Br. 70. ) 2 .. 7.08

,. Šiben Srpnja God. Il.

:=~ Slasnik hrvatske pučke napredne stranke za kraiinu šibensku. ll= Kremenjak izlazi svaki Cetvrtak. Prelplalna cijena na godinu_ 3 ~rune. ~a ~O godine Kruna l.!iO para. Pretplate i pi ·ma šalju se uredništvu

======= Rukopisi se ne vrać;;ju a neplaćeni e hstov1 ne primaJu. Pojedinl broj 4 pare (2 novć.) =======

Poslovni Broj Pr VI 3/8

U Ime Njegova. Vellćanatva Cara l

C. K. Sudbeni Dvor I Molbe u Šibeniku. kao nadležni Sud

u tiskovnim poslovima, riješavajući o predlogu 25 lipnj a 1908 pos!.

broj Ss 3/8 e. k. Državnog Odvjetništva u nejavnoj sjednici

sudio je:

l. Sadržaj članka naslovom • Da se razumjemo" koji počiml j e

sa riječima "Sve one slučajeve" i svršava a onim "Vazda budu

pune", uvršlenog u časopisu "Kremenjak" br. 6!1, objelodanjeno~

u Šibeniku dne 25 lipnja 1908, li kom li karne Ivan a . f:~linatz. 1

kojemu je odgovorni urednik Niko Marinko,·ić, ima skrajnosti pre­

stupaka po §§. 302. 303. K. Z. ll. Potvrdjuje se obav~ena zapljena, le se zabranjuje raspra­

čanje zap~enog članka. lli. Odredjujc se uništenje zapljenjcnih i tisnka. kao i onih

koji bi se u naprijed zapljenili, ra lav odno nog tiskar kog slo"ra i

ohjclodanjenje ove osude u dojdućem broju časopisa "Kremenjak".

RAZLOZI:

Gorinavedeni članak sadržaje sva obilježja preslupaka po §§. 302 i 303 K. Z.

Prema tomu. po §§. 36 i 37 Zakona o štampi i §§. 485,

586 i 493 K. P. sudjeno je kao u gornjoj osudi.

C. K. Sudbeni Dvor I llfolbe Šibenik 25 Lipnja 1908

(L. S.) Vtlztk.

TEŽACI l VlASNICI ZEMAlJA U SPliTU. Otrag ravne tri godine potakli su težaci u Splitu

borbu za poboljšanje svojeg stanja, tako zvanu borbu za · etska prava. Ako do danas .. riijesiiiO" o OJ sTvan pl­

šali, premda smo se za i tu najživlj e 7.animali, bilo je to s toga, što smo dl·žali za stalno, da će izmedju težaka i vlasnika zemalja u Splitu doći do pravednog sporazuma.

Tako smo mislili mi i svi oni, koji poznaju jade težaka splitskih, jer smo znali, da je u ovoj borbi pra­vica na strani težaka. Da se dogje do oYog zaključka, neće se velikog razmišljanja.

Danas težak spl1tski d ~je vlasniku najmanje četvrti

dio prihoda a najviše polovicu; preko toga plaća vt>ći

dio zemljarine i uz malu ili nikakvu nagradu nosi vla­

sniku mast na kuću. Vlasnik mu daje malu pripomoć za

sumpor i galic~. To u glavni uvj eti težačke pogodbe. Svaki, koji znade, koliko danas zapada obragj ivanje po­lja i koliko se okolo polja. troši, uvidj eti će odmah, ch su ovakovi uvjeti za težaka tegotni i da on mora da

bude na Šteti. Do tog će zaključka doći mnogo lakše, ako promisli, da su ovakovi uvjeti nastali u doba, kad na lozi nije bilo bolesti te kad nije trebalo ni sumpora ni modre galice; u doba, kad je nadnica bila jeftina do smiješnosti i napokon u doba, kad j e vino bilo dva i tri

puta skuplje nego danas. Kad se ovo promisli, lako je zaključiti, da su uvjeti težačke pogodbe, kakovi postoje danas, mogli~pravdani otrag 40 ili 50 godina a da su danas apsolutno ueprave4_ni za težaka.

