n i k o n g r e s n a l e m u k o r i š ć e n j a i o d g o j a g l i s ta . O d g q j i v a č i i m a j u s v o j n e d e l j n i l ist k o j i o b j a v l j u j e sva n o v a s a z n a n j a i d o s t i g n u ć a , i z n o s i i s k u s t v a i z p r a k s e i d a j e s t r u č n e o d g o v o r e n a p i t a n j a k o j a p o s t a -v l j a j u č i taoci . U z poras t o b i m a o d g o j a , r a z v i j a s c i p rateća i n d u s t r i j a k o j a p r o i z v o d i o p r e m u i u r e d u j e p o t r e b n e z a o v u d e l a t n o s t .

I ta l i ja j c p o č e l a d a i z v o z i t e h n o l o g i j u i p r o i z v o d e o d g o j a g l i s t a u F r a n c u s k u , Š p a -n i j u i d r u g e z e m l j e .

9

Page 7: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

S t a j e t o što d a n a s g l i s t u č i n i n e s a m o k o r i s n o m i i n t e r e s a n t n o m v e ć i p o t r e b n o m i n e o p h o d n o m za r e š a v a n j e m n o g i h b u d u ć i h p r o i z v o d n i h i p r e h r a m b e n i h p r o b l e m a u p o l j o p r i v r e d i i e k o l o š k i h p r o b l e m a u d r u š t v u u c e l i n i . Z a š l o su j o j n a u č n i c i do s a d a d a v a l i razna i m e n a k a o što su : b l a g o o d g a j a n o i s p o d z e m l j e , K l juč d o b r i h p r i n o s a , Orač n a traci, D o n o s i l a c k i s e o n i k a o r a n i c a m a , B o ž j a p o m o ć r o d n o s t i .

P r e t v a r a č p r e n a t r p a n i h o r g a n s k i h o d p a d a k a u i z v a n r e d n o d u b r i v o . H e r k u l e k o -log, R a d n i k b e z p r o h t e v a itd., n a ć i će se o d g o v o r i u o v o j k n j i z i .

A u t o r n a s s i s t e m a t s k i u v o d i u m n o g a n a u č n a i i s t r a ž i v a č k a s a z n a n j a d o d a n a s o b j a v l j e n a u l i teratur i . M e đ u t i m , o n o što d a j e p o s e b n u v r e d n o s t s a d r ž a j u k n j i g e , t o s u p r a k t i č n a u p u t s t v a za o d g o j g l i s t a , p r o v e r e n a u p r a k s i . I s k u s t v a s tečena u p r o i z v o d n j i p o t v r đ u j u m n o g e n a u č n e p o s t a v k e , a l i u k a z u j u i n a s p e c i f i č n o s t i k o j e s c j a v l j a j u u r a z -l i č i t i m u s i o v i m a o d g o j a .

d i p l . inž D r a g u t i n G v o z d e n o v i ć P r i v r e d n a K o m o r a S R S r b i j e

1 0

Page 8: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

UVOD

Lumbrikultura, ili uzgajanje glista, (Lumbricidiae - familija glista) u svetu je u velikoj ekspanziji. U >vom poslu, pored mase poje-dinaca, danas direktno, ili preko investicija i prenosa tehnologije, uče-stvuju i najveće svetskc industrijske i finansijske korporacije. U svetu postoje već dosta jasno izdiferencirane nacionalne politike i planovi u ovoj poljoprivrednoj grani.

Uzgajanje glista, u principu, usmereno je u dva pravca, od ko-jih svaki može biti potenciran u odnosu na onaj drugi. Prvi je uzgaja-nje glista radi „mesa" - jeftine hrane visokog proteinskog sastava za tov pilića, riba, svinja, ili za preradu u proteinsko brašno, koje je izva-nredan dodatak u tovu stoke. Gliste se, dakako, upotrebljavaju i kao mamac pri pecanju. Druga korist jeste to što gliste, hraneći se organ-skim otpacima, izlučuju najfiniji humus bogat mineralima, mikroor-ganizmima i vitaminima i višestruko je efikasniji od najkompleksnijih poznatih hemijskih i prirodnih dubriva. Materijalni efekti i jednog i drugog dela ove proizvodnje takvi su da se mogu meriti sa prihodima koje postiže primena visoke tehnologije u oblasti elektronike.

U težnji da rekonstruišu istoriju gajenja glista, stručnjaci iz oblasti lumbrikulture pozivaju se na zapise po kojima je još u starom Egiptu glista bila proglašena zaštićenom životinjom, jer je bilo uočeno njeno blagotvorno delovanje na plavnim područjima pored Nila. Grč-ki filozof Aristotel (384 - 322 godine pre naše ere) nazvao je gliste „crevima zemlje", uočavajući njihovo fertilizatorsko i ekološko delo-vanje na sredinu u kojoj žive.

Trebalo je da prođe preko 2000 godina da se sa punom istraži-vačkom strašću glistama, kao predmetu posebne pažnje, 1837. godi-ne vrati Čarls Darvin. Njegova istraživanja kulminirala su napisom O kišnim glistama i ziratnom zemljištu u kojem, pored ostalog, konsta-tuje da gliste u Škotskoj u toku jedne godine svare i izbace na površi-

11

Page 9: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

nu do 4 kg suve materije na kvadratni metar. Darvin je pisao: „Kad posmatramo prostranstva pokrivena tresetom, moramo se setiti da mekoću, od koje mnoge lepote zavise, u osnovi dugujemo glistama koje su bekskrajno dugo nivelisale sve što štrči u tom prostoru. Fan-tastično je saznanje da će čitavi ovi pejsaži preći opet po ko zna koji put kroz tela glista. Ne postoje, bez ijednog izuzetka, druge životinje koje su u istoriji sveta igrale tako važnu ulogu kao što su to ova mala stvorenja."

Trebalo je da protekne dugi niz godina da bi neposredno posle drugog svetskog rata talas mode sportskog pecanja naveo preduzetne Amerikance da počnu masovno da uzgajaju gliste kao mamce za pe-canje. Godine 1947. izvesni Hju Karter (Hugh Čarter), pokušao je sa intenzivnim gajenjem glista u zatvorenom prostoru jedne velike napu-štene zgrade. Za njegovim primerom poveo se i Ronald Gedi (Ronald Gaddie), kamiondžija koji je zbog teške povrede morao da napusti posao. Za jedva nešto više od decenije bavljenja ovim poslom obojica su postali dolarsk; milioneri.

Karakterisv.čno je da su u Americi veliki proizvođači poveziva-li oko sebe lanac malih proizvođača koji šu iz hobija, ili želje za do-datnom zaradom, u bašticama kraj kuće pristupili uzgajanju glista. Računa se da prosečan mali uzgajivač (15 do 20 m 2 ) koji preuzima leglo glista od grosiste i njemu prodaje odgajene gliste i humus, zara-đuje 4 do 6 hiljada dolara po svakom ciklusu od 3 meseca.

Ovaj unosni posao privukao je pažnju nauke pa se tako krajem pedesetih godina na Kalifornijskom državnom univerzitetu (Califor-nia State University - Berkeley) došlo do veoma važnih zaključaka o sposobnostima glista. Pristupilo se selekciji vrsta i potenciranju najpo-zitivnijih osobina pa je dobijen hibrid crvene gliste koji je najbrže mogao da pretvara organske otpatke u proteinsku masu. Hibrid crve-ne gliste je stekao još neke osobine koje mu daju prednost nad divljim glistama, a to je veća otpornost na temperaturne oscilacije, četvoro-struko duži životni vek i znatno manji (plići) životni prostor (stanište) svega 25 cm dubine sloja prema 2 do 6 metara dubine zemlje, koli-ko koriste druge gliste.

Izvestan broj autora smatra da kalifornijska crvena glista (Cali-fornion Red VVorm ili Red Hybrid) neopravdano nosi naziv „hibrid", jer nije nastala ukrštanjem različitih vrsta glista već samo potencira-njem željenih osobina, što se kod glista relativno lako postiže. Ekspe-rimentima je čak dokazano da većina odraslih crvenih glista (gliste iz đubreta) ako su prinuđene da žive u zajedničkom prostoru sa većim afričkim glistama u roku od 2 do 3 nedelje od svoje normalne veličine

1 2

Page 10: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

od 6 do 8 cm narastu na 12 do 15 cm. Ova pojava, koja se naziva ho-momorfnost, inače nije bez presedana u prirodi.

Zahvaljujući korisnosti koje uzgajanje glista pruža poljoprivre-di, šumarstvu, ekologiji i nizu drugih grana privrede, američka vlada je formirala fond za pomoć ovoj delatnosti u koji se 40% sredstava sli-va nepovratno, a 60% uz kamatu od 4,5%. Naredni potez je bio da je, u cilju poboljšanje uslova rasta šume, vladina agencija za šume otku-pila gliste za milion dolara i razaslala ih u prirodu. Ovaj materijalni stimulans uticao je na još brži razvoj lumbrikulture u SAD. Pa ipak, tržište još ni izdaleka ni je zasićeno i gliste se sve više traže, jer se goto-vo iz dana u dan pronalazi poneka njihova nova primena. Nakon enormne kupovine od 125 tona glista za Japan, vlada SAD je zavela kontrolu izvoza koja je još na snazi.

Talas interesovanja za gliste brzo je prešao preko okeana. Naj-pre su Japanci svojom ogromnom kupovinom kompletno rešili pita-nje zagađenja prirode otpacima celuloze. Računa se da je japanska industrija papira i celuloze ranije trošila preko 250 miliona dolara go-dišnje na prečišćavanje otpadaka. Danas ona ima čak i materijalne ko-risti, jer gliste celulozne otpatke pretvaraju u humus koji je dubrivo vi-sokog kvaliteta. U poslednje vreme Japanci zajedno sa Filipincima ek-sperimentišu sa jednom azijskom vrstom glista (Pheretima asiatica) čije bi meso pretvoreno u proteinsko brašno trebalo da služi, pre sve-ga, ljudskoj ishrani.

U Evropi su medu prvima i sa najviše žara pri istraživanju ko-risti od glista pristupili naši susedi Italijani. Strasni ribolovci, uzgajiva-či ptica i živine i uvek spremni da okušaju poslovnu steću, Italijani su brzo prihvatili lumbrikulturu i znatno doprineli njenom popularisanju i razgranavanju. Po sopstvenom priznanju, međutim, napravili su gre-šku, jer je svaki proizvođač radio za sebe a nisu uspeli da izgrade na-cionalnu strategiju kao što je to pošlo za rukom Spancima. Naime, uzgajivači glista u Španiji uspeli su da preko svoga udruženja objedine proizvodnju glista i da se jave kao korporacija sposobna da rešava pro-bleme uklanjanja đubreta iz gradova, kanalizacionog mulja, fekalija kod velikih proizvođača stoke i svakog drugog slučaja nagomilovanja organskih otpadaka. Gliste i humus (koji za devize kupuju cvećari iz Holandije) na taj način dolaze kao ekstraprihod koji se stvara u zao-kruženom bii 'oško-ckološko-ekonomskom ciklusu.

Konačni, lumbrikultura je došla i na naša vrata. Koliko je au-toru poznato, postoje već više uzgajivača na domak Beograda, Zagre-ba, Ljubljane, Splita. Nekoliko velikih poljoprivrednih dobara u pre-govorima je sa stranim isporučiocima oko kupovine tehnologije i

1 3

Page 11: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

osnovnog zapata glista za rešavar\je problema gomilanja fekalija na svinjogojstvima i otpadnog mulja u proizvodnji škroba. U oba slučaja višak glista treba da posluži za ishranu pilića, odnosno riba.

Knjiga koja je pred vama dokaz je interesovanja i razumevanja Privredne komore Srbije, Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković" u Beogradu i izdavačke kuće Nolit za potrebu otvaranja prostora jednoj novoj i propulzivnoj vrsti poljoprivredne proizvodnje koja u mnogim zemljama već donosi višestruku korist pojedincima i zajednici. Upcredo sa industrijskim razvojem, i naša zemlja se susre-će sa sve većim stepenom zagađenja prirode, smanjivanja plodnog (humusnog) sloja, ali i nedostatka uvoznih koncentrata i proteinskog brašna za tov stoke. Ovo su tri osnovne oblasti u kojima je gajenje gli-sta zadivljujuće produktivno i neoprostivo je zanemarivati izizetne ko-risti koje nam ono nudi.

I

GRADA GLISTE

Glista (Lumbricus) je crvenkasti crv iz klase maločekinjaša (0-ligochaeta) kojih ima oko 3000 vrsta. U tom rasponu vrsta ima ih koje u punoj zrelosti dostignu veličinu od desetak milimetara pa do giga-nata kakav je Megascolices australis koji dostiže dužinu do 3 metra i presek od 2,5 santimetra. No, gotovo da nema vlažnog i močvarnog zemljišta na zemlji koje nije bogato nastanjeno glistama, od kojih je najmasovnija i svima poznata kišna glista (Lumbricus terrestris).

Sa stanovišta veštačkog uzgajanja, privlače pažnju samo tri vr-ste. To su Lumbricus rubellus, Eisenia foetida i Red Worm ili kalifor-nijska crvena glista. Oko ove poslednje stručnjaci vode žestoke prepir-ke: po jednima, to je hibrid, čije bi latinsko ime trebalo da bude Allo-lobophora (Eisenia) foetida, dok po drugima treba ostaviti njen engle-ski naziv sve dokle se naučno ne definišu sva njena morfološka svoj-stva i razlike od drugih vrsta. Ovome se ne treba čuditi ako se ima u vidu da su razlike u jgrađi izmedui svih glista veoma male, a između pojedinih vrsta nastaju zabune i među stručnjacima. Zasada se crveni hibrid razlikuje najviše po efektima koje po uzgajivača ima, a po itali-janskom stručnjaku za ovu materiju, Karlu Feruciju (Carlo Ferruzzi) i po obliku zadnjeg dela tela, kako je to prikazano i na ilustraciji.

U

Page 12: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

DETALJ PO KOJEM 8E RAZLIKUJU CRVENE GLI8TE

1. Red hybrld 2. Eisenia foetida 3. Lumbricus rubotlus

Plodnost Crvenog hibrida u odnosu na ostale gliste

Zbog gotovo apsolutne morfološke sličnosti pomenute tri vrste „domaćih" glista dovoljno je navesti zajedničke osobenosti, uz nešto podrobniji opis gradnje i funkcije onih organa koji imaju poseban značaj u intenzivnom uzgajanju.

Glista nam je svima toliko poznata da zvuči besmisleno kad ci-tiramo definiciju koja kaže da je: „izduženog cilindričnog tela dužine 5 - 10 cm i sa brojnim segmentima". Upoznavanje sa glistom postaje interesantnije pri saznanju da ona poseduje vrlo razvijen probavni, muskulaturni, cirkulami (krvotok), nervni i reproduktivni sistem.

Već na prvi pogled pada u oči d a j e glista podeljena u niz seg-menata. Ispred prvog segmenta nalazi se deo - prostomium, čija je funkcija da kao rilica nalazi i širi pukotine u zemlji i tako omogućava kretanje. Čvrste hitinske dlačice (čekinje) nalaze se na svakom seg-

* ) L e g l o j e s t a n d a r d i / o v a n p o j a m i p o d r a z u m e v a k o n t e j n e r i l i p r o s t o r 2 m 2 s a 1 0 0 . 0 0 0 o d r a s l i h , m l a d i h g l i s ta I j a j a ( k a p s u l a ) .

Page 13: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

mentu (po 8 komada) i predstavljaju najčvršće delove organizma gli-ste a služe za oslanjanje pri kretanju. Upravo odsustvo bilo kakvog skeleta omogućava glisti kretanje kroz najrazličitije pukotine i prolaze u zemlji. Pri tom epitelijalne ćelije „podmazuju" kožu i pomažu glisti da lakše klizi kroz teren.

Iako je svaki segment gliste jasno odvojen, postoje otvori koji pomažu razmeni materija između njih. Duž celog tela gliste pružaju se krvotok, nervni sistem i probavni organi. Ako dođe do presecanja tela, opna na prekinutom segmentu se sasvim zatvara i prednji deo u kome su srca, mozak i organi za varenje nastavlja da živi bez većih problema.

Organi za varenje

Krećući se kroz vlažnu zemlju, glista usisava čestice organskih otpadaka i mikroorganizme zajedno sa zemljom. Način ishrane uticao je na razvoj veoma jakih i mišićavih organa za varenje, koji se sastoje od ždrela, jednjaka, voljke, želuca i creva. Budući da ne žvaće hranu, kod gliste se razvilo mišićavo ždrelo koje kao pumpa usisava, meša i sokovima napaja hranu, a zatim je upućuje dalje kroz jednjak u kome se nalaze žlezde koje luče kalcijum-karbonat i tako neutralizuju even-tualnu kiselost hrane. U voljki želucu se uz prisustvo zrnaca peska i kamičaka hrana gnječi mišićima, drobi i vari a prisustvo bakterija i en-cima u želucu ubrzava varenje.

Proteine, šećere i druge hranljive molekule apsorbuju kapilari u crevu i distribuiraju ih do svih ćelija u organizma U crevu postoji jedan nabor koji petostruko povećava dodir sa hranom i mogućnost apsorbovanja. Enzimi koje glista proizvodi neophodni su za delovanje bakterija, a delovanje bakterija preduslov je za razlaganje hrane. Kada su gliste prinuđene da uzimaju hranu koja je „kisela", odnosno u ko-joj je delovanje bakterija prejako, žlezde koje luče kalcijum-karbonat u određenim granicama rešavaju taj problem. Ovaj detalj je važan i obilno korišćen pri pripremanju hrane za gliste. Kiselost hrane održa-va se u potrebnim granicama dodavanjem kupovnog praha kalcijum-karbonata.

Gotovo sve vrste stočnih izmeta p r e d s t a v k u izvrsnu hranu za gliste. Laboratorijski je utvrđeno da gliste bolje napreduju ako organ-ski otpaci sadrže dosta azota (koji je konstantna komponenta protei-na), a r\jega ima upravo u stočnom dubrivu i smeću. Stočno đubrivo sadrži između 4 i 20% proteina, 07 do 2,77% azota i 30 do 60% celu-loze. Računa se da od 45 kg žitarica koje dajemo kao hranu stoci sko-

1 6

Page 14: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

ro 4(1 kg biva izlučeno iz njih. Pri tom se najveći deo hrane za stoku nhoHiićitje vitaminima i antibioticima, što doprinosi bržem i boljem rastu glista koje se ovim otpacima hrane.

