11/201518. ožujka 2015.

Nacionalni susret redovnica, redovnika i Bogu

posveæenih osoba u Mariji Bistrici

Vi ste blagoslov Crkvi i narodu u Hrvatskoj i BiH. Bog

s vama raèuna, a narod vas treba, poruèio im je

kardinal Bozaniæ

Zagreb: Dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta

Od ukupnog broja studenata KBF ima upisanih 672

laika i laikinja od kojih je 226 muškaraca i 446 žena, te

214 sveæenièkih i redovnièkih kandidata od kojih je 80

dijecezanskih bogoslova, 108 redovnika i 26 redovnica

Predstavljeno troknjižje komentara Glasa Koncila

(1990.-1999.)

Izdanje posveæeno uspomeni na don Živka Kustiæa u

znak zahvalnosti za sve što je uèinio najprije kao

novinar, onda kao urednik katolièkog dvotjednika, pa

tjednika, kolumnist, pisac reportaža, autor mnogih

knjiga koje je GK izdao

Bosanskohercegovaèki biskupi u pohodu ad limina

Papa im je govorio o problemu iseljavanja Hrvata

katolika iz BiH, prihvaæanju svih ljudi u

multikulturalnoj i multietnièkoj sredini kakva je BiH,

društvenom pastoralu, te zajedništvu

Papa Franjo najavio Jubilej milosrða

Izvanredna Sveta godina, Jubilej milosrða, zapoèet æe

na svetkovinu Bezgrešnog zaèeæa 2015., a završiti na

svetkovinu Krista Kralja 2016.

Domovinske vijesti

Sisak: Okrugli stol "Meðureligijski dijalog"

Zadar: Studijski susret sveæenika o temi komunikacije i dijaloga

Vodstvo Republike Srpske susrelo se s nuncijem D'Erricom

13. obljetnica smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuhariæa

Muftija Hasanoviæ gost tribine u župi Vrapèe

Seminar za pastoralne suradnike iz HKM u Njemaèkoj

Misa u povodu 100. obljetnice smrti dr. Rudolfa Eckerta

Molitvena akcija "24 sata za Gospodina" u Dubrovaèkoj biskupiji

Tribina "Priziv savjesti i hrvatsko društvo"

Zagreb: Sveèanom akademijom proslavljen Papin dan

Blagoslovljena kuæa za trudnice i samohrane majke s djecom

Biskup Škvorèeviæ primio predsjednicu Republike Hrvatske

XVII. križni put mladih Požeške biskupije

Varaždinska biskupija dobila petoricu kandidata za svete redove

Ðakonsko reðenje u Rijeci

Križni put Zadarske nadbiskupije rivom u središtu grada

Sveæenièka skupština Rijeèke nadbiskupije

Sveæenièki dan Zagrebaèke nadbiskupije

Crkva u Hrvata

XVI. meðubiskupijski susret maturanata

Subotica: Veèer Bogu posveæenog života

Inozemne vijesti

Papa Franjo za novoga mariborskog nadbiskupa imenovao isusovca

Alojzija Cvikla

Utemeljitelj Arke dobitnik ugledne Templeton nagrade

U svibnju beatifikacija nadbiskupa Romera

Prilog dokumenti

Starost je poziv

Bog je bogat milosrðem

Domovinske vijesti

Susret odgojitelja/ica u vjeri Rijeèke nadbiskupijeRijeka, 9.3.2015. (IKA) – Susret odgojitelja/ica u vjeriRijeèke nadbiskupije i predstojnice Katehetskog uredaKsenije Rukavina Kovaèeviæ o temi "Stanje i perspektivevjerskog odgoja u javnim i privatnim (katolièkim) djeèjimvrtiæima na podruèju Rijeèke nadbiskupije" održan je 9.ožujka u dvorani Nadbiskupskog doma u Rijeci. Odazvalo se18 odgojitelja/ica iz razlièitih vrtiæa: u sklopu DV Rijeka izDV Potok, DV Zvonèica i DV Delfin, iz DV Viškovo te iztri privatna katolièka (DV Zvjezdica mira, DV Nazaret i DVMima) i jednog privatnog svjetovnog vrtiæa (DVSnjeguljica). Premda je sklopljenim Ugovorima sa Svetom Stolicomomoguæeno roditeljima da za svoju djecu traže vjerski odgoj,u posljednjih nekoliko godina uoèena je tendencijasmanjenja broja vjerskih odjeljenja u javnim vrtiæima, a timei broja zaposlenih odgojitelja u vjeri. Meðu najznaèajnijimrazlozima za takvu pojavu odgojitelji vide u: nedovoljnojinformiranosti roditelja o važnosti vjerskog odgoja djecepredškolske dobi, u nedovoljnoj osviještenosti èitave župnezajednice za brigu o institucionalnoj vjerskoj poucinajmanjih, u slaboj promociji zvanja odgojitelja u vjeri odstrane nadležnih civilnih tijela te u nacionalnoj obrazovnojstrategiji koja u holistièkom pristupu cjelovitom djeèjemodgoju u predškolskoj dobi ne pridaje previše pažnjevjerskoj dimenziji. Kada je rijeè o pedagoško-didaktièkoj opremljenosti zaprovoðenje predškolskog vjerskog odgoja odgojitelji sutakoðer iznijeli odreðene poteškoæe. Prije svega, nedostatakkatehetskih materijala za neposredni odgojno-katehetski rad,zbog èega se u praksi nerijetko moraju snalaziti kako znaju iumiju. Od velike pomoæi su im razlièiti oblici struèneformacije na nadbiskupijskoj i nacionalnoj razini, no potrebaza dodatnim struènim usavršavanjem i dalje postoji. U tomsmislu odgojitelji su izrazili želju za: snažnijim"umrežavanjem" informacija i struènih materijala putemnovih medija, obogaæivanjem profesionalne prakse onimpedagoško-katehetskim modelima koji su se u razlièitimnad/biskupijama pokazali najuèinkovitijima, organiziranjemèešæih struènih susreta odgojitelja privatnih i javnih vrtiæa nanaèin prezentiranja pojedinih aspekata rada (sliènosti irazlike) u jednima i drugima te veæom otvorenosti Crkve idruštva za potrebe vjerskog odgoja u predškolskimustanovama. Izabrani su i novi voditelji Županijskih struènihvijeæa za odgojiteljice u vjeri. To su odgojitelji ValentinaJerkoviæ iz DV Nazaret i Tomislav Prpiæ iz DV Zvjezdicamira. Vjerski odgoj u predškolskim ustanovama provodi sekroz tri programa: cjelodnevni, poludnevni i kraæi.Odgojitelji/ce u vjeri provode vjerski odgoj u svoje radnovrijeme potpuno besplatno, za razliku od niza aktivnosti zakoje roditelji moraju izdvojiti, uz redovno plaæanje vrtiæa, ipoveæi novèani iznos. U posljednjih petnaestak godina naMetropolitanskom pastoralnom institutu u Rijecidoškolovalo se više od pedesetak odgojitelja/ica u vjeri, nodanas ih upola manje provodi vjerski odgoj jer se vjerskiodjeli rapidno gase. Opæe je poznato da je predškolski odgojpuno više od èuvanja djece dok roditelji rade, napose zbogsocijalizacije djece i njihove cjelovite priprave za polazak uškolu. Isto tako, vjerski odgoj u predškolskoj dobi odiznimne je važnosti u cjelovitom vjerskom odgoju djece jeron postupno uvodi dijete u otajstvo vjere, zbog èegavjeronauk u školi, po svojoj naravi i specifiènostima, nije ine može biti kompenzacija u bilo kojem smislu.

Sisak: Okrugli stol "Meðureligijski dijalog"Sudjelovali povjerenik za ekumenizam i dijalog Sisaèkebiskupije vlè. Branimir Motoèiæ, sisaèki imam Alem Crnkiæ isisaèki paroh o. Veselin RistiæSisak, 10.3.2015. (IKA) - Okrugli stol "Meðureligijskidijalog", ujedno završni dio projekta "Upoznaj, moli,suraðuj", održan je u utorak 10. ožujka u Dvorani sv. IvanaPavla II. u sisaèkom Velikom Kaptolu. Sudionici okruglogstola bili su povjerenik za ekumenizam i dijalog Sisaèkebiskupije vlè. Branimir Motoèiæ, sisaèki imam Alem Crnkiæi sisaèki paroh o. Veselin Ristiæ. Sve su pozdravilevoditeljice projekta Spomenka Juriæ i Natalija Grubor, kojesu zahvalile svima koji su omoguæili njegovu provedbu:Sisaèkoj biskupiji, Medžlisu islamske zajednice u Sisku,Srpskoj pravoslavnoj opæini u Sisku te Ekumenskojinicijativi žena iz Omiša koja je financijski podržala projekt.Tom prigodom najzaslužnijima su dodijeljene zahvalnice, aizmeðu ostalih za svoj dugogodišnji rad na podruèjumeðureligijskog dijaloga zahvalnicu su dobili umirovljenisisaèki župnik preè. Alojzije Petranoviæ, umirovljeni sisaèkiparoh protojerej stavrofor Petar Olujiæ i umirovljeni sisaèkiimam Fuad Karaga. Sudionici okruglog stola kroz izlaganja osvrnuli su se natemelje i razloge ekumenske i dijaloške suradnje, kao i naprotekli projekt. Tako je paroh Ristiæ istaknuo kako takavprojekt otvara srca ljudi jednih prema drugima, a sve kako biupoznali i istinski prihvatili èovjeka onakvog kakav jestvoren od Boga te kako ima za cilj oživljavanje iintenziviranje meðureligijskog dijaloga. "Kršæani, muslimanii Židovi svaki na svoj naèin vide Boga kao èovjekoljupcakoji nas uèi kako mu postati slièan u ljubavi i milosrðu. Toje još jedan razlog više zašto moramo biti svjesni da našesvjedoèenje treba biti, koliko je god moguæe, u bratskojljubavi i solidarnosti, bez obzira na razlike. Naša ljubavprema Bogu mjeri se našom spremnošæu da razumijemo,pomognemo i sami se žrtvujemo za drugoga. Vršeæi svojevjerske dužnosti u više vjerskom okruženju, u obvezi smo dapokažemo još više osjetljivosti prema drugome. Ako želimoda drugi razumiju i poštuju nas, mi moramo prvo bitispremni da poštujemo druge, da zagrlimo bližnjega i akopostoji neka nesuglasica da tražimo oproštaj i da oprostimo.Naš odnos prema ljudima drugih religija mora biti takav dagledamo na njih kao na Božja stvorenja", rekao je o. Ristiæ. Imam Crnkiæ, govoreæi o dijalogu sa strane islama, rekao jekako se u Kuranu vodi neprekinut dijalog sa sljedbenicimaBožje objave. "Dijalog je osnovno svojstvo èovjeka kao biæakojeg je Uzvišeni obdario umijeæem govora i razgovora…Danas je posebno važan dijalog izmeðu obitelji Ibrahimovih(Abrahamovih) religija. Kao duhovni prauzor, otac svihnaroda koji vjeruju u jednog Boga, osoba Ibrahima(Abrahama) temelj je na kojem se može uspješno graditisvijest o potrebi dijaloga i pravilnog razumijevanja sliènosti,ali i razlika meðu tim religijama. Sve nebeske objaveraspolažu neponovljiv duhovnim, humanim i moralnimmoguænostima. Posebno mjesto u islamu meðunemuslimanima, u Kuranu, zauzimaju Židovi i kršæani jer uzmuslimane èine zajednicu baštinika Knjige, dakle baštinemonoteizam i dijalog. Glavni elementi meðuvjerskogdijaloga u Kuranu sažeti su u nekoliko principa civiliziranakomunikacija, pluralitet uvjerenja, meðusobno upoznavanje,život u miru, meðusobno poštovanje, tolerancija i suradnja udobroèinstvu. Upravo svi ovi elementi naznaèivanja dijalogaiz Kur'ana ostvareni su i kroz ovaj naš meðureligijski dijalog

Domovinske vijesti ika

2 18. ožujka 2015. broj 11/2015

"Upoznaj, moli, suraðuj", rekao je sisaèki imam te zakljuèioda "kroz dijalog razabiremo nove moguænosti, sabiremorazlike, otkrivano što drugi jesu za nas i što mi jesmo zadrugoga te je on potreba ne samo da bismo upoznali našeposebnosti i razlike nego i ono zajednièko, a sve kako bi seusmjerili prema istom cilju". Povjerenik za ekumenizam idijalog Motoèiæ govorio je o potrebi dijaloga iz perspektiveKatolièke Crkve, istièuæi da je takav dijaloški projektpotreban i zbog toga kako bi današnjoj civilizaciji pokazaootvorenost i djelovanje vjernika u svijetu. "Kada pogledamodanašnju civilizaciju, ona premda priznaje èovjekovovjerovanje zatvara ga u sferu intimnoga osjeæaja, uvjerenja iintelektualnog sustava te je tendencija da vjera ostanezatvorena samo u intimu jedne osobe. Pogledajtecivilizacijske posljedice toga u našem društvu. Kaže se davjera nema što reæi o odgoju djece, pogledu na brak, naživot, zabranjuje se lijeènicima priziv savjesti… Mi doistana ovaj naèin želimo pokazati da vjera èini odnos èovjeka iBoga u zajednici, ali kako vjera mijenja èovjeka mijenja inaš pogled na svijet. Ovaj je projekt prisutan i u medijima i stom jednom svojom društvenom dimenzijom svjedoèi natome kako mi vjernici djelujemo u svijetu", poruèio jeMotoèiæ te zakljuèio kako je bitno da sve religije zajedno usvojoj razlièitosti teže harmoniji društva, a ne njegovojuniformiranosti. Na kraju okupljenima se obratio i sisaèki biskup VladoKošiæ. Istaknuo je kako su ekumenizam i dijalog procesimalih i polaganih koraka te kako je iznimno važno da udijalogu svaka zajednica njeguje svoj identitet i razlièitost."Ovo upoznaj, moli zajedno i za druge i suraðuj, ne sugerirada se svi ujedinimo i kako nije bitno jesmo li katolici,pravoslavci, evangelici, Židovi ili muslimani. To je jakobitno. Mi trebamo njegovati svoju posebnost i razvijati je, avjerujte ako u pravom smislu mi rastemo u svojoj vjeri bitiæemo bolji jedni drugima", zakljuèio je biskup Košiæ. "Upoznaj, moli, suraðuj" meðureligijski je projekt Sisaèkebiskupije, Medžlisa islamske zajednice u Sisku i Srpskepravoslavne Crkve u Sisku, a èiji je cilj bio kroz razlièiteduhovne sadržaje oplemeniti i obogatiti obzorja meðusobnogpoznavanja, predstavljajuæi sliènosti i posebnosti tepromovirati trajne zajednièke vrijednosti s kojima se možepridonijeti kvalitetnijoj moralnoj obnovi društva. Tako su odrujna 2014. do ožujka 2015. održane radionice za djecu usisaèkim i glinskim osnovnim i srednjim školama, održanoje studijsko putovanje crkvama i molitvenim prostorima tetri zajednice, a organiziran je i meðureligijski koncert nakojem su nastupili Hor manastira Kovilj iz Srbije, Selsebil –ženski zbor islamske zajednice iz Rijeke i Katedralni zborUzvišenja sv. Križa iz Siska.

Zagreb: Proslavljen Dan Katolièkoga bogoslovnogfakultetaOd ukupnog broja studenata KBF ima upisanih 672 laika ilaikinja od kojih je 226 muškaraca i 446 žena, te 214sveæenièkih i redovnièkih kandidata od kojih je 80dijecezanskih bogoslova, 108 redovnika i 26 redovnicaZagreb, 11.3.2015. (IKA) – Sveèanim akademskim èinom udvorani Meðubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu u srijedu11. ožujka proslavljen je Dan Katolièkoga bogoslovnogfakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. U prigodnoj rijeèi veliki kancelar KBF-a zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ istaknuo je kako papaFranjo u svojoj uèiteljskoj službi na svjež i obnoviteljskinaèin predlaže "kulturu susreta" u poslanju Crkve našegavremena (usp. EG, 220). "Neka naš Katolièki bogoslovnifakultet bude unutar sebe, u svom Sveuèilištu i u glavnom

gradu naše domovine sredstvo i mjesto gdje se promièekultura susreta, kultura zajedništva sa svim ljudima našegavremena, kako bismo bili protagonisti nove, Isusovecivilizacije ljubavi i mira", rekao je kardinal Bozaniæ. Rektor zagrebaèkog Sveuèilišta dr. Damir Boras u pozdravuje istaknuo kako je KBF stožerna ustanova Sveuèilišta, apomoænica ministra znanosti, obrazovanja i sporta RužicaBeljo Luèiæ posebno je istaknula zakljuèke struènogpovjerenstva prilikom prošlogodišnje reakreditacije KBF-a:duga i kontinuirana tradicija i ugled u akademskom iteološkom pouèavanju i istraživanju od samog osnutkainstitucije, sposobnost fakulteta da odgovara na promjenedruštvene, ekonomske i politièke okolnosti, integracijaunutar sveuèilišne zajednice, velièina studentske populacije,široki raspon visokokvalificiranog osoblja, utjecajznanstveno-istraživaèke djelatnosti fakulteta na život Crkve,društvo, kulturu i akademsku zajednicu. Okupljenima se obratio i rektor Hrvatskoga katolièkogsveuèilišta dr. Željko Tanjiæ, a uime visokih katolièkihuèilišta iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine okupljene jepozdravio dekan KBF-a u Splitu dr. Ante Mateljan.Nazoènima su se obratili i prodekanica Teološkog fakultetau Ljubljani dr. Mateja Pevec Rozman, prodekanPravoslavnoga teološkog fakulteta iz Beograda dr. ZoranKrstiæ, te uime dekana zagrebaèkih fakulteta dekan Pravnogafakulteta dr. Hrvoje Sikiriæ. Predstavljajuæi izvješæe o životu i radu Fakulteta, dekanKBF-a dr. Tonèi Matuliæ istaknuo je kako u akademskojgodini 2014./2015. Katolièki bogoslovni fakultet sa svojimpodruènim studijem, Teologijom u Rijeci, u integriranimpreddiplomskim i diplomskim studijima te struènom studijuima ukupno upisanih 886 redovitih studenata, 414muškaraca i 472 žene. U taj broj ukljuèeni su studenti svihgodina studija i svih studijskih smjerova te studenti u statusuzavršetka studija. Takoðer je istaknuo kako od ukupnogbroja studenata KBF ima upisanih 672 laika i laikinja odkojih je 226 muškaraca i 446 žena, te 214 sveæenièkih iredovnièkih kandidata od kojih je 80 dijecezanskihbogoslova, 108 redovnika i 26 redovnica. Na poslijediplomski znanstveni studij licencijata i doktorataukupno je upisano 24 studenata (12 muškaraca i 12 žena). U protekloj akademskoj godini studij je završilo 155studenata i studentica, od toga je njih 119 studij završilo poBolonjskom sustavu studiranja. Po studijskim smjerovima naFilozofsko-teološkom studiju 76 studenata, od toga 62 poBolonjskom sustavu studiranja; na studiju Religioznepedagogije i katehetike 37 studenata, od toga 26 poBolonjskom sustavu studiranja; na struènom studiju teologije34 studenata, od toga 26 po Bolonjskom sustavu studiranja;na Institutu za crkvenu glazbu 5 studenata po Bolonjskomsustavu studiranja, na poslijediplomskom znanstvenomstudiju stupanj licencijata teoloških znanosti 4 studenta. Uprotekloj akademskoj godini s KBF-a na Sveuèilištu uZagrebu promovirana su dva doktora i dvije doktoriceteoloških znanosti. Istaknuo je kako je KBF organizirao ilisuorganizirao te uzeo udjela sudjelovanjem i/ili održanimpredavanjem na ukupno 18 znanstvenih simpozija i skupova.U vidu znanstveno-istraživaèkih programa i projekata, dekanje istaknuo kako je u 2014. nastavljen kontinuirani rad naukupno pet projekata. Podsjetio je i na uspješno provedenureakreditaciju. Izvijestio je i da na KBF-u ukupno radi 105zaposlenik u nastavi, 80 s mjestom rada u Zagrebu i 25 smjestom rada na podruènom studiju u Rijeci. U proteklomrazdoblju na Fakultetu je zaposlen jedan magistar znanosti usuradnièkom zvanju asistenta na Teologiji u Rijeci, te jednadjelatnica u struèno-administrativnim službama u Zagrebu.Umirovljen je jedan profesor i jedan djelatnik struène službe,

Domovinske vijestiika

318. ožujka 2015. broj 11/2015

a jedna zaposlenica sporazumno je prekinula radni odnos.Dekan je spomenuo i nakladnièku djelatnost. Posebno jeistaknuo sedam èasopisa, meðu kojima Bogoslovsku smotrukoja ove godine slavi 105. obljetnicu postojanja, a u izvješæuje mjesto našla i djelatnost knjižnice koja je tijekom proteklegodine znatno prošila svoj fond. U toj prigodi uruèene su diplome magistrima i licencimateoloških znanosti te diplomantima svih studijskih smjerova.U završnom dijelu sveèanosti dodijeljena su priznanjanajuspješnijim studentima, kao i povelje zahvalnostiumirovljenim djelatnicima Fakulteta i povelje zahvalnostidjelatnicima i suradnicima Fakulteta. Dekansko priznanje zanajbolji uspjeh u studiju u akademskoj godini 2013./2014.dobile su s Filozofsko-teološkog studija s. Vinka Maroviæ,Božana s. Tea Barnjak i s. Ivana Gelo. Sa Studija religioznepedagogije i katehetike priznanje su dobile Andreja Žiher iValentina Joziæ. Sa Studija crkvene glazbe priznanje jedobio Ivan Urliæ, a sa Struènog studija teologije MarinaÆavar. Dekanovo priznanje za najbolji znanstveni radstudenta u akademskoj godini 2013./2014. dodijeljeno jediplomantici Filozofsko-teološkog studija s. Vinki Maroviæza rad "Èovjek – slika trojstvenoga Boga" (mentorica dr. s.Marija Pehar) i studentici Filozofsko-teološkog studijaOksani s. Emanueli Vishki za rad "Petar u Ivanovuevanðelju", izraðen na seminaru Svetog pisma Novogazavjeta (mentor dr. fra Mario Cifrak). Priznanje Velikogakancelara za najuspješnijeg diplomiranog studenta uakademskoj godini 2013./2014. dodijeljeno je s. VinkiMaroviæ, diplomantici Filozofsko-teološkog studija, zaizvrstan (5,00) uspjeh. Povelja zahvalnosti prigodom odlaska u mirovinudodijeljena je dr. Jurju Batelji za dugogodišnje nesebiènosluženje Fakultetu, te prof. Vladi Budinskom zadugogodišnji nesebièan rad u Knjižnici Fakulteta. Povelja zahvalnosti u akad. god. 2013./2014. dodijeljena jedr. Nikoli Hohnjecu za samozatajno, marljivo i predanosluženje u nastavnom, znanstvenom i struènom radu, te dr.Nenadu Maloviæu za unapreðenje kvalitete nastavnogprocesa i znanstvene djelatnosti tijekom èetverogodišnjeprodekanske službe. Nagrada za izuzetno zalaganjenenastavnom osoblju Fakulteta dodijeljena je Štefici Levarza izuzetno zalaganje u izvršavanju svojih dužnosti u akad.god. 2013./2014., te Željki Vakuli za izvrsnu tehnièkupodršku tijekom izrade dvopredmetnog studijskog programai unapreðenje rada studentske referade u akad. god.2013./2014. Dekanovo priznanje za uspješnu suradnju sFakultetom u akad. god. 2013./2014. dodijeljeno je MariciVidoviæ za izniman doprinos u sreðivanju i unapreðenjuraèunovodstvene službe Fakulteta od 20. listopada 2013. do31. ožujka 2015. Zahvalu uime svih diplomanata izrekla jeMartina Piškoriæ, diplomantica Studija religiozne pedagogijei katehetike. U glazbenom dijelu proslave sudjelovao je Zbor instituta zacrkvenu glazbu "Albe Vidakoviæ" pod ravnanjem DanijeleŽupanèiæ uz klavirsku pratnju mr. art. Vesne Šepat Kutnar iprof. Konstilije Nikoliæ Markote te Katarine Kutnar (violina)i Silvije Magdalene Šimiæ (klavir). Sveèanosti su nazoèili ipredstavnik Srpske pravoslavne Crkve metropolitzagrebaèko-ljubljanski Porfirije, dekani više zagrebaèkihfakulteta, dekani katolièkih teoloških fakulteta iz Ðakova,Splita i Ljubljane, predstavnici drugih vjerskih zajednica uHrvatskoj, te predstavnici kulturnih i znanstvenih institucija,grada Zagreba, provincijali i provincijalke, brojni profesorite roditelji i prijatelji diplomanata.

Zadar: Studijski susret sveæenika o temi komunikacije idijalogaZadar, 11.3.2015. (IKA) - Trodnevni studijski susretsveæenika Zadarske nadbiskupije zareðenih u posljednjihdeset godina poèeo je u srijedu 11. ožujka u dvoranisjemeništa Zmajeviæ u Zadru. Voditelji susreta su dr. JosipBošnjakoviæ, struèni voditelj u psihološkom ipsihoterapeutskom podruèju djelovanja u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji, i Ana Uranija, psihologinja uObiteljskom savjetovalištu Caritasa Zadarske nadbiskupije.Sveæenici razmatraju važnost dušobrižnièkog razgovora i usvjetlu teoretskih i praktiènih poteškoæa, npr. zašto ljuditeško razgovaraju, ne razumiju se ili se pogrešno razumiju. Uvodno izlaganje održao je zadarski nadbiskup ŽelimirPuljiæ, o temi "Humanistièki pristup u psihologiji ipsihoterapiji". "Ako itko treba biti ekspert komunikacije, toje Crkva. Nekad znamo biti siromašni u komunikaciji, ali tajideal ostaje pred nama", rekao je mons. Puljiæ, govoreæi oèovjeku kao biæu dijaloga. Istaknuo je znaèaj èinjenice da sedrugoga umije i želi saslušati. "Pretpostavka stvaranjuzajedništva je autentièna komunikacija u kojoj smo kadridrugoga saslušati i reæi mu nešto o sebi. Tim dvjematraènicama putuje vlak zajedništva", rekao je mons. Puljiæ,upozorivši da ljudi èesto jedni druge ne slušaju, a èutidrugoga, razumjeti i dati mu priliku da se izgovori spovjerenjem i bez straha èesto je jaèe i mudrije odgojnosredstvo od puno govorenja. Èovjek je društveno biæeupuæeno na druge. Nadbiskup je upozorio kako se èestopogrešno ili nedovoljno predstavljamo. Trebalo bi bez strahaizreæi što nas tišti, što proživljavamo i osjeæamo. "Kad drugiimaju krivu sliku o nama, i mi smo sukrivci jer se nismopotrudili ispravno predstaviti. Htjeli smo se možda pokazatiboljima nego jesmo. Ako to èini i sugovornik, nije èudo štou meðuljudskoj komunikaciji dolazi do nerazumijevanja",upozorio je mons. Puljiæ. Nadbiskup je opisao sadržaj razgovora s drugima koji možeimati nekoliko oblika: površni naèin razgovora, traè odrugima, iznošenje osobnih stavova te iznošenje vlastitihdoživljaja. "U traè razgovorima niti što kažemo o sebi, nitišto saznajemo o sugovorniku. Tu èovjek ništa ne daje odsebe, niti što prima od drugoga", upozorio je nadbiskup.Istaknuo je važnost odgoja ljudi za dijalog. To nijejednostavno, jer zahvaæa cijelog èovjeka, njegove misli,èuvstva, stavove i uvjerenja. Nadbiskup je pritom naveoradove amerièkih psihologa Carla R. Rogersa i Carkhuffa –Berensona. Oni tvrde da u meðuljudskim odnosima ipružanju pomoæi drugima, postoje oni koji pomažu istimuliraju rast i onih koji to odmažu i blokiraju. "Oni kojipomažu, razumiju i cijene druge, te se pozitivno odnoseprema njima. Zanimljivo bi bilo prouèiti koliki je postotakljudi završio na psihijatrijskim odjelima, u ljeèilištima,zatvorima i popravnim domovima, zato što su bili odgajani iživjeli u ozraèju problematiènih meðuljudskih odnosa",rekao je mons. Puljiæ. Trostruki stav potreban za razgovor je empatija, poštovanje iautentiènost. Empatija je sposobnost uživjeti se u situacijudrugoga. Kad nema empatije, malo se razumije, površnoprosuðuje i slabo komunicira. Poštovanjem pokazujemopovjerenje prema drugima i cijenimo njihovo dostojanstvo ivrijednost. "Nažalost, puno ljudi nema to i vladaju se s maloili nimalo obzira i pažnje prema drugima. Oni donose odlukeumjesto njih ili nude savjete kao neke umirujuæe recepte.Takvo protektivno ophoðenje blokira pojedince. Dijaloškakomunikacija popraæena empatijom i poštovanjem otapanepovjerenje i stvara podlogu razumijevanja", rekao jemons. Puljiæ. Autentiènost je sposobnost biti slobodan i svoj.Pojedinci obdareni tom kvalitetom ne predstavljaju se krivo i

Domovinske vijesti ika

4 18. ožujka 2015. broj 11/2015

ne zatvaraju se u neke uloge. Kod autentiènog sugovornikanema raskoraka izmeðu onoga što kaže i osjeæa. "Kad nemaautentiènosti, govori se jedno, a èini drugo. Profesionalno seobavlja posao i najamnièki ponaša. Tu nema pravekomunikacije. To je problem našeg doba. Nema istinskekomunikacije. Premda se mnogo govori, malo se kaže. Ljudise èesto sastaju, ali malo povezuju. Dogaða se dijalog bezvolje, razgovor bez dubine, rijeèi bez osjeæaja", upozorio jemons. Puljiæ, istaknuvši da je dijalog susret dviju duša. Onnije samo razgovor, još manje rasprava ili dokazivanje. "Udijalogu ne dokazujem, još manje napadam. Izlažem islušam drugoga, ne kako bih mu našao neku pogrešku, veæsa željom èuti ga i shvatiti njegovu toèku gledišta, osjetiti štoon osjeæa. Kušam hodati u njegovim cipelama. To jeprofinjena ravnoteža. Jednostavno izlažem, tumaèim iopisujem. To su mostovi kojima kruži dah života,razlièitosti, pluralizma i bogatstva", rekao je nadbiskup,poruèivši, što se više trudimo voditi iskren dijalog, to smobogatiji. "Dijalog nas odgaja, èini nas osjetljivima i slobodnimapriopæiti, slušati i ponizno pitati. Uèiti, vidjeti i reæi. Kadsam spreman vidjeti i zapaziti, postajem pronicav otkrivati ivoljan nešto uèiti. To me èisti od mojih predrasuda i krivihsudova. Gledati u lice i osjetiti raspoloženje. Otkriti porukekoje se ne izrièu rijeèima. To znaèi imati osjeæaj za dijalog.Ako je èovjek u dijalogu toga svjestan, te se pritom ponašaobazrivo i sa strahopoštovanjem, on sugovorniku pomaže,shvaæa ga i prihvaæa. Uoèiti što je reèeno, razumjeti što jeskriveno, prihvatiti što je ponuðeno, te pritom ne iskrivljivatistvari i ne suditi, veæ s poštovanjem drugom izreæidobrodošlicu, dobar je znak i poèetak korisnog dijaloga",zakljuèio je nadbiskup Puljiæ.