~Iisleći ovako nadali smo se, kako rekosmo, da će

kod vlasnika zemalja u Splitu prevladati hladan razbor i prn.vičnost te da će se doći do pravedne nagodbe, pri kojoj bi se imalo poboljšati današnje kukavno staHje split kih težaka.

Ali smo se u nadi prevarili. Ovih nam dana stiže iz Splita pu ti glas, da su se pregovori razbili i to isklju­čivom krivnjom samih vlasnika., koji su ih prek-inuli na način za težake izazivan i porugljiv. Vlasnici su sami,

barem u načelu, priznavali opravdanost težačkih zahtje­va; oni su bili izmegj u sebe sa tavili odbor, koji je ugo­varao sa odborom težaka. Otrag nekoliko dana imala je biti zajednička sjednica obaju odbora, ali su vlasnici iz

iste ostentativno izo tali i tako je dogovaranj e mirnim putem prekinuto, težacima je bačena l11kavica borbe, kOJU oni moraju, da prihvate. To od njih zahtjeva nji­hov najživotniji interes, to od njih iziskuje dobrobit nji­

bove djece, to njima nameće njihovo poštenje i obraz. Borba je cl akle neizbj eživa, borba izmegju dva ja­

ka društYena st.ališa. Na jednoj je strani sloga malenih i pravica, na drugoj tvrdoglavost i pohlepa. Tko će u ovoj bo rh i pobijediti? To će dokazati nedaleka buduć­

nost, ali dl·žimo sigurno, da pravica neće izvući tanji kraj . Pri ovome nas toliko ne zabrinjuje ovo pitanje o

pobje<li, jer smo o tome, kako reko mo, unaprij ed sigur­ni; ali nas muči druga briga i druga mi ao. Kako će

se razYiti ova. borba, do kakvih će granica doći, koja će srestva iscrpiti?

Evo ova pitanj a nas zabrinjuju. Braći težacima u plitu stavljamo na srce, da bu­

du hladni i razboriti, ali složni i energični. A ako po­vrjegjeno čustvo pravice zaslijepi razum, razuzda strast, tko će za to pred Bogom i pred za.konom odgovarati?

Težaci sigurno ne, jer su oni sa svoje strane učinili sve moguće, da se stvar mirnim putem nagodi; pri tome su iscrpili sva moguća, zakonom dozvolj ena srestva, dok su s protivne strane, većim dijelom od I usovih nasljednika

i od ostataka mletačkih "šinjorota" primili Erezir i po­ruganje. Po našem mi lj enju zaslužili su već dosad vla­

smci zemalja onu tamnicu, u koju su oni već dosad že­ljeli strpati upravu "T žačke Sloge" i D.ra Smo dlaku.

Kako se god razvila ova borba~ neka težaci split­ski budu uvjereni, da im nikad neće U7.manjkati solidar­

nost, ljubav i barem moralna pripo.moć šibenskih težaka. Teka težaci splitski znadu, ba su '3ibenski težaci sugra­

t'jani onog Tommasea, koji j e nalazio svoju domovinu svugdje, gdje je bilo potlačenih i ucviljenih.

Tmina u skradinskoj općini. Po svoj sla-adinskoj općini pritisla vlast tmine. -

Drukčije se nemože nazvati način po!>tupanj!:l. kradinskih vlastodržaca i njihovih plaćenih mameluka sa jadnim pu-

2

kom u Skradinu i okolici. Kukavni puk nije nel)'o bes­p_ravna raja, koja trpi goru silu, neg je bila igdj~ ikada s1la turska, zulum tursk-i. Iz ove vlasti tmine nemože dobra biti j samo se kupe u puku, oblaci nezadovoljstva koji se uslijed težine tereta mogu svaki čas prolomiti i na glave krivaca i siledžija sa uti teški grad i krupu.

