dimension stone in hercegovina-yesterday, today, tomorrow

HRVATSKO RUDARSKO-GEOLOŠKO DRUŠTVO MO STAR

RUDARSKO-GEOLOŠKI GLASNIK 2014.

MOSTAR, PROSINAC 2014.

Glavni urednik: ]osip Marinčić, dipl. inž. geol.

Tehnički urednik: Ivan Mikulić, dipl. inž. rud.

Uredivački kolegij: Fabijan Trbara, dipl.inž.geol„ !van Budeš, dipl.inž.rud„ Mato ši"ko, dipLinž.rud., Ivica KTivić, dipl.inž.rud., Zdenka Vučić. dipl. inž.rud., Vito Mikulić, dipl.inž.rud„

Željko Knezović, dipl. inž.rud„ Dragica Ši rić dipl.inž.rud.

Nakladnik: Hrvatsko rudarsko-geološko društvo

Za nakladnika: UO Hrvatskog rudarsko-geološkog društva

Naslovna stranica: ]osip Marinčić, dipl. inž.geol.

Fotografije na naslovnici: Panorama Mostara i isječak geološke karte

Prijelom i tisak: FRAM-ZJRAL, Mostar

Naklada: 250 komada

Svi rndovi u G!Mniku do,tavljeni 'u od 'trnne autom na d~keti. CD-u ili elektrnn,kom po!tom. Radovi ni'u „oenzt<ani. niti

lektorirani. Autori su odgovorni za sadržaj svojih radova.

Rješenjem Federnlnog mini"a<'tva prn><jete, znono"i, kultu" i !porta bc. 02 413 6501198 prnizvod je ofiloboden platani•

poreza na promet

ISSN 1840 0299

BESPLATAN PRIMJERAK

I 1

SADRŽAJ

RIJEČ UREDNIKA 5

I. IZ NAŠE PROŠLOSTI

V. Tutiš ANTIČKI RUDNICI ZLATA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJJ 9

II. IZ RUDARSTVA

Z. Vučić, Ž. Knezović , D. Širi ć EKSPLOATACIJA 1 PRERADA ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NA LEŽIŠTU „BOKOĆUŠA" 17

Z. Mišković DOBIVANJE MINERALNE SIROVINE UPOTREBOM KOMBAJNA WIRTGEN NA LOKALITETU BOSILJNA 26

F. Tokmakčija, Z. Prusina UTJECAJ ODNOSA GEOMETRIJSKOG POLOŽAJA MINSKIH POLJA I OBJEKTA IZLOŽENJH UTJECAJJMA RADOVA MINIRANJA NA SEJZMIČKE PARAMETRE IZAZVANE TIM RADOVJMA MJNIRANJA NA PREDMETNE OBJEKTE, NA KAMENOLOMU „ GREBEN" KOD KAKNJA 31

Ž. Knežiček, E. Hadžić,A. Škobić, I. Marić ISTRAŽNO BUŠENJE U FUNKCIJI GAŠENJA JAMSKIH POŽARA- (NA PRIMJERU RUDNIKA MOSTAR) 59

E. Fazlić, J. Brkić, M. Osmić IZBOR I KARAKTERISTIKE MATERIJALA ZASIPA ZA ZAPUNJAVANJE OTKOPANIH PRAZNIH PROSTORA U RUDNIKU LIGNITA MRAMOR 71

E. Bektašević , N. Frljak, Đ. Žutić, J. Konta, E. Lapandić, E. Hasić SEIZMJČKA DJELOVANJE MASOVNIH MJNJRANJA NA "RUDNIKU KREČNJAK.A BREZA " - BREZA 82

I. Galić, B. Farkaš, D. Vidić ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN U HERCEGOVINI - JUČER, DANAS, SUTRA 93

E. Haslć, E. Bektašević Đ. Zmić, J. Konta, E. Lapandić MJERENJA I PRAĆENJE KON ENTRACJJE PUNOVA U DEPONIJI SmE U SVRHU RANOG OTKJUVA 'JA POŽARA 106

III. IZ GEOLOGIJE

J. Sremac, M. Bošnjak Makovec, N. Prlj Šimić, G. Glnmuzina r. Miku lić EOCENSKA MARlNSKA MAKIWFAUNA PODRUČJA JMOTSK!-RIČICE-TRIBISTOVO: PALEONTOLOŠKI DRAGULJ f GEOTURISTJĆKJ "AS U RUKAVU" 121

I. Antunović, D. Ljubić IZVORI JASENICE I DESNE OBALE RIJEKE NERETVE DO ČAPLJINE 135

V. Bilopavlović LAPOR I BOKSIT SIROVINE ZA CEMENTNU INDUSTRIJU

T. Nikolić POTENCIJALNOST LEŽIŠTA NAFTE TUZLANSKOG BAZENA

I. Antunović, J. Antunović, D. Ljubić REZULTATI TARSIRANJA PODZEMNIH VODA NA PODRUČJU SLIVA VRELA RADOBOLJE I VRELA STUDENAC

A. Filipović MINERALOŠKO-PETROGRAFSKI SASTAV METAMORFNIH STIJENA SREDNJEBOSANSKOG ŠKRILJAVOG GORJA

G. Glamuzina EOCENSKA MAKROFLORA I PALEOGEOGRAFSKA REKONSTRUKCIJA PODRUČJA ČITLUKA U ZAPADNOJ HERCEGOVINI

J. Marinčić G. Glarnuzina, S. Lj ubić GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE PODRUČJA TOKAR. UGROVAČE S NAGLASKOM NA POTENCIJALNOST ISTRAŽIVANJA BOKSITA I MOGUĆNOSTI IZGRADNJE RETENCIJE

IV. IZ GEOTEHNIKE

I. Leko, E. Šerifović, N. Raguž GEOTEHNIČKE KARAKTERISTIKE TERENA DUŽ JUŽNE OBILAZNICE MOSTARA ; DIONICA MILJKOVIĆl-RODOČ-VEZA NA MI 7, L= CCA 7, 70 KM

V. Bilopavlović, D. Ljubić, M. Krešić IZVOĐENJE TEMELJENOG SUSTAVA MOSTA STUDENČICA

Ž. Knezović, D. Širić, I. Mikulić PRIPREMA PLATOA I TEMELJA ZA POSTAVLJANJE VJETROTURBINE

V. REPORTAŽE

REPORTAŽA S PROSLAVE SVETE BARBARE , USKOPLJE 2014.