Vodstvo Republike Srpske susrelo se s nuncijemD'ErricomDopredsjednik Josip Jerkoviæ i ministar za izbjeglice iraseljene Davor Èordaš s apostolskim nuncijem razgovaralio aktualnim dogaðajima u republikama BiH i HrvatskojZagreb, 11.3.2015. (IKA) - Dopredsjednik RepublikeSrpske Josip Jerkoviæ, ministar za izbjeglice i raseljeneosobe RS Davor Èordaš i zastupnica u Hrvatskom saboruMarija Rapo, sastali su se 11. ožujka u Zagrebu sapostolskim nuncijem Alessandrom D'Erricom i razgovaralio aktualnim dogaðajima u republikama Bosni i Hercegovini iHrvatskoj, izvijestila je mrežna stranica Ministarstva.Dopredsjednik Jerkoviæ izvijestio je nuncija o politièkojsituaciji Hrvata u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini teistaknuo važnost sudjelovanja hrvatskih dužnosnika u VladiRS, Vijeæu naroda RS te u opæinskim strukturama u kojimasu Hrvati izborili svoje vijeænike, kao i to što su izabralisvog legalnog i legitimnog èlana Predsjedništva BiH,predsjednika Federacije BiH i dopredsjednika RepublikeSrpske.Ministar Èordaš upoznao je nuncija D'Errica s aktivnostimana ostvarivanju Regionalnog programa stambenogzbrinjavanja, koji predviða povratak 1800 hrvatskih obiteljiu Republiku Srpsku, te naveo i druge projekte kroz koje æese osigurati povratak hrvatskih obitelji i obnova porušenihkuæa. Ministar Èordaš istaknuo je važnost potporepovratnicima koji su obnovili imovinu u cilju ostanka usvojim domovima, dodavši da se obnova vjerskih objekatapokazala kao bitni element u održivosti povratka. Èordaš jeupoznao nuncija s rezultatima Vlade Republike Srpske iresornog ministarstva na provoðenju projekata obnove iodrživosti povratka u protekloj godini i s planovima za 2015.godinu te mu zahvalio na dosadašnjoj potpori i osobnom

zauzimanju oko procesa povratka i opstanka Hrvata u BiH. Zastupnica Rapo ocijenila je vrlo znaèajnom moguænost dase glas Hrvata iz BiH èuje u Hrvatskom saboru.Nuncij D'Errico istaknuo je znaèenje suradnje sa SvetomStolicom, kao i problem smanjenja broja Hrvata u svimbiskupijama u Bosni i Hercegovini u posljednjih desetakgodina. Ocijenio je važnom daljnju obnovu stambenihjedinica, a osobito moguænost ekonomske održivostipovratnika. Bit je svega razvoj gospodarstva i otvaranjenovih radnih mjesta, poruèio je i podupro projekte koji æe seimplementirati na podruèju Republike Srpske, te oèekuje dase još više sredstava ulaže u održivost povratka.Papa Benedikt XVI imenovao je 21. svibnja 2012. godineapostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj nadbiskupaAlessandra D'Errica, dotadašnjega papinskog nuncija u BiH.Tijekom šestogodišnje diplomatske misije u Bosni iHercegovini nadbiskup D'Errico bio je dobro upoznat sprocesom povratka i položajem hrvatskog naroda u BiH te jeaktivno sudjelovao u stvaranju boljih uvjeta za njih.

Deveti nacionalni teèaj za asistente Franjevaèkogasvjetovnog reda i Franjevaèke mladežiSamobor, 11.3.2015. (IKA) - Deveti nacionalni teèaj zaduhovne asistente Franjevaèkoga svjetovnog reda (OFS) iFranjevaèke mladeži (FRAMA) na temu "Duhovni asistent uslužbi duhovnog vodstva" održan je u franjevaèkoj Kuæisusreta "Tabor" u Samoboru od 9. do 11. ožujka. Na teèaju uorganizaciji konferencija nacionalnih duhovnih asistenataOFS-a i FRAMA-e sudjelovalo je više od èetrdesetasistenata iz svih franjevaèkih provincija u Hrvatskoj.Pozdravili su ih domaæini fra Ilija Vrdoljak, provincijalHrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda, voditeljTabora fra Ivan Matiæ, te uime organizatora fra KrunoslavKocijan i fra Krunoslav Albert.Prvog dana Stjepan Kelèiæ, ministar Hrvatskog nacionalnogbratstva OFS-a, održao je izlaganje "Oèekivanja svjetovnihfranjevaca od duhovnih asistenata", a Marta Radoš,predsjednica Hrvatskoga nacionalnog bratstva Franjevaèkemladeži izlaganje "Oèekivanja èlanova FRAMA-e odduhovnih asistenata". U radu u skupinama asistenti surazmotrili kako odgovaraju na iznesena oèekivanja i koje bisadržaje trebalo ponuditi u formaciji asistenata da bi se štobolje odgovorilo na iznesena oèekivanja.O središnjoj temi teèaja, "Duhovno vodstvo kao dio poslanjaduhovnih asistenata", govorio je drugoga dana isusovac prof.dr. Mihaly Szentmartoni, profesor s Instituta za duhovnostna Papinskom sveuèilištu Gregoriana. U prvom je dijeluprikazao narav i modele duhovnog vodstva te osobinedobroga duhovnog voðe a u drugom je dijelu, na temeljusvog iskustva, govorio o nekoliko bitnih sadržaja duhovnogvodstva: negativne i pozitivne slike o Bogu, poteškoæe umolitvi i osnovne vrste i oblici molitve, osobni stiloviduhovnog života, razdoblja liturgijske godine i s njimapovezane kreposti. Na kraju je posebno prikazao fenomentransfera u duhovnom vodstvu. Sudionici su nakon svakogizlaganja u otvorenom dijalogu s predavaèem imali prilikuza pitanja i dodatna razjašnjenja. Treæeg je dana bio osvrt na rad s prof. Szentmartonijem ukojem je istaknuto kako je u izlaganjima uspio odgovoriti napitanja i potrebe sudionika na teorijskoj i praktiènoj razini teda je u svom obraæanju bio jasan, aktualan i zanimljiv jer jegovorio ne samo na temelju izvrsnog poznavanja teme negoi iz osobnoga redovnièkog i sveæenièkog iskustva. Na krajuje bio osvrt na sadašnje stanje pastoralne i duhovneasistencije OFS-a i FRAMA-e i o koracima koje trebapoduzimati za njezino poboljšanje i produbljenje.

Domovinske vijestiika

518. ožujka 2015. broj 11/2015

13. obljetnica smrti sluge Božjega kardinala FranjeKuhariæaKardinal Kuhariæ svjestan je živio duboke drame ljudskogroda. Bio je uronjen u pitanja koja su muèila èovjeka. No,bilo bi pogrešno ne vidjeti njegov evanðeoski odmak. Nijenastojao svidjeti se nekomu prešuæivanjem Kristove istine,rekao je kardinal BozaniæZagreb, 11.3.2015. (IKA) – Euharistijsko slavlje o 13.obljetnici smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuhariæapredvodio je 11. ožujka u zagrebaèkoj prvostolnicizagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ ukoncelebraciji s varaždinskim biskupom JosipomMrzljakom, križevaèkim vladikom Nikolom Kekiæem,zagrebaèkim pomoænim biskupima Ivanom Šaškom i MijomGorskim, te šezdesetak sveæenika. Uvodeæi u euharistijskoslavlje, kardinal Bozaniæ istaknuo je kako je ono spomen nablagopokojnog kardinala Franju Kuhariæa, ali i zahvala Boguza njega i njegovu službu.Na poèetku homilije kardinal Bozaniæ istaknuo je kako senaviještena Božja rijeè može razmatrati u svjetlubiskupskoga gesla sluge Božjega kardinala Franje Kuhariæa"Bog je ljubav". Vjerujem da bismo teško mogli naæi njemudražu temu od Božjih zapovijedi kroz koje se proteže govoro èovjekovu pozivu i odgovornosti da nasljeduje ono što jeBog uèinio za svijet i èovjeka u svojoj dobroti i milosrðu,dodao je, te se kratko osvrnuo na misna èitanja, a posebno naposljednju reèenicu evanðelja "taj æe biti velik u kraljevstvunebeskom". Kardinal Kuhariæ svjestan je živio dubokedrame ljudskog roda. Bio je uronjen u pitanja koja su muèilaèovjeka. No, bilo bi pogrešno ne vidjeti njegov evanðeoskiodmak. Nije nastojao svidjeti se nekomu prešuæivanjemKristove istine, rekao je kardinal Bozaniæ, te upozorio kakodanašnji masovni mediji mogu stvarati razne slike o ljudimaiz bliže ili dalje prošlosti. No, ono što ostaje kao provjerljivojesu izravna svjedoèanstva, rijeèi i sjeæanja na susrete. U tomje kontekstu istaknuo kako je meðu sjeæanjima o kardinaluKuhariæu sigurno njegova blizina èovjeku, i to "evanðeoskablizina koja je dopustila da progovori Bog sa svomzahtjevnošæu svojih zapovijedi i sa svim milosrðem svojeljubavi. Zbog toga smo èesto bili svjedoci osporavanjanjegovih stavova u društvu, kako u doba komunistièkogatotalitarizma, tako i za vrijeme rata protiv hrvatskedomovine, kao i u vrijeme demokratskih promjenadevedesetih godina prošlog stoljeæa". Kardinalov glas mnogipoštovali, ali "nažalost taj glas u mnogoèemu nije našaoodjeka u jezgri društva i u odlukama odgovornih kojima seusmjerava put naroda u buduænosti". Njegov glas ne prestaje govoriti. Zato je dobro posegnuti zanjegovim mislima i upoznati nove naraštaje s iznimnombaštinom koju nam je ostavio, rekao je kardinal Bozaniæ, tepodsjetio, da dok se u Hrvatskoj "danas na razne naèineoživljava i uljepšava slika komunistièke diktature, dok sepokušava obescijeniti napore i žrtve najzaslužnijih zaslobodu Domovine, a to su hrvatski branitelji, osobitodragovoljci, dok se prepravljaju životopisi relativizirajuæisudjelovanje u dokidanju prava i ponižavanju hrvatskogaèovjeka, bilo bi vrijedno vidjeti ne tako davnu prošlost krozprizmu kardinalovih briga i nadanja, njegovih upozorenja izauzimanja za dobro".U tom je kontekstu kardinal Bozaniæ upozorio, kakoKuhariæev glas i dalje "propituje ponajprije nas vjernike inašu crkvenost, ali istodobno osvjetljava kakvo je bilodruštvo u vremenu neslobode rijeèi, neslobode savjesti iispovijedanja vjere, društvo koje je bilo zatvoreno uideologiju materijalizma i ateizma, društvo dubokihneravnopravnosti i nepravde, istinske pljaèke, progona inerasvijetljenih zloèina. A danas se prema stvaranju

dojmova u medijima o tome sustavu mladim naraštajimasugeriraju pitanja 'pa zašto je bilo potrebno boriti se zaHrvatsku i èemu tolika stradanja?' Umjesto da se iznesu navidjelo stvarni dokumenti i svjedoèanstva toga vremena odogaðajima i ljudima, neistina dobiva nove, uljepšane oblikekojima se želi prikriti istinu".Citirajuæi više misli kardinala Kuhariæa, predvoditelj slavljanaglasio je, kako svako vrijeme nosi neke svoje posebnosti,ali je uvijek posrijedi odnos èovjeka prema temeljnimvrijednostima. Stoga je u duhu misli kardinala Kuhariæapozvao na molitvu na dvije nakane osobito važne za našuCrkvu i narod. Prva je vezana uz naše obitelji. Upreviranjima koja dodiruju samu srž otajstva života, naudaru se nalazi osobito obitelj. Pitanje vrijednosti, istine isavjesti tièe se življenja svakoga od nas, a naroèito obitelji,rekao je kardinal Bozaniæ, te citirajuæi rijeèi kardinalaKuhariæa iz 1994. godine, posebno naglasio kako njegovemisli o tomu da se brak treba temeljiti na zajedništvu ljubavi.Jer, "ako nema zajedništva ljubavi, onda je brak, obiteljzapravo interesna zajednica, koja traje dok traje interes, akada se interes promijeni, raspadne se". U tom je kontekstuukazao, kako kardinal Kuhariæ dobro uoèava na koji se naèinrelativizira vrijednost. To je uvoðenje novih pojmova,pokušaj stvaranja novih definicija odnosa kako bi sezamutilo istinu. Ipak, èovjekova savjest jest zapreka za brzonametanje ideologije. Savjest je trag istine koju se pokušavarelativizirati. Ako savjest bude zamraèena, neosjetljiva, tadase i vrijednosti teško razaznaju. U tom se procesu s nekimnovim inaèicama glede obitelji i mi danas nalazimo. Vidimoodstupanja u zakonskim propisima, u predloženim modelimaživljenja, u nebrizi za istinu o èovjeku, rekao je predvoditeljslavlja. Kao drugu nakanu na koju je pozvao na molitvu, kardinalBozaniæ je istaknuo pojavu iseljavanja iz Hrvatske. Podsjetioje, koliko je brige i ljubavi sluga Božji nadbiskup Franjouložio u pohode izvan Domovine kako bi oèitovao blizinu sHrvatima koji su iz razlièitih razloga napustili svoje domove.Pohaðao je hrvatske vjernike razasute diljem svijeta i èuvaoniti koje su ih spajale s hrvatskim biæem po vjeri, jeziku,kulturi i povijesti. Raseljavala je neimaština, prijetnje,progonstva. Sve je to stvaralo novu bol i èežnju zaHrvatskom. Ta je èežnja progovorila u ostvarivanju slobode,u moguænosti novih poèetaka, u žrtvi koja je združilahrvatski narod na svim stranama svijeta. Znali su iseljenicida je jedna Domovina i da korijen njihove sreæe seže doHrvatske. Nažalost, nakon tih teških iskustava nije zaživjelajaèa povezanost s našim iseljenicima. Puno je protivljenja tojpovezanosti i previše politièkih igara kojima se iseljenikeudaljavalo od Domovine, naglasio je kardinal Bozaniæ, teupozorio na pojavu u novije vrijeme, kada mladi, obrazovaniljudi ponovno napuštaju Domovinu zbog sve težemoguænosti nalaženja posla. Primjeæujemo kako se i putemnaših javnih medija na suptilan naèin mlade obrazovaneljude i obitelji, privlaèi i poziva da napuste Hrvatsku, da imje ljepše izvan nje. Istodobno je oèita sporost,neodgovornost, nebriga ili možda neznanje odgovornih uodluènijem traženju rješenja i moguænosti za otvaranje novihradnih mjesta za mlade naraštaje, upozorio je kardinalBozaniæ, te dodao kako "ma koliko to izgledalo kao dioprocesa globalizacije i povezivanja svijeta, ti su pozivi ipakna istome onom tragu procesa koji su slabili narodnu svijest,brisali spomen, odnaroðivali i iskorjenjivali".Kardinal Bozaniæ upozorio je da je "jednostavno danasupirati prstom u ono što nije dobro u Hrvatskoj. Lako jeobeshrabriti i stvarati takvo ozraèje da se ne vidi izlaz. No,nije posrijedi samo apstraktno domoljublje koje se brzohladi. Treba jasno reæi da to nije iskljuèivo pitanje politike.

Domovinske vijesti ika

6 18. ožujka 2015. broj 11/2015

To je pitanje naše vjere, našeg zauzimanja u društvenomeživotu, našeg vjernièkog nemirenja sa zlom. Ono ukljuèuje ipolitièki stav o vrijednostima, o politièkom nemirenju sonim što ne vodi k dobru, o istini u odgovornosti kojaodgovara savjesti. Dobro je odgajati djecu i mlade tako daupoznaju širinu svijeta, da puno nauèe, da se povezuju, ali neda duhom napuste Hrvatsku i da od nje odustanu". Stoga,dok molimo za proglašenje svetim blaženoga Alojzija,osjeæamo da je u toj molitvi i sluga Božji kardinal Franjo.Pamtimo njegovu radost u vrijeme beatifikacije, radostèovjeka koji je pronosio glas o svetosti blaženoga Alojzija ibio glas onih koji nisu smjeli govoriti. Ta dva života jasnopokazuju isti spoj vrijednosti, istine i savjesti, jer su voðeniistim Duhom, jer su voðeni poštovanjem Božjih zapovijedi,zakljuèio je kardinal Bozaniæ.

Predstavljeno troknjižje komentara Glasa Koncila (1990.-1999.)Zagreb, 11.3.2015. (IKA) - Druga serija knjiga komentaraobjavljenih u Glasu Koncila, troknjižje "Crkva i Hrvatska uizazovima slobode. Komentari Glasa Koncila (1990.-1999.)"predstavljena je u srijedu 11. ožujka u dvorani Tribine GradaZagreba. Uvodeæi u predstavljanje Ivan Tašev uputio je naznakovitost datuma predstavljanja, spomendan smrtikardinala Franje Kuhariæa èiji je vjerni kronièar i pratitelj nasjevernoamerièkom kontinentu bio don Živko Kustiæ, autorobjavljenih komentara. Istaknuo je kako je rijeè opetstotinjak komentara napisanih izmeðu 1990. i 1999. uvrijeme hrvatske tranzicije, uèenja demokracije, suoèavanjas ratnim strahotama. Tašev je podsjetio na prvi niz od èetirisveska koje je Glas Koncila objavio u sklopu proslave 50.obljetnice izlaženja, a obuhvatili su objavljene komentare izrazdoblja od 1965. do 1991. pod naslovom "Okovana Crkvau Hrvatskoj". V.d. direktor i glavni urednik Glasa Koncila mons. IvanMikleniæ istaknuo je kako se ovim predstavljaju sakupljeniplodovi rada don Živka Kustiæa. Pojasnio je da komentarinisu bili potpisani, da bi dobili veæi autoritet, jer su zastupalistavove redakcije i tako su bili shvaæani. Èesto puta su bilirazumijevani i kao stavovi Katolièke Crkve. No, upredgovoru knjiga jasno je istaknuto njegovo ime. "Ovoizdanje posveæujemo i njegovoj uspomeni u znak našezahvalnosti za sve što je don Živko uèinio najprije kaonovinar, onda kao urednik katolièkog dvotjednika, patjednika, kolumnist, pisac reportaža, autor mnogih knjigakoje je GK izdao. Ovo troknjižje je znak zahvalnosti koja jepremalo da bismo se mogli odužiti za sve veliko i dobro štoje uèinio za GK", rekao je mons. Mikleniæ te istaknuoaktualnost tekstova objavljenih u troknjižju. "Ove knjige prate prvo desetljeæe samostalne Hrvatske,desetljeæe koje je bilo prepuno izazova za hrvatski narod iCrkvu, jer se dogodio raspad komunizma. Crkva je bilazateèena u prostorima slobode, a u takvim vremenima bilo jepuno nesnalaženja i upravo su ovi komentari mnogima biliorijentacija, jer su odgovarali na pitanja koja su bila nova.Mnoga od tih pitanja i danas su aktualna i nisu do krajariješena, i u svijesti mnogih vjernika i drugih javnihdjelatnika", rekao je mons. Mikleniæ. Dr. Julija Barunèiæ Pletikosiæ iz Hrvatskoga memorijalnogdokumentacijskog centra Domovinskog rata govorila je otroknjižju iz perspektive povjesnièara, jer je u svojojdoktorskoj disertaciji o Domovinskom ratu i Crkvi koristilaizvještaje objavljene u to vrijeme u Glasu Koncila. Urednik izdanja novinar Tomislav Vukoviæ rekao je kakouredništvo Glasa Koncila objavljuje relevantne tekstove,želeæi na taj naèin hrvatskoj javnosti, osobito vjernièkoj

približiti sva zbivanja i osobe u burnim prijelomnimtrenucima u stvaranju i osamostaljenju hrvatske države,uspostavi demokratskih temelja i višestranaèja, kao ipotpuno novo ozraèje i društveno-ideološke prilike u kojimase našla Katolièka Crkva u to doba. Ovi komentari su kao i sve dotadašnje kolumne svjedokvremena. Nije rijeè samo o nizu faktografskih zabilježbipovijesnih dogaðanja, nego o njihovu razumijevanju smotrišta crkvenoga nauka. Jasno, principijelno, dosljedno,imajuæi stalno u vidu opæe dobro hrvatskog naroda i svihhrvatskih graðana, Katolièke Crkve i svih vjerskih zajednicau Republici Hrvatskoj, komentari Glasa Koncila informirajui formiraju, upozoravaju i predlažu, kritiziraju i pohvaljuju,usmjeravajuæi narodnosnu i crkvenu hrvatsku laðu na štosigurnijem putu izmeðu ondašnjeg mnoštva meðunarodnih,susjednih i petokolonaških Scila i Haribda prema mirnomemoru samostalnosti i razvitka. Za što bolje razumijevanje išto objektivnije sagledavanje poroðajnog, ali sjajnog,krvavog ali pobjednièkog, muènog, ali plodonosnograzdoblja kroz koje smo zajednièki prolazili novostvorenahrvatska država, hrvatski narod i svi hrvatski graðani i Crkvau Hrvata neizostavno treba uzeti u ruke i proèitati sabranekomentare Glasa Koncila u ova tri sveska, rekao je Vukoviæ. Zamjenik glavnog urednika Glasa Koncila Branimir Staniæosvrnuo se na publicistièku vrijednost i posebnosti stilaKustiæevih komentara. Odlomke iz troknjižja èitao je Ivan Fedor.

Muftija Hasanoviæ gost tribine u župi VrapèeZagreb, 11.3.2015. (IKA) - Na drugoj u nizu korizmenihtribina pod nazivom "Drugaèiji su pokraj nas" u župi sv.Barbare u Vrapèu 11. ožujka gostovao je predsjednikmešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija AzizHasanoviæ. Mladi iz župe došli su na ideju da pokrenu niztribina kako bi upoznali pripadnike drugih vjera,denominacija ili kršæanskih zajednica. Na ideju su došlipotaknuti žalosnim dogaðajima u Parizu, kao i u svijetu.Upoznati drugoga, stupiti u dijalog s drugim koji mislidrugaèije ili živi vjeru koja je drugaèija od naše, znaèiosloboditi se straha od onoga koga ne poznajemo i boriti seprotiv predrasuda. Muftija Hasanoviæ podsjetio je naèinjenicu da se priprema proslava 100. obljetnice priznanjaislama u Hrvatskoj, te istaknuo da Hrvatska može poslužitikao model rješenja islamskog pitanja u svijetu. Hrvatska jeprepoznata u svijetu kao mlada demokracija s visokimstandardom vjerskih sloboda. Muftija je naveo kako je imao priliku govoriti pred papomFranjom i amerièkim predsjednikom Barackom Obamom,kao i u drugim europskim institucijama, o suživotu idjelovanju islamske zajednice u Hrvatskoj kao primjeru zacijeli svijet. Dr. Hasanoviæ govorio je i o suradnji s ostalimvjerskim zajednicama u Hrvatskoj kao i o meðusobnomslaganju oko moralnih naèela koja liberalni svijet postavlja upitanje. Muftija je ocijenio odnos s Katolièkom Crkvomkvalitetnim, a sam je kao zagrebaèki imam imao potrebuslušati kolegije na Katolièkome bogoslovnom fakultetu kakobi bolje shvatio svojeg susjeda katolika i kako bi cijenio ishvatio identitet veæinskog stanovništva Hrvatske, koji setemelji na vjeri. U kontekstu žalosnih teroristièkih akcija,muftija je rekao da terorizam nema domovinu, nema naciju inema vjeru. Muftija Hasanoviæ je i predavaè na Filozofskomfakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, osnivaè je centra zahalal proizvode, a duži niz godina pripremao je hrvatskevojnike za mirovne misije u Afganistanu.

Domovinske vijestiika

718. ožujka 2015. broj 11/2015

Seminar za pastoralne suradnike iz HKM u NjemaèkojZaprešiæ, 12.3.2015. (IKA) - Seminar za ðakone, pastoralnesuradnice (redovnice i laikinje) i suradnike (laike) izhrvatskih katolièkih misija i zajednica u Njemaèkoj održanje od 10. do 12. ožujka u Duhovno-obrazovnom centru"Marijin dvor" Družbe sestara milosrdnica sv. VinkaPulskog u Lužnici kraj Zaprešiæa, u organizaciji Hrvatskogadušobrižnièkog ureda iz Frankfurta na Majni. Seminar jepoèeo jutarnjom molitvom i misom koju je predvodio dr. fraDarko Tepert. Na seminaru je bilo rijeèi o biblijskompastoralu i pripremi za liturgijsko slavlje, a vodili su ga dr.Tepert i Magdalena Ferenèina iz Mannheima. Sve je napoèetku uime organizatora pozdravio delegat za hrvatskodušobrižništvo u Njemaèkoj vlè. Ivica Komadina koji jesudionicama i sudionicima, kojih se okupilo dvadeset i troje,zaželio uspješan seminar te ih je pozvao neka i nadaljesudjeluju u tim darovanim susretima i tako obogaæuju svojduhovni i pastoralni život. Potom je okupljene pozdravioravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr.Tomislav Markiæ koji je istaknuo kako "pastoral možemomisliti kao složeni mehanizam s puno kotaèiæa, a pastoralnesu suradnice i suradnici i ðakoni važni kotaèiæi bez kojih sekretanje ne bi dogodilo do onih do kojih se treba dogoditi, donaših vjernika". Tijekom seminara dr. Tepert govorio je ovrstama biblijskog pastorala; biblijskoj znanosti, teologiji iduhovnosti; biblijskim temama zanimljivim današnjemèovjeku; lectio divina kao osobnom i zajednièkom susretu sBožjom rijeèi i lectio divina u skupini – pod vidom praktièneprimjene. Pritom je dr. Tepert istaknuo kako je aktualizacijabiblijskoga teksta osobito važna u pastoralu i katehezi, aodgovornost aktualizacije leži na biskupima, sveæenicima ipastoralnim suradnicima te na vjerouèiteljima. Oni koji suneposredno odgovorni za razlaganje Božje rijeèi njegovunarodu, mogu to uèiniti tek ako i sami iz nje žive, ako jeredovito èitaju i prouèavaju, ako uz nju mole i razmatraju.Za katehezu Sveto pismo mora biti prvi izvor. U kateheziuvijek valja poæi od povijesnog konteksta božanske objave,istaknuti ulogu pojedinih osoba i dogaðaja u Božjem naumuspasenja. Samo kronološko upoznavanje s pojedinimosobama i dogaðajima ipak nije dovoljno. Potrebno jepotaknuti na susret s Kristom koji ostvaruje, tumaèi iusavršuje cjelokupnu biblijsku objavu. Biblijske skupinepredstavljaju zgodno mjesto zajednièkog razmišljanja obiblijskom tekstu i zajednièke molitve. Za razliku odhomilije, koja èesto zbog velikog broja vjernika ne moževoditi raèuna o oèekivanjima, tjeskobama, strahovima,nadama i radostima svakoga od njih, u biblijskim skupinamasvatko može doæi do izražaja. Razlièite su metode koje se nazajednièkim susretima mogu koristiti prilikom èitanja iprouèavanja svetopisamskog teksta. Jedna od tih metoda je ilectio divina prilagoðena radu u skupini, istaknuo je dr.Tepert. Magdalena Ferencina praktièno je pripremalasudionike za liturgijsko slavlje i osnove psalmodije u tridijela. To je bilo zamišljeno, kako je istaknula Ferenèina,kao praktièni rad s literaturom za misna slavlja i njihovomkonkretnom primjenom u misama koje su se slavile na tomsusretu. Sve je bilo osmišljeno i kao rad sa zborom, krozvokalnu tehniku, dirigiranje, harmonijsku pratnju iimprovizaciju uz aktivno sudjelovanje polaznika. Krozosnove psalmodije predavaèica se željela osvrnuti na pomaloslabo pjevanje psalmodijskih tonusa u liturgiji èasova tepotaknuti sudionike na èešæe pjevanje, barem na takvimsusretima. Sudionici su se upoznali i s dvorcem i Duhovno-pastoralnim centrom "Marijin dvor" u Lužnici, o èemu im jegovorila s. Berislava Mirjam Grabovac. U srijedu 11. ožujkau veèernjim satima bio je sveèani oproštaj od s. Damire Gelou povodu njezina odlaska u mirovinu, a koja je veliki broj

svojih redovnièkih godina provela u pastoralnom radu uhrvatskoj pastvi u Njemaèkoj. Tijekom seminara sudionikeje posjetio i bivši delegat za Njemaèku fra Josip Klariæ, kojisada djeluje u župi Gospe van grada u Šibeniku.

Misa u povodu 100. obljetnice smrti dr. Rudolfa EckertaBio je novinar i publicist, èlan hrvatskog katolièkog pokretaRijeka, 12.3.2015. (IKA) - U povodu 100. obljetnice smrtidr. Rudolfa Eckerta, u èetvrtak 12. ožujka župnik župe sv.Jurja na Trsatu fra Ivan Mikleniæ predvodio je misno slavljei molitvu na trsatskom groblju u kapeli Sv. Mihovila.Propovijedao je župnik podvežièke župe sv. Terezije odDjeteta Isusa Ivan Šariæ.Rudolf Eckert iznad svega htio je u svome životu biti Božji isvoje znanje i sposobnosti stavio je Bogu na raspolaganje,rekao je fra Ivan. Dodao je da nam Crkva dobre primjerepoput Eckerta stavlja za uzore. Od njih možemo nauèiti kakose zauzimati za Kristove vrijednosti. Visoki jubilej Eckertove smrti moguænost je da Boguzahvalimo na èovjeku koji je bio duboko utkan u Božje srce,u ovaj grad i hrvatski narod, rekao je vlè. Šariæ. "Èinjenicada se i nakon 100 godina netko okupio na misi govori namda ono što je Božje, ne umire. Takoðer, Eckert nije jedinaosoba koje se trebamo sjeæati. U Rijeci je bilo još puno ljudikoji su zaslužili našu hvalu, a iz èijih primjera vidimo davrijeme koje darujemo Bogu je vrijeme vjeènosti." Unastavku je istaknuo da smo svi pozvani na svetost i da sesvakodnevno moramo pitati odluèujemo li se za Boga. Èesto štujemo inozemne svece, što je dobro jer smo jednaCrkva, ali najprije bi trebali iskazati èast hrvatskim ljudimapoput Rudolfa Eckerta, kazao je vlè. Šariæ. Dodao je da serukopisi o dr. Eckertu nalaze u Kongregaciji za kauzesvetaca, te da je on svijetli uzor kako je svetost ostvariva."Vjera nije nešto apstraktno i neodreðeno, nego baština kojusu nam po svetaèkom primjeru donijeli ljudi poput RudolfaEckerta i koja je živa i do današnjih dana." Zakljuèujuæipropovijed istaknuo je kako Eckerta mnogi usporeðuju, ali inazivaju - Rijeèki Ivan Merz. Po završetku misnoga slavlja vjernici, predvoðeni fraIvanom i vlè. Šariæem, uputili su se do groba RudolfaEckerta na molitvu. Rudolf Eckert (Travnik, 27. veljaèe 1889. - Rijeka, 12.ožujka 1915.) bio je novinar i publicist, èlan hrvatskogkatolièkog pokreta. Godine 1912. zapoèeo je s PetromRoguljom i Milanom Paveliæem ureðivati "Rijeèke novine"koje su pokrenuli rijeèki kapucini. Iste godine postajeèlanom Hrvatskoga katolièkog seniorata i ostvaruje bližusuradnju s biskupom Antunom Mahniæem. Kad su ukolovozu 1914. odlukom vlasti "Rijeèke novine"obustavljene zbog naglašene hrvatske orijentacije, Eckert ihsa suradnicima premješta u Zagreb gdje nastavljaju redovitoizlaziti pod nazivom "Novine" i njegovim glavnimuredništvom. Dr. Rudolf Eckert pripadao je vrhu hrvatskoga sveuèilišnogkatolièkog pokreta koji je u otporu liberalizmu,materijalizmu i evolucionizmu (Ch. Darwin, E. Haeckel) teaustrijskoj i ugarskoj politici nastojao u katolièanstvu i novojsocijalnoj politici pronaæi hrvatske vrijednosnice i saèuvatiosobitosti hrvatskog društva i èovjeka. Zbog prerane smrtidjelo mu je ostalo tek u obrisima. Umro je na glasu svetosti 12. ožujka 1915. Pokopan je 14.ožujka najprije na groblju Kozala, da bi 7. srpnja njegoviposmrtni ostaci bili prenijeti na groblje Trsat, u blizinikapelice Sv. Mihovila.