'J.1u7.be, koje sluša mo od davna, i koje čusmo bn.š i o"cih dana u našem uredništ.vu, kazuju, da su gospoda na općini shadinskoj previše zagazila u zlo i nepru.vicu i da će im se prije il po lije ta nepravica i zlo, što či~ ne narodu, vratiti gorim. Po svoj općini, po svim selima je )e.dna pjesma. Općinske prirepine i plaćenici i on~ kOJI IZdadoše pravo svog puka za pladanj leće mol)'u či.~ti št~ ih . vo~j~, _bez obzira na zakon i pravi'cu. Ko mJe _općm _ki_ m_IlJcmk,_ ko neće _d_a bude pokorni sluga, rob 1 sum1šlJemk furtJmaške poltt1ke popa K.ragića i nje­gova slij epog roba Much·adžije, taj nemože da na općini ~obije pravice, ni zaštite ni onda, kad je njegov trud 1~ložen potarici, kad ga se oštećuje i upr"pašćnje. Op­ćm~ ? tom~ po~ažu za~e~eni il potkupljeni gln.vari, lu­gan 1 čauš1, koJI su n~Jah na puk kao zla godina t.e mu nedaju mirno ii>jeti, ni mirno kuburiti u njegovu siro­maštvu i nevolji, koja ga je pritisla a svih strana.

Mi ovdje otvoreno kažemo gospodi na općini skrn­din koj, koja su svijesno il nesvijesno pod papučom smut­ljiv~a [r_a Gjeru~dij&~ da se neke stvari nedaju oprav­dati mč1m a naJmanJe stranačkom pizmom i da će oni svojim postupanjem izazvati na svoje glave, ne blago­slov, već srdžbu naroda i gnjev izmučenog puka. J er, ako _Re p~~ n:m~ž~. po~o~i i. bi~ pri ruci, nesmije ga se m muc1ti, m kinJitl, m Izazivati. Inače: ko šta djelja preda- nj 11ada. '

. . ~vo ~e~ upamti _i _glav~r Bo_ž? _Bijelić, koji je o ta­;10 1 1znevJeno se svoJOJ krVI, te 1li 1z ohole ambicije ili JZ l_a~ornst:va ~a ko_risti, l_np~ toljag?m si_le i nasilja po SVOJOJ rodJenoJ krvt. po lJudtma SVOJe krVI, svojeg roda svoje vjere. Božo Bijeliću, nevalja ti po ao! 'lio ti veli~ mo, na to te upozorujemo, da poslije nehude ka no. -Gl~v.ar. mora. da bu~~e svima jednak po Bogu i pravici. Bnbu· 1 KrnJeuve DIJesu za pašaluk, niti rnja za zulum Yeć da glavar njima upravlja lij epo i pošteno i da bud~ svima otac i brat.

. . Aćim Šarić,_ Luka Šarić, Božo Šarić, Gjuro Gnji­dić J 40-50 ovakih sagradiše na općin kom ko kuću i vrtal, ko gumno i vrta!, . ko posadio bajame, ko lozu, pak eto. h_vala _Bogu, nek Je s blagosovom. Bolje da zem­lJa plodi 1 rodt, da narod napreduje u radu i imanju neg da pusti krš i lomne prostorije stoje badwe be~ koristi. Pa, ako medju nj ima u se l u to isto učini i ko­god, koji neće da mamelu čki kuljuči popu Kra"iću već hoće d~ _b~d.e pristaša pučke ~tranke, netreba z~ t~ nj e­ga muČlb 1 tz srdžbe na prosJnčki štap bacati time što ga se sili da uloženi trud i novac uništi. Kako jed~ma I!ek bude i ch·ugima j svima nek je j edan zakon. Kaž~ li zako_n, da se mor~ ru_šiti, onda, . nek je to za sviju, n~k . SVI ruše,_ a ~e ,]_edni da, drug1 ne, - premda mi mislimo, da Je naJbolJe, da se neruši nikome, kad to ni­kome nesmcta, kad to nije nikome na štetu. 'fo je da­pače na opću koris~, ?iže se snaga narodna na polju gosp~?.arskom, a bolJ~ _Je, da je puk imućniji, neg siro­mašnlJl. - Ko drukčiJe postupa, tnj je sin tmine i sile t~j je ne~rij n telj puk~ i_ njegov upropastitelj, a tmina i stla ncmoze d1tgo traJati, pa sad bilo da ona prima bla-gosov od jednog popa K.ragića. '

. Pop Kragić će. za svoja crna djela odgorarati Bo­gu ~ naroc~u, a ~nu Jadnu gospodu, koja stoje pod nje­goVIm crmm uplivom, kao Mudradžjiju, Bedricu i ch·uge

svj etujemo, da se promisle i zamisle nad onim što svi­jes-no il nesvijesno čine, pa, ako naclju, da čine pošteno i pravedno, nek slobouno ustraju; al, ako nadju da nije pošteno ni praYedno što čine, nek se tad ostave toga, nek ostave puk i sirotinju pučku u miru.

