gajenje sastoblicikritmetodi.pdf
TRANSCRIPT
-
Gajenje uma
Dr Milun Krsti, red. profesor
-
ta je gajenje uma ? Teorija i praksa obnavljanja i odgajivanja
(negovanja) novih uma na mestu postojeih Teorija
- da proui prirodu ume(izgradjenost, ivotne pojave i procese, zakonitosti)
- osposobi umarske strunjake Praksa
Primenom odgovarajuih uzgojnih mera - maksimalna proizvodnja kvalitetne drvne mase- intenziviranje ostalih funkcija ume- ouvanje proizvodnosti stanita
-
U novije vreme,gajenje uma je specijalizovano
u vidu sledeih oblasti :prirodno obnavljanje i nega umamelioracija degradiranih umavetako obnavljanje umagajenje uma posebne namene
-
Obnavljanjem i negom uma:
- osigurava se trajna i uravnoteena(odriva) prozvodnja maksimalne koliine drveta to boljeg kvaliteta u odgovarajuim uslovima stanita,
- obezbeivanje stabilnosti, vitalnosti, regulisanje zdavstvenog stanja umskih ekosistema,
- unapreivanje stanja uma i dr. - vodi se rauna o biodiverzitetu,
obezbeivanju zatitnih i socijalnih funkcija uma, itd.
-
Melioracija degradiranih umskih ekosistema
obuhvata:
- problematiku stanja umskih ekosistema koji su degradiranipod uticajem razliitih faktora,
- uzgojne metode i mere kojim se degradirane ume i umsko stanite mogu popraviti (meliorisati)
-
Vetako obnavljanje:
- vri kada je planom predvidjeno, - u sluaju neuspenog ili nezadovoljavajueg prirodnog
pomlaivanja- to je najee posledica neodgovarajuih ekolokih uslova,
biolokih i strukturnih karakteristika sastojine.
-
Kategorizacija uma po nameni
ume posebne namene
Privredne (proizvodne) ume
zatitno-meliorativne
ume posebnog znaaja
osnovni proizvod drvo
ostali (nedrvni) proizvodi
tehniko, ogrevno, celulozno...
divlja, plodovi, bilje, gljive,
sirovine u industijiispunjavaju specifine,
posebno znaajne, potrebe
zatita i melioracija
-
ume posebne namene
Zatitno-meliorativne ume posebnog znaaja
u ekstremno nepovoljnim staninim uslovima
na gornjoj granici rasprostranjenja ume
sa osnovnom funkcijom zatite zemljita
u zoni izvorita voda
u zatienim prirodnim dobrima
u okolini banja i prirodnih leilita
u blizini naselja i izletnike
u lovitima i uzgajalitima divljai
u imisionim oblastima
namenske kult., semenske sastojine
tite od pogleda ili pristupa
istraivaki i nastavni objekti
Funkcijski tip ume Funkcionalni tip ume
-
Za uspenu primenu odgovarajuih uzgojnih mera
poznavanje
uslova stanita- ekoloki aktori
sastojinske karakteristike- stanje i izgradjenost
-
Abiotiki
Klimatskifaktori
Edafskifaktori
Orografskifaktori
svetlost
vetar
fizikeosobine zemljita
hemijskeosobine zemljita
nadmorskavisina
ekspozicijaterena
nagibterena
toplotavazduha
atmosferskitalozi
Biotiki
Biljni svet
ivotinjski svet
ovek
EKOLOKI FAKTORI
konfiguracijaterena
sastav vazduha
-
Orografski faktori
Posebni
ili analitiki
Opti
ili sintetiki
Ekspozicija terena
Nagib
Nadmorska visina
Konfiguracija terena
-
Nagib terenaU naoj umarskoj literaturi je usvojena
sledea klasifikacija nagiba
(Bunuevac, 1951; afar, 1963):
vrlo blag do 5o < 9%
srednje blag 5-7o 9,1-12%
blag 7-15o 12,1-27%
umereno strm 15-25o 27,1 - 47%
vrlo strm 25-40o 47,1- 84%
vrletan iznad 40 o >84%
-
Treba razlikovati etiri osnovna oblika padine:
Na veim nagibima zemljite je plie i neplodnijeKod ugnutog i ispupeno-ugnutog oblika
- vlanost se poveava, a erozija smanjuje idui nanie
Kod ispupenog oblika - erozija se poveava, a vlanost zemljita se smanjuje idui nanie,
-
Zdrueni uticaj ekspozicije i nagiba na zagrevanje odredjene povrine
-
Uticaj konfiguracije terena - inverzija vegetacije
-
Oblici reljefa :
Ravnice- Nizije
- Visoravni
Usponi (ispupenja)
Udubljenja
-
Visoke planine(> 2000 m visine)
Planine srednje visoke
(1000 2000 m vis.)
Gora niska planina
(do 1000 m vis.)
Brdo breg(do 500 m vis.)
Breuljak hum (do 200 m vis.)
