zdrava radna mjesta za sve uzraste - iskon internet · 2016-07-04 · davati edukativ-nom i...

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

www.sssh.hr • www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske • Cijena 9 kuna

Zagreb, 15. travnja 2016. • Broj 453

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Str. 7. - 11.

Zdrava radna mjesta za sve uzraste


SINDIKALNA AKCIJA 25 GODINA S VAMA!

OSVRT

akcijas i n d i k a l n a

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnih sindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Redakcija:Sunčica Benović, Gordana Palajsa, Darko Šeperić, Dijana Šobota i Petra Šprajaček

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00, poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaUrednik d.o.o.

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

S riječi na djela Ovaj je prostor predviđen za

sindikalni komentar nekog ili nekih poteza Vlade u vremenu

između dva broja „Sindikalne akcije“. No, kako u kakofoniji u javnom prostoru o onome što Vlada RH radi ili planira, između nebrojenih spinova i prob-nih balona, objava i obmana, vijesti i demantija, za komentar odabrati one prave? Koji od poteza ili najava mini-stra Nakića posebno obraditi: pravilnik o istovremenom radu liječnika u javnom i privatnom zdravstvu, bez kriterija, pove-ćanje dopunskog osiguranja HZZO-u i participacije za bolničko liječenje, nova pravila hitne službe, uvođenje poreza na slatkiše (slatka pića)? Možda je bolje pozabaviti se informacijom iz „krugova bliskih potpredsjedniku Petrovu“ o 9-satnom radnom danu s 1-satnim neplaćenim odmorom, ili izjavom mini-strice Alibegović Jurlina kako ćemo se uskladiti s Europskom unijom i prestati plaćati dnevnu polsatnu pauzu te Vladi-nim demantijima istih? Ili s nevjericom komentirati kako se Vlada, za razliku od prethodne, obvezala Europskoj komisiji na provedbu svih dobivenih preporuka na Nacionalni program reformi, uključu-jući ubrzanje produžetka dobi za staro-snu mirovinu i povećanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje?

Stoga ću komentirati poveznicu svega, a to je nefunkcionirajući tripar-titni socijalni dijalog. Naime, nakon početnih lijepih riječi o uvažavanju socijalnih partnera i važnosti socijal-nog partnerstva, Vladina proaktivnost je poprilično zamrla, a ni njezin odnos prema oba socijalna partnera (sindi-kalne središnjice i Hrvatska udruga poslodavaca) nije jednak. U tri su

mjeseca odrađene samo dvije sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća: prva, s uvodnim obraćanjem predsjednika Vlade, gospodina Oreškovića i gotovo punom „postavom“ ministara-članova GSV-a i druga, bez ijednog ministra (osim ministra Marića na samom početku). Nije održan sastanak nijed-nog od pet povjerenstava GSV-a niti su sindikati uključeni u radne skupine za izradu pojedinih zakona i drugih propisa. Sindikati, primjerice, nisu uključeni ni u radnu skupinu ministra Marića za analizu i pripremu cjelovite reforme poreznog sustava (a organi-zacije poslodavaca, uključujući HUP, jesu) kao da stabilan i pravedan pore-zni sustav nije od interesa za sindikate i radnike, kao da ih se ne tiče, kao da su (ponovo) objekt a ne subjekt ekonom-skih i socijalnih politika! Na kraju, Vlada nije odradila ni svoju zakonsku obvezu i nije usvojila Plan normativnih aktivnosti za ovu godinu, a koji je temelj izrade Godišnjeg programa rada GSV-a, pa se čini da samo ona zna što, kada i kako planira raditi.

Nije nam prihvatljivo dnevno provje-ravati postoji li kakva javna rasprava po web-stranicama ministarstava, ne želimo se baviti Vladinim spinovima, komenta-rima „svi o svemu“ i demantijima kroz medije. To ni Vladi ne bi smjelo biti u interesu jer su za pravedne i održive promjene, za postizanje sinergije u tome procesu, sindikati važni. Stoga očeku-jemo da tripartitni socijalni dijalog hitno profunkcionira na sve tri razine (zajed-ničke radne skupine, povjerenstva GSV-a i sami GSV), odnosno da Vlada s riječi prijeđe na djela!

Glavna urednica

200. sjednica GSV-a, 9. ožujka 2016.

