,. l,', -...

4
n Sibeniku · .. ben1co Ir. 28 . //: ft PO d. l . ' [il 1 907. ,. God . I. l,', ... ..... .... ' k mena v list za interese grada Sibenika i okolnih sela. Kremenjak izlazi svaki Prelplatna cijena na godinu 3 Krune. Na p6 godine Kruna 1. 60 para. Pretplate i se uredniStvu =======Ru kopisi se ne a se listovi ne primaju. PoJecUnl broJ 4 pare (2 JlOY6 .) ======= Glas Iz Bukovlee. Mi ovamo trpimo dosta nevol ji?, a i nepravrle, pak smo ipak još živi i nzdržljivi. Proljetos je list "Dubrov- nik" donio niz u kojima je na '-ješt i pronicav pisac pretresao naše agrarne prilike. Sto je još zanimljivije u njima je on navadjan, ne amo one bijede koje nas tište, i po kojima e one dadu ispra- ' 'iti i suzbiti. N adam o se, ela g. pi ac opet sjeti t se nas. Mi mu ust r eba li biti pri ruci nužnim podaci- ma. Mješte, da se po;wani OS' rnu n n onake o o- bit o sada, kada se obe:ava ekonomski preporod Dalma- cije, kod nas se išlo baš protivno. Okorjele umnjirct>, ka hi smo mi, ni n11jiskreni.ia obetavanja ni je ·u zano- sila. smo težkim ish da se IHko ne po- vadjamo za obetanjima. O obito ne, kada dolaze od·mle, oklen nas i bez obetaranja mogu da pomogn11, amo, ako i ako je dobre vo l je! nije mo išli u svoj našoj nepovjerljivosti tako dale!.o, da. smo umnjali e nas ono pedalj-željeznice, koja bi se imala gra- diti od Zadra preko Kotara i Bukovice. Ljetos je "Sniotm" donijela obavijest, po kojoj je odredjeno da se tt·asira pedalj-žel jeznica od pre- ko Benkovca, pak na Gjevr ke put Drniša. Radnje SLl imale odmah. Prozircmo va l jda ko je dao upu- tu ovoj radnji. Ali, ne znamo za to je ovako postupao, ako u mu namjere bile Izu tavljene su iz želj"z- dvije velike i to Ki- sta njska, a di jelom i k oja bi preko Kistanja takodjer bila u zgodi da izvozi i lakše dovozi potrl'bito. Velika je šteta nanesena. Kninu i Kninsk0j, jer ovijem Knin ostaje osaml jen ?.a širu trgovinu i Ako je g. preds .ednik Sabora htio kako se kaže da farm·ira Drn š zbog zadnjih a da se o- sveti onijem Srbima, koji se nijesu osvrtali na njegovo pismo, kad ih je otklanjao, da ne glasuju za D.ra. Tija- dicu, onda se je prevario barem, što se Drniša. - A što se odnosi Kistanja, te Obrovca i Knina, naravno, rla su tezko i ponijegjeni ovi krajevi. Za to, ako je u istinu gosp. predsjednik imao tu kakva udjela, molimo ga, da se još jednom predomisl i, prije nego se ·Možda se ovijem nastoji kod nas raspiriti borbu iz zavisti jednog mjesta pre- ma drugom i to da radi što ga je vo l ja, a da njegov rad bude gradja n ima neopažen. Ova- ki je postupak bio i u Boci kotorskoj, kad e je zbog premjestaja Suda zavrgla borba izmegj Ri na i Perasta. Svršilo se tako, da se Risnu nanijelo štete, a Perastu ma le, skoro nikakve koristi. Tako bi moglo bit i i kod nas. Zato mi sami otvo- rimo i ne davajmo se zavesti obetanjem na štetu našeg bližnjega, jer šteta napokon i na.rna prisjesti. l<istanjska, koje se najviše ozbiljno je pn·gla, da sc njen odlomak i mje to ne izo tavi iz komunikacije. Nadamo se, da u pjeti i da joj ovom prilikom barem praviti smetnje koji joj mogu da pomognu. Qbetavamo ponovo, da se osvrnuti na ovu tvnr. Zalimo, što na a štampa, - baš ona . koja najvi:Je kao i stranka koja najr iSe mo- il' do arla o nevolji ni pisnule. Svu brigu oko naroda prepuštaju opoziocinalnoj štampi u po- krajini. Ova zai ta radi što može, pak vam za to gos '· tmaprijed blagoclarimo na lijepoj namjeri, da. nam pomognete. - B u k o v a n a e. Plodo\J i emig racije (iselji\Janje) . Zadnji sam put u krupnim potez ima iztaknuo bo- lest iseljivanja, od koje mi Hrvati vrlo bolujemo. Red je sada ela kažem togod, radja to iseljivanje, i do- nosi li našemu narodu kakove kori ti. Mi vidimo da se naš svijet seli u Ameriku od straha pred neima tinom, o kudicom i siroma tvom, ili da. naš s' vij ·t odlazi u Ameriku da se ta,·i u povoljniji životni položaj, da štogod namakne i da e eventualno odkupi iz duga, ako j ... u nj zapao, a nema izlaza. To je mi- J jenje površno i pogriješno i mje to da e naš svijet iseljivanjem u Ameriku obogati, postaje iromašniji, a. zemlja propada, jer neobradjena.. Zadnji sam put kazao da je Amerika zemlja rada, u n· oj se ne gleda tko je što i "to vnjedi, jedino radili i znade li raditi. A kako je naš narod nenaobra- žen. to mu je u Americi od njego1•e primitivne naobrazbe mala ili bolje nikakova korist. Prema tome u Ameriku se iseljivaju sve sami i zdravi ljudi, u muževnoj do- bi, puni zdravlja i snage. Kod dakle ostaju !abi i kr-žljavi, žene i djeca. J es u li ovi potonji sposobni da obradjuju svoje zemlje i zamnjene snagu, koja je pošla u Ameriku? ije. I dok oni u Americi krva- vim iu ljima koru crna hlj eba i par zamamnih dola- ra, što su u ostalom i kod istu snagu i r11d zaslužiti mogli, dotle oni, koji o ·t <l ju kod gle- daj u tupa oka na svoja neobradjena polja. dave se sla- bim zalogajima i kao ozebao sunca da. im iz daleke Amerike pane u špag koji dolar, koji da ubrzo iz pane iz ruke, j er novac kao voda. Ob ovo- me ne treba dvojiti, jer a.m na svoje žive višeput gledao u i uredu u Tr tu koji pom- no preg le da emigrante i na.dje li ga ma i škiljava oka, mu se putnica i odprema ga se A taj j nesr etnik založio sve je imao i a.d ga iz duga odkuplja. jedina smrt.. A takoYih je na totine. To je tim teže, 'to ih se kadkad iz Amerike, jer ih u dogo- voru sa i parobrodm· kim družtvom propu šta, samo nek se oni okoriste, a. na š nek propadn e.