146

155

162

172

180

201

217

234

247

257

11. MEDJUNARODNI SAJAM MINERALA.STJJENA,FOSLLA,DRAGOG I POLUDRAGOG KAMENJA - KREŠEVO 260

VI GEO-KAMP

STRUČNA EKSKURZIJA JAJCE U ORGANIZACIJI PROMINS-a

OTVORENA JAMA NA PREDOLCU - METKOVIĆ

KAPELICA SV. BARBARE U KRUGU POGONA „STARA JAMA " RMU ZENICA

VI. IN MEMORIAM

DR. se ENIO JUNGWIRTH

ING. ANTE MR.VELJ

VIDRAIČ

264

267

269

273

279

281

282

ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN U HERCEGOVINI - JUČER, DANAS, SUTRA

Ivo Galić1 , Branimir Farkaš2, Dragan Vidić3

ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN U HERCEGOVINI JUČER, DANAS, SUTRA

Sažetak

Poznati kamenolomi istarskog i dalmatinskog podneblja dali su visoko cijenjene varijetete arhitetonsko-građevnog

kamena koji su oplemenili mnoge građevine kod nas i u svijetu. Prostor Hercegovine, većim dijelom predstavlja dio

vanjskih Dinarida i geološku cjelinu skupa s Dalmacijom. To se može potkrijepiti i morfološkim oblicima te hidrološkom

mrežom slijevova koji gravitiraju Jadranskom moru.

Nema nikakve dileme, poznavajući geološku građu i tektonske odnose hrvatskog dijela Dinarida, da se na prostoru

Hercegovine nalaze povoljne geološke strukture za istraživanje i eksploataciju arhitetonsko-građevnog kamena (a-gk), što

je i prikazano u ovom radu.

Ključne riječi: arhitektonsko-građevni kamen, Hercegovina, eksploatacija, razvoj

ABSTRACT

The famous quarries of the Istrian and Dalmatian region gave highly valued varieties the dimension stone that

enriched many buildings in our country and in the world. In its most part, the Herzegovina area is a part of extemal

Dinarides and the geological unit with Dalmatia. Morphological forms and hydrological flow network gravitating toward

the Adriatic Sea can substantiate this.

There is no doubt, given the geological structure and tectonic relationships of the Croatian part of the Dinarides, that

the territory of Herzegovina is favorable geological structure for exploration and exploitation of dimension stone, which is

shown in this paper.

Keywords: dimension stone, Herzegovina, eksploitation, development

UVODNA RAZMATRANJA

Tijekom ljudske povijesti kamen je predstavljao osnovni materijal za gradnju svih vrsta objekata.

Eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena (u daljnjem tekstu a-gk) i njegova primjena u graditeljstvu datira

još u vrijeme ranih civilizacija Egipatske, Perzijske i dr. kultura. Između ostalog, na prostorima Egipta, Male

Azije, Perzije, Grčke i Rima izgrađene su brojne građevine različitih namjena. Poradi dobrih svojstava i

dostupnosti kamen je odolijevao zubu vremena više no drugi materijali. Ćak i danas, nakon 3000-4000 godina

od gradnje, pojedine kamene građevine zadržale su prvobitnu formu.

Fizičko-mehaničke značajke, rasprostranjenost i estetska vrijednost omogućili su raznovrsnu primjenu a-gk.

Industrijskom revolucijom, u posljednjih sto godina, iznalaze se i novi materijali za masovnu primjenu u

1 dr.sc., Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-gocloško-nallni faku ltet, Picrottijcva 6, 10000 Zagreb, Hrvatska

2 Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-goe loško-naftni fak ultet, Picroll ijcva 6, l 0000 Zagreb, Hrvatska 3

dr.sc., Ministarstvo gospodarstva, Ulica Grndn Vukovara 78, l 0000 Zagreb, Hrvatska

Rudarsko-geološki glasnik 18, 2014. 93


graditeljstvu. Zahvaljujući povoljnim cijenama i trajnosti, umjetni agregati i metalne konstrukcije preuzeli su

glavnu ulogu u svim oblicima gradnje. Ipak, zbog svoje dekorativnosti, a-gk je i danas visoko cijenjen i nezaobilazan u graditeljstvu, te se često

koristi kako za oblaganje eksterijera i interijera tako i za izradu različitih ukrasnih ili pak funkcionalnih

predmeta. Pri tome ne treba smetnuti s uma da je kamen i u obliku obloge konstruktivnih elemenata jedan od najtrajnijih materijala. Isto tako valja znati da je kamen u grupi materijala koji najmanje emitiraju stakleničke

plinove te je i po pitanju zaštite okoliša prihvatljiv za gradnju. Proizvodnja i obrada a-gk raširena je po cijelom svijetu. Postoji mnogo varijeteta kamena, različitih

izgledom i načinom postanka, koji se koriste za različite namjene. Živimo u vremenu velike gospodarske krize. U posljednjih nekoliko godina bilježi se permanentni pad

proizvodnje u našem okruženju i porast stope nezaposlenosti. Usprkos poteškoćama u gospodarstvu, potražnja za a-gkje povećana i to uglavnom zahvaljujući velikoj ekspanziji gospodarstava azijskih zemalja i oporavljenim

gospodarstvima država EU te velikim građevinskim radovima u državama bivšeg istočnog bloka, prije svega Rusiji, Ukrajini i Kazahstanu. Upravo takva situacija pogoduje da se pokuša napraviti sinergijski učinak