DOGAĐAJIGlobalna kampanja protiv komercijalizacije zdravstva

Zdravlje nije na prodaju!HDZ je predizborno, posebice u Programu 5+ Hrvatska, najavio reformu i jačanje sustava javnoga zdravstva kojim se jamči ostvarivanje univerzalnoga prava čovjeka na zdravlje. Međutim, ovih dana svjedo-čimo pokretanju mjera koje vode u pravcu daljnje komercijalizacije zdravstva, pogodovanju interesnih lobija i daljnjem prelijevanju javnih sredstava u privatne džepove, protiv kojih će SSSH aktivno djelovati.

U Europi i diljem svijeta, zdravlje se sve više počinje smatrati robom. Zbog toga sve više slabi socijalna sigurnost i smanjuje se financiranje javnoga zdravstva i socijalne skrbi. S druge strane, privatne osiguravateljske kuće i privatni dionički fondovi traže mogućnost ulaganja u tržište zdravlja.

Dokazi negativnih utjecaja ovih trendova su: opadanje kvalitete skrbi, sve ograničeniji pristup zdravstvenoj skrbi, posebno najranjivi-jima, slabljenje uvjeta rada zaposlenih u sektoru zdravstva i socijalne skrbi, jačanje negativnih i slabljenje pozitivnih čimbenika koji uvjetuju zdravlje (siromaštvo, zagađenje, obrazovanje, zapošljavanje, stambena politika…), različita zdravstvena skrb za pacijente prvog i drugog reda, za bogate i siromašne (duže liste čekanja, viši iznosi participacija, razli-čite vrste opreme za različite kategorije pacijenata…).

Povodom Svjetskoga dana zdravlja, 7. travnja, SSSH se pridružio globalnoj kampanji protiv komercijalizacije zdravlja poručujući Vladi RH i Ministarstvu zdravlja kako zdravlje nije na prodaju! U znak potpore europskim sindikatima, na prozorima Radničkoga doma i Ureda obješene su bijele plahte, simbolizirajući čistoću sustava zdravstva!

Vijeće SSSH

Nova koncepcija „Sindikalne akcije“

U sklopu unapre-đ e n j a

komunikacijskih aktivnosti SSSH, Vijeće SSSH je na 15. sjednici, održanoj 31. ožujka, usvojilo novu koncep-ciju glasila SSSH „ S i n d i k a l n a akcija“. Umjesto d o s a d a š n j e m informativnom, prednost će se davati edukativ-nom i stručnom sadržaju koji će pomoći člano-vima, sindikalnim povjerenicima i drugim radnič-kim predstavnicima u rješavaju problema s kojima se susreću u svakodnevnome poslu, te im dati širi pogled na trendove u nas i oko nas. U tome će važnu ulogu imati izvršni tajnici i stručni suradnici SSSH te, posebice značajno, stručnjaci, regionalci i povjerenici udruženih sindikata. Izuzetno je važno postići dvosmjernu komu-nikaciju tzv. sindikalne baze (uključujući članove sindi-kata) i matičnih sindikata i SSSH.

Prvi broj „Sindikalne akcije“ izašao je 15. travnja 1991. godine, stoga je obilježavanje 25. godišnjice konti-nuiranog izlaženja pravo vrijeme za promjene!

Prilikom pokretanja, „Sindikalna akcija“ je najav-ljena kao zajedničko glasilo svih sindikata udruženih u SSSH. Ona je to i danas i samo zajedničkim korištenjem može se razvijati u alat kojim se jača organizacija i njeno sindikalno djelovanje.

„Sindikalna akcija“ i dalje će izlaziti mjesečno, a na tjednoj bazi počet ćemo sa slanjem e-mail Newlettera SSSH i to svima koji će se naći u bazi članova SSSH i onima koji će se prijaviti da žele primati Newsletter. Što se tiče dnevnoga informiranja, zadržava se posto-jeća web i Facebook stranica.

Promovirajte naše komunikacijske kanale! Šaljite informacije o vašim aktivnostima!

sindikalna akcija | 3

DOGAĐAJI

Kako se moglo čuti na 11. redov-noj skupštini Sindikata inženjera i tehničara šumarstva (SITŠ), održa-

noj 18. ožujka, u Turopoljskom domu, u Odri, Hrvatske šume d.o.o. u posljednje četiri godine imaju poslovnu politiku sklonu zapošljavanju prekarnih radnika (ugovori na određeno, agencijski radnici, ugovori sa sniženim startnim osnovicama u odnosu na kompetencije i naobrazbu radnika i dr.). Prema podacima SITŠ-a, udio prekarnih radnika s 14,5 posto u 2012. godini porastao je na 21,5 posto u 2015. godini, što implicira lošu socijalnu sliku zaposlenih u Hrvatskim šumama. Porazan je i podatak da više od 60 posto radnika prima plaću nižu od prosječne plaće u RH. Sveukupno, prosječna plaća

svih šumara niža je za jedan posto od prosječne bruto plaće u RH.