Disanje

Iako su suvozemne životinje, gliste nemaju pluća, ili neki drugi organ za disanje, već kiseonik asimiliraju preko kože, zbog čega su prinuđene da žive u vlažnim zemljištima, izlazeći na površinu samo noću kada je isparavanje tela najmanje. Disanje se obavlja preko mre-že kapilara koja se nalazi u kutikoli (opni koja pokriva celo telo) i omogućava da krv vezuje kiseonik a eliminiše ugljen-dioksid. Gliste „udišu" srazmerno mnogo više kiseonika nego čovek i ako je podloga u kojoj žive rastresita i puna vazduha one su živahne i intenzivne bo-je. Sa smanjenjem količine kiseonika gliste postaju sve manje aktivne i bledeg tela. Neki uzgajivači u tim i drugim slučajevima kad gliste gu-be boju dodaju u podlogu organske boje, ili kao puder sitno tucanu ciglu,, koji se vezuju sa pigmentom i daju zdraviji izgled jedinki.

Cesto smo svedoci da za vreme kiše gliste beže iz zemlje. Mnogi smatraju da one izlaze na površinu da se ne bi udavile u svojim hod-nicima punim vode. Razlog za bežanje jeste „davljenje", samo ne zbog vode, jer gliste mogu satima da provedu u vodi, već zbog osiro-mašenja kišnice koja cedeći se kroz zemljište gubi kiseonik i postaje „zagušljiva". Mrtve gliste u baricama takođe nisu stradale zbog vode, već ih je ubila svetlost koja im je jedan od najvećih neprijatelja. Izlaga-nje gliste svetlosnim zracima, a naročito ultravioletnim, izaziva posle jednog sata kompletnu paralizu organizma a posle nekoliko sati smrt

Krvotok

Gliste imaju veoma razvijen splet krvnih sudova - zatvoren krvni sistem. Krv iz „srca" (kojih ima 5) pumpa se u stomačni krvni sud kojim se kreće u manje ogranke sve do kapilara. Hranjive materi-je, voda i otpadne materije razmenjuju se kroz zidove kapilara i krv se vraća nazad leđnim krvnim sudom u „srca". Veći broj glista poseduje pigment u hemoglobinu, koji služi za prenošenje kiseonika, i zbog prozračne kutikole (kože) telo dobija ružičastu boju.

U svakom članku gliste nalaze se parni meškovi ispunjeni teč-nošću u kojoj se nalaze ameboidne ćelue. Ovaj, uslovno rečeno, or-gan u kome plivaju ameboidne ćelue ima ulogu sličnu krvotoku i zo-

1 7

Page 15: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

ve se coeiom. Iako je svaki segment odvojen opnom, u njoj postoje perforacije dovoljne za protok tečnosti kojom se prenose hranljive i štetne materije. Štetne materije iz coeloma izlučuju se preko nefridija - organa za izlučivanje kojih po par postoji u svakom segmentu sem prva tri i poslednjeg. Shodno izvanredno organizovanoj razmeni kori-snih materija i višestrukim načinima izlučivanja štetnih materija, kao i činjenici da glista ne može da oboli, bilo bi logično da bude besmrt-na. Umesto toga, ona samo ne pokazuje nikakve znake starenja.

Nervni sistem

Glista poseduje nervne ćelije koje su ukomponovane u nervni sistem. Mozak je samo prva i najveća ganglija, a ganglije inače postoje u svakom segmentu. Grupe nervnih ćelija duž celog tela služe kao ču-lo dodira koje reaguje na temperaturu, vlažnost, hemijske proizvode,

1 8

Page 16: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

POPREČNI PRESEK TELA GLISTE

Leđni krvni sud

Klorogene ćellle

na kretanje vazduha (vetar), potrese i naročito energično na struju i veoma male snage. Pri sakupljanju glista mnogi se koriste ovim njiho-vim osetljivostima. Dovoljno je zabosti ašov u zemlju i drmati ga na-pred nazad pa da se gliste uzbude i pohrle na površinu. Još jednostav-niji je postupak uz pomoć struje: na razmaku od 1 do 1,5 m u zemlju se pobodu metalne šipke i jedna veže na 4- a druga na - pol akumula-tora. Možete biti sigurni da će sve žive gliste u međuprostoru panično izleteti na površinu. Ovaj postupak, međutim, zbog tek izleglih glista nikako ne treba praktikovati u uzgajalištima.

Razmnožavanje

Seksualna reprodukcija predstavlja dominirajući model u živo-tinjskom svetu kome se pokoravaju i gliste. Postupak je sledeći: jedin-ke raspolažu organima za razmnožavanje ženskim jajnicima koji pro-dukuju jć\ja i muškim testisima ćjji je produkt sperma. Najčešće dolazi do oplodavarua u fizičkom kontaktu jedinki. Budući da gliste u priro-

1 9

Page 17: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

di žive u takvim uslovima da kontakti između dveju jedinki nisu česti, to se kod njih način razmnožavanja prilagodio potrebama. Osnovna karakteristika je da svaka glista poseduje istovremeno i muške i žen-ske polne organe. Pored toga, prilikom jednog seksualnog kontakta dveju glista izmeni se velika količina sperme koja ostaje u semenal-nim mchurima u rezervi i biva upotreb^jena kada god je potrebno. Ta-ko jedno parenje služi za veći broj oplođivanja.

Seksualni organi smešteni su na prednjem delu gliste, i to od devetog do petnaestog segmenta. Svi organi su u paru i svaki je par or-gana u drugom segmentu. U blizini seksualnih organa nalazi se ka-rakteristično zadebljanje na telu zrele gliste - klitelum, u kome su

2 0

Page 18: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

koncentrisane sluzne žlezde. Ovaj deo igra presudnu ulogu u razmno-žavanju tako d a j e glista nesposobna za razmnožavanje sve dok se kod nje ne pojavi klitelum (približno devedesetog dana života), a punu plodnost postiže kada se klitelum potpuno razvije (u desetom mesecu starosti).

Tokom parenja klitelumi luče velike količine sluzi kroz koju spermatozoidi prelaze iz jednih semenih otvora u druge. Kada je gli-sta oplođena, od kliteluma se stvori mali sluzavi prsten koji kroz telo kreće prema jajnicima, odakle preuzme jajašca, sa njima odlazi do se-menalnog mehura i tu preuzima deo spermatozoida. Od ove sluzaste mase formira se kokon pun hranljive tečnosti u kojoj se od oplođenih jaja razvijaju mlade gliste.

Velika koncentracija glista u veštačkim uzgajalištima omogu-ćuje uz, optimalno dozirane uslove, da jedinke češće dolaze u kon-takt, da razmene veću količinu semenog materijala i samim tim opti-malno umnože potomstvo. Tako su uzgajane (hibridne) gliste u sta-nju da se „porađaju" svakih 7 do 10 dana, a divlje približno svakih 45 do 50 dana. Broj mladih glista koje izlaze iz jednog kokona „domaće" gliste kreće se od 2 do 20, a kod divljih od 1 do 4 komada. Utvrđeno je da naročito u manje toplim periodima dodavanje manjih količina relativno svežeg konjskog đubriva deluje stimulativno na povećanje produkcije gliste.

Nakon 14 do 21 dan sazrevanja kapsula se otvara i iz nje izlaze male gliste, bele i tanke kao končići, ali sposobne odmah da se samo-stalno kreću i hrane. Kokon u kojem se mlade gliste nalaze pre izlaska na svet pre svega služi da zaštiti potomstvo od visoke temperature leti i niske temperature zimi. Mlade gliste u kokonu mogu da provedu do 18 meseci, čekajući povoljan trenutak da se izlegu. Ovo svojstvo uzga-

jivači koriste ako je potrebno transportovati zapat negde gde su komu-nikacije loše i putovanje dugo traje. Obično se sakupljene kapsule ras-hlade na temperaturi do + 3 stepena i tako čuvaju ili prenose.

Uzgojna crvena glista (Crveni hibrid) naraste od 5 do 8 cm, dostigne težinu od 1 grama i dnevno pojede količinu hrane približnu sopstvenoj težini. Hrana koju glista unese u organizam biva apsorbo-vana približno 40% a 60% je izlučeno u formi humusa. Odrasla polno zrela jedinka u optimalnim uslovima u stanju je da proizvede 1200 do 1500 potomaka godišnje. Iz toga proizlazi da 1000 odraslih glista mo-gu za godinu dana dati potomstvo od preko milion jedinki, a za dve godine skoro milijardu glista i kokona.

2 1

Page 19: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

II

GLISTA KAO DOMAĆA ŽIVOTINJA

Ako se čovek odluči za uzgajanje glista, prvo što treba da obe-zbedi jesu - gliste. Postoji mnoštvo glista, koje žive na našem podru-čju, od kojih su barske zelene gliste impozantnih dimenzija i količina „mesa". Njihova loša osobina je što se sporo razmnožavaju i što ne tr-pe život u omeđenom prostoru. Baštenske gliste i gliste iz đubrišta množe se intenzivnije, lakše podnose gubitak slobode, ali nisu navi-knute na život u „toru" i u prvoj prilici pokušavaju da beže. Još jedna njihova loša osobina je da imaju mlitavo telo i prilikom povrede ispu-štaju smrdjivu žučkastu tečnost neprijatnog ukusa kojom se brane. Američki naučnici uspeli su, međutim, da stvore glistu koja idealno ispunjava uslove da postane domaća životinja. Ta Kalifornijska crvena glista, ili popularnije Crveni hibrid, dugim selekcijama stekla je zaista zadivljujuća svojstva. Iako mala po dimenzijama, 6 do 8 cm i teška jedva jedan gram, ona neverovatnim tempom razmnožavanja stvara količinu proteinske mase (mesa) koju ni približno nije u stanju da da ijedna druga vrsta. „Kvalitet" toga mesa po svojim sastojcima ravan je telećem mesu i nalazi se znatno iznad komercijalnih vrsta mesa. Nai-me, prema Mičelovoj skali za merenje biološke vrednosti, meso Crve-nog hibrida označeno je sa 61,3, teletine sa 62, riblje 55, komercijalno meso 48 do 50 i soja 36.

Analiza aminokiselina u brašnu od glista pokazuje sledeći sas-tav:*'

l i z in 8 . 0 % h i s t i d i n 1,7% a r g i n i n 6 , 0 % t r i p t o f a n 1 ,0% a s p a r a g i n s k a k i se l ina 11,7% t r e o n i n 5 , 0 % s e r i n 5 , 0 % g l u t a m i n s k a k ise l ina 15,9% p r o l i n 6 , 9 % g l i c i n 5 , 0 % a l a n i n 5 , 5 % v a l i n 3 , 9 % i z o l c u c i n 3 , 4 % l e u c i n 8 , 2 % t i r o z i n 2 , 9 % f c n i l a l a n i n 3 , 4 % c i s te in 3 , 1 % m e t i o n i n 3 , 4 %

* ) Anall7.il j c Izvr t io Inst i tut z a z n o t c h n l k u P o l j o p r i v r e d n o « f a k u l t e t u u F i renc i .

22

Page 20: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

Kod hibrida su zakržljale žlezde za lučenje odbrambenog se-kreta pa ga rado jedu ribe, perad i svinje. Iz istog razloga proteinsko brašno napravljeno od ovih glista nema nikakav neprijatan miris koji bi se prenosio na tovljenike. Ovoj vrsti glista utvrđene su standardizo-vane dimenzije legla od 100 x 200 x 25 sm, po kojima se prave i plas-tični kontejneri koji se mogu redati „na sprat" jedan preko drugog da bi se povećalo iskorišćenje prostora. Na ovom dosta reduciranom prostoru živi ogroman broj jedinki bez ikakvih problema. U prirodi na 1 m2 živi oko 50 glista, dok u kontenjerima na istoj površini živi 50.000! Na dubini od svega 25 cm podloge odvija se ceo životni ci-klus ovih glista. Na dnu ovog sloja gliste odlažu svoj izmet, popularno nazvan humus, jer mu je po strukturi najbliži. Stručnjaci za ovu izlu-čevinu radije upotrebljavaju termin „casting", mada i oni polako uzmiču pred popularnim terminom humus. Taj humus ima svojstvo jednog od najkompleksnijih i najbolje poznatih dubriva, o čemu će posebno biti reči. Za mnoge uzgajivače humus je kao proizvod znat-no važniji od glista, jer donosi i znatno veće godišnje prihode.

Sa stanovišta ekonomije vrlo je važno što uzgoj glista ne traži mnogo radne snage, pa čak ni prostora, jer su gliste veoma skromne i prilagodljive tako da ih je moguće gajiti u običnom drvenom sanduku ali i na većim zemljišnim površinama. Prvobitno su gliste gajene u komplikovanim i skupim strukturama, u zatvorenom prostoru, da bi tehnologija toliko napredovala da ih je dovoljno staviti na zemlju na žičanu mrežu, ili foliju radi zaštite od krtica, na njih sipati stajsko đu-brivo i povremeno ih zalivati. To bi u najgrubljem moglo biti sve. Osnovna opasnost za uzgajivača i jeste u tome što može da zanemari i ono malo rada što treba posvetiti glistama pa da ga to skupo košta. Postoje, naime, čak i u ovom poslu oni koji su propali, iako taj posao ugledni londonski časopis „Economist" po prosperitetu poredi sa vi-sokim tehnologijama kao što je elektronika.

UtroSak rada n a d v a t i p a u z g a j a l i š t a g l i s t a

I . M a l o u z g a j a l i š t e g l i s ta z a b a v l j e n j e u s l o b o d n o m v r e m e n u

T r o m c s c č j c B r o j leg la

P o t r e b a n p r o s t o r

B r o j g l is ta

K o l i č i n a h r a n e

K o l i č i n a rada n e d e l j n o

H u m u s u kg

mart/mni 1 2 m J 100.000 300 kg. 1/2 sata jun/avgust 2 4 m 200.000 600 kg. 1 sat _ sept/nov. 4 8 m J 400.000 1.200 kg. 1 1/2 sat 1000

2 3

Page 21: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

2. Uzgajalište sa industr i jsk im pretenz i jama

III

PLANIRANJE I IZGRADNJA UZGAJALIŠTA

U ovom poglavlju biće reči o najhitnijim uslovima (prirodnim i tehničkim) koje treba ispuniti da bi uzgajanje od početka bilo posta-vljeno na zdrave i trajne osnove. U tom smislu neophodno je voditi računa o sledećem: a) izbor mesta gde će legla glista biti postavljena; b) materijali za gradnju i oblici legla; c) oprema i alati koji su neop-hodni za rad sa glistama i d) priprema podloge u leglu.

Valja napomenuti da će generalno biti reči o uzgajalištu indu-strijskog profila čija veličina zavisi isključivo od volje i materijalnih mogućnosti vlasnika, jer je tehnološki postupak isti, bez obzira na ve-ličinu uzgajališta. Naime, bilo da se neko opredeli da uzgaja gliste na balkonu, u garaži ili u podrumu, ili pak na prostranom polju - osnov-ni biološko-tehnički uslovi ostvaruju se na istom principu, a to znači da se glisti obezbede osnovni ekološki uslovi u životnoj sredini u ko-jo j će imati dovoljno rastresitog i prozračenog materijala da oforme le-glo, dovoljno hrane u vidu organskih otpadaka i dovoljno ali ne suvi-še vlage.

Doskora su gliste uzgajane u velikim zatvorenim prostorijama, u leglima građenim od betona i uz druge skupe strukture (prskalice za vodu, drenaža, osvetljenje). Konkurentska borba naterivala je uzgaji-vače da snižavaju cene pa se vrlo brzo prešlo na u z g a j a l e u prirodi, na otvorenom prostoru, ali još uvek uz pravljenje drvenih, žičanih ili betonskih legla (leja) i uz prenošenje glista da prezime u zatvorenom prostoru. Danas je uzgoj već do krajnjih granica pojednostavljen i svakom pristupačan.

Izbor mesta

U principu nema nikakvog značaja hoće li odabrani teren biti na nekom obronku ili u ravnici, hoće li biti na peskovitoj, degradira-noj zemlji ili na plodnoj livadi. Sto se glista tiče, važno je da na terenu

2 4

Page 22: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

nema mogućnosti za taloženje vode, jer ona može pogubno da deluje na zapaL Važno je još da se leglo ne nalazi ispod borova ili kakvog drugog četinarskog drveća čije iglice pune aromatične smole mogu negativno uticati na ishranu i rast glista. Treba imati u vidu da gliste ne trpe potrese tla i jak vetar. Praktično, to znači da treba voditi raču-na da uzgajalište ne bude u neposrednoj blizini železničke pruge ili autoputa. Koliko god da se gliste uspešno razvijaju u prozračenom ambijentu, toliko ih jak vetar tera u donje slojeve legla, što znači dalje od hrane a samim tim ih čini manje produktivnim. U područjima gde vladaju česti i jaki vetrovi leje treba postavljati „niz vetar". Na primer, u Podunavlju je košava (jugoistočni vetar) dominirajuća pa leje treba da budu u pravcu jugoistok-severozapad. Ukratko, najbolje je oprede-liti se za degradirano ili peskovito zemljište (kao najjeftinije), nedale-ko od izvora vode (zbog zalivanja) u ravnici (lakše je za rad). Računi-ce i iskustva pokazuju da jedna osoba (idealno za penzionere) može da obraduje i namiruje oko 2000 m2 ili 1000 standardnih legla. Uz posedovanje manjeg traktora sa razbacivačem dubriva jedna osoba sa lakoćom može da podmiruje 5000 m2 glistilišta (2500 legla) uz ma-nje rada nego pri ručnom podmirivanju 400 m 2 (200 legla). Računice pokazuju da je za tovarenje hrane za gliste (stajsko dubrivo) uz po-moć traktora za količinu predviđenu za 5000 m2 potrebno 2 sata rada i 5 sati za razbacivanje te hrane po glistilištu. Operacija se obavlja sva-kih 15 dana. Za ručni prevoz i razbacivanje hrane na samo 400 m2

potrebno je 14 sati rada u istom vremenskom intervalu. Prema tome, pri odabiranju zemljišta za uzgajalište treba voditi računa da se stova-rište hrane za gliste nalazi u blizini i da se oblik i raspored legla (leja) prilagodi mogućnosti mehaničkog opsluživanja.