upravnih tijela, zainteresiranih Investitora, financijskih institucija i stručnih krugova u cilju aktiviranja skrivenog potencijala u ležištima a-gk. U prilog tome govore i činjenice da se, u svim zemljama iz bližeg i daljeg okruženja Hercegovine, sve proizvedene količine kvalitetnih blokova izvoze na svjetska tržišta. Postoje

razložne povijesne činjenice zašto se nekada kamen eksploatirao, za šire tržište, samo u priobalnim područjima. Prvi razlog tome je bio transport, koji je nekada bio isključivo brodovima, zbog masivnosti kamenih blokova. Drugi je bio, no ne nužno i presudni, čvrstoća kamena. U priobalnom području Hrvatske, nalaze se uglavnom stijene manje čvrstoće koje su se mogle dobivati i prerađivati puno laganije od stijena u kontinentalnim dijelovima. Prije samo stotinjak godina, blokovi a-gk još uvijek su se dobivali mukotrpnim, manualnim

načinom. U današnje doba, visokootpomih reznih elemenata i automatizirane tehnologije, mogu se dobiti stijene i najveće čvrstoće, u vrlo kratkom vremenu, bez obzira na njihov položaj. S druge strane, transportne mogućnosti današnjice su neusporedivo veće nego prije, iako je još uvijek transport brodovima daleko najpovoljniji i najprikladniji.

Najbolji primjer razbijanja mita o „odabranim mjestima za proizvodnju a-gk" je Turska, gdje je geologija u pojedinim dijelovima zemlje vrlo slična geološkoj građi Hercegovine. Turska do prije tridesetak godina skoro da nije postojala na svjetskim kartama eksploatacije a-gk, no, danas je preuzela svjetski primat u proizvodnji

mekih tipova stijena, poput vapnenaca i dolomita. Područje Hercegovine je zanemariva po površini u odnosu na velika prostranstva Kine, Indije, Turske,

Egipta, Irana, Italije, Španjolske i drugih zemalja gdje se izvodi masovna eksploatacija a-gk (i do 100 000

m3/god na jednom ležištu), ali zasigurno nije zanemariva po potencijalu a-gk. U ovom radu prikazane su

odobrene i autorima poznate lokacije gdje se trenutno izvode istražni radovi i eksploatacija a-gk. Položaj ležišta prikazan je na satelitskoj podlozi primjenom programa Google Earth. Obradom geoloških listova osnovne geološke karte (OGK, Ml:lOO 000) napravljena je kompilacijska geološka karta, u CAD programu

MicroStation, u cilju pregleda aktivnih ležišta a-gk. Iz autorova opusa i iz mrežnih podataka izdvojeno je nekoliko znakovitih vrsta a-gk, koji su poznati kod nas i u svijetu, te su prikazani na kraju rada.

Prikazana ležišta, te primjena nekih varijeteta u gradnji ekskluzivnih objekata kako kod nas tako i u svijetu

upravo ukazuju da se u okruženju Hercegovine kriju ležišta a-gk visokog potencijala što u gospodarskom smislu može biti značajan čimbenik razvoja te regije. Stoga treba upregnuti sve snage, kako je to već ranije opisana, da se potencijali a-gk Hercegovine u potpunosti prepoznaju i pretoče u razvoj gospodarstva i općeg društva, na zadovoljstvo svih sudionika u tom procesu.

94 Rudarska-geološki glasnik 18, 2014.


STRATEŠKO ODREĐENJE VAžNOSTI A-GK

U prošlim vremenima, gospodarske aktivnosti bile su dirigirane i politički motivirane. U prvom planu prostor Hercegovine predodređen je za eksploataciju boksita (Široki Brijeg, Posušje, Čitluk i Stolac) jer je u

drugoj polovici XX. stoljeća aluminij bio jako važan za razvoj avio industrije. Geološke strukture krednih i paleogenih stijena, u kojima se nalaze najbogatija ležišta boksita, predstavljaju dobru podlogu i za razvoj

industrije a-gk. No kamen je u Hercegovini, po pitanju njegove uloge, bio potisnut na margine gospodarskih zbivanja. Postoji velik broj ležišta boksita koji u krovinskim ili podinskim naslagama vapnenaca i dolomita kriju prave vrijednosti. S današnjeg gledišta može se ukazati na svu apsurdnost rudarenja u vrijeme režima bivše

države. Iako se ne može odreći dobra namjera vlastodržaca da se dogovornom ekonomijom podijele zadaci ili poslovi tako da se ostvari masovna zaposlenost, ipak se mora konstatirati da su u pojedinim segmentima sredstva za istraživanja bespotrebno trošena a rezultati tih istih istraživanja nisu racionalna iskorištena.

Nemoguće je izbjeći političke konotacije, no autorima ovog rada nije cilj kritika bilo kojeg režima pa tako ni prošlog. Jedan od ciljeva je da se ukaže na mogućnost djelomične ispravke učinjenih pogreški. To se može

učiniti na način da se pokuša prikupiti sva dokumentacija koja je izrađena tijekom istraživanja područja Hercegovine jer je upravo u tome potencijal koji nije niti prepoznat a kamoli iskorišten. Dvije su vrste potencijala koji su skriveni i čekaju da ih Investitori prepoznaju i na pravilan način uporabe. Prvi potencijal vodi ka drugom, a to su podaci o istražnim radovima koji se nalaze u dokumentaciji o istraživanju boksita. Općenito,

svako istražno bušenje nosi sa sobom niz vrijednih podataka o strukturi nabušenih stijena. Podaci o istražnim bušenjima na ležištima boksita mogu se jako korisno uporabiti za utvrđivanje ležišta a-gk. Treba znati da su

