emp opatija b hrv mp 190111

NOSITELJ ZAHVATA: HRVATSKE VODE JADRANSKI PROJEKT d.o.o.

PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM

UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA I PODMORSKOG ISPUSTA SUSTAVA SANITARNE

KANALIZACIJE ZA ŠIRE PODRUČJE GRADA OPATIJE

Split, siječanj 2011.

REVIZIJA B

Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaPoslovni centar SplitMatice hrvatske 1521000 Split

NOSITELJ ZAHVATA: HRVATSKE VODE JADRANSKI PROJEKT d.o.o. Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb

NAZIV ZAHVATA: UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA I PODMORSKI ISPUST SUSTAVA SANITARNE KANALIZACIJE ZA ŠIRE PODRUČJE GRADA OPATIJE

VRSTA PROJEKTA: PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM

BROJ PROJEKTA: 38200146/EMP Opatija

VODITELJ PROJEKTA: mr.sc. Anita Erdelez, dipl.ing.građ.

IZRADILI: Marijana Vuković, mag.biol.univ.spec.oecol.

mr.sc. Anita Erdelez, dipl.ing.građ.

DIREKTOR ZAVODA: Andrino Petković, dipl.ing.građ.

MJESTO I DATUM: Split, siječanj 2011.

KO

PIJA

BR

. 1

REVIZIJA B

INSTITUT IGH d.d.

Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša

SADRŽAJ

1. UVOD 2

2. OPIS PROJEKTA 3

3. PLAN UBLAŽAVANJA UTJECAJA NA OKOLIŠ 10 4. PLAN MONITORINGA 15

5. INSTITUCIONALNI OKVIR 19 6. PRIJEDLOG SURADNJE S JAVNOŠĆU 20

7. DODACI 21

PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA I PODMORSKOG ISPUSTA SUSTAVA SANITARNE KANALIZACIJE ZA ŠIRE PODRUČJE GRADA OPATIJE

Broj projekta: 38200146/EMP Opatija Stranica 1

INSTITUT IGH d.d.


1. UVOD

Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) je ponudila zajam Republici Hrvatskoj za financiranje unapređenja sustava prikupljanja transporta i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda naselja duž jadranske obale i otoka, odnosno financijsku potporu realizaciji programa nazvanog Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području (Costal Cities Water Pollution Control).

Program je regionalnog karaktera i realizirati će se na obalnom području velikog turističkog potencijala bitnog za razvitak gospodarstva Republike Hrvatske, a planira se realizirati na principu aktivnog sudjelovanja lokalnih jedinica samouprave u suradnji s odgovarajućim vladinim agencijama.

Dana 2. srpnja 2004. godine Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Vlada Republike Hrvatske, u Zadru su sklopile Ugovor o zajmu (zajam broj APL 7226 HR).

Istoga dana u Zadru je potpisan i Ugovor o projektu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) i Hrvatskih voda, kojim su Hrvatske vode preuzele obvezu prema Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj za provedbu Projekta.

Program realizira posebna ustrojbena jedinica osnovana u okviru Hrvatskih voda, nazvana Hrvatske vode Jadranski projekt.

Planirana je provedba Programa u tri faze. Ukupno procijenjeni troškovi realizacije Programa iznose oko 280 milijuna EUR.

Osnovni ciljevi Programa su zaštita i očuvanje kakvoće mora, stvaranje uvjeta za siguran ekonomski razvoj, u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša te očuvanje i poboljšanje postignutog stupnja zaštite okoliša.

Opći razvojni cilj Programa je poboljšati kakvoću priobalnih voda i mora u hrvatskom Jadranu, te ispunjavanje standarda Europske unije koji se odnose na kakvoću okoliša u lokalnim zajednicama.

Svjetska Banka procjenjuje svaki projekt koji je predložen za financiranje na osnovu socijalnih procedura i procedura zaštite okoliša, tzv. „Safeguard policies“.

PREDMETNI ZAHVAT

Za projekt uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i podmorske dispozicije efluenta sustava sanitarne kanalizacije Matulji – Volosko – Opatija – Ičići – Ika – Lovran – Medveja izrađena je Studija utjecaja na okoliš uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i podmorske dispozicije efluenta sustava sanitarne kanalizacije Matulji – Volosko – Opatija – Ičići – Ika – Lovran – Medveja (IGH PC Rijeka, rujan 2003), sukladno relevantnoj zakonskoj regulativi. Nakon provedene procedure procjene utjecaja na okoliš za planirani zahvat Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo je Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš (ur.broj: 531-05/1-STZ-01-9; klasa: UP/I 351-02/03-06/0124, od 14. listopada 2003. godine).



INSTITUT IGH d.d.


Ovaj Plan upravljanja okolišem izrađen je na temelju usvojene Studije i Rješenja. Sadržaj Plana upravljanja okolišem je definiran uzimajući u obzir zaštitne mehanizme Projekta zaštite voda od onečišćenja na priobalnom području, odnosno Operation Manual – Vol. III Environmental Framework te korespondirajuće procedure Svjetske banke.

2. OPIS PROJEKTA

2.1. POSTOJEĆE STANJE I SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA

Priobalna aglomeracija Matulji – Volosko – Opatija – Ičići – Ika – Lovran – Medveja rješava problem gradskih otpadnih voda ispuštanjem u Riječki zaljev. Kanalizacijski sustav nije cjelovit, tako da postoji više podsustava sa vlastitim ispustima. Osnovni dio opatijskog područja (od središta Opatije do Ičića) je spojen na privremeni uređaj za mehaničku pred-obradu i dugi podmorski ispust (dužina: 1211 m, dubina: 61 m). Drugi kanalizacijski podsustavi su u mnogo goroj situaciji zbog neadekvatne obrade i ispustima u blizini obalne crte. Sakupljene sanitarne otpadne vode, sa značajnim količinama oborinskih i procjednih voda u kanalima, se danas bez gotovo ikakva pročišćavanja ispuštaju u obalno more, na manjoj ili većoj udaljenosti od obale.

Svrha građenja uređaja za pročišćavanje „Opatija“ je zaštita obalnog mora za kupanje i rekreaciju ljudi, zaštita podzemlja, podzemnih voda i bujičnih tokova, osiguranje ekološke stabilnosti okoliša i održivog razvoja na području Liburnijske rivijere – Riječkog zaljeva te zaštita zdravlja žitelja svih naselja i posjetitelja.

2.2. OPIS ZAHVATA

Koncepcija sustava Zahvat je definiran Idejnim rješenjem sustava sanitarne kanalizacije Liburnijske rivijere i zaleđa (IGH PC Rijeka, 2001) i Prostornim planom uređenja grada Opatije (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 8/01)1.

Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda je planirana u središnjem dijelu kanalizacijskog sustava. U skladu sa idejnim rješenjem sustava odvodnje Opatija - Lovran, uređaj „Opatija“ će biti smješten između Punta Kolove i Ičića, oko 350 m od početka postojećeg dugačkog podmorskog ispusta i bit će priključen na njega. Na taj način će se otpadna voda cijelog područja, nakon obrade, ispustiti ispred Punta Kolove, nekih 1200 m od obale. Svi dijelovi uređaja za pročišćavanje planiranju se smjestiti ispod zemlje, u dva – tri poprečno povezana tunela.

