Sveucilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsanu arhitekturu Kabinet za pejsanu arhitekturu Akad.godina 2013./2014. Kolegij

PERIVOJNA ARHITEKTURA KOMPOZICIJA I POVIJEST IZV.PROF.DR.SC. BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI PERIVOJNA ARHITEKTURA UVIJEK KORISTI DVA JEZIKA: JEDAN JE NJEN, A DRUGI NA. Bojani O itaroci

PERIVOJ JE KOMPOZICIJA. UVIJEK JE UMJETNIKO DJELO.I OGLEDALO DRUTVA KOJE GA JE STVORILO. Ren Pechre

Efemerno jezero, Australija

PREDGOVOR Perivojna arhitektura nosi u sebi povijest ponaanja i kompoziciju prostora. Povijest perivojne arhitekture nuno je i povijest ljudske kulture. Ova povijest pokazuje odnos vrijednosti vremena i prostora i to osobito kao umjetnost povijesnog ostvarivanja kroz ponaanje prostora. Povijest perivojne arhitekture nastoji pokazati kako je kroz umjetnost perivojne arhitekture iskazan ne samo ideal ljepote, nego i filozofski koncept, koji mijenja i oblikuje prirodu. Povijest perivojne arhitekture je jo jedan od naina iskazivanja povijesti ljudskog stvaralatva. Perivojna arhitektura ima mo razbijanja dvojnosti izgraenog i otvorenog prostora i znai

mnogo vie od puke dekorativnosti. Perivojna arhitektura razmilja o otvorenom prostoru, o onom otvorenom prostoru negdje izmeu: unutra i vani, individualnog i javnog, programa i oblika, fizikog i virtualnog, suvremenog i klasinog, prolosti i budunosti, sklada i nesklada, strukture dijelova, umjetnosti i arhitekture, prirode i ovjeka.

Prva je priroda svijet nepromijenjen od ljudi. Ono to mi danas nazivamo divljinom je priblino pojam prve prirode. Druga priroda, naziv je dao Ciceron, je ono to bismo danas nazvali kulturni krajolik, ukljuujui i obraena polja i ureene ume, ali i gradove, rezervoare, ceste, mostove, luke i svu infrastruktur i sve ljudske nastambe. Trea priroda se odnosi na vrtove i perivoji gdje je ukljuena i estetika i simbolizam. Iako perivoji mogu odraavati i prvu prirodu, oni su esto razvijeni iz oblika druge prirode, kako gradske tako i poljoprivredne.*1

Ili, perivojna arhitektura je prostor u kojem ovjek nadopunjava pejsa i to pejsa M. Corajoud-a: Le paysage c'est l'endroit ou le ciel et la terre se touchent. Pejsa je prostor gdje se dodiruju nebo i zemlja. Michel Corajoud,1981.

klasino romantino

formalno neformalno

ravne linije nepravilne krivulje

geometrijski oblici prirodni oblici

Perivojna arhitektura, kroz povijest, moe biti prikazana i kroz dihotomiji izraenoj u gornjoj tablici. Unutar dva stila ovdje objanjena, bile su mogue sve vrste varijacija u izraavanju kao i kombinacije formalnih i neformalnih elemenata tako da su do pojave moderne, to dvije osnovne opcije stvaranja kompozicije perivojne arhitekture.

1. John Dixon Hunt, The Three Natures,Greater Perfections (2000)

SADRAJ 1. Uvod u kolegij _ pojmovnik pejsane/perivojne arhitekture 2. Aluzije i iluzije perivojne arhitekture kompozicija i oblikovanje 3. Perivojna arhitektura grada 4. Perivojna arhitektura stambenog naselja 5. Vrt kue za stanovanje

6. Jezik perivojne arhitekture _ etnice, arhitektonski elementi, voda, skulptura 7. Perivojna arhitektura 20. stoljea _ do 1980-tih

8. Suvremena perivojna arhitektura _ od 1980-tih 9. Duhovno i meditativno _ matrica kineskog i japanskog perivoja 10.Dijalog s vremenom _ perivojna arhitektura antike, srednjega vijeka i islamske tradicije 11.Arhitektonski perivoji renesanse _ talijanska i dubrovaka tradicija i kompozicija

12.Suparnici povijesne perivojne arhitekture _ francuski barokni racionalizam i engleski pastoralni krajolik 13.Perivojna arhitektura gradi grad _ javni gradski perivoji 19. i 20. Stoljea

14.Virtualnost perivojne arhitekture _ drvo u gradu 15.Perivojna arhitektura kroz estetiku bilja i ekoloke kriterije

1. UVOD U KOLEGIJ - POJMOVNIK PEJSANE ARHITEKTURE

Gourdon, Francuska Belmond Green, Singapur

PERIVOJI (vrtovi, parkovi) zasaeni su dijelovi zemljita, arhitektonski oblikovani preteito ivim biljnim materijalom sa svrhom da se postigne estetski sklad. PERIVOJNA (VRTNA, PARKOVNA) ARHITEKTURA iskazuju se tijekom povijesti, a i danas, kao umjetniko djelo,

arhitektonsko ostvarenje, kao jedinstveni i nedjeljivi prostor kue i okolice, kao urbanistiki

i oblikovno neizostavni element urbanoga prostora, te kao element slike ulice i grada. Perivojna arhitektura u prvom je redu djelo ovjeka, a tek djelomino i prirode. Arhitektura

perivoja mora biti nedjeljiva od zgrade uz koju se nalazi. Odnos zgrade i njenog okolia (vrta, perivoja, krajolika) bio je uvijek dio arhitektonskoga stvaralatva i nikada sluajan i nevaan. Bez obzira na to je li priroda podreena kui (renesansni i barokni perivoj) ili je kua podreena prirodi (engleski perivoj, pejsani perivoj 19. stoljea, kineski i japanski perivoj), uvijek postoji kljuan odnos kue i okolia. Da bi se taj odnos postigao, on mora biti plod jedinstvene zamisli arhitekta. Ne valja dijeliti kuu od njezina vrta/perivoja ili

okolia, jer tek zajedno oni ine arhitektonsku cjelinu.

PEJSANA ARHITEKTURA je sinteza umjetnosti, znanosti i filozofije te prakse koja se bavi ouvanjem prostora zemlje na kreativan i odriv nain.

U strunom se smislu pojmovi VRT PERIVOJ - PARK (garden_park; plaza_park; yard_park) upotrebljavaju kao sinonimi, ali istodobno imaju i razliita znaenja. VRTOM se obino

naziva projektirani prostor usko vezan uz stambenu obiteljsku zgradu (kuu), malene je povrine, esto je pokazatelj socijalnoga poloaja vlasnika te ima estetski i utilitarni znaaj. PARK je prirodni i/ili projektiran prostor znatno vei od vrta, pokriven je djelomice ili veim

dijelom visokim raslinjem, a ima estetsku, pejsanu, ekoloku i botaniku vrijednost. Pojam PERIVOJ u hrvatskom jeziku je u uporabi od 16. stoljea. Znaenje pojma perivoj

izmeu je vrta i parka. To je projektiran, samostalan prostor ili prostor vezan uz zgradu, a posjeduje estetsku, botaniku i kulturno-drutvenu vrijednost., ZOOLOKI VRT

Povijest perivojne arhitekture pratimo od antikoga doba. Od svojeg postanka perivoj je

vezan s idejom privatnoga (individualnoga) posjeda, a imao je i religijsko i magijsko znaenje. Prema najstarijim opisima (Alkinojev vrt u Homerovoj Odiseji) vrt je opisan kao vonjak ili povrtnjak, dakle korisni (utilitarni) prostor. Postupno se vrtna arhitektura

prilagoavala arhitektonskim oblicima obitavalita s kojima se vrt vee, pa je krajem staroga vijeka estetsko obiljeje vrta dolazilo sve vie do izraaja. S druge strane, sve starovjeke religije imale su svoj mitski perivoj: lzraelci Eden, Asirci Eridu, Hindusi Ida-

Varsha, Etruani svete ume itd. Kod svih je tih civilizacija u perivoju gotovo uvijek sadrana ideja o raju. Tijekom vremena perivoj se razvijao i preuzimao i druge funkcije kao mjesto uitka ili izraz intelektualnih i estetskih zahtjeva.

Krajolik je zemljopisno podruje, koje je po svojim karakterisikama drugaije. Moe se razlikovati krajolik stvoren od prirode prirodni krajolik, i kulturni krajolik koji je nastao ljudskim djelovanjem. Hortikultura je znanost i industrija uzgoja vrtova i bilja, osobito cvijea, voa i povra i to u vrtovima i staklenicima.

Znaenje i podruja djelovanja perivojne/pejsane arhitekture: a) u arhitektonskom projektiranju PA itljiva je kroz PERIVOJNU ARHITEKTURU / urban design / garden design (proirenje kue/zgrade, vanjski prostor graevine, tlocrt i ureenje parcele, mjerilo 1:100, detalji 1:50, 1:25) b) u urbanizmu PA je prisutna kroz PERIVOJNU ARHITEKTURU /urban / garden design - od ureenja javnih prostora (trgova, etalita) (mjerilo na razini mjerila zgrada - 1:500, detalji 1:100, 1:50) do landscape / park design ureenja gradskih perivoja i gradskih gajeva i veih poteza u slici grada do 21 stoljea (mjerilo na razini grada 1:1000, detalji

1:500, 1:200) c) u prostornom planiranju PA je prisutna kao PEJSANO PLANIRANJE /landscape planning/ design /land art na razini mjerila 1:5000, 1:2000, detalj 1:1000) pejsani zahvati u krajoliku, planiranje nasada uz ceste, obnove pejsaa d) u grani arhitektonske konstrukcije PA je prisutna kroz - krovne vrtove /vertikalne vrtove roof gardens/vertical gardens - vrtove/perivoje na konstrukcijama (garaama, terasama, krovovima, zidovima/vertikalni vrtovi) e) u povijesti i teoriji arhitekture PA se prepoznaje u POVIJESTI PERIVOJNE ARHITEKTURE koja ide istodobno s razvojem arhitekture i grada - od Semiramidinih vrtova do modernistikih perivoja i La Villetta - history of landscape/garden design f) u zatiti graditeljskoga naslijea PA ima svoje mjesto u ZATITI I OBNOVI KULTURNOGA I GRADITELJSKOGA NASLIJEA - protection and renovation of landscape/garden architecture g) u teoriji arhitekture PA se prepoznaje u prikazu SUVREMENE PERIVOJNE ARHITEKTURE - contemporary landscape urbanism / landscape architecture / landscape design /park design / garden design Posueni krajolik*2 (kin. Jiejing) je filozofija unoenja (posudbe) krajolika u projekt perivoja ili parka i to na nain da prirodni krajolik bude ukljuen u sliku plana i doivljaja. Posuena slika (jap. shakkei) je princip ukljuivanja krajolika u kompoziciju tradicijskoga istonjakog (kineskog i japanskog) vrta.

1.1. Objasnite pojmove: krajolik, vrt, perivoj, park, hortikultura

1.2. Pejsana arhitektura objasniti znaenje i podruja djelovanja

1.3. Posueni krajolik objasniti izriaj i navesti primjere

2. Pojam posueni krajolik je izvorno naveden u najstarijem sauvanom japanskom vrtnom priruniku, Sakuteiki (Podatci o oblikovanju vrta). Ovaj tekst se pripisuje Tachibana Toshitsuna-u

(1028-1094).

2. ALUZIJE I ILUZIJE PERIVOJNE ARHITEKTURE - KOMPOZICIJA I OBLIKOVANJE

Giverny, Francuska

Naela i projektiranje, kreiranje i oblikovanje perivojne arhitekture jednaka su naelima u

arhitekturi i ostalim umjetnostima. U svom dosadanjem razvoju iskazala su se tri modela tlocrtne kompozicije perivojne arhitekture: a) TRADICIJSKI MODEL (klasini) prema kojemu je perivojna arhitektura umjetnost

oblikovanja vanjskih prostora radi postizanja vizualnih doivljaja na osnovi estetskog ideala; b) MODERNISTIKI MODEL prema kojemu je perivojna arhitektura 20. stoljea poprimila

interdisciplinarna obiljeja i probleme rjeava uglavnom prostornim planiranjem gdje prevladavaju funkcionalni aspekti, a oblikovanje se esto temelji na zakonima i propisima,

na znanstvenim analizama, te na proraunima i kvantitativnim kriterijima;

c) SUVREMENI MODEL (artistiki) prema kojemu perivoj odraava arhitektonske, skulpturne i slikarske ambicije, ponovno teei postizanju estetskih i vizualnih doivljaja, ali bez oslanjanja na klasine i stroge estetske zakone.

