~ Br. 33. Šibenik,

l

r. ~r· 17. listopad~ 1907. God. l.

l l \J l , ......... •

n 'V

:Politički list za interese grada Sibenika i okolnih sela.

1\rt>mcnjak izlazi 1·oki CctnUtk. Prctplatna cijena na godinu 3 Krune. Na p6 g-odine Kruna 1.50 para. Pr<:Lplalc i pisllla ~a lJu s uredniGLnt

Rukopisi ·e ne vraćaju a neplac'eni se listovi ne primaju. Pojedini broj 4 pare (2 novč.)

Moral i higijena u narodnoj školi strmoglavce. (Posvećuju pokr. šk. vijeću barni oci djece).

Mi aljemo svoju djecu u skolu , da . e nauče: dobru. plemenitu i kori nu. Iz želje za to je i .~alj mo, a i kad nebi htjeli, došao bi zakon da nn pri ili, dn dje u neo­tavima bez b1agodati zdravog kol kog odgoja.

I mi vam ju eto djecu voju i nj en o lgoj, poYje­ri.mo u vaše ruke, go podo učitelji , ravnatelji i nadzor­nici i ti, nadležna ' kol ka obla ti.

Medj utim sc zbira na naše i na va ~e oči, :'to nam nemože biti drago.

U pomje ćima amo tana '' · Frane od OYe godine nalaz se 'kole za mu ku i ž<>n kn djecu. Da e izbj g­ne njihovo usretanje u zajedni'•lwj avl iji i po lj t>dice toga, kol ka Yla t je odredila da mu ·ki dolaze u ·lwlu 1

/ 2 ata. prije žen kih. 1a mčllenko t i itna krupoloz­no t je dobra i pohvalna. Al, dok je kol. ka vla t otvo­riJa budne oči na ovu oko1no t male vazno ti, ona ih je zatvo1ila pred stYarima težim i važnosti veće, koje bi mogle a ve6 i dobivaj u karakter moralne n pri tojno ti .

U i toj avliji u vrtu napravljeni u za potrebu djece patent-zahodi, kakovih ć te rijeLko gdj' naći. re­djeni n tako: da pu ti mrdcž clttši i prolaznike i u­dede, a kamo li neće jadnu djecu unutrima. 1 aprarljeni

su pak na mjestu, kuda vodi jedna do ta ziva ul ica a mokrina nečisti probira i am zid koji gleda na ulicu i puni uli cu i su jestvo neugodnom zaduh om, kakovu ehi igurno nebi dopustila njjedna vlast, kad bi imala imati

takav miomirisni 1.1-is-it-vis. Reko mo, da u nj ima vlada takav akutni smrd ež, da jaclna dj eća moraju, a da e neugu e, upo treblj a,·ati zahod pri otvorenim vratima i bježati iz nj ega van to prije a gaćama u ruci i vezati ih vanka pred zahodom, da im e na č i ::;tome zraku povrati loborlno di anje.

Ovo jedno zlo izazivlj e clrugo . Uprav V1. -a-vis pra­ma zahodu gleda prozor Y-VI razreda, u kom se uče žen. kice od 12-14 godina, i one moraju da gledaju ove zaJ10d ke prizore na zahodovom- recimo- palkosenilnt .i i pred njega pr~d vratima. To je ramotno i nedo tojno!

J esu li zru· tome dj eca kriva? J edna mora j u da bj eže, a druga, da i neće, vide. 'J'o . ad. A šta će biti kad udm·e ?:imski juzi i stanu vraćati zahod ke 1rofume natrag ? ! J ad na dj eca !