Usponi(ispupenja)
-
Ponikve vrtaeMala, plitka i uska udubljenja
KlisureUske doline sa strmim stranama
Doline kotlineUdubljenja velikog prostranstva
UvaleUdubljenja vee duine i irine
DoloviUdubljenja manje duine i irine
Udubljenja
KanjoniUske doline sa vertikalnim stranama
-
Biljni svet i uma
Neposredan uticaj Posredan uticajMedjusobni odnosi
- Paraziti - Saprofiti - Simbioza
Epifite na deblu liajevi, mahovine
Epifite na zemljitumahovine
ivi biljni umski pokriva prizemna flora
bunje
Prisustvo i sastav bilj. pokrivaavrsta drvea, starost ume,
uslovi sredine, izgradjenost sastojine (sklop)
Povijuebrljan, lonicera
-
Negativan uticaj Pozitivan uticaj
ivotinjski svet i umainsekti, ptice, glodari, sisari - (zoocenoza)
Unitavanje semena
insekti, ptice, glodari, ivotinje
Obgrizanje podmlatka i debla
ivotinje, insekti
Sabijanje zemljita
ivotinje
Opraivanje
Raznoenje semena
Unitavanje korova
Unitavanje insekata
Humifikacija
-
Svestan uticaj oveka na umu
Neposredno i tetno Neposredno i korisno
Unitavanje ume
- neodgovarajue gazdovanje
Gajenje ume
- obnavljanje i nega
ovek i umaNajizraeniji oblik uticaja na umu1. Nesvesni - tetni 2. Svesni korisni i tetni
3. Neposredni i posredni
-
Definie se na dva naina:
O.M..P
Neraspadnuta (nerazloena)
- uanj, listinac, stelja- gornji humus
- humus u irem smislu
Raspadnuta (razloena)
- humus- donji (zemljini) humus- humus u uem smislu
-
Prosenagodinja koliinaumskeprostirke
Bor 2000-3000 kg/ha
Hrast 3000-4000 kg/ha
Bukva 3000-4000 kg/ha
Smra 4000-7000 kg/ha
Lu.-jas 4500-5000 kg/ha
-
Dve faze procesa raspadanja
Humifikacija Mineralizacija
Razlaganje na
sitnije delove
-transformacija
Povezivanje organske
materije sa mineralnom
-organomineralni kompl.
-
Forme humusa
Terestrini- kopneni
Hidromorfni- vlani
Zreli, blagi,meki (mul)
Sirovi, grubi,kiseli (mor)
Movarni(mulj)
Treset
Polusirovi(moder-mor)
-
Karakteristike blagog (mul) humusa Brzina razlaganja unja 1-2 god Povoljna struktura (rastresit) Neutralne je reakcije (pH vrednost oko 7) Brzo upijanje vode Odnos C:N uzan - (10-15) Ima puno humifikatora (vea aktivnost)
Produktivnije zemljite
Bukove ume
Indikatori: Asperula odorata, Festuca drymeia,
Dentaria bulbifera, Corydalis sp....
-
Karakteristike kiselog (mor) humusa Brzina razlaganja unja - dua od 2 god. Novoljna struktura (nerazloen, slepljen, sabijen, debljine
do 15 cm, opodzoljavanje)
Kisele je reakcije (pH vrednost znatno ispod 7) Odnos C:N irok - (30-40) Ima malo humifikatora (mala aktivnost)
Neroduktivno zemljite
ume smre
Indikatori: borovnica, Calluna vulgaris, Erica sp., mahovine...
-
SASTOJINA
-
U veem umskom kompleksu primeuju se znatne nejednakosti u izgledu ume
Ove nejednakosti ispoljavaju se u meovitim umama - u umama sastavljenim od
razliitih vrsta drvea
u umama iste vrste drvea
O SASTOJINI UOPTE
-
Razlike u izgledu izmeu delova ume vezane su za starost sastav poreklo bonitet dobrotu obrast formu oblik (strukturu)
Ti, nejednaki delovi, nazivaju se sastojinama Sa biolokog aspekta u gajenju uma: HOMOGENI
DEO UME, KOJI JE ISTOVETAN PO SVOJIM OSOBINAMA I KOJI SE OD OSTALIH DELOVA UME RAZLIKUJE JEDNOJ ILI VIE BITNIH OSOBINA
-
Postoje i drugi elementi izgraenosti sastojine nisu taksacioni elementi
imaju velikog uticaja kod izdvajanja sastojina i gazdovanja umama, a to su:
veliina sastojine oblik povrine sastojine sklop sastojine
-
Znaajno pitanje pri izdvajanju sastojina na terenu koliku veliinu treba da ima sastojina?
Sa ekolokog gledita: da obezbeuje ivot i razvoj stabala itave
fitocenoze u jednorodnim uslovima deo ume koji je ekoloki samostalan da ekoloki uticaji susednih delova ume ili
drugih biljnih formacija ne mogu da promeneosnovne ekoloke osobine njegove sredine
VELIINA SASTOJINE
-
Ekoloki uticaj jedne sastojine na drugu priblino osea na odstojanju koje je jednako 1 h stabala u sastojini u doba zrelosti ono iznosi 20-30 metara od ivice
sastojine
Ekoloki uticaj na jednu sastojinu osea se sa svih stranaPovrina sastojine treba da bude tolika, da na najuem
delu bude ira od dvostruke sredine visine stabala sastojine
-
Sastojinepo veliinimogu da budu:
Vrlo velike(dinovske)
Velike Male Vrlo male(patuljaste)
-
1. Vrlo velike (dinovske) sastojine prostiru se na povrini od vie hektara ekoloki su potpuno jednorodne odnosno samostalne
2. Velike sastojine na najuem delu su znatno ire od dvostruke
visine sastojine ekoloki samostalne
-
3. Male sastojine priblino su jednake ili manje od irine
dvostruke visine srednjih stabala sastojine na veem delu povrine jasno se oseaju
ekoloki uticaji susednih sastojina nisu ekoloki samostalne
4. Vrlo male (patuljaste sastojine) veoma su male povrine pod potpunim su ekolokim uticajem okolnih
sastojine menjaju se uslovi sredine, pa ak i sastav
prizemne flore
-
Znaajan element sastojine od koga zavisi- ekoloka samostalnost sastojina
- mogunost primene odreenih uzgojnih mera
- ogranizacija rada pri gazdovanju umama
Najbolja ekoloka i samostalnost je ako sastojina ima priblino oblik kvadrata, mnogougaonika ili kruga.