istražna bušenja, koja su nabušila preko 100 000 m' stijena pa i više, jako puno koštala. Prevedeno u današnje cijene može se reći da je samo za istražno bušenje utrošeno stotine milijuna eura, na prostoru Hercegovine. To nas obvezuje da podatke sintetiziramo i arhiviramo, kako radi današnjih tako i radi budućih generacija. Jedno od osnovnih načela razvijenih zemalja je održivi razvoj što upravo ukazuje da se moramo savjesno ponašati prema

svim resursima. Potencijal arhitektonsko-građevnog kamena može se prepoznati dobrom interpretacijom podataka iz

istražnih bušotina kojima su istraživana ležišta boksita. No, pored tih podataka postoje i druga istraživanja koja su rađena za druge mineralne sirovine (ugljen, gips, glina i sl.) i hidrotehničke objekte. To može biti dobra

osnova za određivanje zona za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, a napose a-gk, koja će se implementirati kroz prostome planove općina, gradova, županija i drugih administrativnih jedinica.

U novije vrijeme, unatrag petnaest godina, pokrenuta su brojna istraživanja i eksploatacija a-gk, prema uzoru na obližnje hrvatske kamenolome. Svakim danom otvaraju se nova trgovačka društva koja u svom programu rada daju prioritet eksploataciji i preradi a-gk. Eksploatacijom a-gk stvara se nova vrijednost koja se višestruko oplemenjuje od branja blokova do ugradnje finalnih proizvoda. Stoga, kao krajnji rezultat dobiva se jedinica proizvoda koja potiče razvoj i deseterostruko veći broj drugih djelatnosti. To će zasigurno biti jedan od najvećih poticaja da upravna tijela administrativnih jedinica promiču takva nastojanja te da a-gk dobije zaslužen tretman i status u razvoju gospodarstva i društva. U formalno-pravnom smislu to znači da treba odrediti zone za

istraživanje, eksploataciju i preradu a-gk, u prostornim planovima te omogućiti jednostavne postupke ishođenja potrebnih dozvola za rad. U financijskom pogledu treba osmisliti i omogućiti povoljne modele financiranja

planiranih investicija.



GEOGRAFSKI POLOŽAJ LEŽIŠTA A-GK KOJA SU U ISTRAžlVANJU I EKSPLOATACIJI

Površina Hercegovine iznosi oko 10 000 km2• Hercegovina zahvaća dio vanjskih dinarida kojeg možemo,

morfološki podijeliti na: južni dio i sjeverni dio. Južni dio je predstavljen nizinskim dijelom-kotlinama voda

tekućica, krškim poljima, brežuljcima i brdskim područjima. Sjeverni dio zahvaća planinsko područje s

kotlinama i riječnim tokovima. [7]

Područje Hercegovine podijeljena je administrativno na tri dijela, i to na dvije županije:

Zapadnohercegovačku i Mostarska-neretvansku te Republiku Srpsku. Aktivni prostori koji se istražuju i

eksploatiraju neravnomjemo su raspoređeni tako da od ukupno 21 lokacije, 11 ležišta smještena je u

Zapadnohercegovačkoj županiji, 9 u Mostarska-neretvanskoj županiji i jedno ležište u Republici Srpskoj (slika

1).

96

Slika 1 Položaj ležišta arhitketonsko-građevnog kamena koja se istražuju i eksploatairaju na području Hercegovine (podloga: Google Earth, 2014)

Rudarsko-geološki glasnik 18, 2014.


Napomene:

Tumač Slike 1:

1-Findik Bukov pod, gabro (EP), Jablanica

2-Staro Heljdovište, gabro (EP), Jablanica

3-Šupljika, trijaski dolomit (EP), Jablanica

4--Kusačko brdo (EP), karbonatna alb-cenomanska breča, Ljubotići, Široki Brijeg

5-0rahov do (IP), mikritni, alb-cenomanski vapnenac, Ravno

6-0soje (EP), dolomit i breča, lvankovića dolac, Široki Brijeg

7-Strana-Ćesića draga (IP), mikritni, alb-cenomanski vapnenac, Gradac, Posušje

8-Ćesića draga (EP), mikritni, cenoman-turonski vapnenac, Gradac, Posušje

9-Pločice-Ćesića draga (IP), mikritni, cenoman-turonski vapnenac, Gradac, Posušje

10-Vignjiština 1 (IP) mikritni, cenoman-turonski vapnenac, Gradac, Posušje

11-Vignjiština 2 (IP) mikritni, cenoman-turonski vapnenac, Gradac, Posušje

12-San (EP), kasnodijagenetski dolomit, Crne lokve, Široki Brijeg

13-0soje (IP), mikritni, turon-senonski vapnenac, Posušje

14--Rudine (EP), mikritni, turon-senonski vapnenac, Berkovići

15-Vranjevići (IP), turon-senonski vapnenac, Mostar

16-Radimlja (IP) turon-senonski vapnenac, Stolac

17-Crveni grm (EP), senonski vapnenac, Ljubuški

18-Bokoćuša (EP), senonski vapnenac, Ljubuški

19-Cmoglav (IP), senonski vapnenac, Neum

20-Brdo Dračevo (IP), organogeni senonski vapnenac, Čapljina

21-Mukoša (EP), Oolitični, miocenski vapnenac, Mostar

Pregled aktivnih kamenoloma a-gk u Hercegovini napravljen je temeljem, autorima, dostupnih podataka.

Redoslijed prikaza istražnih prostora i eksploatacijskih polja je napravljen prema procjeni starosti ležišta (stijena), od najstarijeg do najmlađeg.

HIDROGRAFIJA I HIDROLOGIJA

Hidrologija i hidrografija terena bitna je u smislu iskorištenja potencijala a-gk jer su neke taložne stijene

nastale upravo u zonama rijeka i jezera. Osim toga vode su jako važne kako u smislu tehnološkog procesa

istraživanja, eksploatacije i prerade kamena tako i po pitanju zaštite okoliša.