Upload: buicong

Post on 23-Jul-2019

222 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

n Sibeniku · .. ben1co

Ir. 28.

//: ft POd. l

. ' [il •

1907.

,.

God. I.

l,', ... ..... .... ' • k mena

v

~olitički list za interese grada Sibenika i okolnih sela. Kremenjak izlazi svaki četvrtak. Prelplatna cijena na godinu 3 Krune. Na p6 godine Kruna 1.60 para. Pretplate i pi~ma ~al;u se uredniStvu =======Rukopisi se ne vraćaju a neplaćeni se listovi ne primaju. PoJecUnl broJ 4 pare (2 JlOY6 .) =======

Glas Iz Bukovlee. Mi ovamo trpimo dosta nevolji?, a i nepravrle, pak

smo ipak još živi i nzdržljivi. Proljetos je list "Dubrov­nik" donio niz čl11naka, u kojima je na '-ješt i pronicav način pisac pretresao naše agrarne prilike. Sto je još zanimljivije u njima je on navadjan, ne amo one bijede koje nas tište, već i način po kojima e one dadu ispra­' 'iti i suzbiti . N adam o se, ela će g. pi ac opet sjeti t se nas. Mi ćemo mu ustreba li biti pri ruci nužnim podaci­ma. Mješte, da se po;wani OS' rnu n n onake članke, o o­bit o sada, kada se obe:ava ekonomski preporod Dalma­cije, kod nas se išlo baš protivno. Okorjele umnjirct>, ka hi smo mi, ni n11jiskreni.ia obetavanja ni je ·u zano­sila. Poučeni smo težkim ish tvc·m~ da se IHko ne po­vadjamo za obetanjima. O obito ne, kada dolaze od·mle, oklen nas i bez obetaranja mogu da pomogn11, amo, ako hoće i ako je dobre volje! Ipa~, nije mo išli u svoj našoj nepovjerljivosti tako dale!.o, da. smo umnjali e će nas mimoići ono pedalj-željeznice, koja bi se imala gra­diti od Zadra preko Kotara i Bukovice.

Ljetos je "Sniotm" donijela obavijest, po kojoj je odredjeno da se tt·asira pedalj-željeznica od Zadr;~. pre­ko Benkovca, pak na Gjevr ke put Drniša. Radnje SLl

imale otpočeti odmah. Prozircmo va ljda ko je dao upu­tu ovoj radnji. Ali, ne znamo za to je ovako postupao, ako u mu namjere bile čiste. Izu tavljene su iz želj"z­ničkog saobra~aja čitn.v1' dvije velike Općine i to Ki­stanjska, a dijelom i Obroračka. koja bi preko Kistanja takodjer bila u zgodi da izvozi i lakše dovozi potrl'bito. Velika je šteta nanesena. Kninu i općini Kninsk0j, jer ovijem Knin ostaje osamljen ?.a širu trgovinu i saobraćaj.