Takova su djela, djelima tmine, a tmina i mrak može dati i učiniti samo to, da ko razbije nos i skrha vrat. .T er, nije puk za čiju iglendu ili sprdnju.

DOPISI Jz Skradina-.

Nenavno je "Hrvatska Riječ" u jednom svom bro­ju donijela pohvalni članak, u kom je u zvijezde kovala ra?i~os~ štarješine carinarskog ureda u Skradinu. To je, htj "tl lJude za bukvane držati. - Opaža se već od ne­kog vremena, kako naš fra Gerunclio vrlo često i skoro cijela jutra izgubi u carinarskom uredu, praveći posjete uredovnom šefu. Takovi su njegovi prvi koraci, koje on p··eduzimlje, da se domogne vlasti. Malu je važnost da­vao opomeni, kojom mu se je prebacivalo često zalaže­nj e u neki drugi ured. Ali evo ni još neće, da se kani ćora~a posla, te izgleda da je to kod njega neka v.z:st kroručke bolesti, koju on inače treba liječiti. Mora taj, da_ sv.akom podapne stupicu, pak uspije li mn, da ga o­kuJe 1 za vrat čepa, te mu u potrebi dovikne: Samo o~om da _maknem, pak te nema više. - Koja da pita­nJ n. upranmo radi nom starješini carinarskog ureda? -S čega vise puta u uredu, za ur dovnih sati čami sto­l~c tik dn pisarne osamljen, tele da muha koja na nj SJedne? Stranke nekidan čak s one strane Velebita do­djoše po neke svoje po"le, no ostaviše Skradin ne opra­vivši ništa ....... carinar ·ki ured, zatvoren. Tog dana, po trodnevnom planu, koji se je u uredu kovao, moradoše "amici" nekamo na neki "soire". b toga naš abbe i če­šće sa~ zalazi u pohode šefu, koji pri opremanju stra­~aka vJ~~~ te nervozno i indolentno postupa i kojekako 1h odašilJe, da ga prečasni dugo ne čeka. - Doduše po~rehan je pomoćnik, jer je ovako nemoguće, a i star­Ješma će se bolje moći odazvati pozivu onog avanturiera.

. . Do. p~trebe, m~ći ćemo gospodu činjenicama t~~·je­~tl . .Med~utun nek VIše ne polažu nade u onu: "Quod lict~t J ov1, non licet bovi". G l a s i s t i n e.

* Jz ]tturtera.

Ovamo je u nas jedna pijača na vidiku. Biva po­sveta sokol i o~ barjaka. Po spremama i vrlo obilnom programu izgleda, da _će pijača biti odviše živahna, na­~man kao ona u VodiCama. Ova nezdrava komedija o­digrava se kod svih _sokolskih društava, koja slave po­svetu društvenog bat'Jaka. I kod brnće Ceha osnivaju se sok~l -ka d11J_štva i posvećuju se barjaci (ili su zar pro­k~ t'ti? !) p~ 1p~k sve ~e to obavlja bez pečenih janjaca, vma, ve ·elica 1 trošenJa novca. Di valj ela bez svega to­g~, za želudac pripravljenog materijala, ne bi blagoslov bto od efekta. U tome mi vidimo profaniranje Sokola" i bat:iaka. mu. "

. Ova naša. •·T?~sveta" bat~jaka progutat će nam koju stotim~ k~·una 1 b1t1 će u novmama o tom "slavlju" ki­lometnčmh članaka. To danas. Sutra pak u istim novina­ma plakati će koji Jeremija, da je narod siromašan i gladan i proklinjat će vladu. Ante Starčević bio je siro-

Rado u ·tupa mo pro. lora ovom članku. Na mjestu je. Mi ćemo pak o. dalmalin~ki!~ "SokolitnJ." i 11Jihovu strančarstvu progo,·orit do prtgodc opglrmJe.

mai;an čovjek kao i naš puk i Jriporučivao je puku šted­nju. Danas pop ovi i fratri, glavni aranževi ova k ovih "po­sveta" pijačama čine da narod lakoumno ra i plje novac.