Procijenjeno opterećenje sustava i karakteristike recipijentaOsnovna tehnološka shema omogućava faznu konstrukciju, u skladu s predviđenim kapacitetima prikazanim u tablici 2.2-1.

1navedeni Prostorni plan uređenja Grada Opatije je bio važeći u vrijeme izrade SUO, u međuvremenu je dopunjen izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Opatije (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 14/03, 12/04, 1/07). Zahvat je u skladu s novim Prostornim planom.



INSTITUT IGH d.d.


Tablica 2.2-1. Karakteristike ulaznih podataka za uređaj Opatija

faze Qmax/dan (m3/dan) broj ES

1.faza 15.0002. faza do 2010.godine 8.850 33.0003. faza do 2025.godine 11.060 46.000

More ispred Liburnijske rivijere kao recipijent pročišćenih otpadnih voda svrstano je u „manje osjetljivo područje“, a za izgrađena područja veličine 10.000–50.000 ES, dozvoljeno je upuštanje gradskih otpadnih voda u „manje osjetljiva područja“ uz potrebnu primjenu „prvog“ stupnja pročišćavanja te ispuštanje podmorskim ispustom.

Uređaj za pročišćavanje Osnovna tehnološka shema uređaja prilagođena je etapnosti izgradnje, očekivano zahtjevnijim standardima stupnja pročišćavanja otpadnih voda obalnih naselja i gradova te specifičnostima sustava javne odvodnje Opatija – Lovran.

Prema potrebama sustava javne sanitarne kanalizacije oko 2025. godine (kapaciteta oko 46.000 ES), predviđen je slijed građevina-objekata i pročišćavanja otpadnih voda, kojim se postiže „prvi stupanj“ pročišćavanja otpadnih voda:- djelomično mehaničko pročišćavanje - obuhvaća ugradbu uređaja u seriji, i to

fine automatske rešetke (d=6 mm), finog automatskog sita (d=1 mm), kompaktne stanice za prihvat i obradu sadržaja septičkih jama,

- mehanička flotacija i - dehidracija mulja sa stabilizacijom.

Radi sveukupne zaštite okoliša od popratnih neugodnih utjecaja (vizualnih, na čistoću zraka i sl.) opremu za pročišćavanje i postupke pročišćavanja otpadnih voda mora se smjestiti u potpuno zatvoreni prostor (podzemni), da bi se tehničkim mjerama i raspoloživom zaštitnom opremom moglo maksimalno kontrolirati i prema sveukupnim potrebama okoline upravljati štetnim utjecajima. Ventilacijski sustav će funkcionirati tako da se odsisava sav zrak iz podzemnih prostora u kojima je smještena oprema za pročišćavanje, prema bio-filtarskom postrojenju za njegovo pročišćavanje. Cijeli kompleks uređaja će se urediti odgovarajućim hortikulturnim i drugim zahvatima uređenja okoline, u skladu sa prirodnim okruženjem i važnošću lokaliteta.

Priključak glavnog odvoda pročišćenih otpadnih voda s uređaja na početno okno postojećeg podmorskog ispusta, duljine oko 350 m, predviđa se voditi u koridoru glavne ceste prema sjeveru do iznad okna ispusta.

Podmorski ispust



INSTITUT IGH d.d.


Pročišćene otpadne vode će se ispuštati u Riječki zaljev dugim podmorskim ispustom. Postojeći ispust duljine 1211 m sa dubinom ispuštanja na 61 m će se produljiti 500 m tako da će konačna duljina biti 1700 m.

Utjecaj otpadne vode oko ispustaZa potrebe procjene utjecaja otpadnih tvari iz efluenta na obalno more u okolici lokacije ispuštanja putem podmorskog ispusta na Punta Kolovi, izvršene su simulacije s pomoću matematičkih modela CORMIX-GI sistem, za simulaciju hidrodinamičkih procesa i razrjeđenja u bližoj okolini difuzorske sekcije (tzv. „near field“ zona ili zona miješanja) i MIKE 21, za simulaciju pronosa i disperzije ispuštenog zagađenja u širem području utjecaja podmorskog ispusta (tzv. „far field“ zona). U Riječki zaljev se ispuštaju otpadne vode iz uređaja za pročišćavanje Rijeka, Kostrena, Kraljevica, Malinska-Kijac-Njivice, Omišalj, Opatija-Lovran i Mošćenička Draga, a uređaj „Opatija“ čini manje od 7% sveukupnog.

Za modeliranje u „near field“ zoni pretpostavljen je kontinuirani režim ispuštanja maksimalnih satnih projektnih količina otpadne vode za kraj 3. projektnog razdoblja, u veličini od q=322 l/s. Kao mjerodavni parametar odabran je indikator fekalnog zagađenja - koliformne bakterije, s vrijednostima izlaznih koncentracija na mlaznicama difuzorske sekcije od 108 KB/100 ml.

Iz sprovedenih hidrodinamičkih simulacija razvidno je da je u svim simuliranim situacijama bila prisutna dužobalna komponenta struje, koja prati morfologiju liburnijske obale te se može promatrati kao „granični sloj“ strujanja u zaljevu, pri čemu je karakteristična širina pojasa u kojem se ona javlja reda veličine 500 m.

Simulacijama u tzv. „near field“ zoni pokazalo se da je ispravno oblikovanim i održavanim podmorskim ispustom s difuzorom na kraju, dimenzija koje odgovaraju postojećem, moguće i u budućnosti efikasno postići razblažene koncentracije otpadne vode u zoni miješanja do reda veličine 103, čime otpadaju problemi nedozvoljeno visokih koncentracija svih indikatora hranjivih tvari i organskog zagađenja. Dakle, jedini parametar koji se ne rješava početnim razrjeđenjem jest bakteriološko zagađenje, zbog kojega se i planira dispozicija na većim udaljenostima od obale.

Simulacijama u tzv. „far field“ zoni pokazano je da je karakteristična dimenzija polja bakteriološkog zagađenja s koncentracijama koje nadmašuju dozvoljene za II. kategoriju obalnog mora reda veličine 200-300 metara od mjesta ispuštanja (dakle, oko 600-700 m od branjene obalne zone), a da se u polju s karakterističnom dimenzijom 500 metara od mjesta ispuštanja mogu očekivati koncentracije od 1-500 KB/100 ml (dakle, najmanje 400 m od branjene zone). Ovaj zaključak, naravno, vrijedi za situaciju konstantnog ispuštanja maksimalne projektne protoke u razdoblju od 12 sati, u uvjetima bez vjetra i s relativno slabom gradijentskom strujom duž liburnijske obale.

U zimskim uvjetima, kada je (kako je pokazano simulacijama) moguće dospijeće „oblaka“ otpadne vode na površinu, svakako treba očekivati jaču disperziju zagađenja, pogotovo u uvjetima puhanja vjetra. Međutim, u toj situaciji intenzivira se i proces bakteriološke dekompozicije, pa se već nakon 12 sati ne



INSTITUT IGH d.d.


treba očekivati nedozvoljene koncentracije niti u jednoj točki unutar površinskog polja zagađenja. Tragovi bakteriološkog zagađenja praktično iščezavaju 30 sati nakon početka simulacije.