Ako j e g. preds.ednik Sabora Ivčević htio kako se kaže da farm·ira Drn š zbog zadnjih izbora~ a da se o­sveti onijem Srbima, koji se nijesu osvrtali na njegovo pismo, kad ih je otklanjao, da ne glasuju za D.ra. Tija­dicu, onda se je prevario barem, što se Drniša. tiče. -A što se odnosi Kistanja, te Obrovca i Knina, naravno, rla su tezko ošte~eni i ponijegjeni ovi krajevi. Za to, ako je u istinu gosp. predsjednik imao tu kakva udjela, molimo ga, da se još jednom predomisli, prije nego se konačno odluči. ·Možda se ovijem načinom nastoji kod nas raspiriti domaću borbu iz zavisti jednog mjesta pre­ma drugom i to proračunan o, da treći radi što ga je volja, a da njegov rad bude gradjanima neopažen. Ova­ki je postupak bio i u Boci kotorskoj, kad e je zbog premjestaja Suda zavrgla borba izmegj Ri na i Perasta. Svršilo se tako, da se R isnu nanijelo štete, a Perastu male, skoro nikakve koristi.

Tako bi moglo biti i kod nas. Zato mi sami otvo­r imo oči i ne davajmo se zavesti obetanjem na štetu našeg b ližnjega, jer će šteta sn~jedova napokon i na.rna prisjesti. Općina l<istanjska, koje se najviše tiče, ozbiljno

je pn·gla, da sc njen odlomak i mje to ne izo tavi iz komunikacije. Nadamo se, da će u pjeti i da joj neće ovom prilikom barem praviti smetnje oni ~ koji joj mogu da pomognu. Qbetavamo ponovo, da ćemo se osvrnuti na ovu tvnr. Zalimo, što na a domaća štampa, - baš ona. koja najvi:Je obetr~je, kao i stranka koja najr iSe mo­il' 11ijF.~u do arla o bukovičknj nevolji ni pisnule. Svu brigu oko naroda prepuštaju opoziocinalnoj štampi u po­krajini. Ova zai ta radi što može, pak vam za to gos ' · uredniče tmaprijed blagoclarimo na lijepoj namjeri, da. nam pomogn ete. - B u k o v č a n a e.

Plodo\Ji emigracije (iselji\Janje). Zadnji sam put u krupnim potezima iztaknuo bo­

lest iseljivanja, od koje mi Hrvati vrlo bolujemo. Red je sada ela kažem togod, čime radja to iseljivanje, i do­nosi li našemu narodu kakove kori ti. Mi vidimo da se naš svijet seli u Ameriku od straha pred neima tinom, o kudicom i siroma tvom, ili da. drukč.ije rečem: naš s'vij ·t odlazi u Ameriku da se ta,·i u povoljniji životni položaj, da štogod namakne i da e eventualno odkupi iz duga, ako j ... u nj zapao, a nema izlaza. To je mi­"· Jjenje površno i pogriješno i mje to da e naš svijet iseljivanjem u Ameriku obogati, postaje iromašniji, a. zemlja propada, jer neobradjena..

Zadnji sam put kazao da je Amerika zemlja rada, u n· oj se ne gleda tko je što i "to vnjedi, već jedino radili i znade li raditi. A kako je naš narod nenaobra­žen. to mu je u Americi od njego1•e primitivne naobrazbe mala ili bolje nikakova korist. Prema tome u Ameriku se iseljivaju sve sami čili i zdravi ljudi, u muževnoj do­bi, puni zdravlja i snage. Kod kuće dakle ostaju !abi i kr-žljavi, žene i djeca. J esu li ovi potonji sposobni da obradjuju svoje zemlje i zamnjene ?-adnićlcu snagu, koja je pošla u Ameriku? ije. I dok oni u Americi krva­vim iuljima stiču koru crna hlj eba i par zamamnih dola­ra, što su u ostalom i kod kuće ulažući istu snagu i r11d zaslužiti mogli, dotle oni, koji o ·t <lju kod kuće gle­daj u tupa oka na svoja neobradj ena polja. dave se sla­bim zalogajima i očekuju kao ozebao sunca da. im iz daleke Amerike pane u špag koji do lar, koji će da ubrzo iz pane iz ruke, j er novac otiče kao voda. Ob ovo­me ne treba dvojiti, jer a.m na svoje žive oči višeput gledao u i elj&ničkom uredu u Tr tu liječnika, koji pom­no pregleda emigrante i na.dje li ga ma i škiljava oka, povraća. mu se putnica i odprema ga se kući. A taj j nesretnik založio sve ~to je imao i a.d ga iz duga odkuplja. j edina smrt.. A takoYih je na totine. To je tim teže, 'to ih se kadkad ponaća čak iz Amerike, jer ih l ij ečnik u dogo­voru sa iseljeničkim i parobrodm· kim družtvom propušta, samo nek se oni okoriste, a. naš čovjek nek propadne.

2

Za prvih godina. veop ~e c1mgra ij naš sc viet elio u Ameriku sn m na par gotlinn. i da time za luži

toliko, l oliko mu jl' do ta da reho.bi litiro. svoj životni i go po dar tv ni položaj i da namiri ondje, gdj je imao dali. Ova cmigm ija. na zivlj e sc dl'llgim ri ncima (asovita.