Sastojina nikako ne sme da bude izduena
OBLIK POVRINE SASTOJINE
-
Definie se na dva naina:
SKLOP SASTOJINE
predstavlja meusobniodnos kruna
susednih stabala
sklop je odreenprema
strukturi sastojine
stepen zasenjenostizemljita
krunama stabala
sklop je odreen premakoliini neposrednesuneve svetlosti,
koja dopire dozemljita kroz krune
-
Prema nainu sklapanja kruna drvea i njihovom meusobnom odnosu, sklop moe da bude:
HORIZONTALAN
STEPENASTili
PREBIRAN
VERTIKALAN
-
Prema stepenuzasenjenostizemljita krunamastabala u sastojinirazlikuju sesledee vrstesklopa:
1. Vrlo gust sklop
2. Gust sklop
3. Potpun sklop
4. Nepotpun sklop
5. Redak ili prekinut sklop
6. Proplanak
-
1. Vrlo gust sklop Neposredni sunevi zraci uopte ne dopiru do
zemljita sastojine U prostoru ispod kruna prodire samo slaba difuzna
svetlost Krune stabala sastojine nalaze u takvom odnosu
- grane jedne krune prodiru u susednu krunu- nalaze se jedna iznad druge
2. Gust sklop Do zemljita kroz grane dopire direktna suneva
svetlost: - obrazujui neznatne svetlosne mrlje - osvetljene jaom difuznom svetlou
-
3. Potpun sklop Grane kruna susednih stabala se jedva lako dodiruju
Neposredna suneva svetlost na pojedinim mestima dopire do zemljita
- obrazujui vee svetle mrlje
4. Nepotpun sklop Krune susednih stabala se ne dodiruju
Izmeu susednih stabala ne moe da stane jo jedno stablo sa isto tako razvijenom krunom
Neposredna suneva svetlost na vie mesta dopire do zemljita
- osvetljene su vee povrine u obliku "krpa"
-
5. Redak ili prekinut sklop Stabla su toliko udaljena jedna od drugih da
- izmeu njih moe da stane jo jedno stablo sa isto toliko razvijenom krunom
Neposredna suneva svetlost osvetljava velike povrine zemljita u sastojini
6. Proplanak Sklop je prekinut Izmeu susednih stabala ili grupe stabala je veliko
rastojanje Ne mogu da budu iskoriena za podizanje novih
sastojina Takva povrina nije vie uma
-
Jaina sklopa moe da se izrazi brojevima na sledei nain:Vrlo gust sklop ------------- 1,0Gust -------------------------- 0,9 - 0,8Potpun --------------------------- 0,7Nepotpun -------------------- 0,6 - 0,5Redak ili prekinut ------------ 0,4 - 0,3Ne postoji sklop sastojine --- 0,2 - 0,1
- pokazuje da sastojina ustvari kao takva vie ne postoji
- nalaze se samo pojedinana stabla - Golet
-
ematski prikaz razliitog stepena sklopa
-
Odreivanje sklopa sastojine Okularnom procenom (iskustveno),
na osnovu navedenih karakteristika sastojine, - najee primenjuje u praksi;
Snimanjem horizontalne projekcije kruna stabala, a zatim odreivanjem prekrivenosti povrine krunama,
- za preciznije odreivanje sklopa; Savremenim tehnikim sredstvima i opremom pri
naunim istraivanjima:- korienjem avio ili satelitskih snimaka
(snimanjem odozgo),- korienjem digitalnih hemisferinih fotografija
(slikanjem odozdo)
-
forma ilioblik sast.
dobrotasastojine
bonitetsredine
poreklostabala
staroststabala
obrast
sastav ilivrste drvea
Elementiizdvajanja
-
Odreen je brojem spratova koje obrazuju krune drvea
Sastojine po formi mogu biti
Proste sastojine po obliku ili formi
krune svih stabala u sastojini nalaze se priblino na jednakoj visini tako da obrazuju jedan sprat
ispod kruna sprata drvea do povrine zemlje je prostor potpuno prazan
Sloena sastojina po obliku ili formi
krune stabala u sastojini u visinskom pogledu obrazuju dva ili vie spratova
OBLIK (FORMA) SASTOJINE
proste sloene
-
Da bi se jedna sastojina izdvojila kao sloena:
razlika izmeu srednjih visina spratova treba bude vea od 20%
da drvna masa drugog sprata bude manja za 20% od mase prvog sprata (u SSSR-u)
da srednji sastojinski prenik gornjeg sprata bude vei od 10 cm od prenika drugog sprata (u SSSR-u)
Pravilo: sastojinu treba izdvojiti kao sloenu dvospratnu ako se u sastojini jasno mogu izdvojiti dva sprata kruna
-
Odreuje se prema tome da li se u sastojini nalaze jedna ili vie vrsta drvea
SASTAV SASTOJINE
Sastojine se po sastavu dele na
iste meovite
-
iste sastojine
Apsolutno istih sastojina u prirodi nema Da bi se jedna sastojina mogla nazvati istom,
potrebno je da broj stabala jedne vrste u njoj bude veliki da on potpuno odreuje prirodu fitocenoze
Znaajno pitanje: koliki procenat stabala drugih vrsta drvea moe
da bude u istim sastojinama, a da one ne izgube karakter istih?