Rezultati simulacije koncentracije bakteriološkog zagađenja, odnosno transport ispuštenog „oblaka“ mješavine otpadne vode nakon što je 12 sati neprekidno ispuštana otpadna voda u količini koja odgovara maksimalnim satnim protocima na kraju 3. planskog razdoblja 2025. godine (u praksi takva situacija gotovo da nije moguća!) prikazani su na slici 2.2-1.

Slika 2.2-1. Stanje koncentracije bakteriološkog zagađenja 12, 24, 30 i 32 sati nakon početka simulacije (s maksimalnim satnim intenzitetom od q=322 l/s i početnom koncentracijom koliformnih bakterija na rubu zone miješanja od 106

KB/100 ml). Prikazan je položaj postojećeg ispusta.

U uvjetima stratificiranosti stupca morske vode pokazano je da treba očekivati potopljeno polje zagađenja, čiji smjer kretanja ovisi o smjeru morske struje u intermedijarnim i pridnenim slojevima. Principom analogije sa sličnim situacijama te uz potporu znatnog iskustva s mjerenja efikasnosti postojećih ispusta s većim



INSTITUT IGH d.d.


kapacitetima (Rijeka, Pula, Split) moguće je zaključiti da će utjecaj rada podmorskog ispusta Punta Kolova s dužinom od 1200 metara u tim uvjetima biti minoran u odnosu na receptivnu moć prijemnika te da će biti ograničen na zonu koja niti u jednoj situaciji neće direktno utjecati na kakvoću vode u obalnom pojasu koji se koristi za kupanje i rekreaciju.

2.3. OPIS OKOLIŠA

Planirani zahvat je predviđen na području grada Opatije, na lokaciji u graničnoj zoni između predjela Punta Kolova i Ičića, oko 350 m udaljeno od početka postojećeg podmorskog ispusta.

Oceanološki podaciOceanološki podaci preuzeti su iz baze podataka “Instituta Ruđer Bošković – Zavoda za istraživanje mora” iz Rovinja.

Slika 2.3-1. Položaj istraživačkih postaja

Termohalina svojstvaMjerenja temperature, saliniteta i gustoće mora obavljena su u periodu od 1990. do 2002. godine na području zapadnog dijela Riječkog zaljeva, na postajama RI011, RI019 i RI10A.

Najniže temperature, izmjerene u površinskom sloju, iznose 10°C, a najviše 27°C. U pridnenom sloju su stalne niske temperature i dosežu do max. 16.2°C. Najniži saliniteti izmjereni su na površini i iznose 31 ‰. Srednja vrijednost saliniteta iznosi 37.7 ‰, dok je najveća izmjerena 38.57 ‰ i to na dubini od 30 m. Gustoća na površini se kreće od 22.24 kg/m3 do 29.17 kg/m3, a u pridnenom sloju od 28 kg/m3 do 29.58 kg/m3.



INSTITUT IGH d.d.


Raslojavanje vodenog stupca u istraživanom području vrlo je izraženo ljeti kada se gustoća površinskog sloja smanjuje uslijed povišenja temperature i sniženja saliniteta. Zimi dolazi do homogeniziranja vodenog stupca, ali i do značajnog površinskog raslojavanja zbog utjecaja slatkih voda. Ta se pojava smatra povoljnom s aspekta podmorske dispozicije i sprečavanja dospijeća efluenta na površinu, ukoliko se njegova dispozicija obavlja dovoljno duboko.

Strujanje mora Strujanje mora analizirano je na osnovi podataka izmjerenih do 1990. godine. Sa stajališta dispozicije otpadnih voda te ukupnih količina otpadne vode koje se ulijevaju u zaljev, dinamika izmjene vodenih masa smatra se povoljnom, premda Riječki zaljev morfološki predstavlja relativno zatvoreni (poluzatvoreni) morski prostor. Površinske struje u jesen, zimi i u proljeće u zapadnom dijelu Riječkog zaljeva imaju protusatni smjer. U tom razdoblju pražnjenje bazena Riječkog zaljeva je kroz Vela vrata. Površinski satni smjer strujanja ljeti u zapadnom dijelu Riječkog zaljeva značajno će doprinositi zaštiti obalnog pojasa Opatijske rivijere od zagađivanja otpadnim vodama i plivajućim tvarima riječkog područja, kao višestruko većeg izvora zagađenja. Procjena godišnjeg prosjeka izmjene vodene mase na osnovi bilance soli u cijelom zaljevu je 60 dana. U priobalnom području ovo vrijeme je značajno duže.

Koncentracija nutrijenataIstraživano područje je dobro prozračno te je u većem dijelu vodenog stupca sadržaj hranjivih soli relativno nizak, što ukazuje na visoku potencijalnu moć autopurifikacije. S gledišta primarne produkcije, Riječki zaljev je karakteriziran niskom biomasom fitoplanktona te osrednjom produkcijom. Povećana produkcija javlja se u sjevernom obalnom pojasu zbog slatkovodnih dotoka bogatih hranjivim solima. Istraživanja primarne produkcije i hranjivih soli ukazuju na oligotrofnost zaljeva kao cjeline. To se ne može reći za ograničene zone pod utjecajem luka, gušće naseljenih mjesta ili industrijskih postrojenja.

Sanitarna kakvoća mora Sustavna ispitivanja sanitarne kakvoće obalnog mora na promatranom području započeta su 1986. godine na 34 postaje. Stanje kakvoće mora na području od Voloskog do Mošćeničke Drage u 2002. godini bilo je generalno gledajući vrlo loše: 16 od 34 točaka ispitivanja nije zadovoljavalo kriterije Uredbe o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96). U Opatiji more je bilo neodgovarajuće kakvoće na 7 od 13 točaka ispitivanja. Umjereno zagađeno je bilo na kupalištima Tomaševac, hotel Millenium, Slatina, hotel Kristal, vila Ariston i na Punti Kolova. Jače zagađenje prisutno je na kupalištu Pančera. Dobra kakvoća mora bila je na kupalištima: ex. hotel Triglav, hotel Royal, Lido, Kvarner i Adriatic. Na jednoj točki – kupalištu Zonovo more je bilo vrlo čisto. U Ičićima se more ispituje na tri točke. Ispred hotela Ičići bilo je pogodno za kupanje, a na sjevernoj i južnoj strani plaže umjereno zagađeno.

Vrijedna i zaštićena područja Planirani zahvat ne nalazi se u blizini područja zaštićene prirodne i kulturne baštine.



INSTITUT IGH d.d.


2.4. PROPISI KOJI SE ODNOSE NA ISPUŠTANJE OTPADNIH VODA

Zaštita voda provodi se propisivanjem kvalitete voda definiranom u sklopu propisa

koji se odnose na prijamnik otpadnih voda koji se odnose na ispuštene otpadne vode

Propisima koji se odnose na prijamnik otpadnih voda uređuje se namjena i način iskorištavanja voda (Državni plan za zaštitu voda, NN 8/99 i Uredba o klasifikaciji voda, NN 77/98, 137/08). Kriteriji za maksimalno dopuštene koncentracije opasnih tvari određeni su na osnovu znanstvenih istraživanja te laboratorijskih odnosno in situ opažanja o posrednom i neposrednom utjecaju opasnih tvari na čovjekov organizam. Dopuštene koncentracije odabrane su tako da ne ometaju prirodnu zastupljenost pojedinih vrsta i organizama i njihovih razvojnih stadija te ujedno omogućavaju očuvanje svih postojećih prirodnih karakteristika vodotoka odnosno mora.

Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 6/01)2 propisuju se granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari, i to kako za tehnološke otpadne vode prije njihova ispuštanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijamnik, tako i za vode koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijamnik. Granične vrijednosti pokazatelja u otpadnim vodama koje se ispuštaju nakon pročišćavanja iz sustava javne odvodnje u prirodni prijamnik ovisne su o veličini uređaja (iskazanog u ekvivalentnim stanovnicima - ES) i kategoriji vode prijamnika (kao i „osjetljivosti“ područja) odnosno stupnja pročišćavanja, a za slijedeće uvjete:

e) more, ispuštanje putem podmorskog ispusta u manje osjetljiva područja (područja s dobrom izmjenom vodene mase koja nisu podložna eutrofikaciji ili smanjenju kisika ili koja imaju malu vjerojatnost da to postanu radi ispuštanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje).

VELIČINA UREĐAJA STUPANJ PROČIŠĆAVANJAdo 10.000 ES odgovarajući10.000 - 50.000 ES prvi (I)više od 50.000 ES prvi (I) + drugi (II)

Oba prethodno spomenuta aspekta zaštite voda međusobno su povezana, to jest sadržaj štetnih tvari u otpadnoj vodi prije ispuštanja u vodoprijemnik direktno će utjecati na koncentraciju zagađenja u samom vodoprijemniku. Iz ovoga proizlazi da djelotvorna provedba zaštite voda zahtjeva kontrolu dopuštene koncentracije polutanata u otpadnoj vodi nadopunjenu kontrolom maksimalnih dopuštenih vrijednosti opasnih i štetnih tvari u samom vodoprijemniku.

2navedeni Pravilnik je bio važeći u vrijeme izrade SUO, u međuvremenu je zamijenjen novim Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08)„Prvi stupanj (I) pročišćavanja znači obradu komunalnih otpadnih voda fizičkim i/ili kemijskim procesom koji obuhvaća taloženje suspendiranih tvari ili druge procese u kojima se BPK5 ulaznih otpadnih voda smanjuje za najmanje 20% prije ispuštanja, a ukupne suspendirane tvari ulaznih otpadnih voda smanjuju za najmanje 50%.“



INSTITUT IGH d.d.


Propisima i uredbama definirani zahtjevi o dopuštenom sadržaju opasnih i štetnih tvari u ispuštenoj otpadnoj vodi i vodoprijemniku odnosno njihova primjena predstavlja u svojoj suštini tek osnovu cjelovitog programa kontrole i očuvanja (ili poboljšanja) kakvoće obalnog mora sa konačnom svrhom osiguranja i unapređenja prirodnog okoliša u kojem živimo.

Potrebni stupanj pro č iš ć avanja otpadnih voda na ure đ aju za pro č iš ć avanje OpatijaPrema osjetljivosti prijemnika (more ispred Liburnijske rivijere) i veličini uređaja za pojedine faze izgradnje te Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99), potreban stupanj pročišćavanja je:Završno stanje: N = 46.000 ESVeličina uređaja: 10.000 – 50.000 ESKategorija prijemnika: “manje osjetljivo područje”Stupanj pročišćavanja: prvi stupanj pročišćavanja i primjena podmorskog

ispustaGranične vrijednosti pokazatelja u otpadnim vodama, koje se ispuštaju u prirodni prijemnik iz uređaja za pročišćavanje nakon određenog stupnja pročišćavanja utvrđene su Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 6/01)2:

STUPANJPROČIŠĆAVANJA POKAZATELJI

GRANIČNAVRIJEDNOST

NAJMANJE SMANJENJE ULAZNOG OPTREREĆENJA

(%)

I.Ukupne

suspendirane tvari 150 mg/l 50



INSTITUT IGH d.d.


3. PLAN UBLAŽAVANJA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Plan ublažavanja utjecaja na okoliš definiran je Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš - za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i podmorske dispozicije efluenta sustava sanitarne kanalizacije Matulji – Volosko – Opatija – Ičići – Ika – Lovran – Medveja (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; ur.broj: 531-05/1-STZ-01-9; klasa: UP/I 351-02/03-06/0124, od 14. listopada 2003. godine).

FAZA (provedbe

mjere)UTJECAJ MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

TROŠKOVIODGOVORNOST

INSTITUCIJA

izgradnje i pogona

provedba nadzor

projektiranje OpćePredvidjeti tehničke i organizacijske mjere osiguranja kontrole neovlaštenog pristupa unutar ograde kompleksa UPOV*.

troškovi su uključeni u

cijenu projektiranja

projektant

upravno tijelo

nadležno za izdavanje Potvrde o glavnom projektu

projektiranje

Buka i vibracijaBuka i vibracije mogu se pojaviti na opremi za pročišćavanje, servisnim vozilima i dr.

(1) Svu opremu koja proizvodi buku, smjestiti u zatvorenom prostoru s akustičnom izolacijom.(2) Pokretne dijelove opreme koji mogu proizvesti vibracije projektirati na antivibracijskim postoljima.



projektant

upravno tijelo


projektiranje ZrakMoguća je emisija neugodnih mirisa na svim otvorenim kanalima i bazenima kroz koje protječu otpadne vode, na hidromehaničkoj opremi mehaničke predobrade, iz otpadne vode i izdvojenog materijala na rešetkama, na flotacijskim bazenima, na klasireru pijeska, na kompenzacijskom spremniku mulja, na liniji

(1) Cijeli UPOV*, u svim etapama izgrađenosti, projektirati i izgraditi u zatvorenom podzemnom prostoru, s ventilacijskim sustavom dimenzioniranim tako da je unutrašnji prostor uvijek u podtlaku.(2) Sav zrak iz zatvorenog podzemnog prostora UPOV* mora se pročistiti od neugodnih mirisa filtriranjem prije ispuštanja u atmosferu. (3) U zatvorenom prostoru UPOV*, na najizloženijim mjestima predvidjeti osjetnike (detektore) potencijalno eksplozivnih plinova, kojima će se pokretati pojačavanje odsisne ventilacije, tj. povećavati broj satnih izmjena zraka.(4) Linija za obradu mulja, spremnik mulja i ostala oprema za mulj mora biti potpuno zatvorene izvedbe sa spojem volumena na sustav odsisne ventilacije.



projektant upravno tijelo




INSTITUT IGH d.d.


za obradu i dehidraciju mulja.

projektiranje

Krajobraz Izgradnja građevine s pratećom infrastrukturom znatno odudara od neposrednog okolnog područja Opatijske rivijere.