Suvremena perivojna arhitektura ne shvaa naela oblikovanja kruto i dogmatski, ve potie individualizam s ciljem da se postigne izvorno umjetniko djelo. Naela i oblikovanja

iskazana su u miljenjima vodeih perivojnih arhitekata i teoretiara. Lawrence Halprin (SAD), doajen amerike moderne perivojne arhitekture - poznat po plazama, fontanama i

urbanim pejaima - smatra da temelj oblikovanja ne treba biti priroda, ve ovjek sa svojom intuicijom ime iskazuje svoju osobnu prirodu. Za Svena-Ingvara Anderssona

(vedska) osnova perivojnog oblikovanja jest genius loci. Prema Duanu Ogrinu (Slovenija) oblikovana povrina mora se razlikovati od prirode, jer se tako potvruje ljudsko postojanje. Marta Schwartz i Peter Walker (SAD) svojim perivojnim ostvarenjima pokazuju orijentaciju prema vizualnim istraivanjima, teei postizanju estetskih uitaka. Za Georgea Hargreavesa (SAD) perivojna arhitektura nije sredstvo za rjeavanje ekolokih problema niti kozmetika arhitekture, ve oblikovanje provokativnih perivojnih prostora koji

potiu na razmiljanje.

Kompoziciju perivojnoga prostora definiraju s jedne strane ARHITEKTONSKI I PROSTORNI ELEMENTI, a s druge ivi biljni organizmi. Najvaniji arhitektonski i prostorni elementi jesu: tlocrtna kompozicija, vizure i osi, akcenti, perivojni interijeri, odnos visokoga raslinja i travnjaka, metaforine strukture, simboliki elementi, umjetna topografija, arhitektonske graevine, vrtno-arhitektonske graevine (ograde, stube, rampe, mostovi, staze, zidovi,

terase, sjenice i dr.), likovni elementi (skulpture), vrtno-arhitektonski sadraji (svjetiljke, klupe, posude za cvijee i dr.), vodeni elementi (jezera, potoci, bazeni, fontane, vodoskoci,

kanali i dr.), dekorativni parteri i dr.

Pri projektiranju primarno je perivojno oblikovanje po kojem se odabiru biljne vrste koje e

najbolje iskazati ideju, te kompozicijske i vizualne efekte. Pritom se ne e zanemariti

prirodni ni ekoloki elementi. Biljka se, kao element perivojne kompozicije, pojavljuje kao pojedinano drvo ili skupina u funkciji skulpture u prostoru, skupina drvea koja tvori

manje perivojne interijere, gaj (umarak) kojim se postie odnos puno-prazno, aleje i drvoredi za odreivanje smjera kretanja i usmjeravanje vizura, ive ograde kao dekorativni elementi, paravani i kulise za maskiranje ili kao zamjena za proelja zgrada, ukrasni vrtovi

i cvjetnjaci kao estetski elementi, travnjaci i dr. Premda se izgled biljaka moe mijenjati, ipak treba uzeti u obzir njihova prirodna obiljeja - oblik, rast, boju, miris i drugo.

Osim tlocrtne i prostorne kompozicije perivoja, vana je i kompozicija perivojne arhitekture u strukturi grada, te funkcija biljke kao dekorativni element arhitekture.

Pristup ostvarenju perivojne arhitekture mijenjao se tijekom vremena. U drugoj polovici 20. st. uveden je i EKOLOKI PRISTUP. Izvore inspiracije preuzeo je iz ideje vrtnoga grada, iz historicistike vrtlarske tradicije i iz urbanizma moderne. Metoda oblikovanja svedena je na

koritenje ekolokih i biolokih kriterija. Posljedica toga je izostajanje dizajna. Izvodi se zakljuak da je dizajn posljedica ekologije, a postupak projektiranja perivojnog prostora u potpunosti izostaje. Ozelenjavanje jest ekoloko zelenilo koje se rauna po m2 / po stanovniku. Agenda odrivosti iz 1992. Postavlja zahtjeve za poboljanjem kvalitete zraka, za odravanjem istoe voda, za odravanje mikroklime, bit je da nasadi nisu luksuz, nego potreba. Reakcija na ekoloki pristup jest UMJETNIKI PRISTUP kraja 20. i poetka 21. stoljea koji svoju inspiraciju pronalazi u vietisuljetnoj tradiciji perivojne umjetnosti. Metode oblikovanja perivojne arhitekture izjednauju se s projektiranjem arhitekture, trai se identitet prostora, uvoenje simbolike i dizajna i ponovnu afirmaciju perivojne arhitekture

kao umjetnosti. Rezultat ovakvog pristupa je ponovno roenje vrtova i perivoja, poveava

se interes za perivojno oblikovanje, te se istovremeno vraa pojam projektiranja u

perivojnu arhitekturu, a samim time i povratak arhitekata perivojnoj arhitekturi, a njeno koritenje iri se na prostore gradova i regija.

2.1. Obiljeja ekolokog pristupa pejsanoj arhitekturi 2.2. Obiljeja umjetnikog pristupa pejsanoj arhitekturi 2.3. Tradicijski/klasini model pejsane arhitekture (do sredine 20. st.) - primjeri 2.4. Modernistiki model pejsane arhitekture (druga polovica 20. st.) - primjeri 2.5. Suvremeni model pejsane arhitekture (kraj 20. i poetak 21. st.) - primjeri 2.6. Arhitektonski, likovni i prostorni elementi perivojne arhitekture

3. PERIVOJNA ARHITEKTURA GRADA

City Hall Plaza, Boston, SAD

GRADSKI PEJSA, GRADSKI NASADI (gradsko zelenilo) i PERIVOJNA ARHITEKTURA grada tri su razliita pojma koja se katkada pogrjeno upotrebljavaju kao istoznanice.

GRADSKI PEJZA obiljeava prostor odreenoga grada i daje mu specifinu sliku po kojoj se gradovi meusobno razlikuju. To je stvoren i oblikovan prostor nastao kao posljedica

ivota u gradu i zadovoljavanja svih ovjekovih potreba. GRADSKI NASADI (ZELENILO) pojam je nastao u 20. stoljeu kao rezultat ekoloke koncepcije u planiranju pejsanih prostora grada, a obuhvaa sve pejsane gradske povrine koje nisu vrtovi, perivoji ili parkovi. Primarno znaenje odnosi se na amorfne pejsane povrine grada, veinom liene perivojnog oblikovanja. Vani su u ekolokom, rekreacijskom, zdravstvenom i mikroklimatskom pogledu, ali su bez umjetnike i kreativne vrijednosti. PERIVOJNA ARHITEKTURA GRADA trebala bi biti pokazatelj urbanistikog, arhitektonskog i umjetnikog

oblikovanja grada. To su oni gradski prostori koji sudjeluju u uoblienju slike ulice i grada.

Za perivojnu arhitekturu bitno je da se ne doivljava samo funkcionalno, ve i vizualno, pa ju valja shvatiti kao gradsku scenu. Perivojna arhitektura grada nerazdvojna je od gradograditeljstva (urbanizma), arhitekture i oblikovanja i upravo je ona initelj njihove

sinteze u gradu.

Perivojna arhitektura grada moe se razvrstati u nekoliko cjelina: a) PEJSANI PROSTORI ume, park-ume, nasadi uz ceste i dr.; b) JAVNI PERIVOJNI PROSTORI - pojedinano drvee ili skupine drvea, ulini drvoredi, gradske avenije, promenade i etalita, pjeake ulice, perivojni trgovi (skverovi), gradski cvjetni uresi, minijaturni (epni) perivoji, gradski perivoji, povijesni vrtovi i perivoji uz vile i palae, djeja igralita, gradske rijene ili morske obale, perivojni prostori uz javne graevine; c) POLUPRIVATNI PERIVOJNI PROSTORI uz drutvene, kulturne i sline zgrade - kolski perivoji, perivoji djejih vrtia, perivoji uz muzeje, bolniki perivoji, perivoji uz crkve, hotelski

perivoji, perivojno ureeni okoli trgovakih centara i portskih dvorana, krovni vrtovi i dr.; d) PORTSKO-REKREACIJSKI I ZABAVNI PARKOVI - portski i portsko-rekreacijski parkovi, zabavni parkovi, plae i kupalita i dr.; e) DIDAKTIKI I KULTURNI VRTOVI I PERIVOJI - botaniki vrtovi, dendroloki vrtovi, zooloki vrtovi, etnoloki perivoji, arheoloki perivoji, izlobeni perivoji, perivoji skulptura i dr.; f) PERIVOJNA ARHITEKTURA STAMBENIH NASELJA - perivoji stambenih susjedstva, gradska dvorita i blokovi, djeja igralita, nasadi izmeu zgrada, ulini predvrtovi i dr.; g) GROBLJA i SPOMENIKI PERIVOJI;

h) ZATITNI NASADI - zatita industrijskih predjela, zatita od buke, zatita od pogleda, zatita od vjetra;

i) PRIVATNI VRTOVI - vrtovi obiteljskih slobodnostojeih i dvojnih kua, vrtovi kua u nizu,

vrtovi atrijskih kua i dr.

3.1. Vrste/tipovi perivojne arhitekture u gradu 3.2. Javni perivoji i etalita nabrojiti i opisati vrste/tipove 3.3. Perivojni trg (square) obiljeja i primjeri 3.4. Funkcije etalita i drvoreda - primjeri 3.5. Didaktiki i kulturni perivoji 3.6. Zabavni i rekreacijski perivoji

Vrt razmiljanja

4. PERIVOJNA ARHITEKTURA STAMBENOG NASELJA

Regents Crescent, London, John Nash

Stambena naselja s javnim perivojima i djejim igralitima nisu vie samo funkcionalno

planirana. Planirana naselja usklaena su s ljepotom prostora u kojem nastaju i

pokuavaju odrati sliku genius loci. Perivoji vie ne ostaju samo na povrini terena, oni se

penju uz proelja, oivljuju krovove, a gradski blokovi dobivaju potpuno novu sliku uz

pomo perivoja koji iz njih izrastaju.

Elementi izgradnje stambenog perivoja su ulice razliitih presjeka, etnice, terase,

perivojni trgovi, atriji, prolazi kroz zgrade, djeja igralita, rekreacijski elementi.

U perivojnom planiranju stambenih naselja moemo pratiti tri modela. Prvi je tradicijski model koji za ureenje stambenog naselja koristi poznate tradicionalne jedinice: perivoj naselja, perivojni trg, ulini drvored te predvrt i vrt kue. Modernistiki model

koristi jednostavne elemente travnjaka i gajeva izmeu zgrada kojim se prostor ispunjava

ali ne oivljava. Kasnomodernistiki model kombinira i tradicijski i modernistiki model te stvara nove elemente ureenja prostora kao to su vrt/perivoj u gradskom bloku, vrt/perivoj na krovu gradskog bloka, djeja igralita sa eduacijskim elementima, te nove javne prostore koji tee za jedinstvom perivojnog oblikovanju u cjelokupnom prostoru koji se projektira.

4.1. Tradicijski model 4.2. Modernistiki model

4.1. Kasnomodernistiki model

5. VRT KUE ZA STANOVANJE

Kua Vetii, Pompeji

Jedan od rvih susreta perivojne umjetnosti i perivojne arhitekture je susret uz kuu za

stanovanje. Meusobni nain ponaanja vrta i kue vodi nas kroz povijest arhitekture kao i kroz povijest svijeta. Vrt kao koristan prostor uz kuu za stanovanje predstavlja najstariji

opisi koritenja prostora uz kuu kao povrtnjak i vonjak. Kroz povijest kua i vrt su imali razliite, ali uvijek prisne odnose. Rimska kua je poistovjeivala kuu i vrt, a interijer i eksterijer nije bilo lako odijeliti,

ispreplitanje funkcija i koritenje bilo je jedinstveno. Kineska tradicijska vila isto tako poistovjeuje kue i perivoj i to na nain da je kua je perivoj, perivoj je kua isprepletanje vanjskog i unutarnjeg prostora kretanjem i koritenjem. Japanska se kua prilagouje kompoziciji perivoja, kompozicija kue je geometrijska, a

kompozicija vrta je organska. Granica unutarnjeg i vanjskog je neprimjetna, jer organski prostor vrta ulazi u kuu i ispunjava njene iste elemente svojom vizualnom prisutnou. Rrenesansna vila koristi perivoj kao funkcionalno i vizualno proirenje kue, a funkcija je prije svega reprezentativna i naglaen je drutveni znaaj perivoja. Barokni dvorac isto tako koristi perivoj kao vizualno i pejsano proirenje kue, a glavna uloga perivoja je da iskae gospodarsku mo vlasnika i nadmonost ovjeka nad prirodom. Secesijska vila koristi perivoj kao funkcionalno i arhitektonsko proirenje kue, a izgraeni, arhitektonski vrt je istovremeno potvrda graanskoga poloaja i sveobuhvatnosti umjetnosti. Modernistika vila u svom perivoju idealizira pejsa, a uporabna funkcija vrta je u drugom planu. Vrt se oduvijek promatra kao arhitektura i polazite za projektiranje kue i vrta dao je i Lleon Battista Alberti (1404.-1472.) koji vrt tretira kao predvorje i proirenje kue i postavlja temu nedjeljivosti: vrt i kua predstavljaju neodvojivu cjelinu. Suvremeni nain promatranja i projektiranja uvodi vrt u kuu, kua se gradi u kui, a kue

grade ulicu, te istovremeno ulica gradi kue, kroz meuovisnost kua oblikuje vrt, a vrt

oblikuje kuu, tako kua izlazi u vrt, a vrt ulazi u kuu. Tema neodvojivosti je potvrena.