Domovinske vijesti ika

8 18. ožujka 2015. broj 11/2015

Molitvena akcija "24 sata za Gospodina" u DubrovaèkojbiskupijiDubrovnik, 12.3.2015. (IKA) - Molitvena akcija "24 sata zaGospodina" (24 ore per il Signore) koja se na poziv papeFranje dogaða u brojnim nad/biskupijama diljem svijeta,poèela je prvi put u srijedu 11. ožujka u Dubrovaèkojbiskupiji. U prepunoj crkvi Male braæe u Dubrovniku okupilisu se vjernici iz razlièitih župa, a uz koncelebracijudvadesetak sveæenika misu je predvodio dubrovaèki biskupMate Uziniæ. Liturgijsko pjevanje povjereno je najmlaðima injihovim voditeljima. Crkvom su tako u prvom satu molitveodzvanjali djeèji glasovi triju djeèjih zborova : župe sv. Petra- Boninovo, župe sv. Križa - Gruž i župe sv. Mihajla –Lapad, a redovnice i dominikanski novaci èitali su misnaèitanja i molitvu vjernika. U propovijedi biskup Uziniæ govorio je o ljubavi Božjojprema svakom èovjeku i èovjekovu odgovoru na tu ljubav.Citirajuæi neke stihove "Hvalospjeva ljubavi" rekao je kakoje svatko, bez obzira na sve uspjehe i postignuæa u životu, nasve ono što ima ili èini, bez ljubavi zapravo ništa. "Vjerujemda je upravo ljubav ono što na najbolji naèin objašnjava ovajnaš susret '24 sata s Gospodinom'", rekao je biskup.Govoreæi o "24 sata za Gospodina" kao o odgovoru na Božjuljubav, biskup Uziniæ istaknuo je kako su "ona simbol našegodgovora na bezgraniènu Božju ljubav kojom smo ljubljeni,na ljubav Boga koji nas ljubi 24 sata sve dane našega života,ali i prije i poslije ovozemnog života". Pozvao je sve datijekom ta 24 sata, i kad ne budu fizièki u molitvi predPresvetim, sebi posvijeste potrebu stavljanja Isusa Krista naprvo mjesto u svom životu. A onda da to pretoèe i u svojkršæanski život. "Ako nam ljubav prema Kristu bude naprvom mjestu sve druge ljubavi æe biti onakve kakve trebajubiti", rekao je biskup. Nakon mise biskup Uziniæ izložio jePresveti Oltarski Sakrament pred kojim su nastavljenemolitve. Drugog sata 24-satne neprekidne molitveGospodinu molitvu su animirali mladi Dubrovaèkebiskupije. Molitva "24 sata za Gospodina" nastavljena je i cijelu noæ, asvakoga sata u voðenju molitve izmjenjivali su se èlanovimolitvenih, redovnièkih zajednica ili župa Dubrovaèkebiskupije: Schoenstattski pokret, dominikanski novaci, župasv. Petra-Boninovo, molitvena zajednica "Treæe srce",Službenice milosrða (Anæele), župa sv. Obitelji – NovaMokošica, èlanovi Neokatekumenskog puta, franjevke odBezgrešnog zaèeæa BDM s Danaèa, Gradska župa VelikeGospe (katedralna župa), molitvena zajednica "Effatha". U èetvrtak 12. ožujka jutarnju molitvu i razmišljanjapredvodili su franjevci iz Male braæe. Zatim je molitve i meditacije predvodila župa sv. Marije Magdalene izMandaljene, pa Školske sestre franjevke Splitske provincije,molitvena zajednice Krvi Kristove. Od 11 sati molitvupredvodi župa sv. Mihajla – Lapad, pa redovnice DružbeKæeri milosrða, Molitvena zajednica "Božji hram", župa sv.Križa – Gruž, redovnice Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog i od 16 sati Molitvena zajednica "Dva srca". Nakon pokornièkog bogoslužja koje je predvodio don MarinLuèiæ i sveèane Veèernje, molitvena akcija završila jekoncelebriranim euharistijskim slavljem koje je predvodiobiskup Uziniæ. U propovijedi je govorio o zloduhu gluhoæe"koji nas spreèava da èujemo i poslušamo Božju Rijeè" izloduhu nijemosti "koji nas spreèava govoriti o Bogu onimakoje susreæemo". "Mi smo 24 sata bili u druženju sGospodinom. Ta 24 sata su bila naša prigoda da seoslobodimo zloduha gluhoæe", rekao je biskup. "Bili smo tuda bismo èuli što nam Gospodina ima reæi, a onda i da bismoga poslušali. U ta 24 sata Gospodin nam je govorio o svojojbezgraniènoj ljubavi, kojoj jedina granica može biti naša

slobodna volja kojom ne želimo na tu njegovu ljubavodgovoriti svojom ljubavlju", pojasnio je. Biskup je izraziouvjerenje da se u ta 24 sata, koja su zajednièka biskupiji iGradu, dogodilo to da su mnogi èuli Gospodinovu poruku.Nije dovoljno samo biti 24 sata u euharistijskoj prisutnostiGospodina nego je potrebno iziæi u sve naše satove, sve našedane, naš život i ne biti nijem nego postati svjedokom onogašto smo èuli svima koje susreæemo. "Jesmo li nakon ova 24sata spremni prenijeti Gospodina i njegovu Rijeè po svojojrijeèi u naša 24 sata svakog dana? Jesmo li spremni uklonitinijemost koja nas blokira da govorimo o Bogu, da gaslavimo, svjedoèimo, da ga se ne sramimo? Da on bude onajkoji æe po nama razbijati gluhoæu i nijemost ovog svijeta ukojem živimo. Naš svijet je gluh za Božju Rijeè i nijem zaporuku ljubavi. Mi koji smo èuli tu poruku moramo bitisposobni govoriti o toj poruci, moramo postati proroci teporuke u svijetu i vremenu u kojem živimo. Inaèe æe sedogoditi raskorak izmeðu onoga što smo èuli i što govorimo,raskorak izmeðu onoga što živimo i onoga što svjedoèimo."Prestanemo li Božju Rijeè koju smo èuli izgovarati, postatæemo nijemi. Budemo li samo govorili, a ne slušali – postatæemo i gluhi i nijemi. Potrebno je zato i slušati i govoriti.Neka nam Gospodin bude blizu i u ostalim satima našegživota kako bi to što smo mi èuli - mogli i drugi èuti i njemuse približiti, zakljuèio je biskup Uziniæ. Molitvu "24 sata za Gospodina" organiziralo je biskupijskoVijeæe za katehizaciju i novu evangelizaciju Dubrovaèkebiskupije, s proèelnikom mr. don Josipom Mazarekiæem.

Nuncij D'Errico na primanju kod predsjednice Grabar-KitaroviæPotpora suradnji za razvoj Hrvatske i za dobrobit inapredak svih hrvatskih graðanaZagreb, 12.3.2015. (IKA) – U prigodi preuzimanja dužnostipredsjednica RH Kolinda Grabar-Kitaroviæ priredila je 12.ožujka primanje za šefove diplomatskih misija imeðunarodnih organizacija akreditiranih u RepubliciHrvatskoj. Nakon pozdravnog govora Predsjednice, ukojemu je iznijela prioritete meðunarodne politike, rijeèzahvale uputio je doajen Diplomatskoga zbora apostolskinuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico.Uvodno je podsjetio na sveèanost prisege i inauguracijskigovor, te istaknuo kako inozemni predstavnici cijenePredsjednièin poziv na nacionalno jedinstvo i konsenzus okljuènim pitanjima, kao i njezinu otvorenost premameðunarodnoj zajednici, te želje za održavanjem i daljnjirazvoj dobrih odnosa sa susjednim zemljama. Posebno, pak,se osvrnuo na naglasak iz njezina govora o važnosti obitelji,vjere i kulture u oèuvanju hrvatskog identiteta. U tom jekontekstu rekao kako æe diplomatski predstavnici radodijeliti zauzetost o tim važnim temama, te iskreno suraðivatiza razvoj Hrvatske i za dobrobit i napredak svih hrvatskihgraðana.Ne podcjenjujemo probleme s kojima ste suoèeni usvakodnevnim obvezama, osobito onim proizišlim izsvjetske gospodarske krize i nekim osjetljivim situacijamana lokalnoj i regionalnoj razini koje su uglavnom nasljeðeprošlosti. Uvjereni smo da æe, imajuæi u vidu ciljeve kojenamjeravate postiæi na domaæoj i meðunarodnoj razini,mudrim voðenjem Hrvatska biti u moguænosti prevladatisadašnje teškoæe, kao i toliko puta u svojoj povijesti,istaknuo je nuncij D'Errico. Na kraju je još jednom èestitaona izboru te rekao: "Neka Vas i Vašu obitelj, Vladu i sve onekoji na razlièitim podruèjima doprinose napretku i razvojuovog plemenitog naroda Bog blagoslovi".

Domovinske vijestiika

918. ožujka 2015. broj 11/2015

Tribina "Priziv savjesti i hrvatsko društvo"Gost tribine bio dekan zagrebaèkog KBF-a dr. Tonèi MatuliæPožega, 12.3.2015. (IKA) - U slijedu korizmenih tribinaèetvrtkom u organizaciji Požeške biskupije, 12. ožujkaodržana je tribina na temu "Priziv savjesti i hrvatskodruštvo". O temi je govorio dekan Katolièkoga bogoslovnogfakulteta Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr. Tonèi Matuliæ. Prijepoèetka tribine okupljene je pozdravio voditelj Odgojno-obrazovnog centra Požeške biskupije Ivica Žuljeviæ nakonèega je profesor Katolièke gimnazije u Požegi IvanBedenièiæ predstavio predavaèa. Dr. Matuliæ je kroz iscrpno izlaganje koje se temeljiloprvenstveno na pravnoj osnovi i temelju priziva savjesti uHrvatskoj pokušao uputiti na stvarnu nemoguænostpotkapanja neèeg toliko jasnog i utemeljenog kao što jepitanje priziva savjesti. Potom je, putem naravnog zakonakoji je utkan u èovjeka kao Božji zakon ili "glas savjesti"kroz biblijske primjere Staroga i Novoga zavjeta pojasniokako se i Sveto pismo odnosno, osobe o kojima ono govoripozivaju na priziv savjesti. No, želeæi na svojevrstan naèinpomalo apstrahirati od biblijskog poimanja savjesti uputio jei na likove stare grèke filozofije, koju je za temelj svogfilozofskog razmišljanja preuzela i europska kultura,problematizirajuæi pitanje Antigone koja se usprotivilazakonu kralja Kreonta i po savjesti pokopala svojega mrtvogbrata te pitanje Sokrata i njegovih tužitelja. Kako bi, sobzirom na današnje stanje i aktualnu situaciju poznatu unajsvježijem primjeru kninske primalje Jage Stojak koja jeodbila izvršiti namjerni pobaèaj, nazoène ohrabrio uzauzimanju za pravo na priziv savjesti kao jedno odtemeljnih ljudskih prava, dr. Matuliæ iznio je i primjer trojicekatolièkih muèenika sada proglašenih blaženika i svetaca,koji se nisu htjeli odreæi glasa savjesti, Božjeg glasa u svojojnutrini odbijajuæi èiniti vidljivo zlo, te su takvosvjedoèanstvo platili muèenièkom smræu: sv. Thomas More,sv. Franz Jägerstätter i bl. Alojzije Stepinac. Dr. Matuliæ je citirajuæi rijeèi bl. Alojzija na montiranomsudskom procesu "Moja je savjest èista!" posvjestio kolika jevažnost spomenutim blaženicima i svecima bila ne iæi protivglasa svoje savjesti, protiv Boga, ostati èiste savjesti pa èak ipo cijenu tjelesne, fizièke smrti bojeæi se više od svegamoralne smrti.

Zadar: Završen studijski susret sveæenika o komunikacijiSnalaženje u komunikaciji je povezano s uspjehom u poslu, uprivatnom životu, mentalnim zdravljemZadar, 13.3.2015. (IKA) - Trodnevni studijski susretsveæenika Zadarske nadbiskupije zareðenih posljednjih desetgodina o temi komunikacije završen je u petak 13. ožujka.Predavanja su održali i kroz radionice o komunikacijskimvještinama vodili su dr. Josip Bošnjakoviæ, voditeljpsiholoških i psihoterapeutskih susreta u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji, i Ana Uranija, psihologinja uObiteljskom savjetovalištu Caritasa u Zadru. "Naèinkomuniciranja s osobama je bitan jer se u komunikacijidogaðaju promjene u osobi dok s njom komuniciramo,premda se posljedice tih promjena mogu dogaðati i sodgoðenim uèinkom. Ljudi æe se vraæati na ono što imgovorimo, prisjeæat æe se o èemu smo razgovarali.Komunicirati je umjetnost i snaga koju imamo u odnosuprema drugima", rekao je dr. Bošnjakoviæ. Sveæenici su uposlanju pomaganja ljudima, te je potaknuo na razmišljanjekako sveæenik sebe doživljava u kontaktu s drugom osobom.Podsjetio je na misao pape Franje u pobudnici 'Radostevanðelja' kako Crkva sveæenike, redovnike i vjernike laikemora uvoditi u umijeæe praæenja drugoga, 'kako bi svi nauèili

izuti svoje sandale pred svetim tlom drugoga'. Ritam togpraæenja mora biti odmjeren, ohrabrujuæi, odražavati našubliskost, poštivanje i suosjeæanje koje ujedno ozdravlja,oslobaða i potièe rast u kršæanskom životu. "U pristupuljudima Isus je dobro osluškivao situaciju tih ljudi ipoznavao ih. Isus je odgovarao na potrebe ljudi. Od sadržajanavještaja ne treba odstupati, no kako sadržaj navještajauklopiti u kontekst života pojedine osobe ostaje otvorenopitanje, jer onoliko je putova do osoba koliko je osoba",rekao je dr. Bošnjakoviæ. Sveæenik prije svega naviješta rijeèBožju i iz nje iznosi što je odgovarajuæe za narod."Navjestitelj je u prednosti ukoliko poznaje situacijuslušatelja, te je dobro, od koristi je, upoznati se sa situacijomi životom slušatelja. Primjer takvog postupanja je IvanKrstitelj. Postoji opæe naèelo djelovanja, ali ako sekonkretizira, postaje opipljivo i motivirajuæe. IvanaKrstitelja je pitalo mnoštvo što im je èiniti. On im odgovori,tko ima dvije haljine i hrane, neka podijeli s onim koji nema.Pitaju ga carinici što im je èiniti, kaže da ne utjeruju višenego je odreðeno. Pitali su ga vojnici što im je èiniti, kaže imneka nikome ne èine nasilja i krivo ne prijavljuju. IvanKrstitelj ima poruku za svaki pojedini stalež koji mu seobraæa za pomoæ, uzima u obzir kontekst u kojem su osoberasle", rekao je dr. Bošnjakoviæ. Istaknuo je i znaèaj toga dase ljude potièe da budu samostalniji. Ljudi žele bitiosloboðeni svojih teškoæa, a da sami u tome ne sudjeluju."Kroz komunikaciju postajemo ono što jesmo, odnos nasgradi. Ne znaèi da se moramo slagati, ali je važno kako æe sestav izreæi. Do nesuglasica èesto doðe ne zato što se neštoreklo, nego zbog naèina na koji se reklo", upozorila jeUranija, istaknuvši da je komunikacija s drugima autentiènaèovjekova potreba, jer kroz te odnose dobije se orijentacija osebi, svom ponašanju, emocionalno zadovoljstvo imoguænost ostvarivanja raznih potreba. Snalaženje ukomunikaciji je povezano s uspjehom u poslu, u privatnomživotu, mentalnim zdravljem. Komunikacija se odvija nasadržajnoj i odnosnoj, verbalnoj i neverbalnoj razini,ukljuèuje razgovor, ali i ponašanje. Predavaèi su opisali znaèajke dobre i loše komunikacije.Dobra komunikacija podrazumijeva govor u ja-porukama,pri èemu pojedinac izrièe kako se osjeæa zbog ponašanjadruge osobe, koje su posljedice njenog ponašanja na tuosobu, što predlaže da se promijeni u ponašanju. Dobro,aktivno slušanje znaèi razumijevanje, provjeru toga što jeosoba razumjela, pitanje. Loša komunikacija je govorenje uti-porukama, zapovijedanje, omalovažavanje, okrivljavanje,izrugivanje, predbacivanje odgovornosti na druge. Lošeslušanje je jednoslojno, selektivno, dolazi do otimanja rijeèi.Bošnjakoviæ i Uranija su govorili i o modelu dvostrukoginteresa u situacijama sukoba. To je pet situacija:borba/nadmetanje, s pristupom pobjednik-gubitnik iporukom 'Ili æe biti kako ja hoæu ili nikako'. Takvoponašanje se sastoji u nareðivanju, prijetnji, prisiljavanju,nadmudrivanju, suprotstavljanju, kontroli. Situacijarješavanja problema ima pristup pobjednik-pobjednik, sporukom 'Moj izbor je..., što bi ti želio?' To znaèiprikupljanje informacija, traženje alternativa, prihvaæanjerazlièitosti, ukljuèenost. U kompromisu pristup je djelomiènipobjednik i djelomièni gubitnik, a poruka 'Ja æu se malopovuæi, ako se ti malo povuèeš'. Ljudi se pritom cjenkaju,istièu razlike, preispituju, slušaju, popuštaju. U situacijiizbjegavanja, pristup je gubitnik-gubitnik, a poruka 'Sukob?Ma nema nikakvog problema'. Tu se osoba povlaèi, porièe,odgaða razgovor, ignorira. U situaciji odustajanja-prilagoðavanja, pristup je gubitnik-pobjednik, a poruka'Kako god ti kažeš...'. Pritom osoba prihvaæa kritiku, slažese, umanjuje svoje ciljeve, laska, smiruje drugu stranu i

Domovinske vijesti ika

10 18. ožujka 2015. broj 11/2015

istièe njenu pravednost. "Kršæanstvo je nauk o vjeri i ujednoživljenje te vjere u odnosu prema Bogu i u odnosu premaèovjeku, prema sebi i drugima. Osoba je interpersonalnobiæe koje živi s drugima te je potrebno više spoznati sebe ibiti sposobniji za komunikaciju s drugima", poruèio je dr.Bošnjakoviæ. Tijekom seminara sveæenici su sudjelovali umisnom slavlju i molitvi Srednjeg èasa.

Biskup Šaško predvodio korizmeni susret hrvatskihbraniteljaZagreb, 13.3.2015. (IKA) – Korizmeni susret hrvatskihbranitelja, èlanova obitelji branitelja, ratnih vojnih invalida,udovica, djece i roditelja poginulih, nestalih i nasilnoodvedenih hrvatskih branitelja u zagrebaèkoj katedralipredvodio je 13. ožujka zagrebaèki pomoæni biskup IvanŠaško.Susret je poèeo pobožnošæu križnoga puta. Uvodeæi upobožnost, biskup Šaško istaknuo je kako je korizmenisusret hrvatskih branitelja i èlanova njihovih obitelji uprvostolnici zaživio i postao poseban dogaðaj, puno širi odpastoralnoga kalendara Zagrebaèke nadbiskupije. Svake pak godine Gospodin nas okuplja, da ne zaboravimozahvaliti za dar slobode, za dar zajedništva i njegoveprisutnosti. Osim toga, svake se godine pojave i nove nakaneza hrvatsku domovinu i životnu stvarnost hrvatskihbranitelja. Ove su godine naše brige usmjerene premavrijednostima za koje se zalažu i za koje se žrtvuju hrvatskibranitelji koji gotovo pet mjeseci svoje veæ darovanozdravlje, svoju èast i ljubav prema domovini izlažu naulicama grada Zagreba, rekao je biskup, te podsjetio "ovdjeuèimo nositi svoje križeve, križeve obitelji, križeve naroda.Zato puni utjehe i radosti poðimo zajedno s Isusom na putuponiznosti i proslave. Vidjet æemo da je tragovima našihteškoæa on veæ prošao".Nakon križnoga puta uslijedilo je euharistijsko slavlje napoèetku kojega je biskup Šaško i u duhu Papina dana pozvaoprisutne na molitvu za Papu, na što i sam èesto potièe.Znakovito je da se podudarilo veèerašnje slavlje branitelja smolitvom za Papu i njegovu službu. Tako lakše spoznajemo:znaèenje Božjega poziva, vjernost u poslanju i nesebiènodarivanje bližnjima; tako lakše vidimo da je Crkva sazdanaod Božjega poticaja i nadahnuæa te da joj je pogled usmjerenprema vjeènosti i onda kada živi najgrublju zemaljskustvarnost, rekao je biskup, te pozdravio i predstavnikeKrižarske organizacije – Središnjega križarskog vodstvaprisutne na misi.U homiliji, obraæajuæi se braniteljima, biskup je rekao"izgovoriti prvu i najveæu zapovijed o ljubavi prema Bogu ibližnjemu te vidjeti vas, branitelji, osobito vas, koji stenajviše trpjeli udarce zla i nosite vidljive ili nevidljive otiskenasilja, pokazuje onu èudesnu podudarnost koja buduzahvalnost. Jer, kada se sve odmakne što je podložno raznimtumaèenjima, naslagama vremena i novih okolnosti, u toj jepodudarnosti iskra ljepote vaše ljubavi prema Bogu ibližnjima".U Evanðelju Isus izgovara sažetak Radosne vijesti kojaobjavljuje da nas je Bog stvorio za nesebiènost, za ljubav.Baš sve u èovjeku: i duh i tijelo, i osjeæaji i um i volja, i dušai srce; sve je uèinjeno tako da može voljeti. Stvoreni smotako da smo zaèeti i da se raðamo kao bespomoæna biæa kojane trebaju samo hranu, nego ponajprije ljubav. No, svakogadana u naše se živote uvlaèe vijesti koje šire nepovjerenje uèovjeka, pokazujuæi da se granice prijetvornosti, nepoštenja iokrutnosti èovjeka prema èovjeku teško mogu predvidjeti.Pa ipak, svijet ne živi od toga; svijet nose oni koji pokazujuda je èovjek najviše èovjek tamo gdje se život daruje

drugima; svijet je najljepši tamo gdje se èovjek ne sramizaprljati ljudskošæu, rekao je propovjednik, te nastavio "zatou vama, dragi branitelji, èujem živu propovijed današnjegadana. Jer ono što ste živjeli u svojim i našim najtežimtrenucima preslikava Isusovu rijeè: Nitko nema veæe ljubaviod one da tko položi život za svoje prijatelje".Osvræuæi se na razgovor Isusa s pismoznancima, biskup jenaglasio kako je oèito da oni zapravo nisu istinski tražiliodgovor na pitanje, jer su odgovor znali. "Htjeli su èuti hoæeli Isus odgovoriti tako da upadne u zamku bezbroj drugihodredaba; hoæe li se zaplesti u mrežu nevažnosti".Gledajuæi našu hrvatsku zbilju, "pitanje branitelja", vidjetæemo nešto slièno. Pred èinjenicom darivanja života,ranjavanja, silovanja, raznih zlostavljanja i pljaèke, ostaje senijem. Ono što je najvažnije, to dobro poznaju i oni kojipostavljaju zamku, koji govore o potrebi artikuliranjazahtjeva, o nužnosti detaljnoga poštivanja propisa koje nisami ne poštuju; o podmetanjima i unošenju zabuna… Ali obitnome se ne usuðuju pitati. Štoviše, ako branitelji postavepitanje o bitnome, s njega se skreæe u neka druga podruèja,ustvrdio je biskup Šaško, te podsjetio "zanimljivo je kako æese lako vidjeti šator, ali se neæe vidjeti ljudi pod šatorom;kako æe se zdušno govoriti opæenito o braniteljima, ali æe sepregaziti lica i duše onih bez kojih je govor o braniteljimabez boje, okusa i mirisa. Kako æe se samo lako distanciratiod branitelja i optuživati za politièko manipuliranje, ali seneæe vidjeti bitno. A bitno je to da branitelji razapinju šatoronda kada vide da se ponovno razapinje Hrvatska; i prijenegoli šator, dopustili su ponovno razapeti sebe, dadomovina ne bude razapeta i probodena nekim novimkopljem bešæutnosti. Doduše, hrvatski su branitelji govorilirijeèima, ali se danas rijeèi lako prekriju bukom ili iskrive;branitelji su govorili spomenom, ali se i spomen lako gurneu zaborav; sada ponovno govore svojim cijelim biæem onepodijeljenoj ljubavi; stavljaju se ne pred jednoministarstvo, nego pred svoj narod".Propovjednik je podsjetio, da slaveæi Papin dan izahvaljujuæi za izbor pape Franje, lako primjeæujemo da "onotvara obzore Božje ljubavi, da bismo bili nošeni ljubavlju usvemu što živimo, a osobito u susretima. Vidi se da otvararazne obzore, u skladu s prvom enciklikom koja ga povezujes pontifikatom pape Benedikta XVI. Lumen fidei. Svjetlostvjere treba uæi u sve pore življenja, ali uvijek noseæi radostevanðelja, kako je papa Franjo naslovio svoju prvuapostolsku pobudnicu. To nije bilo kakvo svjetlo, negosvjetlo vjere, i nije bilo kakva radost, nego radost evanðelja.Svjetlo je to koje raèuna na susret s tamom i radost kojaprogovara u tjeskobi križa".Hvala vam, draga braæo i sestre hrvatski branitelji, što vamnije bilo teško biti najmanjima i biti meðu najmanjima; nitise sada ne ustruèavate biti njihov glas, premda æe vampredbacivati da se borite za svoje povlastice. Hvala vam štoèuvate snagu zajedništva u molitvi i što vas ne samo veèerasimamo kao žive propovijedi o ljubavi prema Bogu ibližnjima, rijeèi su kojima je biskup Šaško zakljuèiohomiliju.U molitvi vjernika molilo za milost gradnje kršæanskog licadomovine, za stradalnike Domovinskog rata, posebno zabranitelje koji prolaze kroz kušnje obespravljenosti,poniženja, kao i sve graðane naše domovine da budunadahnuti iskrenom zahvalnošæu za nesebiènost služenjabranitelja, zahvalni za domovinu i dar slobode. Takoðer semolilo i za sve poginule branitelje, kao i sve žrtveDomovinskog rata.

Domovinske vijestiika

1118. ožujka 2015. broj 11/2015

Zagreb: Sveèanom akademijom proslavljen Papin danZagreb, 13.3.2015. (IKA) - Križarska organizacija –Središnje križarsko vodstvo po tradiciji organizirala jeakademiju u prigodi proslave Papina dana, u petak 13.ožujka, u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnoginstituta u Zagrebu. Akademiji je nazoèio i apostolski nunciju Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico. Samaproslava održana je pod pokroviteljstvom moderatoraNadbiskupskoga duhovnog stola mons. Nedjeljka Pintariæa,koji je bio i delegat zagrebaèkog nadbiskupa kardinalaJosipa Bozaniæa na proslavi, te ravnatelja NPI-a dr. JosipaŠimunoviæa. U uvodnom dijelu akademije foto-prezentacijom podsjetilo se na najvažnija dogaðanja tijekomdruge godine pontifikata pape Franje, a potom je u programmolitvom uveo rektor zagrebaèke katedrale i generalniduhovnik Križarske organizacije preè. Josip Kuhtiæ.Pozdravljajuæi okupljene, predsjednik Križarske organizacijeDarijo Burjan podsjetio je kako se ove godine završava 90godina od raðanja ideje proslave Papina dana u Hrvatskoj,bilo je prigodom hodoèašæa bl. Ivana Merza u Rim povodomJubilarne godine 1925. Bl. Ivan godine 1927. objasnio je torekavši kako "u Crkvi vidim jasnu sliku preljubljenogSpasitelja i Boga Isusa sa svim njegovim savršenostima, a uSvetom Ocu pod prilikama èovjeka vidim Boga svoga, iGospoda svoga". Zapitajmo se gledamo li mi na takav naèinPapu, uspijevamo li prepoznati Krista u Papi, istaknuo jeBurjan. Nadalje se osvrnuo i na stil pape Franje koji jespecifièan u odnosu na prethodnike. Svojim pristupompobuðuje veliko zanimanje i za vjeru i za Crkvu, èak i odljudi koji nisu vjernici. Takvim pristupom papa Franjoosvaja. On prije svega svojim vlastitim primjerom govorisvima, od kardinala i biskupa pa do nas najobiènijihvjernika, "dajuæi nam poruke u takvom obliku dajednostavnije i zdravije ne mogu biti", rekao je Burjan, tepodsjetio kako naèin na koji se papa Franjo obraæa, kakopristupa ljudima takav je da obuhvaæa sve generacije, svestaleže, a opet svatko od nas pojedinaèno osjeæa kao da sePapa obraæa upravo nama osobno. No, on je jedan od nas.On se ne uzdiže, veæ pokazuje da smo svi jednako vrijedni.Prof. dr. Stjepan Baloban održao je predavanje "Pontifikatpape Franje: Zašto se opiremo promjenama 'odozgo'?"Istaknuo je kako su dvije godine pontifikata pape Franjestavile pred vjernike, sveæenike i nadasve pred teologebrojne izazove, razlièita pitanja i, prije svega, uvjerenje da jePapa "s kraja svijeta" pokrenuo brojna crkvena pitanja kojasu posljednjih desetljeæa zbog razlièitih opravdanih i manjeopravdanih razloga ostala "po strani", bila neodgovorena ilipak zbog "svojevrsne nemoæi" "stavljana pod tepih".Posljednjih deset – petnaest godina Crkva "se velikimdijelom branila"; ona je veliki dio kreativnih snaga i energijetrošila bilo na obranu uglavnom neargumentiranih napada sastrane svjetovnih medija i tako gubila ne samo na ugledu ivjerodostojnosti u društvu nego i meðu vjernicima,èlanovima Crkve, ustvrdio je Baloban, te istaknuo kako jepapa Franjo u dvije godine uspio "ne samo zaustaviti tajnegativni trend veæ je svojim specifiènim stilom i porukama - gotovo na prepad - 'osvojio' suvremenog izbirljivog èovjekai odjednom uèinio Crkvu iznova zanimljivom i – usudio bihse reæi – nezaobilaznim èimbenikom u rješavanju brojnihpitanja u današnjem vremenu bilo da je rijeè o odnosimaizmeðu vjerskih zajednica ili o odnosima u svijetu uopæe".Podsjetio je i kako papa Franjo sve više osvaja one koji su seudaljili od Boga i vjere; one koji su samo kršteni a veæ sudavno zaboravili kada je to bilo, kao i suvremene tražiteljekoji u svojim iskrenim traženjima do sada nisu pronašliodgovor na svoja iskonska pitanja. Sve to on èini na svojspecifièan, možemo reæi drukèiji naèin nego što je to bilo do

sada. K tomu, nastavio je Baloban, "svjedoèki stil i govorpape Franje osvaja ljude, privlaèan je medijima a politièari isvjetski moænici ne mogu ostati ravnodušni, posebno kadapapa Bergoglio bez ikakvog ustruèavanja i okolišanjaukazuje na uzroke siromaštva u svijetu, na 'ekonomijuiskljuèivanja'". Nakon dvije godine pontifikata pape Franjemoglo bi se reæi da sadašnji Sveti Otac potièe promjenuCrkve "odozgo", poèevši od crkvenih službenika, pastira,sveæenika, redovnika i redovnica… eto nalazimo se u"Godini posveæenoga života". Papa Bergoglio daje primjer ito trajan, ne posustaje i kako se èini nema namjeru odustati.On i dalje svjedoèi moguænost "promjene odozgo".Opravdano je pitanje: Kako katolici prihvaæaju moguænosttakvih promjena "odozgo"? Kako to prihvaæaju hrvatskikatolici? Službena Crkva u Hrvatskoj? Možemo li nakondvije godine pontifikata pape Franje reæi da su promjene usuvremenoj Crkvi moguæe "odozgo"? To velikim dijelomovisi o svima nama, o službenim predstavnicima Crkve i ovjernicima laicima, istaknuo je Baloban. Predavanje "Papin dan od Ivana XXIII. do pape Franje krozsveæeništvo mons. Marijana Radanoviæa" održala jeDubravka Beljan. Istaknula je da kao što se s ponosom iradošæu kaže da je bl. Ivan Merz preko orlovstva u Hrvatskudonio proslavu Papina dana, tako i križari mogu reæi da ju jekroz godine saèuvao mons. Radanoviæ, župnik MB Snježnena Dubovcu. Podsjetila je kako je župnik Radanoviægeneracije mladih odgojio po križarskoj lozinci ŽEA, a daoni to u sivim i olovnim vremenima nisu ni znali. Mlade jeodgajao u divnom osjeæaju crkvenosti, zajedništva, odanostiPapi. A upravo jedan od naèina tog odgoja bila je i proslavaPapina dana u koju je ukljuèio djecu, mlade, župljane.Govoreæi o proslavi Papina dana za pontifikata Ivana XXIII.rekla je kako se proslava održala nakon mise, a i ona jesudjelovala recitacijom zahvale Svetom Ocu. Za vrijemepontifikata Pavla VI. osmišljena je proslava u viduakademije tijekom koje je bilo održano i predavanje ovažnosti papinstva, kao i o papama koji su zadužili Hrvate.No, posebno je istaknula, kako župnik Radanoviæ za govorao aktualnom papi nikad nije zaboravio spomenuti i njegoveprethodnike. Uvijek je isticao važnost pape Ivana XXIII. zapokretanje Drugoga vatikanskog koncila, kao i važnost papePija XII. kojeg su mnogi u ondašnjem režimu osuðivali zbognjegova navodnog neangažiranja u osudi nacizma. No, vlè.Radanoviæ dokumentima je potkrijepio baš suprotneprimjere. Takoðer je isticao kako je Pio XII. razumio što sedogaða u ondašnjoj komunistièkoj zemlji, te je u Kardinalskizbor uvrstio nadbiskupa Alojzija Stepinca. S posebnom pakje radošæu govorio o izboru pape Poljaka. Baš zahvaljujuæivlè. Radanoviæu ubrzo smo toliko toga doznali o tada novompapi, koji je odmah postao nekako "naš". Izbor pape Franjevlè. Radanoviæ je molitvom pratio iz svoje bolesnièkepostelje, te sa suzama u oèima ponavljao "Papa Franjo, papaFranjo, našoj Crkvi treba jedan Franjo za ovo vrijeme",posvjedoèila je Beljan. Dolaskom demokracije silno sezaložio za sveèanu proslavu Papina dana u Hrvatskoj nanacionalnoj razini, i to u organizaciji i po tradiciji Križarskeorganizacije, rekla je, te se prisjetila jedne od proslava zakoje je bila ispunjena dvorana sjemeništa na Šalati. U publicisu bili kardinal Franjo Kuhariæ i prvi apostolski nuncij u RHnadbiskup Giulio Einaudi koji je bio iznenaðen akademijompripremljenom s puno ljubavi kao znak odanosti papi. "I evo,prvi Papin dan bez našega veleèasnog Marijana. Vjerujemokako ga on proslavlja u radosti neba. A mi æemo uspomenuna njega saèuvati nastavljajuæi tradiciju koju je on godinamaèuvao, svemu usprkos", zakljuèila je Dubravka Beljan.Nakon predavanja proèitan je tekst èestitke koji je uimeKrižarske organizacije i svih nazoènih na akademiji upuæen

Domovinske vijesti ika

12 18. ožujka 2015. broj 11/2015

papi Franji povodom druge obljetnice pontifikata, te predannunciju nadbiskupu Alessandru D'Erricu. Obraæajuæi seokupljenima, vidljivo dirnut pažnjom i ljubavlju koja jeiskazana Svetome Ocu, nuncij je u obraæanju okupljenimaposvijestio smjernice i upute kojima papa Franjo prekodiplomatskih predstavništava u svijetu usmjerava Crkvukakvu sanja, a to je "misionarska Crkva".U glazbenom dijelu akademije sudjelovao je Tamburaškisastav zagrebaèkih bogoslova, te studenti Instituta zacrkvenu glazbu "Albe Vidakoviæ" Katolièkoga bogoslovnogfakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, a program je vodilaValentina Štivièiæ.