Jadranski slijev

Hidrografska i hidrološka raznolikost Hercegovine rezultat je veoma složenih prirodnih komponenata,

među kojima su najvažnije: klimatske značajke, zatim geološke i reljefne značajke. Hercegovački riječni tokovi

pripadaju slijevu Jadranskog mora. [7]

U hidrološkom pogledu bitno je istaknuti dva riječna slijeva kojima nastaju rijeke Neretva i Trebišnjica koji

završavaju u Jadranskom moru (slika 2).

Slika 2 Slijevovi na području Hercegovine, M l :2 000 000 [7]

Slijev Jadranskog mora obuhvaća područje južnog i jugozapadnog dijela Bosne i Hercegovine. ima

površinu od 12 410 km2 ili oko 30% teritorija Bosne i Hercegovine. Rijeka Neretva je jedina jadranska pritoka

koja se površinom probija do mora, za razliku od ponornica, od kojih je najviša Trebišnjica.

Neretva je izvorištem vezana za prostor srednje Bosne, u podgorini Lelije i Zelengore. Visinska razlika

izvor-ušće je 135 m. Površina slijeva je 7 390 krn2 ili oko 90% teritorija Bosne i Hercegovine. Duljina slijeva

Neretve je 238 km, od kojih samo 20 km pripada republici Hrvatskoj. Prosječni godišnji protok je 38 m3/s.

Vodostaji su najveći u travnju i prosincu, a najniži u kolovozu. Pritoke Neretve su: Rama, Rakitnica, Ugrovača,

Buna, Bunica, Bregava, Tihaljina i Trebižat.

Trebišnjica je jedna od najdužih ponornica u Europi. Površina njenog sliva iznosi 2 720 km2, sa oticajem

od 50 m3/s. Slijev Trebišnjice leži u najkršovitijoj i najkišovitijoj oblasti Bosne i Hercegovine, zbog čega ima

specifično hidrografsko-hidrološke značajke. Ona se po svojim značajkama podudara sa svim ponornicama koje

se pojavljuju u krškim poljima, kako istočne tako i zapadne Hercegovine. Osim ponora u njenom se koritu

javljaju i estavele, te izvori potajnica. Njeni izvori kod Gatačkog polja su potopljeni, a to su bila izdašna vrela.

Do Lastve teče meridijanski veoma uskom klisurom, a dalje sve do Hutova blata, odakle mijenja pravac kretanja

u usporedni i Dinarski, gdje ponire na nadmorskoj visini od 224 m. [7]

98 Rudarska-geološki glasnik 18, 2014.


Jezera

Jezera na teritoriju Hercegovine imaju bazene koji su postali na različite načine. Dijele se na prirodna i

umjetna. Prirodna jezera su zastupljena u svim visinskim nivoima i pretežno su vezana za morfoskulptume

oblike u reljefu Zemljine površine, ali i na tektonskoj predispoziciji. Prirodna planinska jezera su

rasprostranjena u gorsko-planinskim predjelima. Obično leže na granici šume i planinskih rudina - pašnjaka.

Nastala su oko ponora i uzvodno od njih, različitim erozionim procesima. Ovom tipu jezera pripada jezero

Blidinje jezero između Čvrsnice i Vrana.

Umjetna jezera su izgrađena na rijekama: Neretvi i Trebišnjici, te u Popovom polju. Na Neretvi postoji pet

akomulacijskih jezera, a to su: Jablaničko jezero, Grabovica jezero, Salakovac jezero, jezero u Bijelom polju i

Ramsko jezero. Bilećko jezero i Trebinjsko su na Trebišnjici. [7]

GEOLOŠKA GRAĐA

Geološka građa Hercegovine rezultat je duge geološke prošlosti i prikazana je na slici 3. U prostom

nekadašnje Tetis geosinklinale nalazilo se i područje Hercegovine. Tetis geosinklinala je ležala između Afričke

ploče na jugu i euro-sibirske ploče na sjeveru. Na području Hercegovine taložite su se stijene i sedimenti

počevši od paleozoika pa do konca kvartara.

Naslage paleozoika predstavljene su pretežno klastičnim, a manje karbonatnim tvorevinama koje su u

pojedinim mjestima izmetamorfozirane. Naslaga paleozoika uglavnom se nalaze na rubnim sjevernim

dijelovima, oko lvan Sedla, Konjica i mjestimično Jablanice a protežu se ka sjeverozapadu, smjerom Dinarida.

Sljedeća era u razvoju zemljine kore na prostoru Hercegovine je mezozojsko tektonski orogeni ciklus, koji

se razvio u tri razdoblja: trijas, jura i kreda.

Sedimentacija i tektonizam sa magmatizmom mezozojskih naslaga trajali su u rasponu od 250 milijuna do

65 milijuna godina prije geološke današnjice. Mezozojske naslage široko su rasprostranjene u središnjim i

vanjskim Dinaridima kojima pripada i područje Hercegovine.

Mezozojske naslage u vanjskim Dinaridima su predstavljene klastičnim karbonatnim naslagama, dok

središnji Dinaridi imaju vulkansko-sedimentne i flišne naslage.

Trijas je rasprostranjen u pojasu sjeverne i sjeveroistočne Hercegovine i mjestimično sjeverno od Neuma i

istočno od Trebinja.

Naslage jure zauzimaju najveći dio u vanjskom Dinarskom pojasu, gdje je uglavnom razvijen u

vapnenačko-dolomitnom facijesu. Nalazi se na prostoru između Jablanice i Mostara do Gacka i Trebinja, a

mjestimično se naslage mogu naći i oko Neuma.