Teme i funkcije u vrtu kue za stanovanje su raznolike. esto je i krajolik u funkciji

perivoja kue, a gradovi sve vie koriste ulini predvrt kao perivoj javnog prostora. Predvorje kue je dio slike ulice te privatni prostor (sa ili bez ograda) postaje dio cjeline

urbanog promiljanja. Perivoj je i slika za gledanje, perivoj moe biti saglediv u cjelini s jednoga mjesta u interijeru, ali i predstavljati prostore stalno novih iznenaenja. Vrt je

danas graevina, atrij, a vrtovi dvorita stvaraju introvertirane kue. Elementi vrta koji su nezaobilazni u njegovom projektiranju su i voda, svjetlost i oprema vrta, nasadi, travnjak, ivica, cvjetnjak, vrt za igru, vrtna kuica, gospodarsko dvorite, parkiralite, nadstrenice i dr.

5.1. Europske povijesne vrtne/perivojne koncepcije kue za stanovanje antika,

srednji vijek, renesansa

5.2. Europske vrtne/perivojne koncepcije kue za stanovanje barok, klasicizam

5.3. Europske vrtne/perivojne koncepcije kue za stanovanje secesija, moderna

5.4. Istonjake vrtne koncepcije kue za stanovanje (Kina, Japan)

5.5. Teme i funkcije u vrtu kue za stanovanje

Predvrt

6. JEZIK PERIVOJNE ARHITEKTURE ETNICE, ARHITEKTONSKI ELEMENTI, VODA, SKULPTURA, BOJA, STRUKTURA, MIJENE, SVJETLOST

Dvorite narana, Cordoba, panjolska Klupa, autor: Zaha Hadid Oblik, znaenje i izraz su jezik perivoja. Razliite kulture oblikuju razliita razmiljanja i razliite perivoje. Svaki perivoj govori dva jezika, svoj i na. Oba jezika koriste elemente opisa: jezik kojim govori perivoj jest jezik elemenata i oblika; jezik kojim mi govorimo jest jezik opisa. Najvaniji dio perivojnog jezika je dijalog, dijalog izmeu oblika i elemenata. Kroz povijest i zemljopis perivoja mijenjaju se i nadopunjuju jezici i narjeja cijeloga svijeta.

Znaenje stvaranja perivoja jest oitavanje prostora i uzroka njegova nastajanja. Oduevljenje rije kojom se kroz povijest najee opisuju perivoji, kao i u poeziji i esejima, donosi nam ideju stvaranja i emocija u razliitim dijelovima svijeta.

Elementi koje koristimo u oblikovanju naih emocija i vizija jesu: hodna ploha, etnica/nadkrivena etnica, travnjak, parterre, klupa, paviljon, sjenica, mostovi, skulpture/topijarij, vaze, posude za cvijee, posude za odpad, zidovi, ograde;

voda jezero, kanal, zrcalo, vodoskok, vodopad, fontana, pojilite; vizure, osi i dr. Hodna ploha je slikarsko platno izraza i kompozicije vremena u kojem nastaje, odraz vremena je i materijal i slika i obrada. etnice su tradicija perivojnog arhitektonskog izriaja i do danas njihovo oblikovanje govori prostoru, o nainu njegovog koritenja i znaenju u drutvenom ivotu. Paviljoni, mali arhitektonski biseri koji u svojoem oblikovanju pokazuju ne samo arhitektonsko vrijeme nego i status konstrukcije i koritenja materijala pojedinog vremenskog perioda. Voda jedan od najeih elemenata stvaranja kompozicije perivojnog prostora. Nezamjenjiv materijal koji u sebi nosi bezbroj mogunosti. Mirovanje, kretanje, zrcaljenje,

naglaavanje ili umirivanje nekog prostora. Voda kao nezamjenjivi element ne nedostaje niti u jednom vremenskom periodu niti u jednom prostoru svijeta nosei u svom

oblikovanju prikaz naina ivljenja pojedinih prostora kao i razinu razvoja tog istog prostora.

6.1. Koji se sve elementi oblikovanja prostora koriste u perivojnoj arhitekturi

7. PERIVOJNA ARHITEKTURA 20. STOLJE A - DO 1980-TIH GODINA

SECESIJSKI VRTOVI I PERIVOJI

Klimt, Drvo ivota

SVAKOM VREMENU NJEGOVA UMJETNOST, UMJETNOSTI NJENA SLOBODA Secesija je pokret u umjetnosti na prijelomu 19. I 20. Stoljea. U pojedinim zemljama

Europe ovo se razdoblje naziva razliitim nazivima: modern style, art nouveau, style

nouille, style guimard, modernisimo, stile liberty, stile floreale, Jugendsti, Sezession. Be je krajem 19. stoljea bio prepun historicistikih i romantinih vrtova i perivoja. U

posljednjem desetljeu 19. stoljea secesija donosi novu ideju perivojne arhitekture koja je najprije zapoela u malim vrtovima stambenih kua i vrtovima viega graanskoga sloja, a zatim se proirila i na javne gradske prostore. Poticaj secesijskim vrtovima nije vie ideal prirode, ve ideja perivoja kao iskljuivo ovjekove kreacije. Secesija shvaa perivoj kao duhovnu i umjetniku kreaciju vanjskoga prostora koji stoji u odreenom odnosu prema

arhitekturi, a ne kao imitaciju prirode. Takvo shvaanje pribliava se ideji perivoja u renesansi, pa i baroku, a daleko je od ideje pejsanog i romantinog perivoja.

Secesijski vrt arhitektonski je oblikovan sekvencama geometrijskih prostora. Geometrijski ornament, karakteristian za umjetnost secesije, nazoan je i u perivojnom oblikovanju.

On je jednostavan i najee se svodi na kuglasto iani grm, ianu ivicu i drvee saeno po naelima geometrijske tlocrtne kompozicije. Jedinstvo kue i vrta, koje je prvi put

postignuto u talijanskom renesansnom perivoju, prisutno je i u perivojnoj arhitekturi secesije. Secesijski je vrt vanjski prostor stanovanja, mjesto susreta, boravka i rada. Ideja o vrtu kao proirenju kue iskazuje se razbijanjem unutranjih i vanjskih prostora arkadama, loama i terasama. Vrtne arhitektonske graevine su brojne. esto puta su

secesijski vrtovi ispunjeni graevinama (paviljoni, sjenice, klupe, nie i sl.).

Iako u razdoblju secesije nije izveden ni jedan javni gradski perivoj, napravljeni su brojni projekti i studije koji govore o shvaanju perivojne arhitekture. U svim tim studijama vidljiv

je otklon prema formalizmu i geometriji vanjskih prostora, to je osobito vidljivo u velikim utopijskim projektima Otta Wagnera (Idealni plan za XXII. Bezirk (okrug), plan za ureenje Karlsplatza u Beu ili prijedlog za novu beku Akademiju). U svojim projektima Wagner

nasade shvaa kao arhitektonske elemente kojima oblikuje grad.

PERIVOJNA ARHITEKTURA MODERNE

Richard Neutra, Kauffman House, SAD Roberto Burle Marx, oblikovanje hodne plohe

Modernizam_moderna je umjetnost eksperimentalna i rui konvencije, piu se knjige koje ne priaju priu james joyce ulysses, stvara se muzika bez instrumenata i zvuka john cage etiri minute i trideset tri sekunde, slike bez subjekta mark rothko skulpture naeni objekti marcel duchamp fontana, a u arhitekturi modernizam se vee uz funkcionalizam kada je neto funkcionalno i slui svrsi onda je i lijepo.

Jedan je od najveih nedostataka moderne je u tome to nije dovoljno vrjednovala perivoje. Usprkos kuama F.L. Wrighta, R. Neutre i mnogih drugih koje su postigle sklad s

prirodom, unato impresivnim perivojima R. Burlea Marxa. i drugih pejsaista i pejsanih arhitekata, u usporedbi s drugim kulturno-povijesnim razdobljima moderna nije u pejsanoj arhitekturi ostavila u naslijee ono to je mogla. Ona djela moderne perivojne arhitekture koja cijenimo ipak su pojedinani sluajevi i rezultat stava i kreacije

pojedinaca, a ne cijeloga pokreta. Da europska moderna nije odvie marila za perivojno oblikovanje, djelomino je kriv i Bauhaus, koji je ostavio perivojnu arhitekturu izvan svojih

teorijskih razmiljanja, smatrajui da pejza nije umjetnost. Zbog takva odgoja arhitekti nisu osobito cijenili perivojnu arhitekturu pa se, osim rijetkih iznimaka, nisu njom ni bavili. Ona je zbog toga ostala preputena vrtlarima odgajanim na tradiciji romantizma i eklekticizma 19. stoljea. Zato ne zauuje to perivojna arhitektura 20. stoljea nije ostavila u naslijee ostvarenja kakva je mogla i trebala.

Osnovni motiv moderne nije vie estetika i ornamentalnost, ve prije svega funkcionalnost. Ne priznaje se genius loci nevani su kultura, klima i prostor, bitno je da arhitektura funkcionira kao fleksibilni zatvoreni prostor. Grad 20. stoljea trebao je omoguiti svim stanovnicima zdrav, udoban i funkcionalan ivot u artificijelnom pejsau koji se ne pojavljuje u obliku pojedinanih perivoja u tkivu grada, ve kao jedinstveni sustav gradskih

gajeva isprepletenih s izgradnjom. Moderna je sugerirala postavljanje zgrada u prirodni pejsa, a gdje njega nije bilo trebalo ga je umjetno nainiti. Rezultat uspjenih ostvarenja bio je blizak engleskom pejsanom perivoju. Takve parkovne povrine trebale su djelovati kao socijalni gradski prostori. Meutim, zbog zanemarivanja oblika te prevelikog zahtjeva

za jednostavnou i malenim trokovima odravanja, modernistiki parkovi esto su se svodila na velike travnate povrine koje su bile liene perivojnog oblikovanja, ostavljajui

dojam oblikovnoga siromatva. Kao paradoks funkcionalizmu, moderne gradske parkovne povrine postale su esto zelene pustinje, uglavnom bez funkcije.

Europa i cijeli ameriki kontinent nositelji su moderne perivojne arhitekture. U panjolskoj je arhitekt Anton Gaud poetkom 20. stoljea kreirao originalan perivoj Gell u Barceloni, koji ilustrira intuitivnu filozofsku i arhitektonsku koncepciju. Idealizaciju prirode u savrenu odnosu s funkcijom i arhitekturom postigao je arhitekt Gunar Asplund s grobljem Woodland u Stockholmu. Park Bos u Amsterdamu iz 1934. arhitekta C. van Eesterna originalno je djelo, prvi rekreacijski park u Europi koji je postao model gradskim perivojima, osobito nakon Drugoga svjetskog rata.

ROBERTO BURLE MARX

Perivojnu arhitekturu 20. stoljea obiljeio je i najbolje prikazao brazilski umjetnik Roberto Burle Marx (1909.-1998.). ivio je i podizao perivoje daleko od Europe, pa njegova originalna perivojna umjetnost nije nala dovoljnog poticaja na europsku tlu, ili je pak iskrivljeno prenesena i izazivala suprotan uinak. R. Burle Marx kao slikar, kipar, dizajner

tekstila i nakita, scenograf, biolog i pejsani arhitekt - sve je ove umjetnosti ujedinio i izrazio ih u perivojnoj umjetnosti. Za njegove perivoje prepoznatljivi su: oblik, boja, ritam i svjetlost. Promatra ih doivljava kao apstraktno slikarstvo, a oni to i jesu, jer za Burlea Marxa perivoj ponajprije mora biti umjetnost. Od 1932. godine, kada je napravio prvi vrt, do 1990.-ih godina izveo je nekoliko stotina perivoja. Meu posljednjima su krovni vrtovi

muzeja Beaubourg u Parizu i banke Safra u Sao Paolu (1982.). Ostali poznati perivoji jesu vrtovi obiteljskih kua A. Kronfortha u Theresopolisu (1937.) i O. Monteiro u Petrpolisu (1948.), oba u dravi Rio de Janeiro; vrt obiteljke kue Burton Tremaine u Santa Barbari (California, 1948., autor kue Oscar Niemeyer); perivoj Botafogo (1954.) i vrt bolnice

Larragoiti (1957.) u gradu Rio de Janeiru, Parco del Este u Caracasu (1957.), perivoj Ministarstva vanjskih poslova Brazila u Braziliji (1965.), botaniki i zooloki vrt u Braziliji (1965.), plaa Copacabana u Rio de Janeiru (1970.) i mnogi drugi.

Le Corbusier

Le Corbusier u svom suvremenom gradu _ la ville contemporaine, 1922. kae:moderno drutvo napustilo je svoj prirodni okoli. u umjetno stvorenom okoliu jedan od zadataka je i stvaranje prirodnih uvjeta za ivot. Pejsani prostori ne promatraju se kao ukras grada ve kao vaan psiholoki, socijalni te ekoloki (sanitarni) element planiranja grada.

U la ville radieuse,1931. Naglaava potrebu postavljanje zgrada u slobodni pejsa - tamo gdje on ne postoji treba ga umjetno stvoriti, ali tako da izgleda kao prirodni. Kue se

postavljaju iznad pejsaa, a zamisao da ne treba intervenirati u okoliu dovedena je do ekstrema u ideji da se zauzeti okoli vrati u obliku krovnog vrta.