Dana lomu nije tako, jer je današnja emigracija kroz drukčijeg oblika. nego li j bila prij i za to mož­

dn. ona antiemigrn nt ka. propaganda da o vijci oc1 toga odvrati i kod knć ga 1·oj zadrži. Toj propagandi nij e e mogao oteti ni rp ..,ki pj e nik Aldmt <1ntić koj i ·vo­

jim zemlja ·ima u pj e mi "Ostantc oi'Clje·' Llovikuj e nek se kane i , ljivanja i mj esto bogatstvn. da traže jo· veća bijedu, glad. r .. u lo i ·iromaštvo. tvrcljona je činjeni a da dandann ljudi cle u .Ameriku, a da e vi~c ne po­vraćrlju vojim kuća111a , već zauvijek o taju u prekoatlan­t koj zem lji i tamo e sredj er kine i trud', a ve j dno živu kao i kod voje kuće . Imamo više evidentnih do­kaza, koji nam ob ovome ja no govore. Ponajprije je nnjbolji dokaz to što ljudi i eljiraju u Amenku ku­pa a vojim obiteljima, da e tamo talno namj e te i vo,u domovinu zamijene čudnom Amerikom ili Au tra­

lij • m. Drugi je d .. bz taj, što e u dal kiju zemljama (zanajve ~mfl. u Americi) o ·ni vaju hrvat ke na eobin . ko­je imaju svoje škole. čitaoni e, pj e 1·n.č ka i tambura kn. clružtva, "._okole" i napokon novin .

O im toga. koliko e u Ameriku i dilo djevojn.ka s tom namjerom da e u tudjini za tudjina. uclndu, tamo :1viju bračno gnijezdo i . o tanu tu za. uvijek! Dakako

da ih se ve 1ina udaje za voje zemljake, pa tako i ž n­ske podpomažu ovu po na vrlo pogubnu emigra ·iju, l-oja s nazivlj e trqjnom.

l poredimo li ove dvij e vr te ~>migra ije, to će svak odma h opaziti da je ovfl. potonja kud i kamo više pogubnija i štetnija od one pn-e, j r dok n ljudi prij e amo n 1 1 ar godina odlazili u Ameriku da ~to radom

z:-~služe i ku ru na povratku oporave, dot1e ada odlaz·e t1llno z·• trajno, · za uvijek, a ku će i zemlje dopadaju ka­matničkih ruku ili e u sa ma i elj ena mje ta useljuju tudjinci. A da su na ši ljudi bili vi~e naobraž ni i da u i kod svoje kuće mogli živjeti svjedo i to, i;to u- elj eni tucljin ·i ne ocllaz u Ameriku, ve(· živu onim čime oni pn·živi ti ni u mogli.

I elji1·anje je pogubno ve ~ i toga, što radja jed­no naj n· ć e zlo, a to bi bilo go podar~tvcnn p ropa t. -Rek•• :am malo prij e da se u Ameriku is ljuju najzdrn­" ji i nnj nažniji ljudi, koji bi i kod kuće mogli za !užiti i istodobno pripazi ti na voje gospod;~r tvo. Na taj način naša. ;emlja o taje u o kudici radničkih si la, a (Ino što o tvje kod kuć ili će zapu titi zemlju ili ć ju vrlo loše i povr;no obradjivati. I jedno je i drugo tetno po zem­lju, a osim toga mo:/. mo biti na či tu da vake godine ostaje dosta neobradj ene zemlje.

Time e dakako znatno umanjuje prihod go po­darstvu, a jer pone taje zemjoradnil:kih ila, nadnice bi­vaju vi·e. 'l'o sve opet mora da urodi po kuplj enj em žive~m, jer što j gospodal'sLvo na nižem stepenu, prihoda je dakako manj , a onda nu7.na po lj edica svega toga je t skupoća, na koju e dandana svi tužimo.

l to biva i a fabrikama ili drugim zama ·nim tr­govačkim potluzrćima. Kakav veliki milijuller ili kakovo akcioncr ko družtvo ne će rado podignuti u uašnj zemlji kakovu fn.briku. jer računaju na i cljivanjc i odnosno na oskudi. u valjanih i stalnih radnika.

<.'cšće sc čuje da j e ovaj ili onaj po luo iz Ame­rike koju stotinu Kruna. 'l'o je i tina, kao i to da naši i ·elj enici ši ljaju dosta novaca u domo vinu. li sve je prosta iluzija., prašina, koja našem nu.rodu pada u oči