Smatra se da procenat uea drugih vrsta drvea moe da se kree izmeu 5-10%
-
MEOVITE SASTOJINE
Sastoje od dve ili vie vrsta drvea
Vrste drvea moraju da budu zastupljene sa vie od 5-10%
U naim umama najee se nalaze dve vrste drvea, ree tri
Pri izdvajanju sastojina potrebno je da se utvrdi
proporcija (procenat) meovitosti sastojine ili sastav smee
-
Primer u meovitoj sostojini Bk x Jl x Sm
Teksaciona formula za sastav ove meovite sastojine:
Bk : Jl : Sm = 0,50 : 0,25 : 0,25
Proporcija meovitosti i prema broju stabala
Bukva Jela Smra Ukupno
250 m3/ha 125 m3/ha 125 m3/ha 500 m3/ha
0,5 0,25 0,25 1,0
-
U meovitim sastojinama sve vrste nemaju isti znaaj sa gledita gajenja i gazdovanja
Obino se u toku gazdovanja sva panja posveuje jednoj vrstiona se naziva se glavnom vrstomdruga ili ostale vrste ako ih ima vie
sporedna(e) vrsta
-
Stabla glavne vrste u meovitim sastojinama ne moraju da budu brojnija
U tom sporedna vrsta - vrsta koja preovlaujeVrsta preovlauje ako broj njenih stabala iznosi:
min 50% u meovitoj sastojini sastavljenoj od dve vrste drvea
min 40% u meovitoj sastojini od tri vrste min 30% u meovitoj sastojini od etiri vrste
Izbor glavne vrste je vrlo odgovoran zadatak Posebno vano ako su sastojine sastavljene od
vie vrsta velike vrednosti
-
Tipovimeovitosti
prema
Prostornomrasporedu drvea
Trajnostimeovitosti
Stabliminameovitost
Grupiminameovitost
Trajnomeovite sastojine
Privremenomeovite sastojine
-
Prema trajnosti razlikuju se
trajno meovite sastojine
privremeno meovite sastojine
Trajna meovitost odrava se u toku dueg vremena
Privremena meovitost
- u toku ivota se menja
-
POREKLO SASTOJINEOdredjuje se prema nainu nastanka sastojne
Prema poreklu stabala razlikuju se tri kategorije stabala i sastojina:
1. Sastojine semenjae
- stabla semenog porekla;
2. Sastojine panjae
- stabla vegetativnog porekla
3. Sastojine meovitog porekla
- stabla i jednog i drugog porekla
-
Prema poreklu sastojina, razlikuju se tri osnovne uzgojna oblika:
1. Visoka uma
- sastojina semenjaa
2. Niska uma
- sastojina vegetativnog porekla (panjaa)
3. Srednja uma
- meovita sastojina po poreklu
-
Srednja uma
Na istoj povrini se nalaze stabla i semenog i vegetativnog porekla (meovita po poreklu)
Na istoj povrini nalazi se i niska i visoka uma - u dva sprata
Srednja uma kao oblik gajenja i gazdovanja razvila se iz niske ume
kada je nastala potreba za debljim i jaim sortimentima
koji se iz niske ume ne mogu dobiti
-
REGENERATIVNA SPOSOBNOST UMSKOG DRVEA
-
Razmnoavanje umskog drvea
Generativnim putem- iz semena drvea prethodne generacije
Vegetativnim putem - zasniva se na regeneraciji
(sposobnost biljka da nadoknadi svoje izgubljene delove)
- nova biljka se formira iz postojeih ili novoformiranih inicijalnih taaka pupoljaka,
(na stablu, korenu, ilama ili poleglim granama)
-
Mlade biljke - izdanci i izbojci
Izdanci- nastaju iz uspavanih pupoljaka u predelu panja - iz adventivnih pupoljaka na deblu posle see ili
lomljenja stabla
Izbojci- mlade biljke nastale iz naknadnih pupoljaka
na ilama, korenu ili poleglim granama - iz uspavanih pupoljaka du debla (vodeni
izbojci) - iz terminalnih ili bonih pupoljaka na granama
-
Za izbor meliorativnih mera - vano je poznavanje
Mesta pojave izdanaka i izbojaka - na panju, korenu i ilama
Naina pojave (razmetaja) izdanaka i izbojaka
-
Odreivanjeporeklasastojine
Pisanadokumenta
Usmenakazivanja
Sastojinskostanje
(vizuelna dijagnostika)
umskaumskahronikahronika
IstorijskaIstorijskagragraaa
SpoljaSpoljanjenjekarakteristikekarakteristike
UnutranjeUnutranjekarakteristikekarakteristike
-
OBRAST SASTOJINE
Sklop sastojine pokazuje meusobni odnos kruna susednih stabala
Ne omoguava uvid u stvarnu gustinu i broj stabala u sastojini
Ne moe se utvrditi koliina drvne mase sastojine
Sastojine mogu imati jednak sklop, a broj stabala da bude razliit
Ustanovljena je nova oznaka obrast sastojine
-
Definicija obrasta: Odnos koliine drvne zapremine na jedinici povrine odreene vrste drvea, starosti i boniteta i zapremine normalne ume iste vrste, starosti i boniteta
Normalno obrasle sastojine za datu vrstu drvea, starost i uslove sredine
imaju najveu drvnu zapreminu obrast takvih sastojina iznosi 1,0 podaci u prinosno-prihodnim tablicama
-
Obrast sastojina obeleava se sa desetim delovima jedinice: 0,8; 0,7 itd. do 0,1
Klasifikacija sestojine prema obrastu:1. Normalan obrast 1,02. Vrlo dobar obrast 0,9 - 0,83. Dobar obrast 0,74. Srednje dobar obrast 0,6 - 0,55. Redak obrast 0,4 - 0,36. Vrlo redak obrast ispod 0,3
-
BONITET I DOBROTA SASTOJINE
Dimenzije stabala i zapremine iste vrste i starosti nisu uvek jednake
Menjaju se u zavisnosti od uslova sredine
Vee su u povoljnijim uslovima i obratno
Odreivanje stepena pogodnosti uslova sredine za razvoj drvea, ustanovljene su oznake
bonitet sredine dobrota sastojine
-
Definicija boniteta sredine:Sveukupnost uslova sredine u kojima se jedna uma nalazi
Bonitet sredine pokazuje - stepen produktivnosti ume u odreenim uslovima sredine
- kvantitativnu sliku uslova sredine
Bonitet sredine se nepravilno mea sa bonitetom zemljita
Bonitet zemljita je ui pojam
-
Odreivanje pripadnosti sastojine odreenom bonitetu bonitiranje
Bonitiranje sastojine vri se pomou:
specijalnih bonitetnih tablica
prinosno-prihodnih tablica
bonitetnog grafikona
staninog indeksa
-
Bonteti se obeleavaju rimskim brojevima IV I bonitetni razred najbolji uslovi, V bonitet -
najnepovoljniji uslovi
Za preciznije definisanje uvedeni su meuboniteti: I/II, II/III, III/IV, IV/V
Sa njima postoji devet bonitetnih razreda
-
Bonitiranjepomou bonitetnih ili prinosnih tablica
-
Bonitiranje metodom indeksiranja stanita
Stanini indeks (site index) - predstavlja visinu sastojine u odreenoj starosti
Oznaavaju se sa SI 40, SI 50, SI 100
Obino se koriste visine u starosti 40 godina (Norveka i vedska), 50 godina (vajcarska) ili 100 godina (SAD, Australija).