"Ja izabrah vas…!"Bdjenje u zagrebaèkoj katedrali prigodom Nacionalnogsusreta hrvatskih redovnica i redovnikaZagreb, 13.3.2015. (IKA) – Kao neposredna priprava zaNacionalni susret hrvatskih redovnica i redovnika u Godiniposveæenog života, u zagrebaèkoj je katedrali u petak 13.ožujka održano bdjenje s molitvom za proglašenje svetim bl.kardinala Alojzija Stepinca.Obraæajuæi se okupljenim redovnicama i redovnicima koji suu takvom broju, ali i sastavu prvi puta bili okupljeni ukatedrali, predsjednik Hrvatske konferencije višihredovnièkih poglavara i poglavarica (HKVRPP) fra JureŠarèeviæ, OFMCap. rekao je: "Pozdravljam vas veèeras uovom posebnom slavlju molitve, pokornièke službe izahvalne adoracije Gospodinu za brojne milosti koje namnastavlja davati u ovoj Godini posveæenog života za kojuželimo da uistinu bude godinom milosti Gospodnje za svenas. Pozivam vas da upravo veèeras obnovimo svoj osobnisusret s Gospodinom našim Isusom Kristom; da obnovimosvoje predanje i posveæenje, upravo onako kako je to uèinioOn sam, kad su ga njegovi roditelji, još dok je bio sasvimmalo dijete, donijeli u hram da ga prikažu Gospodinu".Podsjetio je i na ciljeve, koje je odredivši da 2015. budeGodina posveæenog života, papa Franjo postavio. Jedan je odnjih i taj da ponovno otkrijemo i probudimo svoj žar, "blagui okrepljujuæu radost naviještanja, pa i onda kada treba sijatiu suzama (…). I neka svijet našega vremena koji traži, sad utjeskobi, sad u nadi, uzmogne primiti Radosnu vijest ne odtužnih i malodušnih, nestrpljivih i tjeskobnih navjestitelja,nego od službenika Evanðelja èiji život ižaruje žarom, kojisu prvi u sebi primili Kristovu radost". ZahvaljujemoSvetom Ocu za ovu Godinu posveæenoga života, koju nam jedarovao, kao posebno milosno vrijeme, da je proživimo, uradosti i zajedništvu s cijelom Crkvom, rekao je Šarèeviæ ipozvao sve "da i veèeras uzdignemo svoje posebne žarkemolitve Bogu Ocu, izvoru svetosti i milosti, da što prijedoèekamo trenutak proglašenja svetim bl. Alojzija Stepinca,koji je cijeloj Crkvi i našem narodu, u teškim trenucimanjegove ne tako davne prošlosti, bio znak sigurne nade isigurno uporište, moleæi ga da to bude i nama u ovomsadašnjem zamršenom vremenu".Bdjenje pod geslom "Ja izabrah vas…!" zapoèelo je zazivomDuha Svetoga, te predstavljanjem muških i ženskihredovnièkih zajednica koje djeluju u Republici Hrvatskoj.Svaka redovnièka zajednica donijela je nešto što naspecifièan naèin predstavlja upravo tu družbu, odnosnokarizmu. Posebno je dojmljivo bilo donošenje Križa sv.Damjana koji su zajedno donijeli èlanovi Prvogafranjevaèkog reda, provincija Manje braæe, franjevacakonventualaca i franjevaca kapucina.U drugom dijelu bdjenja pokornièko bogoslužje prevodio jedubrovaèki biskup i predsjednik Vijeæa HBK za ustanoveposveæenog života i družbe apostolskog života Mate Uziniæ.

Pozdravljajuæi okupljene redovnice i redovnike s njihovimpoglavarima, kao i imenovanog krèkog biskupa IvicuPetanjka, biskup Uziniæ im je izrekao i višestruku zahvalu.Kažem vam hvala: hvala zbog toga što postojite, hvala zbogtoga što ste se odazvali Gospodinovu pozivu, hvala zbogsvega što èinite, hvala što ste veèeras sve vaše karizme, svaona vaša nadahnuæa u otvorenosti Duhu Svetome pridružilikarizmi èovjeka po kojemu se zove ova katedrala, a ona sezove Stepinèeva katedrala, karizmi bl. Alojzija Stepinca kojinam je svima zajedno nadahnuæe u ljubavi prema Bogu,prema Crkvi, osobito u vjernosti Petrovoj stolici. To nasdanas ujedinjuje s Papinim danom, drugom godišnjicomslužbe našega Pape za kojega takoðer veèeras želimo molitida mu Gospodin dade snage da može odgovoriti onomeposlanju koje Bog ima s njim u ovom vremenu i Crkvi ovognašeg vremena, rekao je biskup.Istaknuo je i ljubav prema Domovini bl. Alojzija, "koja nastakoðer veèeras ujedinjuje, povezuje, jer ste se ovdje okupilevi, posveæene osobe koje djeluju na podruèju RepublikeHrvatske, ali i iz Bosne i Hercegovine". Htio bih prije negoli se na neki naèin uputimo u drugu toèku veèerašnjegbdjenja, a to je pokornièko slavlje, primijetiti nešto što sedogodilo u prvom dijelu, a što smatram da je veoma važnoda bismo na pravi naèin nastaviti s našim slavljem. Dogodilose naše meðusobno upoznavanje. Svi ste vi posveæeneosobe: poznajete svoje karizme, a veèeras smo imali prilikuupoznati karizme drugih. Ali imali smo priliku još nešto:ponovno sebi posvijestiti vlastitu karizmu. U ovim trenucimakoji slijede trebamo se propitati "što je ostalo od te naše,moje karizme, koliko sam ja sam vjeran", istaknuo je biskupUziniæ.Podsjetio je kako Godina posveæenog života ima tri dijela.Ovo prisjeæanje na karizme je zahvalno sjeæanje na prošlost.U njemu vidimo takoðer i nadu za buduænost. No, ono što jenajvažnije za ovaj trenutak pokornièkog slavlja je pitanje "ašto je sa sadašnjošæu; živim li ja s ljubavlju svojusadašnjost?"Rekao je zatim kako osim ovih ciljeva Godine posveæenogživota imamo i neka oèekivanja. Najprije je to oèekivanje dabudemo radosni, da karizmu svoje poslanje u ovom svijetu ivremenu ne doživljavamo kao teret, nego kao pravu prilikuda možemo svima posvjedoèiti radost koja nas je zahvatila uslijeðenju Isusa Krista. Zajedništvo pokazujemo s ovimveèerašnjim okupljanjem. To je drugo oèekivanje, ali imaono zajedništvo koje moramo živjeti na planu našihredovnièkih zajednica, naših kongregacija. Zatim je tupotreba proroštva. Ne smijemo šutjeti o Isusu Kristumoramo govoriti najprije životom, a onda i rijeèima. Tu su iperiferije na koje moramo otiæi: margine i Crkve i društva,ne samo u onom materijalnom smislu, nego još višeduhovnom smislu. I na kraju to je ovo naše vrijeme kojemoramo razumjeti, kao što su svoje vrijeme razumjeli vašiutemeljitelji i u svjetlu Evanðelja Isusa Krista dali odgovorena svoje vrijeme. Naša zadaæa je razumjeti naše vrijeme i usvjetlu tog istog evanðelja ponuditi odgovore, pojasnio jebiskup Uziniæ. Neka nam Gospodin koji nas je pozvao i izabrao, nismo miizabrali Njega, jer on je onaj koji bira, svojim Duhomnadahne da bismo na pravi naèin mogli ispitati svojusadašnjost, zahvalni za prošlost, jer jedino ako sa strašæu iljubavlju poput vaših osnivaèa budemo živjeli našusadašnjost, ova ljepota koju veèeras vidimo, ovo bogatstvokarizmi, ovo bogatstvo ljudi bit æe bogatstvo koje æemoimati u buduænosti, posvijestio je, te zakljuèio "s timželjama, ali i molitvama pridružujuæi se svima onima koji sudanas molili za Svetog Oca, ali i svima onima koji uHrvatskoj mole za proglašenje svetih bl. Alojzija Stepinca

Domovinske vijestiika

1318. ožujka 2015. broj 11/2015

oèekujuæi da æe se to uskoro dogoditi, uðimo u ovo slavlje,uðimo u ovaj dvodnevni susret osoba posveæenog života kojidjeluju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Neka namGospodin dade dovoljno svoga Svetog Duha da možemoodgovoriti njegovu poslanju, ali poèinjuæi od ovoga sada i odsebe samih".Nakon Službe rijeèi, prigodni nagovor s ispitom savjestiprema evanðeoskom odlomku s blaženstvima održao je donDamir Stojiæ, SDB. U završnom dijelu bdjenja održano jeklanjanje Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu koje jeprevodio o. Ivan Manduriæ, DI, sa suradnicima. Tijekombdjenja bila je prigoda i za ispovijed.

Blagoslovljena kuæa za trudnice i samohrane majke sdjecomBrestje, 14.3.2015. (IKA) - Na podruèju župe DobrogaPastira u Brestju u subotu 14. ožujka otvorena je iblagoslovljena kuæa "Srca Isusova i Marijina" za stambenonezbrinute trudnice i samohrane majke s djecom. Blagoslovu je prethodilo zahvalno misno slavlje koje je užupnoj crkvi predvodio duhovnik Udruge za promicanjedostojanstva ljudskog života i obrane neroðenog djeteta"Centar za neroðeni život – Betlehem", provincijal Hrvatskepavlinske provincije o. Marko Glogoviæ, u koncelebracijirektora Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa mr.Anðelka Košæaka i župnika Ivana Filipèiæa, a pjevao je zbormladih župe Svih svetih u Sesvetama. Pozdravljajuæi vjernike župnik Filipèiæ rekao je da suokupljeni oko Isusa Dobrog Pastira, izvora života da zahvaleza dar života i nebrojene milosti, za èlanove udruge"Betlehem", po èijim rukama èini èudesa dobrote te za novukuæu "Srca Isusova i Marijina" u kojoj æe toplinu doma,razumijevanje, podršku i ljubav naæi za život opredijeljene,svaka majka i beba koja srce treba. U propovijedi Glogoviæje istaknuo da je s apostolatom za život zapoèeo 1999.godine, ne da se bori protiv nekoga, nego za život, za žene,majke, trudnice, za neroðenu djecu i žrtve zlostavljanja, aoni koji spašavaju neroðene susreæu se s progonima,pogrðivanjem i ismijavanjem. "Uz tolike osobe koje ljube ištite život te ustaju u obranu najslabijih, protekle godine samodgovorio 70-ak djevojaka i žena od pobaèaja. Ako kršæanine dignu svoj glas, boje se i ne èine djela ljubavi, nesvjedoèe Krista, a treba se odvažiti i ne gledati na prepreke",poruèio je propovjednik. Unatoè tome što u poèetku nijeimao podršku ni od koga, s velikim pouzdanjem uGospodina, zapoèeli su s malim letkom te postali velikaudruga, koja danas, uz tisuæe molitelja i mnoge volontere,ima 12 podružnica po Hrvatskoj. Kuæa u Brestju je "SrcaIsusova i Marijina" koja kucaju zajedno za treæe srce – srceneroðenoga djeteta. Rijeè je o prvoj kuæi te udruge nazagrebaèkom podruèju, a èetvrtoj, uz kuæe u Karlovcu iSisku. Prema rijeèima Glogoviæa, u njoj nisu važni zidovi,nego meðusobna ljubav, "razapinjanje" za drugoga ne tražeæisvoju hvalu i probitak. U kratkom razdoblju, bez velikihakcija uspjeli su prikupiti velike novce, ali kuæa nije sazdanasamo od "èudesnih" novaca, temeljno u njoj je srce –Ljubav, poruèio je duhovnik Glogoviæ. Na kraju je predsjednica udruge "Betlehem – Zagreb"Blaženka Bakula zahvalila Gospodinu koji je providio isvima koji su pomogli u realizaciji akcije kroz šest mjeseci,a dom "Srca Isusova i Marijina" "bit æe kuæa radosti i susretana sve veæu slavu Božju". Nakon misnoga slavlja brojnivjernici i gosti zajedno sa sveæenicima uputili su se uprocesiji do kuæe, koju je blagoslovio o. Glogoviæ,objavljeno je na mrežnoj stranici Zagrebaèke nadbiskupije.

Nacionalni susret redovnica, redovnika i Boguposveæenih osoba u Mariji Bistrici"Vi ste blagoslov Crkvi i narodu u Hrvatskoj i Bosni iHercegovini. Bog s vama raèuna, a narod vas treba",poruèio im je predvoditelj euharistijskoga slavlja kardinalBozaniæ - Papin pozdrav i blagoslov prenio nuncij D'ErricoMarija Bistrica, 14.3.2015. (IKA) – Nacionalni susretredovnika, redovnica, Bogu posveæenih laika i laikapovezanih s redovnièkim zajednicama preko svjetovnihredova i bratstava u povodu proslave Godine posveæenogživota održan je u subotu 14. ožujka u Hrvatskomnacionalnom svetištu Majke Božje Bistrièke. Organizatorisusreta s geslom "Ja izabrah vas" (Iv 15,16) bili su Hrvatskabiskupska konferencija i Hrvatska konferencija višihredovnièkih poglavara i poglavarica (HKVRPP).Euharistijsko slavlje na prostoru Crkve na otvorenom bl.Alojzija Stepinca predvodio je zagrebaèki nadbiskupkardinal Josip Bozaniæ. U koncelebraciji bili su apostolskinuncij u RH nadbiskup Alessandro D'Errico, predsjednikHBK zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Ðuro Hraniæ, predsjednik Vijeæa HBK zaustanove posveæenog života i družbe apostolskog životadubrovaèki biskup Mate Uziniæ, šibenski biskup Ante Ivas,varaždinski biskup Josip Mrzljak, križevaèki vladika NikolaKekiæ, sisaèki biskup Vlado Košiæ, bjelovarsko-križevaèkibiskup Vjekoslav Huzjak, poreèko-pulski biskup DraženKutleša, zagrebaèki pomoæni biskupi Valentin Pozaiæ i MijoGorski, imenovani krèki biskup fra Ivica Petanjak, generalnitajnik HBK mons. Enco Rodinis, kao i provincijali izHrvatske i Bosne i Hercegovine, te dvjestotinjak sveæenika-redovnika. U ulaznoj procesiji uz (nad)biskupe i provincijale, na prostoreuharistijskog slavlja došle su i provincijalke.Prije poèetka same mise, rijeè dobrodošlice okupljenima,predvoditelju slavlja i nunciju uputio je predsjednikHKVRPP fra Jure Šarèeviæ, OFMCap. Uz sve svoje Bogu zahvalne molitve za mnogobrojne darovekoje nam On u svojoj neizmjernoj ljubavi daje, danaszahvaljujemo papi Franji za ovu Godinu posveæenoga životaza koju molimo da uistinu postane godinom milostiGospodnje za cijelu Crkvu u našem hrvatskom društvu. Uisto vrijeme uzdižemo posebne molitve da što prijedoèekamo trenutak proglašenja svetim bl. Alojzija Stepinca,koji je u teškim onodobnim prilikama cijeloj Crkvi i našemnarodu bio oslonac i znak sigurne nade i slobode, rekao je o.Šarèeviæ. Meðu prisutnima posebno je pozdravio redovnike iredovnice koji su organizirano autobusima stigli iz Sarajeva iMostara, te obeæao da æe im redovnice i redovnici izHrvatske "uzvratiti" posjet 6. lipnja o pohodu pape Franje.Takoðer je prisutne obavijestio, kako je za ovu prigodu papaFranjo uputio poseban blagoslov. Pismo koje je u Papino ime potpisao državni tajnik kardinalPietro Parolin proèitao je nuncij D'Errico. U pismu se,izmeðu ostaloga, istièe kako Sveti Otac od svega srca želi dato slavlje bude prilika za obnovu zanosa i ljubavi za Krista,kako bi sve Bogu posveæene osobe s nadahnuæem DuhaSvetoga mogle živjeti vlastitu karizmu na Božju slavu idobro bližnjih. U homiliji kardinal Bozaniæ istaknuo je kako je to hodoèašæeu Nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistricizahvala Bogu za ljepotu dara posveæenog života u Crkvi. Sovog mjesta poseban pozdrav upuæujem vama, dragiredovnici i redovnice, te svima vama, Bogu posveæeneosobe. Zahvaljujem Bogu za ovaj milosni susret s vama, kao i zadar vašega života i zvanja te izrièem radost što u Crkvi u

Domovinske vijesti ika

14 18. ožujka 2015. broj 11/2015

Hrvatskoj možemo posvjedoèiti bogatstvo razlièitih karizmii zajednica posveæenog života. Neka vas pokrene Duh Svetida, kao duhovni sinovi i kæeri svojih utemeljitelja iutemeljiteljica, nastavite održavati živima karizme te ih,snagom istoga Duha koji ih je probudio, obogaæujete iprilagoðujete, kako biste se što više stavili u službu Crkvi unašem vremenu, rekao je kardinal. Podsjetio je kako papa Franjo naglašava da je posveæeniživot dar Crkvi, raða se u Crkvi, raste u Crkvi i sav jeusmjeren na Crkvu, te stoga pripada crkvenom životu isvetosti Crkve. Kad je rijeè o vašem posveæenom životu,neovisno i prije bilo kojeg vašeg apostolata u Crkvi, trebanaglasiti dar vašega života te smisao i vrijednost vašeposvete Bogu, Otajstvu Trojstvene Ljubavi, posvete koja jevezane zavjetima èistoæe, siromaštva i poslušnosti. Posveta Bogu govori o vašem odnosu s Bogom koji se živi ukonkretnosti i radikalnosti trostrukih zavjeta koji oèitujuradost i ljepotu življenja Evanðelja i nasljedovanja Krista.Zavjet èistoæe je vaša vjernost Bogu u Crkvi. Zavjetsiromaštva je vaša nenavezanost da biste ostali slobodni zaBoga u Crkvi. Zavjet poslušnosti je vaše potpuno predanjeBogu u Crkvi. To je evanðeoska radikalnost koja nijesvojstvena samo redovnicima i redovnicama, ali uredovništvu se ona živi na proroèki naèin, posvijestio jekardinal. Posebno se pak obraæajuæi redovnièkim kandidatima ikandidaticama, kardinal je rekao: "Vi ste sposobni zaradikalnost života po Evanðelju. Nemojte se zadovoljitiosrednjošæu. Velikodušnošæu svoga opredjeljenja isvježinom svog mladenaèkog zanosa tražite nove naèineživljenja Evanðelja. Živite alternativu ponudama ovogasvijeta. Danas vas, u vremenu obilježenom brojnimteškoæama, treba i Crkva i hrvatski narod". Takoðer ih je podsjetio, kako bi hrvatska crkvena inacionalna prošlost bila siromašnija na svim podruèjima bezredovništva u njoj. Stoga, "našoj sadašnjosti potrebni ste vi,vaša ljubav i maštovitost, da biste na poziv pape Franjeprigrlili buduænost s nadom, kao plod vjere u Gospodinapovijesti koji nam nastavlja ponavljati: "Ne boj se, jer ja sams tobom" (Jr 1,8)".Uz misno evanðelje, kardinal je posvijestio važnost molitve,te upitao molimo li dovoljno. U prvom redu sam sebipostavljam pitanje, želeæi da i svako od vas odgovori udubini svoga srca. Lako se primijeti zauzetost, hrabrost,strastvenost u našem apostolatu. Meðutim, isti je stavpotrebno imati i u molitvi; zauzetost i postojanost. Zareðene i Bogu posveæene osobe ne smiju nezainteresiranopromatrati život u svojoj sredini. Potrebno je moliti iposredovati. A to umara, molitveno posredovanje nije zaslabe, naglasio je kardinal Bozaniæ, te pozvao "neprepuštajmo se iluzijama. I danas je potrebno boriti se protivsotone i grijeha. Nije nam se boriti protiv ljudskih moæi,nego protiv sila tame (usp. Ef 6,12), jer "ðavao, kao rièuæilav obilazi, tražeæi koga da proždre" (1 Pt 5,9). Na tom je zadatku molitva najdjelotvornija. Nije ovo vrijemeskupljanja i žetve. Ovo je vrijeme zauzetog rada i ustrajnemolitve. Možemo reæi da molitva, iako donosi mir ipouzdanje, ona istodobno umara srce. To je umor onoga kojine vara samog sebe, koji u apostolskoj odgovornosti iz danau dan posreduje pred Bogom da spasi svoj narod".Na kraju homilije kardinal je potaknuo na molitvuGospodinu Isusu "da nas sve uèini još više ljudima molitve,kako je i On bio dok je hodao ovom zemljom. Ugledajmo seu Presvetu Bogorodicu Mariju, ženu molitve, te svetog IvanaPavla II. i blaženog Alojzija Stepinca, koji su u svomapostolatu bili neprestano uronjeni u molitvu. Neka nas na tom putu zagovaraju pred prijestoljem

Svevišnjega. Mjera našega apostolskog djelovanja nekabude: što se više umnaža posao, neka se još više pojaèavamolitva. Crkva i narod naš hrvatski treba i oèekuje vašu,našu molitvu". Nakon poprièesne molitve svi prisutni redovnici, redovnice iposveæeni vjernici laici izrekli su molitvu obnove zavjeta, apotom je dopredsjednica HKVRPP è.m. Miroslava Bradicazahvalila predvoditelju euharistijskoga slavlja kardinaluBozaniæu, kao i nunciju D'Erricu, nadbiskupima i biskupima,provincijalima i provincijalkama te redovnicima iredovnicama na zajedništvu povodom središnje proslaveGodine posveæenog života. Najveæu zahvalu uputila je Nebeskom Ocu za ovaj dan imilosni trenutak u kojem se još jednom mogla prepoznatineizmjerna Božja ljubav i uzvišenost redovnièkoga poziva.Živimo ga radosno i oduševljeno Bogu na slavu podokriljem naše drage Nebeske Majke, rekla je Bradica.Prije blagoslova, pismo zahvale papi Franji proèitao jebiskup Mate Uziniæ. Zajednièkim okupljanjem u Godini posveæenog života podokriljem BDM Majke Božje Bistrièke sa zahvalnošæu smo seprisjetili svoje slavne prošlosti koja je na ovim našimprostorima bila bremenita velikim izazovima za život uustrajnom svjedoèenju evanðeoskih savjeta. Zahvaljujuæimeðutim svijetlim primjerima mnogih osoba, od kojihposebno istièemo kardinala bl. Alojzija Stepinca koji jeupravo na ovom mjestu 3. listopada 1998. proglašenblaženim, kao i mnogih redovnika i redovnica i Boguposveæenih laika uspjeli smo u zgodno i nezgodno vrijemesaèuvati svoju vjernost Crkvi, ljubav i poštovanje premaRimskom prvosveæeniku i ustrajnost u življenju vlastitekarizme i vlastitog poslanja. Ovo okupljanje i naše zajedništvo poticaj nam je da s nadomi radošæu gledamo u buduænost koja je ujedno i novamoguænost našeg zajednièkog hoda za Isusom i svjedoèenjanjegove Radosne vijesti, istièe se u pismu Papi koje završavarijeèima "Sveti Oèe u zahvalu za Vaše rijeèi ohrabrenja, radoizražavamo svoju odanost dok vam ponovno obeæavamosvoju ustrajnu molitvu za Vaše služenje sveopæoj Crkvi. umolitvi za Vas i s Vama pozdravljamo Vas sa sinovskimpoštovanjem i odanošæu". Pismo su supotpisali predvoditeljslavlja kardinal Bozaniæ, predsjednik Vijeæa HBK zaustanove posveæenog života i družbe apostolskog životabiskup Uziniæ, te predsjednik HKVRPP fra Jure Šarèeviæ, aokupljeni su svoju podršku pismu izrazili pljeskom.Prije nego je udijelio blagoslov, kardinal Bozaniæ rekao jekako je "lijepo je vidjeti ovoliko redovnica, redovnika, ovajBogu posveæeni narod. Vi ste blagoslov Crkvi i narodu uHrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Bog s vama raèuna, a narodvas treba".Pjevanje je tijekom euharistijskog slavlja animiraoRedovnièki band aid pod ravnanjem mo Vinka Karmeliæa uzorguljsku pratnju don Ivana Urliæa. Po završetkueuharistijskoga slavlja svi su zajedno otpjevali redovnièkuhimnu, a potom se okupili na zajednièkom agape.Neposredno prije mise održan je jednosatni program,prigoda za upoznavanje raznih družbi i to prvenstveno krozrijeèi njihovih èlanova i èlanica koji su rado posvjedoèili štoih je privuklo u redovništvo, odnosno zašto su se odluèili zaodreðenu karizmu.Sugovornici Tanje Popec bili su èlanovi i èlanice velikihdružbi poput Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka,kontemplativnih poput klarisa, kao i onih koji po svojojkarizmi dijele svakodnevni život s ljudima u potrebama kaošto su Male Isusove sestre. U glazbenom dijelu sudjelovali su fra Ivan Matiæ i FilipÈelikoviæ.

Domovinske vijestiika

1518. ožujka 2015. broj 11/2015

Biskup Škvorèeviæ primio predsjednicu RepublikeHrvatskePožega, 14.3.2015. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegibiskup Antun Škvorèeviæ primio je 14. ožujka predsjednicuRepublike Hrvatske Kolindu Grabar Kitaroviæ. UzPredsjednièinu pratnju na susretu je sudjelovao i požeško-slavonski župan Alojz Tomaševiæ te požeški gradonaèelnikVedran Neferoviæ. Biskup je u pozdravu kazao Predsjednicida mu je èast primiti je u povijesnom zdanju sjedištaPožeške biskupije, izraziti joj dobrodošlicu te uživo uputitièestitku za izbor na èasnu predsjednièku službu u svojeosobno ime te uime sveæenika i drugih vjernika Požeškebiskupije, koja se prostire od Virovitice do Našica upodravskom dijelu, od Lipovljana, Lonje i Jasenovca doslavonsko-brodskog kraja u Posavini, u zapadnoj Slavoniji teu požeškoj "Zlatnoj dolini". Kazao je kako se nerijetko divimo velikim, moænim,uspješnim, bogatim vladarima i istaknuo da ga osobnonajviše impresionira svetopisamska pohvala mudrimvoðama. Spomenuo je da mudar narodni poglavar pristupadruštvenoj stvarnosti, napose èovjeku cjelovito, raèunajuæi is dimenzijom njegove onostranosti, služi punom ljudskomdostojanstvu. Ukazao je na povijesnu èinjenicu da sehrvatski narod tijekom svojih trinaest stoljeæa izgraðivao uokviru evanðeoskog sustava vrijednosti u kojem nakon Bogaprvo mjesto ima èovjek u njegovu dostojanstvu osobe,stvorene kao muško i žensko, sa središnjim znaèenjem brakai obitelji kao temeljnih stvarnosti našeg postojanja u kojimase izgraðuje istinska buduænost. Obeæao je Predsjednicimolitvu da ona bude meðu mudrim hrvatskim poglavarima ipoželio da Bog podari uspjeh svim njezinim plemenitimnastojanjima. Predsjednica Grabar Kitaroviæ zahvalila je biskupu naizrazima srdaène dobrodošlice te istaknula kako je raduje tajsusret koji se ostvaruje nakon sveèanosti polaganja prisegemladih vojnika roènika u požeškoj Vojarni na kojem jesudjelovala kao vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske.Biskup i Predsjednica zadržali su se u razgovoru te su uzpovijesno-kulturne teme požeškoga kraja dotaknuli odreðenapitanja trenutaènoga društvenog života u Hrvatskoj, naposepodjela koje u njem vladaju te naglasili potrebu poštovanjarazlièitosti u snošljivosti, promicanje suradnje na podruèjutemeljnih ljudskih vrijednosti, povezanih s kršæanskombaštinom kojoj Europa zahvaljuje svoju uljudbu. Na krajususreta biskup je Predsjednici predstavio kulturnu baštinupožeške katedrale u kojoj su i liturgijska odijela što ih jecarica Marija Terezija darovala toj crkvi prigodom njezineposvete godine 1763. Ujedno su zajedno posjetili crkvu Sv.Lovre u sastavu Biskupskog doma.Prije posjeta Biskupskom domu predsjednica GrabarKitaroviæ je na katedralnom trgu sudjelovala na sveèanojsmotri povijesnih postrojbi grada Požege i njihovih gostijukoji su ih posjetili za Dan Grada, proslavljen prije dva dana.Posjetila je nakon toga katedralu u pratnji župnika IviceŽuljeviæa. Predsjednica se iz Biskupskog doma uputilamladoj obitelji Miroslava i Petre Poljakoviæ koji s njihovihdvoje djece nemaju radnog mjesta, žive u podstanarstvu tepreživljavaju Caritasovom svakodnevnom pomoæi u kruhu imlijeku i prehrambenoj potpori za pripravljanje objeda.Predsjednica je upoznata da Caritas Požeške biskupije nesmatra prikladnim organizirati puèku kuhinju za siromašne,nego djeluje na tri razine: svaki dan odreðenom broju ljudi uneimaštini daruje kruh i mlijeko, bolesnima i samcima koji sinisu u moguænosti pripraviti objed dostavlja svakodnevnoruèak, dok mlaðima koji su u slabom imovinskom stanjudostavlja prehrambene potrepštine kako bi si sami pripremiliobjed. Tim putem želi se zaštiti dostojanstvo siromašnih.

Pobožnošæu križnoga puta završena središnja proslavaGodine posveæenog životaBiskup Uziniæ potaknuo sudionike na èuvanje bogatstvakarizmi, jer to je zalog buduænostiMarija Bistrica, 14.3.2015. (IKA) – Pobožnošæu križnogaputa na bistrièkoj Kalvariji u subotu 14. ožujka poslije podnezavršena je središnja proslava Godine posveæenog života uorganizaciji Hrvatske biskupske konferencije i Hrvatskekonferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica sgeslom "Ja izabrah vas" (Iv 15,16). Molitvu križnoga putapredvodio je imenovani krèki biskup fra Ivan Petanjak,OFMCap., a razmatranja uz pojedine postaje koje je napisaofra Ante Vuèkoviæ, OFM, èitali su s. Albina Zec, MFO, i fraJerko Kolovrat, OFM. Križ su za vrijeme molitve nosilipoglavari muških redovnièkih zajednica, a svijeæepoglavarice ženskih redovnièkih zajednica. Prvi je križ ponioprovincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. LeopoldaBogdana Mandiæa i predsjednik HKVRPP-a fra JureŠarèeviæ, a svijeæe su prve ponijele èasna majka Družbesestara milosrdnica sv. Vinka i dopredsjednica HKVRPP-aMiroslava Bradica i vrhovna poglavarica Družbe sestaraBezgrešnog zaèeæa Blažene Djevice Marije iz Dubrovnika s.Ružica Bariæ. Dok se bistrièkom Kalvarijom uspinjalaneprekinuta procesija redovnica, redovnika, Boguposveæenih laika i laika povezanih s redovnièkimzajednicama preko svjetovnih redova i bratstava, pjevanje jeanimirao Redovnièki band aid. Pobožnost je zakljuèenazahvalom koju je svim sudionicima dvodnevnog središnjegdogaðanja o Godini posveæenog života izrekao predsjednikVijeæa HBK za ustanove posveæenog života i družbeapostolskog života dubrovaèki biskup Mate Uziniæ,potaknuvši ih èuvanje bogatstva karizmi, jer je to zalogbuduænosti.