Kreda je rasprostranjena u širim ili užim pojasevima od Trebinja, Nevesinja, Gackog, Berkovića, Ravnog i

Stoca, preko Mostara, Čapljine i Neuma pa sve do Širokog Brijega i Posušja na sjeverozapadu, te Gruda i

Ljubuškog na jugozapadnom dijelu Hercegovine. Kredne naslage predstavljaju dominantnu geološku jedinicu

na području Hercegovine, te zauzimaju preko 50% ukupne površine. Prevladavaju vapnenci i dolomiti a

mjestimično se mogu naći promina naslage konglomerata i vapnenačke breče. Upravo kredne stijene

predstavljaju veliki potencijal u pogledu dobivanja arhitektonsko-građevnog kamena. U prilog tome govori i

činjenica da se 80% aktivnih kamenoloma, odnosno ležišta nalazi u krednoj formaciji.

Najmlađa era u razvoju Zemljine kore je kenozoik koji se počeo formirati prije otprilike 65 milijuna godina

i traje praktično do danas. Dijeli se na dvije velike epohe: tercijar i kvartar, dok se tercijar dijeli na paleogen i

neogen. Drugi veliki član, prema udjelu u geološkoj građi površinskog dijela Hercegovine, predstavlja paleogen

koji se izmjenjuje s krednim naslagama u širim ili tanjim pojasevima. Međutim, trenutno se ne izvode nikakve



aktivnosti u naslagama paleogena što ne oslikava njegovu potencijalnost već veliku rizičnost i neizvjesnost pri

istraživanju. Postoje naznake da se u pojedinim dijelovima (potkatovima) paleogena nalaze izuzetno

dekorativne i kvalitetne stijene što se nikako ne smije zanemariti.

Naslage neogena su razvijene u područjima riječnih tokova i jezera. U ovim naslagama, pored vapnenačkih

i klastičnih naslaga, posebno su zastupljene ugljenonosne naslage koje prate gline i lapori a mjestimično i

šljunkovite naslage. Mostarski ugljenosni bazen je najveći primjer slatkovodnih taložina na području

Hercegovine (PK Vihovići). Najmlađe pliocenske i kvartame naslage su široko rasprostranjene, po gotovo svim

kotlinama i dolinama. Posebno se izdvajaju holocenske naslage predstavljene šljuncima, pjescima, ilovačama i glinama te sedrenim i pećinskim naslagama. [7]

Geotektonske faze

Zemljina kora Hercegovine prošla je kroz tektonske ere od paleozoika pa sve do kvartara. Smjenjivale su se

epohe mirnog razvoja sa intenzivnim tektonskim gibanjima. Formiranje današnjeg geotektonskog sklopa

Hercegovine izvršeno je kroz tri tektonska ciklusa: bajkalski, kaledonsko-hercinski i alpski ciklus. Sva tri

ciklusa dijele se na tektonske faze, koje su praćene paleogeografskim promjenama. Promjene u

paleogeografskom rasporedu kopna i mora, zatim u sedimentaciji, magmatizaciji i metamorfaciji stijena

rezultiralo je stvaranje tektonskih jedinica sa njihovim geološkim sastavom i geološkim sklopom.

Bajkalski ciklus se odigrao u arhajskoj eri. U ovom tektonskom ciklusu u Dinaridima, koji su već bili

formirani u pravcu ZSZ-IJI, obrazuje se geotektonska jedinica na kojoj su se kasnije obrazovale Bosanske

škriljave planine.

U kaledonsko-hercinskom ciklusu Dinaridi su odvojeni od Panonida. Geološko-tektonski razvijaju se unutrašnji, a djelomično i središnji Dinaridi.

Kada se kaledonsko-hercinski tektonski ciklus završio u permu nastupio je Alpski tektonski ciklus. Na

postojećim tektonskim osnovama u alpskom tekton kom ciklusu fo rmirao se Dinar ki strukturni kompleks koji

se podijelio na unutrašnje središnje i va nj ske Dinarid . U mladoalpskoj tektogenelskoj fazi obrazovana je

suvremena morfostmktura reljefa B sne i Hercegovine. Tijekom mladoalpske tektogeneze izdvajaju se dva

razdoblja: paleogena tektonika i neotektonsko razdoblje. U paleogenom razdoblju mijenjaju se doba boranja i

rasjedanja te navlačenja, a u neogenoj tektonici koja traje i danas dominira radijalna tektonika. [7]

Tektonski elementi : bore, rasjedi i navlake izravno su utjecali na očuvanost ležišta odnosno blokovitost

(kompaktnost) u smislu dobivanja a-gk. Stoga je razumljivo da često puta dekorativnost stijene i široko

rasprostaranjena geološka građa nisu dovoljno jako jamstvo za uspjeh pri istraživanju i eksploataciji ležišta agk.

100 Rudarsko-geološki glasnik 18, 2014.


••.• „

L ICORćutA L. SlON

.J'lodik Bukov pod, gabro (EP), Jablanica 2-S\aro Heljdovište, gabro (EP), Jablanica 3-Š~lj lka, trljaskl dolomit (EP), Jablanlca +-Kusatja> brdo (EP), karbonatna alb-cenomanska breča , Ljubotići, Široki Brijeg

S-Oraho~Cloi!Pli§ritnl, alb-cenomanski vapnenac, Ravno 6--0soje (EP), dolom1 breča, Široki Brijeg 7-Strana-ćesića draga ), mikritni, alb-cenomanski vapnenac, Gradac, Posušje B-Ćesića draga (EP), mlk ltnl, cenoman-turonski vapnenac, Gradac, Posušje 9-Pločice-ćeslća draga (IP/:-ru)krltnl, cenoman-turonski vapnenac, Gradac, Posušje

l',ii;~lf!!!l 10-Vignjlština 1 (IP) mikritnl, ,~run,~1 vapnenac, Gradac, Posušje 11-Vignjiština 2 (IP) mikritni, cenaman-turon vapnenac, Gradac, Posušje 12-San (EP), kasnodijagenetski dolomit, Crne Q,.k-te, Široki Brijeg 13--0soje (IP), mikritni, turon-senonski vapn na~, Posušje 14-Rudine (EP), mikritni, turon-senonski vapnena Berkovići