(1) Vanjsko oblikovanje (dizajn) vidljivih dijelova UPOV* (upravna zgrada, portalna građevina) mora biti u skladu sa cjelokupnim okruženjem i susjednim objektima.(2) Okoliš površinskih vidljivih dijelova UPOV* hortikulturno urediti, ozeleniti i oplemeniti sadnjom tipičnih mediteranskih stabala i/ili niskog raslinja, u skladu s prirodnom vegetacijom okruženja.



projektant

upravno tijelo


projektiranje More i podzemne vode

(1) Primijeniti materijale i načine izvođenja dijelova građevina (kanale, cjevovoda, bazena i opreme), koji će trajno osigurati vodotijesnost pri svim uvjetima.(2) Materijali koji će se primijeniti za sve dijelove UPOV i PI* moraju biti otporni na koroziju svakojakom agresivnošću otpadne vode.(3) Izborom materijala i profila cijevi te uzdužnog nagiba nivelete cjevovoda i kanala osigurati dovoljnu brzinu tečenja radi pronosa čvrstih čestica iz otpadne vode na dnu cijevi i kanala, tj. osigurati samoispiranje cjevovoda i kanala.



projektant

upravno tijelo


projektiranje Ekološke nesreće

(1) Sve komponente električne instalacije gdje može doći do iskrenja smjestiti u odvojeni prostor u kojem će biti onemogućen kontakt potencijalno “eksplozivne atmosfere” s njima, ili predvidjeti u tzv. “protiv-eksplozivnu S-izvedbu” instalacija.(2) Projektno rješenje UPOV* mora osigurati kontinuirani rad i u slučaju kvara pojedinih dijelova, primjenom obilaznih kanala i cjevovoda (bypass-a), sigurnosno-incidentnim preljevima, pričuvnim izvorom pogonske elektro-energije napajanjem iz samostalnog agregata, podjelu u usporedne tehnološke (neovisne) linije i sličnim mjerama.(3) Predvidjeti sustav kontrole i daljinskog upravljanja radom UPOV*, u skladu s postavkama i standardima definiranim u okviru tehničke dokumentacije jedinstvenog nadzorno-upravljačkog sustava (NUS) sustava sanitarne kanalizacije.(4) Sva projektna dokumentacija UPOV* mora uvažavati seizmičnost područja, radi izbjegavanja/umanjenja mogućih potresnih utjecaja.



projektant

upravno tijelo


priprema Postojeće instalacijePrije početka pripremnih radova i izvođenja izmjestiti ili zaštititi sve postojeće instalacije na lokaciji kompleksa UPOV i PI*.


cijenu izgradnje

izvođač

nadzorni inženjer, inspektor

zaštite okoliša

izgradnja Opće (1) Područje gradilišta propisno ograditi i zaštititi od neovlaštenog troškovi su izvođač nadzorni



INSTITUT IGH d.d.


prilaza.(2) Gradilište formirati, organizirati i opremiti u skladu s pravilima struke, organizacijskim planom izvoditelja i drugim dokumentima koje predviđa Zakon o gradnji i ostali propisi iz domene izvođenja zahvata u prostoru.(3) Vrijeme gradnje zahvata – kompleksa UPOV* - (radovi na otvorenom: iskopi, transport iskopanog i sl.) uskladiti s odredbama jedinice lokalne uprave, glede utjecaja na turističke aktivnosti.(4) Za izvođenje iskopa na zahvatu predviđa se uporaba eksploziva. Količina i raspored aktiviranja eksploziva projektirati i izvoditi da brzina oscilacija na temeljima armirano-betonskih objekata u blizini gradilišta bude manja od dozvoljene za razne tipove građevina i konstrukcija.(5) Aktiviranjem eksploziva dolazit će do stvaranja zvučnog i zračnog udara, za ublaženje kojih se moraju primijeniti odgovarajuće mjere, određene posebnim projektom miniranja.(6) Nakon svakog otpucavanja eksploziva prilikom iskopavanja podzemne prostorije za UPOV* propisno provjetriti cijeli već iskopani prostor, a tek onda dozvoliti ulaz radnicima.(7) Sprječavanje odbacivanja kamenja miniranjem na otvorenoj površini obaviti pokrivanjem minskog polja dovoljnim površinama zaštitne pokrivke.

uključeni u cijenu

izgradnje

inženjer, inspektor

zaštite okoliša

izgradnja

Krajobraz Značajniji utjecaj očekuje se za vrijeme građenja prilaznog puta, predulaznog platoa, portala podzemne prostorije, te platoa i prilaza filtarskom postrojenju za zrak. Izgradnja građevine s pratećom infrastrukturom znatno odudara od neposrednog okolnog područja Opatijske rivijere.

Po završetku izgradnje okoliš gradilišta “dovesti u prvobitno stanje”. Predvidjeti uređenje prema posebnoj projektnoj dokumentaciji hortikulturnog uređenja i posebnim uvjetima nadležnih službi (Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Gradska tehnička služba i sl.). Hortikulturnim rješenjem predvidjeti sve potrebne mjere za umanjenje nepovoljnih utjecaja zahvata na krajobraz i vizualni izgled zahvata u prostoru.


cijenu izgradnje

izvođač


zaštite okoliša

izgradnja ZrakMoguća je pojava prašine pri čišćenju površine

Za smanjenje prašenja s gradilišta izvođač mora povremeno polijevati vodom površinu gradilišne deponije iskopanog materijala i sve ostale zemljane površine s kojih bi vjetar mogao podizati prašinu.


cijenu

izvođač nadzorni inženjer, inspektor



INSTITUT IGH d.d.


terena, iskopu/nasipavanju za prilazne putove, iskopu ulaznog platoa i portala podzemnog prostora.

izgradnje zaštite okoliša

izgradnja More i podzemne vode

U slučaju izlijevanja ulja ili goriva iz motora građevnih strojeva i vozila na gradilištu postupit će se tako da se izlivena tekućine pospe sitnozrnatim pijeskom ili kamenim brašnom te sav zagađeni materijal pokupi i odveze na najbliže odlagalište takvih otpadnih materijala. U slučaju većih zagađenja izvođač radova će primijeniti mjere zaštite specijalnim dozvoljenim zaštitnim sredstvima.


cijenu izgradnje

izvođač


zaštite okoliša

izgradnja

Prometni tokovi U vrijeme izgradnje doći će do privremenih prekida prometa na pojedinim prometnicama ili do otežanog prometovanja.

Transporte iskopanog materijala na odlagalište vremenski ograničiti na razdoblja smanjenog intenziteta prometa glavnom cestom Rijeka-Pula.


cijenu izgradnje

izvođač


zaštite okoliša

izgradnja Ekološke nesreće Zaštitu od požara na gradilištu provoditi primjenom svih propisanih mjera.


cijenu izgradnje

izvođač


zaštite okoliša

korištenje Opće

(1) Kanalizacijski sustav koji prikuplja otpadne vode na UPOV* je sanitarni. Zabraniti i efikasno nadgledati nekontrolirano priključivanje korisnika na javnu kanalizacijsku mrežu radi sprječavanja ulijevanje bilo kakvih drugih otpadnih voda.(2) Za potrebe pogona u redovitom i izvanrednom režimu, izraditi odgovarajući Pravilnik i Plan održavanja i obaviti odgovarajuće osposobljavanje osoblja koje će raditi na upravljanju i održavanju UPOV i PI*, u okviru cijelog sustava sanitarne kanalizacije.(3) Tijekom pogona redovito u okviru svakodnevnih radova servisiranja provoditi nadzor, redovna i kontrolna ispitivanja rada opreme, ispiranje kanala i cjevovoda, uklanjanje taloga u oknima, kanalima, cjevovodima i bazenima.(4) Kontinuirano ažurirati katastar zagađivača u skladu s Zakonom i lokalnim propisima.


cijenu korištenja

korisnik sustava

nositelj zahvata, inspektor

zaštite okoliša

korištenje ZrakMoguća je emisija neugodnih mirisa na svim

(1) U skladu s važećim zakonskim propisima (Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora – NN 140/97, 105/02) na izlazu iz uređaja za pročišćavanje zraka


cijenu

korisnik sustava


zaštite



INSTITUT IGH d.d.