da još manje vidi. Nego ako hladno stauemo računati i ako u poredimo aktiv sa pa. ivom L j. dobit sa gubit­kom, opazit ćemo da je potonji v C:i od prvoga, da ga obi lato pokrira. Proizlazi dakle da je naš narod na šteti, a mi znamo vrlo dobro da pak i tJ·gontc kr•ji radi a pa ivcm propada i nestaje ga. I to je i s narodom. Ako za luž ni novac u Americi nije u tanju da pokrije vc one štete t. j. ~ivljenje u Americi i o talih članova obi­telji u domovini, putni veukupni trošak, dobit na duor u činjen prij e pohtzka u Ameriku, godišnje propadanje zem lje i izgublj •n i prihod, koji zemlja usljed neobredjc­no ti nije dala , onua je vnkako pametnije da čovjek o taje kod ku ~e i vezuje kraj kraj em. A opet jeli baš moguće da čovj k sa svojih de ct pr ta i može sve to da p,,J,rij ? ! Kije. Pri zakljucku da spomenem i ovo. N eki bezdu šni ag n ii tn rili ·u u tarod gla da jedan dolar u Americi vrij edi 2, dočim u Austriji ni;ta manje nego 5 K. M oogi i mnogi, be7. ikakova razmišljanja~ svjerova ·e i pomamili e za A meri kom. Ovaj se glas po­naj1·ećma širi u nn:"cm 1 rimorjnl ali je neosnovan i skroz lnžan, t, luži jedino za to da se za1·ara naš narod. -Kad bi tome bilo tako i ja bi prvi pošao u Ameriku, kupio nekoliko ti - uća dolara vc po 2 K i onda ih do­nio u domovinu, pa na vakome pri zamnjeni dohio po :l K. Ali na žalo t to nij e tako i za tu bi trebalo budno paziti na neke agente koji se slu'l.e najvećom lukavošću samo da. preva.re na' narod. ~f.

SVJETSKA PROIZVODNJA ŽITA +)

1 u 1907. god.

!Crpimo OI' O iz "Trgo1·inskog Glasnika", jednoA' od najboljih na>li h li stova na ju~u, tc ll'a vruće preporučujemo vim rodoljubima. Ur.)

P ·'ENT 'E je na la ove godine: E11gll:' ka 14·50 mi l·j una mcttičkih centi. Godišnja

potrebo. izno i oko 77 mil. metr. centi; morati će uve­ti 56·110 mil. mc.

Francu ka 95 mil. mc. Godi nja potreba iznosi oko 100 milijona; mon1ti ('e uvc ti oko 5 mil. mc.

Njemtlćka 3:3 mil. mc. Godi cja potreba iznosi oko 62 mil. mc.; morati <'e u vc ti oko 20 mil. mc.

Au, f1·ija 14 mil. mc. Godi nja potreba iznosi oko 29 mil. m . ; mora uve ti oko 15 mil. mc.

Italija 50 mil. mc. Godišnja joj potreba izno3i 61 mil. m . mora uve ti ll mi l. mc.

Holanri ·ka oko ]·50 mi l. mc. Godišnja potreba iz­no i 6 mil. mc. ; morati će u vc ti oko 4·50 mi l. mc.

.~vojcf11' ka l·H. Godi nj a po tr >ba iznosi 5·60 mil. mc.; mora uve ti oleo 4·80 mil. mc.

B elgija :3·80 mil. mc. G odi nj a je flo treba oko 17 mil. m ·. ; mora uve ti oko ~8 mil. mc.

D~.mska 1·25 mil. mc. Potreba je oko 2·50 mil. m . ; mora uvc ti 1·25 mil. mc.

Svetlska 1·60 mil. cm. Potreba je oko 3'50 mil. mc. mora uve Li oko 2 mil. mc.

Norveška 0·08 mil. m . Godišnja potreba izno i 0·73 mil. mc.· mora uv sti oko 0·65 mil. mc.

Span·ija 30 mil. mc. Godi nj[L je })Otreba od .'3, mil. mc. ; mora uve ti oko 8 mil. mc.

Portugal ka 2·50 mil. mc. Godi~nja j e potreba od 4 mil. mc. ; mora uve ti oko 1·50 mil. m .

0-rćka 2·2 mil. m . Potreba je od 4·30 mil. m ; morati će uvesti oko 2·10 mil. mc.

•) Ako je gdjegdje brojkn UI'OZn manjo, lo je od logo, Sto je od proSI l:l'odino nesto preteklo. UrP.dll.)

Egipat 4 mil. mc. Godišnja je potreba od 6 mil. mc. j morati će uvesti oko 2 mil. mc.

Brazilija mora uve ti oko 8 mil. mc. lYfadim·ska, Hrvatska i Slavonija nadjoše 35·48

mil. mc. j Godišnja potreba iznosi oko 31 mil. mc. j mo­:le izvesti oko 10 mil. mc.

Bosna i Hercegovina 0·62. Godišnja potreba izno­si 1·20 mil. mc. (O>i nam podadci izgledaju nepotpuni).

Ru iia (evrop. i azijska) 15l mil. mc. Godi nja j tl potreba od 106 mil. mc.· izvozi oko 50 mil. mc.

Buga1·ska i Rumelija 8·50 mil. mc. Godišnja je potreba od 7 mil. .mc.: može i7.vesti oko 2 mil. mc.

Srbija 3 mil. mc. Godišnja potreba iznosi 2·10 mil. mc. j može izvesti 0·90 mil. mc.

Tw·ska (e~rop. i azij ka) 13 mil. mc. Godišnja joj potreba iznosi oko 13 mil. mc.

lstoćna, Ind~jtt 85·08. Godišnja potreba izno i 7 5 mil. mc.; može izvesti oko lO mi l. nJC.

J::ijedinj("ne Am~<1·ićke Drim·e 17 5 mil. mc. Godi:snj ·1. ,je potreba od 155 mil. mc.· može izve li oko 20 mil. mc.

Kanada 26 mil. mc. Potreba joj iznosi 19 mil. mc.; može izvesti oko 7 mil. mc.