Stockholmska kola 1930. Svjetska izloba u Stockholmu doprinosi da su perivoji prepoznati kao vaan element urbanistikog planiranja. Oswald Almqvist osniva gradski odjel za perivoje i vodi ga od 1936. Do 1938. Holger Blom ga nasljeuje 1938.i radi sve do 1971. Stockholmska kola poduava da su svi su perivoji priroda i da njihova estetika proizlazi iz prirodnog okolia kakvog pronalazimo in situ. Naglaava se socijalna uloga perivojne arhitekture i trai se da perivoji postanu neizostavni dio novih dijelova grada. Upozorava se na potrebu prepoznavanja mogunosti lokacije, treba paziti na ono to ve postoji, poboljati prirodu biranjem i pojednostavljivanjem i uvijek treba misliti na praktine zahtjeve (funkciju)

pojedinih perivoja.

Holger Blom oditava Perivoje kao prekide u kontinuiranom izgraenom tkivu grada, koji

donose zrak i svjetlo. Oni odreuju granice izmeu razliitih dijelova i omoguuju svakom

dijelu grada prepoznatljivost. Perivoji nude graanima svih doba mogunost rekreacije,

etnje, odmora, porta i igre. Perivoji su mjesta okupljanja, koncerata na otvorenom, prosvjeda, zabava, plesa, Perivoji uvaju prirodu i kulturu - postojeu i novo kreiranu prirodu; stare tragove i dodatke suvremene kulture.

Modernizam i perivojna arhitektura

Prvi pokuaj interpretacije modernizma u perivojnoj arhitekturi je bio vrt_ projekt za Exposition des Art Decoratif u Parizu 1925, arhitekta Gabriel-a Guevrekian-a. Kasnije je on izveo slian privatni vrt u Hyeres-u na Azurnoj obali. Ono to je zanimljivo u ovom dizajnu je geometrija koja je za razliku od mnogih suvremenih vrtova, simetrina, ali ne

klasina.

Prva generacija modernista u Americi su: Fletcher Steele, Thomas Church i Christopher Tunnard. Fletcher Steele (1885-1971) je bio ameriki pejsani arhitekt koji je pokuao sintetizirati moderne i tradicionalne elemente. Njegov najpoznatiji vrt je Naumkeag, Stockbridge, Massachusetts (1925-1938). Thomas Church (1902-1978), pod utjecajem svojih putovanja po Italiji i panjolskoj, poznat je po kombinaciji slobodnih oblika i geometrija, a primjetan je i utjecaj apstraktne umjetnosti, ukljuujui i kubizam. Neki od najslavnijih vrtova su:

Donnel Residence, Sonoma, Kalifornija, 1948, Martin Vrt, Aptos, Kalifornija i Phillips vrt, 1954. Christopher Tunnard (1910-1979) je kanaanin, koji ivi u Velikoj Britaniji od 1928. Tunnard pie manifest o modernoj perivojnoj arhitekturi: Gardens in the modern landscape, 1938. Tri su izvora njegove doktrine: 1.funkcionalizam preuzet direktno iz modernog pokreta u arhitekturi; 2.oduevljenje japanskom tradicijom u arhitekturi i perivojnom dizajnu te pojmom occult balance skrivene ravnotee i 3. Koncept u kojem je vrt umjetniko djelo, apstraktna umjetnost .

Druga generacija modernista u Americi su: Garrett Eckbo, Daniel Urban Kiley i Rose

Oni su poznati kao Harvardski pobunjenici koji, inspirirani Tunnard-om i Gropius-om, odbacuju historicistiko uenje perivojne arhitekture na Graduate School of Design,

Harvard University. Garrett Eckbo (1910 2000) je bio ukljuen u velikim projektima, napisao je knjigu: Pejza za ivot (1950). On je bio jedan od osnivaa EDAW (1939.)- Eckbo, Dean, Austin i Williams, ova tvrtka meunarodnog znaaja jo uvijek postoji, a 2009 je postala lan AECOM-A. Neki od njegovih vanijih radova su: Downtown Mall, Fresno (1963), Union Bank trg, Los Angeles (1964-1968), Otvoreni prostori za University of New Mexico, Albuquerque (1962-1978). Daniel Urban Kiley (1912 2004.) njegov prvi dizajn vrta bio je za Eero Saarinen-a za kuu J. Irwin Miller, Columbus, Indiana (1957).

Jedinstveni geometrijski raspored aleja i bosketa, vode, putova, vonjaka, i travnjaka

obiljeavaju Dan Kiley_ev dizajn. Za Kiley_a, redovito geometrija lei u srcu njegovog dizajna. Poput svojih prethodnika, Le Corbusier-a i Le Notre-a, Kiley vjeruje da je geometrija sastavni dio ovjeka. To je struktura koju ovjek moe koristiti za stjecanje novog razumijevanja i stvaranje stabilne okoline. On je vrsto vjerovao da je ovjek dio

prirode, umjesto da se priroda promatra odvojeno od njega. Umjesto kopiranja on pokuava imitirati nepravilne oblike prirode matematikom. Tvrdio je da matematiki red

moe primjeniti na krajolik. Kiley-evi krajolici prelaze svoje granice, a ne zavravaju uredno na preporuenom rubu. On je prozvao ovu metodu, klizanje, ili produljenje izvan

podrazumijevanog prostora unutar granica, stvaranje dvosmislenih odnosa u krajoliku. Dan Kiley jepejsani arhitekt poznat po stotinama svojih istaknutih radova pejsanog uredenja, Miller Garden, Dallas Museum of Art, Sculpture Garden sa Edward Larabee Barnes-om 1983; 1985 Fountain Place in Dallas, Texas, sa Harry Cobb-om. 1988, Kiley projektira Nations Bank Plaza u Tampa, Florida, sa Harry Wolf-om, i Henry Moore Sculpture Garden u Nelson Atkins Museum of Art u Kansas City, Missouri.

7.1. Obiljeja beke secesijske perivojne arhitekture doba nastanka, nazivi, obiljeja perivoja, autori, primjeri

7.2. Parque Gull u Barceloni autor, doba nastanka, obiljeja 7.3. Izvori i uzori za pojavu i razvoj moderne pejsane arhitekture

7.4. Opa obiljeja pejsane arhitekture razdoblja Moderne

7.5. Stockholmska kola pejsane arhitekture 1930-ih godina 7.6. Roberto Burle Marx obiljeja i primjeri njegove perivojne arhitekture 7.7. Le Corbusierovo vienje pejsane arhitekture 7.8. Autori i njihova djela te filozofija u razdoblju do 1980-ih godina

Park Guell, Barcelona, Gaudi

8. SUVREMENA PERIVOJNA ARHITEKTURA - OD 1980-TIH GODINA

Les Folies, Bernard Tschumi, La Villette

U perivojnoj arhitekturi kraja 20. stoljea (1980.-e i 1990.-e godine) prisutne su dvije temeljne koncepcije - EKOLOKA i UMJETNIKA. Dok je ekoloka zamisao bila prisutna nekoliko desetljea, umjetniki pristup perivojnoj arhitekturi poeo se snanije oblikovati 1980-ih godina.

Ekoloka koncepcija pejsanog oblikovanja vue svoje korijene iz razdoblja moderne, kada perivojna arhitektura nije bila osobit predmet zanimanja arhitekata i umjetnika, pa je logina posljedica da se ona poela promatrati biolokim i ekolokim kriterijima. Tome su posljednjih desetljea pridonijeli i brojni ekoloki problemi. Meutim, zatita prirode i ekologija, usprkos mnogom zajednikom, ipak su razliit problem od perivojne arhitekture.

Teoretiari ekoloke koncepcije odgojili su brojne pejsaiste koji nisu gradili ni kreirali nova djela, ve su se izgubili u ekolokom pokretu dokazujui da je pejsana arhitektura ponajprije znanost i da oblikovanje proizlazi iskljuivo iz ekologije. Minimaliziranje

oblikovanja u ekolokom pristupu perivojnoj arhitekturi dovelo je do udaljavanja od osnovnih naela perivojne umjetnosti, kreacije i priznavanja perivoja kao umjetnikoga

djela, to je on oduvijek i bio. Rezultat ekolokoga gledanja na perivojnu arhitekturu amorfni su pejsani prostori koji mogu imati rekreacijsku, ekoloku ili mikroklimatsku funkciju, ali su bez arhitektonske i umjetnike rezonance kao doprinosa slici ulice i grada.

Osamdesete godine 20. stoljea u perivojnoj su arhitekturi obiljeene traganjem za identitetom, za novim izrazom i novim mogunostima, za potvrivanjem i dokazivanjem

kontinuiteta koji smo u 20. stoljeu prekinuli, a bio je stoljeima nazoan u arhitekturi i

umjetnosti perivoja. U nastojanju za reafirmacijom perivojne arhitekture, krajem 20. stoljea u svijetu su se pojaavile razliite tendencije - vie kao pojedinani pokuaji nego kao ve definirani pokreti, a jo manje kao novi stil. Zajedniko je svim tendencijama umjetnike koncepcije traenje simbolike i postizanje efekata oblikovanjem. U ostvarenjima perivojne arhitekture prednjae SAD, ideju perivojnih trgova afirmirala je

Barcelona, a dekonstruktivizam u perivojnoj arhitekturi predstavljen je parikim perivojem La Villette.

Bizarnost, provokativnost i geometrijsko oblikovanje osnovna su obiljeja perivojne arhitekture Sjeveme Amerike 1980-ih godina. Meu pejsanim arhitektima svojim markantnim ostvarenjima istiu se Peter Walker i Marta Schwartz. Barcelona se istaknula s

nekoliko perivojnih trgova, kao novim tipom perivojne arhitekture izraslim na tradiciji engleskoga skvera (Clot, Excorxador i Bess, Placa de la Palmera, Parc de I' Espanya Industrial i dr.). Perivoj LA VILLETTE u Parizu arhitekta Bernarda Tschumia pokuaj je odlaska u budunost 21. stoljea. Perivoj je na povrini od 70 hektara zamiljen kao sklop kulturnih i zabavnih sadraja, dakle, kao kulturna graevina, a ne kao kreacija prirode.

Parc de la Villette, Paris 1983. Parc de la Villette okarakteriziran je filozofskim tonom, humorom, bojom i iznenaenjem.

Nastao je 1983 god. kao prvi od tri parka te ujedno i jedan od velikih projekata poboljanja grada predsjednika Francoisa Mitteranda. Trebao je zadovoljiti nekoliko kriterija: povezati grad i park, biti fluidnog dizajna, odgovarati raznim narodnostima imigranata koji ive u Parizu, te biti dobro organiziran. Na natjeaju za projekt parka 1983 god. meu 472 natjecatelja iz 37 zemalja nagraen je

arhitekt Bernard Tchumi. To je bilo po prvi puta da je izbor projektanta velikog gradskog parka preputen meunarodnom natjeaju. Park je otvoren 1987 god. a zauzima povrinu od 33 ha, a zajedno sa Muzejom i Nacionalnim Centrom za znanost zauzima 55 ha. Park je namijenjen raznim korisnicima, te nudi niz sadraja, stoga se moe koristiti za etnje sa psom, penjanje po stablima, promatranje biljaka, igranje nogometa, sluanje bendova, gledanje projekcija ili samo sunanje na travnjaku. U sklopu parka nalazi se Muzej znanosti, koncertne dvorene, meunarodno kazalite francuskog jezika, kino, velika dvorana i ostalo. Predstavlja znanstveni park, prostor namijenjen raznim aktivnostima sa naglaenom filozofskom zamisli. Osmiljen je vie kao kulturna graevina nego kao kreacija prirode.

Tako je nastao svjetski park, koji se sastoji od vie elemenata te nudi program kulturnih, zabavnih i rekreativnih sadraja. Oslanja se na ideju dekonstruktivizma o ralanjenju u arhitekturi te daje uzor za nove parkove 21.stoljea. Strukturni elementi parka su vizualne toke, linijski potezi i slobodne povrine. Crveno obojene instalacije tzv. folly neobinog su izgleda i bez konkretne utilitarne namjene. Predstavljaju vizualne toke i polazita imaginarne mree. Instalacije predstavljaju vrstu mehanizacije 21. stoljea i svaki kubini oblik moe se koristiti u razne namjene kao to su: kafe bar, mjesto za prouavanje astronomije, igralini prostor za bicikliranje djece niz rampu i sl. Linijski potezi iskazani su ravnim etnicama koje prolaze kroz park i povezuju centre aktivnosti. Jedna od etnica ima vijugavu nadstrenicu. Krivudave etnice povezuju tematske vrtove. Jedan od najpoznatijih je Bambusov vrt kojeg je dizajnirao Alexandre Chementoff. Meu ostalim tematskim vrtovima u parku su prisutni: Vrt ogledala, Vrt vjetrova, Vrt magle, Vrt spokoja, Vrt djejeg druenja, Vrt otoka, Vrt zmaja i ostali. Parc Bercy, Paris, 1993.-1997. Nastao je na mjestu nekadanje vinarije te zauzima povrinu od 14 ha to ga ini jednim od najveih parkova u Parizu. Iako prostor datira iz starijih vremena novo dizajniranje i izvoenje parka bilo je izmeu 1993.-1997. god.