* Jz Zlatina.

Bud1imo pra1>edn?! U lijecl zauzimanja naše~ na­čelnika pomor. ka je vlada odlučila, da u Zlari.J1u agra­di muo od 120 m lu7.ine nz blizu 50 m obale. Radnja je već zapo"·etn. a povjerena ,i e j dJ1om na em mj šćaninu .

Još godine 1905 eo ki je zbor uz 0dohrcnje op­ćin kog vijeća bio odlučio, da svaka kuća na pe 20 ce­tvarnih metara prostora.

Kad e pučan tvo na to tllžilo, načelnik je nzvao otrag malo dana seoski zbor, k ji je za prn,vo bio kup­ština svih odraslih muškaraca, te u tu htjeli pri tupiti. Ora j e J"11pština odlučila, c1a vuka obitelj doprinc e za nasip mješte 20 metara četvornih u naravi, K 9.- u nov ·u.

Ipak neki nije u ni sn. ovim zadovoljni. Ali hrnto budimo pa.metni i pravedni! Radnju mula i obale ob:LV­lja naš mješ ~anin te će YCĆ s togfl. dobar dio noYca za ovu radnju koja će pozobati okolo l Ot l bilj nela kruna, o tati u mjestu. U ovoj op. eznoj radnji n a.ći će zarade ~Yaki mjesćanin, koji bude htio, za preno e. preyoze itcl. Sto više. svaka kuća. koja amo bude htjela, moći će

da ono K 9.-, sto u gotovu daje i opet za lu 7.iti pri istome nasipu.

Kako ' iz oYoga vidi, muo i riva u blagodat za na e mje to, jer će Liti od nre a i kori ti za mje to a više od polovice tro ka za radnju o tati će opet u mj -stu . .Ako prama vim tim blagodatima svaka ku(-a i pocl­nese trošak od K 9.- koji će i onako moći za luiiti, nemawo na koncu razloga, ela se tužimo.

Budimo pravetlni a i i kr ni. voje tužb ne izna.­šajmo potajno, već otvoreno na zborovima i kupštinaum i ne tužimo se na ono, što nam je od kori ·ti.

* Jz ~~ akoštana. Popi i frat.ri vele da su proti vladi, ali tek na

papiru. Ta nije narod ~orav i dobro vidi kome riad a ide na ruku i koga miluje. EYo vam dokaza. U na~em E-elu zupnik don Niko ~lilić po cijelu godinu krade Bo.ru dane i za tnj voj trud putem redo1•ine on ukesi kn.ko­vih 7.000 (sedam ti.'nća) kruna goclišnj . Ce;će je n njegovoj kući taka.v ru cak, da ga po miri u raznih jela možeš čuti na k1lometar daleko. 'I'rosi on sa svojim ko­legama ve u dvade et! Pa r Pgbi da je taj ve eJi život dosadio našem don ~il< i - i pošao u ribare. U tu svrllll zamolio nasn milu pomorsku vladu u Tr tu da mu bla­goizvol i darovati jednu mreiu, kako bi za, dokolice mo­gao. ribu loviti i - p1·odru at?. (Kao da mu je malo re­dovma! !). Pomorska vlada ne bud lijen:t i znajući tko pita, pošalje mu besplatno jednu novu novcatu mrezu, da don 1\iko l!Hlić š njome lovi duše utopljenika paku­štan kih. Napominjemo pako, ela su u isto do ha neki vrgadinci. betinjnnci i murterinci molili pomor~ku vladu u 'I'r tu, da dad e besplatno po jeclnu rm·eiu. ili tmt~'· Pa ipak <lobili ni u ni: ta. Pitamo: kako je pomorska vl3:da došla na misr1.0 da jednom popu koji nema ni lJOJillfl. o mor ·kom lovu, udij eli lH:·splatno mrežn? Za što ta i:ta vlada nije rlala mreže nekim betinjancima. vrga­dincima i rnnrterin ·ima, kad e znade na daleko' da u oni pravi ribari, ali iroma"ni da kupe mrP.ie ili tmtr>. Pitamo g0 p. Lorina, nn.clzornika pomor ke >lade u 'J'rstu tko je bo~ji ribar: ili don Niko Milić ili jedan n·gacli­nac? 'l'ko je su·omašan: ili don Nilw ~lilić ili jedan