A1·gentina 43 mil. mc. Godišnja je potreba od 14. mil. mc.; može izvesti oko 29 mil. mc.

Čile 4·4b mil. m. Godisnja potreba iznosi 4 mil. mc. ; može izvesti 0·-!0 mil. mc.

Urugmj 2·25 mil 1 mc. Potreba je od 2 mil. mc. j može izve~ti oko 0·25 mil. m .

Au trulija 20·10 mi l. mc. Godišnja je polreha od 10·10 mil. mc. ; izvozi oko 10 mil. mc.

A.lgi1· 9·24 mil. mc. Godi nj a je potreba od 6·2-!; izvozi oko 3 mil. mc.

Tunis 1·70 mil. mc. Godišnj'a mu potr ba izno i 2 mil. mc.

T1··ipolis 1·20 mil. mc. Godišnja potreba iznosi l· 1 O mil. mc.

Meksiko 4·50 mil. mc. Tolika mu j e i god. potreba. Japan 6·50 mi l. mc. Tolika mu je i god. potreba.

DOPISI. Jz općine Sllfadinske.

Nik:ld dosad n'je bilo gore uprave na našoj op6i­ni, nego što je ova sad. Pro to oni ljudi ne zmidu se Rnaći, ne razumiju se u posao, lwji im je 1•ao šaka . -Zato oni ~jede ondje i n1š'a ne rade - nllravno na ko­rist općinara, - a n čine li štogod to je samo na štetn naroda . . J edino svake godine abiraju od naroda velik danj ak, a šta rade s tim novcem. sim Bog zna.

Evo, ueka činjeni ce govore: l. Može s>ak znati ili bm·em zamišljati, kakovu

muku imadu učitelji , eoskih škola u jesen kad se otvore škole dok se sva dj eca op krbe knjigama i drugim po­trebitim stvarima. U selu nema knjižara, gdje da se knj ige kup E>, gra:dovi dal eko, a rodite lji nevješti u ku­povanju istih stvari, zato j e učit~ lj primoran, da na svoj trošak i glavobolju nabaYija knjige od koje knj ;žare, i da ih onda u školi djeci prod<tj e (što se ne slaže a nj egovim pozivom): a još više na vere iju daje, od koje redovito malo što dobije. U ovom po lu općina bi bi la pozvana da podmiri vu djecu potrebitim nt:ilima. a tako i rade neke općin e, O'dje sn razumni upraYit elji. Radi Ji tako skradinska općina? , asvim protivno. Ona vake go­dine odredi u predračunu za poj ed inu školu neku svotu 110\'aca za podmirenj e skolske dj ece potrebitim sb·arima, ali nikada ona ne potroši ni pare od odredjene svote

3

za knjige, nego im služi za druge neke svrhe. Početkom šk. god. 1906.-7. r ekao j e načelnik u čiteljim a, da će na­baviti knjige za djecu - ali samo za siromašnu, a ne za vu, samo da neki dio odredjene svote ostane go po­di na raspoloženje za. drugo. Zašto ne podmiriti svu djecu, jer su sva iromašna~ to pravica zahtjeva. - Za što? to pitamo gospodu, a upozorujetno na ovo i Visoki Zemalj ski Odbor. Još ima prljav~tina u ovoj stvari, ali ih za sad ostal'ljamo i prelazimo na drugu stvar.

2. Ne znamo za to gospoda i prave predračun, kad ga ne izvršuju. U pr dračunu za l!:l07. godinu odredi li su 350 Kr. za seoske parni e sela Dj evr. ab . ad je bn.š ikrsla takova jedna parnica izm!:'dju Dj ' Vr aka i Vari,·oda. Zakonili prestavmci s!:'la Djevrsab. n a ročito izabrani od seoskn~ zbora za vodjenje t parnice zahtje­vali su od općin kog upravite lj tva, da troškove dotične parnice podmiri , ali go p. načelnik l\[udražija. činio e je neYj ešt i dokazivao im da ta svota nije ni odrecljena, Il li kad e oni nij esn dali osoliti, onda je okrenuo, da su ti noYci za dru !!e kahe pamice u elu, a ne za tu. .Ali to tako nij e. Kakve dru ue pn.1 ni ce može elo imati, t<t nij e li ono prva i gla rna p;:trnica po selo? Zašto, go pado, lagati i izmota vati se? To j t' nezahvalni po<>ao, dok bi lašnje bilo vršiti svoju dužnost. Na pažnju Ze­maljskom Odboru.

Takodjer ima uvrštena pod n11 lovom "lokve" jedna svota. a općin ko upradelj tvo nije do ad, niti misli po­praviti ikakavu lokvu, ili bunar u elu, premda su do zl!boga zapušteni.

3. Općini uij e do ta va izborna voj ka a tojeća se od k:-tpitana, pristava luO'ara, iau a i rondara, pa je željela porećati nj en broj jo i općinskim poljarima. nekim ih je elima već po tavila. Najteže joj je i'lo u Djevrskama. Narod im je bio protivan. Op(-in ko upra­'ritel"stvo ne u, pj evši prvi put na eo kom zboru, sazove drugi za 28 jula. Znavši unaprijed, da ne će ni ovoga. puta u pjeti. po luži e prevarom. Na 26 ju la po alje pismo glavaru, da će e zbor održati na 27 jula mje to na 28. Tako glavar objavi ·amo vojim pri ta ama i oni jedini pristupe i učine što su htjeli.