Bjelovar: Natjecanje u povodu pete obljetnice uspostavebiskupije i reðenja prvog biskupaBjelovar, 14.3.2015. (IKA) - Bjelovarsko-križevaèkabiskupija obilježava 20. ožujka petu obljetnicu uspostave ireðenja prvog biskupa mons. Vjekoslava Huzjaka. Timpovodom u suradnji Katehetskog ureda i nekolikovjerouèitelja osmišljeno je natjecanje u znanju o svojojbiskupiji za uèenike od 5. do 8. razreda te za srednjoškolce.Za one mlaðe, predškolce i uèenike od 1. do 4. razredaosmišljeno je kao natjecanje u uèenièkim literarnim ilikovnim radovima. Katehetski ured izdao je i prigodnugraðu za natjecanje, a izložba radova postavljena je 14.ožujka u prostorijama biskupije. Natjecanje iz znanjapodijeljeno je na tri razine, župna, dekanatska i biskupijska.U subotu 14. ožujka održana je treæa razina natjecanja uznanju, u prostorijama biskupije. Mladi su ispunjavali test, anakon toga su se družili, razgledali su katedralu, a i prvi suimali priliku pogledati izložbu literarnih i likovnih radova.Na biskupijskoj razini sudjelovale su èetiri župe Bjelovarsko-križevaèke biskupije, i to: Pohod Blažene Djevice Marije,Cirkvena, mentorica Katarina Hajdek; župa UznesenjaBDM, Gornja Rijeka, mentor Mario Trniniæ; župaPresvetoga Trojstva, Veliko Trojstvo, mentorica MartinaPavièiæ i župa sveti Ivan Krstitelj, Sveti Ivan Zelina,mentorica Snježana Rukavina. Nakon testa i druženja uprostorima biskupije proglašen je prvi pobjednikbiskupijskog natjecanja, župa sv. Ivan Krstitelj, Sveti IvanZelina. Svi sudionici biskupijskog natjecanja dobili su iprigodne darove i zahvalnice za sudjelovanje te su pozvanina proslavu pete obljetnice uspostave Bjelovarsko-križevaèke biskupije i reðenja prvog biskupa.

Domovinske vijesti ika

16 18. ožujka 2015. broj 11/2015

Sedmi križni put GrobinšæineGrobnik. 14.3.2015. (IKA) - "Probudi se Grobinšæino"poruka je vjernika Bakarskoga dekanata koji su 14. ožujkasedmi put propješaèili 17 i pol kilometara dug križni put narelaciji od župe sv. Mihovila u Jelenjima preko župe sv.Bartola u Cerniku do župe sv. Filipa i Jakova u GraduGrobniku, gdje je služena misa.Pobožnost križnog puta ulicama Grobinšæine predvodio jevlè. Tomislav Zeèeviæ. Nakon petosatnog hoda u crkvi Sv.Filipa i Jakova misu je predvodio župnik i dekan vlè. IvanFrišèiæ uz koncelebraciju vlè. Ivana Milardoviæa i vlè.Tomislava Zeèeviæa i sudjelovanje mons. Pera Zebe.Križni put Grobinšæine nadahnut je Kristovim rijeèima skriža. "Svršeno je!" šesta je rijeè Kristova s križa i temarazmatranja ovogodišnjeg križnog puta.

Nerežišæa: Smotra crkvenih zborova otoka BraèaNerežišæa, 14.3.2015. (IKA) – Na uoènicu Èetvrtekorizmene nedjelje, 14. ožujka, uprilièena je smotra crkvenihzborova otoka Braèa u župi Gospe Karmelske uNerežišæima. Èetvrta po redu smotra braèkih zborovaokupila je brojne posjetitelje koji su ispunili župnu crkvu uveèeri posveæenoj nastupima župnih zborova. Cilj smotrecrkvenih zborova je njegovanje liturgijskoga pjevanja itradicijske liturgijske glazbene baštine otoka. Smotru jeotvorio domaæi mješoviti zbor iz mjesta Nerežišæa, DonjegaHumca i Draèevice s pjesmama "Dušo Kristova" i "O Boženisam vrijedan". Zbor "Ponos" sastavljen od pjevaèa izPovalja, Novoga Sela i Selaca pod ravnanjem Senke Nižetiæizveo je pjesme "Zvao si me" i "O Bože moj". Puèki pjevaèiiz Dola koji njeguju pjevanje a cappella predstavili su sepjesmama "Gospin plaè" i "Prosti moj Bože". Zbor Gospe odBlagovijesti iz Milne nastupio je s pjesmom "Ovo je mojetijelo" i starim milnarskim napjevom "Ispovid te se" podvodstvom s. Robertine Šašo. Zbor Krista Kralja iz Selacakojim je ravnao Pero Boškoviæ predstavio se s pjesmama"Prosti moj Bože" i "Pred tobom Bože". Na ovogodišnjojsmotri nastupio je i zbor iz župe Gospe Karmelske u Bolukoji je pod ravnanjem Marijane Arbuniæ otpjevao "Križusveti, križu blagi" i "Kolike li suze liva". Na smotri braèkih zborova kao gost koncertne veèeriposjetiteljima se predstavio konkatedralni zbor župe Sv.Petra iz Splita kojim je ravnao dr. don Mihael Proviæ.Gostujuæi zbor izveo je pjesme "O Isuse izranjeni" i "Slavatebi, Kriste Bože", pobravši veliki pljesak okupljene publike.Župni zbor Sv. Nikole iz Gornjega Humca otpjevao je "Oèiu oèi" i "Divan si", dok je supetarski zbor Sv. Cecilijenastupio pod ravnanjem Simonide Litoviæ i s. BlandineRakariæ. Zbor Karmel iz župe Postira s voditeljicom MargaretomVukojeviæ i uz pratnju Marina Èarge izveo je pjesme"Klanjamo se tebi Isukrste" u obradi mo. don Mate Bižace i"Kriste uskrsli". Na kraju je nastupila i muška klapa"Morbin" iz Donjega Humca s marijanskom pjesmom. Pozdravljajuæi brojne pjevaèe iz gotovo svih braèkih župazajedno s njihovim voditeljima i orguljašima, mjesni župnikLjubomir Galov izrazio je zahvalnost svim sudionicima, tezaželio da svaka njihova rijeè i pjesma budu blagoslovljeni."Kroz vaš glas i zvuk odjekivalo je ono jedino vrijedno uživotu – ljubav prema Bogu. Neka nam ljubav prema Boguispuni um i srce. Uvijek budimo Kristovi", poruèio ježupnik. Najavio je i biskupijsko hodoèašæe u Sinj u svetišteÈudotvorne Gospe u travnju prigodom 300. obljetnicesvetišta. Kao prikladni poticaj za to biskupijsko hodoèašæesvi zborovi okupljeni pred glavnim oltarom na kraju suzajednièki pozdravili Mariju s pjesmom "O Gospe Sinjska".

XVII. križni put mladih Požeške biskupijePožega, 15.3.2015. (IKA) - Pod geslom "Samo je Bogdostatan" održan je 14. i 15. ožujka XVII. križni put mladihPožeške biskupije, u Godini sv. Terezije Avilske, a uorganizaciji Povjerenstva za pastoral mladih na èelu sIvanom Certiæem i Katehetskog ureda. Sudjelovalo je oko1300 mladih iz razlièitih župa Požeške biskupije. Križni putkrenuo je iz Davora prema Starom Petrovu Selu, cilju hodaprvoga dana, gdje su mladi imali prigodni duhovni program,okrjepu i noæenje. Iduæega dana u nedjelju, 15. ožujkanastavili su put prema Požegi. Sudionici križnog puta ozalazu sunca stigli su do Požege te su dostojanstveno unijeliu grad i u katedralu križ mladih oko kojega se okupljaju od2007. godine, desete obljetnice uspostave Požeške biskupije. Završno euharistijsko slavlje predvodio je u katedrali biskupAntun Škvorèeviæ u zajedništvu sa sveæenicima i ðakonimakoji su zajedno s mladima sudjelovali na križnom putu.Pozdravljajuæi prisutne mlade biskup se zanimao jesu liizdržali napore puta, te je dodao kako je i sam poneštoprehlaðen i ima temperaturu, ali da se nakon razmišljanja onjihovoj žrtvi nije dvoumio treba li predvoditi veèerašnjeslavlje i biti s njima. Homiliju je biskup zapoèeo dijaloški, pitajuæi mlade je li imbilo lijepo na križnom putu, na što su svi pozitivnoodgovorili. Biskup ih je potaknuo da razmisle što je tozapravo bilo lijepo. Upozorio ih kako su meðusobno na putudijelili mladenaèku radost i blizinu, a još više bili otvoreniBožjoj blizini koja je u njihovim srcima ostvarila iskustvolijepoga. Kazao je kako im je bilo lijepo iz razloga što suodluèili Bogu posvetiti svoje vrijeme, i dodao da ono štoodvojimo za Boga, najviše koristi nama. Potom je biskuppodsjetio mlade da je sasvim razumljivo što razmišljaju kakoæe oblikovati svoju sadašnjost i buduænost. No, upozorio ihje kako pri tom trebaju imati na pameti da se oni nisupojavili na svijetu kao sluèaj, nego ih je pozvao u život Bogkoji ima s njima svoj naum te da u razmišljanju o svojojsadašnjosti i buduænosti trebaju trajno propitivati koji jeBožji naum o njima i nastojati se po njem ravnati, da æe tobiti za njih najbolje. Još im je dodao da ne zaborave kako jenjih smislila ljubav i da je samo u toj Božjoj ljubavi njihovsmisao. Biskup se potom osvrnuo na križni put i kazao mladima:"Nakon dva dana provedena zajedno u hodu, pokori, molitvii žrtvi za križem stigli ste u požešku katedralu. O 500.obljetnici svoga roðenja doèekala vas je sv. Terezija Avilskasvojim rijeèima 'Samo je Bog dostatan', koje su bile gesloovogodišnjega vašeg križnog puta. Želio bih vas svepojedinaèno i skupno iz vaših župa još jedanput od srcapozdraviti, izraziti vam svoju blizinu i oèitovati radost što stese u velikom broju pridružili tako znaèajnom dogaðaju.Krenuli ste juèer iz Davora, moje rodne župe i povezali ga skatedralom u kojoj vršim svoje biskupsko služenje.Vjerujem da ste i za mene prikazali koju molitvu i žrtvu tevam bratski zahvaljujem za tu pažnju. Dok ste u naporu putapodnosili žrtvu, isprobavali svoje fizièke sposobnosti, ujednoste provjeravali svoje srce i Božji govor upisan u njemu tesvjesni onoga što Bog može unijeti u dubinu vašegmladenaèkog biæa sa sv. Terezijom ponavljali: 'Samo je Bogdostatan'! Uistinu, našem srcu samo je Bog dostatan! Nezaboravite to ni u jednom trenutku svoga života."Upoznao je potom mlade s dolaskom relikvije štapa sv.Terezije koja sljedeæega utorka stiže u požešku katedralu natzv. "Putu svjetla" koji je krenuo iz Alba de Tormes uŠpanjolskoj gdje je njezin grob i koji želi posvjedoèiti kakoje avilska svetica u Isusovu križu, u ljubavi koju je Bog zanas posvjedoèio pronašla svjetlo i smisao svoga života.Dodao je: "Vi ste mladi na svoj naèin danas prethodnica toga

Domovinske vijestiika

1718. ožujka 2015. broj 11/2015

dogaðaja, jer ste u hodu za križem razmišljali o svojimmladenaèkim èežnjama, o patnji, zlu, neuspjesima,promašajima i siromaštvu, te otkrili kako je Božja ljubav skriža u takvom našem svijetu razlogom neuništive nade, onajedina pobjeðuje i donosi smisao. Vjerujete toj ljubavi,otvorite joj svoje mladenaèko srce da vas ona ispuni svojimsvjetlom i snagom te se ne bojte života niti poteškoæa kojeon sa sobom nosi". Biskup je zahvalio svim sveæenicima na èelu s povjerenikomza pastoral mladih Ivanom Certiæem koji su bili s mladimana putu, a jednako tako i ðakonima, njima sedmorici koja sepripravljaju u lipnju ove godine primiti sveti sveæenièki red islužiti Božjem daru ljubavi u životima ljudi. Završavajuæihomiliju, pripomenuo je mladima kako Isus traži i meðunjima svoje najbliže suradnike, da mu služe kao sveæenici iliredovnici. Potaknuo je da mole da kako bi neki od njih sebeprepoznali u tom Isusovu pozivu.Nakon poprièesne molitve mladi su predvoðeni biskupomizmolili molitvu sv. Tereziji Avilskoj. Biskup je potompovjerio mladima kako je primijetio da se oni i Bog razumijute je izrazio svoju radost zbog toga i uvjerenje da æe timputem biti u životu sretni. Zazvao je na sve Božji blagoslov.

Varaždinska biskupija dobila petoricu kandidata zasvete redoveVaraždin, 15.3.2015. (IKA) - Jednim od blagdana mjesneCrkve može se nazvati dan kada mladi ljudi pred zajednicomsvoje braæe u Kristu javno izražavaju svoju odluku da seposvete služenju Bogu i ljudima u svetom redu. Takavsvojevrstan blagdan proslavljen je u katedrali UznesenjaBDM u Varaždinu u nedjelju 15. ožujka kada su za vrijememisnog slavlja primljena petorica bogoslova Varaždinskebiskupije meðu kandidate za svete redove. Misno slavljepredvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvus desetak sveæenika, meðu kojima su bili župnici kandidata,predstavnici sjemeništa na èelu s rektorom Bogoslovije preè.Anðelkom Košæakom, te drugi sveæenici.Meðu kandidate primljeni su Marko Domiter iz župeTrnovec, Mišel Kovaèeviæ iz župe Miholjanec, KarloKruljac iz župe sv. Josipa Varaždin, Nikica Posavi iz župeIvanec i Benjamin Skoliber iz župe Sveta Marija.Pozdravljajuæi okupljene, biskup Mrzljak kazao je kakoèetvrte korizmene nedjelje, kada Crkva slavi Nedjeljuradosti, Varaždinska biskupija doista ima razloga za radostjer æe petorica bogoslova izraziti svoju želju da ih se primikao kandidate za sveti red. U slavlju je sudjelovalo 30-taknjihovih kolega s Bogoslovije, kao i èlanovi njihovihobitelji, rodbina, prijatelji i župljani. Svima njima biskup jerekao da su se sabrali da bi zajedno molili i podržali ih unjihovoj želji da idu dalje putem prema sveæeništvu. U homiliji biskup je istaknuo kako je kršæanska vjera - vjerazajednice, koju se naziva Crkvom. Podsjetio je da je Isusmeðu svoje apostole pozivao po kriterijima vjere i ljubavi, ane po znanju, moæi, snazi ili bogatstvu. Na tim kriterijima idanas se okuplja zajednica Crkve koja se sastoji od èlanovakoji se meðusobno prepoznaju kao braæa i sestre po vjeri iljubavi u Krista. Stoga i danas kršæanska vjera privlaèi ljudeunatoè svim protivštinama i nevoljama koje im se neprestanodogaðaju diljem svijeta jer kršæanska vjera svoj smisaopronalazi u Kristovom križu. U korizmenom vremenu misvoj pogled vjere i ljubavi na poseban naèin usmjeravamo nakriž, na Krista koji je naše svjetlo, koji je naš put kojim miželimo iæi u ovozemaljskom životu. I naši kandidati za sveteredove žele biti oni koji æe ukazivati kojim putem treba iæida se ne luta bez smisla, nego da se slijedi svjetlo koje jedošlo na svijet radi nas. Drago mi je da æemo veèeras èuti i

od samih bogoslova razloge zašto su se na svom životnomputu odazvali Božjem pozivu na duhovno zvanje, rekao jebiskup Mrzljak u homiliji. Bogoslovi su se potom na pozivrektora Košæaka poimence odazvali obredu primanja ukandidaturu te je pritom svaki iznio svoje promišljanje oodazivu na Božji poziv i svoje misli o sveæenièkom zvanju isluženju. U molitvi tijekom obreda biskup je istaknuo kako se oni"žele kao služitelji Crkve posvetiti službi i služenju u svetomstaležu". Zaželio je da "ustraju u zvanju i iskrenom ljubavljuprianjaju uz Krista sveæenika te da dostojno primeapostolsku službu". Na kraju slavlja predstavnik katedralne zajednice mladihèestitao je kandidatima kazavši da su veæina njih bilièlanovima zajednica mladih poruèivši kako ovaj dogaðajpokazuje koliko je snažna molitva mladih koji rado mole zapostojeæa i buduæa duhovna zvanja. Zaželio im je da i daljebudu hrabri na putu kojim su krenuli. Èestitkama sepridružio biskup Mrzljak koji je sve okupljene pozvao da ihprate svojim molitvama kako bi se jednog dana radovalinjihovom sveæenièkom reðenju. Najavio je da æe ove godinemjesna Crkva imati trojicu mladomisnika, no iduæe godineneæe biti nijednog, pa je izrazio želju da se za koju godinuvjernici Varaždinske biskupije doista raduju njihovomsveæenièkom reðenju. Takoðer je sve potaknuo da mole zabuduæa duhovna zvanja jer su sveæenici potrebni za dobrobitCrkve i naroda.Liturgijske pjesme predvodio je katedralni zbor mladih, kojije pod ravnanjem Marte Kranjèec te uz pratnju mo VišeslavaJaklina otpjevao niz pjesama osobito dragih mladima iosobama duhovnog poziva podržavši kandidate ipoprièesnom skladbom "Upravi korake moje" mo AnðelkaIgreca, te završnom pjesmom "Krist na žalu" kojom jezakljuèen taj velik i radostan dogaðaj mjesne Crkve.

Ðakonsko reðenje u RijeciNadbiskup Devèiæ zaredio za ðakone Josipa Tomiæa iGorana Žana Leboviæa CasalonguRijeka, 15.3.2015. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæpredvodio je u nedjelju, 15. ožujka u katedrali Sv. Vida uRijeci sveèano euharistijsko slavlje pod kojim je zaredio zaðakone Josipa Tomiæa i Gorana Žana Leboviæa Casalongu.Suslavili su sveæenici Rijeèke nadbiskupije te opatChristopher Zielinski, predstojnik Ureda za liturgijuKongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata iglavni savjetnik za sveæenike i sjemeništa u Vatikanu. Nadbiskup je na poèetku zahvalio župnicima i župljanimažupa Blažene Djevice Marije Karmelske s Donje Drenove isv. Jurja muèenika u Lièu na darovima, novim ðakonimaRijeèke nadbiskupije. Dar koji primamo produžetak je dara okojem nam govori evanðelje da je "Bog tako ljubio svijet teje dao svoga Sina Jedinoroðenca da nijedan koji u njegavjeruje ne propadne, nego da ima život vjeèni" (Iv 3, 16). Nataj naèin Otac nebeski darovao nam je i ovu dvojicu braæe dabudu svjedoci njegove ljubavi u svijetu, rekao je nadbiskup."Otac nam svaki dar daje po svom Sinu i radi Sina i djelaspasenja koje mu je povjerio. Bog, Stvoritelj svega, ne želipropast nijednog svoga stvorenja, a napose ne želi da se todogodi èovjeku koji je kruna njegova stvaranja." U nastavku je istaknuo kako je Bog iz ljubavi sve stvorio,sve uzdržava i sve spašava. Boga na djelovanje ništa nepokreæe osim ljubavi, a sva tajna i sva neshvatljivost Božjeljubavi pokazuje nam se najviše upravo u ljubavi premaneprijateljima. "Bog nas je stvorio kao svoje prijatelje, aliodbacivši neposluhom njega, svoga Oca, postali smo muneprijateljima. No, on nas ni takve ne prestaje ljubiti,

Domovinske vijesti ika

18 18. ožujka 2015. broj 11/2015

štoviše, upravo za nas takve šalje u svijet svogajedinoroðenoga Sina, da nas spasi. Ali opet, to što Bog èini,želi da i mi èinimo, tj. da ljubavlju kojom on nas ljubi i ondakad ga odbacujemo, da i mi takoðer ljubimo svojeneprijatelje." Pozvani smo biti pronositelji Božje ljubavi usvijetu, poput rijeke koja vodom koju prima iz izvora natapai oživljuje sve do èega dopre, rekao je nadbiskup. Poruèio je reðenicima da æe kao ðakoni èiniti sve što za ciljima približavanje ljudi k vjeri u Isusa Krista, a time ispasenju. Samo onaj "koji u njega vjeruje, u njemu ima životvjeèni" (Iv 3, 16), rekao je nadbiskup, dodajuæi da æe,okrijepljeni darom Duha Svetoga, pomagati biskupu injegovu prezbiteriju u službi rijeèi, oltara i ljubavi. "Kaoslužitelji oltara naviještat æete evanðelje, priprematieuharistijsku žrtvu i vjernicima dijeliti Kristovo tijelo i krv.Osim toga, pouèavat æete u svetom nauku vjernike i one kojiBoga traže, predsjedat æete molitvama, dijeliti sakramentkrštenja, prisustvovati vjenèanju i blagoslivljati one kojisklapaju braèni savez, nosit æete popudbinu umiruæima ipredvoditi pogrebne obrede. Takoðer æete, uime biskupa iližupnika, vršiti službu ljubavi, tj. brinuti se za siromašne,osamljene, beskuænike, bolesnike, tj. za svakog èovjeka kojije u potrebi, i to na naèin da u svakom vidite i prepoznatesamog Krista koji u njemu traži vašu pomoæ i ljubav."Vršiti službu ljubavi znaèi èiniti tjelesna i duhovna djelamilosrða, kazao je nadbiskup te podsjetio na djela koja smodužni kao kršæani èiniti: gladna nahraniti, žedna napojiti,siromaha odjenuti, putnika primiti, bolesnika i zatvorenikapohoditi, roba otkupiti (danas bi se reklo: pomoæi onomukoji je upao u dužnièko ropstvo), mrtva pokopati. Takoðer,dužni smo: savjetovati onoga koji je u nedoumici, neukapouèiti, grešnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvreduoprostiti, nepravdu strpljivo podnositi, za žive i mrtve Bogamoliti. "To što je dužnost svakog Kristova uèenika, vi stekao ðakoni pozvani èiniti na naèin da svima budete uzor ipoticaj. Pritom nikad ne zaboravite da sve što èinite, dobivasvoju pravu vjernost po tome kako je uèinjeno. Ako jeuèinjeno s ljubavlju kojoj je izvor i uzor Otac nebeski, kojinam je radi našeg spasenja darovao svoga jedinoroðenogaSina, i ako vam je uzor sam Krist Gospodin, koji nije došaoda bude služen, nego da služi i život svoj preda kaootkupninu za mnoge, vaša æe djela – kako je isticao blaženiPavao VI.- poticati ljude da se pitaju: Zašto ste takvi? Zaštotako živite? Što vas – ili tko nadahnjuje? A vaš odgovor nata pitanja bit æe ništa drugo nego navještaj Isusa Krista. Ako,pak, iza vaših rijeèi ne budu stajala djela, i ako vaša djela nebudu nadahnuta i motivirana ljubavlju Isusa Krista i njegovanebeskog Oca, neæete uspjeti nièije srce pripremiti da odBoga primi svjetlo vjere, što je preduvjet da bismo postalidionicima spasenja koje nam Otac nebeski dariva po svomeSinu. Drugim rijeèima, ne bude li vaša ðakonska službaprožeta Božjom ljubavlju, dogodit æe se ono što sv. Pavaotvrdi u svom Himnu ljubavi: 'Kad bih sve jezike ljudskegovorio i anðeoske, a ljubavi ne bih imao, bio bih mjed štojeèi i praporac što zveèi. Kad bih imao dar prorokovanja iznao sva otajstva i sve spoznaje; i kad bih imao svu vjeru dabih i gore premještao, a ljubavi ne bih – ništa sam!' (1 Kor13, 1-2)."Zakljuèujuæi propovijed pozvao je vjernike da mole za noveðakone Rijeèke nadbiskupije da im Gospodin ispuni srcesvojom ljubavlju, kako njihov život i rad ne bi bili velikoništa, praznina i ispraznost, nego "punina Onoga koji sve usvima ispunja" (Ef 1, 23). Liturgijsko pjevanje predvodili suzdruženi zborovi Bogoslovnog sjemeništa "Ivan Pavao II.",župni zbor "Lahor" župe Blažene Djevice Marije Karmelskei katedralni zbor "Cantores Sancti Viti".

Križni put Zadarske nadbiskupije rivom u središtu gradaZadar, 15.3.2015. (IKA) - Križni put Zadarske nadbiskupijeu nedjelju 15. ožujka okupio je brojne vjernike svih staleža iuzrasta koji su sudjelovali u razmatranju križnog putatemeljem teksta don Ante Mateljana. Pobožnost koju jepredvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ poèela je ucrkvi Sv. Dimitrija, nastavila se zadarskom rivom, prekolokacije morskih orgulja, do crkve Sv. Frane. Molitvukrunice izmeðu postaja predvodio je don Dario Tièiæ, apjevanje Katedralni zbor sv. Stošije. U èitanju teksta popostajama koji je aktualizirao svakodnevne ljudske sumnje ipitanja sudjelovali su sveæenici, redovnici, bogoslovi,sjemeništarci, vjerouèitelji, èlanovi pokreta i udruga iz županadbiskupije. Uvodno je upuæena molitva da vjernici prateKrista na njegovom križnom putu suæutnim srcem s MajkomMarijom, te da u molitve ukljuèe bližnje, patnike i bolesnike,da osjete snagu Božje blizine. "Ti želiš da na križnom putubudemo trajno uza te. Molimo te, ostani i ti trajno s nama nasvim križnim putovima našeg osobnog, obiteljskog inarodnog života", zamolio je nadbiskup Puljiæ. Križni put seprvi put održao na zadarskoj rivi u središtu grada, a njegovoodvijanje uz sam rub obale, more, brodove i povjetarac,dodatno je potaknulo sudionike uæi u dramu križnog puta, usimbolici mora i potrebe za kormilarom životne laðe èovjekaizloženog nemiru valova. Uz same sudionike, Križni put jeizazvao veliku pažnju i poštovanje prolaznika i turista. "Križje naš lijek, snaga i utjeha" tema je nagovora mons. Puljiæakojeg je održao u crkvi Sv. Frane na kraju togdostojanstvenog molitvenog susreta za kojeg su svi poželjelida kao svjedoèki izraz Crkve postane tradicija održavanja uZadru. "Križ i trpljenje nije bila glavna namjera Isusovog dolaskana svijet. Njegova namjera je bila spasenje, uskrsnuæe i životvjeèni. Ali, nema drugog puta koji bi tamo vodio, osimonoga preko Maslinske Gore, Golgote i Kalvarije. Stoga jekriž naš lijek, snaga i utjeha. S križem dolazi blagoslov.Sudjelovanje u dirljivoj pobožnosti križnog puta izraz jenaše vjere, molitve, nade i poèasti svetom drvu križa nakojem je Isus umro. Usrdno ga molimo, neka neizmjernavrijednost njegove svete krvi ne bude za nas izgubljena",rekao je nadbiskup, potaknuvši da "u zahvalnosti zamolimopokoj dušama prethodnika koji su vjerovali u snagu Kristovakriža". "Slušajuæi izvješæe o Mesiji koji pati i umire,razmišljamo o brojnim Isusovim sljedbenicima koji suosuðivani samo radi toga jer su bili njegovi, njegovo imenosili i njegov nauk s radošæu pronosili, od rimskih do našihdana. Mislimo i na silno mnoštvo svjedoka u tvornicama,školama, bolnicama, trgovinama i tvornicama, kojima su sepodrugivali i mahali glavom jer su vjerovali, molili se,slavili sakramente, nosili i èastili sveti križ. S križemzasaðenim u srcu kršæanskog nauka i pobožnosti otkrivamoobzorje vjere i smisao Božje patnje i smrti. Ne krijemopotresenost zbog svega što smo na križnom putu èuli,osobito na kraju plaè napuštenog Mesije koji s križa vapije imoli", poruèio je nadbiskup Puljiæ, istaknuvši: "Isusovproces se ponavlja i traje u životu patnika, prognanika ibližnjih koji su se pod teretom križa savili do zemlje. A ja sepretvorio u pasivnog promatraèa, i ni ne pada mi na pametda se sagnem, pomognem i pružim oslonac. Veronika jeimala hrabrosti pristupiti Isusu, jer je bio nemoæan. Tako jepokazala da je samilost jaèa od sile te da se u suæuti i ljubaviraðaju èudesa. Zato molimo da nam Isus udijeli samilosnoVeronikino srce, srce Šimuna Cirenca, srce po srcu svome",potaknuo je mons. Puljiæ. Križni put i Kristova muka je remek djelo biblijskeknjiževnosti i prava božanska drama (U. von Balthasar), aglavni junak je Sin Božji, Isus Krist, jedini spasitelj i

Domovinske vijestiika

1918. ožujka 2015. broj 11/2015

otkupitelj èovjeka, rekao je nadbiskup. "Ta dramauznemiruje ljudsko srce i nameæe pitanja. Dogaðaj se davnozbio, no jeka se i danas èuje. I akteri su tu. Svi smo miobuhvaæeni u Isusovoj muci i trpljenju. I mi smo Gospodinaosudili svojim življenjem. Isusovo srce razdire se od bola jerga njegov narod muèi i razapinje. U napasti smo ustvrditikako se prijekor 'Puèe moj, što uèinih tebi, u èemu ožalostihtebe', ne odnosi na nas, nego na vojnike koji su ga uhitili, naŽidove koji su ga muèili i razapeli. Ali, i naše krivnje i našigrijesi utkani su u Judinoj izdaji, Pilatovoj osudi, uMalkovom šamaru, u Petrovoj zataji, bijesu svjetine,okrutnosti vojnika", upozorio je mons. Puljiæ, upitavši zaštoje Bog dopustio da se ljudi poigraju sudbinom njegovognevinog Sina, zašto je odabrao patnjom spašavati ljude."Oèima vjere molimo i priželjkujmo nikada se ne naæi uulozi onih koji su u tom scenariju imali negativnu ulogu,poput Jude koji ga je prodao za mizerne škude, lažnih itajnih svjedoka koji bi ga teretili svojim iskazima. Ne želimoponavljati Petrovo iskustvo koji se kleo da ga ne pozna, a snjime je proveo tri godine hodajuæi Galilejom, Judejom iSamarijom. Ne naðimo se meðu svjetinom koja vièe 'Raspniga'", zakljuèio je nadbiskup Puljiæ, udijelivši puku blagoslovs križem.

Biskupijsko korizmeno hodoèašæe u pulsku katedraluPula, 15.3.2015. (IKA) - Tradicionalno biskupijskokorizmeno hodoèašæe u pulsku katedralu održano je, kako jeto veæ uobièajeno od 2000. godine, èetvrte korizmenenedjelje 15. ožujka. Na hodoèašæe u pulski prvostolnicudolaze vjernici iz sva tri dekanata Pulske biskupije,Vodnjanskoga, Labinskoga i Pulskoga, a posljednjih godinai poneke župe iz Pazinskoga dekanata. Hodoèašæe jezapoèelo pokornièkim bogoslužjem koje je održao vlè. JoelCattary. Uslijedila je pobožnost križnoga puta koji su èitalivlè. Jeronim Jokiæ i jedna èitaèica. Za sakrament ispovijedina raspolaganju je bilo dvadesetak sveæenika. Misno slavljepredvodio je poreèki i pulski ordinarij mons. DraženKutleša. Spominjuæi sliku iz nedjeljnog evanðelja "I kao što jeMojsije podigao zmiju u pustinji tako ima biti podignut SinÈovjeèji da svaki koji vjeruje u njemu ima život vjeèni"biskup je napose naglasio pojmove 'vjera u Isusa Krista' i'život vjeèni'. Treba iskreno promisliti koliko èesto mi unašem životu, pa i svakodnevici, razmišljanjima, stavovima idjelima stavljamo u pitanje vjeru. U dogaðaju sa mjedenomzmijom, nije metal, mjed, taj koji spašava, veæ je vjera takoja podiže èovjeka. Vjera u Boga, u ljude, u bližnje, jenešto bez èega èovjek ne bi mogao živjeti. Biskup se nadaljeosvrnuo na pojam 'život vjeèni', te ga usporedio sa savršenimmirom, vrhuncem života, kada su sve potrebe zadovoljene,ali, nadodao je biskup, onaj pravi mir ne može se postiæi bezpravde i istine. Najprije je potrebno ostvariti mir premaBogu, shvatiti da Bog nije strogi sudac koji kažnjava, veæ daje Bog Ljubav i Milosrðe, koji èovjeku želi vrhunsko isavršeno dobro. Nadalje, potrebno je postiæi mir sa samimsobom. Biskup je citirao iskustva iz prakse psihologa kako upsihološkim poteškoæama ljudi èesto najteže oproste sebi. Zaoprostiti sebi, i postiæi mir sa sobom, potrebna je prije svegaiskrenost o vlastitoj nutrini.I naposljetku, potrebno je uspostaviti mir prema životu, neimati nerealna oèekivanja, jer su èesto pretjerana i nerealnaoèekivanja od života, izvor frustracije i tjeskobe. Životneokolnosti u kojima se nalazimo su kušnje koje trebamo znatinadvladati, sa spoznajom da su tih nekoliko desetljeæaovozemaljskog života samo mali dio života u Vjeènosti. Potrebno je shvatiti da je Bog Ljubav, nastavio je biskup, on

tu Ljubav donosi svim ljudima, svim narodima, cijelomesvijetu, i mi smo pozvani tu ljubav svojim djelima širiti.Tragedija je kada nam se Bog nudi a mi ne prepoznajemo tudragocjenost, i tada, odbacujuæi ga, sami sebi sudimo, to jeznaèenje tvrdnje iz evanðelja "a tko ne vjeruje, veæ je osuðenšto nije vjerovao". Neka nam ovo vrijeme korizme bude poticaj da neodbacujemo što nam Bog nudi, veæ da se što boljepripravimo i da kroz ispovijed budemo što iskreniji premasebi i prema Bogu, zakljuèio je biskup. Cijelo hodoèašæe prigodnim je pjesmama popratio katedralnizbor pod ravnanjem Elene Roce i uz orguljsku pratnju PaoleBatel.