3

b Li njana ? Tko unapreclj nje ribarstvo: ili elon Niko Mi­li ć ili jenan mnrterinac? Ali ovi siromašni ljudi no \'a­ljani ribari ni u dobili be platno mreže, j r nisu iz , ali . Go p. L01·ini dakle darovn.o je 1 opu Mili ~ u mrežu s raz­lo rra jer u mj šćrm i, jer su oba iz , ali. Na ovu ue-pravicu povratit ćemo e opet. P a k o š t a n e i.

RfiZNE VIJESTI. Zapliena našeg lista. Prošli broj "1\remenjaka"

imao je osobitu ča t, ela bude žrtvom modre il crve­ne olovke gosp. Drž. ochjetnika. Mi mo htje1i, da e sa par redaka poku"amo razumjeti sa onom hvali . Mom i miri avom ve elom dru7.inom, koja j , zajedno a ne­koliko morlernih zaroblj enika, uprla ve ile, da sp1ijeći mlu napredak u narodu, da . priječi prodiranj vijetlih

zraka pro vjete u puk, da priti"ne slobodnu mi ao, da apne krila , lo bod noj duši puka, kao . to je varkom,

prevarom i lukaYim funcu tvom priti la i sapeln. napredak na.\~ općine, i uzela našu općinu i na··u pučku muku za roje puno korito. Mi mo l1tj eli, da se a na im crnim

korita ' ima poraznmijemo, al na·· drž. odvjetnik bio je druge mi ·li. JI je bio druge mi li ili ga valjda do la vo­lja, da i on puni . tupce na eg malog , Kremenjn.ka". -~ama ba" nebi bilo zao, da nam po tane članom r edak­cije, kacl bi na·· li t bio ne '- to veći i mogao primati i njrgove lij ]Je a tavke, koje svak tako rado čita. AJ,­naš li t je sn.d jo mn,lcn, a da nije. vjera i Bo~, mi bi "Osp. Drž. odrj. učinili poča nim dopi. nim članom na. e krem njačke akademije za i lražimnje popovske istine i furtima "kog bakcila, koji i7.je<la narodno tijelo. A male­ni kako mo nemožemo se neg tužiti, da nam sl-ojim a tarcima no i i ono malo mj e ta.

'J'raž<"ći i ku ajući "sr-rmn' protiv širenja protiv­n~rodnog furtima ·kog bakcila, mislimo (bar m mi), da lliJe mo previ e zadrli u fnrtima,· ke crranice i n para­graf ku kožu, pak je olovka modra, jal crvena, moo-Ja negraditi barjaka po našem papiru - na miš račun.

Mi jo' jednom večano izjavljuj emo, da smo pro­tivnici politike fraza i - barjakn. I isto tako mo ljuti, nepomirlji1 i protivnici obzira i - i recimo, - straba u po)jtici i svugdje.

~lo\lidba. Iz hibridnog braka i trošenog n.u trijskog Lloyda i mlade "Dalmatie" evo nam e porodila Bosnia, a za njom ide Tartarin, pall će doći Tunguzia, Patacro-nia i 'J'roglodit.

0

to ka7.u na ova divna imena naše domovine i laYne pro 'lo ti, u •ri narodne afirmacije i borbe za materin­sim rij eč go poda akcionn.ri iz Zadra, BenJwyca Yi a Zlarina i Si benika.? ·to Ji patriotardi bez milijun~ i mi~ lijunari bez patriotizma? Ima li u Da.lmaciji jo·. ko, da drugim načinom nego šupljim frazama odgovori m~ ova­ke drkosti ?

Zar hoće dalmatinska debela koža ela po tane pro­verbijalna?!

~oliana se šktopi po tursku ima OI'O koji dan. -Osobito put pred ]<avanom Zanki. Dadu konj e n ruku nC'ltkom clrtetu, koj nezna da j e živo. Ako je kome drago dobiti , nek IJ?n je drago i raditi. Inače će mu pravom gosp. Mate Zivković pri0aovoriti da su mu clracri fi . . l 1 l . ' b unru - e a -:a co - općin k1.