1!'>-Vranjevići (IP), turon-senonski vapnenac, Most 1&-Radimlja (IP) turon-senonski vapnenac, Stolac 17--<:rveni grm (EP), senonski vapnenac, ljubuški llH!okoćuša (EP), senonski vapnenac. Ljubuški 19-Crnoglav.(IP), senonski vapnenac; Neum

120-Bnlo Dračevo (IP), organogeni senonski vapnenac, Opl)lna

1 21-Mulco~iEP), Oolilični, miocenski vapnenac, Mostar

Slika 3 Položaj ležišta a-gk na OGK Ml: l 00 000, umanjeno na 1: 1 000 000 (listovi: Livno, Prozor, Sarajevo, Prača, Imotski, Mostar, Kalinovik, Foča, Ploče, Metković, Nevesinje, Gacko, Korčula,

Ston, Trebinje, Nikšić, Dubrovnik, Kotor)

leozolka

Kredne stijene Paleo ene sti"ene Neooene stijene naslaoe Kvartarne sti"ene nasla e



KAKVOĆA A-GK IZ AKTIVNIH KAMENOLOMA

Kakvoća a-gk je jedan od vrlo bitnih, a ponekad i presudnih kriterija za odabir i ugradnju kamena. Pod

kakvoćom a-gk se obično podrazumijevaju fizičko-mehaničke i kemijske značajke. Prije svega neophodno je

pravilno odabrati kamen prema poziciji gdje će se postavljati, odnosno eksterijeru ili interijeru. Zatim, bitnu

ulogu u odabiru kamena ima podneblje u kojem se nalazi objekt ugradnje. Tu se prvenstveno misli na klimatske

utjecaje na kamen koji se ugrađuje u eksterijere.

A-gk s prostora Hercegovine ima širok raspon po pitanju kakvoće, odnosno pojedinih značajki. Generalno,

iskustva pokazuju da su postojanije starije stijene, no ne postoji pravilo kojim bi mogli, bez standardne

procedure istraživanja i ispitivanja, utvrditi kakvoću stijena.

Napose, usporedbu pojedinih stijena te odabir a-gk prema traženim vrijednostima od strane Investirora

građenja, moguće je učiniti samo osnovom egzaktnih metoda koje se koriste pri terenskim i laboratorijskim

ispitivanjima kamena. U nastavku je prikazana tablica s rezultatima ispitivanja nekoliko vrsta stijena iz

dostupnih kamenoloma.

Značajka Ležište

Findik b.p. Kusačko (1) Gabro brdo (4)

Galit I. vrstoća na tlak, MPa 173 ... 211 101 ... 151

2. vrstoća na savijanje, MPa 20 ... 25 16 ... 26

3. Otpornost kamena oko bušo. 1,7„ .4,6 sidrenoq trna na lom, kN

4. Upijanje vode pri 0,13 0,12 atmosferskom tlaku, % (mas.

5. Obujamska masa, kg/m0 2 973 2 665

6. Gustoća, kglm 2 985 2680

7. Odredivanje otpornosti na postojan postojan smrzavan·e i odmrzavan·e

8. otpornost na habanje (Bohme , cm3/50 cm2

9,68 17,2

9. Petrografska odredba Gabro Karbon. breča

10. Komercijalni naziv Jablanički Galit

11. Izgled kamena (polirano)

Mu koša (21) Teneli"a 26 ... 33

9,13

1 970

2 600

postojan

48

Laporoviti va nenac Miljevina Teneli"a

O soje (6) Rujan 134 ... 247

1, 12

2 690

2 770

postojan

19

Dolomit Breča

Rujan

San (12) San 128 ... 164

22 ... 30

10 ... 12

0,52

2 735

2 795

O soje (13) Oso·e 186

17

0,20

2 686

postojan postojan

18,3 13,2

Saharoidni Mikritni dolomit San

Rudine (14) Kremi! 82 ... 130

15

0,13

2 665

2 690

postojan

18,7

Mikritni

Napomena: Pregled podataka o kakvoći a-gk u Hercegovini napravljen je temeljem, autorima, dostupnih podataka.

PRIMJENA-UGRADNJA KAMENA

Za kamen vrijedi pravilo da ne postoji loš kamen, neovisno o kvaliteti, postanku ili izgledu; postoji samo

dobra ili loša procjena o njegovoj vrijednosti i načinu primjene (ugradnje).



Svaki kamen ima svoju vrijednost i ljepotu, ali je treba prepoznati. I odbačeni kamen može postati kamen ugaoni (obrada citata iz Biblije).

ZAKLJUČNE SMJERNICE ZA NASTAVAK RAZVOJA INDUSTRIJE A-GK NA PODRUČJU HERCEGOVINE

Da bi uopće mogli razgovarati a napose planirati razvoj kamenarske industrije a-gk u Hercegovini, a može se reći i općenito, nužno je uvažiti slijedeće smjernice:

Zakonske osnove Izrada rudarsko-geoloških studija, prostornih planova i strateških dokumenata Obrazovanje kadrova Iskorištenje Financiranje projekata Porast proizvodnje-razvoj

Zakonske osnove

Često puta velike zapreke u realizaciji planiranih investicija čine neprovedivi i/ili neusklađeni zakonski i podzakonski akti. Proces ishođenja potrebnih dozvola za istraživanje i eksploataciju je dugotrajan postupak koji može rezultirati i odustajanjem od planirane investicije. Administrativne zapreke moraju se rješavati na razini službi u čijoj su nadležnosti ili drugim riječima iskazano javni servisi (uprave u županijama i uredi u općinama/gradovima) trebaju biti na usluzi korisnicima.