To znai da jeSI 100 = 32 stanite na kome odreena vrsta drvea u 100. godini starosti dostie gornju visinu 32 m, tj. srednja visina najkrupnijih stabala u sastojini ima prosenu visinu 32 m. Kod nas ovaj metod bonitiranja stanita nije ire prihvaen
-
DOBROTA (kvalitet) SASTOJINE
Bonitet sredine pokazuje kvantitativnu sliku sastojine
Neophodno je znati kvalitet sastojineU jednakin bonitetima moe da bude razliita
Za izraavanje kvalitativne razlike izmeu sastojine istog boniteta uvedena je klasifikacija sastojina po stepenu dobrote
Dobrota je merilo kvalitativne vrednosti sastojine
-
Odreivanje dobrote sastojine vri se prema skali od pet razreda
Visine
stabala
Zdravstvenogstanja
Ravnomernostidebljinskog
prirasta
oblika deblana vertikalnom i
poprenompreseku
Punodrvnostidebla
Razvijenostikrune
Dobrotasastojine
odreuje sena osnovu:
-
Obeleavaju se arapskim ciframa 1 5 Prvom razredu dobrote pripadaju najbolje sastojine
- stabla su zdrava, prava, bez oteenja, ista od grana, pravilno razvijene krune...
Petom razredu dobrote pripadaju gole povrine (poarita, stare seine, goleti, panjaci)
Tu spadaju i sastojine koje su vrlo mnogo oteene poarom, vetrom, snegom ili insektima
etvrti razred dobrote ima sve suprotne osobine od sastojina prvog razreda dobrote
Drugi i trei imaju prelazne osobine
-
OBLICI DEGRADIRANIH UMA
-
OBLICI
DEGRADIRANIH UMA
-
Tri osnovna uzgojna oblika (gazdinske forme) sastojine:
visoka uma (uma generativnog) - semenog porekla semenjaa
niska uma (vegetativnog porekla) - izdanaka uma panjaa
srednja uma (stabla i generativnog i vegetativnog porekla na istoj povrini)
-
Prema stepenu ouvanosti ume navedenih uzgojnih oblika
mogu biti:
OUVANE UMEOUVANE UME
DEGRADIRANEDEGRADIRANEUMEUME
-
Ouvane ume su :
ume za redovno (normalno) gazdovanje:
pravilne strukture, obraslosti, sastava
glavni sastavni elementi su razne vrste drvea
pod normalnim ivotnim uslovima, formiraju stabla sa jasno izraenim deblom i slabije ili jae razvijenom kronjom
-
Degradirane ili devastirane ume : naizgled jednoline umske "tvorevine", koje po svojoj
fizionomiji na prvi pogled imaju dosta slinosti sa mladim niskim umama
uglavnom su sekundarne tvorevine, vegetativnog porekla, nastale posle see nekadanjih visokih uma, u kojima izdanci i izbojci nisu pravilno formirani i razvijeni
mogu postojati i kao primarne tvorevine, u kojima je normalan razvoj umskog drvea posledica nepovoljnih ekolokih uslova, npr. na kru, na strmim padinama sa vrlo plitkim slojem zemljita, na gornjoj granici umske vegetacije i sl.
-
Odreeni degradacioni oblici
jae progaljene ume nastale iz normalno razvijenih prirodnih uma
izdanake ume (panjae) ikare ibljaci makije garizi vritine papratita goleti kamenjari
-
Podela degradiranih umaprema stanju i stepenu degradacije
Degradirane ume
Devastirane ume
-
Podela degradiranih uma prema biljno-sociolokom statusu, sastavu i smei
sa nedovoljnim ueem glavne (glavnih) vrsta, iako su meovite ume ekonomski vrednih vrsta drvea
sa drastino izmenjenim sastavom i smeom u kojima preovladjuju malo vredne vrste
sa enormno poremeenom sastojinskom strukturomizraeni stepen regresivne sukcesije izraeno
floristiko osiromaenje
pogorano zdravstveno stanje sastojine
-
Izdanake ume - panjae
vegetativnim putem obnovljene - iz panjeva i iz ila
uobiajen naziv niska uma
zimzelene panjae se nazivaju makije
-
Klasifikacija niskih uma
A. Mlade niske ume jo su u prvom stadijumu svog razvoja, s obzirom da su grmolikog izgleda, podseaju na ikare
B. Odrasle niske ume odrasla, lepo formirana i normalno razvijena sastojina
vegetativnog porekla ima karakter tipine ume, (izdanci i izbojci su ve
formirani u obliku stabala, sa ve izraenim deblom i kronjom)
predstavljaju tipian oblik ume
-
Pri ocenjivanju i kategorisanju (niska uma ili ikara)
Kao kriterijum se ne koristi - visinski rast stabala u sastojini
- ve njen kvalitet
Izmeu kvalitetne niske ume i tipine ikare postoje prelazni oblici
-
Devastirane sastojine ekstremno degradirane ume
uticaja abiotikih faktora (vetrolom, snegolom, ledolom, izvale i dr.)
poara, kalamiteta insekata i sl.