Kako bi se sauvale uspomene na povijest tog mjesta prilikom dizajniranja sauvana su

stabla stara po 200 godina, nekadanja poploenja sa tranicama kojima se groe

dopremalo od vinograda do vinarije, te vinograd. U parku se nalazi romantini vrt sa

karakteristinim ruevinama, jezerom i jezerskim paviljonom. Okruen je sa kolekcijom stabala, breza, acera, vrba, norvekog bora, crnog australskog bora i dr. Specifinost tog mjesta je da se nalazi sa dvije strane ceste Joseph Cassel te da su prostori povezani sa dva metalna nadvonjaka. Na centralnom djelu nalaze se cvjetnjaci sa tematskim vrtovima kao to su: ruinjak, labirint sa rezanom tisom, mirisni vrt, povrtnjak, vinograd pergole sa vinovom lozom i dr. Na terasi visokoj 8 m posaena su stabla limete koja predstavljaju vizualnu i zvunu

barijeru prema cesti Georges Pompidou. Terasa se protee du parka te ujedno i predstavlja vidikovac ka rijeci Seni. U parku se nalazi i kua vrtlarenja 'La maison du Jardinage' u kojoj se mogu dobiti razne informacije o vrtlarenju te povrtnjak u kojem kolska djeca Pariza prakticiraju uzgoj biljaka. iroki travnjak ispresijecan je ljunanom etnicom a mali paviljoni mjestimino su rasporeeni parkom te predstavljaju natkrivena mjesta za sjedenje. Na jugu parka na

mjestu gdje granii sa Senom nalaze se razigrano postavljene skulpture koje prikazuju

ljude razliitih etnikih skupina. U parku se nalazi jo dosta interesantnih elemenata kao to su pista za skateboard, kua vjetrova, umjetni kanjon, uzvisina sa koje se kaskadno sputa voda i dr.

Parc Andre Citroen, Paris, 1985.-1992. Nastao je 1985.god. na mjestu nekadanje tvornice automobila Citroen u jugozapadnom dijelu Pariza. Dizajnirali su ga pejzani arhitekti Gilles Clement, Jean-Francois Jodry, Alain Provst i arhitekti Patrique Berger, Laurence Feveile, Jean Galiano. Park je nastao sa ciljem stimuliranja urbanog razvoja predjela Pariza. Dizajn parka je formalan i manje apstraktan nego dizajn u Parku de la Villette. Od pristanita na Seni uzdie se niz plitkih redova koji vode irokim stepenitem do centralnog pravokutnog travnjaka. Sa lijeve strane nalazi se niz tematskih vrtova a sa desne kanal sa kaskadama. Na poetku travnjaka smjeten je vodeni parter sa fontanama. Nasad gustog volumena stabala Magnolia grandiflora predstavlja dijagonalnu linijsku os koja prolazi uz rub vodenog partera, pa kroz ivicu graba te zavrava u tematskom crnom vrtu. Tematski vrtovi predstavljaju intelektualan izazov naglaenog simbolizma kao vrtovi budunosti. Svaki od njih vezan je za odreenu boju metala, kao i za neke druge elemente

kao to su dan u tjednu i godinje doba. Srebreni vrt ili Jardin argente je jedan od najinteresantnijih tematskih vrtova. Zasaen je vrstama Pyrus salicifolia, Salix purpurea, Santolina neapolitana, Festuca glauca, Euphorbia seguleriana i Salvia argentea. Po srebrenkastom ljunku razmjetene su srebreno sive ploe za hodanje koje vode od niih ka viim biljkama. Tematski Vrt pokreta zasaen je gusto prikazujui vremenske promjene tokom procesa formiranja vrta. Od ostalih tematskih parkova tu su: Vrt mahovine, Vrt metamorfoze, Vrt stijena, Crni vrt i ostali. Zabavni sadraji su fontane u obliku podnih ravnih kamenih ploa iz kojih naizmjenino izlaze mlazovi vode razliite visine te ih djeca rado koriste posebno tokom ljetnih vruina,

te balon ispunjen toplim zrakom koji nudi panoramski let iznad Pariza. Park se koristi za brojne sportske aktivnosti kao to su ogiranje, biciklizam i relaksaciju.

8.1. Opa obiljeja perivojne arhitekture kraja 20. i poetka 21. stoljea

8.2. Martha Schwarz primjeri i obiljeja njene perivojne arhitekture

8.3. Bernard Tschumi i njegov znaaj u perivojnoj arhitekturi

8.4. Parc La Villette autori, nastanak, arhitektonsko-perivojna obiljeja, sadraji 8.5. Parc Bercy u Parizu urbanistika i perivojna obiljeja 8.6. Parc Andr Citron u Parizu arhitektonsko-perivojna obiljeja, sadraji 8.7. Barcelonski model javnih prostora perivoja i perivojnih trgova krajem 20. st.

8.8. IBA Emscher Park u Njemakoj nastanak, obiljeja, ciljevi ureenja

8.9. Navedi neke autore i njihova djela te filozofiju u periodu od 1980-ih godina

Parc Bercy, Paris

9. DUHOVNO I MEDITATIVNO MATRICA KINESKOG I JAPANSKOG PERIVOJA

Zuiho-in, Kyoto

Odnos ovjeka i prirode, te ovjeka i perivoja, izraavao se potpuno drukije u istonoj negoli u zapadnoj civilizaciji. Dok ovjek Zapada stvara u prirodi svoju antropocentrinu

zamisao svijeta, ovjek Istoka ide ususret prirodi sa eljom da se stopi s njom. Kineska i japanska perivojna umjetnost zasnovana je na filozofiji da je ovjek dio prirode i da se ne

mijenja kao ni priroda kada postigne svoj klimaks. Kineski i japanski vrt/perivoj simbolino

prikazuju pravu (veliku) prirodu u malom prostoru - ne realistinom imitacijom prirode, ve apstrakcijom kroz umjetniki senzibilitet.

KINESKI PERIVOJ Kinezi smatraju perivojnu umjetnost jedno od najsavrenijih naslijea kineske kulture. Perivojna tradicija temelji se na kineskoj filozofiji (konfucionizmu i taoizmu), a usko je vezana uz slikarstvo, pjesnitvo, literaturu, skulpturu i arhitekturu. Kineski perivoji meu najstarijim su na svijetu. Prvi perivoj u Kini napravljen je izmeu 11. i 8. st.pr.K. Bio je to

ograen prirodni krajolik namijenjen kralju za lov. Tijekom dugoga razvoja kineski perivoj

prolazio je razliite razvojne etape: posuivanje prirode (do 4. st.pr.K.), reproduciranje

prirode (4. st.pr.K. 4. st.), pokoravanje prirodi (4.-8. st.), asimilacija s prirodom (8.-12. st.), reflektiranje prirode (12.-14. st.) te interpretacija prirode i samoga sebe (od 14. st.). Osim carskih perivoja u Pekingu i perivoja hramova, najpoznatiji i najvrjedniji kineski perivoji su tzv intelektualni (privatni, filozofski) perivoji koji se nalaze u gradovima Shanghai i Suzhou.

Ui u klasini kineski vrt je korak u svijet koji se razlikuje od naeg, mjesto gdje je pojam "Vrt" promijenjen. Kineski izraz za pejsa, "shan shui" znai "planine i vode" i nema vrta bez jezera ili bazena. Ova voda, bez obzira kako mala, je njegovo srce. Paviljon, ili "ting", bitan je dio kineskog vrta, odmorite s kojeg se promatra priroda. Percepcija vta je uvijek priroda, pejsa, a ne ureeni, ograeni prostor.

Kineski perivoj nije mogue sagledati jednim pogledom s jednoga mjesta kao to je to mogue u europskom renesansnom ili baroknom perivoju. U kineski perivoj ovjek mora

proniknuti, mora ga shvatiti i tek tada moe ga pravilno doivjeti. Perivoj je pun poruka i likovnih informacija, on ovjeku mora pruiti mir jer je namijenjen meditaciji, konverzaciji i itanju poezije. U staroj Kini najveu vrijednost nisu postizale slike ili nakit, ve rijetko

odabrane stijene. Proimanje interijera i eksterijera vano je obiljeje perivoja i arhitekture - iz perivoja se doivljava interijer i obrnuto, interijer se dopunjuje i proiruje perivojem. Budui da je priroda beskonana, a perivoj je ogranien (ak i ograen) potrebno je

stvoriti iluziju beskonanoga prostora. To se postie scenografskim efektima, primjerice: zidovi su skriveni drveem ili natkrivenim trijemovima, a u zidovima postoje brojni otvori za vezu (link windows) koji povezuju ono unutra i ono vani. Iluziji beskonanosti pomae posueni krajolik i zrcaljenje u vodi. Uvijek se skriva svaki poetak i kraj. etiri su glavna elementa kineskoga perivoja: stijene, arhitektura (zgrade i graevine), voda i biljke. Mogue je jo dodati cvijee i vrtni namjetaj. Veliina nije presudna za vrsnou i ljepotu perivoja. Jedna kineska poslovica kae da lijep vrt ne mora biti vei od maje koe.

JAPANSKI PERIVOJ

Perivojna umjetnost dolazi u Japan iz Kine s budizmom u 6. stoljeu. Perivoj koji dolazi iz

Kine inspiriran je pejsaom, a glavni je motiv jezero s otokom, gdje jezero predstavlja more, a otok sveto brdo kao sjedite svih zadovoljstava. Osobit utjecaj na razvoj japanske perivojne arhitekture uinio je zen-budizam ije je uenje u Japanu doseglo vrhunac od

16. do 18. stoljea. Zen-budizam pokuao je intelektom dosei beskrajnost meditacijom i kontemplacijom pejsaa.

Najstariji i najvrjedniji japanski perivoji nalaze se u Kyotu, koji je bio glavni grad Japana od 8. do 19. stoljea i koji je ostao nacionalna svetinja povijesne japanske perivojne

arhitekture.

Marc Keane (1997) opisuje povijesne vrtove u Japanu kroz est faza, u svakoj pojedinoj fazi mijenja se filozofija pristupa stvaranju vrta. 1. Duh prirode: u shinto vjerovanju, slino kao i kod starih rimljana iji bogovi ive u stablima, japanski bogovi su predstavljeni kao otoci, stabla ili stijene, svi elementi koji se mogu nai u japanskim vrtovima. Ovo razdoblje je trajalo do 8. Stoljea. 2. Poezija u raju: nakon toga, plemii su poeli stvarati svoje vlastite vrtove u skladu s

oekivanjima koje su imali za raj. Naela budizma kao yin i yang su uvedena i u vrtni

dizajn. Ovo razdoblje je trajalo do 12. Stoljea 3. Umjetnost praznine: s propau aristokracije i uzdizanja samuraja (ratnika) vrtni je dizajn promijenjen. Zen budizam je utjecao na dizajn. Vrt nije bio vie namijenjen aktivnostima, nego je postao prostor za meditaciju. Ovo razdoblje je trajalo do 16. Stoljea

4. Duhovni prolaz: u drugoj polovici 16. Stoljea stvorena je sveanost ispijanja aja. Vrt postaje pozornica za fizike i mentalne pripreme za ulazak u prostor ispijanja aja, prostor

refleksije i izvora nove snage. 5. Privatni nie: u razdoblju dugotrajnog mira u razdoblju edo (1600 - 1868), samurajska

je klasa izgubila utjecaj i bogati urbani trgovci postali su dominantna klasa japanskog drutva. Njihovi su vrtovi vrlo mali. 6. Vrtovi kolekcionara: pokrajinski daimios_velikai pokazivali su svoju mo i bogatstvo u ovim vrtovima. Motivi su birani tako da je etnja kroz vrt sliila etnji kroz drugu zemlju (kineski motivi) ili kroz neko drugo vrijeme (stari_povijesni japan).

etiri su naela koja vode pri organiziranju japanskog vrta:

shotoku no sansui (prirodna planinska rijeka) stvaranje prirodnih oblika khan no shitagau (slijedite obalu) planiranje u skladu s topografijom suchigaete (nepravilnost brojeva) projektiranje asimetrinim elemenata fuzei (osjet vjetra) predstaviti prostor u kojem vrt nastaje Japanski je perivoj neposredno vezan uz arhitekturu kue. Kua i perivoj (vrt) su nedjeljivi, predstavljaju cjelinu i izmeu ta dva elementa mora postojati sklad. Kompozicija kue je

geometrijska, a perivoja organska. Fizionomija perivoja proizlazi iz slikovita japanskoga krajolika koji obiluje brdima, jezerima, rijekama i potocima. Kompozicija se temelji na asimetrinosti i posuenom krajoliku, tj. bliim i daljim krajobrazom koji fiziki ne pripada perivoju, ali ga okruuje i sudjeluje u njegovu vizualnom doivljaju. Bitni elementi japanskoga perivoja jesu kamen, voda i biljka. Kamen i stijene smatraju se simbolom prirode i Japanac ih voli vie od drvea. Voda je u perivoju nenadomjestiva i ona se pojavljuje metaforiki ili stvarno u prirodnim oblicima kao jezero, potok ili vodopad. Biljka

treba stvarati dojam prirode u malom prostoru, pa se uzgajaju patuljaste vrste i one koje sporo rastu, a obrauju se posebnim vrtlarskim tehnikama.