Za ovaki patent-zahod potrošila j e via t, čuj<>mo, 600 Kruna i darovala nam ovo. Mi imamo na pogla­var tvu g. inžinjra i lij eč nika . Pa ako je g. in žinir mož­da bio na putu , gdje je bio liječnik ? Je li on bio po dužnosti zvan da dade voj sa1jet, je li on to vidio, je li on takova šta mogao odobriti ?! Gosp . D.r Bom·a lo­vi kao jedan od bolj ih lij ečnika u pokrajini, pak nam se čini nemoguće, da bi on bio takovu l1igij en ku sabla-

l

zan odobrio. On za higij enu odgovara, njt>gov j rt>ferat, dočim referatom g. nadzo)·nika, čini e, da je moralna sablazan.

vaj patcnt-zrchorl ima d,·a odj la: za mu'· kiće i ž nskic ; m elju njima ·toji kao pregrada mali zidić, ko­ji neclopirc do vrha i na koji e može mko 1·eće dijete popeti i ,-idj ti što e zbiva u drugom odjelu. Kojim su tu mukama i moralnim i fizičkim porlrrgnutc žen kice n treba go,·oriti · a luxi li to podizanju morala, tre­ba još manje g voriti. ~lnog m č mu e u protjerivanju kaze : ,<;kandalozno ! - a je Jj to ' kandalozno, nek ude pametni i razboriti. f\ccližemo rralamu, ni 'iku na to, što e djrca, idu(i u zahod, moraju naći u avliji a zbog cc ·a roditelji, neznajući za drugo. n će da šalju vojih žen ki ca u tu školu, al - bilo bi bolje da ni to<ra p mognćno ·ti n bude. Ako za ni ~ta dnJO'o, da djeca. bar zimi nebuclu izlož na buri i ki'i i igurnim po lij eclicam preltlade i drurrom.

pomenu ·mo prije riječ "rkanclalozno·'. A, ako je i tina ~to eio gra l govori i \to iz dobra iZI'ora. nam e potvrdj uje, ela e je naime koro jedan zahod dvaputa 7.nčcpio, te da ll u ta d7•a navrata djeca musica i icn­ka ?Jtorala upotrebljai'Oli Jedan t'sti zahod i tu se nala­z iti ::;/cupa, onda - onda, go p. nadzorniče, kako Ćl3mo to n:1z1·ati ? !..... . Zar amu ,:kanclalozno ? !

Da })Otanje goYorimo ? .... o taje vremena. ad ćemo čekati mjere . .dko nam je do toga da nam e po pt1Lu nepolome ko late s ma. tom razumjeće te, da nam je v~e do toga da e nepolomi moral na e dj ece. - Gdje? -u sko li.

Tu prekidamo . .Još u put nadoclajemo, da je Y-VI nzred žen kica prinuzden držati za.b·on'n voj prozor ~to gleda pntma. zahodu i to 7.borr mrdeža pak je tim e taj razred, u kome ima do 40 dj evojcica od 12-1-1 go­elin a, fakti(:no pri ilj en o tati j dnim amim prozorom k moru i du iti e u poharenom zraku .

Uprav pntma tom prozoru: da. lika bude potpu­na, imaju voj zahod i učitelji.

Reći će možda g. nadzorni k : ta, učite lji bar neće vanka pred zahod om veži rati gaće! 'l'u ne ; al misli-mo, la ih je tid i ući u nj.

Neko l i k o otaca.

Pismo iz Sr bij e. !Beograd, oktobra.

Poznati dogadjaji ~to u e onlje zbili one nedje­lje ka.d u poginula dva luda čorjeka: bi v i kapetan Ni­lan Novaković i nj errov brat bi ,·'·i zand2. rmari ki poruč­nik ~\[ak ·irn, nije u barem kod na pobuclili onaku en­zaciju i ·to gore: kako e na lućira.lo o obito prrij eh elana. t rana štampa navla tit ona usj dna., koja \TC­

ba vaku i neznatnu prigodu, da oTni rbiju, ovaj ne

2

mili dogadjaj predstaYila je na scbi.čan i provid.a~1 načit_l·

eno · rp ki narod i tampa u prv1 mah shvatth su s;­

tua~ij'u te osudili javno po~tupal~. v.lad.~, navlastito ~~~n.­dm·mnrijc, koja e u ovakoJ nepnhct mJe znala uzdrzat1,

knko so pri toji. Ovo je za rbiju i njen ugled SYakako od r.ohvale;