Susret fokolara iz cijele Dalmacije u SplituSplit, 15.3.2015. (IKA) - Pokret fokolara u Hrvatskoj svojeproljetne otvorene susrete posveæuje spomenu na ChiaruLubich koja je preminula 14. ožujka 2008. godine, i nanjezinu baštinu. Ovogodišnja tema obilježavanja obljetnicenjezine smrti bila je "Dijalog – stil života". Susretdalmatinskih fokolara uprilièen je u nedjelju 15. ožujka uNadbiskupskom sjemeništu u Splitu na kojem se okupioveliki broj fokolarina svih dobnih uzrasta od Zadra doDubrovnika. Na susretu su se, kroz razmatranja, druženje,pjesme i svjedoèanstva, spomenula iskustva pojedinaca udijalogu u obitelji i šire. Okupljenima je o nastojanju zajedinstvom u dijalogu u meðunacionalnom, meðuvjerskom imultikulturalnom Sarajevu govorila i Zdravka Gutiæ, koja jeza tu priliku došla iz Sarajeva te im prenijela kako tekupripreme za dolazak pape Franje u Sarajevo u lipnju. Èetverosatni program u dvorani završen je video-zapisom ukojemu su kratko predstavljene inicijative èlanova Pokretafokolara iz Maðarske, koji izlaze ususret izbjeglicama sBliskog istoka i iz francuskog grada Cannesa, te rijeèimaChiare Lubich iz 2004. godine: "Onaj tko se danas prihvatipremještati gore mržnje i nasilja, nalazi se pred golemimzadatkom. Ali što je nemoguæe milijunima usamljenih irazjedinjenih osoba, postaje moguæe ljudima koji sumeðusobnu ljubav, shvaæanje i jedinstvo postavili za bitnepokretaèe svoga života". Susret su pjevanjem uzvelièali vokalno-instrumentalni sastav"Sperantes", "Unica Harominia" i zbor mališana. Nakonprograma u sjemenišnoj kapeli misu je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Izrazivši zadovoljstvošto može biti meðu nazoènima, nadbiskup je ustvrdio da jekrajnji razlog zbog kojega su tu "to što smo osvojeni odljubavi Isusa Krista raspetoga na križu". "Križ Kristov jedoista središte oko kojega se vrti èitava povijest, pa tako inaš život. U križu je ljubav. Chiara je to izvrsno izrazilarijeèima, ali i životom", rekao je. Govoreæi o Chiari, nadbiskup Barišiæ primijetio je kako jeona mogla iæi na periferiju, susretala se s razlièitima, jer jeimala u sebi èvrsto središte, jer je bila svjesna svoje vjere,svoga evanðelja, svoga Boga. "Takav netko može iæi na sveperiferije, i ona je išla i s drugim religijama, nazorima,sredinama, i uspijevala je i uvažavali su je jer je kod nje tobio pristup èovjeku, bez obzira na razlike i zato je mogla ibiti slušana", istaknuo je nadbiskup. Pozvao je sve nazoèneda pokušaju zazvati Isusa i u tami noæi te da nauèe od njegakako ljubiti bližnje i biti odjek milosti ljubavi Božje "koja jedoista središte našega spasenja i svijeta".

.

Domovinske vijesti ika

20 18. ožujka 2015. broj 11/2015

U Zagrebu obilježena sedma obljetnica smrti službeniceBožje Chiare LubichZagreb, 15.3.2015. (IKA) – Èlanovi Pokreta fokolara injihovi prijatelji okupili su se u nedjelju 15. ožujka u župnojcrkvi Marije Pomoænice na Knežiji u Zagrebu kako biobilježili sedmu obljetnicu smrti službenice Božje ChiareLubich. Ujedno to je bila prigoda zahvaliti Bogu zapokretanje postupka za beatifikaciju koji je otvoren 27.sijeènja u katedrali u Frascatiju. U prigodnom programukraæim filmom predstavljen je lik Chiare Lubich te njezinanastojanja "Da svi budu jedno" koja je svakodnevno živjelane samo s èlanovima Pokreta koji je osnovala, i èlanovimaKatolièke Crkve, veæ se svojom idejom zajedništva približilai pripadnicima drugih religija. O susretima s njom rado idanas svjedoèe mnogi. Tako je u ovoj prigodi nekolikoèlanova Pokreta iz Šibenika, Zadra, Velike Gorice i Zagrebaposvjedoèilo kako je u njihovim životima ostavila dubokipeèat, jer je svakome bila trag svjetla koje vodi Bogu. Usvjedoèenjima je izmeðu ostaloga naglašeno kako je uèila dase malim koracima u svakodnevnom životu ostvarujevlastito ja u odnosu na druge, a preko njih i s Bogom. Euharistijsko slavlje predvodio je don Božidar Šimièiæ,SDB, u koncelebraciji s predsjednikom Hrvatskekonferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica fraJurom Šarèeviæem, OFMCap. i povjerenikom Hrvatskebiskupske konferencije za pokrete i udruge o. MijomNikiæem, DI. U homiliji don Šimièiæ naglasio je kako misnoevanðelje govori o svjetlosti. U tom kontekstu je podsjetio ikako papa Franjo u svojoj poruci prilikom otvaranjapostupka beatifikacije Chiare Lubich izmeðu ostaloga o njojpiše: "Prihvaæajuæi poziv Gospodnji, ona je u Crkvi upalilanovo svjetlo na putu jedinstvo". Trag svjetla koji je Chiara ostavila za sobom uvijeknadahnjuje èlanove Pokreta fokolara èija je utemeljiteljica,ali ne samo njih. Utemeljiteljica Pokreta fokolara svojimtihim i poniznim stilom nije utemeljila instituciju zarješavanje socijalnih pitanja ili promicanje dijaloga, nego jezapalila vatru ljubavi Božje u mnogim srcima koje jesusretala, rekao je propovjednik. Takoðer je podsjetio kakoje djelatna ljubav koju je Chiara autentièno svjedoèilaprodrla u srca svih kultura, pa Pokret fokolara danasobuhvaæa milijune ljude diljem svijeta odrasle, mlade, djecu,posveæene, redovnike, sveæenike, pripadnike drugihkršæanskih crkava, drugih religija, ljude bez nekogvjernièkog uporišta. Ona je svima pomagala postaviti Bogana prvo mjesto i posvetiti se zajednici, a njezin pogled injezino srce pokretala je sveopæa ljubav sposobna prihvatitisve ljude bez razlike, uvijek usmjerena ostvarivanju Isusoveoporuke "Da svi budu jedno". Nadalje je posvijestio, da onajtko se Kristu preda njegovi su grijesi veæ mrtvi, a on sKristom iznova živi novim istinskim životom. U tome namje Chiara divan uzor. Stoga, neka nam ovo sveto korizmenovrijeme bude vježbanje u èistoæi srca, èišæenju od otvora iujeda zmija, zla i grijeha. Neka to bude vrijeme pustinje ukojoj prihvaæamo znakovitost Isusova odgoja. Kao što jeMojsije podigao zmiju u pustinji i kao što je bio podignutSin èovjeèji, tako je potrebno da i mi vjernici budemojednostavno podignuti za znak našemu vremenu poputChiare, te tako svaki koji pogleda u nas vidi istinskosvjedoèanstvo i povjeruje u Sina Božjega, rekao jepropovjednik. U molitvi vjernika zahvaljeno je Bogu zasvijetli primjer života službenice Božje Chiare Lubich, te seNebeskom Ocu uputila molba za èuvanje i življenje njezinebaštine kako bi što èvršæe prianjali uz Krista i velikodušnoslužili jedinstvu Crkve i èovjeèanstva. Nakon prièestiproèitana je meditacija Chiare Lubich o beskrajnoj ljubaviNebeskoga Oca.

Sveæenièka skupština Rijeèke nadbiskupijeLovran, 16.3.2015. (IKA) - U Domu pastoralnih susreta uLovranu u ponedjeljak 16. ožujka održana je Sveæenièkaskupština Rijeèke nadbiskupije pod predsjedanjem rijeèkognadbiskupa Ivana Devèiæa. Središnje predavanje na temu"Glazbeno oblikovanje liturgijskog slavlja - Osnovnesmjernice II. vatikanskog koncila" održala je mr. AndrejkaSrdoè, profesorica Crkvene glazbe na Teologiji u Rijeci ivoditeljica Nadbiskupijske škole za crkvenu glazbu.Na osobit naèin u predavanju je istaknula dva dokumenta osvetoj glazbi i sveæenièkoj pjevaèkoj službi: Koncilskukonstituciju o svetoj liturgiji Sacrosantum concilium (VI.poglavlje) o svetoj glazbi (4. prosinca 1963.) te Upute oglazbi u svetom bogoslužju Instructio musicum sacram (5.ožujka 1967.). Liturgijska ili sveta glazba je ona koja jestvorena za bogoslužja i koju karakterizira svetost ipravilnost oblika, rekla je Srdoè navodeæi u tu kategoriju:gregorijansko pjevanje, stare i nove svete polifonije, puèkepopijevke te orguljaške skladbe za obrede i druga dopuštenaglazbala. Za razliku od liturgijske, duhovna ili religioznadjela su skladbe koje imaju religiozan karakter, ali nisuprigodna za liturgiju. S tim u vezi upozorila je kako se èestona misama mogu èuti duhovne pjesme koje nisu prilagoðeneliturgiji, a izvode ih uglavnom zborovi mladih.U nastavku je istaknula kako u euharistijskom bogoslužju ukojemu puk sudjeluje, osobito nedjeljom i blagdanom,prednost treba dati pjevanoj misi i dijaloškim dijelovimaliturgije. Takoðer, puk se ne smije iskljuèiti iz mise nego jepotrebno liturgijsko pjevanje prilagoditi svim vjernicima.Zakljuèujuæi izlaganje istaknula je kako sveæenièka pjevaèkaslužba èini važan dio njegovog liturgijskog djelovanja, te daukoliko se ta uloga u potpunosti povjeri zborovoðama,orguljašima i drugim župnim suradnicima, postoji opasnostda doðe do nesklada liturgije i glazbe. "Ponekad glazbenisuradnici u župi imaju i školske kvalifikacije, ali to ne znaèida imaju uvijek i dovoljno znanja i 'sluha' za duh liturgije.Sveæenik je onaj koji povezuje sve liturgijske sastavnice ujednu, pa tako i glazbenu." S tim u vezi Srdoè je podsjetilana rad Nadbiskupijske škole za crkvenu glazbu kojaosposobljava župne suradnike za sudjelovanje u glazbenomanimiranju misnih slavlja.U raspravi koja je uslijedila upozoreno je na nedostatakzborovoða, orguljaša i sviraèa u župama Rijeèkenadbiskupije. Takoðer je istaknuto da su èlanovi zborovamladih nezainteresirani za pjevanje i zajedništvo sa župnimzborovima te se dogaða da u pojedinim župama svaki zbor(djeèji, mladi i župni) ima razlièit repertoar. Zborovima jepotrebno duhovno vodstvo, kao i suradnja zborovoðe sažupnikom u odabiru pjesama koje æe se pjevati na misi.Naveden je još jedan problem s kojim se pojedine župesuoèavaju. Rijeè je o voditeljima zborova koji su na timfunkcijama više desetaka godina te na osobit naèin'privatiziraju' zbor. Stoga je potrebno za zborovoðe i sviraèeorganizirati seminare na kojima æe ih se upoznati s pravilimaliturgijske glazbe, reèeno je na skupu. Takoðer, ova temanaæi æe se i na jednom od buduæih dekanatskih susreta,najavljeno je.U nastavku skupštine otvorena su pitanja rada s liturgijskimèitaèima. Nadbiskup Devèiæ pohvalio je rad istaknuvši kakoje napredak vidljiv i da je zanimanje vjernika veliko zaedukativne susrete koji se održavaju u organizaciji Ureda zapastoral Rijeèke nadbiskupije pod vodstvom biskupskogvikara vlè. Matije Matièiæa. Stoga je usvojen i prijedlog dase deseta obljetnica rada s èitaèima na prigodan naèin uskoroproslavi. U nastavku je istaknuo nužnost aktivnije pripremeobitelji na župnoj razini za Drugi nacionalni susret hrvatskihkatolièkih obitelji koji æe se održati 19. travnja na Trsatu,

Domovinske vijestiika

2118. ožujka 2015. broj 11/2015

kao i na pastoral s obiteljima nakon nacionalnog susreta.Takoðer, uoèi susreta 18. travnja bit æe organiziranaprocesija s prijenosom Zavjetne svijeæe od katedrale sv.Vida do Svetišta Majske Božje Trsatske koju æe predvoditiporeèki i pulski biskup Dražen Kutleša. Sveèanu Veèernjupredvodit æe krèki biskup u miru Valter Župan, a prigodnupropovijed uputiti gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ,kazao je nadbiskup dodajuæi kako je u proslavu ukljuèenacijela Rijeèka metropolija. Trebamo dati svjedoèanstvozajedništva i vjere, te ukljuèiti i zajednice mladih, poruèio jei najavio da æe program na Trsatu poèeti 19. travnja u 10sati. Sveèano euharistijsko slavlje u 12 sati predvodit æezagrebaèki nadbiskup, kardinal Josip Bozaniæ.Nadbiskup je podsjetio i na važnost Nadbiskupijskog susretamladih koji æe se 24. travnja održati u Klenovici. Sveæenikeje pozvao da se u što veæem broju odazovu i budu naraspolaganju srednjoškolcima i studentima te da svojimangažmanom doprinesu zajedništvu i povezivanju zajednicamladih koje djeluju u Rijeèkoj nadbiskupiji. Rad s mladimadanas je izazov, duhovna periferija o kojoj govori papaFranjo i na koju moramo iæi. Vremena su se promijenila, aline na bolje. Mladih je sve manje na misama i trebamo imatipuno strpljenja s njima. Sveæenik nema radno vrijeme i zamlade vrata crkve nikada ne smiju biti zatvorena, poruèio jenadbiskup.U raspravi je upozoreno kako ponekad nije teško okupitimlade, nego neki od njih na otpor nailaze kod kuæe, u svojimobiteljima koje ne podržavaju projekte koje ih privlaèe Crkvii vjeri. O toj temi opširnije æe se govoriti na nekoj odbuduæih sveæenièkih skupština. Sveæenici su po završetkuskupštine ostali u Domu pastoralnih susreta na duhovnimvježbama.

Sveæenièki dan Zagrebaèke nadbiskupijeZagreb, 16.3.2015. (IKA) - Pokornièkim bogoslužjem kojeje u crkvi Srca Isusova Meðubiskupijskog djeèaèkogsjemeništa na Šalati predvodio dominikanski provincijal dr.fr. Anto Gavriæ, OP, zapoèeo je u ponedjeljak 16. ožujkaSveæenièki dan Zagrebaèke nadbiskupije. Susret jenastavljen u velikoj dvorani Meðubiskupijskog djeèaèkogsjemeništa pozdravom zagrebaèkog nadbiskupa kardinalaJosipa Bozaniæa. Kardinal je, podsjetivši na radost molitvenog zajedništvakoje se ostvaruje po župama nadbiskupije u sklopumolitvene inicijative molitvenog hoda s moæima bl. AlojzijaStepinca, naveo da je s razlogom odabrana tema redovništvai doprinosa što ga životu Crkve daju redovnici, redovnice iBogu posveæene osobe za temu toga Sveæenièkog dana,izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije."Godina posveæenog života koju je proglasio papa Franjoprilika je da si svi zajedno posvijestimo važnost redovništvai apostolata laika u životu Crkve kako one opæe, tako i našemjesne", rekao je kardinal, istaknuvši da je redovništvo darCrkvi, a ujedno i izazov. "Godina posveæenog života ujednoje prilika da redovnici posvijeste svoju pripadnost mjesnojCrkvi, da je ona njihov dom", zakljuèio je kardinal. Uslijedila su izlaganja dr. fra Darka Teperta, OFM, na temu"Posveæeni život u Crkvi" i fra Branka Lipše, OFMCap, natemu "Redovnik i župnik". Slijedila je rasprava. U drugomdijelu susreta milosrdnica sv. Vinka Paulskoga s. M. ZoraPaviæ održala je izlaganje "Apostolat redovnica", potom jegovorila voditeljica Suradnica Krista Kralja BlankaPavloviæ, a nakon rasprave završno izlaganje o nadolazeæemDrugom nacionalnom susretu hrvatskih katolièkih obitelji19. svibnja na Trsatu imao je moderator Nadbiskupskogaduhovnog stola mons. Nedjeljko Pintariæ.

Korizmena duhovna obnova sveæenika Požeške biskupijeDr. Kožul govorio o sveæeništvu na temelju primjera dr.Josipa PazmanaPožega, 16.3.2015. (IKA) - Duhovna obnova za sveæenike iðakone Požeške biskupije održana je 16. ožujka u Dvoranibl. Alojzija Stepinca Biskupskog doma u Požegi. Nakonmolitve Srednjega èasa, nazoène je pozdravio požeški biskupAntun Škvorèeviæ, spomenuvši da je osobito u korizmenomvremenu dobro zapitati se "tko smo mi u svjetlu Božjeljubavi, kako nas potièe proèitani ulomak iz KnjigeMudrosti". Podsjetio je na Godinu posveæenog života iGodinu sv. Terezije Avilske u okviru kojih je u subotu 14.ožujka održano hodoèašæe redovnika i redovnica u MarijuBistricu, a u subotu 14. i nedjelju 15. ožujka održan je XVII.biskupijski križni put mladih. Rekao je kako je ovajsveæenièki korizmeni susret u Požegi na svoj naèin sastavnidio tih duhovnih gibanja. Spomenuo je da je ozbiljnost,sabranost i velika duhovna otvorenost koju je oèitovalo višeod 1300 mladih na euharistijskom slavlju u požeškojkatedrali pri završetku križnoga puta na njega ostavilo dubokdojam i uèvrstilo u uvjerenju da mladi usred svakovrsnihpoteškoæa nisu izgubljen naraštaj jer izgraðuju svojuduhovnost. Istaknuo je da kao prezbiteri i ðakoni "imamosvoje slabosti, ali da Bog nema s njima problema, nego snašim zlim opredjeljenjima koja traže od nas ozbiljan naporoko obraæenja". Rekao je kako je tužno susresti ljude fizièkizapuštene, a još tužnije one koji su duhovno zapušteni,napose kad se radi o sveæenicima. Zakljuèio je da duhovnaobnova "ima za svrhu proèišæavanje nas samih u našimsveæenièkim i ðakonskim opredjeljenjima". Biskup je podsjetio kako je ovu duhovnu obnovu trebaovoditi o. Vjenceslav Mihetec, koji je nedavno preminuo te jepoželio da mu Bog daruje vjeèni mir u zajedništvu suskrslim Gospodinom. Pozdravio je dr. Stjepana Kožula,kanonika Prvostolnog kaptola zagrebaèkog, koji se radoprihvatio te zadaæe. Istaknuo je da æe on govoriti osveæeništvu na temelju primjera dr. Josipa Pazmana, roðenau Pakracu, koji je sebe i svoje sveæenièko služenje naposeban naèin utkao u život Crkve i Domovine, a èija sedevedeseta obljetnica smrti ove godine navršava. KanonikKožul opisao je njegov hod od bogoslovskih dana dosveæenika zauzetog na duhovnom, intelektualnom ipastoralnom podruèju. Posebno je izdvojio njegovu ulogu uuspostavljanju sveæenièkog Hrvatskoga papinskog zavodasv. Jeronima u Rimu kojem je bio prvi rektor. Prikazao jedruštvene, politièke i crkvene okolnosti u kojima je tajsveæenik oèitovao èestitost i snažan karakter, što jeposvjedoèio kao dekan Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu,kao rektor Sveuèilišta, pokretaè mnogih inicijativa nacrkvenom i politièkom polju, zauzet za prava Crkve ihrvatskog naroda. Objasnio je razloge njegova zaborava,ustvrdivši kako sveæenik Pazman u mnogoèemu može i trebabiti ponos Crkve, napose Požeške biskupije s èijeg podruèjapotjeèe. U drugom dijelu programa biskup Škvorèeviægovorio je o nekim dogaðanjima na pastoralnom planu, kakobiskupijskom tako nacionalnom, spomenuvši biskupijskohodoèašæe u Avilu, Drugo nacionalno hodoèašæe hrvatskihkatolièkih obitelji na Trsat te pohod pape Franje Sarajevu 6.lipnja. Osvrnuo se na skorašnji Dan obnove èišæenjapamæenja u Požeškoj biskupiji, koji æe se obilježiti u svakojžupi, a na poseban naèin u Jasenovcu i Staroj Gradiški.Pojasnio je i neka pitanja vezana uz dekanske i arhiðakonskevizitacije župa i ovogodišnja slavlja potvrde. Potom je dr.Kožul u katedrali predvodio ispit savjesti za sveæenike nakonèega su imali moguænost ispovjediti se. Za to vrijeme ðakonisu predvodili molitveni program oblikovan na temelju mislisv. Terezije Avilske.

Domovinske vijesti ika

22 18. ožujka 2015. broj 11/2015

Korizmeni susret sveæenika Bjelovarsko-križevaèkebiskupijeBjelovar, 16.3.2015. (IKA) - Korizmeni susret sveæenikaBjelovarsko-križevaèke biskupije održan je u ponedjeljak16. ožujka u Bjelovaru. Susret je poèeo molitvom Srednjegèasa nakon kojega je rijeèi pozdrava sveæenicima uputiobjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak. Temesastanka bile su Biskupska sinoda o obitelji, Druginacionalni susret katolièkih obitelji na Trsatu, posjet papeFranje Sarajevu te sveæenièko reðenje èetvorice ðakona. ODrugom nacionalnom susretu katolièkih obitelji govorio jepovjerenik za pastoral braka i obitelji Bjelovarsko-križevaèke biskupije Milan Kerš. Uputio je na probleme skojima se susreæu organizatori susreta. Prije svega to jemedijska nezainteresiranost za taj dogaðaj te je potaknuosveæenike da pomognu obavijestiti javnost o susretu. Dao je iinformacije vezane uz sudjelovanje na susretu. Na sastankuje dogovoreno sudjelovanje vjernika Bjelovarsko-križevaèkebiskupije u programu posjeta pape Franje Sarajevu, aorganizacija je povjerena Biskupijskom ordinarijatu.Izvješæe o nedavno održanom pastoralno-katehetskomkolokviju za sveæenike èija je tema bila "Pastoral braka iobitelji s posebnim osvrtom na pastoral zaruèništva" podnioje predstojnik Katehetskog ureda Bjelovarsko-križevaèkebiskupije Mirek Hrvoiæ. Biskup Huzjak zahvalio je svimsveæenicima i dekanima koji su u korizmenom vremenuhodoèastili u bjelovarsku katedralu u povodu proslave peteobljetnice uspostave Bjelovarsko-križevaèke biskupije.Posebnu zahvalu iskazao je mladima i vjernicima župe sveteTerezije Avilske koji su svaki put srdaèno doèekalihodoèasnike te ih èastili objedom.

Meðunarodni nastavni dan za mlade istraživaèeDubrovaèki srednjoškolci radili sa znanstvenicima izInstituta Ruðera Boškoviæa na èelu s dr. Vukom BrigljeviæemDubrovnik, 16.3.2015. (IKA) - Skupina dubrovaèkihsrednjoškolaca Biskupijske klasiène gimnazije RuðeraBoškoviæ u Dubrovniku kojima su se, zbog velikogzanimanja, pridružili i uèenici dubrovaèke gimnazije, imalisu prigodu u ponedjeljak 16. ožujka iskusiti kako izgledajedan dan znanstvenika. Radili su u autentiènom ozraèjurada sa znanstvenicima iz Instituta Ruðera Boškoviæa izZagreba na èelu s dr. Vukom Brigljeviæem, koji je održao iprvo uvodno predavanje. Istaknuo je da u temelju svakeznanosti ne stoji znanje, veæ upravo neznanje koje zapravodovodi do znanstvene znatiželje, a time onda i novih otkriæa.Kazao je da ne želi ponuditi puke informacije, veæ mladezainteresirati za istraživanje."Meðunarodni nastavni dan za mlade istraživaèe" jejedinstveni program CERN-a, koji je u Hrvatsku došao nainicijativu znanstvenika s Instituta Ruðer Boškoviæ izZagreba. S ciljem približavanja znanosti mladima ipopularizacije samih znanstvenih istraživanja, svake godineoko 10.000 uèenika srednjih škola u više od 40 zemaljasvijeta upušta se u kozmièku avanturu i odlaze u jedan od200 istraživaèkih centara kako bi raspleli tajne fizike èestica.Zahvaljujuæi entuzijazmu i zajednièkom trudu svihorganizatora veæ jedanaestu godinu za redom u sklopuMeðunarodnoga nastavnog dana mladih istraživaèasrednjoškolcima se nudi prilika da postanu eksperimentalnifizièari na jedan dan i sudjeluju u radu na Large HadronCollideru (LHC), najveæem akceleratoru na svijetu koji jesmješten u CERN-u.Fizika èestica jedno je od podruèja znanosti koje posljednjihgodina izuzetno brzo napreduje. Neosporno je da se rezultatiistraživanja na CERN-u prate s velikom pažnjom ne samo od

strane fizièara veæ i široke javnosti. Tako je otkriæeHiggsova bozona na LHC-u u ljeto 2012. godine odjeknulo usvim medijima te izazvalo oduševljenje javnosti diljemsvijeta. Srednjoškolci diljem svijeta u sklopu Meðunarodnognastavnog dana imaju priliku istražiti tu najmoderniju granufizike i sudjelovati u analizi stvarnih podataka prikupljenihna Large Hadron Collideru.Vrhunac toga, po svemu, za sudionike jedinstvenog radnogdana bila je videokonferencija s CERN-om i drugiminstitutima radi prezentacije, usporedbe i diskusije rezultataanalize koje su dobili srednjoškolci u drugim gradovimadiljem svijeta koji su taj dan analizirali podatke. U usporedbii diskusiji ove godine sudjelovala su još èetiri grada: Atena,Genova, Padova i Firenca.U programu zajedno s uèenicima sudjeluje ravnateljBiskupijske klasiène gimnazije don Bernardo Pleše iprofesorica fizike Marlena Æukteraš.

Redovništvo je izazov za svijetKorizmeni susret kardinala Bozaniæa s redovnicamaZagreb, 17.3.2015. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ održao je u utorak 17. ožujka uNadbiskupijskom pastoralnom institutu tradicionalnikorizmeni susret s redovnicama grada Zagreba. Susret jepoèeo molitvom Veèernje, nakon koje je èasna majkaDružbe sestara milosrdnica sv. Vinka i dopredsjednicaHrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara ipoglavarica Miroslava Bradica uputila prigodnu rijeè uimeredovnica. Podsjetila je na subotnji Nacionalni susretredovnika, redovnica, Bogu posveæenih laika i laikapovezanih s redovnièkim zajednicama preko svjetovnihredova i bratstava, s kojeg još uvijek odzvanjaju kardinalovesnažne i poticajne rijeèi. "Vaši su nam savjeti i ohrabrenjaputokaz kako još revnije i predanije živjeti svoju karizmu uovom zahtjevnom vremenu", rekla je s. Bradica. Kardinal Bozaniæ kazao je kako su redovnice poseban dar iznak u našoj Crkvi i narodu. Osvrnuo se na brojèano stanjeredovništva u Domovini, istaknuvši da Crkva u Hrvatskojima 833 redovnika i 3069 redovnica. Kada je rijeè oZagrebaèkoj nadbiskupiji, nastavio je kardinal, ona ima 294redovnika, te 1030 redovnica, dok od 205 župa njih 31 voderedovnici. "Kada drugim kardinalima i biskupima kažemneke od ovih podataka, oni odvrate da smo zaista bogataCrkva", rekao je, te dodao da zbog toga moramo biti Boguzahvalni, to vrednovati i poštovati. Redovništvo je izazov za svijet i nije uvijek lako živjetiposveæeni život, smatra kardinal, jer vrijeme u kojem živimopropagira potpunu suprotnost od onoga što govoreevanðeoski savjeti. "Evanðeoski savjeti govore o èistoæi, apropagira se panseksualizam. Evanðeoski savjeti govore osiromaštvu, a propagira se konzumizam. Evanðeoski savjetigovore o poslušnosti, a propagira se autonomija koja sepredstavlja kao idol života." Kazao je da vjernici od njihoèekuju svjedoèenje zajedništva i svjedoèenje o daruvjeènog života. Upravo su redovnice, napomenuo jekardinal, pozvane biti one koje zraèe zajedništvom. Na krajuje kardinal govorio o dvjema sinodama posveæenim istojtemi – temi obitelji. Osvrnuo se na najavljenu izvanrednuSvetu godinu koja æe zapoèeti 8. prosinca ove godine, ali iistaknuo važnost molitvene inicijative "Molitveni hod saStepincem" u Zagrebaèkoj nadbiskupiji. "Hod blaženogAlojzija æe nam još više približiti onaj dan koji sviišèekujemo – proglašenje svetim blaženog Stepinca",zakljuèio je kardinal Bozaniæ, priopæio je Tiskovni uredZagrebaèke nadbiskupije.

Domovinske vijestiika

2318. ožujka 2015. broj 11/2015

Crkva u Hrvata

Biskupi BK BiH zapoèeli pohod Svetom Ocu i tijelimaRimske kurijeSarajevo, 11.3.2015. (IKA/KTA) - Misnim slavljem nagrobu svetog Petra apostola u bazilici Sv. Petra u Vatikanuèlanovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovinezapoèeli su 10. ožujka svoj službeni pohod Svetom Ocu itijelima Rimske kurije, ad limina apostolorum. U pohoduapostolskim pragovima sudjeluju svi èlanovi BK BiH:predsjednik banjoluèki biskup Franjo Komarica, vrhbosanskinadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljiæ, biskupmostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Periæ, vojni biskup u BiH Tomo Vukšiæ,pomoæni biskupi vrhbosanski Pero Sudar i banjoluèki MarkoSemren. U njihovoj pratnji je generalni tajnik BK BiH mons.Ivo Tomaševiæ.Euharistijskom slavlju na grobu apostolskog prvakapredsjedao je kardinal Puljiæ u zajedništvu sa svimbiskupima BK BiH te uz koncelebraciju desetak sveæenikaHrvata na poslijediplomskom studiju u Rimu, a nazoèna jebila i veleposlanica BiH pri Svetoj Stolici Slavica Karaèiæ.Kardinal Puljiæ podsjetio je na Isusove rijeèi apostolu Petrukako je Sotona zatražio da ih može rešetati kao pšenicu teistaknuo da na terenu doživljavaju kako ih zaista životrešeta. Spomenuo je i Kristov poziv Petru da, kad k sebidoðe, uèvrsti svoju braæu. "I mi smo ovdje došli da doðemok sebi kao nasljednici apostola na pragove apostola da bismomogli utvrðivati braæu i sestre kojima smo poslani ulijevatinadu u ovim vremenima kada je teško živjeti nadu. Sve našeposlanje poèiva na ispovijedanju Isusa Krista, Boga živoga,koji s nama trajno živi te u nama i po nama djeluje. Zato smoi mi poput Petra došli ovdje obnoviti tu istinu da je IsusKrist, Sin Boga živoga, kazao je kardinal Puljiæ. Na krajumise svi zajedno su izmolili Apostolsko vjerovanje na grobusvetog Petra apostola. Biskupi su se zatim pomolili i nagrobu sv. Ivana Pavla II. koji se nalazi ispod pokrajnjegoltara u desnoj laði bazilike Sv. Petra.U prijepodnevnim satima pohodili su Kongregaciju zabogoštovlje gdje ih je vrlo srdaèno primio tajnikKongregacije nadbiskup Arthur Roche sa suradnicima.Predsjednik Vijeæa za liturgiju BK BiH biskup Komaricaiznio je informacije u vezi s liturgijskim slavljima, istièuæida u dosadašnjem provoðenju liturgijske reforme Drugogavatikanskog koncila na podruèju BK BiH nije bilo veæihzastranjenja. Izmeðu ostalog, bilo je rijeèi o nacionalnomkalendaru blaženika i svetaca za podruèje BK BiH te oodobrenju molitava za pojedine blaženike.Biskupi su zatim pohodili i prvi odjel Državnog tajništvaSvete Stolice te se zadržali u dugom razgovoru sazamjenikom državnog tajnika nadbiskupom AngelomBecciuom. Biskup Komarica ukratko je prikazao društveno-politièko stanje u Bosni i Hercegovini s posebnimnaglaskom na stanje Katolièke Crkve. Izrazio je zabrinutostsvih biskupa dramatiènim stanjem katolika u entitetu RS,gdje ih je ostalo samo oko 5% od predratnog broja, kao istalnim smanjenjem broja katolika u entitetu Federacije BiHkoje je uvjetovano nesreðenim politièkim i gospodarskimdržavnim ureðenjem. U razgovoru su sudjelovali svi èlanoviBK BiH, odgovarajuæi na konkretna pitanja nadbiskupaBecciua. I tijekom tog susreta bilo je rijeèi o predstojeæempohodu pape Franje Sarajevu.Istoga dana biskupi su pohodili i drugi odjel Državnogtajništva gdje ih je primio nadbiskup Paul Gallagher, tajnikSvete Stolice za odnose s državama, i njegov suradnik mons.