Karakteristina su tri perivojna tipa: KUNI VRTOVI, KONTEMPLACIJSKI VRTOVI (zen-vrtovi) i

PERIVOJI ZA CEREMONIJE AJA. Najznaajniji je kontemplacijski vrt RYOAN-JI u samostanu DAIJU-IN u Kyotu s kraja 15. stoljea. Vrt je nainjen od pijeska i kamena, a jedini biljni element

je mahovina na kamenu. Perivoj za ceremoniju aja razvio je takoer zen-budizam kao

prostor religijskoga rituala. Vrhunac perivojne kompozicije za ceremoniju aja jest perivoj carske palae KATSURA u Kyotu iz 1620. godine, remek-djelo umjetnika Kobori-Enshua.

Glavni su motivi kompozicije tog priblino 4 hektara velikoga perivoja jezero u obliku drala i otok u obliku kornjae, dva tradicijska simbola dugovjenoga ivota.

GLOSARIJ JAPANSKOGA PERIVOJA

Asobi Estetski termin razigrano Chaniwa Vrt za pijenje aja

Chiso Feng-Shui Chozubachi Bazen za ruke, sredinjii veliki kamen u bazenu Furisode Kameni bazen u obliku dugog rukava kimona Gyoen Carski vrt Hako-zukuri Topiarij oblikovan kao kutija Hana-mi Pogled na cvijee, pogled na trenjin cvijet Hashi Most Hojo Samostanski dio Hondo Glavni hal Ikebana Umjetnost cvjetnog uresa Ike Jezerce Ishi Stijena

Ishi-doro Kamene lampe, uvedene u vrt aja 1550. g.

Ishi-guni Umjetnost kompozicije stijena Occult Balance Pojam occult balance_skrivena ravnotea odnosi se na ravnoteu koja nije odmah vidljiva ili na stvaranje ravnotee razliitih objekata koji su meusobno asimetrino postavljeni. Objekte je mogue postaviti i u pravcu stvarajui metaforu i

pokuavajui ih uravnoteiti.

9.1. Razlike u pristupu pejsanoj arhitekturi u zapadnjakoj i istonjakoj tradiciji 9.2. Kineski tradicijski perivoj filozofska ishodita i izvori 9.3. Opa obiljeja kineske perivojne tradicije 9.4. Materijali i voda u kineskom tradicijskom perivoju 9.5. Tipovi tradicijskoga japanskog perivoja 9.6. Kompozicijska obiljeja japanske perivojne arhitekture 9.7. Elementi kompozicije japanskog vrta

10. DIJALOG S VREMENOM PERIVOJNA ARHITEKTURA ANTIKE, SREDNJEGA VIJEKA I ISLAMSKE TRADICIJE ANTIKI PERIVOJI

Sumerski vrtovi

Antikim perivojima smatraju se oni u Mezopotamiji, Perziji, Egiptu, Grkoj i Rimu.

PERIVOJI MEZOPOTAMIJE nastali su kao idealizacija sustava za natapanje i oaza ravnice izmeu Eufrata i Tigrisa. Primarni sadraj perivoja ograenih zidom bili su kanali za natapanje i drvee ispod kojega se moglo odmarati. Na podruju Mezopotamije, prema

Starom zavjetu, smjeten je biblijski perivoj Eden. Njegov je oblik simboliziran kvadratom koji je kroz povijest i do danas ostao osnovna inspiracija perivojnog oblikovanja. Kvadratni perivoj bio je presjeen vodenim kanalima koji simboliziraju etiri rijeke raja, a perivoj u sebi sadrava sve plodove zemlje. BABILONSKI VISEI (TERASASTI) VRTOVI, smjeteni uz obalu Eufrata, smatrani su jednim od sedam uda antikoga svijeta. Bili su izgraeni za

legendarnu asirsku kraljicu Semiramidu, a obnovljeni u 6. st. pr.K. Prema Strabonu, vrtovi su bili kvadratni sa stranicama od 120 metara, sagraeni od nekoliko terasa koje su bile

jedna povrh druge, a nosili su ih lukovi na kvadratnim stupovima. Najvia terasa bila je na visini od 25 m. Da bi se sauvala od vlage, graevna je konstrukcija bila zatiena izolacijom od bitumena i olova. Voda iz Eufrata dovodila se na vrtne terase hidraulikim

napravama.

Na prostoru sumerske, asirske i babilonske civilizacije razvila se perzijska kultura za koju je perivoj bio raj, prostor donesen na Zemlju iz nekoga drugog ili budueg svijeta. Grki povjesniari opisuju PERZIJSKI PERIVOJ kao udo zemaljskih nasada, to podsjea na kasnije pejsane perivoje Europe 18. i 19. stoljea. Ideju perzijskoga perivoja pronosili su Arapi cijelim islamskim svijetom.

EGIPATSKI PERIVOJ prototip je geometrijskoga perivoja koji se u Egiptu podizao ve od 3000.

godina pr.K. Vrhunac je stvaralatva perivojne arhitekture doba Novoga Carstva u razdoblju od 1580.-1350. g.pr.K. Oblikovanje egipatskoga perivoja, kao i perivoja u Mezopotamiji, proizlazi iz sustava kanala i bazena za natapanje. Geometrija, vodene povrine i kanali egipatskoga perivoja ishodita su europske perivojne umjetnosti. Izgled perivoja ouvao se na slikama u grobnicama i na kamenim reljefima. Na osnovi tih prikaza moe se govoriti o faraonskim perivojima, vrtovima uz plemike kue, o gajevima uz hramove, alejama i dr.

PERIVOJNA UMJETNOST STARE GRKE poznaje drvorede i gajeve, ali ne i perivoje. Perivoji nisu poprimili znaenje stvarnog i dovrenog umjetnikog izraza. Usprkos sklonosti prema geometriji u arhitekturi, utjecaj pravilnih egipatskih perivoja osjea se kod peristilnoga vrta

tek djelomino. Krajolik i oblije terena, bitno drugaiji od onih u Egiptu, nisu omoguavali

slian razvoj. Civilizacija Krete (vie od 2000. g.pr.K.) poznavala je vrtove za uivanje. U Grkoj su postojali vrtovi - povrine zasaene vokama u dvoritu/peristilu kue, javni prostori, sveti gajevi, prostori oko javnih zgrada i sl. Grka je pejsanom oblikovanju dala genius loci, prepoznavanje i izraz duha pojedinoga mjesta. Dok grka arhitektura tei redu koji je izraen geometrijom i proporcijom, perivojno je oblikovanje uglavnom bez vidljiva reda.

S rimskom civilizacijom zapoinje prava povijest perivojne umjetnosti. Pisani i arheoloki izvori brojni su i omoguuju upoznavanje i shvaanje perivojne arhitekture, veoma

omiljene Rimljanima. Perivoj je u Rimljana imao razliite funkcije: kao sveto mjesto (obitavalite kunih bogova i zatitnika kue, sveti lug posveen bogovima ili pokojnicima), kao vanjski prostor boravka ili element proirenja kue, s primarnim ciljem da ostvari prijelaz izmeu arhitekture i prirode. Perivoj je u Rimu postao simbol drutvenoga poloaja i reprezentacije. PERIVOJNA UMJETNOST RIMA moe se promatrati izmeu dviju krajnosti: arhitektonske zamisli perivoja uz stambene zgrade (vile), te prostranih perivojnih prostora naturalistike zamisli. Prvi se tip odnosi na hortus i PERISTILNI VRT RIMSKE KUE, a drugi na vrtove zvane horti uz vile u gradu i ljetnikovce u blizini grada te na velike perivoje s javnim zgradama. Za rimski vrt prepoznatljivi su neki elementi koji se gotovo redovito pojavljuju, a mnogi su poslije bili prihvaeni u srednjovjekovnoj i renesansnoj perivojnoj arhitekturi.

To su trijemovi (odrine), paviljoni, sjenice, vodeni motivi, nimfeji i ianjem oblikovano bilje (opus topiaria). Peristil je pravokutni vrt sa svih strana okruen trijemom na stupovima. Paviljoni se u rimskom perivoju javljaju u obliku ljetnih poivaljki (triklinija),

okruglih ili etvorinastih oblika. Sjenice (odrine, pergole, brajde) najee su se nalazile u malim perivojima popraene vodenim motivima. Voda se pojavljuje u obliku vodenih

zrcala, kanala i vodoskoka. Svetita nimfa (nimfeji) obino sadre pilju gdje izvire voda koja opskrbljuje bazene. Umijee ianja biljaka (topiarij) kreirali su Rimljani, a pripisuje se, prema Pliniju, Augustovu prijatelju Gaju Matiusu koji ga je prvi uveo preuzevi ga s Istoka (Kina). To se umijee sastoji u oblikovanju drvea i grmlja ianjem - najee imira, mirte, crnike, empresa i lovora. Biljkama se nisu davali samo geometrijski oblici poput zidova, pravokutnih palira, prizama, kugala, piramida, stoaca itd., ve su to esto bila prava umjetnika djela koja su predstavljala ljudske figure, boanstva, te ratne, mitoloke ili lovake scene. Topijarno umijee bit e nastavljeno u srednjem vijeku i otada e se neprekidno primjenjivati u perivojnoj umjetnosti do danas.

Rimljani su odvojili utilitarne i uresne vrtove, povrtnjaci i vonjaci su zasaeni na rubovima

grada, a ornamentalni su ostali uz kuu.

Privatni rimski vrtovi bili su podijeljeni u tri dijela: Prvi dio _ xystus _ bio je terasa koja je sluila kao salon i bila vezana za kuu sa natkrivenim portikom. Xystus je gledao na donji vrt_ ambulation. Ambulation je bio uresni vrt sa mnotvom bilja, prostor etnje poslije objeda, prostor razgovora i odmora. Gestation _ je natkrivena etnica gdje je vlasnik mogao uzjahati konja ili biti doneen od robova na nosiljci. Gestation je obino okruavao ambulation ili je bio izgraen kao ovalni odvojeni prostor.

SREDNJOVJEKOVNI VRTOVI

Klaustar Fouganic, Francuska

Srednjovjekovna perivojna arhitektura zasnovana je na ideji boanskoga perivoja zamiljen kao zatvoren i nepristupaan prostor ograen zidom (hortus conclusus). Ideja otvorenoga perivoja pripada kasnijim razdobljima. Poevi od 10. stoljea, zanimanje za vrtove postajalo je sve vee, osobito nakon kriarskih ratova, kada sa Srednjeg istoka stie dotad nepoznato cvijee.

Samostanski redovi Katolike crkve pronijeli su ideju vrtova nakon pada Rima (410.).

Ostaci pokazuju da su vrtovi postojali na svim razinama drutva i da su bili vaan dio svakodnevnog ivota. Bili su kao i uvijek utilitarni za siromane, a lijepi i ugodni za bogate. Prvi spomeni vrtova su 795. kada administrativna naredba za prostor Charlemagne, pod vlau Karla Velikog, navodi 73 biljke i voke koje moraju biti uzgajane u cijeloj regiji.Vrtovi su bili maleni i utilitarni _ vonjaci, povrtnjaci, vrtovi ljekovitog i mirodijskog bilja raspreni u tlocrtnoj slici grada.

Vrtovi su bili jednostavni i geometrijski. Nae poznavanje srednjovjekovnoga vrta temelji se na literarnim izvorima i minijaturama, osobito brojnim od 12. Stoljea, kao npr. Roman de la Rose. Minijature prikazuju vrtove kao prostore drutvenih dogaanja, ali i kao alegorije za religijske prie.

Srednjevjekovni grad sadri i individualne vrtove, ali i javne prostore, vonjake i povrtnjake. Jo i danas se u njima vide uzorci prostora zatvoreni prema ulici ali izdueni sa druge strane kua.

Razvoj perivojne arhitekture srednjega vijeka moe se pratiti kroz samostanske vrtove i vrtove utvrenih dvoraca. Samostanski vrtovi pojavljuju se od 9. stoljea u obliku korisnih

(utilitarnih) vrtova i vrtova za meditaciju. Korisni vrtovi predstavljeni su kao vrt trav i kao vonjak ili vrt za uivanje. Vrt trava sadravao je biljke za prehranu (povre) i medicinsko bilje za lijeenje. Bili su to vrlo mali vrtovi, najee unutar zidova samostana ili grada. Vonjak ili vrt za uivanje oblikovan je za boravak i zabavu. Bio je smjeten pokraj utvrenoga dvorca (zamka, utvrde, burga), ograen zidom i s kulama na uglovima, a u

njega se ulazilo kroz posebna vrata. Prvi oblik takva vrta bilo je sjenovito mjesto zasaeno umskim drveem, zatim se javljaju voke i cvijee, a poslije se u vrt unose arhitektonske vrtne graevine i sadraji. Vrtovi dvoraca pojavljuju se u povijesnim izvorima tek od 15. stoljea. Olienje vrta za meditaciju jest samostanski klaustar, najee podijeljen stazama na etiri dijela i s fontanom ili bunarom u sredini. Klaustar je obino bio kvadrat okruen trijemom.