otvorenim kanalima i bazenima kroz koje protječu otpadne vode, na hidromehaničkoj opremi mehaničke predobrade, iz otpadne vode i izdvojenog materijala na rešetkama, na flotacijskim bazenima, na klasireru pijeska, na kompenzacijskom spremniku mulja, na liniji za obradu i dehidraciju mulja.

biofiltracijom provoditi kontrolu ispuštanja onečiščujućih tvari u okolni zrak, mjerenjem masenih koncentracija sumporovodika i amonijaka u izlaznoj struji zraka.(2) Na području mogućeg utjecaja emisija onečiščujućih tvari u zrak iz ventilacijskog sustava UPOV*, u blizini prvih stambenih objekata uspostaviti kontinuirani monitoring kakvoće zraka.(3) Kanali otpadnih voda i okna unutar prostora UPOV* moraju se stalno držati natkriveni prohodnim pločama s punom gornjom površinom i gumenim brtvama. Principijelno, svi kanali, bazeni i slično kroz koje protječe ili se zadržava otpadna voda moraju se držati pokriveni radi sprječavanja širenja neugodnih mirisa.(4) Flotacijske bazene natkriti zaštitnim poklopcima i volumen spojiti na sustav odsisne ventilacije.(5) Linija za obradu mulja, spremnik mulja i ostala oprema za mulj moraju biti potpuno zatvorene izvedbe sa spojem volumena na sustav odsisne ventilacije.

korištenja okoliša

korištenje More i vode

(1) Sve površine UPOV* redovito ispirati u sustav zatvorene oborinske kanalizacije UPOV*, spojen na dovod sanitarnih otpadnih voda, kako bi se pročišćavale primijenjenom tehnologijom.(2) Redovito (jednom godišnje) obaviti inspekciju stanja cjevovoda podmorskog ispusta i difuzorske sekcije. Svako oštećenje odmah odgovarajuće sanirati, a otvore difuzora očistiti od bilo kakva smanjenja profila.(3) Izraditi i provoditi program mjerenja hidrauličkog i tehnološkog opterećenja u cijelom kanalizacijskom sustavu, i prema njemu podešavati rad “linija za pročišćavanje” UPOV*.(4) Izraditi i provoditi program kontrole i monitoringa kakvoće otpadne vode i sadržaja septičkih jama i sličnih, na dovodu i na izlazu UPOV*.(5) Utvrditi i provoditi program monitoringa morskog prostora u okruženju zone ispuštanja podmorskog ispusta, u skladu sa Zakonima i propisima te programima nadležnih institucija.


cijenu korištenja

korisnik sustava


zaštite okoliša

korištenje KrajobrazPrimijeniti zasađene zelene pojaseve kao vizualne brane između glavnih točaka gledanja i dijelova zahvata-građevine.


cijenu korištenja

korisnik sustava


zaštite okoliša

korištenje OtpadU postupku pročišćavanja otpadnih voda izdvajaju se

(1) Hidromehanička oprema mehaničkog predtretmana mora biti ugrađena u zatvorene spremnike s potpuno zatvorenim sustavom odlaganja izdvojenih i obrađenih otpadnih materijala u kontinuirane


cijenu

korisnik sustava


zaštite



INSTITUT IGH d.d.


otpadni materijali na rešetkama, sitima i klasireru pijeska.

zatvorene vreće (od biorazgradljivog materijala). S izdvojenim otpadom na kompaktnoj stanici za sadržaje septičkih jama postupati isto. (2) Otpad mineralnog porijekla izdvojen na klasireru pijeska isprati od organskog otpada s površina zrna prije odlaganja na komunalno odlagalište. Klasirer pijeska izvesti sa zatvorenim sustavom odlaganja separiranog materijala.(3) Korištenje sadašnjeg komunalnog odlagališta (Osojnica) za svakodnevno odlaganje prethodno izdvojenog otpadnog materijala na UPOV*, moguće je do izgradnje središnjeg sanitarnog odlagališta ove regije.

korištenja okoliša

korištenje Ekološke nesreće

(1) Redovito kontrolirati neovisni izvor napajanja električnom energijom i vršiti provjeru njegove funkcionalnosti.(2) Izraditi Operativni plan mjera za slučajeve iznenadnih zagađenja, odnosno, plan koji ima za postojeći sustav javne odvodnje dopuniti mjerama za predmetni zahvat UPOV i PI*.(3) Izraditi Plan intervencija za zaštitu okoliša, tj. ovisno o veličini i značaju nesreće primjenjivati odredbe Interventnog plana županijske razine.


cijenu korištenja

korisnik sustava


zaštite okoliša

*UPOV- uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, PI – podmorski ispust

4. PLAN MONITORINGA

Plan monitoringa je definiran Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš - za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i podmorske dispozicije efluenta sustava sanitarne kanalizacije Matulji – Volosko – Opatija – Ičići – Ika – Lovran – Medveja (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; ur.broj: 531-05/1-STZ-01-9; klasa: UP/I 351-02/03-06/0124, od 14. listopada 2003. godine) osim dijela plana monitoringa označenog zvjezdicom koji je dodan na zahtjev Hrvatskih voda.

Faza Parametar monitoringaMjesto

monitoringaMetoda

monitoringaVrijeme monitoringa

TROŠAK**ODGOVORNOST

INSTITUCIJAIzgradnja i

pogon (EUR)

Provedba

Nadzor

priprema*

Sve sastavnice okoliša za koje je propisano provođenje mjera zaštite okoliša kako bi se utvrdilo nulto stanje okoliša *

lokacije izgradnje (gradilište, trasa

podmorskog ispusta)

vizualno neposredno prije izgradnje


cijenu izgradnje

izvođač


zaštite okoliša

priprema* Dozvole* na gradilištu provjera jesu li prije početka izgradnje troškovi projektant nadzorni



INSTITUT IGH d.d.


sve dozvole propisane zakonom

dostupne na gradilištu

uključeni u cijenu

projektiranjainženjer

priprema* Organizacija gradilišta* na gradilištu

provjera pravilnog

ograđivanja, ugradnje

privremenog sanitarnog čvora

prije početka izgradnje


cijenu izgradnje

izvođač nadzorni inženjer

izgradnja*

Sve sastavnice okoliša za koje je propisano provođenje mjera zaštite okoliša kako bi se utvrdilo nulto stanje okoliša *

lokacije izgradnje (gradilište, trasa

podmorskog ispusta)

vizualno, standardne

metode ispitivanja mjernim

instrumentima

tijekom izgradnje kontinuirano


cijenu izgradnje

izvođač


zaštite okoliša

izgradnja* Kakvoća zraka (prašina)* na gradilištu vizualno

kontinuirano svakodnevno, no posebnu pozornost treba

posvetiti tijekom prijevoza materijala i radova na iskopu


cijenu izgradnje

izvođačnadzorni inženjer, JLSU***

izgradnja* Buka*na gradilištu i u

okolici

mjerači zvuka, mjerači buke ili jednakovrijedni instrumenti za mjerenje buke

u slučaju pritužbe građana800 EUR po

mjerenjuizvođač

izvođač, nadzorni inženjer

izgradnja* Onečišćenje otpadom* na gradilištu

vizualni pregled, prateća

dokumentacija koja se predaje

Ministarstvu zaštite okoliša u

kojoj su navedeni vrsta i količine

otpada

kontinuirano tijekom izgradnje tj. svaki put kad se otpad

odvozi s gradilišta


cijenu izgradnje

izvođač

nadzorni inženjer

gradilišta, JLSU***, MZPOUG

(inspekcija)

izgradnja* Kulturno-povijesna baština* na gradilištu vizualno tijekom zemljanih radova troškovi su uključeni u

cijenu

izvođač nadzorni inženjer, JLSU***,

inspekcija



INSTITUT IGH d.d.