tijem Yi e, to Novakovići kao neprija.telji da1utšnJ Pg r.o­

retka nije u uži,·ali nikakvih i1tpatiJa. Dapače, SVOJim

izaziYnim ponašanjem i nepromišljenim pisanjem u list~

Za Otadzbinu" pohudjivali su samo prezir. Kada srp ·k1

~arod znade biti na ovaj način plemenit i velikodušan

prama vnme protimiku, koji po tt·ada sa ~-~je ncpro­

mi ~ljeno li i netaktičnosti vlade, onda se SrbtJ~ ne mogu

upisati u crt1j h ove ~vije ~l'~\'0. Brzo. ć.e se pt·tto~ ?tvo­

riti kupština., tc će 1 tu b1tt govo.r~ .1 m.t~rp.el~CIJ~·. On­

da će se potpuno i točno u tanoVltJ JO l_I 1~tm1ta 1h t~n.­

deciozna vije t, da su Novakovići um.o~·cm taJnO u ~ammct.

Kako znate, ovdje u vam poltttčke grupe 1 stran­

ke u nnpeto ti jedmt prama ch·ugoj. Po tome i protiv­

nici Pašiće,·a režima hoće ovaj dogadjaj da i kori te, te

da njega i vladu učine neJ~ogućiJ.ll .. N e u J~ij.~ li. im to,

svakako će dokakati Petrov1ću, n11mstru pohctJO 1 C'ero­

viću upravniku grada, jer njih i podredJOnc im org;me

čine' odgovomim za gornje ~ogadjaje. . . Prošlih dana uručenn. JO nota srpskOJ rladt o refor­

mama u St. Srbiji i faćedoniji. Ovdašnji po lan!ci Au­

. tro-Ugarske i Rusije, posjetili u Nikolu P~š1ća kao

ministra ino tranil.J. djela i tom prilikom predah mu r:e­

pi · tc notP. koja jo u potankostima i vama poznata, J e~·

će je biti po našim donijele i tamo nje novine. ~.lavm

im jo mjer, da e priječi četovanje i m~kla ~biJ. tv~.

Glede teritorijalnih granica i za ebnih nactOnalm.h JC?t­

nica u noti se pominje, da će e tele onda moć1 savJe­

tovati vi okoj Porti po tekstu čl. 3. Mire te kog pro­

grama, kad se potpuno kon tatira. mir u zemlji.

Kako će srp ·ka vlada i o~tale zani mane dr'l.ave na

balkanskom poluotoku predusresti ovu notu, teško je n~

prešac opredijeliti. Kjena je dobra trana u tome, ·-to i~žt

miru, ~apriječenju pljačkanja i bratoub.ilač~og čet.ovan~a.

Sto e o taloga tiče, nnše je ubJekt1vno UVJeren.]e,

da ni ovaj put ne vodi nikakovoj blagodati po. ' t. rbi­

ju i. 1\laćedoniju. Malo je spretan i za održanJe općrga

mir a. Mi smo mi ljenja., da narodima na balie poluoto­

ku više ne treba ni nota, ni dioba. već jedino- loboda.

U tom lučaju ne tr ba ni upletanje velikih sila, k0je

iz naše nevoljE' zadovoljavaju voje prohtjeve: što nam

najbolje svjedoči poznati: Drang. Balkan će se tek on­

da umiriti, kada se potpuno ostvari slobodno narodno

grupi anje. .• . Jo·· bih vn.m štošta mogao da pt ·em, ah zbog pro­

stora našega .. Kremenjaka.", za sada prekidam. - Ne

moau pak, a da vum ne iskaiem rado t na pravcu va­

šega rada, kojemu želimo najljepši u pjeh.

Š um adin ac.

Sloboda u sindžiru. ---=--

Prateći pu.'ljNinja dm mjeseca dana štai?pars~e

parnice u Bosni, nabrojili smo ukupno osam nov1~ar kth

o. uda n. 24, mj e ea ili dvije godine te ke tammce, ve­

ćiDom u okovima. Prosječno, na vakog osugjenika po

tri m i eseca. 'Osugjcnici u mahom ljudi dobra gla a, inteligent­

ni i spremni, ali su novinari - opozicije. Optužbe protiv ovih ljudi takove u priro.dc! da bi

ih trebalo p odnijeti pravnicima na glasu, nebi lt ~to iz

njih naučili.