neodgovarajueg gazdovanja umama
- neplanskim ili nekontrolisanim seama
- kresanjem lisnika
Najee su posledica :
-
Nastale lisniarenjem u umamakresanjem grana, prevravanjem starijih ili seommladjih stabala, za dobijanje - korienje lista u suvomstanju (lisnik), za prehranu stoke u zimskom periodu, ukrajevima sa ekstenzivnim stoarstvom
Za njihovo postojanje u prolosti nalaeno je ekonomsko istruno opravdanje i propisivane su posebne meregazdovanja
Ranije u vie od 80% hrastovih uma vreno jelisniarenje
Lisnike ume
-
ikare
u praksi se podrazumeva tipino niska umska vegetacija
bez obzira na sastav ume, stepen degradacije, fizionomiju, oblik i rast
to pokazuje da esto nije sasvim jasnota se tano podrazumeva pod tim pojmom
-
Posledice kompleksnog zajednikog naziva ikara su:
nepreciznosti u definisanju na terenu tekoe u razlikovanju ikara i mladih
niskih uma
razlika u statistikim podacima razlika u uzgojnom tretmanu i dr
-
Zbog toga je neophodno razgraniiti
1. ta je ikara i koje su njene osnovne karakteristike?
2. Kakvi oblici ikara postoje?
3. Kada jedan oblik ikare prestaje da bude ikara, i obrnuto, kada niska uma dobija karakter ikare ?
-
Pojam ikara je prvi put u nau umarsku termonilogiju uveden kao prevod nemakog izraza "buschwald" (bunolika uma)
Moe se usvojiti opta definicija ikare: "ikara je degradirana panjaa koja se ne moe smatrati privrednom umskom sastojinom jer je drvee zastareno, izoblieno u polustabla i grmolike oblike, esto sa gnezdastim rasporedom stabala gde drvee ini vie od polovine stabala"
-
Oblici (klasifikacija) ikara
1. uma-ikara:
a) zaikarena uma s vie od oko 50% dobro oblikovanih i kvalitetnih stabala
b) umolika ikara s manje od oko 50% dobro oblikovanih stabala
2. ikara s vie od oko 50% drvea:
3. ikara-ibljak s manje od oko 50% drvea, prelazna formacija ka ibljaku
-
ibljaci
degradacioni oblik umske vegetacije ine ih razne vrste grmlja (bunja) ibolikog oblika
(leska i dr.) za ibljake se esto u argonu kae da su to "ume do
pojasa", odnosno da predstavljaju "zelenilo krevitih terena
drvee je istisnuto od vitalnijih i otpornijih vrsta grmlja i iblja (bioloki uticaj)- ibljaci sekundarnog karaktera
ili je posledica (odraz) nepovoljnih uslova stanita za razvoj drvea (ekoloki uticaj)
-primarni - prirodni ibljaci
-
Najznjaajniji i najzastupljeniji ibljaci
ibljaci jorgovana i divlje praskve, sveza (Pruno tenellae -Syringion)
ibljaci jorgovana na krenjacima (Syringetum vulgaris) - zajednica jorgovana i raeljke (Syringo-Prunetum mahalebi),
u klisurama na 200-300 m, i dr. ibljaci ruja (Rhus sp.) i dr. ibljaci trnjine i gloga (Pruno spinosae-Crataegetum) ibljaci jorgovana na serpentinitu (Syringo - vulgaris
serpentinicum) u Ibarskoj klisuri, na 450-750 m n.v. ibljak jorgovana na silikatnoj podlozi (Syringetum vulgaris
silicicolum) u istonoj i jugoistonoj Srbiji
-
Najznjaajniji i najzastupljeniji ibljaci
U brdsko-planinskom podruju javljaju se:
1. ibljaci leske (Corylus avellana)
2. ibljaci gloga (Crataegus sp. )
3. ibljaci kleke (Juniperus communis)
-
KRITERIJUMIZA ODREIVANJE
STEPENA DEGRADIRANOSTI UMA
-
Posledice neutvrenih kriterijuma
Neodgovarajue definisanje degradiranih uma po stepenu degradiranosti
Primena esto subjektivnih okularnih ocena Primena radikalnih mera rekonstrukcije
(istih sea i supstitucija vrsta)
ak i ako je bilo ekonomski racionalnije i bioloki opravdanije primeniti konverziju uzgojnog oblika
-
Kategorije parametara
Svaka od navedenih grupa ralanjena je detaljnije na vie konkretnih pokazatelja
Parametri
Sastojinskekarakteristike
Karakteristikestanita
Cilj gazdovanja i ekon.-finan. pok.
-
1. Sastojinske karakteristike Grupa najvanijih kriterijuma (parametara)
1. Poreklo sastojine
2. Sastav i smea
3.Zastupljenost glavne vrste
4. Razvojna faza sastojine
5. Kvalitet sastojine
6. Zdravstveno stanje sastojine
7. Sastojinskastruktura
Parametri
-
Klasifikacija sastoj. prema zastupljenosti stab. semenog porekla
Tip degradiranosti
I II III IV
Broj stabala po ha (%)
> 50 30-50 10-30
-
U ouvanim se moe gazdovati kao sa sastojinamasemenog porekla
Ako nema dovoljno kvalitetnih stabala semenog porekla a ima dovoljno kvalitetnih stabala izdanakog porekla,
- kao cilj gazdovanja je prevoenje sastojine u vii uzgojni oblik (konverzija)
U sastojinama loeg kvaliteta - potpuno degradirane - restitucija ili supstitucija
Poreklo sastojine
-
Sastav sastojine i smea
U meovitoj degradiranoj sastojini neophodno je utvrditi :
- da li ima i koliko stabala ekonomski vredne (glavne) vrste drvea
- na njoj e se zasnivati meliorativni zahvati
-
Stepen degradiranosti sastojine u zavisnosti od zastupljenostistabala glavne vrste
Tipdegradiranosti
I II III IV
Broj stabala po ha (%)
> 80 60-80 50-60 < 50
Stepen degradiranosti
kvalitetne - ouvane
malo degradirane
umereno degradirane
veoma degradirane
- da li ima i koliko stabala ekonomski vredne (glavne) vrste drvea?