Legla

Već postoji i tradicija i ustanovljen standard da se pri uzgajanju glista kao osnovna jedinica računa jedno leglo. To leglo kao standard podrazumeva zapreminu od 100 x 200 x 25 cm podloge i hrane sa oko 100.000 komada zrelih glista, podmlatka i jaja. U takvom leglu ima oko 25.000 polno zrelih glista, a ostalo čini podmladak, jer odra-sle gliste loše podnose ako su same i preporučljivo ih je izdvojeno dr-žati tek kad su već sortirane za prodaju. Takvo standardno leglo zrelo je da svakih 90 dana bude deljeno u nova legla ili da svakih 30 dana iz njega budu sakupljeni primerci komercijalne veličine. Na osnovu ove standardne veličine određuje se količina zapata pri umnožavanju le-gla, količina hrane, aditivi, količina i način odvajanja glista za prodaju

Page 23: Gajenje Glista-milutin Mitrovic
Page 24: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

i niz drugih tehničkih poslova. Iako se, kako smo već rekli, izrađuju čak višespratni kontejneri ovih standardizovanih veličina, to ne znači da uzgajivač, naročito ako pravi uzgajalište na otvorenom terenu, tre-ba slepo da se drži ovih dimenzija. Spoljna uzgajališta ili leje prave se tako što se na zemlju gde će biti leja postavi mreža od plastificirane ži-ce sa okcima od 8 do 10 mm. Moguće je upotrebiti i bilo koji drugi mrežasti materijal koji će pre svega sprečiti da krtice prodru u glistili-šte i održati leju da se ne rastura (u najnovije vreme tehnologija DE-NIMAL predviđa postavljanje plastične folije (4/10) na zemlju). Boč-ne ivice žičane mreže presavijaju se na 30 cm od kraja, tako da se do-bije neka vrsta mrežaste kutije širine oko 2m, visina stranica 30 cm i dužine koliko diktira plac ili rolna žičane mreže. U nedostatku žičane mreže može poslužiti i najlonska mreža od koje se prave vreće za transport krompira i paprika, samo se često mora kontrolisati glistili-šte da se u njega nije uvukla neka štetočina (krtica, zovčica, neki miše-vi). Kada se leja napuni pripremljenom podlogom, prevrelim đubri-vom i glistama, korisno je glistilište prekriti plastičnom mrežicom ko-ja će sprečiti ptice da kopaju po glistilištu i jedu gliste u njemu. Veliki broj uzgajivača smatra d a j e izdatak za plastični mrežasti pokrivač veći trošak nego šteta koju ptice naprave pa odbacuju ovu investiciju kao neracionalnu.

Klimatski uslovi takođe utiču na visinu leje, odnosno dubinu podloge i đubriva u njoj. Ako je uzgajalište u oblasti gde se srednje temperature u martu, oktobru i novembru kreću oko 5 do 7 ° C (mini-malne oko - 1, a maksimalne oko 9), dovoljna je visina leje od 30 cm. U hladnijim predelima visinu treba povećati za 10 cm, čime se obe-zbeđuje veća masa i sporije hlađenje životnog prostora glista.

Interesantno je i veoma praktično što gliste ne beže iz pripre-mljenih prostora, jer ih na okupu drži obilje hrane i povoljniji ostali uslovi (vlažnost terena, prozraČnost tla itd.). S druge strane, nestanak svetla u zatvorenim prostorijama u kojima se gaje gliste može izazvati iznenadno bekstvo glista na sve strane, za koje se već ustalio termin black out. Za vreme kišnih noći moguće je da iz leja pobegne izvesna količina glista, ali je to uglavnom zanemarljiv broj.

Oprema

Za rad sa glistama nije potrebna nikakva specijalna oprema. Ukratko, neophodno je imati bar jednu lopatu, zidarska kolica, grabu-Ije, kofu za zalivar\je (za veće uzgajalište crevo za prskanje), termome-tar i lakmus-papir ili aparat za merenje kiselosti (pehametar).

2 7

Page 25: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

Razume se da lopata i kolica služe za prenošenje hrane od de-ponije do leja sa glistama. Grabuljama treba izravnavati gornji sloj hrane i izbacivati zaostale krupne komade (otpatke) hrane koji nisu pojedeni. Kako su gliste osetljive na kolebanje temperature, neophod-no je znati potrebe temperature i donositi odluke šta da se preduzme. Ukoliko je temperatura ispod 5 - 7 stepeni, potrebno je naneti deblji sloj hrane (đubriva) 10 - 15 cm, s tim da ono sadrži oko 20% slame i malo svežeg konjskog đubriva koje će vrenjem podići temperaturu za koji stepen. Temperatura se može očuvati i zatrpavanjem leja lišćem, slamom ili drvenim šuškama - što se obično radi uoči zimskog perio-da kad gliste treba zaštititi od mraza. Same gliste na temperaturi ispod nule uginu, ali zato njihova jaja (kokon) izdržavaju i temperaturu od - 7 " u leglu, što praktično znači temperaturu od oko - 20°C okolnog vazduha. Kada temperatura legla preti da pređe preko 30° C, prska-njem zemljišta (što finijim raspršivačem vode) treba snižavati tempe-raturu. Zalivanjem i eventualnim pravljejem senke iznad legla tempe-ratura se efikasno svodi u određene granice (za 8 - 15" razlike) i sa-mim tim se postiže veća produktivnost glista. Laboratorijski, gliste su izdržale i temperaturu tla od + 50° C. I previsoke i preniske tempera-ture dovode do ozleda kliteluma i neplodnosti gliste.

Lakmus-papiri ili aparat za merenje kiselosti (pehametar) pot-rebni su za merenje kiselosti prilikom pripremanja podloge za leglo, kao i za stalnu kontrolu kiselosti hrane za gliste. Gliste su veoma oset-ljive na kiselost, što se vidi iz podatka da podnose veoma usko podru-čje između PH 6,5 i 7,5, uz najpovoljniju vitalnost pri potpunoj neu-tralnosti materijala. Zbog toga svake sedmice treba kontrolisati kise-lost legla, bez obzira na to što se prethodno kontroliše kiselost hrane. Kiselost (koja opada sa zrelošću đubriva) relativno se lako snižava do-datkom kalcijum-karbonata. Ako je kiselost prevelika treba posuti pri-bližno 200 grama kalcijum-karbonata na povšrinu jednog legla (2m 2 ) i vrlo brzo će nastati reakcija koja će neutralisati kiselost.

Moguća je, mada izuzetno retka, situacija kada nadvlada alkal-nost (baznost). Najbrže i najefikasnije rešerije da se baznost sadržaja promeni jeste dodavanje suvog treseta ili suvih starih novina, koje će svojom blagom kiselošću brzo popraviti stanje. Približan efekat posti-že se obilnim prskanjem ili ispiranjem materijala.

Kiselost i alkalnost mere se pomoću lakmusovog papira koji se stavi u masu da se ovlaži; najzgodnije je uzeti u šaku vlažno đubrivo, staviti na njega parče lakmusa i zatim stegnuti šaku. Ovlaženi papir brzo će promcniti boju. Boju treba uporediti sa skalom uzoraka na kutiji i lako je očitati stepen kiselosti, pa znati šta treba preduzeti.

2 8

Page 26: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

Priprema podloge

Jedan od najvažnijih poslova pri uzgajanju glista jeste pripre-ma podloge za leglo. Podloga je sloj materijala bogatog celulozom u kome će gliste izgraditi svoje stanište i iz kojega će izlaziti u gornji sloj dubriva da se hrane. Postoji više termina koji se upotrebljavaju za opis ovog sloja u kojem se nalazi 75-80% legla. U opticaju su nazivi kao: tampon, stratifikacija, zemljana mešavina, no nama se čini d a j e najprikladnija reč podloga, jer se taj sloj unosi u leglo - leju da bi po-služio kao podloga na koju se nanosi hrana za gliste i koji bez preke potrebe ne treba dirati. Izbor materijala i priprema podloge izuzetno su važni sa stanovišta komercijalne proizvodnje glista.

Podloga mora da zadovolji dva osnovna uslova: 1) mora imati svojstvo da dugo zadržava vlažnost (gliste zahte-

vaju visok stepen vlažnosti sredine kako u svakodnevnom životu tako i u periodu razmnožavanja, voda sadrži kiseonik koji gliste preko ko-že „udišu");

2) mora biti rastresita bez sklonosti da se zgrudva (grudve ze-mlje predstavljaju mrtav prostor u leglu, a istovremeno sprečavaju prodor kiseonika u podlogu pa tako negativno deluju i van sopstvene zapremine).

Prema tome, odlika kvalitetne podloge jeste da, bilo preko vlažnosti bilo svojom rastresitošću, obezbedi što veći priliv kiseonika do glista. Optimalne količine kiseonika omogućavaju brže razlaganje đubreta u hranljive elemente. Dobro hranjena glista u kvalitetno pri-premljenoj podiozi živi mirno i reprodukuje se izbacujući često koko-nć i to sa većim brojem mladih u njima. Vrlo je važno da podloga po-red prozračivanja omogućava i nesmetan razvoj bakterija koje vrše primarnu pripremu hrane glista i bez kojih bi gliste mogle da uginu bez obzira na prisustvo i obilje hrane. Podloga sa visokim stepenom hranljivosti podjednako je štetna po gliste kao i ona koja nije prozrač-na. U principu takva podloga obično sadrži prevelike količine organ-skih materija, proteina, azota i dr. Pri razlaganju organskog materijala (truler\je) oslobađa se gas i kiselina koji su štetni po gliste.

Prirodno stanište gliste, pa prema tome i Crvenog hibrida, jesu deponije stočnog đubrišta, ili otpadaka biljaka. Što podloga više liči na prirodno stanište to je veća verovatnoća za uspešno gajenje. Sva ispitivala i iskustva govore da gliste najbrže uspevaju i najbolje se razmnožavjuu u podlozi od stajskog dubriva. Đubrivo može da potiče od konja, goveda, zečeva, ovaca i koza, pod uslovom da je odležalo i prošlo fazu fermentacije. Fekalije od svinja moraju proći određeni

2 9

Page 27: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

STANIŠTE CRVENOG HIBRIDA

Gornji dao legla

tehnološki postupak da bi bile prilagođene za ishranu glista, ali ne i za podlogu. Izmet od živine takođe nije dobar kao podloga jer je ,,pre-vruć", razvija previše azota i sadrži previše minerala. Postoji postupak i iz obradu ovog materijala i njegovu pripremu za hranjenje glista, ali samo kao mešavine sa drugim vrstama hrane. Pored stajskog đubriva, kao podloga se mogu koristiti još otpaci kartona, stari papir, otpaci ce-luloze i strugotine od nearomatskih lišćara.

Da bi podloga bila što kvalitetnija, odnosno da bi bila obezbe-đena njena neophodna svojstva kao što su konstantna vlažnost, rastre-sitost i smanjena hranljivost, đubrivu se dodaju razni a'ditivi i to u raz-meri do 50%. Jedan izuzetno stručan proizvođač glista u Italiji Danie-le Picokero (Daniele Pizzochero) u konsultacijama za ovu knjigu izri-čito je izjavio: „Dobra podloga od ispravnog stajskog đubriva, koje je dovoljno odležalo, prevrelo i sadrži dovoljne količine pleve ili seckane slame bogate celulozom, nema nikakve potrebe za bilo kakvim doda-cima - aditivima i oni joj mogu samo štetiti."

3 0

Page 28: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

Budući da uzgajivači nisu uvek u prilici da obezbede idelanu podlogu, mi ćemo ipak navesti neke od dodataka koje većina uzgaji-vača koristi. To je, pre svega, mleveni treset. Treset se relativno lako nalazi u prodavnicama semena i cvećaramajer ga cvećari mešaju sa zemljom pri sađenju ili rasadivanju biljaka. Pre nego što se izmeša sa podlogom treset mora bar 24 sata da bude potpoljen u vodu. Treset treba potopiti u dosta vode, i to obavezno u metalnom sudu (kofa ili korito), i ostaviti da provede jedan dan u njemu. Sledećeg dana treba uzeti vlažan treset u ruke i stegnuti ga da se iz njega iscedi voda. Ako je voda bistra, treset se može koristiti, ako je voda mutna, treset treba isprati novom količinom vode sve dok se voda koja se iz njega cedi ne izbistri. Tek posle toga treset se može mešati sa dubrivom za podlogu. Postoje i mnogi drugi dodaci koje uzgajivači koriste. Među njima su sitno sečena slama i seno, zatim lišće listopadnog drveća, od kojeg je najbolja vrba, mlevene ljuske od kikirikija (tipično za Amerikance), ljuske semena od suncokreta, otpaci u preradi kukuruza, mlevene sta-bljike suncokreta i kukuruza, strugotina liščara, karton i drugo. Pri formiranju leja većina uzgajivača najpre na žičanu mrežu postavi sloj starih novina ili otpadaka od kartona pa tek na njih stavlja podlogu. Ove novine služe kao celulozni aditiv koji gliste rado jedu.

Nikako ne treba dodavati podlozi mekinje, prekrupu ili bilo koju drugu hranu bogatu proteinima, lišće četinara ili kojih drugih bi-ljaka koje poseduju eterična ulja i tanin.

Pošto se podlozi gotovo uvek dodaje kalcijum-karbonat (u ko-ličini od 200 do 400 grama po leglu - 2 m 2 ), da bi se postigla neutrali-zacija podloge treba paziti da kalcijum karbonat ne bude zamenjen ga-šenim ili negašenim krečom u prahu koji je pogibeljan za gliste.

Stajsko đubrivo, koje se upotrebljava bilo kao podloga bilo kao hrana, mora da odleži i da bude isitnjeno. Kao odležalo smatra se đu-brivo u kome je završen proces previranja (fermentacija) i proizvodnja toplote i gasa. Svako sveže đubrivo ako je vlažno previre i razvija to-plotu od 70 - 80 stepeni C. Proces peviranja traje 9-11 meseci, dok hladno vreme produžuje ovaj proces za 10-15 dana. Velika količina dubriva (debele naslage) produžavaju proces fermentacije. Zato je pot-rebno češće prevrtati đubrivo da dolazi u kontakt sa vazduhom. Prepo-ručuje se da, ako je moguće, đubrivo bude stavljeno u prazne leje što ranije i da u njima sazreva. Time se smanjuje količina na deponiji rani-je se obavlja prenošenje dubriva sa jednog na drugo mesto.

Svaka gomila dubriva trebala bi da bude označena tablom na kojoj piše od koje je životinje i koliko je staro.

3 1

Page 29: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

Po pravilu, podloga za leglo priprema se 30-60 dana pre unošenja gli-sta u nju.

„ P - 5 0 - L " test

Pođimo od pretpostavke d a j e podloga u leglu (leji) pripremlje-na prema uputstvima i da je proveren stepen pH. Pre nego što gliste budu puštene u legla potrebno je izvesti još test koji nosi skraćeni na-ziv „P-50-L" a znači „proba na 50 glista". Test se obavlja tako što se u drveni sanduk dimenzija 50 x 50 x 30 cm, čije su stranice izbušene burgijom 8 mm da bi se obezbedila drenaža, stavi ista podloga kao u lejama, ali debljine svega 5 - 6 cm; na podlogu se stavi 50 odraslih sli-

3 2

Page 30: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

sui i bogato poprska vodom. Ovu operaciju je dobro obavljati pri dnevnom svetlu. Glistama je potrebno nekoliko minuta da se uvuku u podlogu, gde počinju da stvaraju svoje stanište. Nakon 24 sata treba pretresti sadržinu kutije i izbrojati gliste. Ako ijedna nedostaje, znači da podloga nije dovoljno „ukusna" da ih zadrži; ukoliko ima mrtvih glista, znači sastav podloge još nije zreo za nastanjivanje. Treba izvrši-ti analizu i videti zašto. Ako su gliste, pak, živahne i sve na broju, zna-či da je podloga u redu i da može biti nastanjena glistama. Upotreba „P-50-L" testa smanjuje rizik da leglo bude uništeno zbog greške pri-likom pripremanja podloge. Ovaj test koristi se i u nizu drugih okol-nosti da bi se pomoću njega smanjio rizik.

IV NAČIN ISHRANE

Upravo zato što imaju prilično razvijene i komplikovane orga-ne za varenje, gliste uzimaju jednostavnu i nimalo komplikovanu hra-nu. Krajnje pojednostavljeno, gliste se hrane svakom vrstom otpadaka organskog porekla koji su u stanju da pod dejstvom prirodnih faktora (voda, vazduh, bakterije) previru i raspadaju se na svoje sastavne ele-mente. Medu njima su najpre fekalije domaćih životinja, otpaci žitari-ca, otpaci voća i povrća, organski otpaci u gradskom dubretu i drugo. Luidi Kompanjoni (Luigi Compagnoni), uzgajivač glista iz Italije, na-vodi da na svom imanju za hranjenje glista koristi otpatke iz prehram-bene industrije i industrije celuloze, grančice iz orezanih voćnjaka, travu i lišće iz gradskih parkova, strugotinu, otpatke iz javnih kuhinja, talog od kafe, izmet psa, kanalizacioni mulj i niz drugih organskih otpadaka, uključujući i talog od čaja kamilice. Dakako, pojedini mate-rijali su bolji od drugih, pre svega zato što sadrže više proteina, mine-rala i vitamina koji se lako mogu transformisati u hranljive sastojke i ubrzati rast glista.

Iako je voda neizostavan element u ishrani glista, ona mora bi-ti dozirana u određenim količinama, jer previše vode utiče na to da gliste postanu velike ali blede, meke i lenje. Samim tim i razmnožava-nje glista biva usporeno.

U ovom poglavlju biće reči o izboru hrane za gliste, o koristi i štetnosti svake od njih, kao i o načinima na koji hranu treba pripre-mati i davati glistama. Jedina bitna razlika u ishrani glista i ostalih ži-votinja jeste u tome što organi za varenje kod glista nisu u stanju da razne minerale i vitamine pretvore u aktivne elemente bez prethod-nog delovanja bakterija koje se nalaze u zemlji i izlučevinama životi-nja. Sam probavni trakt gliste luči relativno malo encima potrebnih da

3 3

Page 31: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

bi se ubrzalo dejstvo bakterija i proteini i ugljeni hidrati - pretvarali u energiju. Ako hrana koju dajemo glistama sadrži mnogo proteina i ugljenih hidrata koji još nisu razloženi usled dejstva bakterija, oni će nesvareni proći kroz organizam gliste i čak dovesti do zastoja u rastu i razmnožavanju glista. Tako će i pored obilja hrane glista ostati glad-na.

Ako se gliste hrane materijalom koji je preterano kiseo - što znači da je u njemu bakterijsko delovanje bilo preterano i da žlezde koje luče kalcijum kod gliste nisu u stanju da neutrališu kiseline pa će nastati takozvano „trovanje proteinom" kada se u crevu gliste stvaraju rane koje u kasnijoj fazi dovode do uginuća. Otpaci soje i suncokreta bogati proteinima malo znače za gliste koje u svojim organima za va-renje nemaju kiseline koje bi razorile ulja u kojima su proteini. Zato se za hranu glistama mogu davati samo ljušture ovih biljaka koje su bogate celulozom a ne sadrže ulja. Organi za varenje glista luče enci-me koji pomažu efikasnom pretvaranju celuloze i ugljenih hidrata (še-ćera i amida) u hranljive elemente. Idealnu hranu za gliste pretstavlja velika količina celuloze i ugljenih hidrata, i to više nego proteina. Ce-luloza, koja je sastavni deo stabljike i listova gotovo svih biljaka, u osnovi je ugljeni hidrat (C 6 H 1 0 O j ) koji se u organizmu gliste pretva-ra u glikozu (šećer).

Veoma je važno znati da se kao hrana za gliste ne smeju kori-stiti otpaci plodova ili bilo koji organski materijali koji su prskani insekticidima, hemijskim materijama druge vrste, solima, alkalnim rastvorima, boraksom ili sodom.