4. Sava J olić p. '!'adije i a va .Ardalić podnijeli su molbu općinskom Vijeću, da im pokloni neke djelove općinskog zemlji ta u Djevrskama. eo ki zbor na 27 jula to im je odnbrio . .Ali zato su oni morali nadariti beoskog glamra a vatom od 200 K, e da on zato dade svoj gla a vojim pri tašama. Ovo je gla var javno iz­ja,•io na pom n utom zboru prije dola ka načelnikova!­J eli u redu , i jeli to zakouito, da PO ki glavar na zdravlj e svoga džepa prodaj e seosko zemljište? -

(o asta viće :,e)

* * "' Zadar, 9/ 9. '07. !Dalmatinski Sabor se je otvotio u prošl i ponedi­

ljak uz blago ov :ll!r. Borzatti. Hoće li i narod blago i­vati njegov rad, to će e vidjeti, a to od rca želimo.

Pre!>jednik TvčeYić je otvorio sabor i javio mu ko­ji ga rad čeka. Vlada je dala za ovu godinu 150 hilja­da Kruna pripomoći pokr. '- kol koj zakladi; za naredne godine odredjena je vota od 300.000 Kr.

Namjeravaju e izve ti melioracije u poljima, ure­djenje voda i bujica. Iznijeće se o nova, da u tanovitim

l učajevima općin e mogu pobirati veću potroša1inu i veću odredbinu na uvoz piva i bez previ \njeg odobrenja.

Pošto je g. namjestnik naglo - obolio. kao vladin izaslanik fungira dvor ki sa,:jetnik Tončić. On javlja da j e ovog puta vladina torba duboka i puna, i da će na-

4

rod dobiti sve što mu je vlada obećala. (Otpao j o7.ik, Bože, onome ko bnde lagao!) činiće ne samo u glau­nitn crtama, nego i u JJOjeclinosl!irna, amo - žeVeznice ća biti predmetom pregovora, koji e nastavljaju izmedj u Au trije i Ugar ke, a pitanje jezika ća se 1·ijeliti nakon što budu utvrdjene neke potankosti, a to će biti tekar -poslije sabora. (Bianlcini ovdj nc·to mrmlja kao - lav u kavezu. Time nevelimo. da je Biankini - lav već u kavezu).

U sjednici od Utorka biti će medju ostalim na dnevnom redu izvje~taji o p9krajin kom doprino u za trgovaC:ke škole u pli tu i u ibeniku.

Eto, hvala , v mogućemn, da e je na nayodno­političlcoj karti n 1 lo i im e Šibenika te da i Sibenik sRčinjava j edan dio narodnog tijela, koji treba čuvati

da ne usane il bolj e podivlJa s pomanjkanja škola. Nije Bog zna ta, al bolje i ovo nego ništa; jeg da je bilo šta, bili hi dali pljetu il Zadru.

I ovdje od1nah poručujemo. Neki)- gospoda nemisle, da će nam sutra moći kazati. da 11 ibeniku dali i da mu drugo netl·eba. J ok, gospodo! Šibeni ku ti·eba j edna srednja škola, realka il realna gimnazija. 'l'o ga ide po pravu, i od toga nik ad on ostupiti neće. Inače hYala na svemu. - Izvij e~tiću Vas opet. Vaš K:rernenjak .

(P1·imi. U1·ed.) - Zaš ,o nema spomena o pre ·u'e­nju Morjnja? Ni u programu. vladinom nema o tomo govora. to radi tu zastupnik S ibenika?

Za .to nema ništa o jednom novom, kraćem kolnom putu iz S ibenika u Danilsko polje? Dana · nji je •put od­,rj ~e dug, .a uz jedan kraći put, Dani! ko polj e je stvo­r eno da ibenski teiak tu nadje oduška, kad mu je ši ­bensko polje i onako od1·iše tije no. - Krasno dani! ko polje je danas velikim dijelom zapu teno, a kad bi se u nj pro uo iben ki radi .ni teiak. posta lo bi perivoj em. A to bez j ednog kraće~ i zgodnijeg puta neidje. Pokra­jina nebi, mi limo, mari la za t rošak, kad bi j11j se pri­kazala 'i nužda i korist toga.

Silovita pića. Sva ona pića, koja u sebi imadu žeste (alkohola)

zovemo ih ilovita p i ća. U ilovi ta pića spadaju sve vrsti vina, rakije i piva. Silovita su pića najžešći otrov ako se neu mj ereno uživaju. Ljudi, koji se podad u pre­velikom piću, pijan tv u, lj uto na tra daj u: o bole na že­ludcu, bubrezim , plućam, srcu, na očima i nogama. -Dokazano je da najveći postotak ludila dolazi iz pij .m­stva, kao što je i najveći broj zločinstva počinjen u pi­j anstvu. Naš narod mudro je označio ~tetnost si lovitih pića u svojim po lovicam :

U pijanca nema čovjeka ni junaka . Više ljudi pogine od čaše nego od topa. Ko preko mj ere pije, mozak popije. Nema te pameti koju neće vino zaluditi. Tko mnogo pije za dugo nije. Od rakije kuća proplakuje. Prije ćeš oslij t> piti pijući , neg ?.ito vijući. Groblj e, ludnica i tamnica to su mjesta kud pija­

na braća brzo stižu.