. "~učk~ Šted.io!lica". U spjeh "Puč . ·ted.·' je neo­čelovano veltk čmto se pokus a prijavljimnjem čla­nova i dionica i u ma.Jo dana ricljesmo prijavljenih oko 300 .članova a 540_ dionica. Cim se vidio ovako jajan oclaz11', prešlo se ovih dana na konačno upi imnje čla-

4

nova i isplaćivanje udjela, te se odmah ovjh pnih dana upisa.lo ll 9 članova sa 319 clionica i uplatila u gotovom za udjele lijepa svota od 6690 K. - Ovakav uspjeh je nadmašio svako očekivanje i pokazuje kakvu ljubav, Jm­l;:vo zanimanje i kakav je uprav zanos pobudila "Pučka Stedionica" u gradjanstvu i okolici. Podje li ovako dalje, a stalni smo da hoće, naša će "P. Štedionica" odnijeti svima prvenstvo.

Upisivanje vrši se svaki dan rabotni od 8-10 u večer a nedjelom i svecom iz jutra od 9-12.

Knjižice sa pravilima već se štampavaju, do koj~ dan sve će biti u Tedu i svak će zna.ti svoja prava 1 dužnosti, a niko mu neće moći ništa kriti, jer će SYe biti otvoro3no i javno i crno na bijelu. Naš će se svijet naučiti štediti i štednjom će napredova ti. J er: n racliše

· svega biše, al - u stediše i jos više. 1:[i čestitftmo ovakoj svetoj i korisnoj pučkoj ustano,~. J'iovi pokušaJ na krvave pučke trude. Naša dična

općina ima svoga "tehnika". 'l'o je dobro da ga ima i to je dosta. Neg vrag "nekome" neda mira, dok asvim nei&prazni pučku kesu i općinsku blagajnu. Naš obrazni jast.reb iz pitomog Kućišta doleti na novu misao i naš ljublj eni i opće štovani pote tat izdade odluku imenova­nja, kojom se imenuje novi "tehnik", po redu clru.CJi za •našu općinu sa 2400 K pln.će. Jer - znate- malo je 'činovnika na općini, a mi bogati, a , puk sit i pijun od obije ti, pak će plaćati i u tome kome zabavu.

K e g, naš ljubljeni poteštat nepi tao druge pri jed­nike - ta, šta bi te budale gradjana i pitao - kad je izdavao dekret. I - ostavimo šalu na stranu - pamet­niji od njega prisjednici to imenovanje zaustavili i Ra­kamarić ostade, gdje j e. Bez obzira na stranačke razli­ke, mi moramo pohvaliti gg. prisj ednike1 jer koj ekakva izdavanja novca i rasipanje pučkih truda već je dodi­jalo, pa ako to neboli one u Kućištu, boli na ovdje sve mješćane. jer nam pada svima po koži. A, želi li ko i­mati ugodne zabave u čijemu društvu, nek to čini na svoj račun i trošak. Hoće da reku, da je gosp. Brnjoki nasamario Krstelja, a mi nerjerujemo ; pače mislimo, da on neželi imati konkurenta. - Ako je još istina, da je stvar ostavljena do prvog vijeća, upozorujemo na ovu stvar gospodu vijećnike, da. pomognu one prisjednike, koji nedaju, da se utaman troši općimki novac. I onako je naša općina postala pravim koritom za neke sumnji­ve pulastre, koji imaju da raznose sla,vu nekih poštenja­čina, proslavljenih Crnicom i kojekakvim imprežama.

.Slabi odgoJ. Što slabi odgoj, što misao, da će op­ćina i redari braniti svog čovjeka ako ut:ini kakvo zlo, često su ozrokom, ela naša težačka mladost, zaludjena od dl'llge sb·anke nesavijesnih furtima a, predje dopuštene granice i ogriješi se o kazneni zakon. Ovaj slabi odgoj dovodi ih na silovito postupanje, tako da u razularenosti late se i noža i barataju njime kao igračkom od šale.