-
Kvalitet sastojine
Jedan od osnovnih - najznaajnijih parametara
Zastupljenost stabala odredjenih morfolokih,biolokih i tehnikih krakteristika
Kvalitet stabala utvrdjuje se na osnovu
- kvaliteta debla
- kvaliteta krune
-
Kriretijumi za odreivanje
kvaliteta sastojine
Kvalitet debla Kvalitet krune
Pravost
rasta
Usukanost
debla
RaljavostMehanika
oteenja
Zdravstveno
stanje debla
istoa
od grana
Duina
krune
irina
krune
Oblik
krune
Mehanika oteenja
ili oboljenja
Debljina
grana
-
Kombinacijom navedenih parametara dobija se- prosena ocena fenotipskog izgleda i kvaliteta
stabla, - za praktinu upotrebu koristi tri grupe kvaliteta
debla
1. Dobro deblo (kvalitetno) - ima sve navedene pozitivne feniotipske karakteristike
2. Loe deblo - ima suprotne (negativne) fenotipske karakteristike
3. Srednje dobro - ima srednje karakteristike
Kvalitet debla
-
Ocenjivanje kvaliteta krune
Debljina
grana
Mehanika
oteenja ili
oboljenja
Oblik
krune
irina
krune
Duina
krune
Kvalitet
krune
-
Prirodni oblik krune
-
Klasifikacija krune po kvalitetu - svrstavaju u etiri grupe:
1. Dobre (kvalitetne) krune
2. Loe krune
3. Srednje dobre krune
4. Stabla bez krune
-
Odredjivanje kvaliteta sastojine
Na osnovu kvaliteta debla i krune Mogu podeliti u sledee grupe:
1. Dobre sastojine imaju vie od 2/3 stabala navedenih pozitivnih fenotipskih arakteristika
2. Srednje kvalitetne imaju izmedju 1/3 i 2/3 kvalitetnih stabala
3. Loe sastojine imaju manje od 1/3 kvalitetnih stabala
4. Veoma loe sastojine kvalitetnih stabala je manje od 10%
-
Zdravstveno stanje sastojine Ocenjuje se kompletno zdravstveno stanje sastojine
i preovlaujui uzrok degradacije Pri tome se moe koristiti sledea klasifikacija:1. Dobro zdravstveno stanje (zdrave sastojine) -
pojedinana stabla obolela ili oteena,2. Umereno dobro - do 20% stabala oboleleo ili
oteeno,3. Loe zdravstveno stanje - 20-50% stabala obolelo ili
oteeno,4. Vrlo loe - vie od 50% stabala loeg zdravstvenog
stanja
-
2. Karakteristike stanita - uslovi sredine (ekoloki inioci)
Detaljna analiza stanita - zemljita i ostalih ekolokih inilaca
Pojedini ekoloki inioci uvek imaju ulogu
- "odluujueg inioca" koji ima uticaj na razvoj ume i njenu degradaciju,
- ograniavjueg faktora korienja
-
Abiotiki faktori kao kriterijumi
definisanje odluujueg inioca
Abiotiki faktori
Klimatski faktori Edafski faktori Orografski faktori
Erozija, dehumifikacija,
struktura i dubina zemljita
Ostali vidovi
degradacije zemljita
Zabarivanje zemljita Promena pH
vrednosti zemljita
Osiromaenje i slabljenje
produktivnosti zemljitaKontaminacija zemljita
-
Stepen degradacije (oteenja) zemljita pojedinim oblicima erozije odredjuje se:
- prema vidljivim oteenjima koja obuhvataju
- fiziki gubitak (odnoenje) zemljita
-ili njihovo pokrivanje neplodnim materijalom
Erozioni procesi
-
Stepen degradacije zemljita (4):1. Laka degradacija
- umska prostirka je na veem delu povrine odneta (nalazi se samo na 10-30% povrine) a dubina gornjeg horizonta je smanjena do 30%
melioracija se moe izvriti prilagoenim sistemom redovnog gazdovanja umama
2. Umerena degradacija
- umska prostirka se nalazi na manje od 10% povrine, monost proizvodnih horizontata smanjena je 10-30%
U cilju melioracije neophodni su intenzivni antierozioni radovi
-
Stepen degradacije zemljita:
3. Jaka degradacija- umske prostirke nema, do 80% zemljita je odneto pa
je matini supstrat esto na povrini Neophodni su obimni bioloko-tehniki radovi za
obnovu osnovnih proizvodnih funkcija zemljita4. Ekstremna degradacija- zemljita nema ili se javlja mestimino, prisutne su
duboke brojne jaruge, osuline, sipari, klizita i dr. i osnovne bioloke funkcije zemljita su unitene.
Obnova ovakvih zemljita je praktino nemogua i, po pravilu, iskljuuju se iz bilo kakve planske proizvodnje.