Umijee ianja biljaka (topiarij) preuzeto je od Rimljana, a krajem srednjega vijeka dosegao je visok stupanj razvoja. Novost u perivojnoj arhitekturi srednjega vijeka jest biljni ornament koji je prikazivao ivotinje, ptice, heraldike i druge oblike. U 12. stoljeu

ornament je zamijenjen uresnim vrtom (parterom) koji e dostii svoj vrhunac u baroknom francuskom perivoju. Vrtni labirinti su bili poznati jo u Egiptu, na Kreti i u Rimu, a u srednjovjekovnom vrtu postali su nezaobilazan sadraj. Od jednostavnih sjenica s vinovom lozom iz 13. stoljea razvile su se kontinuirane sjenice koje su krajem 16. stoljea postale

najvaniji dio perivojne dekoracije.

Elementi srednjevjekovnog vrta

Orchard - vrt ili prostor zasaen drveem, obino vokama

Herber vrt trava I ili vrt zadovoljstva

Hortus Conclusus zatvoren, ograen vrt

Pleasaunce veliki kompleks vrta ili perivoja zadovoljstva

uma

Kuhinjski vrt

paradise raj, termin upotrebljen na planu St. Gallen, koji se odnosi na otvoreno dvorite samostanskog vrta gdje je uzgajano cvijee za ureenje crkve.

Samostan St. Gallen (detalj): ovo je plan oko 900. I u stvari je model za organizaciju prostora benediktinskog reda. Veliki klaustar oznaen zeleno pokazuje centralnu fontanu i vrt podijeljen u etiri kvadrata.

Uz bolnicu i kolu su postavljeni vrtovi oput peristila. Groblje je uz bolnicu i u njemu su posaene voke.

ISLAMSKI VRTOVI I PERIVOJI

Bagh-I-Aeram, Shiraz, Iran

Pod kulturom islamskoga vrta/perivoja razumijeva se perivojno umijee Arapa na podruju

zapadne Azije, u panjolskoj i u sjevernoj Indiji (Delhi, Agra, Kamir - gdje su vladali Moguli). U povijesti islamske perivojne umjetnosti zapadne Azije istaknuto mjesto zauzima Isfahan, glavni grad Perzije, osnovan 1598., a nazivan gradom perivoja. Izuzetna ostvarenja arapske perivojne arhitekture u panjolskoj jesu ALHAMBRA i GENERALIFE u Granadi, te Alcazar u Sevilli. Na europskom tlu ostatci arapske perivojne arhitekture nalaze se jo u Palermu na Siciliji (klaustar San Giovanni degli Eremiti iz 13. st., klaustar katedrale u Monrealeu iz 12. st.) i u junoj Italiji (vila RUFOLO u Ravellu, Costa Amalfitana, 13. st.). MOGULSKI PERIVOJI U INDIJI U dolini Kamira, indijski su Moguli od Perzije naslijeenu ljubav prema vrtovima iskazivali perivojima uz palae i grobnice. Poznati su kamirski vrtovi SHALAMAR BAGH i Achabal. Remek-djelo islamskoga simbolizma i najpoznatiji perivoj u mogulskoj Indiji jest TAJ-MAHAL u Agri, koj i je podignuo (1632.-1654.) ah Jahan u spomen svojoj rano preminuloj eni Mumtaz Mahal.

Elementi oblikovanja u mogulskim vrtovima: -HAZIRA OR RAWDA: (arapski) oba naziva koriste se u mogulskom razdoblju _ oznaavaju

grob ili mauzolej. Osnovno znaenje je zatvoreni prostor, a kasnije vrt." -HASHT-BIHISHT: (perzijski, zai osam rajeva) kasnije ime za vrstu graevina ijeje

porijeklo asirsko. Tlocrt je radijalno simetrian sa osam dijelova koji okruuju centralni dio koji je obino nadsvoen. Mogulski razvoj naglaava fasade dodajui tornjeve na etiri ugla, a sredinji dio naglaavao je pishtak. -PISHTAK: (perzijski) okvir, nekada okruen tornjevima, uzdie se iznad ruba krova sadravajui portal ili iwan. -CHATRI: (izvorno perzijski_kiobran) mali paviljon koriten u indiji kao dekorativni elment uglavnom za artikulaciju uglova krova. -BARADARI: indijski otvoreni paviljon (izvorno dvanaest stupova, najvjerojatnije referenca na to da su u sva etiri zida paviljona bila postavljena po troja vrata). -CHADAR: mogulski ekvivalent za shadirwan, kosa ureena povrina po kojoj tee voda. -CHABUTRA: kamena ili platform od opeke, obino smjetena na krianju dvije osi, dva puta ili dva vodena kanala.

-JALIS: kamena ili mramorna ploa obino perforirana geometrijskim oblicima.

Arapski vrt izraava enju za Muhamedovim rajem kao mjestom uivanja i zadovoljstva. Usko je vezan uz arhitekturu kue, ogranienih je dimenzija s prisutnim potovanjem prema ljudskom mjerilu. U arapskom vrtu sastaju se perzijski osjeaj za dekoraciju,

geometrija egipatskih vodenih zrcala i istoa kompozicije helenistikoga peristila. Tri su

bitna elementa arapske perivojne arhitekture: voda, boja i miris. Voda je u arapskim perivojima sveti motiv i glavni oblikovni element. Pojavljuje se u obliku bazena, vodenih zrcala, fontana i vodoskoka koji su meusobno povezani uskim kanalima. Voda nije sluila samo kao ukras ve i za stvaranje ugodne mikroklime. Boju arapskom vrtu daje cvijee i

keramike ploice raznih boja to je naslijee mezopotamske umjetnosti. Miris vrtu davalo je mediteransko i orijentalno bilje kao imir, rumarin, lavanda, mirta, limun, jasmin, zumbul, rue, mimoze i dr.

Alhambra, Granada

Do danas je dobro ouvana panjolsko-arapska perivojna arhitektura. Arapi su u panjolskoj boravili od 711. do 1492. godine. Cordoba i Granada bile su arita muslimanskoga ivota i umjetnosti u tom razdoblju. Alhambra je dvorac-grad, urbani razvoj trajao je dva i pol stoljea.

Generalife je palaa namijenjena kraljevskoj obitelji za odmor.

Vrtove Alhambre i Generalifea u Granadi obiljeavaju dvorita (patio), koja imaju svoju meusobno razliitu fizionomiju, a zajednika im je naglaena arhitektonska koncepcija s pravilnom geometrijskom tlocrtnom kompozicijom. ALHAMBRA je poznata po DVORITU MIRTE (Patio de los Arrayanes) i DVORITU LAVOVA (Patio de los Leones), a GENERALIFE po DVORITU KANALA (patio de la Acequia) i DVORITU EMPRESA (Patio de los Ciprases).

Arhitektonska zamisao organizacije prostora je izjednaavanje vrta i kue, a glavni prostor

kue je patio_dvorite oblikovano elementima vode, boje i mirisa, glavnim odlikama panjolskog arapskog perivoja.

Antiki vrtovi i perivoji

10.1. Edenski vrt i obiljeja perzijskih perivoja 10.2. Obiljeja egipatskih vrtova 10.3. Obiljeja grke pejsane arhitekture 10.4. Obiljeja rimske pejsane arhitekture i tipovi vrtova/perivoja 10.5. Peristilni vrt rimske kue

10.6. Hadrijanova vila u Tivoliju

Srednjovjekovni vrtovi 10.7. Obiljeja srednjovjekovnih vrtova 10.8. Vrste srednjovjekovnih vrtova i perivoja 10.9. Hortus conclusus objanjenje, shema vrta, primjeri

Islamski perivoji 10.10. Mogulski perivoji u Indiji obiljeja, primjeri 10.11. Taj Mahal doba i mjesto nastanka, arhitektonsko-perivojna obiljeja 10.12. Arapski vrtovi u panjolskoj doba i mjesto nastanka, arhitektonsko-perivojna obiljeja 10.13. Voda u islamskome perivoju

Bagh e Fin, Kashan, Iran

11. ARHITEKTONSKI PERIVOJI RENESANSE TALIJANSKA I DUBROVAKA TRADICIJA I KOMPOZICIJA TALIJANSKI RENESANSNI PERIVOJ

Vila Lante, Bagnaia, Italija

'Renesansa ' doslovno znai ponovno roenje. To je vrijeme ponovnog otkrivanja klasinih

ideja. U arhitekturi to su simetrija, proporcija red, mjera. Renesansa oznaava prekretnicu u kojoj razvoj umjetnosti, znanosti, trgovine i politika stabilnost dozvoljava ovjeku da postavi pitanje svog odnos sa svijetom. To je ispitivanje

postavilo ovjeka u fokus i stvorilo ideju uomo universale ili univerzalnog ovjeka. Italija je

kolijevka renesanse, a njeni vrtovi su najia renesansa u svom konceptu i obliku. Izvori renesansnog vrtnog i parkovnog oblikovanja su jo iz grko-rimskog razdoblja. Naime, ideja o villa urbana vodi ka razvoju vrtnog oblika i izgleda, a villa rustica je kljuna

referenca za pejsano oblikovanje 16. stoljea i kasnije za romantiarski engleski pejsani perivoj 18. stoljea.

Projektiranje vrtnih prostora je vie nego samo stvaranje trodimenzionalnih okvira. To je stvaranje iskustva briljivo ureene kompozicije s paljivo planiranim sekvencama elemenata s posebnim znaenjem.

The interior of the house thrust itself outwards, levelled to the rising or falling site, the shapes made more by intuition than by mathematical calculation.' G.A Jellicoe,The Landscape of Man Unutranjost kue izlazi vani, prilagoavajui se terenu, oblici stvoreni intuicijom, a ne matematikim izraunom.

Talijanski renesansni perivoj temelj je europske perivojne arhitekture i umjetnosti. Nastaje u ambijentu renesansne Italije kada ovjek nije bio orijentiran prema prirodi s eleginim

osjeajima. Renesansni je ovjek perivojnom arhitekturom iskazivao elju za prevlau nad prirodom, prikazujui svoju antropocentrinu zamisao svijeta. Talijanski renesansni perivoj

donosi bitnu novost, a to je izravan odnos izmeu kue i perivoja. Perivoj postaje

proirenje kue i prostorom stanovanja na otvorenom. Prirodni elementi i drvee shvaeni su kao materijal za oblikovanje, poput drugih graevnih materijala. Ureenje perivoja

temelji se na istim naelima kao i arhitektura: na osnoj (najee jednoosnoj) simetriji, usmjeravanju vizura, smjetaju scena u dubinu i dr.

U talijanskom renesansnom perivoju osobito je vaan odnos prema krajoliku, jer perivoj treba ponuditi vidike i lijepe pejsane slike. Perivoj je u pravilu smjeten na padini i organiziran na nekoliko terasa meusobno povezanih stubama i rampama. Aleje su uvijek pravilne i meusobno okomite te usmjeruju vizure prema akcentima kao to su fontane, skulpture, paviljoni i drugi sadraji. Voda se pojavljuje samo u artificijelnim oblicima: u obliku kaskada, vodenih lanaca, vodenih zrcala i sl. Uzgajaju se zimzelene (vazdazelene) biljke: empres (Cupressus sempervirens), crnika (Quercus ilex), tisa (Taxus baccata), lovor (Laurus nobilis), mirta (Myrtus communis) i imir (Buxus sempervirens). Koloristika je kompozicija perivoja monokromna. U renesansnom perivoju nema cvijea, jer se ono

uzgaja samo u intimnom skrivenom vrtu (giardino segreto).

Talijanski renesansni perivoj poinje svoj razvoj poetkom 16. stoljea Bramanteovim

CORTILE DEL BELVEDERE u Vatikanu i Rafaelovim vrtom vile MADAMA u Rimu. Sredinom 16. stoljea talijanski perivoj poprimio je u Firenci i Rimu zaokruen i cjelovit oblik sa svim svojim obiljejima koje e ga uzvisiti do visoke humanistike i estetske vrijednosti renesanse. Perivojni arhitekt toga vremena JACOPO BAROZZI VIGNOLA stvorio je nekoliko nenadmanih djela kao to su perivoj vile LANTE (oko 1559.) u mjestu Bagnaia (Lazo), perivoj palae FARNESE u Capraroli (oko 1559.) i ORTI FARNESIANI na Palatinu (Rim). Njegove perivojne kreacije predstavljaju idealnu kompoziciju 16. stoljea (cinquecenta), sa savrenim isprepletanjem svih elemenata perivojne arhitekture, arhitekture, skulpture, vegetacije i vode. Drugo veliko ime u renesansnoj perivojnoj umjetnosti jest arhitekt PIRRO LIGORIO, kreator najimpresivnijega perivoja talijanske renesanse (VILLA D'ESTE u Tivoliju, druga polovica 16. st.). Nakon tih znaajnih ostvarenja, u Italiji nastaju brojni perivoji uz

vile, meu kojima kao osobito vrijedne valja spomenuti vile obitelji Medici u Firenci

(Castello i Fiesole) i u Rimu.