3 4

Page 32: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

Stočno dubrivo

Stočne fekalije ili stočno dubrivo prirodno su stanište i hrana crvenih glista pa ostaju najvažniji i u industrijskom uzgoju. Posebnu vrednost predstavlja izmet životinja koje se hrane žitaricama, jer po-red ugljenih hidrata, celuloze i proteina sadrži i encime neophodne za efikasno bakterijsko razgrađivanje materijala. Pored toga, veliki deo stočne hrane sadrži dodatne vitamine i antibiotike koji se kroz izmet prenose i u organizam gliste. Budući da od 100 kg žitarica (ovas, je-čam, kukuruz) datih kao hrana stoci samo 10,5% biva apsorbovano u organizmu, znači da 89,5% životinja izlučuje i time stvara bogatu hranljivu podlogu za životinje nižih sistemskih kategorija kao što su gliste. Istina, dubrivo od goveda može da sadrži čak 5-8% soli, koje mogu usporavati rast glista pa je zato potrebno „oprati" dubrivo pr-skanjem većom količinom vode.

Sastav pojedinih vrsta đubriva i ostalog materijala

- i z r a ž e n o u p r o c e n t i m a -

Mater i ja l C e l u l o z a N i t r o g e n ( A z o t ) Prote in i

F o s f o r n a k i s e l i n a

K a l c i j u m o k s i d

D u b r i v o o d k o n j a 6 0 0 , 7 4 .38 0 , 3 4 0,52 D u b r i v o g o v e d a 6 0 0 , 7 4,38 0 ,30 0,65 D u b r i v o tov. j u n a d i 6 0 2,0 12,5 0 ,54 1,92 D u b r i v o o v a c a 6 0 2,0 12,5 1,0 2,50 D u b r i v o s v i n j a 3 0 1,0 6,25 0,75 0,85 D u b r i v o z e č e v a 5 0 2,0 12,5 3,20 1,90 D u b r i v o ž i v i n e 7 4 4 ,0 25,0 1,25 0,9 S l a m a o d žitarica 8 0 0,6 3,75 0 , 2 0 1,10 K a n a l i z a c i o n i m u l j 5 0 2,0 12,5 3,01 -M o r s k e a l g e 8 0 0,2 1,25 0 ,10 0 ,60

Jedino dubrivo koje bez ikakvih posebnih postupaka može da služi kao podloga i kao hrana za gliste jeste konjski izmet. Njegov sas-tav, u kome 60% čini celuloza (iz sena, slame i ljuski žitarica), uz rela-tivno visok postotak proteina, čini ga pogodnim za gliste. Konjsko du-brivo je dovoljno porozno, sadrži nizak postotak proteina i azota, što znači da ne može doći do „trovanja proteinom". Niska kiselost i spo-ro previranje svežeg konjskog đubriva, uz oslobađanje toplote, čine ga veoma korisnim, jer u kritičnim trenucima može poslužiti kao grejač za gliste u leglu. Ipak, zbog niskog sadržaja proteina i minerala dobro je ovo dubrivo mešati sa nekim jačim kada takođe može poslužiti i

3 5

Page 33: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

kao hrana glistama Još jedno svojstvo stavlja konjsko đubrivo na pr-vo mesto kao podlogu za leglo glista - to je njegova sposobnost da dugo zadržava vlagu.

Z A T V O R E N E K O L O Š K I K R U G : s v i n j s k e f e k a l i j e s l u ž e k a « h r a n a z a g l i s te , g l i s t e s t v a r a j u h u m u s k o j i m s e đ u b r e hiUkc, b i l j k e I g l i s t e s l u ž e k a o h r a n a s v i n j a m a

3 6

Page 34: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

Na skali hrane za gliste visoko mesto zauzima i đubrivo od ju-nadi i goveda. U principu, goveđe fekalije su znatno tečnije od ostalih pa je potrebno dodavati im strugotine ili kakav drugi aditiv da se po-stigne potrebna gustina. Ta mešavina u prirodnim uslovima mora da odleži punih godinu dana. Istina, postoje zaštićeni tehnološki postup-ci obrade tečnih fekalija goveda i svinja koji znatno smanjuju utrošak vremena. No, oni su tajna proizvođača koji ih ustupaju jedino zajed-no sa opremom koja uz to ide.

Fekalije svinja doskora su predstavljale problem za uzgajivače svinja i izazov za uzgajivače glista. Rešiti taj problem značilo je probiti ekološki zid koji se našao pred svinjogojstvom. Naime, svinjske feka-lije koje se ne mogu upotrebiti kao đubrivo u poljoprivredi najčešće se slivaju u kanale, reke i deponije teško zagađujući okolinu. Za proizvo-đače glista bilo je pre svega važno da ovim fekalijama ubrzaju fermen-taciju i povećaju gustinu, odnosno smanje procenat vlage. U osnovi, ovo đubrivo sadrži visok procenat proteina, minerala, celuloznih niti i azota pa se procesi tehničke obrade fekalija materijalno isplate. Ukoli-ko je materijal prošao kroz vibro-mlinove, proces fermentacije zavr-šava se u roku od 30 do 40 dana u proleće i oko 60 dana pri letnjim vrućinama.

Uzgajivači zečeva raspolažu jednom od najboljih hrana za gli-ste. Izmet zečeva sadrži takav sklad celuloze, proteina i minerala da mu je proces fermentacije blag pa se uz pažljivo doziranje kalcijum— karbonata može direktno upotrebljavati kao hrana za gliste. Zahvalju-jući ovom svojstvu, većina uzgajivača zečeva drži sanduke sa glistama direktno ispod kaveza sa zečevima tako da izmet direktno pada medu gliste i služi im kao hrana. Budući d a j e zec polupreživar, on prilikom žvakanja i varenja hrane natapa velikom količinom stomačnih sokova i time povećava prehrambena svojstva i za gliste. Na ovakav način gli-ste su apsolutno rešile nekadašnji težak problem neprijatnog smrada i mnoštva muva koje su pratile uzgajališta zečeva. Toga više nema na današnjim uzgajalištima, jer gliste razlažu izmet i mokraću čim iz ka-veza padnu u leglo. Pri tome je veoma važno da što češće bude kon-trolisana kiselost podloge ako se gliste na ovaj način hrane.

Od nabrojanih dubriva bitno se razlikuje živinsko, jer sadrži znatno veću količinu proteina, azota i fosforne kiseline nego ostala dubriva. Ovo đubrivo je tako „vruće" da se direktno ne preporučuje ni kao podloga ni kao hrana za gliste. Ova vrsta dubriva zahteva izuzet-no dug period fermentacije (nekoliko godina) pa se malim proizvođa-čima praktično ne isplati. Za potrebe velikih proizvođača živine razra-đeni su postupci prerade živinskog izmeta, no njihova ekonomičnost

3 7

Page 35: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

je zasada u senci ekološke koristi koja se tim putem stiče. Prosečni uzgajivač glista bolje je da ne računa na živinsko đubrivo, sem ako ne-ma ambicije da sam istražuje neki novi postupak u njegovoj prethod-noj preradi u hranu za gliste.

Napomene uz primene stočnog dubriva

Pri upotrebi stočnog dubriva važno je imati u vidu da sve do-maće životinje sa hranom uzimaju i određene količine soli. Ustano-vljeno je da izmet goveda sadrži čak 5-8% soli, budući da goveda do-bijaju so da ližu. Te količine soli mogu veoma štetno uticati na gliste pre svega usporavajući njihov rast pa i razmnožavanje. Ako se đubre iz štala slivnicima odvodi u betonske rezervoare ono sadrži i velike količine mokraće koja pospešuje razvijanje gasa za vreme fermentaci-je dubriva. Kako zbog prisustva soli tako i zbog urina, neophodno je „oprati" svako đubrivo pre polaganja glistama. Ako je đubrivo name-njeno da posluži kao podloga u leglu, neophodno ga je duže ispirati vodom. Ako, pak, služi kao hrana, dovoljno je obezbediti povremeno prskanje dubriva tako da voda postepeno otiče za sve vreme previra-nja. Previše revnosno prskanje znači ispiranje niza korisnih minerala i vitamina. Voda koja otiče trebalo bi da bude braonkaste boje; ukoliko je bleda, znači da je protok vode prevelik.

Prilikom hranjenja glista stočnim dubrivom treba se truditi da leglo ili leja ne budu napunjeni do vrha. Treba uvek ostaviti oko 5 cm slobodnog prostora do vrha legla. Nikada ne treba mešati đubrivo za hranu glista sa podlogom u leglu. Odvojeni sloj hrane utiče da se gli-ste najviše grupišu u 3-5 santimetara podloge neposredno uz hranu. Time se ubrzava proces sakupljanja glista kad dođe vreme za to. Pot-rebno je takođe približno svaka tri meseca odstraniti celokupnu koli-činu ncpojedene hrane, zapravo ostatak hrane koju iz bilo kojih razlo-ga gliste nisu htele ili nisu mogle da pojedu.

Ne treba odjednom davati velike količine dubriva (hrane) gli-stama. Vremenom se jasno zapažaju zone u kojima je hrana već poje-dena, pored ostalog i zbog stabljika slame ili mahuna koje ostaju na površini kada gliste pojedu hranu oko r\jih.

Povremeno je ipak potrebno uz stočno đubrivo dodavati glista-ma takozvanu komercijalnu hranu (mekinje, brašno, prekrupu). Ovi dodaci dolaze u obzir samo u slučaju ako je đubrivo lošeg kvaliteta i praktikuje se po slobodnom uverenju uzgajivača ako smatra da ishra-nu treba malo pojačati. Najčešće je to slu&y oko 30 dana pre sakuplja-nja glista za prodaju. Dodavanje brašna, kaše, izmrvljenog hleba ili

3 8

Page 36: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

kakvog drugog dodatka visoke hranjive vrednosti' ima za posledicu nagli porast temperature sloja u kojem se nalaze dodaci pa treba biti veoma obazriv i pažljivo dozirati količinu, vodeći računa o tome da ne bude više od 10% dodataka u nonmalnoj hrani. Ovi dodaci nikako ne bi smeli da dospevaju u sloj podloge.

Svi ovi materijali moraju biti tako samleveni da omogućavaju brzo dejstvo bakterija i prilagođeni mogućnostima gutanja kod glista. Ne postoje nikakvi specijalni komercijalno izdvojeni podaci za gliste; ovde je reč o onim dodacima koji se spravljaju i namenjeni su za do-punsku stočnu ishranu. Treba ipak uvek imati u vidu da je najbolja ona hrana koja takoreći ne košta ništa a takve hrane za gliste ima na svakom koraku.

Otpaci kao hrana

Na prvi pogled izgleda neverovatno, ali činjenica je da karton predstavlja jedan od najboljih materijala kako za ishranu tako i za podlogu za gliste. Budući d a j e sav sazdan od vlakana celuloze, karo-ton je za gliste lako rastvorljiv i pretvorljiv u šećer (glukozu). Najveći broj lepkova koji se upotrebljavaju u proizvodnji kartona prirodnog je porekla tako da često čak čini proteinski dodatak osnovnoj celulozi. Karton sadrži i male količine fosfora i kalijuma, dakle, gotovo sve neophodne elemente za ishranu glista. Pored toga, kiselo-alkalna rav-noteža kartona je neutralna (7.0 pH), a samim tim pokvašen i upotre-bljen bilo kao hrana bilo kao podloga za gliste on stvara minimalnu toplotu. Sadrži neznatne količine proteina i visoko je porozan te zadr-žava velike količine vlage. Zahvaljujući tim svojstvima, predstavlja izvrsnu podlogu u leglu. U roku od 6 do 8 nedelja gliste ga potpuno pretvore u prah. Bilo da služi kao podloga ili kao hrana, karton je do-bro pomešan sa 2/3 stočnog dubriva.

Slično kartonu mogu se upotrebiti i papirna pulpa i sitni otpaci od drveta. Papirna pulpa, odnosno svi celulozni otpaci u industriji ce-luloze i papira, ukoliko u procesu prerade nisu korišćena jaka hemij-ska sredstva, mogu se upotrebiti kao dobra, mada manje kvalitetna hrana nego što je karton. U uvodnom delu smo napomenuli da su Ja-panci ovo svojstvo glista iskoristili da u potpunosti spreče zagađivanje sredine celuloznim otpacima. Postoje izvesne specifičnosti u načinu pripreme i upotrebe kartona za ishranu glista. Pre svega, karton (otpa-ci iz industrije ambalaže) je upotrebljiv samo ako je sitno samleven ili je u obliku tankih šlajfni. Karton mleven ili sečen u šlajfne treba stavi-

3 9

Page 37: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

ti u kadu da se potpuno natopi vodom. Ako je u pitanju karton u šlaj^r nama, onda u sredini legla ili leje treba iznad podloge u sloju hrane grabuljama napraviti jednu brazdu širine 0,5 m, debljine ne veće pd 2,5 cm i dužine prema veličini leje. Na karton posuti kalcijum-karbo-nat, i to 20 grama na jedno leglo veličine 2 x lm. Vodu u kojoj je karton bio potopljen možemo koristiti za prskanje legla pošto ona sa-drži rastvorene lepkove (proteine) kojima se gliste rado hrane. Ukoli-ko se koristi mleveni karton, potrebno je u leglu napraviti rupe dubo-ke 5-7 cm, ispuniti ih kartonom, posuti sa malo kalcijum-karbonata i prekriti podlogom koja je iskopana iz rupe. Važno je da ova hrana (vi-še nego ostale) bude uvek dovoljno vlažna. Sa papirnom pulpom i strugotinama postupak je isti kao sa isitnjenim kartonom.

Budući da svaka organska materija koja podleže truljenju pred-stavlja potencijalnu hranu za gliste, otpaci iz prehrambene industrije, voćarstva, cvećarstva, klanica, pivara, trgovina i kafana takođe predsta-vljaju dobru hranu za gliste. Pošto svaki građanin u srednje razvijenoj zemlji odvaja dnevno oko 600 grama otpadaka, od kojih je 45% or-ganskog porekla, to ovaj potencijal zaslužuje posebnu pažnju. Prime-nom ovog materijala za uzgoj glista sa šireg društvenog aspekta sma-njeno je zagađenje životne sredine, a na drugoj strani ovi otpaci pret-s t a v ^ u besplatnu ili bar jeftinu hranu koju uzgajivači mogu nabaviti za svoje gliste.

Za one koji se opredele da gaje gliste u malim količinama, koli-ko za pecanje, evo samo nekoliko produkata koji su im uvek pri ruci a mogu poslužiti kao hrana glistama: talog od kafe, talog od kamilice, papirne kese, papirni ubrusi, kore i otpaci od voća, mrve hleba (u ma-lim količinama) i većina drugih hranjivih otpadaka koji nas okružuju. Važno je da svi ovi materijali treba da budu sitno iseckani pre nego što se daju glistama da bi se ubrzao proces njihovog razlaganja po-moću bakterija.

U nizu gradova u SAD, Švajcarskoj i Italiji podignuti su već či-tavi sabirni centri gradskog đubreta i na istom mestu je organizovana prerada organskih sastojaka uz pomoć glista. Prvo takvo postrojenje podignuto je 1979. godine u italijanskom gradu Pistoji, ali relativno malog kapaciteta. Danas se smatra prosečnom veličinom postrojenje koje omogućava preradu 50 tona organskih otpadaka dnevno.

Sa stanovišta ekologije, medu najznačajnije delovanje glisti) spada i njihova sposobnost da razgrađuju takozvani kanalizacioni mtilj. U većini velikih naselja radi zaštite obližnjih rcka i jezera kanalizacija se sliva u scparacione bazene gde se posebno izdvaja talog ili kanaliza-cioni muli- U aeroforima gradskih taložnica obavlja se fermentacioni

4 0

Page 38: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

proces posle kojeg mulj odlazi na sušenje. U mnogim delovima Evro-pe ovaj mulj se osušen i upakovan prodaje poljoprivrednicima koji ga dodaju hemijskim dubrivima. Ako se ovaj prah natopi vodom, pono-vo se dobija mulj koji može da služi kao hrana ali nije preporučljiv kao podloga glistama.

Medu uzgajivačima postoje veoma oprečna mišljenja o upotre-bljivosti ovog mulja kao hrane za gliste. Na osnovu ispitivanja i isku-stava, izvesno je da, pre svega, svaku količinu mulja treba proveriti uz pomoć „P-50-L" testa, jer često prisustvo hemijskih proizvoda (de-terdženata) u mulju može da bude pogibljeno za gliste. Gliste hranje-ne ovim muljem pomešanim sa stočnim dubrivom naglo še goje -postaju do 4 puta šire u obimu i to samo u toku od 2 nedelje - ali ne menjaju dužinu. Rapidno nagojene, gliste podjednako brzo i gube te-žinu kada se vrate običnoj hrani. Kada dostignu maksimalnu težinu gliste bi trebalo slati u prodaju, jer preduga ishrana kanalizacionim muljem može da bude opasna po njih. Ovako ugojene gliste postaju meke, lenje i lako se kidaju pa nisu dobre kao mamac za pecanje riba. Budući da postaju izrazito lenje, gliste se i znatno sporije razmnožava-ju. Mogućnosti upotrebe mulja u mešavini sa drugim materijalima gliste se dalje istražuju, verovatno sa povoljnijim rezultatima. Svi ovi razlozi navode na zaključak da je svojstvo glista da se hrane kanaliza-cionim muljem interesanto pre svega sa ekološkog stanovišta a mno-go manje za industrijske proizvođače glista i humusa. Tim pre što se ovakav humus preporučuje samo za gajenje cveća.)

Objektivnost nalaže da ovde citiramo dr Karla Alberta Fonta-nezija, rukovodioca Ureda za očuvanje okoline na Kapriju (Italija), koji je na Prvom međunarodnom simpozijumu prošlog leta u Rimu govori o iskustvima jednog projekta za preradu organskih otpadaka iz gradskog đubreta i materijala iz kanalizacionih taložnika i ecidirano zaključio: „Na osnovu analiza i iskustva, konstatovano je da 'kastin1

(humus) dobijen bilo od organskih otpadaka iz đubreta, bilo iz mulja, bilo iz mešavine jednog i drugog daje slične rezultate kao i upotreba stočnog dubriva."