Jedan list - razumije se opozicije - izi~ao je

n. pr. u petak mje{;te u subotu. Eto ti zbog toga optuž­

~ be čitavom uredništvu i administraciji.

( NHjnovi a iz Banje. Luke. 1!rednici "Otadžbine."

i Kočić i Kondić spro,·edem su nektdan nenn.dno sa VOJ­

i skom u ap ! ; Ovake prijeke osude i zatvoli kadre su samo da

' umno~e nezadovoljstvo, gdje ga je i onak? mnogo._ Ka-

zali su stari ljudi : I rešeto srce ima. Stam mu na Jedan

/ kraj, ono će te drugijem po golijeni! ...

DOPISI. Skt'adin, 12/10.

Vaš dopi nik u preclzadnjoj vam poslatoj vijesti

zaboravio je spomenuti da je opat Kragić otišao sa jed­

nim općin kim povjerenst\·om do mjesta "Slap" , a to

jedinom svrhom, da nadja izliku sastati ~ s braćom Ma­

ra ović, koja su se tamo _to o-a dana .nalazila. ~alo ~ana

poslije poveo obom na 1zlet. do Krke ~~koh~o dJece,

(jadna djeco!) i tu o tao cijelJ dan. PoshJe obJ eda do-

šao j e ta.mo FZM. ,. a~ešani~. . . . Za stalno se držt, da JO ta1mm 1nsmom don Pedro

lJio obaviješten o tom dolazku. Sastanak zbilja nije ostao

bezplodan. Po befhelu gosg. Varešanina, opat Kr~gi~

počeo još vatrenije raditi za. ~elik~ Hrvatsku u vel1k~J

Austriji. Njegovi ga pako tehćt stah već pokorno slušati,

što doknuje i nova reklamna slika na dućanskom pro­

zoru donačelnika Škubonje. 'ru se vide dva velika ovratr

nika, na većemu u velikim slovima piše: , Austrija"~ a

na manjem malima "Zagreb". . ... Evo do čega dovodi, go podu na nnšoJ obć1m, Je­

dan kolega Alfreda Peršića.

RflZNE VIJESTI. Sosp. ~ogla\Jat', kažu nam, da ~e provezao_ cestom

u kočiji, da se . uvjeri na. mjestu o nJezmu stanJU. Ako

je i tina, to je p.ohvalno i m.i s~o harni. gosp. Poglav~­

ru •to se tako zelu ··no zauZl!nlje. talm smo, da se JO

u:jerio da u na e tužbe bile opravdane, a ~ad bi se

gosp. Poglava.r kočijom . zaletio . v~ do BoraJe. do vna

trogirsku medju, onda b1 se uvJeno, da su naše tuzbc

bile premalene. Nadcest<lr počeo je ispunjati jame ovdje oko Bad­

žane pa do suda! 'l'a, to je: moj d:a!P T_Jad~e~ta~·u, biljar~

prama onome kroz polje. J este l~ t gdJe n~Jeh cl~ ~tu~t

stoj e na testi i z~prcmaju 1 /~ .teste?~· J e~te h I~dJe vidjeli, ela so muh ograde vehktm bovanJem 1 kamenJe~!

ka~ zidićem da se neraspu? te što se mora dogod1t1

,·~vima i iwćijamA, kad na omko tijesnoj testi, mora­

ju da se mit~, a pogode upr~v kod tog blaženog. mtt6a,

ogradjena bonmjom?! 'l'o b1 vam mogao kazatl Jerko

Maleš i njegovi konji, ako se nevararuo. Svakakq, evala go p. Poglavaru! Knji njani. su pje:

vali: Zd1·avo knin ki Rcšetare, a mi želimo da ~1benčam

zapjevaj u: Zdravo šibenski Rešetare!

Jz družtva "J<ola". Pozivlju se Gg. članovi mu­

škog zbora hrv. muzičnog društva "Kola", ela večeras

dodju u pro torij e dru~tva: .da se ~ogovore 5.a. Up;r11;,vom

o počimanju te o damma 1 a.tov1ma redov1t1h VJezaba

ovo šk. godine. Uz bratski pozdrav. Uprava ,,K o l a".