Henryk Mieczyslaw Jagodzinski. Razmatrali su nastojanjana opstanku katolika u BiH i izgradnji trajnog i pravednogmira. Posebno radosno biskupe je pozdravio djelatnik odjelaza odnose s državama mons. Waldemar StanislawSommertag, koji je nekoliko godina bio tajnik Apostolskenuncijature u BiH.U sjedištu Papinskog vijeæa za meðureligijski dijalogbiskupe iz Bosne i Hercegovine primio je predsjednikkardinal Jean-Louis Tauran i tajnik o. Miguel Angel AyusoGuixot. Predsjednik Vijeæa za ekumenizam i dijalog meðureligijama i kulturama BK BiH kardinal Puljiæ izvijestio ih jeo nastojanjima na planu dijaloga s islamskom i hebrejskomzajednicom u Bosni i Hercegovini.Biskupi su pohodili i sjedište Papinskog vijeæa za jedinstvokršæana gdje su razgovarali s francuskim dominikancem o.Hyacinthom Destivellom, koji je pet godina živio i djelovaou Rusiji. U razgovoru o ekumenizmu na razini Bosne iHercegovine, spomenuti su raniji godišnji susreti episkopa ibiskupa te pojedina dogaðanja u sklopu Molitvene osmine zajedinstvo kršæana te je bilo rijeèi i o poteškoæama na planuekumenizma.U srijedu 11. ožujka biskupi su pohodili Kongregaciju zakler gdje ih je primio prefekt kardinal Beniamino Stella sasuradnicima biskupima Joelom Mercierom i JorgeomPatronom Wongom. Predsjednik Vijeæa za kler BK BiHbiskup Periæ ukratko je iznio broj dijecezanskih iredovnièkih sveæenika te bogoslova i sjemeništaraca,osvrnuvši se na stanje u kojem sveæenici žive i djeluju.Izmeðu ostalog, posebna pozornost posveæena je odgojubuduæih sveæenika te praæenju i potpori sadašnjih sveæenikakoji su osobito bogatstvo i blagoslov Crkve u Bosni iHercegovini i u ovom poratnom vremenu.Istoga dana bosanskohercegovaèki biskupi slavili su misu ukapeli bazilike Sv. Ivana Lateranskog posveæenoj sv.Venanciju, u kojoj se štuju solinski muèenici. Euharistijskoslavlje predslavio je biskup Komarica. Tijekom pohoda adlimina biskupi su odsjeli u Papinskom hrvatskom zavodu sv.Jeronima. Sveæenici studenti Hrvati, koji žive u tom ili udrugim crkvenim rimskim zavodima, na èelu s rektorommons. dr. Jurom Bogdanom i vicrektorom don MarkomÐurinom rado pomažu biskupima pri njihovim pohodima, ameðu sveæenicima je i više njih iz BiH.

Biskup Vukšiæ s novinarima u RimuSusret u organizaciji Instituta za komunikacije i tehnologijeinformiranja i Fakulteta komunikacija Papinskogasveuèilišta Sveti KrižRim, 14.3.2015. (IKA/KTA) - Institut za komunikacije itehnologije informiranja (ISCOM) i Fakultet komunikacijaPapinskoga sveuèilišta Sveti Križ organiziraju povremeno uRimu susrete novinara i struènjaka za teme od posebnogainformativnog znaèenja o Katolièkoj Crkvi, kao doprinosspecijalizaciji u vjerskom informiranju. Svrha tih susreta jeomoguæiti novinarima bolje upoznavanje raznih suvremenihtema, predstavljajuæi im okvire u kojima se dogaðaju,njihove pozadine i glavne dokumentarne izvore.Ove godine održana su dva takva susreta, prvi je bio 8.sijeènja, uoèi putovanja pape Franje na Šri Lanku i naFilipine, a drugi 14. ožujka. Na poziv ISCOM-a i Fakultetakomunikacija predvodio ga je vojni biskup u BiH TomoVukšiæ. Neposredan povod susreta bio je najavljenipastoralni pohod pape Franje Sarajevu 6. lipnja. Na susretu

Crkva u Hrvata ika

24 18. ožujka 2015. broj 11/2015

je, uz organizatore, sudjelovalo tridesetak novinaraakreditiranih pri Svetoj Stolici, koji dolaze iz najvažnijihsvjetskih radijskih i televizijskih postaja, novinskih redakcijai agencija.Prema želji organizatora, biskup Vukšiæ je, nakon uvodaprof. Manuela Sancheza, predsjednika ISCOM-a, govorio oèetiri tražene teme: o sadašnjem stanju Katolièke Crkve uBiH, njezinim biskupijama, redovnièkim zajednicama inajvažnijim crkvenim ustanovama; potom kratko o prošlostiCrkve; o drugim vjerskim zajednicama u BiH, teekumenizmu i dijalogu; i, na kraju, o najvažnijim životnim ipastoralnim izazovima pred kojima se nalazi Crkva. Nakonizlaganja biskupa Vukšiæa, razvila se duža rasprava.

XVI. meðubiskupijski susret maturanataSusret u organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarskenadbiskupije u Humcu okupio oko 3600 uèenika završnihrazredaHumac, 14.3.2015. (IKA) - U organizaciji Katehetskogureda Splitsko-makarske nadbiskupije u Humcu je u subotu14. ožujka održan XVI. meðubiskupijski susret maturanata.Na susretu je sudjelovalo oko 3600 uèenika završnih razredas njihovim vjerouèiteljima i profesorima. Najbrojniji su bilimaturanti s podruèja Splitsko-makarske nadbiskupije, anjima su se pridružili uèenici iz Zadarske nadbiskupije, teŠibenske i Dubrovaèke biskupije. Susret je poèeo sakramentom pomirenja za koji su se uèenicipripremali zajedno sa svojim vjerouèiteljima. Na samompoèetku misnog slavlja, koje je predvodio splitsko-makarskinadbiskup i metropolit Marin Barišiæ, sve je pozdraviohumaèki gvardijan fra Velimir Mandiæ, izrazivšidobrodošlicu i radost što je zajedno sa svojom franjevaèkomzajednicom šestu godinu zaredom domaæin tog susreta.Zatim je u kratkim crtama predstavio važnost humaèkogsamostana za vjerski i kulturni život toga dijelaHercegovine. Tu se nalazi bogat knjižni fond s više od 20tisuæa naslova, umjetnièka galerija s radovima poznatihslikara i kipara, te najstariji muzej u Bosni i Hercegovini ukojem se uz brojne vrlo vrijedne eksponate èuva Humaèkaploèa, najstariji pisani spomenik u Bosni i Hercegovini. Nadbiskup Barišiæ obratio se maturantima, usporeðujuæi ih sproljeæem koje se budi i svojom toplinom pokreæe sve naživot. Život upravo sada, u ovom razdoblju, nosi posebneizazove. Treba položiti državnu maturu, ali postoji još jednamatura, ona životna koja je još važnija od ove školske. Kakouspješno položiti tu maturu? Nadbiskup je mladima pred oèistavio Isusovu prispodobu o bogatašu i cariniku, opisavšitemeljne psihološke crte jednoga i drugoga. U farizeju seprepoznaje narcisoidnost, pogled s visoka na druge ipogrešan odnos prema Bogu, za koji farizej drži da mu ukonaènici i nije potreban. Tko se tako odnosi prema sebi,prema drugima i Bogu, taj pada na ispitu životne mature, tajje sasvim pogrešno zamislio život, istaknuo je nadbiskup. Naprimjeru carinikova ponašanja Isus pokazuje što je pravaistina o našem životu. Mi smo grešna biæa, potrebni Boga injegova smilovanja. Bez njega ne možemo ništa. To su dvanaèina postavljanja prema stvarnosti. Kakav je moj stav,jesam li farizej ili carinik, ohol i pun sebe, zatvoren za Bogai druge, ili sam skroman i ponizan èovjek, svjestan svojihgranica i potrebe za Božjim smilovanjem? Na krajupropovijedi nadbiskup je svim maturantima zaželio uspjehna školskoj i životnoj maturi, potaknuvši ih da zauzmu stavcarinika, koji se ne oslanja na svoju umišljenost, veæ naBožju snagu i Božju dobrotu. Uspjeh æe tada biti zajamèen.Uèenici Srednje škole Ivana Luciæa iz Trogira prinijeli sudarove i izrekli molitve vjernika. Prinoseæi kruh i vino,

Dokumente Drugoga vatikanskog sabora, Bibliju, križ,Bašæansku ploèu i svijeæu, prinijeli su Gospodinu sebe, svojesnove i nemire, da ih on prigrli i preobrazi u sretne iostvarene osobe. Euharistijsko slavlje uvelièao je zboruèenika imotskih srednjih škola pod vodstvom vjerouèiteljaJosipa Domazeta. Euharistijsko slavlje okrunjeno je znakovitom gestom.Pretekli novac od uèenièkih uplata za prijevoz uruèen jedomaæinu, gvardijanu samostana fra Velimiru Mandiæu, kojiæe on kao jednogodišnju stipendiju za potrebe školovanjadarovati jednom siromašnom studentu s Humca. Svi nazoènisu tu gestu ispratili snažnim pljeskom, pokazujuæi timekoliko drže do solidarnosti prema svojim vršnjacima.Na kraju mise rijeèi zahvale uputio je uime organizatora donJosip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, izrazivši zadovoljstvo zbog velikogodaziva i sabranog sudjelovanja. Na osobit naèin zahvalio jesvim nazoènim maturantima, njihovim vjerouèiteljima iprofesorima, humaèkim franjevcima, nadbiskupu Barišiæu isvima koji su sudjelovali u animiranju euharistijskog slavljai cjelokupnoj organizaciji susreta maturanata. Nakon misnogslavlja druženje uèenika nastavilo se sve do veèernjih sati uMostaru i Meðugorju.

Subotica: Veèer Bogu posveæenog životaSubotica, 14.3.2015. (IKA) - U sklopu proslave 500.obljetnice sv. Terezije Avilske njezine moæi stigle su i uSuboticu. Tim povodom je u katedrali-bazilici posveæenojtoj svetici održana u subotu 14. ožujka Veèer posveæenogživota – Molitveno bdjenje s Terezijom od Isusa pod geslom"Ja sam živa voda". Bdjenje je predvodio župnik mons.Stjepan Beretiæ sa sveæenicima i ðakonom. Prigodneodlomke iz Svetoga pisma kao tekstove Terezijinih djelaèitala su djeca i mladi obuèeni u narodne nošnje, jednaredovnica te vjernici-laici, èlanovi Pastoralnog vijeæakatedralne župe. Na bdjenju je pjevao katedralni zbor "AlbeVidakoviæ" i Djeèji katredralni zbor "Zlatni klasovi" podravnanjem Miroslava Stantiæa. Sudionike slavlja pozdravio je mons. Beretiæ. Za ovu radostzahvaljujemo Hrvatskoj karmeliæanskoj provinciji svetogaJosipa iz Zagreba. Hvala i ocu provincijalu, koji nam je juèerove dragocjene moæi svete Terezije dovezao iz Sofije. Našusu biskupiju kroz njezinu slavnu povijest obilježili mnogiredovnici i redovnice. Naša je Baèka bila puna samostanasve do Turaka. Subotièkim ulicama i salašima je hodalablažena Marija Propetog Petkoviæ. U našoj je gimnazijisluga Božji Gerard Stantiæ zapoèeo svoje školovanje. Azaštitnica ove katedrale i cijeloga grada je redovnica – svetaTerezija Avilska". A u prigodnoj propovijedi on je naglasio:"Živimo na podruèju izmeðu Dunava i Tise, u Baèkoj. Anaša Baèka je od starina bila zemlja puna samostana.Redovnici ivanovci su živjeli u Baèu gdje su podigli bolnicuza hodoèasnike i križare koji su putovali u Svetu zemlju.Ovdje je živjelo puno redovnica i redovnika. U Somboru sudjelovali dominikanci, a franjevci su u Baèkoj od 13.stoljeæa. Za vrijeme turskoga ropstva i dugo godina u slobodifranjevci su bili jedini dušobrižnici u našoj biskupiji. Zato jenaš narod toliko privržen franjevcima. U Bosni franjevce odmilja zovu ujacima. A maðarski narod neæe reæi za franjevceujak, ali æe reæi barát što znaèi prijatelj. Redovnici isusovcisu bili kroz više od 200 godina bili odgojitelji i uèitelji našihsveæenika, u Kalaèi, u Travniku, u Sarajevu, u Zagrebu iÐakovu. Više od stotinu godina su meðu nama i karmeliæaniu Somboru. Sestre naše Gospe su u Baèkoj zapoèele rad spredškolskom djecom, vodile su sirotišta i škole. Redovnicei redovnici su obilježili povijest naše biskupije. Zato se

Crkva u Hrvataika

2518. ožujka 2015. broj 11/2015

veèeras s našom župom raduju svi redovnici i redovnice.Sabrali smo se oko redovnice koja je obnovila jedan red, alikoja i danas radi na obnovi èitave Crkve. Na kraju bdjenja okupljeni vjernici iskazali su èast moæimasv. Terezije, zaštitnice subotièke katedrale i grada Subotice.U nedjelju 15. ožujka u nazoènosti mnoštva vjernika mons.Beretiæ služio je sveèanu misu u èast sv. Terezije Avilskepred izloženim moænikom njezinog stopala. U propovijedi jenaglasio: "Za Izraelce je Jeruzalem grad ponosa, grad gdjeBog prebiva. Zato su se Izraelci zaklinjali: Nek se osušidesnica moja Jeruzaleme, ako tebe zaboravim... ako nestavim Jeruzalem vrh svake radosti svoje! Ni mi ne možemozaboraviti ovaj grad sv. Terezije Avilske i ovaj grad BlaženeGospe. Gospa i sv. Terezija su u našem gradskom grbu, uznaku nama najdražeg rada. Gospa i sv. Terezija su ovdje naslici našeg velikog oltara kao znak ljubavi. Pogledajte skoliko ljubavi Gospa grli, èuva i nama pruža svoga Sina. ITerezija je ovdje prikazana u trenutku kad je seraf ranionjezino srce strelicom Božje ljubavi. I ova katedrala je zanas znak Subotice. Ponosni smo na nju kao i na gradskukuæu. Kako da zaboravimo Suboticu. Nema grada kojem seviše radujemo. Ponosni smo na svoju zaštitnicu. Sv. Terezijaje roðena prije 500 godina a djeluje i danas u svijetu i uCrkvi. Djeluje molitvom i tako pomaže, podiže ovaj našèesto tako tužan svijet. Dok danas slavimo, mi u molitvamamislimo na ljude koji su spasavajuæi malu djevojèicuzajedno s njome poginuli. Mislimo na sve ljude koji veædugo proživljavaju dane progona i straha. Dok je sav svijet uplamenu, ne smijemo ni povremeno gubiti vrijeme nabeznaèajne stvari! Tako je govorila sv. Terezija... Molitvapobjeðuje pesimizam. Molitva je izvor ovih pothvata. Nedajmo se apatiji, latimo se molitve. Velika moliteljica, sv.Terezija nam pomaže molitvom i zagovorom. Molimo ježarko, da moli za nas. Kad bismo upamtili bar ovu rijeènjezinu: Ništa neka te ne uznemiruje. Ništa neka te ne straši.Sve prolazi, Bog se ne mijenja. Strpljivost sve dostiže. Tkoima Boga, ništa mu ne manjka. Samo Bog dostaje. On jebogat milosrðem...".Na misi je pjevao katedralni zbor "Albe Vidakoviæ" a mladiu narodnim nošnjama predmolili su Molitve vjernika. Nakraju mise župnik i ministranti poèastili su moæi sv. Terezijea potom i brojni vjernici.Moæi sv. Terezije iz Subotice su nastavile svoj hod premaÐakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji.

Kelkheim: Korizmena duhovna obnovaKelkheim, 15.3.2015. (IKA) - U Hrvatskoj katolièkoj župiMain-Taunus/Hochtaunus sa sjedištem u Kelkheimu, odpetka 13. ožujka do nedjelje 15. ožujka 2015., održana jekorizmena duhovna obnova o temi "Tko ljubi, ostaje usvjetlosti" koju je vodio prof. dr. fra Ante Toni Vuèkoviæ,profesor na KBF-u u Splitu. Na obnovi je sudjelovalo okotisuæu vjernika.Obnova je poèela u župnoj dvorani sv. Dionizija uKelkheimu, predavanjem "Život je ispraznost", u kojem jevoditelj obnove govorio o knjizi Propovjednika, koja ima zaglavne teme svrhu i krhkost života. Nakon predavanja oispraznosti života nastavila se duhovna obnova u crkvi sv.Dionizija s pobožnost križnoga puta, koju je takoðerpredvodio fra Ante Vuèkoviæ, koji je zatim slavio i misu.Drugog dana, 14. ožujka, nastavio se program duhovneobnove sa predavanjem o "patnji", iz knjige o Jobu. "Ova jeknjiga izuzetno važna", naglasio je predavaè veæ na poèetku,jer se èovjek od Joba može nauèiti kako se nositi s patnjom,posebno onda kada izgubi sve – i imetak i obitelj, pa nakoncu i samo zdravlje.

Predavaè je zatim govorio o ljubavi koristeæi Pjesmu nadpjesmama, kako bi opisao ljubav izmeðu dvoje ljudi i ljubaviizmeðu èovjeka i Boga. "Ljubav je dijalog", u kojoj ne možesamo jedno govoriti a drugo šutjeti. Bog èesto u našojmolitvi ne može ni doæi do rijeèi, jer vodimo jedan monologili smatramo da trebamo "odraditi naše molitve."Nakon oba predavanja slijedila je misa, nastavilo se sklanjanjem pred Presvetim, zatim polaganjem ruku uzpjesmu i molitvu.U nedjelju 15. ožujka voditelj duhovne obnove predvodio jemise u Bad Homburgu, Kelkheimu i Bad Sodenu, gdje suredovita nedjeljna euharistijska okupljanja tamošnjihhrvatskih vjernika.

Biskupi BK BiH pohodili još èetiri dikasterija SveteStoliceVatikan, 15.3.2015. (IKA/KTA) - U nastavku svogslužbenog pohoda Svetom Ocu i tijelima Rimske kurije uRimu i Vatikanu, ad limina apostolorum, biskupi Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine pohodili su 12. ožujka jošèetiri dikasterija Svete Stolice: Kongregaciju za nauk vjere,Kongregaciju za ustanove posveæenog života i družbeapostolskog života, Kongregaciju za kauze svetaca iPapinsko vijeæe "Justitia et pax".U sjedištu Kongregacije za nauk vjere primio ih je prefektkardinal Gerhard Ludwig Müller, a u razgovoru susudjelovali i njegovi suradnici: tajnik Kongregacijanadbiskup Luis F. Ladaria, drugi tajnik nadbiskup JosephAugustine di Noia, dominikanac, i promicatelj pravdeisusovac p. Robert J. Geisinger. U pozdravnoj rijeèipredsjednik Komisije za nauk vjere BK BiH mons. dr. TomoVukšiæ, vojni biskup u BiH, podsjetio je, izmeðu ostaloga,da su biskupi u srpnju 2011. godine osnovali spomenutuKomisiju te da nema veæih anomalija na teritorijubiskupijskih zajednica u Bosni i Hercegovini kada je rijeè ozdravom crkvenom nauku. Tijekom razgovora sugovornicisu se dotaknuli više tema u vezi s djelovanjem Crkve u BiH.U Kongregaciji za ustanove posveæenog života i družbeapostolskog života, biskupe Biskupske konferencije BiH,uime odsutnog prefekta kardinala Joaoa Braza de Aviza,pozdravio je tajnik Kongregacije nadbiskup Jose RodriguezCarballo, bivši generalni ministar Reda Manje braæefranjevaca, koji dobro poznaje stanje Crkve u BiH. Urazgovoru su sudjelovali i drugi djelatnici Kongregacije.Predsjednik BK BiH banjoluèki biskup Franjo Komarica,izmeðu ostalog, spomenuo je da biskupi BK BiH redovitoodržavaju godišnje radne susrete s èlanovima Konferencijeviših redovnièkih poglavara i poglavarica u BiH te da æe sekrajem travnja sastati po deseti put. "To je i prigoda da mibiskupi odamo priznanje i zahvalimo za veliki doprinosredovnika i redovnica u mjesnim Crkvama u BiH i šire oèemu dovoljno govore i statistièki podatak da u Bosni iHercegovini živi i djeluje ukupno 888 redovnika iredovnica", kazao je biskup Komarica te istaknuo nastojanjeda se još više zajednièki poradi na buðenju sveæenièkih iredovnièkih zvanja kroz osnivanje djela za zvanja.Vrlo plodan razgovor biskupi BK BiH imali su u sjedištuKongregacije za kauze svetaca gdje ih je srdaèno doèekaoprefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal AngeloAmato koji se rado prisjetio lijepih trenutaka provedenih uSarajevu kada je 24. rujna 2011. blaženim proglasio petsestara Družbe kæeri Božje poznatih kao Drinske muèenice.U razgovoru su sudjelovali i tajnik Kongregacije nadbiskupMercello Bartolucci i dotajnik o. Boguslaw Turek, C.S.M.A.Bilo je rijeèi i o svim pokrenutim dijecezanskim procesima uBosni i Hercegovini, a to su: sluga Božji Petar Barbariæ

Crkva u Hrvata ika

26 18. ožujka 2015. broj 11/2015

(1874.-1897.), roðen u Hercegovini, a umro na glasu svetostikao sjemeništarac u Bosni; sluga Božji Josip Stadler, prvivrhbosanski nadbiskup i utemeljitelj sestara služavki MalogIsusa (1843.-1918.); sluga Božji Lovro Milanoviæ, bosanskifranjevac ubijen in odium fidei (iz mržnje prema vjeri (1777.-1807.). Reèeno je i da je Banjoluèkoj biskupiji danodopuštenje za pokretanje dijecezanskog postupka za njezineubijene sveæenike – svjedoke vjere: vlè. Antu Dujloviæa, vlè.Waldemara Maximilijana Nestora, don Juru Gospodnetiæa ivlè. Kazimira Barišiæa. Biskup Komarica spomenuo je da jeHercegovaèka franjevaèka provincija osnovalavicepostulaturu Postupka muèeništva "Fra Leo Petroviæ i 65subraæe", ali da nisu završene predistražne pripreme sobzirom na pojedine poginule franjevce pa u Biskupskomordinarijatu u Mostaru još nije ništa pokrenuto. Takoðer jerekao da je Biskupski ordinarijat u Mostaru pokrenuoistraživanje o životu i smrti Marka Milanoviæa kojega suneprijatelji ubili "in odium fidei", kod Nevesinja 1859.Spomenuo je i da BK BiH, zajedno s Hrvatskom BK,posljednjih godina puno radi na prikupljanju podataka obrojnim žrtvama totalitarnih režima, a posebno komunizma uHrvatskoj i u Bosni i Hercegovini s ciljem pokretanjapostupka za žrtve ubijene "in odium fidei".U sjedištu Papinskog vijeæa Pravda i mirbosanskohercegovaèke biskupe primio je predsjednik Vijeæakardinal Peter K. A. Turkson, a u razgovoru su sudjelovali injegovi suradnici mons. Paul Phan Hien i mons. Munono.Predsjednik Komisije Justitia et pax spomenuo je godišnjaizvješæa o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini teistaknuo da biskupi uvijek iznova potièu politièare dapomognu obespravljenim ljudima u ostvarenju njihovihljudskih prava i sloboda. Rekao je da poseban naglasakstavljaju na potrebu da se omoguæi ostanak onih koji želeostati u Bosni i Hercegovini te da se omoguæi povratakljudima koji su u ratu prognani i da im se osigura životdostojan èovjeka.

Govor pape Franje biskupima BK BiH prigodom pohodaad liminaPapa govorio o problemu iseljavanja Hrvata katolika izBiH, prihvaæanju svih ljudi u multikulturalnoj i multietnièkojsredini kakva je BiH, društvenom pastoralu, te zajedništvuVatikan, 16.3.2015. (IKA) - Papa Franjo primio je 16.ožujka biskupe Biskupske konferencije Bosne i Hercegovinekoji su došli u pohod apostolskim pragovima. Papa im jerekao: "Nestrpljivo išèekujem posjet vašoj Domovini iduæeg6. lipnja, gdje æu s vašim narodom osjetiti kako je lijepo iugodno kao braæa biti zajedno". Proèitao sam s pozornošæuvaša izvješæa i u njima vaše nade i planove te sam, zajedno svama, molio za sve stanovnike vaše zemlje i za sve one kojisu bili prisiljeni otiæi u inozemstvo zbog ne tako davnihratnih dogaðanja, zbog nezaposlenosti i neizvjesnosti zabuduænost, rekao je Papa. Prvo pitanje na koje se Papaosvrnuo u svome govoru bilo je iseljavanje. "Iseljavanje jesvakako jedna od zbiljnosti koja vam stoji veoma na srcu.Ono izaziva poteškoæe u povratku mnogih vašihsunarodnjaka, manjak radnih mjesta, obiteljsku nestabilnost,afektivno i društveno razdvajanje èitavih zajednica,manjkavosti u djelovanju župa. Još su uvijek živa sjeæanja nasukobe, bilo na osobnoj bilo na opæoj razini s ranama srcakoja i danas krvare", poruèio je Papa te dodao: "Znam dobroda to u vama kao pastirima pobuðuje gorèinu i zabrinutost.Papa i Crkva su s vama u molitvi i po djelotvornoj potporivaših planova u korist onih koji naseljavaju vaše krajeve, bezikakve razlike". Stoga je pozvao biskupe da ne štede svojesnage u podupiranju slabih, da pomažu sve one koji imaju

opravdanu i iskrenu želju za ostankom u rodnoj zemlji teutaže duhovnu glad onih koji vjeruju u neprolaznevrijednosti, proizašle iz evanðelja, koje su tijekom stoljeæapodupirale živote vaših zajednica. Društvo u kojemu živite, nastavio je Papa, obilježeno jemultikulturalnom i multietnièkom dimenzijom. Vama jepovjerena zadaæa da budete oèevi svima, unatoè materijalnojoskudici i krizi u kojoj se nalazite. Neka vaše srce uvijekbude raspoloženo primiti svakoga, neka poput Kristova srcaznade primiti u sebe – s božanskom ljubavlju – svakoljudsko biæe. Papa istièe kako podupire "poticaje koji moguproširiti prisutnost Crkve izvan obrednog ambijenta,obogaæujuæi maštom i kreativnošæu svaku djelatnost koja bimogla utjecati na društvo donoseæi vam svježi duhEvanðelja". Papa je nadalje istaknuo važnost društvenog pastorala ususretima s vjernicima, posebno s mladima, kako bi ih setako formiralo da budu voljni ostati u svojim krajevima, kaopokretaèi i kao oni koji su odgovorni za obnovu i rast vašezemlje, od koje ne mogu oèekivati da samo primaju. Uovome obrazovno-pastoralnom djelovanju, društveni naukCrkve je od djelotvorne pomoæi. Upravo je to naèin kakonadiæi stare materijalistièke naslage koje još uvijek postoje umentalitetu i u životu nekih dijelova društva u kojemu živite,rekao je Papa koji potièe biskupe da slobodno i neustrašivosvjedoèe svoju pripadnost Kristu. Sveæenici, redovnici,redovnice i vjernici laici koji žive u bliskom odnosu sgraðanima razlièitih vjerskih tradicija, mogu vam ponuditikorisne savjete za vaše djelovanje i nastupe, polazeæi odnjihovih spoznaja i iskustava s raznolikim zajednicama.Smatram da bi takav ili slièan mudri pristup mogao donijetisjeme i plodove pomirenja, prihvaæanja, pa èak i suradnje,primijetio je Papa.Papa se zatim osvrnuo na odnos izmeðu dijecezanskog iredovnièkoga klera. Poznajem po neposrednom iskustvusloženost tih odnosa, kao i poteškoæe usklaðivanja odreðenihkarizmi. No, najvažnija je èinjenica ta da se je u objedimenzije jednoga sveæeništva uvijek promicalo jedno jedinoposlanje: služiti Kristovu Kraljevstvu. Oni koji sve svojesnage posvete toj misiji, na èast su i ponos apostolskomnaviještanju, rekao je Papa.U ovoj Godini posveæenog života trebamo uvidjeti kako susve karizme i službe ustanovljene na slavu Božju i naspasenje svih ljudi, bdijuæi da one budu uistinu usmjerene naizgradnju Kraljevstva Božjega i da ne budu ukaljanepristranim ciljevima. Neka se one provode u duhu ljudskogai bratskoga zajedništva, podnoseæi terete jedni drugih u duhusluženja, poruèio je Papa.Na kraju je Papa uputio jedno osobno obraæanje "meðu namabiskupima, kako i prilièi u potpunoj ljubavi". "Poznate su mipovijesne prilike koje su pridonijele razlièitosti Bosne odHercegovine u mnogim oblicima. Ipak, vi ste jedno tijelo: viste katolièki biskupi na jednom pograniènom podruèju uzajedništvu s Petrovim nasljednikom. Spontano mi iz srcaizlazi samo jedna misao: vi ste u zajedništvu. Premda jekatkada nesavršeno, to zajedništvo biva s upornošæu graðenona svim razinama bez ikakve razlike. U pripadanju istomeapostolskom zboru, treba djelovati od središta; ostalamišljenja prelaze u drugi plan i razluèuju se u svjetlujedinstva vaše vjere i vaše službe", rekao je Papa.Draga braæo, u išèekivanju susreta s vašim narodom uSarajevu, baštinikom tolikih muèenika i ispovjedalaca vjerekoji su tijekom duge i muène povijesti vaše zemlje tu istuvjeru saèuvali živom, želim vam iskazati ljubav, pažnju iblizinu Rimske Crkve, rekao je na kraju svoga govora Papa.