V

NEGA GLISTA

Budući da gliste ne mogu u pravom smislu da obole (njih ne napadaju bakterije i virusi), njihov najveći neprijatelj jeste evenutalna nebriga uzgajivača. Do nebrige obično dolazi zato što uzgajanje glisto iziskuje malo rada i to u odredenim intervalima a ne svakodnevno pa

4 1

Page 39: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

se iz zaboravnosti ili kakvih drugih razloga rokovi propuštaju te gliste/ ostaju nenahranjenc ili u isušenom tlu. Najgora kompenzacija za ove propuste je preobilno hranjenje ili vlaženje glistilišta, što takođe nega-tivno utiče na rast i razmnožavanje. Iako se gliste hrane đubrivom i otpacima, one zapravo vole čistoću. Stoga je veoma vćižno da pre for-miranja legla kontejneri i leje u kojima će gliste živeti budu očišćeni od otpadaka iz ranijeg turnusa, da podloga bude Napravljena prema uputstvima, da se ne prekoračuju srazmere adi Ma itd. Cak i ako se znatnije napuštaju ove norme, gliste najčešće neće uginuti, ali će nji-hova produkcija humusa i „mesa" biti svedena na granicu koja posao čini nerentabilnim.

m o ć gl ista.

O v a j p o s t u p a k f i r m a R o m a n u S o l i p r i m e n i l a j e u g r a d u P i s t o j i u I ta l i j i

Vlaženje legla Jedan od osnovnih životnih elemenata za gliste jeste voda.

Vlažnost zemljišta mora da bude očuvana u svakom trenutku, a raz-log za to je što glista uz pomoć vlage diše preko kože i što, budući da

4 2

Page 40: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

2IV0TNI VEK GLISTE

nema zuba, usisava hranu, a usisava je najlakše ako je u tečnom sta-nju. Vrlo je važno da količina vode ne bude ni mala ni preobilna. Sva-ka od ovih krajnosti dovodi do povećanog stvaranja gasa koji je opa-san i za gliste i za uzgajivača. Ova druga opasnost se sastoji u tome što gliste, težeći da pobegnu od gasa, napuštaju leglo i nestaju u okolnom zemljištu. Preobilno prskanje u popodnevnim časovima takode dovo-di do bekstva glista, jer im deluje kao obilna kiša, ali broj glista koje napuste leglo nije veliki i ne predstavlja neku naročitu materijalnu šte-tu.

Učestalost zalivanja u zavisnosti je od klime pa će u toplim su-vim predelima biti češće a u hladnim svedena samo na održavanje vlažnosti, i to ispod optimalnog nivoa od 82,5%. Ova precizna cifra ne treba da plaši buduće uzgajivače, jer ona je teorijska veličina a praktič-no se vlažnost kontroliše tako što se u šaku uzme izvesna količina materijala iz legla i blago stegne. Ako se voda iz nje mlazom cedi, vlažnost je prevelika; ako se cedi u kapima, stepen vlažnosti je povo-ljan. Postoji, naravno, i sprava (higrometar) koja precizno meri vlaž-nost sredine i nije preveliki izdatak za uzgajivače.

Kako voda iz česme ili bunara predstavlja ili trošak ili napor za dovlačenje, l o j e sasvim opravdano koristiti vodu iz kakvog obližnjeg kanala, bare ili reke, ali je u tom slučaju potrebno stalno kontrolisati kvalitct te vode. Kontrola je najjednostavnija ako se u neki sud (kori-to, bure) stavi nekoliko ribica i obczbcdi stalni dotok vode koju kori-stimo za zalivanje glistilišta. Ovo je vrlo jednostavno. Bilo da se voda

4 3

Page 41: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

vadi motornom pumpom ili da se prenosi kantama - važno je da po-vremeno dospe i u sud sa ribama a upotrebljiva je sve dok su ribe ži-ve.

Provetravanje

Bitan preduslov za uspešan razvoj glista jeste i dobra provet-renost, odnosno bogat prodor vazduha u njihovo stanište. Da bi se to postiglo, pre svega je neophodno da se u pravljenju podloge postupi prema iznesenim uputstvima, odnosno da se pravilnim izborom osnovnog materijala i dodataka obezbedi rastresitost podloge. Pored toga, treba voditi računa i o tome da se „teška" hrana glistama posta-vlja duž legla - leje po sredini, ostavljajući prostora sa strane za slobo-dan prodor vazduha u podlogu. Ako su legla hranjena komercijalnim proizvodima (mekinje, brašno, prekrupa), potrebno je formirati ih u obliku kupa ili grebena; na taj način se veća površina izlaže vazdu-hu.

Napomenuli smo ranije da gliste treba što rede uznemiravati, a naročito treba poštovati njihov mir u sloju podloge. Pa ipak, neop-hodno je povremeno protresti gornji sloj podloge da bi se iz njega uklonili ostaci nepojedene hrane, razbile grudve ako su se stvorile i omogućilo provetravanje tog sloja, odnosno odstranjenje gasa koji se tu mogao sakupiti. Ovaj posao se obavlja jednom u mesec dana.

Nije preporučljivo prevrtati ceo sadržaj legla do dna. Ukoliko ukupna debljina legla iznosi 25-30 cm, treba kontrolisati i razgrtati samo gornjih 8-10 cm. Donjih 15 cm pretežno je već napunjeno hu-musom tako da bi njegovo mešanje sa još neprevrelim materijalom, s jedne strane, mamilo gliste da se ponovo vraćaju u donje slojeve radi hrane, a sa druge strane dovodilo bi do truljenja materijala u donjim slojevima. Pretresanje se vrši tako što se hrana odstrani sa legla, zatim se vilama, čiji su vrhovi po mogućnosti zaobljeni, pažljivo zagrabi sloj debeo 8-10 cm. Taj sloj podloge se pažljivo izmrvi rukama, da se raz-bije svaki grumen. Tako se postepeno prođe cela površina legla a za-tim se grabuljama (po mogućstvu drvenim) izravna čitava površina. Na t^j sloj ponovo se stavlja sveža hrana.

Budući da smo u trećem poglavlju već govorili o kontroli kise-losti i alkalnosti podloge i hrane, ovde ćemo samo napomenuti da taj posao spada u one koje ne treba zanemarivati. Ponavljamo da pH tre-ba da iznosi oko 7 (neutralan) i da raspon između 6,8 i 7,2 predstavlja tolerantne granice. Smanjivanje kiselosti obavlja se dodavanjem kalci-jum-karbonata a kontrola alkalnosti se vrši ispiranjem vodom ili do-davanjem mlevenog treseta.

4 4

Page 42: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

O b l i k l e j e d o p r i n o s i p r o v e t r e n o s t i p o d l o g e

Kontrola temperature

Gliste su najaktivnije kada je temperatura legla oko 20° Celzi-jusovih. One ostaju vrlo aktivne u rasponu od 15° do 25°, ali svaki stepen razlike od najpovoljnijih 19° do 20° znači opadanje brzine raz-množavanja čak i do 70%. Izložene hladnoći ispod nule, gliste uginu. Zato su tu kakoni sa njihovim mladuncima, koje izdržavaju i do -20°C spoljne temperature. Nasuprot tome, temperaturu od + 3 5 ° gli-ste sasvim dobro podnose, pa se na njoj koji put čak i razmnožavaju. Ako je temperatura visoka, gliste se približavaju površini i svežem vazduhu, ali ako temperatura legla dostigne preko 35", one pokušava-ju da pobegnu napolje; jedino ih jaka svetlost može sprečiti da to ura-de. Da bi se sprečilo preterano zagrevanje legla treba ih postaviti na površine gde ima prirodne senke (samo ne od četinarskog drveća). Hlađenje koje se još efikasnije postiže orošavanjem u vidu magle koja je u stanju da temperaturu tla smanji za 8-15°.

Tokom zime Crveni hibrid ne pada u letargično stanje kao dmge gliste. Nastavlja aktivnost i razmnožavajući se, ako zima nije preterano jaka. Da bi se makar i tako smanjena aktivnost održala, pot-rebno je preduzeti sledeće: u tom razdoblju treba sloj hrane povećati

4 5

Page 43: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

na 10-15 cm svakih 15 do 20 dana. (Računajući po 1 cm dnevno a ukupno najviše do 20 cm.) Gliste će pojesti samo donjih 5 cm, ali će ostalih 10-15 proizvoditi dovoljno toplote da u donjem sloju glistama bude ugodno. Kada se posle 10-20 dana doda novi sloj od 10-20 cm, gliste će preći u nepojedini deo ranijeg obroka hrane. U zimskom pe-riodu glistama treba davati dubriva sa dosta slame. Ukoliko u hrani životinja čije se đubrivo daje nema slame, đubrivu treba dodati 20% pleve ili mlevene slame. Kad temperature vazduha padnu ispod nule treba preko legla staviti pokrovce od jute, sloj lišća ili slame, koji će predstavljati zaštitu od hladnog vazduha i snega.

Postupak za povećanje telesne težine

Uprkos homeopatskih osobina gliste da „imitirajući" okolinu poraste koji santimetar - ta osobina nije nasledna te praktično zasad nema poznatnog načina da se poveća inače skromna dužina Crvenog hibrida. Postoji, međutim, način da glista dobije na težini i time pove-ća količinu mesa naročito kada su gliste namenje proizvodnji protei-nskog brašna. „Forsirano gojenje" iziskuje dodatne troškove i treba dobro proračunati pre nego što se donese odluka.

Najbolji metod forsiranog gojenja jeste da se pripremi podloga kao i obično, s tim što se u leglo stavi podloga maksimum 15 cm de-bljine. Podlogu treba nakvasiti više nego što je te uobičajeno. U leglu koje je izdeljeno na kvadrate od po 10 cm x 10 cm sa po 400 glista u svakom, započinje proces gojenja. Legla treba snabdeti hranom pre nego što se u njih unesu gliste. Neophodno je da legla budu postavlje-na u stalnoj hladovini. Kao hranu treba upotrebiti komercijalna hrani-va (brašno, mekinje, kašu). Legla se moraju hraniti svakodnevno, a nekoliko dana pred isporuku dva puta dnevno, s tim što večerici obrok treba da bude jači, jer se gliste pretežno hrane noću. U toku 7-10 dana gliste udvostručuju svoju težinu. Potupak se može ponoviti još jednom ali prirast neće biti isti. Iako ovaj postupak deluje slično kao ishrana glista kanalizacionim muljem, ovaj način se bitno razliku-je, jer gliste postaju čvršće i ne gube boju.

Postoji metod za još veće ubrzanje efekata, a to je da se legla za brzi uzgoj unesu u prostoriju čija se temperatura može kontrolisati. Treba početi sa temperaturom od 19° i u roku od 28 sati svesti je na 14-15°. Ova promena će naterati gliste da se naglo hrane a zatim da reduciraju svoje kretanje i time maksimalno zadrže težinu. Metod sni-

4 6

Page 44: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

žavanja temperature koristi se i za transport zapata, jer tako gliste lak-še podnose promene. Ovo su metode kojima se služe uglavnom veliki proizvođači i vrlo su riskantne, jer trojskovi često mogu da ispadnu ve-ći od dobiti.

T r a k t o r s a p r i k o l i c o m z a r a z b a c i v a n j e đ u b r e t a v i š e s t r u k o p o v e ć a v a p r o d u k t i v n o s t r a d a

Stinmlisanje plodnosti

Ne postoji neka posebna ishrana koja bi uticala na veću plod-nost glista. Ipak, neke vrste hrane i postupci gajenja utiču na brzinu razmnožavanja. Pre svega, kod normalnog zapata treba voditi računa da se u leglo uvek unose odrasle, mlade gliste i j^ja (kokoni). Velike gliste se lakše i brže adaptiraju ako nisu izdvojene.

Postoji jedna tehnologija intenzivne proizvodnje kokona koja se obavlja u posebnim „kasetama za razmnožavanje". To su kutije di-menzija 35 x 45 x 20 cm. Kutije se ispune podlogom i u njih se stavi 500 - 600 polno zrelih jedinki. Potrebno je striktno održavati režim koji podrazumcva: temperaturu od oko 20°C vlažnost oko 80%, (s tim da se jedan dan u nedelji pravi pauza u zalivanju da se kasete ocede), ishranu obezbediti pretežno komercijalnom hranom (pomalo svaki

4 7

Page 45: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

dan) i tako se može očekivati prinos do 50 kokona godišnje po jedin-ki. Svakih 2 1 - 3 0 dana sadržaj kasete se izruči na neku ravnu površi-nu i na jednu stranu preberu gliste a na drugu kokoni. Gliste se vraća-ju u novu kasetu sa podlogom koja je pripremljena 30 dana ranije. Podloga za standardno leglo priprema se u svim ostalim slučajevima 30 - 60 dana pre unošenja glista u nju.

Što se ishrane tiče, uočeno je da mali dodaci relativno sveže** stočnog dubriva povećavaju reproduktivnu aktivnost glista. Proteinski jaka dubriva G u neće, zečije) izgleda da imaju stimulativno dejstvo. Formula „teramicin" koja se primenjuje kod potenciranja plodnosti živine ima uticaja i kod glista, i to ne samo na češće polaganje kokona nego i na povećanje broja mladih u njima. Konstatovano je takode da sirov šećer pozitivno deluje na moć razmnožavanja glista. Rastvor pri-premljen od pola šoljice sirovog šećera na 3 litre vode prska se na jed-no standardno leglo od 2 mJ svaka 3 - 4 dana. Primenom ovog po-stupka reproduktivnost se uočljivo poboljšava.

Polnu zrelost gliste stiču u starosti od 60 do 90 dana, ali se o njihovom reprodukovanju sa stanovišta uzgoja može govoriti tek kada steknu punu zrelost, a to je tek nakon navršenih 7 do 10 meseci. Kod tako zrelih glista ima efekta i preporučuje se povećanje njihove repro-duktivne sposobnosti.

4 8

Page 46: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

VI

NEPRIJATELJI I BOLESTI

Neprijatelji

Ustrojstvo prirode je takvo da gotovo svaka jedinka ima svoga neprijatelja. Ako je pri tom i nezaštićen kao što je to glista, onda treba očekivali da spisak neprijatelja bude velik. Dakle, spisak neprijatelja gliste bez dvoumljenja treba početi sa onima što se glistama hrane -krticama. Za njima slede miševi, žabe, zmije, ptice, živina i stonoge. Indirektni neprijatelji su im mravi, muve i sitni glodari, koji ne napa-daju same gliste već njihovu hranu, ili hrčkovi, tekunice i neki drugi sitni glodari koji kopaju svoje tunele i time remete glistama njihov mir, ruše njihove hodnike i uništavaju kokone Gaja).

Osnovna hrana za krtice su gliste. Tražeći ih na sve strane, krti-ce dospevaju do leja u kojima se gliste gaje i teže da prodru unutra. Ukoliko uspeju da prodru, u stanju su da potpuno unište glistilište. Treba napomenuti da je veoma teško boriti se protiv njih. Hemijska sredstva se nikako ne smeju upotrebljavati, a kopanje po podlozi gli-stilišta ima veoma negativan efekat na razvoj glista. Najgore je što krti-ce mogu da naprave ogromnu štetu pre nego što uzgajivač i primeti da su uspele da prodru u glistilište. Postoje posebne zamke za lov krti-ca koje se prodaju u poljoprivrednim apotekama.

Miševi i pacovi takođe pokušavaju da prodru u legla glista, u kojima prave svoja gnezda, a tu nalaze i hranu u vidu otpadaka od ce-realija. Miševi i pacovi se zavlače u glistilišta naročito zimi kada je vlažnost podloge manja a temperatura osetno viša od spoljne. Love se isključivo mišolovkama a ne otrovima.

Žabe i zmije se mogu pojaviti u glistilištu ako se ono nalazi u blizini kakve veće vode. Nisu tako razornog delovanja kao krtice, ali hraneći se glistama, ipak, nanose štetu leglu.

Stonoge, moljci i mravi bilo da se hrane glistama (stonoge) ili šećerom i škrobom iz hrane glista (mravi, moljci, muve) iako ne čine prevelike štete glistilištu, krajnje su neprijatni za uzgajivača, jer kad se jednom zapate teško je uništiti ih. Najefikasniji metod suprotstavljanja mravima jeste da se na 50 cm od legla - leje ukrug pospe tanak sloj sitnog tucanika pomešanog s pirctrinom (ili nekim insekticidom na bazi piretrina); ista prepreka sprečava i stonoge da dopru u glistilište. Ako se moljci nastane u leglu treba ih uništiti spaljivanjem uz pomoć butanske boce s plamenikom, a prethodno ukloniti gliste i njihove kapsule.

4 9

Page 47: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

Od ptica i živine većina uzgajivača štiti se pokrivanjem legla plastičnim mrežama, odnosno pokrovcem napravljenim od vreća za krompir i paprike koje su dovoljno šupljikave da ne smanjuju dostup vazduhu. Ne treba terati vrapce sa glistilišta, jer su oni izuzetno kori-sni. Ne jedu gliste već intenzivno uništavaju insekte koji se nalaze na površini legla. Protiv nepoželjnih insekata (kao što su muve) najefika-snije je boriti se sa higijenom sredine; treba redovno održavati čistoću glistilišta i sve oko njega. U leglima sa povećanom kiselošću hrane hoće da se razviju beli končasti crvi nalik na mlade gliste (Enchytracus albidus) koji nisu štetni po gliste i mogu se sakupljati i prodavati kao relativno skupa hrana za tropske ribice. Tačnim regulisanjem pH vrednosti u velikoj meri se izbegava pojava ovih crva.

Protiv većine neprijatelja glista najjednostavnije je boriti se ta-ko što se leglo maksimalno natopi vodom, što uljeze istera na površi-nu gde ih je lako pohvatati ili uništiti. Nepoželjne insekte, ako se ne mogu spaliti butanskim gorionikom kada na površinu pobegnu od previše vode, moguće je uništiti samo jednim hemijskim sredstvom koje se zove Diazinon (proizvod je kompanije Chevron, San Franci-sko, Kalifornia 94119). Taj jedini insekticid koji ne ubija gliste sme se upotrebljavati samo jednom u 3 - 4 meseca - ne češće!

„Bolesti" glista

Za gliste ne postoje bolesti koje su poznate ljudima. Mnoge biologe interesuje zašlo bakterije i virusi ne pokazuju nikakvu težnju da napadaju gliste. Protiv fizičkih ozleda koje im nanose drugi gliste se bore tako što blokiraju poslednji nepovreden segment i deo prema glavi nastavlja da živi dok povredeni deo otpada. I konačno, gliste su veoma zavisne od čoveka, a njegov nemar (nedovoljno ili preveliko zalivanje, pogrešna ishrana, nehigijena legla) može pogubno uticati na njih.

Praktično jedina „bolest" - zapravo poremećaj u metabolizmu zbog pogrešne ishrane - naziva se „trovanje proteinom", o tome je bilo reči u poglavlju o načinu ishrane glista. Ovaj poremećaj, koji je poslcdica prevelike kiselosti hrane ili podloge, može se lako uočiti na sledeći način: a) u nekim slučajevima dolazi do izrazitog naticanja kliteluma (svetli-jeg pojasa punog žlezda na telu glista) a može doći i do pucanja volj-ke; b) na raznim delovima tela gliste pojavljuju se čvorovi; c) gliste postižu smežuranc;

5 0

Page 48: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

d) uprkos normalnoj temperaturi, gliste zapadaju u neku vrstu miro-vanja, gube boju i uginu na dnu legla.