)<t'\1. pučka demokt'atska stt'anka u Spljotu pl'ii:e­

cljuje veliku pu~ku zabavu 3. nov~mlm~ 19U~: n~ konst

fonda za promicanje pučke }ll'OSYJete 1 suzbiJU.DJe anal-

fabetjzmn . Dobroi'Oijni pdno i šn.lju :e "Ouboru za pu·­ku zabavu 3. novembra: - '1 ljet.

Ovakom radu zn podirrnuće pul a želimo m u pjeh. "C5tadžbina", !Bania-.s:!učka u 15. broju ovako po­

prnćn našu zapljenu: ,J\.remenjalc' ovdj impntični li t "za in tere e gradu, l--ibenika i okol nih sela", kako e am u roj oj kromno ti naziva, kon fi ·kovan je zbog članka "Zemlj a Hirišimi ·', koji j izisao u 20 . broju. -

članku se izno i teško tanje pod današnjim ap olu­ti ti čkim režimom u Bo ni i Hercegovini. Mali i simpa­tični , Kremenjak' er iJi u po ljc<1nj cm vom broju nn državno odvjetništvo·'. - Iza ovoga dono i "Otadžbina:' nas lanak iz pretlja njog broja.

Poruke Uredništva. , Svoj onoj Gg. , koj a su mo:ila da ih upi ~emo u predbrojnik e

"Kremenjakau i Lla im po~ntl·mo nekoliko pnaSnj ih broJ va , jav­ljamo, da su nam svi brojevi već ras prodani . Go1•or llln ·a ryk o1· pak moći će Mili u cjelini , jer će do koji ri an biti goto v u bro~iri .

Slijedi govor zastupnika 1lfasaryka

Nemoram navoditi da želim reformu tiskovnog za­kona, al dakako u sasma drugom smislu, neg li moj predgovornik.

Demokratizacija sama od sebe vodi k pitanju, kako ima ova demokratička sabornica stupati n mjeru go poda1·skom. Od nekog doba čujem - a to sc nepre­stano opetuje - da ono, što se naziva izrazom konjunk­tura, jest dobro, da ima nade, da će naš obrt dobiti novih tržišta možda na sjeveru Evrope. Zai sta Ugarska će nas na to prinudit, da budemo nešto č liji. To pri­puštam. Čuli smn takodjer, da će nas g. ministar finan­sa iznenaditi s veoma ugodnom viješću. Motrim ll pak život, čujem neprestano o poskupljivanju svih potrebnih stvari za velike mase žiteljstva i za rednji stališ, nu i druge stvari sile nas da . premišljamo. Molim, go podo, svratimo pozornost na statisti ku iseljiv anja. (Odobrava­nje.) Neću vam navoa iti nikakvih brojaka - to može svaki vidjeti u kakvoj printčnoj knj izi. Nu ' austrijske brojke su jako velike. A ne samo to: molim, da se uvaži ovo: mi smo ag1arno, poljodjelski daleko slabiji od Nje­mačke. Neću nas uporedjivati sa Danskom - sad je mo­dom uporedjivat nas sa Danskom - nu zavirite li u statistiku, vidjećete, da Njemačka razmjerno proizvadja poljodjelski daleko više neg mi. Naše poljodjelstvo in puncto proizvoda je slabo. (Oeobravanje.)

Nu još nešto dntgo, gospodo! Njemačka imade srednji obrt, rec:mo, mnogo životn iji i jač i neg mi ; mali obrti, koji u nas padaju, nepadaju istom mjerom u Njemačkoj. lli drukčij e rečeno: Austrija je, gospodo, tvorničnijom državom neg Njemačka . (Odobravanje.) To će reći - predstavite sebi samo živo, što će to reć i -da Austrijanac umije uspješnije raditi samo onda, kad ga vodi i prinudjiva proizvod uredjen, tako reku ći, teh­nički i matematički i kad mora stati proti velikoj kon­kurenci. Nu ondje, gdje ima da samostalnije pokaže djelatnost, u poljodjelstvu, u manjim obrtima, puno je natražan. Ovdje je nužno kao svugdje učiniti poboljšanje.