Crkva u Hrvataika

2718. ožujka 2015. broj 11/2015

Govor predsjednika BK BiH biskupa Komariceprigodom pohoda ad limina apostolorumVatikan, 16.3.2015. (IKA/KTA) - Papa Franjo primio je 16.ožujka sve èlanove Biskupske konferencije Bosne iHercegovine koji su došli u Vatikan u pohod ad limina.Predsjednik BK BiH banjoluèki biskup Franjo Komaricapozdravio je Papu uime svih sveæenika, redovnika iredovnica koji djeluju u èetiri nad/biskupije BiH i Vojnomordinarijatu: 247 dijecezanskih sveæenika; 331 redovnièkogsveæenika; 10 redovnièke braæe i 509 redovnica; 89bogoslova i 73 sjemeništarca, kao i uime 420.000 katolikakojima je, kako je rekao biskup Komarica, nakon ratnognasilnog istrebljivanja i poratnog sprjeèavanja povratkaprognanika -uspjelo do sada održati se u svojoj Domovini. Aona je, prema biskupovim rijeèima, još uvijek politièki,ekonomski, pravno i socijalno nesreðena, jer joj seonemoguæuje potrebna i sigurna podloga za izgradnjupravednog i dugotrajnog mira u njoj - a time i u njenomokruženju. Prema rijeèima biskupa Komarice, osobito je dramatiènopogoðena Banjoluèka biskupija u kojoj - zahvaljujuæimiroljubivom držanju najveæeg dijela katolika - skoro da inije bilo ratnih sukoba. "Unatoè takvom njihovumiroljubivom držanju, ubijeno je više stotina nedužnih civilau njihovim domovima, a s njima i sedam njihovih župnika tejedna redovnica. Èak tri èetvrtine od predratnog broja njenihèlanova danas nedostaje, koji su posvuda raspršeni. IVrhbosanska nadbiskupija danas ima tek oko jedne treæinesvojih predratnih vjernika jer su svi drugi takoðer nasilnoprotjerani iz svojih vjekovnih rodnih mjesta. U jednojpolovini zemlje (entitet Republika Srpska) nedostaje èak95% od predratnog broja katolika! U drugoj polovini (entitetFederacije BiH) broj katolika takoðer se dramatièno smanjioi kontinuirano se smanjuje, poglavito uslijed negativnihvanjskih èimbenika", izvijestio je biskup Komarica papuFranju. Istaknuo je i da su biskupi BiH tijekom rata i uporaæu, uvijek u tijesnom kontaktu s papama svetim IvanomPavlom II. i Benediktom XVI., poticali sve èlanove svojihmjesnih Crkava na praštanje i pomirenje, na odluènozauzimanje oko istine i pravde te na pružanje konstruktivnihdoprinosa za obnovu razrušene zemlje, osobito vlastitihdomova i infrastrukture. "Takoðer smo se dosljedno i neumorno, u brojnim našimzajednièkim apelima, obraæali politièkim dužnosnicima,domaæim i meðunarodnim – zaduženim za uèinkovit i brzoporavak zemlje – da se odluènije založe za zaštitu iafirmiranje osnovnih ljudskih i graðanskih prava i sloboda,kako osobnih tako i kolektivnih te za ostvarivanje u praksijednakopravnosti izmeðu graðana razlièitih vjeroispovijesti inacionalnosti", rekao je biskup Komarica, istaknuvši da su"veoma zahvalni Svetoj Stolici, osobito papama – svetomIvanu Pavlu II. i Benediktu XVI., za njihova višestrukasnažna upozorenja domaæim i stranim politièarima dazajednièki i odluènije porade oko ureðenja Bosne iHercegovine kao pravne, sigurne i prosperitetne države zasve njezine stanovnike ukljuèujuæi, dakako, i katolike Hrvate– do sada – veæinom obespravljenu populaciju". "Osobitosmo im zahvalni za njihovo višekratno inzistiranje okostvaranja nužnih preduvjeta i pružanje potrebne pomoæi zaodrživi povratak mnogih prognanih i izbjeglih katolika kojise uporno i s pravom žele vratiti u svoja rodna mjesta i usvoje župe, a što im se, nažalost, do sada konstantnoonemoguæavalo", rekao je biskup Komarica. Spomenuo je i dvostruki apostolski pohod velikog idokazanog prijatelja BiH i svih njezinih stanovnika – papesvetog Ivana Pavla II. – u Sarajevu 1997. godine te u BanjojLuci 2003., kada je na oltar Crkve podigao prvoga domaæeg

sina – vjernika laika – blaženog Ivana Merza. "Znamo i trajno osjeæamo oèinsku skrb KristovihNamjesnika i iskrenu, bratsku pomoæ svih u Rimskoj kurijiza sve nas katolike u ovoj zemlji, burne i za njezine katolikenerijetko tragiène prošlosti, gdje se nalaze tragovi KristoveCrkve još iz stoljeæa ranoga kršæanstva, koja je podarilabrojne svjedoke vjere i kandidate oltara", rekao je biskup.Izrazio je zahvalnost Svetoj Stolici i posebno papi BenediktuXVI. za Temeljni ugovor izmeðu Svete Stolice i Bosne iHercegovine koji je ratificiran 2007. godine. Pri tome jeizrazio žalost što, "zbog nesreðene politièke situacije uzemlji, tijekom proteklih osam godina nije došlo doprovedbe toga Ugovora". No, izrazio je nadu da æe se u štoskorije vrijeme vidjeti dobri rezultati. "Svjesni smo svoje obveze u izgradnji prijeko potrebnihmostova izmeðu katolièanstva i pravoslavlja, izmeðukršæanstva i islama, izmeðu zapadne i istoène europskekulture u trajnom dosluhu s uputama Vašim, odnosno SveteStolice. Nastojimo gajiti dobrosusjedske odnose i susrete – ito na svim razinama – s predstavnicima Srpske pravoslavneCrkve, Islamske te Židovske zajednice. Ustrajavamo upoštovanju drugih oko nas, ne odrièuæi se svojevjerodostojnosti", izvijestio je biskup Komarica Svetog Oca. "U istu smo svrhu, uz pomoæ crkvenih institucija iz nekiheuropskih zemalja, otvorili u sedam gradova katolièkeškolske centre s razlièitim školama koje pohaða više od 5000uèenika, meðu kojima je velik postotak nekatolièke djece.Na taj naèin, kao i razgranatim djelovanjem našihdijecezanskih Caritasa u korist brojnih siromašnih – ne samokatolika – koji èesto nemaju ni svoga doma, a još èešæenikakvu prigodu za rad i zaradu, uspjeli smo ukloniti brojnepredrasude i nepovjerenja, koje su uskogrudni domaæipolitièari i njihovi naredbodavci putem medija godinamaširili meðu pripadnike domicilnih naroda i vjerskihzajednica", rekao je predsjednik BK BiH. "Zahvalni smo dobrom Bogu što nam je, unatoè našimvlastitim slabostima i ogranièenostima, do sada uspjelo bitiprepoznatljivim braniteljima i promicateljima dostojanstvasvake ljudske osobe bez ikakve razlike, te upornog rada nauèinkovitom lijeèenju još uvijek brojnih i dubokih ratnihrana", istaknuo je biskup. "Smatramo izrazom posebne Božje brige za našu krajevnuCrkvu zbog relativno velikog broja novih duhovnih zvanjatijekom svih ovih poratnih godina, koja se revno i složnoukljuèuju u rješavanje aktualnih izazova u životu i pastoralunaše Crkve. Kao pastiri mjesnih Crkava trudimo se okoizgradnje što veæeg jedinstva izmeðu nas, naših sveæenika,redovnika i svih drugih koji su s nama na službi našemkatolièkom puku kao i drugim našim sugraðanima", rekao jebiskup. Izrazio je veliku zabrinutost i tjeskobu s obzirom naaktualno društveno-socijalno ozraèje koja raða nesigurnošæuza mlade obitelji i mnoge mlade koji se spremaju za stupanjeu kršæanski brak. "Nerijetki od njih su, nažalost, prisiljeninapustiti svoj rodni kraj i svoju Domovinu. Zajedno sa svimsvojim suradnicima trudimo se biti im od konkretne pomoæiosobito potièuæi ih na ustrajnost u življenoj vjeri predaka ikršæanskoj nadi", rekao je biskup. Predsjednik BK BiH izvijestio je Papu da su se beskrajno sviu BiH, a osobito pripadnici nad/biskupija, obradovaliPapinoj osobnoj najavi apostolskog pohoda njihovoj"raspetoj Crkvi" kao i svim žiteljima BiH u lipnju ovegodine. "Svi smo zajedno odmah zapoèeli zajednièkommolitvom dobrom Bogu da On obilno blagoslovi Vašdolazak k nama kao i cjelokupnu Vašu apostolsku i proroèkuslužbu za naše dobro i za dobro cijele Kristove Crkve icijelog èovjeèanstva", rekao je biskup Komarica.

Crkva u Hrvata ika

28 18. ožujka 2015. broj 11/2015

Inozemne vijesti

Papa Franjo najavio Jubilej milosrðaIzvanredna Sveta godina, Jubilej milosrða, zapoèet æe nasvetkovinu Bezgrešnog zaèeæa 2015., a završit æe 20.studenoga 2016. na svetkovinu Krista Kralja svegastvorenogaVatikan, 13.3.2015. (IKA) - Papa Franjo najavio je 13.ožujka u bazilici Svetog Petra u Vatikanu proslavuizvanredne Svete godine. Jubilej milosrða zapoèet æeotvaranjem Svetih vrata na Svetom Petru na svetkovinuBezgrešnog zaèeæa 2015., a završit æe 20. studenoga 2016.,na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenja. Na poèetkugodine Sveti Otac rekao je: "Ovo je vrijeme milosti. Važnoje da vjernici laici to milosrðe žive i unose u razlièitedruštvene sredine. Samo naprijed!" U informacijama zamedije povodom objave Jubileja milosrða, koje je 13. ožujkapopodne objavio Tiskovni ured svete Stolice, istièe se kakoje Jubilej najavljen na drugu obljetnicu izbora pape Franje, uhomiliji održanoj u sklopu pokornièkog bogoslužja kojim jeSveti Otac oznaèio poèetak inicijative "24 sata zaGospodina". Ta inicijativa, koja se održava na poticajPapinskog vijeæa za promicanje nove evangelizacije, sastojise u tome da u cijelom svijetu crkve budu duže otvorene dabi se pozvalo ljude da pristupe sakramentu pomirenja.Ovogodišnja tema preuzeta je iz poslanice sv. PavlaEfežanima: "Bog bogat milosrðem" (Ef 2, 4). Otvaranjesljedeæeg jubileja održat æe se na pedesetu obljetnicuzavršetka Drugoga vatikanskog koncila 1965. godine. To jeod velikog znaèenja, jer potièe Crkvu da nastavi rad zapoèetna Koncilu.Tijekom jubileja, nedjeljna èitanja kroz godinu bit æe uzetaiz Evanðelja po Luki, koji je prozvan "evanðelist milosrða".Dante Alighieri ga opisuje kao "scriba mansuetudinisChristi", "pisac Kristove blagosti". Postoje mnoge poznateprispodobe o milosrðu sadržane u Evanðelju po Luki:izgubljena ovca, izgubljena drahma, milosrdni otac.Službena i sveèana najava Svete godine održat æe se javnimproglašenjem bule kod Svetih vrata na Nedjelju Božjegmilosrða, svetkovinu koju je utemeljio Ivan Pavao II. a kojase slavi u nedjelju nakon Uskrsa.Do danas je slavljeno ukupno 26 redovnih svetih godina, odkojih je posljednji bio Jubilej dvijetisuæite. OrganizacijuJubileja milosrða papa Franjo povjerio je Papinskom vijeæuza promicanje nove evangelizacije.

Foto-album o drugoj obljetnici pontifikata pape FranjeVatikan, 13.3.2015. (IKA) – U povodu druge obljetnicepontifikata pape Franje na službenim vatikanskimstranicama dostupan je foto-album. Na naslovnici se nalazi Papina fotografija u molitvi spotpisanim tekstom "Molim, ne zaboravite moliti za mene".Slijedi niz od 57 fotografija koje prate Papino djelovanje u2014. i 2015. godini. Tako su to podsjetnici na hodoèašæa uSvetu zemlju, Tursku, J. Koreju, Šri Lanku, Filipine, kao iposjet Vijeæu Europe i Europskom parlamentu, potomputovanja po Italiji, kao i razni pastoralni susreti u Vatikanu.Ispod svake fotografije nalazi se Papina misao, te poveznicana propovijed ili nagovor iz kojeg je uzeta.Adresa za izravni pristup albumu jehttp://w2.vatican.va/content/vatican/it/special/2015/2-anniversary.html#/page/1

"Imam osjeæaj da æe moj pontifikat biti kratak"Razgovor pape Franje s meksièkom novinarkom ValentinomAlazrakiVatikan, 13.3.2015. (IKA) - Selilaštvo i trgovina drogom,reforma Kurije te sinoda o obitelji – teme su razgovora papeFranje s novinarkom Valentinom Alazraki s meksièketelevizijske postaje Televisa, povodom druge obljetnicenjegova izbora za nasljednika svetoga Petra. Osvræuæi se naproblem selilaštva u Meksiku, Sveti Otac kazao je da je onodanas uzrokovano glaðu i nedostatkom posla. "Ljude seodbacuje i prisiljeni su drugdje tražiti posao." Papa je kaovelikodušan primjer istaknuo Lampedusu, koja izbjeglicamapruža azil, pa i uz opasnost umanjivanja turistièkih prihoda.Kao sin useljenika, papa Franjo spontano se osjeæapozvanim dati glas osobama koje su primorane napustiti svojdom. "Ne možemo okretati glavu, kao da se problemi ne tièusvih nas i ne možemo za sve kriviti vladu ili jedan sektor,skupinu ili jednu osobu, jer to bi bilo djetinjasto", rekao jeSveti Otac. Upitan o porastu evangelièkoga protestantizma uLatinskoj Americi i napuštanju Katolièke Crkve, papa Franjorekao je da je za takve zajednice tipièno da nude osobnikontakt. U Crkvi u Latinskoj Americi postoji snažanklerikalizam koji laike drži na udaljenosti i koji je jedan odnajveæih problema za rast laika. Drugi problem su"katastrofalne" homilije koje ne dotièu srce. Evangelici,naprotiv, obièno jako dobro pripremaju svoje propovijedi.Upitan o konklavi na kojoj je izabran za nasljednika sv.Petra, papa Franjo priznao je da je u Rim došao samo smalim kovèegom i veæ spremljenom homilijom zaCvjetnicu, kada se vrati u Buenos Aires. Opovrgnuo jeglasine da je na prethodnoj konklavi, na kojoj je izabranBenedikt XVI., dobio èetrdeset glasova. Izbor za Papu ga jeiznenadio: "Tijekom glasanja molio sam krunicu – obiènomolim tri krunice dnevno – i osjetio sam veliki mir… i zamene je to bio znak da je Bog to htio. Od tog dana, sve dodanas [taj veliki mir] nisam izgubio", rekao je Sveti Otac."Nakon što sam izašao [na balkon], nisam znao što reæi",priznao je Papa, te kazao da je tražio da ljudi mole za njegajer je duboko osjetio da službenik treba Božji blagoslov, ali iblagoslov naroda. Sve što je rekao, ukljuèujuæi molitvu zapapu emeritusa, Benedikta XVI., došlo je spontano, ustvrdioje. Upitan sviða li mu se biti Papa, odgovorio je: "Ne smetami!" i dodao: "Jedina stvar koju bih volio jest izaæi jednogdana, da me se ne prepozna, i otiæi na pizzu." U BuenosAiresu, objasnio je, puno sam se kretao od župe do župe, štose sada promijenilo, ali pronalazim druge naèine da budem upokretu. "Imam osjeæaj da æe moj pontifikat biti kratak: 4 ili 5godina… možda 2 ili 3", kazao je nadalje papa Franjo,komentirajuæi svoje dosadašnje dvije godine papinstva."Osjeæam da me Gospodin postavio ovdje na kratkovrijeme." Govoreæi pak o povlaèenju pape Benedikta XVI.,još je jednom izrazio duboko poštovanje i divljenje spramPape u miru, dodajuæi kako održava kontakt s njime.Njegovo je odstupanje otvorilo vrata instituciji papeemeritusa, kazao je Sveti Otac. Na pitanje može li sezamisliti da se i pape, poput biskupa, povuku s dužnosti snavršenih 80 godina, papa Franjo rekao je da se slaže spostupkom Benedikta XVI., ali ne slaže se s odreðivanjemdobne granice. Papinstvo je osobita milost. Dobna bi granicastvarala osjeæaj da je neki pontifikat pri kraju – što nijedobro.Komentirajuæi pak reformu Kurije, Papa je istaknuo da

Inozemne vijestiika

2918. ožujka 2015. broj 11/2015

svaka promjena poèinje od srca te naglasio da je na prvomemjestu potrebno osobno obraæenje. Kurija je poput"posljednjega dvora u Europi". "Izgled dvora može sezadržati"; to je pitanje kulture, rekao je papa Franjo, ali iistaknuo da to mora biti "radna skupina u službi Crkve". Napitanje hoæe li na sinodi o obitelji Papa promicati promjenepo pitanju prièesti za rastavljene i civilno ponovno vjenèanete po pitanju homoseksualnosti. Sveti Otac je primijetio dasu oèekivanja od sinode "golema" te da je tema obiteljiizabrana zbog "ozbiljnih poteškoæa" koje obitelji imaju udruštvu, što se osobito odražava na mlaðe naraštaje. Papavjeruje da valja odgovoriti na neke posebne probleme, poputpripreme za brak, rada s parovima koji žive u izvanbraènojvezi, praæenja novih braènih parova, podrške za one koji surastavljeni te za osobe koje su ušle u nove veze. Važno jeshvatiti sakrament ženidbe kako bi se sprijeèilo da brojnibrakovi postanu više društvena nego vjerska stvarnost,istaknuo je Papa, prenosi Radio Vatikan.

Papa Franjo za novoga mariborskog nadbiskupaimenovao isusovca Alojzija CviklaVatikan/Maribor, 14.3.2015. (IKA) – Papa Franjo imenovaoje 14. ožujka za mariborskog nadbiskupa isusovca o.Alojzija Cvikla (59), koji od 2010. g. obnaša dužnostekonoma nadbiskupije, pomažuæi u rješavanju financijskekrize. Mons. Cvikl je tako 62. biskup na stolici Mariborskenadbiskupije, osmi nasljednik bl. biskupa Antona MartinaSlomšeka i treæi mariborski nadbiskup metropolit. Zabiskupa æe biti zareðen u mariborskoj katedrali na èetvrtuuskrsnu nedjelju, 26. travnja. Na konferenciji za novinare o.Cvikl rekao je kako mu treba vremena "da u nutrini primimto novo poslanje i duhovno se za to pripremim. Najavio jetiskovnu konferenciju za desetak dana, kada æe na tu temumoæi više reæi. No, naglasio je, kako je svjestan kako mu jepapa Franjo povjerio tešku zadaæu. Potpisali smo sporazum svjerovnicima, ali to tek treba realizirati. Tu je još puno posla.Puno teških trenutaka, rekao je.Obraæajuæi se sveæenicima, redovnicima, redovnicama,bogoslovima i vjernicima nadbiskupije naglasio rekao je"Slovenija je u velikoj krizi koja ima mnogo lica. Nije samokriza Mariborske nadbiskupije, tu su i druge krize. Zajednoæemo pokušati unositi one vrijednosti koje nas ujedinjuju,vrijednosti koje grade zajedništvo i daju nadu. Ako danasnešto trebamo, onda je to nada i svjetlo. I to bih želio dazajedno tražimo i stvaramo zajednièkim naporima."Imenovani mariborski nadbiskup Alojzije Cvikl roðen je 19.lipnja 1955. godine u Celju u župi Nova Crkva. U DružbuIsusovu ušao je 1974. godine. Filozofsko-teološki studijzapoèeo je na Teološkom fakultetu u Ljubljani, a nastavio naPapinskom sveuèilištu Gregoriana. Poslijediplomske studijenastavio je na uèilištu Lumen Vitae u Bruxellesu.Ljubljanski nadbiskup Alojzije Šuštar imenovao ga je prvimravnateljem ðaèkoga doma u Zavodu sv. Stanislava ipovjerio mu zadaæu da pripremi programe i sve potrebnokako bi to zaživjelo. Bio je i prvi profesor vjeronauka uBiskupskoj klasiènoj gimnaziji, a jednu godinu i pomoænikravnatelja. Za provincijala slovenskih isusovaca izabran je1995. godine, a tu službu je obnašao do 2001. kada jeimenovan za rektora Papinskog zavoda Russicum, do 2010.godine, kada je preuzeo dužnost ekonoma Mariborskenadbiskupije. Od 1996. g. bio je i predsjednik Konferencijeviših redovnièkih poglavara i poglavarica Slovenije, koja jeza njegove službe 1999. preimenovana u Konferencijuredovnièkih zajednica Slovenije. Sudjelovao je u pripremisinode, kao i u pripremi pohoda pape Ivana Pavla II.Sloveniji.

Utemeljitelj Arke dobitnik ugledne Templeton nagradeVatikan, 16.3.2015. (IKA) - Jean Vanier, kanadski katolièkifilozof, teolog i humanitarni djelatnik, najpoznatiji kaoutemeljitelj meðunarodne mreže zajednica Arka (francuskiL'Arche) ovogodišnji je dobitnik prestižne Templetonnagrade za osobe koje su "izvanredno pridonijelepotvrðivanju duhovne dimenzije života, bilo uvidom,otkriæem ili praktiènim djelima".U telefonskom razgovoru za Catholic News Service, Vanierje rekao kako "nije mogao zamisliti da æe Arka bitirevolucionarna stvarnost" koja æe narasti do tolikih razmjera.Ideja o zajednici u kojoj život dijele ljudi sa i bez poteškoæau razvoju nastala je kada je Vanier šezdesetih godina, napoticaj svojega duhovnika, poèeo na sjeveru Francuskeposjeæivati osobe s intelektualnim poteškoæama."Nikad nisam pomišljao da se prema ljudima može takopostupati" – rekao je osnivaè Arke, osvræuæi se na naèinekako se odnosilo prema osobama s poteškoæama u razvoju."Jednostavno sam osjetio da trebam nešto uèiniti", kazao je.Stoga je kupio kuæu, nabavio dozvolu od vlade i udomiodvije osobe s poteškoæama, èiji su roditelji bili umrli. DanasArka okuplja 147 zajednica u 35 zemalja, na pet kontinenata. Vanieru je nagrada dodijeljena zbog njegove snažne poruke"da ljubav može promijeniti svijet na bolje, baš kao što jeveæ promijenila živote nebrojnih pojedinaca" koji su biliukljuèeni u Arku.Upitan tko ga je nadahnjivao na putu prve male zajednice dodanas, Vanier je odgovorio: "U biti, Isus. To je u srži." Meðuostalim dobitnicima Templeton nagrade su i Majka Terezija,filozof Charles Taylor te sveæenik Tomaš Halik.

U svibnju beatifikacija nadbiskupa RomeraVatikan, 16.3.2015. (IKA) - Odreðen je datum beatifikacijenadbiskupa Oscara Romera. Sveèanost æe se održati u SanSalvadoru 23. svibnja ove godine, objavio je 11. ožujka,tijekom svojega pohoda Salvadoru, nadbiskup VincenzoPaglia, postulator kauze za proglašenje blaženim toganadbiskupa, muèenika, ubijenoga iz mržnje prema vjeri 24.ožujka 1980. godine.Vijest je objavljena na konferenciji za tisak, izvijestio jeRadio Vatikan, navodeæi da æe taj dan, 23. svibnja, bitiliturgijski spomen Oscara Arnulfa Romera, a misubeatifikacije predvodit æe kardinal Angelo Amato.Nadbiskup Paglia zahvalio je papi Franji zbog toga što je 3.veljaèe potpisao dekret, ali je istodobno izrazio zahvalnost ipapi Benediktu, papi Ivanu Pavlu II. i Pavlu VI., koji suuvijek isticali Romerovu vrijednost.

Inozemne vijesti ika

30 18. ožujka 2015. broj 11/2015

Prilog dokumenti

Starost je pozivPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 11. ožujka2015.Draga braæo i sestre, dobar dan!U današnjoj katehezi nastavljamo razmišljanje o bakama idjedovima, promatrajuæi vrijednost i važnost njihove uloge uobitelji. Pritom æu se poistovjetiti s tim osobama, jer i japripadam toj dobnoj skupini.Kad sam bio na Filipinima, filipinski me narod pozdravljaorijeèima: "Lolo Kiko" - to jest, djed Franjo - "Lolo Kiko",govorili su! Najprije je važno istaknuti ovo: istina je da nasdruštvo želi odbaciti, ali Bog to sigurno ne želi. Gospodinnas nikada ne odbacuje. On nas poziva da ga slijedimo usvim životnim dobima, a starost takoðer sadrži jednu milost iposlanje, pravi Gospodinov poziv. Starost je poziv. Još nijedošlo vrijeme za "uvuæi vesla u èamac". To se životno doba,nesumnjivo, razlikuje od prethodnih; moramo ga maloosmisliti, jer naša društva nisu spremna, duhovno i moralno,dati tom razdoblju života njegovu punu vrijednost. Nekoæ, ustvari, nije bilo tako uobièajeno imati vremena naraspolaganju; danas je to puno normalnije. Èak je ikršæanska duhovnost ostala pomalo zateèena, pa je potrebnoosmisliti duhovnost starijih osoba. Ali, hvala Bogu, postojesvjedoèanstva svetaca starije dobi!

Na mene je ostavio vrlo dubok dojam Dan starijih osoba kojismo prošle godine proslavili ovdje na Trgu Svetog Petra, trgje bio pun. Slušao sam iskustva starijih osoba koje se žrtvujuza druge, kao i iskustva braènih parova koji su govorili:"Slavimo 50. obljetnicu braka, slavimo 60. obljetnicu braka".Važno je to pokazati mladim ljudima koji se brzo umaraju;to je važno svjedoèanstvo starijih osoba u vjernosti. A togadana na ovome trgu ih je bilo mnogo. To razmišljanje trebanastaviti, kako u crkvenoj tako i u društvenoj sredini.Evanðelje nam u tome pomaže vrlo lijepom - u isti mahdirljivom i poticajnom - slikom. To je slika Šimuna i Ane, okojima nam govori Evanðelje Isusova djetinjstva koje jesastavio sveti Luka. To su dvije starije osobe, "starac" Šimuni "proroèica" Ana koja je imala 84 godina. Ta žena nijeskrivala svoju dob. Evanðelje kaže da su išèekivali dolazakBoga svaki dan, s velikom vjernošæu, veæ dugi niz godina.Oni su ga htjeli vidjeti toga dana, vidjeti njegova znamenja,naslutiti njegov poèetak. Možda su se donekle i pomirili sasudbinom da æe umrijeti prije toga: to je dugo išèekivanjeipak nastavilo i dalje zauzimati èitav njihov život, nisu imalivažnijeg posla od toga: èekati Gospodina i moliti. Ipak, kadsu Marija i Josip došli u hram ispuniti odredbe Zakona,Šimun i Ana pohitaše s poletom, potaknuti Duhom Svetim(usp. Lk 2, 27). Teret dobi i išèekivanja nestao je u trenutku.Prepoznali su Dijete i otkrili novu snagu, za novi zadatak:uzdizati hvale i dati svjedoèanstvo za taj Božji znak. Šimunje improvizirao prelijepi himan radosti (usp. Lk 2, 29-32) -bio je pjesnik u tom trenutku - a Ana je postala prva Isusovapropovjednica, "svima koji išèekivahu otkupljenjeJeruzalema pripovijedala [je] o djetetu" (Lk 2, 38).

Dragi djedovi i bake, drage starije osobe, povedimo se zaprimjerom to dvoje staraca! Postanimo i mi pomalo pjesnicimolitve: uživajmo u traženju vlastitih rijeèi, poslužimo seonima kojima nas uèi Božja rijeè. Veliki je dar za Crkvumolitva djedova i baka i starijih osoba! Molitva starijihosoba i djedova i baka je dar za Crkvu, to je bogatstvo! To jeveliki poticaj mudrosti za èitavo ljudsko društvo: pogotovo

za ono koje je prezaposleno, previše zauzeto, previšerastreseno. Netko mora pjevati, takoðer za njih, pjevati oBožjim znakovima, obznanjivati znakove Božje, moliti zanjih! Pogledajmo Benedikta XVI., koji je odluèio posljednjidio svog života provesti u molitvi i slušanju Boga! To jelijepo! Veliki vjernik iz prošlog stoljeæa, pravoslavnetradicije, Olivier Clement, rekao je: "civilizacija u kojoj seviše ne moli je civilizacija u kojoj starost više nema smisla. Ito je zastrašujuæe, trebamo prije svega starije osobe kojemole, jer starost nam je darovana upravo zbog toga".Trebamo starije osobe koje mole, jer starost nam je darovanaupravo zbog toga. Molitva starijih je nešto lijepo.

Možemo zahvaljivati Gospodinu za primljena dobroèinstva ipopuniti prazninu nezahvalnosti koja ga okružuje. Možemomoliti da se ispune oèekivanja novih naraštaja i datidostojanstvo sjeæanju i žrtvama prethodnih naraštaja.Možemo podsjetiti ambiciozne mlade da je život bez ljubavipoput suhe zemlje besplodne. Možemo reæi mladima koji seboje da se tjeskobu koju osjeæaju pred buduænošæu koja jepred njima može pobijediti. Možemo nauèiti mlade ljudekoji su previše zaljubljeni u sebe da je veæa radost udarivanju no u primanju. Djedovi i bake èine stalni "zbor"velikoga duhovnog svetišta, gdje molitva prošnje i pjesmahvale podupiru zajednicu koja radi i bori se na polju života.

Molitva, dakle, neprestano proèišæava srce. Hvala i molitvaBoga spreèavaju srce da otvrdne u negodovanju i sebiènosti.Kako je ružan cinizam starije osobe koja je izgubila smisaosvoga svjedoèanstva, koja prezire mlade i ne prenosimudrost života! Kako je naprotiv lijep poticaj koji starijaosoba uspijeva prenijeti mladom èovjeku koji traga zasmislom vjere i života! To je stvarno poslanje baka idjedova, poziv starijih osoba. Rijeèi djedova i baka imajunešto posebno za mlade. I oni to znaju. Rijeèi koje mi jebaka predala u pisanom obliku na dan moga sveæenièkogreðenja i dalje nosim sa sobom, uvijek, u èasoslovu i èesto ihèitam i èine mi dobro.Kako bih želio Crkvu koja izaziva kulturu odbacivanjapreobilnom radošæu zagrljaja izmeðu mladih i starijih! To jeono za što danas molim Gospodina, taj zagrljaj!

.

Prilog dokumentiika

3118. ožujka 2015. broj 11/2015

Bog je bogat milosrðemPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 15.ožujka 2015.Draga braæo i sestre, dobar dan!Evanðelje ove nedjelje ponovno pred nas stavlja Isusoverijeèi upuæene Nikodemu: "Bog je tako ljubio svijet te je daosvoga Sina Jedinoroðenca" (Iv 3, 16). Slušajuæi te rijeèi,upravljamo pogled našeg srca na Isusa raspetog i osjeæamo usebi da nas Bog ljubi, da nas uistinu ljubi, i to silnomljubavlju! To je vrlo jednostavan izraz u kojem je sažetocijelo evanðelje, èitava vjera, èitava teologija: Bog nas ljubislobodnom i bezgraniènom ljubavlju.

Bog nas tako ljubi i Bog tu ljubav pokazuje prije svega ustvaranju kao što se kaže u liturgiji, u Èetvrtoj euharistijskojmolitvi: "ti si sve sazdao da blagodatima obaspeš svojastvorenja, a mnoge obraduješ i sjajem svoga svjetla". Upoèecima svijeta postoji samo slobodna i besplatna Oèevaljubav. Sveti Irenej, svetac iz prvih stoljeæa: "Bog nijestvorio Adama jer je trebao èovjeka, veæ zato da ima nekogakoga æe obasuti svojim dobroèinstvima" (Adversus haereses,IV, 14, 1). Upravo tako, takva je Božja ljubav.

U nastavku Èetvrte euharistijske molitve se kaže: "A kad jeneposlušan izgubio tvoje prijateljstvo, nisi ga ostavio podvlašæu smrti, nego si svima milosrdno pritekao u pomoæ date tražeæi naðu". Došao je sa svojim milosrðem. Kao ustvaranju, tako i u kasnijim etapama povijesti spasenja istièese Božja besplatna ljubav: Gospodin odabire svoj narod nezato što je to zaslužio veæ zato što je najmanji od svihnaroda, kao što on kaže. A kada doðe "punina vremena",iako su ljudi u više navrata prekršili Savez, Bog, namjesto daih napusti, uspostavio je s njima novu vezu, u krvi Isusovoj -sponu novoga i vjeènoga saveza - sponu koju nikada ništaneæe moæi prekinuti.

Sveti Pavao nas podsjeæa: "Bog, bogat milosrðem, - nikadane smijemo zaboraviti da je bogat milosrðem - zbog velikeljubavi kojom nas uzljubi, nas koji bijasmo mrtvi zbogprijestupâ, oživi zajedno s Kristom" (Ef 2, 4).

Kristov križ je najviši dokaz Božje ljubavi prema nama: Isusnas je ljubio "do kraja" (Iv 13, 1), to jest, ne samo doposljednjeg trenutka svoga zemaljskog života, veæ dokrajnjih granica ljubavi. Ako nam je u stvaranju Otac daodokaz svoje bezgraniène ljubavi darovavši nam život, u mucii smrti Sina dao nam je potvrdu nad potvrdama: došao jetrpjeti i umrijeti za nas. Tako je veliko Božje milosrðe: onnas ljubi, oprašta nam; Bog oprašta sve i Bog oprašta uvijek.

Marija, koja je Majka milosrða, stavlja nam u srce sigurnostda nas Bog ljubi. Neka bude uz nas u trenucima nevolje idadne nam osjeæaje svoga Sina, da naš korizmeni put budeiskustvo oprosta, prihvaæanja i ljubavi.

Nakon AngelusaDraga braæo i sestre, s boli, s velikom boli, primio sam vijest o današnjimteroristièkim napadima na dvije crkve u gradu Lahoreu uPakistanu, u kojima su brojne osobe poginule i ranjene. Tosu kršæanske crkve. Kršæane se progoni. Naša braæaprolijevaju krv samo zato što su kršæani. Jamèeæi svojumolitvu za žrtve i njihove obitelji, ponizno molimGospodina, koji je izvor svakog dobra, za dar mira i sklada utoj zemlji, i da taj progon kršæana kojeg svijet pokušavasakriti, okonèa i da zavlada mir.[…]

Izražavam svoju blizinu puèanstvu Vanuatua, u Tihomoceanu, pogoðenog snažnim ciklonom. Molim za pokojne,za ranjene i one koji su ostali bez krova nad glavom.Zahvaljujem svima koji su odmah pritekli u pomoæstradalima.Svima želim ugodnu nedjelju. Molim vas ne zaboravitemoliti za mene. Dobar tek i doviðenja!

Prilog dokumenti ika

32 18. ožujka 2015. broj 11/2015