Izrada rudarsko-geoloških studija, prostornih planova i strateških dokumenata

Dosadašnja istraživanja i mjestimično eksploatacija izvodila su se isključivo kao produkt privatnih inicijativa. No, da bi industrija kamena zaista zaživjela u svoj svojoj punini, pa i proizvodnja drugih miniralnih sirovina na prostoru Hercegovine, neophodno je napraviti rudarsko-geološke studije za svako administrativno područje (ili skupno ukoliko se postigne dogovor). Studije su podloge za izradu prostornih planova i strateških

dokumenata. To bi značilo da se rade planski dokumenti razvoja čime bi se pospješio proces ishođenja potrebnih dozvola.

Pri tome treba naglasiti da studije trebaju biti svrsishodne, odnosno da ne budu samo formalno pravna obveza već prvenstveno temeljna stručna osnova za pokretanje investicijskih projekata, samostalno ili pod

okriljem nadležnih tijela uprave.

Obrazovanje kadrova

Prostor Hercegovine je praktično u proteklih dvadesetak godina ostao bez kadrova za izvođenje poslova u

geologiji i rudarstvu. Jedan od presudnih razloga je nedostatak rudarskih društava koji su u prošlim vremenima zapošljavali ali i održavali kadrovsku jezgru. Neki rudarski subjekti su nestali a neki su se preusmjerili u

drugačiji način poslovanja koji više ne traži velik broj obrazovanih kadrova. No, jasno treba istaknuti da bez novih obrazovanih kadrova ne može se planirati nikakva industrija pa tako

ni kamenarska. U tom pogledu trebalo bi iznaći način kako poticati i obrazovati kadrove za poslove u



kamenarskoj industriji. Pored toga političke strukture trebaju donijeti odluku o načinu stimuliranja rudarskih

društava koji bi upošljavali obrazovane kadrove barem u prvoj godini rada, što bi svakako bio doprinos za

demografsku obnovu i održavanje vitalnosti društva.

Iskorištenje

Eksploatacijom arhitektonsko-građevnog kamena iskorištava se oko 20 % ukupno iskopane stijene, a

preostalih oko 80 % stijene su, uglavnom, potencijalne rezerve drugih mineralnih sirovina kao što su: tehničko

građevni kamen i/ili karbonatne sirovine za industrijsku preradu. Iskorištenje mineralne sirovine od 20 % za

arhitektonsko-građevni kamen sigurno traži u budućnosti razvijanje novih tehnoloških postupaka kojima bi se

povećala iskoristivost, a povećala ukupna vrijednost ležišta.

U tom pogledu, pored prirodnih značajki koje bitno određuju samo pokretanje proizvodnje, na iskorištenje

kamena presudno utječe i tehnologija dobivanja blokova a-gk. Stoga, treba nastojati da projektna rješenja slijede

suvremene trendove, odnosno korištenje tehnologije kojom se već u fazi projektiranja predviđa optimalno

iskorištenje stijenske mase (slika 4).

Kusačko brdo ( 4) San (12) Rudine (14)

Slika 4. Foto prikaz znakovitih kamenoloma sa suvremenim načinom eksploatacije

Financiranje projekata

Istraživanje ležišta i pokretanje proizvodnje a-gk je u svakom pogledu zahtjevan i dugotrajan proces koji u

konačnici najviše ovisi o financijskim mogućnostima investitora. Stoga je jedan od presudnih čimbenika za

uspjeh kvalitetan način financiranja. To se prije svega odnosi na troškove financiranja ali isto tako i na tok

novca. U tom pogledu izvori financiranja će igrati odlučujuću ulogu u razvoju kamenarske industrije.

Porast proizvodnje-razvoj

Arhitektonsko-građevni kamen predstavlja jednu od najvrjednijih mineralnih sirovina u Hercegovini čija je

eksploatacija dosta specifična i traži dugogodišnju izobrazbu kadrova. Brojnost potencijalnih ležišta, veliki uvoz

obrađenog arhitektonsko-građevnog kamena (galanterija, spomenici), te pogodni varijeteti za plasman proizvoda

na svjetsko tržište stvaraju mogućnost za povećanje proizvodnje i ubrzani razvoj kamenarske industrije.



LITERATURA

Dragičević, I., Galić, I., Vranjković, A., Galić, M., (2009): Elaborat o rezervama arhitektonskograđevnog kamena na eksploatacijskom polju "Kusačko brdo", Široki Brijeg.

Dunda, S. (2003): Digitalni udžbenik: Eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena, Rudarskogeološko-naftni fakultet Zagreb.

Galić, I., Vidić D., Jembrich, Ž., (2011): Utjecaj koeficijenta iskorištenja ležišta na rentabilnost proizvodnje arhitektonsko-građevnog kamena i mogućnosti poboljšanja// Rudarsko-geološki glasnik, vol. 15; 117-130.

Galić, I. i dr. (2003): Dopunski rudarski projekt eksploatacije arhitektonsko-građevnog i tehničkograđevnog kamena na eksploatacijskom polju "Pučišća'', ležišta "Punta-Barbakan", "Sivac-Sivac jug" i "Kupinovo-Kupinovo istok". Jadrankamen d.d. Pučišća.

Galić, I. i dr. (2003): Glavni rudarski projekt eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Kusačko brdo". Proin 21 d.o.o. Široki Brijeg.

Vidić, D., Galić, I. & B. Farkaš (2012): The profitability of dimension stone deposit exploitation in relation to the coefficient ofutilization, Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Vol. 24, Zagreb.

http ://vis itmycountry. net/bosnia _ herzegovina/bh/index. php/ o-bih

Arhiva Ministarstva gospodarstva Zapadnohercegovačke županije

Osnovna geološka karta Bosne I Hercegovine i Hrvatske, M 1: l 00 000, listovi: Livno, Prozor, Sarajevo, Prača, Imotski, Mostar, Kalinovik, Foča, Ploče, Metković, Nevesinje, Gacko, Korčula, Ston, Trebinje, Nikšić, Dubrovnik, Kotor.


dimension stone in hercegovina-yesterday, today, tomorrow

Documents