izgradnje

izgradnja* Otrovni/opasni materijali* na gradilištu

vizualni pregled, pravilno

rukovanje i pohranjivanje

provjerava se u skladu sa

Sigurnosno-tehničkim

listovima (MSDS)

kontinuirano, kada se odvoze ostaci


cijenu izgradnje

izvođačnadzorni inženjer,

inspekcija

izgradnja* Sigurnost na radu* na gradilištu

nasumična inspekcija

sigurnosti na radu

kontinuirane provjere koristi li se prikladna zaštitna oprema


cijenu izgradnje

izvođačnadzorni inženjer,

inspekcija

izgradnja*Ugrožavanje prometa i sigurnosti pješaka*

na gradilištu i cestama

odobrenima za pristup gradilištu

u skladu s prometnim elaboratom

vizualni pregled i potencijalne

pritužbe građana

svakodnevna provjera znakova, ograda, pristupa i

prometne signalizacije i tokova


cijenu izgradnje

izvođač

nadzorni inženjer,

inspekcija, konzultanti

korištenje Protok otpadne vodena izlazu iz

uređajaugradnja mjerača

kontinuiranouključeno u

cijenu izgradnje

korisnik sustava


zaštite okoliša

korištenje Kakvoća otpadne vode: pH, elektrovodljivost, otopljeni kisik, alkalitet, BPK5, KPK, taložive tvari i ukupne suspendirane tvari (gubitak žarenjem i žareni ostatak), amonijak, kloridi, sulfati, ukupne masti i ulja

na ulazu u uređaj

standardne metode za

analizu vode

U prvoj godini nakon izgradnje uređaja ispitivanja provoditi jedanput mjesečno (12 puta

godišnje); nakon toga učestalost ispitivanja ovisit će

o njihovim rezultatima tj. kakvoći otpadne vode i učinku

pročišćavanja. Ako kakvoća vode bude zadovoljavala

predviđene uvjete, ispitivanje se može smanjiti na 6 puta

godišnje.

200 EUR + uzorkovanje

korisnik sustava


zaštite okoliša

Kakvoća otpadne vode: pH, elektrovodljivost, otopljeni kisik, alkalitet, BPK5, KPK, taložive tvari i ukupne suspendirane tvari (105° i 550°C), ukupan dušik (Kjeldahl dušik, amonijak, nitrati,

na izlazu iz uređaja

250 EUR + uzorkovanje



INSTITUT IGH d.d.


nitriti), ukupan fosfor i fosfati, kloridi, sulfati, ukupne masnoće i mineralna ulja, anionski detergenti3

Kakvoća otpadne vode: kationski detergenti3, ukupni fenoli, teški metali (Hg, Zn, Cd, Pb, Cu, Cr)

četiri puta godišnje230 EUR +

uzorkovanje

korištenje

Morske struje u pridnenom, površinskom i intermedijarnom sloju; istovremeno pratiti meteorološke parametre nužne za tumačenje mjerenja morskih struja4

na području završetka

podmorskog ispusta


analizu morskih struja

Nakon dosezanja opterećenja uređaja i ispusta predviđenog

za II. i III. fazu izgradnje (33000 / 46000 ES), provoditi

istraživanja kontinuirano, dva puta godišnje. svakih pet

godina (u razdoblju od travnja do listopada)

20 EUR korisnik sustava


zaštite okoliša

Kakvoća mora: pH, temperatura, salinitet, otopljeni kisik, hranjive soli (nitriti, nitrati, amonijak, ortofosfati, ortosilikati), ukupni koliformi, fekalni koliformi i fekalnistreptokoki5, prozirnost mora

na 6 postaja u mreži

postavljenoj oko završetka

podmorskog ispusta, u

radijusa 300 m; mjerenje vršiti na

površini i po visini vodenog stupca mora


analizu kakvoće mora i

mikrobiološke parametre u

moru

150 EUR + uzorkovanje(po uzorku)

korisnik sustava


zaštite okoliša

korištenje

Sediment: teški metali (Zn, Cd, Pb Cu), organoklorni pesticidi i poliklorirani bifenili (u površinskom sloju sedimenta (0-2 cm))

na dvije postaje (100 i 500 m od

završetka ispusta)


analizu sedimenta

jednom u dvije godine450 EUR +

uzorkovanje(po uzorku)

korisnik sustava


zaštite okoliša

3Mjerenje anionskih i kationskih detergenata nije uključeno u cijenu.4Mjerenje meteoroloških parametara nije uključeno u cijenu.5Mjerenje mikrobioloških parametara je definirano Rješenjem prema Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) koja je bila na snazi za vrijeme izrade studije. Međutim, Uredba je zamijenjena novom Uredbom o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08).



INSTITUT IGH d.d.


korištenje Bentosu području

neposredno uz podmorski ispust

ronilački pregled jednom godišnje1.800 EUR/

pregledkorisnik sustava


zaštite okoliša

korištenje

Zrak: smjer vjetra; amonijak, vodiksulfid

neposredno kraj uređaju najbližih

stambenih objekata


analizu kakvoće zraka

kontinuirano; osigurati kontinuirani prijenos podataka

s mjesne postaje u službu održavanja uređaja i u

ustanovu koja ima suglasnost za obavljanje poslova

monitoringa atmosfere

4100 EUR po mjerenju po

lokaciji

korisnik sustava


zaštite okoliša

Zrak: amonijak, vodiksulfid

na izlazu iz postrojenja za pročišćavanje

zraka

u skladu s Uredbom o graničnim vrijednostima

emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora

korištenje Buka

na lokaciji najbližeg objekta

(do uređaja) u kojem ljudi rade i

žive


mjerenje razine buke

mjeriti noću, za vrijeme najveće opterećenosti; jednom

godišnje

800 EUR po mjerenju

korisnik sustava


zaštite okoliša

* mjerenja su dodana na zahtjev Hrvatskih voda (studeni 2011.)** svi troškovi tijekom izgradnje su na teret izvođača*** JLSU – jedinica lokalne samouprave



INSTITUT IGH d.d.