Za mene je po sebi jasno, da mora biti uredeno op­skTbVenje i os1gura1~je u starosti i iznemoglosti i ve, što je s tim u svezi, briga oko udovica i sirota : al da­kako ne samo za radnike industrijske ili poljodjelske, već i za male zanatnike, za male posjed nike! (Burno odo-

3

Svim n, lc J1(1 <; pilaju, jnvljamo, dn rc ~OVIl i' Ma~n ry k ov ll lije po oprr mlj c noj knj izic·i izuc1i kroz 10- lfl d:ma. \. ijc•na će biti 20. h clrra ( l O. novć i (·!l) . Od ~rc a ltv:da ou ima. kn. i ~e nu de g-o vor r.tz­pač al· uti ; lo j e duž nost svako~ prijatelja napreJ kn.

Pufka gli nn ica Lu čat- ;\lau u~u. Spljf'l. - {'•'i lljf'no po vasoj že lj i Li ~ L vam šaljemo. Krcmcnjrl(! ki o tpozd rav. Ž ivila · l o~ta puka Spljc lskog i 'i b ensk o~ !

X. Skratl in. - rcdjeno po~ l an o Zagreb. Pozdra v.

Preporučujem št. općinstvu moju novu l bogatu

~ Urariju i Zlafariju ~ - u gradu (Medjubugarlm) - - -

ilir CIJENE UMJERENE. ~

Eugen Pettoello - Šibenik. 2·26

bravanje.) Uprav sam pokazao, da smo narodom malih ljudi: Da, al otkud uzesti a nekrasti, otkud uzesti no­vce? Gospodo, ovdje je problem, koji ima biti ozbiljno riješen. Dakako tako to neidc, kako to misli zastupnik D.r Lueger. (Smijeh.) Kad se je D.r Lueger digao, slu­šao sam s najvećom pozornošću i bio am željan znati, kakav će avjet dati. Velju vam iskreno: čekao se, da reče: "Go podo! Gospodo, kao predstavnik glavnoga grada carstva predlažem, da crkva, bogata crkva, bo­gata hjerarhija, bogata aristokracija, bogata p'utokracija učini dar ....... (Burno odobravanje, ple kanje ruku, povi­kivanj e). Ipak imam l pravo da kažem, što sam čekao. (Burno odabravanje, povici). A1i predložilo se, da to ima učiniti država - to, gospodo, se pak razumi samo po sebi. Uvažite ipak, da je prijestoni govor - još za Kcrbera adržavao to obećanje te da prijcstoni govor to i sad obcćave. (Povici). Takav predlog držim, rekao bih, donekle bestaktnim, čud nom vrstom bizantinizma, (Burno odobravanje, plcskanje ntku, povikivanje).

Nijesam čuo, što je rekao gosp. kolega Bjclohla­vek. (Zast. Birlohlal'ek: Valjda ćete takodjer jednom što dob:ti od Roth childa! - Neprestani povici).

Gospodo! Za mene pitanje o iguranja u starosti i iznemoglo ti nije uopće pitanjem filantropije, već zako-

,.,. na i pravednosti. (Živa pohvala i aplauz. Zast. Bjeloh­lrcrek: To je bio zakoniti pred log!) Gospodine kolego! ja nebih stavlj ao nikakvog predloga, ako li najviši pri-j estoni govor već zakon obećava. (Povici). .

Gospodo! Sa stanovišta socijalne reforme mogu objasniti u ovoj prigodi svoje stanovište prama socijal­noj demokraciji. Pogledate li u brojke izborne stati ti­ke, sociJalna demokracija, osobito u našem narodu, predstav lja danas većinu naroda. (Odobravanje i buka. - Zast. Pa ·to1· : Hvala Bogu, još to nije tako!)

Broj radnika i gospodarski nesamostalnih ljudi -netv rdim, da su to sam i radnici - čini u nas a i kod Nijemaca najmanje 50 do 60 procenata; potpuno i toč­no se to ustanoviti neda. A hoćete l i u ovoj sabornici općeg izbornog prava, da uopće rcspektujete princip većin e, hoćeš-nećeš morate se uvjeriti, da radnici, ne­samostalni, socijalna demokracija prema izbo rnom L pat­ku predstavljaju većinu au trijskih naroda. (Odobravanje. Buka. Veliko povikivanje).