Osnovno sredstvo za lečenje jeste kontrola pH vrednosti (kise-losti) i preduzimanje hitnih mera koje podrazumevaju unošenje oko 200 grama kalcijum-karbonata u podlogu jednog standardnog legla (2 m 2 ), uz neprekidno prskanje. Posle nekoliko sati treba ponovo kon-trolisati vrednost pH. Ako nije na nivou neutralnog (pH oko 7), pono-viti postupak dodajući malo manju količinu kalcijum-karbonata. Pod-loga se nabaca u obliku, kupe (stoga) da bi se omogućilo što bolje pro-vetravanje. Kontrolisati kiselost svakog dana i dodavati kalcijum-kar-bonat sve dok se ne postigne neutralnost podloge.

Postoji i mogućnost lečenja uz pomoć antibiotika koji pomažu glistama da ojačaju i poprave zdravstveno stanje, ali taj postupak znat-no više košta. U ovom slučaju na jednu leju ( 2 n r ) nanosi se oko 400 grama antibiotika (Auromicin, Teramicin ili Galimicin). Naravno, i antibiotici deluju samo ako se uspostavi neutralnost podloge (pH oko 7). Za vreme lečenja ležišta ne treba hraniti gliste.

VII

UDVAJANJE LEGLA I SAKUPLJANJE GLISTA

U prve dve do tri godine uzgoja praktikuje se da se udvajanjem legla povećava uzgajalište do željene veličine. Tek u trećoj ili četvrtoj godini uzgajalište se stabilizuje na željenu veličinu i nadalje zadržava na toj veličini uz stalno sakupljanje viška glista koje služe za prodaju ili kao hrana za živinu.

Ako posedujete jedno leglo i želite da ga udvojite da ne bi do-šlo do prenaseljenosti glista, zbog čega gube na veličini i težini, pot-rebno je da ga ostavite da miruje 60 dana posle poslednjeg sakupljanja glista. U tom roku će populacija legla postići dovoljnu prosečnu veli-činu. Potrebno je pripremiti novo leglo (kontejner ili leju) iste veličine i ostaviti ga da sa slojem zalivene podloge čeka 30 - 60 dana do tre-nutka udvajanja. Ova operacija se obavlja svakih 60 - 90 dana, zavi-sno od brzine množenja glista. Kada je brojnost glista dovoljno veli-ka1 ) treba preduzeti sledeće mere:

- Pripremiti sledeće leglo u kome je ravnomerno raspoređena podlo-ga debljine oko 15 cm i odstojala u njemu 30 - 60 dana. Polovinu sa-

1 ) ( u s l o j u s a h r a n o m p r e k o d a n a s e n a l a z e p r e t e ž n o m l a d e Rliste, d o k s u o d r a s l e i s t r o v r e m e n o u d o n j i m s l o j e v i m a p o d l o g e ) ,

5 1

Page 49: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

držaja izvaditi napolje i najbolje je staviti ga na gomilu na komad plas-tične folije. - Prineti leglo koje se udvaja, sa kojeg su prethodno uklonjeni ostaci hrane. Zatim vilama sa zaobljenim vrhovima pažljivo s jednog kraja vaditi podlogu zajedno sa glistama i stavljati iznad sloja podloge u no-vom leglu. - Rukama pažljivo izmrviti podlogu sa glistama da bi se razbile gru-dve i taj postupak ponavljati sve dok se u novo leglo ne prenese tačno polovina starog. - U praznu polovinu starog legla uneti polovinu nove podloge sa plas-tične folije na koju je izvađena iz novog legla pre njegovog formiranja. Na tu polovinu novog materijala vilama preneti ostatak stare podloge sa glistama a u rupu koja je tako nastala sada ravnomemo uneti i preostali deo nove podloge. Rukama (da se gliste ne bi povredile) isit-niti staru podlogu i zajedno sa glistama je rasprostreti po ćelom le-glu. - Izravnati slojeve u oba legla i na njih staviti tanak sloj hrane upotre-bljavajući i onu koja je uzeta iz starog legla.

Treba imati u vidu da gliste prvih 7 - 1 0 dana u podlozi stvara-ju kanale i organizuju svoje stanište (habitat). Budući da se pri tom intenzivno hrane podlogom, jača hrana im nije ni potrebna. Neki put gliste i po 30 dana ne dolaze u gornji sloj na ishranu pa se ne treba uzrujavati ako hrana sporo nestaje i ako se gliste ne pojavljuju na po-vršini.

Sakupljanje glista

Neophodno je izvršiti sakupljanje glista da bi se sprečila prena-seljenost, odnosno da bi se u manje nastanjenim leglima gliste navele da se brže razmnožavaju. Sakupljanje se u principu obavlja svakih 30 dana uklanjanjem odraslih primeraka. Najjednostavniji ali i najmuko-trpniji i najskuplji način jeste da se direktno iz legla rukama preberu primerci koje treba izdvojiti za prodaju ili upotrebu. Postoji niz dru-gih načina za sakupljanje i gotovo da je svaki uzgajivač smislio sop-stveni metod kako najlakše da izdvoji gliste. U svakom slučaju, da bi se posao obavio što lakše, treba sve što je neophodno doneti nadomak ruke kako ne bi došlo do trke između sakupljača i glista koje,budući da ih je više, uspevaju ponekad da se razmile na sve strane.

Potrebno je obezbediti pre svega sto, veličine približne veličini legla, (2 x 1 m) a bolje je ako je i nešto veći. Sto treba prekriti nekim glatkim materijalom: plehom, ultrapasom ili običnom, dobro zateg-

5 2

Page 50: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

S i l o z a p r o s i j a v a n j e p o d l o g e i o d v a j a n j e g l is ta

nutom mušemom da bi se brže i lakše na njemu radilo. Pripremiti po-sude u koje će gliste biti stavljene. To mogu biti kofice, kutije i kon-zerve, i to pre svega od plastike i ne korišćene ranije; pogotovu ih ne treba koristiti ako su u njima bila kakva hemijska sredstva. Sve vrste ambalaže za prehrambene proizvode dobro su došle za ovaj posao. U svaki sud trebalo bi staviti oko 5 cm debljine vlažnog sitnog trese-ta.

Proces sakupljanja (izdvajanja) glista počinje time što se sa le-gla ukloni sloj hrane, ali tako da se može vratiti nakon obavljenog po-sla. Vilama podizati ne više od 10 cm gornjeg sloja podloge, prebacu-jući je na sto i u neki sanduk ili kolica. U leglu treba da ostane donjih 5 10 cm podloge. U sloju koji je izvađen nalazi se najveći broj glista i rgihovih jaja. Zavisno od temperature, gliste bi se mogle naći i u do-

5 3

Page 51: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

M e h a n i č k i s e p a r a t o r / a o d v a j a n j e u l i s l a i h u m u s a

njem sloju, no to se mora ustanoviti na licu mesta. Izdvajanje treba obavljati pri jakom dnevnom ili veštačkom svetlu da gliste ne bi beža-le.

Posao treba početi razgrtanjem gornjeg sloja u kome su mlade gliste i njihovim vraćanjem u leglo, pri dnu se nalaze odrasle, a u po-slednja 2 cm krupne gliste koje treba vaditi tako što se prstima isitnja-va podloga, iz nje izvlače primerci i izdvajaju se u pripremljene kutije sa vlažnim tresetom. Svetlost će ih naterati da se zavlače u treset koji će stalno ostajati iznad glista i štititi ih od suvog okolnog vazduha. Ostatak prebrane podloge i sitnih glista treba vratiti u leglo, izravnati površinu i odozgo položiti hranu - onu koja je uklonjena ili sasvim novu.

Udvajanje legla i sakupljanje glista mehaničkim puteni

U novije vreme umesto ručnog udvajanja i sakupljanja glista primenjuje se sistem mrežastih zamki kao efikasniji način tada. Preko podloge, koja je nekoliko dana držana bez hrane, stavi se nekoliko mreža različite gustine a na svaku od njih po sloj hrane. Različita gu-stina mreža omogućava selekciju po veličini. U svakom slučaju, svi ti slojevi hrane u roku od 2 - 3 dana maksimalno se ispune glistama. Skidanjem sloja po sloja dopire se do sve gušće i gušće koncentracije glista koje treba izdv<\jati u pripremljene posude.

5 4

Page 52: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

Na većim uzgajalištima, a pogotovu tamo gde se gliste odmah koriste, u upotrebi su separatori u obliku velikog nagnutog cilindra. Cilindar ima čvrstu osnovu preko koje je presvučena metalna mreža u segmentima različite gustoće. U cilindar se stavi sloj hrane sa glista-ma i uključi elektromotor koji okreće cilinder separatora izbacujući kroz rupice čestice humusa, odnosno jaja i sitne gliste, a zadržavajući na donjem kraju spearatora gliste i krupnije predmete (slamke, granči-ce). Maksimalna produktivnost ove mašine postiže se ako je za sloj hrane u koju treba namamiti gliste upotrebljeno đubrivo od kunića koje je sipko i brzo se trijeriše. Na isti način se upotrebljavaju i metal-na sita kroz koja se prosejava materijal da bi u situ ostale odrasle gli-ste. Loša strana oba ova načina odabiranja jeste što priličan broj glista biva povređen pa je ovo mehaničko odabiranje moguće koristiti kada se gliste izdvajaju za hranu ili za izradu proteinskog brašna a ne da bi bile korišćene kao novi zapat.

Kada se želi znati koliko je komada glista izdvojeno treba re-dom izbrojati 1000 komada izdvojenih glista, izmeriti na vagi, dobije-ni broj grama uzeti kao delitelj za celokupnu količinu izraženu u gra-mima. Rezultat ovog delenja pomnožiti sa 1000 i dobija se najpribliž-niji broj glista u celokupnoj količini. Izdvojene gliste pakovane u po-sude sa vlažnim tresetom mogu se slati i poštom, jer su u stanju da u kutiji izdrže 3 - 7 dana, ali uz uslov da na kutiji postoje rupice koje će obezbediti cirkulaciju vazduha.

VIII

ČEMU SLUŽE GLISTE

Sveopšta popularnost, gotovo moda gajenja glista zasnovana je na njihovoj ogromnoj koristi za ljude, i to direktnoj - kada prodajući ih zarađuju novac - i indirektnoj - u povećanju prinosa i prihoda u poljoprivredi ili kao efikasan činilac u očuvanju čovekove sredine od daljih zagađivanja. Relativno kratak rok industrijskog pristupa funkci-jama glista sam po sebi je dokaz da njihove sposobnosti još nisu isko-rišćene u punoj meri. Pomenimo samo da se u poslednje vreme na-jintenzivnije radi na selekciji glista čije će proteinsko brašno biti na-menjeno ljudskoj ishrani, a time bi, po britanskom biologu Dejvidu Belamiju, mogla biti iskorenjena glad za proteinima u velikom delu sveta. I danas se brašno glista koristi za ljudsku ishranu, ali je to više hir i reklama nego ozbiljan poduhvat. Farmaceutska industrija u gli-stama tek otkriva bogat rudnik osnovnih supstanci za više svojih pre-

Page 53: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

parata. U ovom tekstu ćemo se upoznati sa danas najčešćim načinima korišćenja glista.

U uvodu je bilo reči o tome da su intenzivno gajene gliste odlični mamci za ribe. Zapravo, gajenje glista je i nastalo kao udovo-ljavanje željama sve većeg broja ribolovaca koji imaju stalnu potrebu za mamcima. Iz tih razloga je i došlo, putem selekcije, do namernog blokiranja žlezda koje luče neprijatnu odbrambenu tečnost kod glista. Crveni hibrid kao idealna jedinka za zahteve ribolovaca ima potenci-ranu crvenu boju, čvrsto i ukusno telo i vrlo je živahan na udici. Nje-gova veličina ( 6 - 8 cm) za sada je nesavladiva prirodna osobina za biologe ali zato predstavlja pristojan izvor zarade za uzgajivače, jer se nedovoljna veličina nadoknaduje time što se na udicu stavi više ko-mada glista i time povećava potrošnja.

Sa stanovišta proizvodnje hrane, veoma je važno da se indu-strijski proizvedene gliste mogu izuzetno dobro koristiti za hranjenje riba u ribnjacima. Najveća korist od njih je u uzgoju salmonida (pas-trmki, mladice), jer zamenjuju uvozne koncentrate i čine ribe zdravi-jim i manje podložnim zarazama. Gliste se koriste još i za hranjenje šarana i linjaka, ali i nekih morskih riba kao što su mladi brancini. Izvanredan rezultat postiže se u tovu jegulja. U bazene (mogu poslu-žiti čak i veća korita jer je dobro da prostor ne bude preveliki) sa malo vode (da bi se što pre zagrejala) stavljaju se jegulje i intenzivno hrane jer one nezasito jedu kada je temperatura vode u kojoj žive preko 20°C. U roku od 2,5 meseca one skoro udvostručuju svoju težinu.

Gliste su takode izvrsna hrana za živinu. Živina gajena na far-mama za intenzivni uzgoj nikada i ne dode do svežih prirodnih pro-teina kakvi su koncentrovani u glistama. Zbog toga je visok procenat pilića podložan raznim deformacijama kostiju i mišičnog tkiva. Kao odgovor na nedostatak proteina u svežem obliku često dolazi do poja-ve fagocizma, odnosno kanibalizma (međusobnog jedenja). Sve ove neželjene pojave otklanjaju se dodavanjem svežih glista hrani živine a samim tim i ubrzava njihov rast.

U tovu svinja takode se pokušalo sa dodavanjem glista glav-noj hrani pošto se svinje van obora rado hrane glistama. Ispostavilo se da prase od 10 nedclja, kome su uz hranu dodavane i sveže gliste, do-stiže meru praseta od 12 nedelja, a prema tvrdnjama koje nije lako proveriti jer se radi o ukusu, meso ovako gojenih svinja osetnoje uku-snije. U ovom primeru naročito je važno što se kod svinja zatvara ekološki krug uz pomoć glista koje se hrane svinjskim izmetom, a sa-me služe kao hrana svinjama.

5 6

Page 54: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

Od glista se dobija najkvalitetnije proteinsko brašno. Jedan od metoda je da se gliste ostave bez hrane dan-dva da izbace sadržaj cre-va a zatim duboko smrzavaju i u tom stanju melju. Dobijena masa se zatim suši da bi se smanjio procenat vode. To je najjednostavniji me-tod dolaska do proteinskog brašna koje se dodaje svim životinjama i peradi pri intenzivnom uzgajanju. Od proteinskog brašna glista pravi se i hrana (biskviti) za mačke i pse, za šta u razvijenom svetu postoji veoma razvijeno tržište.

Uzgoj glista kao značajan faktor u očuvanju ekološke sredine

O ekologiji i glistama neizbežno je već na više mesta u knjizi bilo reči. Ovde bi vredelo napomenuti još i to da svaka osoba u razvi-jenim zemljama stvara dnevno oko 800 grama čvrstog gradskog đu-breta. To znači da grad od 100 000 stanovnika dnevno izbacuje 80 tona đubreta, od toga 55% neorganskog i 45% organskog porekla. Ovu količinu (36 tona) u stanju je da preradi ekološki sistem sa 36 mi-liona glista koji leglima-lejama pokriva samo 720 m2 a potrebno je imati bar još toliko prostora za manipulaciju. Takav pogon godišnje proizvede oko 7700 tona humusa koji zbog prilično visokog prisustva teških metala (žive, olovo) u đubretu nije preporučljiv za đubrenje bi-ljki koje služe za ishranu, ali je zato izvrsno đubrivo za stimulisanje rasta cveća i travnjaka. Cena prerade otpadaka u ovakvom pogonu iznosi svega četvrtinu cene koja se plaća da bi takvi otpaci bili spaljeni u specijalnim pećima. Razlika je i u čistoti postupka (kod glista nema dima ni smrada) i humusu kao nusproduktu.

Jedna od davno otkrivenih korisnih osobina gliste je obogaći-vanje tla. Još 1973. godine SAD i Kanada su prihvatile zajednički pro-gram obogaćivanja tla unošenjem glista u njega. Ovaj program zapo-čeo je od neplodnih, degradiranih terena da bi se kasnije proširio i na ogromna prostranstva pod šumama. Iz korporacije "Eurotecnica" po-tiče podatak da je u poslednjoj deceniji u Evropi preteranom upotre-bom hemiijskih dubriva i trošenjem humusnog sloja degradirano 6 miliona hektara nekada plodne zemlje. Sve manja upotreba prirodnih dubriva urnisala je tlo uništavajući mikrofloru. Takvo zemljište je „premoreno" i na putu da daje plodove koji sve više gube u ukusu i li-če na sintetiku.

Uništenim terenima se vraća plodnost na sledeći način: - prvo se površina tla usitni frezom (nije neophodno orati); - na celu površinu razbaca se s t i s k o đubrivo ili druga hrana za gliste

5 7

Page 55: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

da bude dovoljno za 6 meseei (posle tog roka još jednom se nanese ista količina); - treba intenzivno zaliti površinu ili sačekati jaču kišu; - staviti u tlo gliste, računajući da približno 50 jedinki dođe na jedan kvadratni metar; - ostaviti tlo da miruje godinu dana pre podvrgavanja normalnom obrađivanju.

Posle toga perioda, zavisno od niza okolnosti, trebalo bi očeki-vati da gustina glista u tlu iznosi 900 - 1400 na kvadratni metar. Raču-na se da 1000 odraslih glista proizvede 600 grama humusa dnevno -u ovom slučaju na m 2 , što je već izvanredna koncentracija najboljeg prirodnog dubriva.

IX HUMUS

Najhitniji „nusprodukt" gajenja glista jeste njihov izmet koji izmešan sa ostacima podloge u leglu čini materiju za koju je odoma-ćen naziv humus"), dok stručnjaci radije upotrebljavaju englesku reč kasting (casting-liv) da bi napravili razliku između prirodnog humu-sa i onog koji su stvorile gliste.

Humus koji su stvorile gliste najbolje je organsko đubrivo koje postoji i idealno je za upotrebu u poljoprivredi, šumarstvu, cvećarstvu i na bilo kom drugom mestu gde ima potreba za prirodnim ili veštač-kim dubrivima. Prošavši kroz organizam gliste, organski otpaci bivaju razloženi na osnovne elemente koje biljka može direktno da usisava i asimilišc. S obzirom na to da je sastavljen od organskih jedinjenja i bakterija koje pomažu dalje razlaganje okolnog tla, ovakav humus se ne može predozirati i dovesti do „paljenja" biljke, što je česta pojava pri upotrebi stajskog i hemijskog dubriva.