RRZNE VIJESTI. · J'iaš umietnik u Srbiii. Kako dono i ugledni "'J'rgo­

vinski glasnik" naš zemljak dekorativni slikar Dragutin Inkjostt i l\Iidenjak, koj i je od nekoliko godina ua tanjen u Beogradu, dovršio j e ovih dana j oš jedan umj etnički

rad na kome će gra.dj ani beogradski imati prilike d11. razmatraju razvitak rpskog narodnog stila, u svoj nje­govnj lj epoti i origina ln osti . 'raj 11ajnoviji rad je u Po-

. zorišnoj kavani , koju j e Inkjo tri dekorisao. Tu je on pnri put upotrebio plastičnu ornamentiku, koja je tako­dj er u pješno primlj ena u ovom radu u duhu narodnom.

J\ustl'iia u !Bosnu i 3(ercegovlnu. Donosimo ovdje ukupni oroj službenog osob lja u Bosni i Hercegovini po narodnostima da sc vidi kfl.kovu politiku ~j era A ustrijn u okupiranim zemljama. - Pravoslavnilt Srba, kod po­jedinih državnih obla)ti i ured::t ima 394-, rba Muha­medanaca 17;3, Hrvata 495, ostalih Slovena 571, roman­skog pl emena l l 9 1\bgjara l 28, a Nijemaca ll66.

Skupština "čistih". U prošli petak obdržavala sc je u , 'p jetu ·kupština čistih prava: ·a. Odaziv je bio t.lab, većim dijelom dodjoše popi i fratri. Od uglednijih pra­va'ša staroga kova nij e došao gotovo nijedan. Generala­škoj grupi okolo "Prave Crv. Hn-atske" uspjelo je da se pošalj e brzojav otrovu narodnom D.t·u Franku. -Jer nij e moglo u pjeti nekojim boljim elementima kao D.r Maj trovi 1u da e stranka modernizuje u pogledu sYaćanja važniJih i avrem enih pit~tnja, razočarant pobje­guše sa skup•tine i položi'·e odreke.

loš !edna osuda. U jednom od zadnjih brojeva našeg ltsta javismo o o udi političkog komesara Durca, a ad nam opet javljaju iz Splj eta da j e u utorak op­ćin ki redar FaJo,·ić bio osudj en od okružnog suda u

pljetu na tri dana zatvora za pokušano kupovanje gla­sova pri zadnjim izborima, na kori t monsignor ~ .Buli(a. Karakteri t.ično je da ob ovim osudam naša pokrajinska, tobože slobodoumna i radikalna štampa, grobnim mu­kom muči.

Opat J{ragić osudien. U predprošl~ rijedu vodila se j e p 1ed na im okružnim sudom ponovna razpra'a proti Opatu Kragiću radi uvrede poštenja nanesene upra~ vi telj ima javne dobrotvornosti u Skradinu. U za makina­cije i pokušaje nekih da se Opat riješi, bio je osudjen na četiri danll. zatvora ili 50 Kr. globe i na isplatu parničkih troškova.

~rgovačka škola ( dvorazredua) u Ribeniku biće -opetujemo: biće - ako je država osntlje. Pokraj in ki sa-bor prema ražanj - a zec....... j

!Dalmatinski sabor je otvoren, a - zastupnika ne­ma. Sabor će radiLi - ako za ·tupnici dodju.

KNJIŽEVNOST. Primili smo sa zahvalnošću na ogled slijedeće knjige

i listove: "H1·va.lska ?JI ladost", napisali: F. Sudarević, R. Fr11 njin Magjcr i J. Zerav. To je zbirka pjesama i pri­povijedaka za mladež. Knjiga je iJu trirana sa šest ori­ginalnih crt ža od mladog hrvatskog slikara R. ' alića.

U knjizi je najviše za tupan Magjer. Preporučamo.

" a sijela i prela". Neumorni radnik na polj u hr­vat ke omladinske li terature, R. F . 1\fagjer izdao je ovih dana zbirku pjcsnma i lakih pripovijesti pod gorriznese­nim imenom. Knj iga je ukra ena sa ŠP.st uspjelih slika od bezimena. auktorA, a izda.o ju j e o svom trošku poz­nati hrvatski omladin ki pi ac F ranjo Bartuš, koji je knjizi napisao predgovor. Najtoplije preporučamo.

"Mladi ]stran" list za mladež br. 9. Izmedju osta­log biranog gradiva u ovom broju nalazi se i uspjela j)jesma Istri od učitelj a Vicka Markovića.

Izdavač i vlasnik: Niko Marinković i drugovi. - Ougovorn i urPrlnik : Niko Marinković.- Tiskarnica Ivan Sfa~rlinalz - Šibonik.