Nijesam kazao, da je ta većina ložcna amo od radnika, rekao sam i zričito, da su u nju ubrojeni i go-

4

spodar ki ne amo taJni, dakle i činovnici. Što hoću da kažem, jest ovo: Nalazim koliko držanje vlade, toliko o-talih stranaka naprama ocijalnoj demokraciji pogri­ješcnim za to, što je to držanje samo negativno. Tražim uprav ovdje rad pozitivni, to za mc znači: Što se ne­pre tano tarate, vlada, pa i druge stranke za socijalnu demokraciju? rravite sve zapreke proti socijalnoj demo­kraciji a nedospijete pak k nikakvom socijalno reform­nom radu. Svaka !ranka ima imati svoj socijalno refor­mni program te u njemu doslijedno ima dalje stupati. Ostavite socijalne demokrate, nek idju svojim putem.

Razumi se po sebj, gospodo, da ja neću da držim kakovo predavanje ..... (Ziva vika i nemir. Predsjednik: molim mir) ..... neću tumačiti razlike medju marksizmom, socijalizmom i socijalnom demokracijom, jerbo to treba sve razaznavati. Ja sam nijesam, kako vidite, socijalnim demokratom. (Povici). Od samog početka mog javnog djelovanja postavio sam sebi kao ulogu, zajaziti u koli­ko je moguće veliki jaz medju socijalnom demokracijom i ostalim slojevima naroda te raditi oko pozitivne so i­jaJne reforme.

Naša demokratska i socijalna politika mora, go­spodo, u svezi sa gospodar kom i socijalnom brigom biti takodjer higijenička. - Mogao bih radi toga po­kazati na pojave degeneračne, koje se mogu vidjeti ne samo kod radništva, nego i kod srednjih i ostalih sta­liša pa i kod poljodjelaca - moj predgovornik iznio je o poljodjelskom žiteljstvu slike ponešto mističke - i već je napokon vrijeme, da k gospodar kim socijalnim i moralnim brigama za naš narod pridodamo i tu brigu higijeničku, oko higijene školske, oko higijene socijalne i narodne.

Gospodo! U Berlinu se već misli da se ustanovi samosta no ministarstvo ljekarstva a mi u Austriji smo još svedjer toliko zaostali , da tako malo mislimo na najživotnije temelje narodnog života, manje neg u dru­gim zemljama, a da uredjenje tih stvari prepuštamo sasma jednostavno tako zvanoj prirodi i tako zvanoj hi toriji.

Gospodo! Socialno i demokratički znači za me ta­kodjer, da moramo tražiti izborno pravo i prava poli­tička takodjer i za žene. (Odobravanje). Spreman am, da će možda go p. zastupnik Bjelohlavek nad tim još zbijati šalu. Nu ja sam osvjedočen, gospodo, da će kod svih naroda, a osobito kod nas u Austriji , žene već s toga, što se nepodavaju tako alkoholizmu kao mi muški (Odobravanje), unijeti znameniti i veoma zdravi živalj takodjer u politiku.

Jer ja imam često dojam, da mi uopće samo za to živemo fizički dalje, jer naše žene i majke ne čine

onoga, što mi činimo, to jest da se mi podavamo alko­holizmu i svemu, što je s tim u svezi. (Živo odobravanje.)

Govorim li o 'demokratizmu i demokraciji, o de­mokratizaciji i socijalizaciji naše politike i našega živo­ta, jeste za mene demokracija očito nazorom svjetov­nim i životnim; nije amo nečim političkim.

U prijestonom govoru - a tu dolazim na kapito­lu o tako zvanom 1<11erikalizmu - govori nam se, da lojevi narodni, koji živu iz dobiće svoje radje, moraju

sebe op krbiti korisnim znanjima, te imati životni nazor moralno utvrdjen.

Potpisujem to. Govori se dalje o podupiranju zna­nosti . Pučka škola sc navodi u smislu državnog zakona o narodnom školstvu za tvrdju vjer ko-moralnog odgoja te se veli , da joj treba prije vega mirnoga razvoja.