Analize humusa pokazuju, pre svega bogatstvo minerala u nje-mu. Iz bloka analiza uvoznog humusa koje je radila holandska firma CBB Bio Consult - Dcventcr navodimo jednu nasumice izabranu. U analizi se konstatujc da uzorak A/l sadrži: organskih materija 44%, azota 1,73%, fosfora 1,42%, kalijum oksida (potašc) 1,44%, kalcijuma 6,74%, magnezijuma 0,98%, gvožda 1,21%, zatim bakra, cinka, kobal-ta. Bakterijski sastav je 2 x 10'" gram-kolonija, stepen pH je 7,1 a vlažnost 58,52%.

•) l ' o m - k a d se i ipotrchl js iv i i r e f v e r m l k o m p o s l , u l i k a k o n j o m e nek i o z n a č a v a n i m a -ter i ja l z n p o d l o g u u l eg lu t o j e M e Izhcćl J e d a n c h l d o l a z i l o d o z a b u n e .

5 8

Page 56: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

MaSina za s u š e n j e i p a k n v a n j e h u m u s a

Kvalitet humusa u velikoj meri zavisi od hrane koju su gliste dobijale pa je uobičajeno da se prilikom većih kupovina uvek izvrše laboratorijske analize uzoraka kako bi se unapred mogli pretpostaviti rezultati. Bilo je već reči o tome da humus dobijen iz kanalizacionog mulja i gradskih dubrišta sadrži tragove teških metala, što ga čini ne-podobnim za upotrebu u poljoprivredi ali veoma korisnim u šumar-stvu i cvećarstvu. Nasuprot tome, humus dobijen hranjenjem glista mešavinom dubriva od zečeva, konja, ovaca, svinja i krava ima najbo-lja svojstva i postiže cenu šest puta veću od dubriva koje se dobija pre-radom industrijskog taloga (mulja).

Humus prosečnog kvaliteta sadrži 11 puta više kalijuma, 3 pu-ta više magnezija, 7 puta više fosfora i 5 puta više nitrita nego stajsko đubre. Ukratko, jedna tona humusa vredi koliko i 5 tona stajskog du-briva koje je efikasnije i manje opasno od hemijskih dubriva.

Budućnost humusa određuje i činjenica da se stalnom upotre-bom hemijskih dubriva nepovratno smanjuje sloj prirodnog humusa tako da danas u razvijenom svetu, a pre svega u SAD, vlada strah od iscrpUerya tog najelementarnijeg resursa od kojega zavisi i osnovna ljudska egzistencija. Zbog toga proizvodnja humusa postyje sve domi-nantniji ci|j uzgajanja glista, koji uzgred obezbeduje i znatno veću ma-

5 9

Page 57: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

terijalnu korist. Istina, i u priiudi gliste, ukoliko nisu uništene insekti-cidima i ostalim otrovima, proizvode humus po zadivljujućem tempu od 20 do 60 tona po hektaru godišnje, ali taj tempo je isuviše spor da nadoknadi sve ono što je čovek svojim delovanjem poremetio u rav-noteži. Gliste su upravo jedan od najboljih čovekovih saradnika u po-novnom uspostavljanju ravnoteže i to na znatno višem proizvodnom nivou.

Ne postoji nekakav poseban tretman u uzgajanju glista ako se želi potencirati proizvodnja humusa. Nema čak ni posebne razlike u proizvodnosti Crvenog hibrida i ostalih crvenih glista, sem što se Cr-veni hibrid brže razmnožava pa veća populacija proizvodi više izluče-vina. Jedna gliste pojede dnevno onoliko koliko je njena težina a da pri tom 40% hrane apsorbuje a 60% izbaci osnovna je komponenta za izračunavanje produkcije humusa. Ukoliko se uzgajivač orijentiše na veću produkciju glista (češte sakupljanje), onda je, razumljivo, i koli-čina humusa manja.

Kada je nakon 12 meseci uzgajanja i prethodnih udvajanja le-gla stabilizovan posed može se računati da su legla puna humusa te treba preduzeti sledeće mere: - Pripremiti nova legla (30-60 dana ranije) sa podlogom debljine 5-10 cm. - Odstraniti hranu iz legla iz kojeg treba ukloniti humus. - Vilama podići sloj podloge od 10-15 cm i preneti ga u nova legla, isitniti rukama grudve i omogućiti glistama koje su u ovom sloju da potraže sebi novo stanište. - Ostatak podloge pažljivo preneti na sto za prebiranje, jer se u nje-mu nalazi još poneka glista. - Humus staviti na suvo mesto da se prosuši (najbolje je da bude na-bacan u kupe koje povremeno treba lopatom preslagati). - Zavisno od uslova prodaje, humus treba prosušiti na 40-55% vlaž-nosti, mada za kartonska mala pakovanja vlažnost treba smanjiti na 15-25%.

Zadivjjnjuće dejstvo humusa

Dugo je već poznato blagotvorno dejstvo humusa na rast bilja-ka. Ozbiljne naučne analize njegovog dcjstva, međutim, datiraju tek od pre nekoliko godina. Praksa u ovom slučaju gotovo da je ispred nauke, jer se potrošnja humusa iz dana u dan rapidno povećava. Iako služi kao izvanredan izvozni artikal, humus je proizvod koga nema dovoljno ni na tržištima Španijc i Italije koje su najveći proizvođači u

6 0

Page 58: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

Evropi. Upotreba humusa krajnje je jednostavna, zavisno od potrebe za njim. Ako se presađuju voćke, potrebno je u iskopanu rupu nasuti humusa prema važećoj tablici i dalje raditi kao što je uobičajeno; ako se želi nađubriti biljka koja je na mestu treba raskopati zemlju da bi se doprlo što bliže korenu i tu staviti humus. U svakom slučaju treba do-bro zaliti tle. Postoji mogućnost prskanja nasada rastvorom humusa, koji se spravlja na taj način da se u veliko bure ili bazenčić pun vode stavi jutana vreća humusa da se dobro natopi vodom. Najbolje je na-kon 24 sata dobro promuljati kesu da se dobije rastvor gustine mleka kojim treba zalivati biljke.

Uporedne analize rasta biljaka tretiranh humusom, stajskim đubrivom i mešavinom dovode do zanimljivih zaključaka. Prema analizi Poljoprivrednog fakulteta u Torinu, najefikasnija i ekonomski najracionalnija je primena mešavine od 10% humusa u zemljište ko-me se želi podići plodnost. Rezultat analize, glasi da ako analizirano zemljište ima stepen plodnosti od 0,22 f.i. (fertility indicator), onda to isto zemljište sa 10% kravljeg i konjskog dubriva postiže 0,43 a na 10% humusa 0,54 f.i. Biljke tretirane humusom, prema ovoj analizi, imaju zdraviji i bogato razgranat koren, veći broj listova, puniju kro-šnju, a visina biljaka veća je za 20-30%. Prema istoj analizi, sadržaj askorbinske kiseline u plodovima, što je merilo vrednosti poljopri-vrednih proizvoda po kriterijumima FAO i Svetske zdravstvne organi-zacije, znatno raste ako su biljke đubrene humusom. S obzirom na to d a j e askorbinska kiselina produkt delovanja mikroorganizama koji ži-ve u tlu, moglo se očekivati da humus pun mikroorganizama i encima potpomaže bitne procese u formiranju plodova.

SADRŽAJ ASKORBINSKE KISELINE

P l o d T r e t i r a n o h u m u s o m

T r e t i r a n o d u b r i v o m h e m i j s k o -- s l a j s k o

Šargarcpa 2 2 4 P a s u l j 42 10 Papr ika 3 2 0 150 P a r a d a j z 54 25 K r o m p i r 48 15 J a g o d a 9 0 52 J a b u k a 32 5 KroSka 28 4

61

Page 59: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

H u m u s s p a k o v a n i s p r e m a n z a Izvoz

Uputstva za upotrebu

Pri rasuđivanju sadnica praktikuje se da jamići za sadnju budu većih dimenzija nego obično. Treba napraviti kremastu kašu od vode i humusa i njome obložiti ceo koren sadnice. Sadnicu staviti u jamić i zasaditi na uobičajeni način.

Pri presađivanju drveća, bilo da se radi o voćki ili o ukrasnom drvetu, svaki put nastaje šok za drvo. Da bi se on sveo na najmanju meru, da dno jamića treba baciti 100-300 grama humusa. Postaviti drvo u jamić i zatrpati sa 300-1500 grama humusa zajedno sa ze-mljom, ali tako da humus bude u što neposrednijem dodiru sa kore-nom.

Kada je u pitanju ukrasno šiblje, u baštama treba uz koren na-suti 50-100 grama humusa a kod višegodišnjih biljaka dodavati svake godine u zonu korenove mase još 100-150 grama i svaki put bogato zaliti biljku.

Izuzetno osetljive biljke treba tretirati na U\j način što se 15-20 dana pre presađivanja u blizinu korena biljke injektira ili sipa rastvor humusa (približno 250 grama na m'). Dalji postupak je isti kao i kod presađivanja drveća i ukrasnog šiblja.

6 2

Page 60: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

Zavisno od stepena nađubrenosti zemljišta, preporučuje se ra-suti po površini 150-200 grama humusa na m 2 , zatim okopati i boga-to zaliti.

Kod ekstenzivnih kultura dovoljno je rasuti po zemljištu 50-100 grama humusa na m\ površine, zatim okopati i zaliti.

U proizvodnji rasada, potrebno je u neutralnu podlogu (treset) dodati 1-3% humusa ili razbacati po površini do 200 grama na m2. U vreme kada biljke stasaju za rasađivanje najbolje je u jamice u koje će biljke biti stavljene prvo usuti oko 50 grama humusa tako da bude u direktnom kontaktu s korenom.

Kada cveće i razno ukrasno bilje želimo presaditi u saksije ili žardinjere, da bi se izbegle bilo kakve negativne posledice, najbolje je posudu napuniti mešavinom zemlje i 10 do 20% humusa i tom meša-vinom pokriti koren biljke i 2 donja santimetra stabljike.

Za ubrzanje sazrevanja i povećanje plodnosti povrtarskih kultu-ra, naročito paradajza, paprike i drugih plodova koji se beru u više na-vrata, pored uobičajenih 150-200 grama humusa položenih uz koren biljke treba posle svakog branja plodova dodati još oko 100 grama ra-di ubrzanja sazrevanja novog roda. Ovaj humus dodaje se tako što se zemlja oko biljke razgrne do prvih žila korena, pospe humusom i po-novo zagrne zemljom. Važno je odmah dobro zaliti biljke.

U voćnjacima je najhitnije da se pred sam početak vegetacije u proleće uz biljku, što bliže korenu, položi oko 250 grama humusa.

Kod ratarskih useva neposredno pre, za vreme ili neposredno posle setve useva treba razbacati po njivi 1000 kg humusa na hektar površine.

Travnjaci i travni tepisi postižu najlepši izgled i gustinu ako se približno 50-100 grama humusa na m2 razbaca jednom ili više puta godišnje i zalije veštačkom kišom. Treba voditi računa o tome da se posipanje ne obavlja uoči velikih kiša koje lako spiraju humus.

Uzgajivači hidrokultura (pirinač) treba da dodaju humus raču-najući na koncentraciju od 1 do 5 grama na litar vode jednom u 3 me-seca, a pri uzgajivanju vodenih biljaka (alge) u bazene treba dodavati 5 grama na litar vode svakih 20-30 dana.

Humus se, kao što je već pomenuto, može upotrebljavati i kao tečno đubrivo koje biljka asimilira preko listova (vuksal. folifertil i dr.). U tu svrhu treba praviti rastvor od 50 g humusa na 1 litar vode najmanje 12 sati pre upotrebe. Talog koji ostane pri proceđivanju ras-tvora i dalje je bogat hranljivim materijama pa ga treba upotrebiti kao svež humus ali uz udvostručenje doze.

6 3

Page 61: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

Bolesne i zakržljale biljke najbolje će se oporaviti ako im se do-da humus, i to u trostrukoj dozi u odnosu na zdrave biljke.

X

OD HOBIJA DO INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE

U dosadašnjem tekstu sažeto, ali uz stalno nastojanje da bude praktično primenljivo, obrađeno je sve ono što za jednog budućeg uzgajivača glista može da bude interesantno. Nema nikakvih prepreka da se na osnovu datih uputstava i uz obezbeđenje kvalitetnog zapata sa ovim priručnikom krene u posao. Problemi mogu nastati tek kada su u pitanju velika uzgajališta koja imaju posebne zahteve, odnosno uzgajanjem glista žele da reše specifične probleme bilo ekološke, eko-nomske ili nedostatka visokokvalitetne hrane i dubriva. Svako takvo rešenje problema zahteva povezivanje sa proizvođačem koji poseduje potrebnu tehnologiju i znanje i zato će u ovom poglavlju biti posebno obrađen jedan takav primer. Reč je o stranom proizvođaču koji je u našoj zemlji već ostvaro zavidne rezultate u saradnji sa poljoprivred-nim, spoljnotrgovinskim i naučnim organizacijama zainteresovanim da proveravaju i verifikuju pouzdanost ponuđenih tehnoloških postu-paka i ekonomskih obećanja.

Gajenje glista jedan je od „najdemokratskijih" proizvodnih procesa, jer svakom omogućava da od saksije i sandučeta do velikog imanja uloži sredstva kojima raspolaže, rad i pre svega svoju dobru volju. Kako ovaj posao ne iziskuje mnogo truda (važno je da se ono malo što treba uraditi uradi na vreme), on pretstavlja i korisnu zabavu kako za penzionere, tako i za mlade ili odrasle, a pre svega za preduzi-mljive ljude sklone prihvatanju novih znanja koja donose i dobre za-rade.

„Pogon" na balkonu

Prikaz mogućnosti i specifičnosti uzgajališta različitih veličina i namene počećemo od najmanjeg - svakom dostupnog. U zemljama gde je uzgajanje glista znatno razvijenije u poljoprivrednim apoteka-ma i cvećarama mogu se kupiti takozvane „ekološke kasete" Icpo oblikovane kutije, često ukras balkona ili bašte, u kojima se nalazi plastični kontejner za podlogu, gliste i njihova hrana. Kako toga kod nas još nema, najjednostavnije je iskoristiti plastičnu ambalažu (stiro-porske zaštitnike za pakovanje bojlera, na primer), plitke sanduke (sanduci ili drvene ladice ne smeju biti od aromatičnog drveta - boro-

6 4

Page 62: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

vine, mahagoni) ili betonske žardinjere na kojima je obavezno napra-viti otvore 8-10 mm, odozdo za odvod viška vode i sa strane da bi se obezbedilo provetravanje. Poželjno je uz takvu posudu napraviti poli-cu sa bokorastim cvećem koje će štititi leglo glista od direktnog sunca. Takva posuda može stajati na balkonu, u dvorištu, garaži ili u podru-mu. Ako je na mestu gde ne dopire dnevna svetlost, potrebno je da iznad nje stalno svetli sijalica (oko 25W), jer će u protivnom gliste pobeći iz legla.

U ovakvu posudu veličine približno 50 x 100 cm i dubine do 30 cm treba uneti (prema uputstvima iz III poglavlja) pravilno pripre-mljenu odležalu i dobro nakvašenu podlogu u koju se stavi oko 5-10 hiljada glista. Kako je u pitanju nekomercijalni uzgoj, nije ni pretera-no važno da se odmah postigne vrhunska produktivnost. Zato je sas-vim dopustivo da u leglo budu puštene samo odrasle gliste, iako se one bolje i brže aklimatizuju ako se nalaze u grupi sa mladim i jajima (kapsulama) kao što je to slučaj u standardizovanom leglu. Sa izve-snim kašnjenjem one će stvoriti prirodni raspored generacija i uobiča-jen raspored u staništu. Što se izbora glista tiče, autor nije imao mo-gućnosti da proveri kvalitet glista koje prodaju neki uzgajivači iz okoli-ne Zabrega i Beograda pa ne može bez rezerve ni da ih preporuči bez obzira na to šti bi visoka cena po kojoj ih prodaju trebalo da garantuje odličan kvalitet Ima izgleda da se uskoro realizuju pregovori o tome da veliki i autoritativni uvoznik iz Slovenije - „Emona" preuzme or-ganizaciju lombrikulture na naše tle i da svojom reputacijom garantu-je uzgajivačima odličan početak. Dotle za hobi uzgajivača, koji je obično i ribolovac ili ljubitelj egzotičnih riba, kornjača, ježeva, koje treba loviti ili prehranjivati glistama, nije na odmet da leglo popuni domaćim crvenim glistama - takozvanim dubretarkama i na njima isproba svoj novi hobi.

Ovakvo uzgajalište praktično je besplatno, a istovremeno je i mali ekološki pogon, jer kao hrana glistama mogu poslužiti talog od kafe, otpaci hleba, voća i povrća, ostaci brašna, kese i kutije od pako-vanja, strugotine, talog od blagih čajeva kao što su kamilica i lipa (ni-kako indijski i ruski), zapravo sve što ostaje od prehrambenih proizvoda sem onoga što poseduje masnoće, jer gliste ne stvaraju ki-seline kojima bi razgrađivale masnoće. Takav mali pogon tehnički se obrađuje isto kao i standardno leglo i kada se stabilizuje nakon 3—4 meseca može svakih 20-30 dana da daje po oko 1 kg glista viška, što je po današnjim cenama (prodaja na malo za ribolovce oko 1500 do 2000 dinara) pristojan prihod (ako se prodaje ili ušteda ako se njome izbegava kupovina. Zimi je ovakav ribolovac - uzgajivač u prednosti

6 5

Page 63: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

nad svima onima koji uzaludno čeprkaju po baštama u potrazi za gli-stama. Naravno, uvećanjem poseda povećava se angažovanje i briga oko uzgoja, ali i prihodi će biti višestruko veći.

Model za poljoprivrednike

Prva faza u gajenju glista, u kojoj je potrebno obratiti punu pažnju tehnološkim standardima i stručnim uputima, jeste omanje imanje bilo kakvog samostalnog poljoprivrednog proizvođača ili vi-kendaša koje je dovoljno veliko da obezbedi produkciju dubriva ili drugih organskih otpadaka u količini od oko 100 kg mesečno po jed-nom standardnom leglu (2 x 1 m + 100.000 odraslih glista, mladih i jajašaca). Sva uputstva iz ovog priručnika bez potrebe za bilo kakvim posebnim prilagodavanjima odnose se na ovakvo uzgajalište. Veličina uzgajališta zavisi od količine organskih otpadaka na imanju ili od toga koliko će se takvih otpadaka prikupiti ili kupiti od suseda.

Mnogi uzgajivači - zapravo najveći broj njih - počinju kupovi-nom jednog standardnog legla da bi se tokom dvogodišnje produkcio-ne progresije standardizovao posed na 32 ili 64 legla (meteorološke prilike, kratka ili duga zima diktiraju hoće li u toku dve godine broj le-gla porasti na 32 ili 64). Pored zemljišta na kome će biti legla, treba predvideti slobodan prostor za pristup pri hranjenju i održavanju, kao i prostor na kome će đubre odležavati i fermentisati da bi sazrelo za upotrebu. Treba računati i na to da je za manipulaciju sa dubrivom potrebno dvostruko do trostruko više prostora nego za samo leglo.