-
Povrinska rasprostranjenost degradacije
1. Mala - zahvata do 5% povrine
2. Srednja - zahvata 5 - 10% povrine
3. Velika - zahvata 10 - 25% povrine
4. Vrlo velika - zastupljena je na 25 - 50% povrine
5. Dominantna - zahvata preko 50% povrine
-
3. Cilj gazdovanja
ekonomsko-finansijske karakteristike
Konkretno, za svaku sastojinu treba utvrditi (proceniti):
- ostvaren (moe se ostvariti)
- delimino ostvaren (delimino se moe ostvariti)
- nije ostvaren (ne moe se ostvariti)
-
STAROST SASTOJINE
Starost sastojine spada u najznaajnijeelemente sastojine
Prema starosti se:
vri prikaz stanja umskog fonda
vri podela umskih masiva na manje jedinice
definiu i izvode odgovarajue uzgojne mere
Starost sastojine se ne odreuje kao kod ljudi i ivotinja npr. 21, 56 ili 99 godina
-
Jednodobne - sastojine priblino jednake starosti
Nastanak jednodobnih sastojina posle:
oplodnih sea sa kratkim periodom podmlaivanja
istih sea
posle poara
Sastojine se po starostidele u tri osnovne grupe:
jednodobne raznodobne prebirne
-
Jednodobna sastojina:
razlika izmeu najmlaih i najstarijih stabala do 20 godina u zavisnosti od:
vrste drvea
porekla stabla
Razlika u starosti do 20 godina - sastojine etinara i tvrdih liara semenog porekla
Razlika u starosti do 10 godina - sastojine mekih liara i sastojina vegetativnog porekla
-
Raznodobne sastojine sastavljene su od stabala razliite starosti
Razlika u starosti mora da bude vea od 10, odnosno 20 godina
Postoji vie starosnih grupa stabala
Prebirne sastojine - stabala su najraznovrsnije starosti od najmlaih - jednogodinjih do najstarijih, ija je starost jednaka broju godina zrelih za seu
-
Jednodobne sastojine tokom ivota prolaze kroz razliite periode razvoja
Svaki od tih perioda odlikuje se karakteristinim pojavama
moraju da se izdvajaju
u posebne
uzgojne jedinice
podmladak
mladik
srednje doba
dozrevanje
zrelost
prezrelost
Razvojne faze
-
Bioloke karakteristike stabala u odreenim razvojnim fazama
Period podmlatka - od vremena nicanja semena do obrazovanja sklopa u sastojini
prilagoavanje uslovima sredine
rast i razvoj mladih biljaka
borba za ivotni prostor
Period mladika karakterie intenzivno raenje stabla u visinu
poinje diferenciranje po visini
poetak izumiranja stabala u sastojini
-
Srednje doba starosti sastojine
kulminacija visinskog prirasta
broj stabala u sastojini se smanjuje
diferenciranje stabala po visini
ienje stabala od donjih grana
Period dozrevanja
prirast u visinu stabala naglo opada
kulminacija debljinskog prirasta
poinje plodonoenje
-
Period zrelosti
stabla obilno plodonose
kulminacija zapreminskog prirasta
dostigla su tehniku zrelost
trajno prekidanje sklopa
Period prezrelosti
stabla skoro vie ne prirauju
pogoravanje anatomskih svojstava drveta
zadravanje stabala u sastojini je nepoeljno
-
Ovakva klasifikacija je opravdana sa biolokog gledita - IEK
Zasnovana je na osnovnim ivotnim pojavama stabala
Sa gazdinskog gledita primena u praksi je oteana
Ovi izrazi su nedovoljno precizni subjektivnost
Upotrebljava se podela na klase starosti
Klase starosti obeleavaju se rimskim brojevima
-
Za etinarske vrste i tvrde liare semenog porekla klasa starosti stabla iznosi 20 godina:I klasa starosti l-20 god.
II klasa 21-40 god.
III klasa 41-60 god. itd
Za sastojine vegetativnog porekla i sastojine mekih liara klasa starosti iznosi 10 godina: I klasa starosti l-10 god.
II klasa 11-20 god.
III klasa 21-30 god. itd
-
ZEK
mladik
gutik
letvenjak
odrasla sastojina
zrela sastojina
IEK
podmladak
mladik
srednjedobna sastojina
dozrevajua sastojina
zrela sastojina
-
IZBOR METODA MELIORACIJE
Zatitneume
Sastojine zamelioraciju
Podela degradiranih sastojina
-
U sastojine za melioraciju svrstane su svedegradirane ili devastirane ume, bez obzira naporeklo, sastav i starost, u kojima se, uzprimenu odgovarajuih uzgojnih mera,sadanje nepovoljno stanje moe popraviti i sanjima ubudue moe gazdovati na ekonomskojosnovi.
U zatitne ume svrstane su sve sastojine ije sesadanje loe stanje ne moe bitnije popraviti i nemamogunosti i ekonomskim interesa za gazdovanjem
-
Sastojine za melioraciju
Mlade sastojine Starije sastojine
podmladak,
mladik,
srednje doba
dozrevajue,
zrele
-
Sastojine za melioraciju:
I. Mlade sastojine
- primenjuju odgovarajue mere nege (osvetljavanje, ienje, prorede)
II. Starije sastojine
- moe se ve zapoeti ili se izvodi obnavljanje uma
Primenom navedenih kriterijuma kvaliteta i strukture, sastojine su dalje ralanjene
-
Sastojine
1.
Za konverziju
2.
Za potpunu
rekonstrukciju
3.
Za deliminu
rekonstrukciju
-
1. Sastojine za konverziju Kvalitetne izdanake sastojine na dobrom - ouvanom
stanitu
Opredeljujui kriterijum je dovoljan broj kvalitetnih stabala - "stabala budunosti"
Obavezno pripadaju I i II biolokom razredu stabala
Treba da su ravnomerno rasporeena po povrini
- za bukove ume min. broj stabala je 150-200 po ha
- za hrastove ume min. 100-150 po ha
-
2. Sastojine za potpunu rekonstrukciju
2.a. Rekonstitucija (restitucija)- primenjuje se ako su stanini uslovi povoljni i
odgovaraju autohtonim vrstama
2.b. Supstitucija- ako je stanite degradirano vri se zamena postojeih
vrsta drvea, odnosno unosi se vrsta kojoj takvo stanite odgovara
-
3. Sastojine za deliminu rekonstrukciju
Nije ujednaeno degradirano stanite i sastojina na itavoj povrini
Isti postupak rekonstrukcije se vri samo na jednom delu sastojine
Kombinuje se konverzija, restitucija i supstitucija u zavisnosti od konkretnih uslova
-
Grupimini metod melioracije
Svaka povrina se posebno tretira
-
Hvala na panji