Školstvo u Austriji, od naJnlze škole sve do naj­više, treba u istinu duboke reforme. (Tako je!)

Nama nije dosta samo program, po kojemu ima biti rcformovano vaspitanje učitelja, usposobljenje za u­čitelj ko zvanje - ne: pučka šJola je zastarila a isto tako škole srednje i universe. (Zivo odobravanje).

To su većinom istorički baštinjene institucije, koje

modernim zahtjevima ili - nije li ,vam draga riječ "mo­derni", i meni je samomu če~!o neugodno rabiti ju -cijeloj punoći života, u kojem živemo, već nijesu do-tatne pa je to važni pozitivni rad, koji ovdje treba jz­

vršiti. "Školi treba mirnoga razvoja". Da, ko neda mi­ra? To je pitanje. (Zast. Bjelohlavek: prof. Masaryk!­Živa veselost).

· Čitali ste nedavno, gospodo, u novinama, da je olomuški arcibiskup u mom tzbornom kotaru napadno injorovao načelnika, (Povici u českim klupama). Kon­statujem odmah ..... (Povici).

Dakle, gospodo, čitali ste, da je olomučki arcibi­skup ..... (Povici) Mogu počekati , gospodo. Velju dakle, da je o lomučki nadbiskup pokazao prama načelniku

jednog mjesta mog izbornog kotara svoje veoma nepri­jazno razpoloženje time, da ga nije primio za to što .je ono mjesto biralo mene. (Zast. Hruban: To nije istina!) Konstatujem, da mi je to sam načelnik rekao. (Povici.)

U ostalom, gospodo, htio sam samo, da tako re­čem, simbolički ovdje naznačiti, ko je to, ko pučkoj

školi i školi u opće neda mira. Reći ću vam svoje uvjerenje : upotrebio bih riječ

"klerikalizam", kad kolega Krek nebi bio svatio kao u­vredu, kad se govori o klerikalizmu.

Govor kolege Krcka svidio mi se je, našao sam u njegovom govoru životno iskustvo, političko mišljenje i iskren st, moram to kod protivnika, uprav kod pro­tivnika respektovati te neću dakle govoriti samo o kle­rikalizmu, nego ću reći ovo: Austrijanska crkvena poli­tika je ona, koja nastoji ško~u majstorski urediti.

U nas u Austriji zbiva se proces, kakvi se zbiva u svim ostalim katoličkim zemljama, u Belgiji i u Fran­cuskoj, djelomično i u Njemačkoj, gdje je velika kato­lička universa.

Razlikuju se po načelima s jedne strane, recimo, katolicizam, katolička crkva, s druge strane socijalna demokracija. (Vika. Predsjednik: molim, da govornik ne bude prekidan !) ·

Sasma mi je ugodno, kad mogu malo otpočinuti.

(Vika). Velim: Problem, koji imamo riješiti - tltl mi ne

smijemo se tu vrtiti kao mačka oko vruće kaše- jeste duhovni problem a gospoda, koja žele imati u Austriji život duhovni, moraju ovdje pokazati svoju političku

vještinu. Hic Rhodus, hic salta! (Povik: izagnati Žido­ve!) Gospoda vam dokazuju, da crkvena politika i nje­zina kršćanska ljubav nijesu uvijek jedno te isto.

što imamo činiti mi, koji nemožemo više stati ' na desno ni na lijevo? Ne govorim samo Zi! sebe. Prob­lem biva često označivan kao regeneracija liberalizma. Liberalizam u i tinu propada, to su pripustili danas i gospoda s druge strane, koja su se uvijek kazivala li­beralima. Radi se o tom da se stvori duhovni život i to uprav u onim slojevima, koji nijesu ni na desno ni na lijevo, koji su prebrdili liberalizam te žele takodjer duhovno živjeti. A napose mi hoćemo, da Austrija bu­de imala duhovni život.

(Slijediće)

l zd a1•ač i 1·lasni k: »Ilko Marinković i drugovi. - Od~ovorni urPdn ik: Niko Marinković. - Ti ~karnica l van Sfaglinalz - Šibenik.