Obiljeja talijanskih renesansnih perivoja su: * perivoj proirenje interijera, stanovanje na otvorenom * jednoosna simetrina tlorisna kompozicija

* posueni krajolik pogledi iz vile i perivoja na okolni krajolik * svladavanje nagiba terena terasastim vrtovima _giardino pensile * prijelazni arhitektonski elementi izmeu vile i perivoja - trijemovi, loe, stubite * arhitektonski elementi - sjenice, stupovi, paviljoni, izboene loe

* novi perivojni sadraji - labirinti, vidikovci, neobinosti i ale * perivojna oprema - fontane, skulpture, balustrade, keramike posude za cvijee, klupe

* voda pojavljivanje na arhitektonski nain * aleje dijele perivoj na pravilne povrine (parteri i gajevi/bosketi) * sadnja stabala na geometrijski nain * preteitost vazdazelenih stabala empres, crnika, bor * topiarij pravilni oblici ianog grmlja - tisa, lovor, imir, mirta

* limuni i narane u keramikim posudama na terasama

* giardino segreto intimni obiteljski vrt u kojemu se uzgaja cvijee Leon Battista Alberti u svojoj knjizi o arhitekturi kae: Let the ground also be here and there thrown into those figures that are most recommended for the platforms of houses; circles, semicircles and the like, and surrounded with laurels, cedars, junipers, and their branches intermixed and twining one into the other.' Leon Battista Alberti chapter iv, book ix, ten books on architecture Neka teren bude oblikovan oblicima najpovoljnijima za platforme; krunice, polukrunice i slinim, okrueni lovorom, cedrom, borovicom, I neka se njihove grane meusobno isprepletu.

Talijanski renesansni perivoj 11.1. Opa obiljeja talijanskih renesansnih perivoja 11.2. Arhitektonski elementi oblikovanja talijanskih renesansnih perivoja 11.3. Palazzo Farnese (Caprarola) - autor, tlocrt, obiljeja perivoja 11.4. Villa Lante (Bagnaia) autor, tlocrt, obiljeja perivoja 11.5. Villa D'Este (Tivoli) autor, tlocrt, obiljeja perivoja

Palazzo Farnese Villa d Este Villa Lante

DUBROVAKI RENESANSNI PERIVOJI

ipan

Dok se u 15. i 16. stoljeu u renesansnim perivojima Italije odravaju kazaline predstave i koncerti, Hrvatska ratuje s Turcima sprjeavajui njihov prodor u Europu. U takvim

okolnostima ivi se jo uvijek u dobro zatienim i teko pristupanim utvrenim dvorcima (zamkovima, burgovima) uz koje su podizani samo mali korisni vrtovi s medicinskim biljem i povrem. Jedino Dubrovnik u to vrijeme ivi u miru s Turcima, trguje Mediteranom i gradi ljetnikovce i uz njih renesansne perivoje. lako je dubrovaki renesansni perivoj nastao iz

talijanskoga renesansnoga perivoja, ipak je on razvio vlastiti oblikovni izraz koji se javlja kao tipoloka osobitost u perivojnoj umjetnosti renesanse. Na irem dubrovakom prostoru ureeni su tijekom 15. i 16. stoljea gotiko-renesansni perivoji, a u 17. stoljeu u

baroknom duhu grade se brojni plemiki ljetnikovci s perivojima ureenim na terasama

povezanim stubama, s vidikovcima, etnicama i kamenim uresima (fontanama, vazama, bunarima, klupama i dr.). Osnovni je graevni materijal kamen, a prepoznatljiv motiv je

odrina (pergola, sjenica). Voda je nenametljivo prisutna, bez spektakularnih efekata. Pojavljuje se u obliku zidnih fontana, bunara (gustirni) i bazena-zrcala s morskom vodom. Fontane su rijetke (iznimka je renesansno-barokna fontana u Trstenu). Od sedamdesetak djelomino ouvanih perivoja najznaajniji su perivoji ljetnikovaca Petra Sorkoevia na Lapadu (1521.), Vice i Tome Skoibuha u Suurdu na otoku ipanu, Budislavia na Gornjem Konalu u Dubrovniku, Guetia i Sorkoevia u Rijeci Dubrovakoj i dr. lzvan

dubrovakoga podruja vrijedni su perivoji Hanibala Lucia u Hvaru i Tvrdalj Petra Hektorovia u Starom Gradu na Hvaru.

Trsteno iz 1496. godine, vlasnitvo obitelji Gueti (Gozze), jedan je od najstarijih i najveih renesansnih perivoja na obali. Uz opa obiljeja dubrovakoga perivoja, Trsteno posjeduje jednoosnu kompoziciju ljetnikovca i perivoja te obiluje vodom, to je izuzetna vrijednost koju drugi ljetnikovci nemaju i koja omoguuje bujno raslinje. Na kompoziciskoj

osi vrta nanizani su svi arhitektonski elementi: paviljon, ljetnikovac, kapelica Sv. Jeronima, zelena loa, fontana i akvadukt. Voda se do fontane u perivoju dovodi akveduktom na 14

lukova dugim 70 metara. Prvobitna renesansna fontana preureena je 1736. godine u

raskoan barokni nimfej s Neptunom-bogom mora i voda, kao sredinjim likom kompozicije kamenih kipova. Od nimfeja se os kompozicije perivoja produava preko ljetnikovca do glorijeta na obali.

Na terasastom dijelu oko ljetnikovca na oko 18000 m2 nalazi se mnotvo parkovnih terasa s brojnim vrstama stabala palmi, eukaliptusa, lovora, kamforovca, kaktusa i raznog egzotinog drvea i grmlja ije su sadnice donosili pomorci sa svojih dalekih putovanja.

Arboretum na svom ukupnom prostoru od 25 hektara objedinjuje nekoliko razliitih cjelina:

Povijesni renesansni perivoj s ljetnikovcem, povijesni neoromantiarski perivoj iz 19. i 20.

stoljea, povijesni maslinik te prirodnu vegetaciju ume hrasta madunca, alpskog bora i empresa, vegetaciju makije i priobalne stijene.

Trsteno ima jo jednu posebnost - dvije neobino velike platane na ulazu, stare preko 400.godina ogromnih dimenzija, 15 m opsega i visine oko 50 m, ubrajaju se u najstarija i najvea stabla Europe, a posebno su atraktivne po tome jer pripadaju vrsti orijentalnih

platana. U cjelini je zatien kao spomenik vrtne arhitekture.

Dubrovaki renesansni perivoji 11.6. Zajednika obiljeja talijanskih i dubrovakih renesansnih perivoja 11.7. Razlike izmeu talijanskih i dubrovakih renesansnih perivoja - to talijanski perivoj ima, a dubrovaki perivoj nema 11.8. Posebnost dubrovakoga renesansnog perivoja - to dubrovaki perivoj ima, a talijanski renesansni perivoj nema 11.9. Arhitektonsko-perivojna obiljeja dubrovakih renesansnih perivoja 11.10. Razlika uporabe vode u dubrovakom i talijanskom renesansnom perivoju

11.11. Razlike u tlocrtnim obiljejima dubrovakih i talijanskih renesansnih perivoja 11.12. Trsteno - doba nastanka, tlocrt, perivojno-arhitektonska obiljeja

Ljetnikovac Sorkoevi, Lapad

12. SUPARNICI POVIJESNE PERIVOJNE ARHITEKTURE - FRANCUSKI BAROKNI RACIONALIZAM I ENGLESKI PASTORALNI KRAJOLIK FRANCUSKI RENESANSNI I BAROKNI PERIVOJ

Villandry, Francuska

Andr Le Ntre (1613.-1700.), slikar i arhitekt, postao je glavnim kreatorom francuskoga baroknoga perivoja. Pripadao je obitelji poznatih vrtlara, a otac mu je bio glavni vrtlar Tuileriesa za vrijeme kralja Luja XIII. Le Ntre prihvaa naslijee talijanskoga renesansnoga perivoja i dotadanja iskustva perivojne umjetnosti u Francuskoj stvarajui nov i originalan pojam - FRANCUSKI BAROKNI PERIVOJ. Kompozicija Le Ntrea trai ravnoteu i harmoniju smjerajui intelektualnom zadovoljenju, pa su njegovi perivoji esto definirani

kao vrtovi logike i inteligencije. Le Ntreovi perivoji oblikovani su za raskone ceremonije, a ne za odmor. Projektirao je i brojne perivoje uz dvorce, kao Chantilly (1663.-1700.), Marly (1679.-1686.), Meudon (1679.), Fontainebleau, Dampier, St. Cloud, Sceaux, Courances, Chois i dr.

Perivoj dvorca VAUX-LE-VICOMTE prvo je veliko djelo Le Ntrea koje je postalo model i uzor cijelom stoljeu. Dok je u Vaux-le-Vicomteu Le Ntre ostvario remek-djelo jedinstva i harmonije, u VERSAILLESU je kreirao velianstveni sklop bez predhodnog uzora, pokazujui

da je i perivojna umjetnost sloeni odraz drutveno-politikih prilika i statusni simbol kojim se moe iskazivati mo pojedinaca.

Francuski barokni perivoj nije vie proirenje kue kao talijanski renesansni perivoj, ve je dio velike pejsane kompozicije. Jedinstvo perivoja s nebom i okoliem iluzionistiki je postignuto odsjajima u vodi i alejama koje vode u daljinu. Poprene aleje presijecaju sredinju aleju dijelei prostor na PARTERE i BOSKETE (gajeve). Dvorac zauzima poloaj odakle se moe sagledati cjelina perivoja pa je neposredni prostor oko zgrade slobodan od drvea i ispunjen ukrasnim parternim vrtom. Skulpture i fontane omoguuju ritam i oznaavaju odreene toke. Vodeni motivi s jakim vodoskocima postavljeni su najee uzdu sredinje osi perivoja, a bazeni i kanali poprimaju velike dimenzije. Cjelina perivoja moe se obuhvatiti jednim pogledom. Za razliku od talijanskoga renesansnoga perivoja, koji se mogao prilagoditi malim prostorima (jednog do desetak hektara), francuski barokni perivoj zahtijeva velike povrine - do nekoliko stotina hektara, a nerijetko i tisuu hektara.

Oblikovni elementi:Parteri: doslovan prijevod je po zemlji _ to su veliki i komplicirani motivi kojim se iskazuje kontrola ovjeka nad prirodom,te iskazuje bogatstvo jer ih je

skupo oblikovati i odravati. Parteri su razvojna etapa vrtova trava. Najzahtjevniji u oblikovanju su 'parterres de broderie' parteri su bili ispunjavani zemljom ili pijeskom u boji a ne biljem. Terase su oblikovane za promatranje partera.

Kanali i veliki bazeni: topografija nije omoguavala razigranost talijanskih vodenih vrtova,

te su francuzi koristili iroke vodene poteze katkada nazvane vodenim parterima. Osi i putovi: aleja je put oivien drveem ili ianom ivicom. One su oblikovale okvir francuskog perivoja esto se irei i u okolni pejsa. Mnogi perivojni prostori oblikovani su unutar velikih umskih lovita. Raskrija u obliku guja noge/stope: mjesto gdje se spaja nekoliko aleja. Francuski barokni racionalizam u drugoj polovici 17. stoljea je filozofija racionalizma , teorija spoznaje, filozofsko uenje, koje smatra da se objektivna stvarnost moe spoznati samo miljenjem, da se temelji na umu, razumu i intelektu. Principi takvog stava upotrebljeni su i u planiranju perivoja dvoraca, a nakon toga i barkonih gradova. Moe se usporediti gradbene elemente perivoja i gradova: perivoj je izjednaen sa gradom,

oblikovno i funkcionalno.Perivoj je dio velike pejsane kompozicije kao i grad. Gradovi i perivoji su velikih povrina od nekoliko stotina hektara. Perivoj se i iitava kao metafora grada. Perivoj je pozornica i scenografski prostor ivljenja, a njegova jednoosna, simetrina kompozicija saglediva s jednog mjesta pedstavlja glavnu aveniju grada.

Bosketi / perivojni gajevi su gradski blokovi, a parteri su gradski trgovi. Aleje su avenije i gradske ulice s drvoredima, a raskrija, trokrake aleje oblika pate doix-guje noge su u gradu zvjezdasta raskrija triju i vie ulica. Palisade i odrine su gradski trijemovi/porticati, dok se skulpture nalaze u oba prostora na trgovima ili uz aleje, kao i fontane i bazeni.

Perivojno stvaralatvo Zapadne Europe od 16. do sredine 18. stoljea esto se naziva izriajem klasina perivojna arhitektura. U Europi su tijekom 18. stoljea pod utjecajem talijanske i francuske zamisli perivojne umjetnosti nastali brojni perivoji uz kraljevske rezidencije, primjerice: Belvedere i Schnbrunn u Beu, Herrenhausen kod Hannovera, Nymphenburg kod Mnchena, Sanssouci kod Berlina, Het Loo u Apeldornu u Nizozemskoj, Hampton Court u Engleskoj, Queluz u Lisabonu, La Granja u Segoviji u panjolsk