Što se tiče planiranja veličine poseda, najbolje je poslužiti se okvirnom računicom da jedna svinja od 50 kg težine proizvede dnev-no 400 grama čvrstog izmeta (i oko 4 litra urina), konj ili govedo 2 - 4 puta više, odnosno 12-15 pilića koliko i jedna svinja. Iz toga okvirnog podatka može se izvesti zaključak da jedan posed stabilizovan na 32 legla utroši izmete koji proizvede 250 svinja ili 95 goveda. Računica je samo okvirna i pokazuje veliku probavnu moć gliste, jer se u hranu glista dodaju i drugi otpaci (slama, papir, otpaci iz voćnjaka i iz kuhi-nje, strugotina i dr). Naime, takav stabilizovan posed godišnje (za 9 mcseci intenzivnog rada) utroši oko 28 tona organskih otpadaka, od čega se dobije preko 16 tona izvanrednog humusa i preko 560 kg gli-sta.

Kako kod nas ne postoji ni uhodana proizvodnja a kamoli trži-šte ili prerada glista i humusa, to je teško doći do tačnih računica šta ovakav pogon u finansijskom smislu znači za njegovog vlasnika. Reci-mo samo da je najlakše od svega, ukoliko se ne koristi za svoje potre-

6 6

Page 64: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

be, izvesti humus u inostranstvo po ceni od 500 hiljada lira (italijan-skih) po toni, da prinos glista treba preračunati po ceni koncentrata i dobiće se računica po kojoj se već na kraju druge godine ostvare pri-hodi tri i po puta veći od celokupnih ulaganja, uključujući kupovinu zapata, potrebnu opremu, utrošak vode i struje, radnu snagu (ukupno 156 sati rada za dve godine), pa čak i zakup terena i kupovinu stoč-nog dubriva. Smanjivanje ovih troškova povećava prihode od ovog posla. Prihodi se srazmerno još više povećavaju ako se u zatvorenom prostoru zimi omogući glistama da bez prestanka nastave svoje delo-vanje - narasli troškovi višestruko umnožavaju dobit.

P o g l e d n a j e d a n s a v r e m e n i p o g o n / a i n t e n z i v n o g a j e n j e g l i s ta

Industrijski pristup

Osnovni problem velikih poljoprivrednih dobara, prehrambe-ne industrije i industrije celuloze nije toliko zarada od uzgajanja glista nego kako i sa što manje izdataka rešiti probleme zagađenja sredine otpacima što u velikoj meri postaje ograničavajući faktor razvoja za mnoge od r\jih. Mogućnost da se izdaci za uklanjanje otpadaka pret-vore u prihode, kao i da poljoprivredni proizvođači reše pitanje nedo-sUyućih proteinskih aditiva i preko potrebnih i sve skupljih dubriva, deluje iznenađujuće i kod neupućenih vrlo često izaziva podozrenje.

6 7

Page 65: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

Moderne tehnologije (uzgajanje glista svet bez predrasuda ubraja u tu grupu) često nekonvencionalnim naučnim pristupom otkrivaju blagodeti gde ih niko nije očekivao. S druge strane, postoji i mnoštvo šarlatana koji koriste konjunkturu da bi neupućenima uvalili neproverene postupke za velike pare!

Drugu stranu velikih u oblasti lumbrikulture čine oni koji nu-de tehnologiju za rešavanje akumuliranih problema. Čini se da ćemo kratkim opisom italijanske firme EFFEDI i njenim nastupom na na-šem tlu najbolje prikazati i jednu i drugu stranu velike lumbrikulture. Iz dokumentacije i ponude jugoslovenskim interesentima mogao se steći uvid u način rada ovog kombinata.

Savremeno poljoprivredno preduzeće EFFEDI deo je široke fi-nansijsko-komercijalne grupacije koja za potrebe poljoprivrede (u pr-vom redu lumbrikulture) finansijski i tehnološki povezuje poljopri-vredna preduzeća, fabrike opreme, inženjering studio, montažna pre-duzeća, pa čak i distribuciju mini-računara sa razrađenim programom za poljoprivrednike. Tek sa takvim udruživanjem proizvođač ima do-voljno snage i znanja da nudi programe za uzgoj glista u cilju razreša-vanja specifičnih problema. Dokaz podele rizika ili čak samouvereno-sti, su princip zajedničkog ulaganja od 20% i apsolutna garancija kup-cu za uspešnost postupka. Ova garancija znači da firma garantuje da će uz njen nadzor naručilac, na primer, nakon dve godine od kuplje-nih 1000 legla dobiti 40.000 legla koja će biti u stanju da u potpunosti reše problem zagađivanja te sredine. Ako bi iz bilo kojih razloga sem više sile (poplava, zemljotres) ovaj rezultat izostao, firma se obavezu-je da na dan isteka dvogodišnjeg roka besplatno isporuči ako treba svih 40.000 ležišta (franko kupac) i time postigao garantovani učinak. Nije lako naći partnera koji kupcu garantuje takav stepen sigurnosti, odnosno koji tako suvereno vlada sopstvenom tehnologijom, da se usuđuje na taj stepen rizika. Pored toga, EFFEDI prihvata otkup celo-kupne količine humusa koju naš proizvođač stavi na raspolaganje, a po svetskoj ceni (danas oko 500.000 lira za tonu određenog kvaliteta). Time otpaci postaju visoko vredan izvozni artikal.

Jedna računica rađena za poručioca koji je želeo da počne sa 100 legla da bi na kraju druge godine stabilizovao posed na 6400 legla u najkraćem glasi ovako:

I N V E S T I C I J E : T r a k t o r s a r a z h a c i v a f e m d u b r i v a , v o d o v o d n e i n s t a l a c i j e , u r e d n i s e p a r a c l j u t e č n i h g n o j i v a , teren I p o d l o g e /a leg la , s p r e m i š t a , b e t o n i r a n o s k l a d i š t e / u đ u b r i v o i s v e r e d o m , č a k o d ž i č a n e o g r a d e o k o i m a n j a , u k u p n o i z n o s e S32.fi00.U00 l i r i .

N a o s n o v u s u m e I n v e s t i c i j a , i z r a č u n a t a j e g o d i š n j a a m o r t i z a c i j a o d 3 4 . 1 0 1 . 0 0 0 l i ra.

6 8

Page 66: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

O p e r a t i v n i t r o š k o v i u p r v o j g o d i n i , u r a č u n a v a j u ć i i g o r i v o z a m a š i n e , i z n o s e 58 .400.000 l i ra .

J e d i n i p r i h o d i u p r v o j g o d i n i s t iču s e n a s a m o m k r a j u g o d i n e p r o d a j o m h u -m u s a u u k u p n o m i z n o s u o d 16.000.000 l i ra.

N e g a t i v n i s a l d o u p r v o j g o d i n i b i o b i čak 7 6 . 5 0 1 . 0 0 0 lira. U n a r e d n o j g o d i n i g u b i t a k k u m u l a t i v n o ras te č a k n a 166.602.000 l i ra. T e k u t r e ć o j g o d i n i n a s t a j e p r e o k r e t , k a d a s e p r o d a j o m h u m u s a o s t v a r i l e

p r i h o d od 1 .024.000.000 l ira i p r o d a j o m g l i s ta p r i h o d od 63 .000.000 l i ra.

T o o m o g u ć a v a d a k o n a č n o b u d u v r a ć e n i s v i k u m u l i r a n i d u g o v i i d a d o d e d o č i s te d o b i t i o d 5 3 8 . 9 6 7 . 0 0 0 l ira. N a r e d n i h g o d i n a t e k u ć i t r o š k o v i p o s t a j u f i k s n i i k a d s e z a n j i h i a m o r t i z a c i j u u m a n j e p r i h o d i o s t a j e g o d i š n j a d o b i t o d g o t o v o f i k -s n i h 6 7 5 . 6 5 9 . 0 0 0 l ira.

Dakle, jedan veliki ekološki veoma koristan pogon umesto da troši pare, počinje da ih stvara, i to vrlo uspešno.

Deset puta veći projekat predmet je narudžbine iz naše zemlje. Radi se o kombinatu koji uzgaja svinje i želi da poveća (froizvodnju sa 30.000 na 100.000 svinja godišnje. Najveći ograničavajući faktor je već teško zagađena okolina kombinata i susednog grada. EFFEDI nudi projekat kojim bi se uz pomoć 40.000 legla glista prerađivale fekalije 100.000 svinja i 2500 junadi godišnje. Junad su potrebna da bi obe-zbedila đubrivo za pravljenje podloge u leglima u kojima će svinjsko đubrivo služiti kao hrana glistama.

U ponudi firma EFFEDI navodi da njen patentirani program DENIMAL ima pet osnovnih ciljeva:

1) Smanjenje cene postrojenja koliko god je to, zavisno od konkretnih uslova, moguće.

2) Pojednostavljenje postupka i instalacija. 3) Učiniti krajnji proizvod upotrebljivim za konkretnog naru-

čioca uz najmanji gubitak korisnih materija. 4) Postići maksimalnu ekonomsku valorizaciju. 5) Sprečiti ispuštanje otpadnih voda u prirodne vodene toko-

ve. Smanjenje cena postrojenja za naručioca postiže se, pre svega,

ustupanjem naručiocu gradnje svih objekata i nabavljanja sve opreme koja nije predmet patenta.

Pojednostavljenje postupka ogleda se, pored ostalog, i u tome što je firma razvila tehnologiju postavljanja legla - leja na plastičnu fo-liju a ne na plastificiranu žičanu mrežu, što sem smanjenja troškova gradnje pojednostavljuje opsluživanje i omogućuje mehanizovano sa-kupljanje humusa i umnožavanje legla.

Krajnji proizvod, u ovom slučaju gliste, biće korišćen kao hra-na u već postojećim pastrmskim ribnjacima i kao proteinski dodatak ishrani svinja.

6 9

Page 67: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

U T R O Š A K O R G A N S K I H O T P A D A K A I D O B I J E N E K O L I Č I N E H U M U S A P R E M A B R O J U L E G L A . ' ) U S M E R E N I H N A P R O I Z V O D N J U H U M U S A

Bro j legla

Bro j g l i s ta

U t r o š a k o r g a n s k i h o t p a d a k a

(u k g )

za 6 m e s e c i za 12 m e s e c i

D o b i j e n i h u m u s (u k g )

za 6 m e s e c i za 12 m e s e c i

1 100.000 5 0 0 1.000 3 0 0 6 0 0 2 2 0 0 . 0 0 0 1.000 2 . 0 0 0 600 1.200 3 3 0 0 . 0 0 0 1.500 3 . 0 0 0 900 1.800 4 4 0 0 . 0 0 0 2 .000 4 . 0 0 0 1.200 2 . 4 0 0 5 5 0 0 . 0 0 0 2 .500 5 .000 1.500 3 . 0 0 0 6 6 0 0 . 0 0 0 3 .000 6 . 0 0 0 1.800 3 . 6 0 0 7 m o o o 3 .500 7 .000 2.100 4 . 2 0 0 8 8 0 0 . 0 0 0 4 . 0 0 0 8 .000 2.400 4 . 8 0 0 9 9 0 0 . 0 0 0 4 . 5 0 0 9 . 0 0 0 2 .700 5 . 4 0 0

10 1.000.000 5.000 10.000 3 .000 6 . 0 0 0 15 1.500.000 7.500 v 15.000 4 . 5 0 0 9 . 0 0 0 20 2 .000.000 10.000 2 0 . 0 0 0 6.000 12.000 30 3 . 0 0 0 . 0 0 0 15.000 3 0 . 0 0 0 9.000 1 8 . 0 0 0 40 4 . 0 0 0 . 0 0 0 2 0 . 0 0 0 4 0 . 0 0 0 12.000 2 4 . 0 0 0 50 5 . 0 0 0 . 0 0 0 25.000 5 0 . 0 0 0 15.000 3 0 . 0 0 0 6 0 6 . 0 0 0 . 0 0 0 3 0 . 0 0 0 6 0 . 0 0 0 18.000 3 6 . 0 0 0 70 7 . 0 0 0 . 0 0 0 3 5 . 0 0 0 70.000 21.000 4 2 . 0 0 0 80 8 . 0 0 0 . 0 0 0 4 0 . 0 0 0 8 0 . 0 0 0 2 4 . 0 0 0 4 8 . 0 0 0 90 9 . 0 0 0 . 0 0 0 4 5 . 0 0 0 9 0 . 0 0 0 27.000 5 4 . 0 0 0

100 10.000.000 5 0 . 0 0 0 100.000 3 0 . 0 0 0 6 0 . 0 0 0 1.000 100.000.000 5 0 0 . 0 0 0 1.000.000 3 0 0 . 0 0 0 6 0 0 . 0 0 0

10.000 1 .000.000.000 5 . 0 0 0 . 0 0 0 10.000.000 3 . 0 0 0 . 0 0 0 6 . 0 0 0 . 0 0 0

.) L e g l o s t a n d a r d n e v e l i č i n e 2 x 1 m sa 100.000 g l i s ta r a z l i č i t e v e l i č i n e .

Ekonomska valorizacija počinje od obaveze isporučioca tehno-logije i opreme da u korist naručioca izveze sve slobodne količine hu-musa po svetskim cenama i preko svoje evropske mreže.

Ekološki značajan dodatni poen je što se u posebnim uređaji-ma sve otpadne vode i mokraća prerađuju za zalivanje leja ili za pra-nje obora i štala.

Tehnički servis pri uvođenju u posao uzgajališta predviđa sle-deće:

• kompletnu savetodavnu ulogu pri izbom mesta i postavljanju uzgajališta, pripremu legla, kontrolu oplodnje glista, kontrolu ambi-jenta, pripreme i davanje hrane, kontrolu prihvatanja hrane, postupak oko udvajanja legla, četrnaestodnevnu kontrolu tokom prvih 6 meseci

7 0

Page 68: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

K O L I Č I N E D O B I J E N I H G L I S T A P R E M A B R O J U L E G L A " U S M E R E N I H N A P R O I Z V O D N J U „ M E S A "

B r o j legla

B r o j g l is ta

P r i n o s gl ista

- m e s e č n o -

P r i n o s glista

- g o d i š n j e -

K o l i č i n a „ m e s a "

u k g m e s e č n o

K o l i č i n a „ m e s a "

u k g g o d i š n j e

1 100.000 10.000 120.000 10 120 2 2 0 0 . 0 0 0 20.000 2 4 0 . 0 0 0 2 0 2 4 0 3 3 0 0 . 0 0 0 3 0 . 0 0 0 3 6 0 . 0 0 0 3 0 3 6 0 4 4 0 0 . 0 0 0 4 0 . 0 0 0 4 8 0 . 0 0 0 4 0 4 8 0 5 5 0 0 . 0 0 0 5 0 . 0 0 0 6 0 0 . 0 0 0 5 0 6 0 0 6 6 0 0 . 0 0 0 6 0 . 0 0 0 7 2 0 . 0 0 0 6 0 7 2 0 7 7 0 0 . 0 0 0 70.000 8 4 0 . 0 0 0 7 0 8 4 0 8 8 0 0 . 0 0 0 80.000 9 6 0 . 0 0 0 8 0 9 6 0 9 9 0 0 . 0 0 0 9 0 . 0 0 0 1.080.000 9 0 1080

10 1.000.000 100.000 1.200.000 100 1200 15 1 .500.000 150.000 1.800.000 150 1800 20 2 . 0 0 0 . 0 0 0 2 0 0 . 0 0 0 2 .400.000 2 0 0 2 4 0 0 30 3 . 0 0 0 . 0 0 0 3 0 0 . 0 0 0 3 . 6 0 0 . 0 0 0 300 3 6 0 0 4 0 4 . 0 0 0 . 0 0 0 4 0 0 . 0 0 0 4 . 8 0 0 . 0 0 0 4 0 0 4 8 0 0 50 5 . 0 0 0 . 0 0 0 5 0 0 . 0 0 0 6 . 0 0 0 . 0 0 0 500 6 0 0 0 6 0 6 . 0 0 0 . 0 0 0 6 0 0 . 0 0 0 7 .200.000 6 0 0 7 2 0 0 70 7 . 0 0 0 . 0 0 0 700.000 8 . 4 0 0 . 0 0 0 700 8 4 0 0 8 0 8 . 0 0 0 . 0 0 0 8 0 0 . 0 0 0 9 . 6 0 0 . 0 0 0 800 9 6 0 0 90 9 . 0 0 0 . 0 0 0 9 0 0 . 0 0 0 10.800.000 9 0 0 10800

100 10.000.000 1.000.000 120.000.000 1.000 1 2 0 0 0 1000 100.000.000 10.000.000 1.200.000.000 10.000 1 2 0 0 0 0 0

10000 1.000.000.000 100.000.000 12.000.000.000 100.000 1 2 0 0 0 0 0 0

' U ' g l o s t a n d a r d n e v e l i č i n e 2 x 1 m sa 100.000 g l i s t a r a z l i č i t e v e l i č i n e . L e g l o j e s t a h i l i z o v a n o i n e s l u ž i z a d a l j u e k s p a n z i j u .

i mesečnu u preostalom periodu, stalno prisustvo potrebnog stručnog osoblja i obuku domaćih radnika za preuzimanje svih poslova.

Kao što vidimo, izgradnja velikog industrijskog pogona podra-zumeva niz poslova i garancija (pored ostalog i za kvalitet isporučenih glista) o kojima interesent mora da vodi intenzivnu brigu, jer se radi o velikim investicijama čija se uspešnost meri stotinama miliona steče-ne ili izgubljene dobiti. Postupak prečišćavanja otpadaka uz pomoć glista, bilo da se radi o stočnim fekalijama, kanalizacionom mulju ili čvrstim otpacima iz gradskog đubreta, uglavnom danas nije teško efi-kasno obezbediti i to na način koji će smanjiti troškove na četvrtinu onih koji su potrebni za mehaničku preradu ili spaljivanje. Mnogo znanja i predostrožnosti treba da bi se odabrao postupak koii ćedone-

71

Page 69: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

7 2

Page 70: Gajenje Glista-milutin Mitrovic

P o s t r o j e n j e z a p r e r a d u t e č n i h f e k a l i j a i o t p a d n i h v o d a p o g o d n o z a m a n j u s v i n j s k u il i g o v e d a r s k u f a r m u

ti što više prihoda (po mogućstvu deviznih) kojima će se kupljena teh-nologija otplaćivati.

Svrha savremenih tehnologija, u koje spada i intenzivan uzgoj glista, i jeste u tome da se uz rešavanje problema što više zaradi.

Nadamo se d a j e ovom knjigom čitaocu dato dovoljno činjeni-ca na osnovu kojih će moći sam, bilo d a j e u pitanju pojedinac ili rad-na organizacija, da odabere najbolje rešenje za sebe.

7 3