5. INSTITUCIONALNI OKVIR

Nadzor nad provođenjem plana upravljanja okolišem za Projekt zaštite voda od onečišćenja na priobalnom području osiguravaju Hrvatske vode kroz provedbenu jedinicu Hrvatske vode Jadranski projekt. Hrvatske vode i Hrvatske vode Jadranski projekt će provoditi cjelokupni projekt i nadgledati pridržavanje mjera zaštite okoliša tijekom razdoblja projektiranja, građenja i pogona projekta, te osigurati provođenje mjera praćenja i ublažavanja utjecaja na okoliš predviđenih planom upravljanja okolišem. Hrvatske se vode oslanjaju na svoja iskustva iz prethodnih projekata koje je financirala Svjetska banka, poput Projekta zaštite voda od onečišćenja u priobalnom području, I faza, kao i iz srodnih projekata izrađenih u RH. Hrvatske vode Jadranski projekt će Banci redovito podnositi “Izvješće o realizaciji Projekta”, koja će uključivati i opažanja uočena tijekom nadzora građevinskih lokacija, kao i napomene o usklađenosti s mjerama zaštite okoliša. Hrvatske vode Jadranski projekt će općinama pomagati u pripremi natječajne dokumentacije za nabavu robe i opreme. Ujedno će, budući da ima dovoljno stručnog kapaciteta iz područja zaštite okoliša davati savjete općinama, nadzornom inženjeru i voditelju građevine ili voditelju komunalnog poduzeća.

U Hrvatskim vodama Jadranskom projektu zadužit će se osoba za koordinaciju pitanja okoliša.

U Hrvatske vode Jadranski projekt, u monitoringu Plana sudjelovati će sa strane investitora nadzorni inženjer odnosno sa strane korisnika voditelj građevine ili komunalnog društva. Oni će u svom redovnom radu pratiti provođenje mjera ublažavanja utjecaja na okoliš i mjera monitoringa po potrebi odnosno najmanje kako je propisano u planu monitoringa te o istom jednom u tri mjeseca obavještavati i JPP i nadležne osobe za projekt pri općini. Hrvatske vode Jadranski projekt će svu dokumentaciju analizirati i rezultate stavljati u redovita Izvješća o realizaciji Projekta te slati Svjetskoj banci.

Nadzorni inženjer i/ili voditelj gradilišta će osigurati da su svi radnici upoznati s mjerama ublažavanja utjecaja na okoliš predviđene planom upravljanja okoliša i da je plan upravljanja okolišem vidljivo dostupan na gradilištu.

Inspektori zaštite okoliša iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva će zajedno sa stručnjacima zaštite okoliša iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministarstva zdravstva obavljati nadzor na temelju nenajavljenih terenskih posjeta tijekom gradnje i pogona potprojekata predviđenih u sklopu Projekta zaštite voda od onečišćenja na priobalnom području a nadzirat će se uvjeti gradnje, zaštita okoliša i kakvoća vode.



INSTITUT IGH d.d.


6. PRIJEDLOG SURADNJE S JAVNOŠĆU

Javnost je imala priliku upoznati se s projektom kroz javni uvid studije utjecaja na okoliš održanog od 9. do 23. lipnja 2003. godine u općini Lovran i gradu Opatiji. Obavijest o javnom uvidu objavljena je u Novom listu od 30. svibnja 2003. godine i na oglasnim pločama Primorsko-goranske županije, grada Opatije i općine Lovran. Koordinator javnog uvida bio je Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije.

Tijekom javnog uvida održanog u općini Lovran nije bilo primjedbi, dok tijekom javnog uvida održanog u gradu Opatiji pristigle su tri primjedbe građana. Na sve zaprimljene primjedbe dati su odgovori u Zaključku Komisije za ocjenu Studije o utjecaju na okoliš uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i podmorske dispozicije efluenta Matulji – Volosko – Opatija – Ičići – Ika – Lovran – Medveja, na način da je izrađivač Studije prihvatio određene primjedbe i ugradio ih u dorađenu studiju, dok jedan dio primjedbi nije bio prihvaćen te je u vezi s tim dato odgovarajuće objašnjenje koje je Komisija prihvatila.

Za svrhovitu raspravu Zajmoprimca sa skupinama na koje projekt utječe te lokalnim nevladinim organizacijama o svim projektima Kategorije B predloženima za financiranje, Zajmoprimac pravovremeno osigurava relevantne materijale, u ovom slučaju Plan upravljanja okolišem i sažetak Studije utjecaja na okoliš, u formatu i na jeziku (hrvatskom) razumljivima i dostupnima skupinama koje su pozvane na raspravu.

Svrha je promicati dijalog između svih dionika, pružiti zainteresiranim stranama relevantne materijale o projektu koji može utjecati na njihove živote, okoliš i dobrobit te osigurati transparentnost cijelog potprojekta.

Na ovaj način zainteresirane skupine mogu biti obaviještene o projektu, procjeni utjecaja projekta, predloženim mjerama zaštite okoliša te programu praćenja stanja okoliša.

Plan upravljanja okolišem i sažetak Studije utjecaja na okoliš bit će dostupne na web stranici Projekta zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području i/ili u tiskanom obliku na oglasnoj ploči jedinice lokalne samouprave koja sudjeluje u projektu. Na ovaj način će se tijekom dva tjedna od javnosti tražiti komentari na Plan upravljanja okolišem. Svi komentari bit će obrađeni u pisanom obliku i obrađeni u Planu upravljanja okolišem. Revidirani konačni Plan upravljanja okolišem uključivat će kratak opis zaprimljenih komentara.

Prije početka radova na spomenutom potprojektu, Jedinica za provedbu projekta će u dogovoru sa jedinicom lokalne samouprave prezentirati javnosti putem lokalnih medija opseg predviđenih radova te planiranih mjera ublažavanja utjecaja na okoliš i monitoringa tijekom provedbe potprojekta, a sukladno odobrenom Planu upravljanja okolišem i sažetku SUO od strane Svjetske banke.



INSTITUT IGH d.d.


Način i rok prezentiranja potprojekta u lokalnim medijima, kao i objava priloga i eventualne reakcije javnosti objavit će se na web stranicama Jadranskog projekta, a o tijeku upoznavanja javnosti Jedinica za provedbu projekta pismeno će izvijestiti Svjetsku banku.

7. DODACI

7.1. Situacijski prikaz zahvata7.2. Popis osnovnih zakona i podzakonskih propisa vezanih uz zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj



INSTITUT IGH d.d.




INSTITUT IGH d.d.


7.1. Situacijski prikaz zahvata



UREĐAJ

PRIVREMENI

PODMORSKI ISPUST

INSTITUT IGH d.d.


7.1.a) Shematski prikaz uređaja



INSTITUT IGH d.d.


7.2. Popis osnovnih zakona i podzakonskih propisa vezanih uz zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj

- 6Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94, 128/99)- Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)- 6Zakon o zaštiti prirode (NN 30/94, 72/94)- Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08)- 6Zakon o vodama (NN 107/95)- Zakon o vodama (NN 153/09)- 6Zakon o otpadu (NN 34/95) - Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)- 6Zakon o zaštiti zraka (NN 48/95)- Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) - 6Zakon o zaštiti od buke (NN 20/03)- Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09)- Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99)- 6Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj

(NN 8/97)- Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (NN 92/08)- 6Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99)- Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01)- 6Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98)- Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98, 137/08)- 6Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98)- Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08)- 6Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) - Uredba o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08)- 6Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari iz

stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02)- Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zraku iz

stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08) - 6Uredba o preporučenim graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN

101/96, 2/97) - Uredba o graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku (NN 133/05) - 6Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u

otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01)- Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim

vodama (NN 94/08)- Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96)- 6Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97)- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01)- 6Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade

i borave (NN 37/90)- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave (NN 145/04)- 6Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim

stvarima (NN 15/92)- Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim

stvarima (NN 32/10)

6Propisi važeći u vrijeme izrade Studije



INSTITUT IGH d.d.




emp opatija b hrv mp 190111

Documents