U prvidan, na dan sv. Petra, Jerko Zorić reč. Pa­tata: koji ima brata u redarima, kažu nam, došao raz­mašito u večer u krčmu Mu e i tu u tren oka zavrgo kavgu, počeo razbijati i navalio na mirnog radnika, bač­vara. Već je bio nož poletio iza pasa, al srećom nadja se g. Petrić s poglavarstva i zapriječi krv. Odvede ga da će na sud, a redarstvo, koje se tek našlo na poljani, uzme ga iz njegovih ruku i odvede na općinu. - Sutra dan je predan sudu.

Ovi čini su žalosni i tužni, a sve to polazi od kri­vo upućenog odgoja. Nije nož, da se njim pravda kroji

po putim i po krčmam, a imale bi i vlasti zgodne ko­rake preduzeti, da se ukine taj ružni običaj nošenja no­ža. A i redarstvo svojim pristranim po tupanjem nek ne. dgaja naopako mladost, jer popuštajući mlado ti u nekim stvarima, kvari ju time i dava joj srca i pobude i kao neke nade stranačke zaštite.

Mi svjetujemo i zavedenu pravašlcu mladost, nek sc ostavi noža, jer nožem kopa bratu grob, a sebi otva­ra vrata tamnice i stiče ime ubojice.

J(aša obala. Naša pametna općina hoće da sav smrad i nečist iz gradskih lconala izlije na obalu. Dokaz. Ljudi, koji polijevaju obalu, ili iz neznanja ili iz lijeno­sti uvale onaj kraj sisaljke, koji srče more, obično na ono mjesto, gdje se konno salijeva a more i onda ala cl~t se sisa svu onu pokvarenu smrdljivu vodu i polij eva po obali. Ovo je upalo u oči mnoštvu gradjana, koji nikako nisu mogli ela se načude našoj lijenoj općini, koja pušta s vidu ovake stvari. Općinski liječnik koji i onako ne radi ništa i prima plaću mukte, mjesto gubiti svoje ci­jelo vrijeme oko Ul'edjivanja onih crnih reptilskih listova i u svom fureštovskom furoru vrijedjati gradjana, on bi morao po dužnosti zapriječiti sve, čime bi se moglo sta­viti u opasnost zdravlje gracljanstva. A polijevati smrd­ljivom vodom javna šetališta nesluži za očuvanje javnog zdravlja. Lijeni lij ečniče, narod te plaća, da radiš.

!Don J\nte Šare, župnik Tijesna, moli nas, da do­nesemo ovaj i pravak: Nije istina, da je Ive Burić bio od mene pozvan, da mi dade redovinu i da sam mu prij etio porubom, već je ~am sasvim dragovoljno donio župniku redovinu; nije i tina, da je odgov0rio da nema ni octa, a kamo li vina, niti da je u drugoga uzajmio 25 litara, da ih župniku dade, već je dao svog vlastitog vina, koga je imao 40 barila u mastu, Opstoji i drugi Burić I' e iz fi esna, koji se već 2 godine nalazi u Ame~ ric !; a ovaj još nije ni dao redovina za 1907.

Primjedba Ured. - Rieč ima na§ dopisnik. A molimo da nenosi~ cJaju lu-ivim v1jestima, ko što mislimo, da to nije bilo ni ovog puta.

JYlilodarl ")Cola". Doprinijeli su na korist Hrvat. m uz. dru. tva ,.Kolo" u Šibeniku, da počaste uspomenu pok. Matije Belama1;ć: Gg. Ante Karadžole 2 K, Bra­ća Djadica 2 K, Kr te lljaclica 2 K.

Najsrdačnije zahvaljuje Uprava "Kola".

Kremenjaci i kremenjačke širite "KREMENJfiKu

TRAŽE SE odmah 2-3 snažna i zdrava naučnika za drvođjelsku radio­nicu na stroj, i to takova, koji bi imali volje, da podpuno nauče drvođJelstvo na stroju. Ugovor 4. god. - Za pota­nje obavijesti prikazat se sa roditeljima Bt•aći Seotton - Šibenik.

lzdavać i vlasnik: Niko Marinković 1 drugovL - Od~rovorni urP.dnik: Niko llriarlnkovio. - Tiskarnica Ivan Sfaglinal.z - šibenik.