Udio agencijskih radnika u prosječno odrađenim radnim danima kroz razdo-blje 2012.-2015. g. pokazuje kako je u Hrvatskim šumama godišnje, u punoj planskoj satnici, na neodređeno vrijeme, moguće zapošljavanje dodatnih 510 radnika. Ako se simulira učinak zapo-slenih na određeno vrijeme, dolazi se do podataka o mogućnosti zapošljavanja još 419 radnika u punoj godišnjoj plan-skoj satnici. U istome tome razdoblju iz Hrvatskih šuma otišlo je 1.245 radnika, od kojih 996 radnika s ugovorom na neodređeno vrijeme.

Zbog takvih brojki i ne čudi što je borba protiv zloupotrebe atipičnih

oblika rada u sklopu kampanje SSSH protiv zloupotrebe atipičnih oblika rada „Rad nije roba“ istaknuta jednim od prioriteta usvojenog Programa rada i plana aktivnosti SITŠ-a u 2016. godini. Među prioritetima je i borba protiv nelo-jalne konkurencije u izvođenju radova gospodarenja šumom, praćenje provedbe Kolektivnog ugovora za radnike Hrvat-skih šuma, praćenje učinaka provedbe Zakona o radu, poticanje i provedba mjera zaštite na radu, ponajprije režij-skog osoblja, te intenziviranje aktivnosti na učlanjivanju i sindikalnome organi-ziranju.

Tomislavu Užareviću novi mandat

Redovne skupštine SITŠ-a održavaju se svake godine, a ovogodišnja je bila i izborna. Za predsjednika SITŠ-a ponovno je izabran Tomislav Užarević, a za dopredsjednika Sandrino Rac. Kako je broj kandidiranih radnika bio jednak broju kandidata koji su se birali, predsjed-nik i dopredsjednik su, sukladno Poslov-niku o radu Skupštine SITŠ-a, birani javno. Tajnim glasovanjem izabrani su članovi Nadzornog odbora.

Istekom četverogodišnjega mandata sindikalnim dužnosnicima, SITŠ je tije-kom veljače i ožujka 2016. godine proveo nove izbore na kojima su demokratskim putem izabrani novi sindikalni povjere-nici, odnosno glavni sindikalni povje-renici podružnica Sindikata. Sukladno Statutu SITŠ-a, glavni sindikalni povje-

Jedanaesta skupština Sindikata inženjera i tehničara šumarstva

Baviti se zaštitom čovjeka

God. Prosjek zaposlenih HŠ d.o.o. Prosjek Prosjek d. o. o. Agencija

Ukupno na kraju mjeseca Neodr. Određ. Neod. Određ. Prosjek

radnikaOstvareno

radnih dana2012. 8.744 8.209 535 41 9 651 123.6752013. 8.322 7.793 529 41 11 692 132.5712014. 7.961 7.282 679 41 12 743 124.2452015. 7.806 7.130 676 41 12 856 150.120

UKUPNO (prosjek)

8.208 7.603 605 41 11 735 132.653

4 | sindikalna akcija

DOGAĐAJIrenici su članovi Glavnog odbora, pa se nisu birali na Skupštini.

Skupština je usvojila i Financij-ski plan poslovanja za 2016. godinu, te Deklaraciju o opstanku sindikata, Dekla-raciju o položaju mladih na radnome mjestu i u Sindikatu, Deklaraciju o stvar-nom odlučivanju žena u sindikatima, te Deklaraciju o uzajamnoj solidarnosti.

Deklaracije

Deklaracijom o opstanku sindikata upućen je zahtjev da se u sindikalnim podružnicama gdje ne postoje sekcije mladih i žena započne s njihovim osniva-njem, da ih se uključi u tijela odlučivanja i omogući aktivno participiranje i obliko-vanje odluka u tijelima odlučivanja, ali i da se sekcijama omoguće zasebna finan-cijska sredstva. Nastavno, Deklaracijom o položaju mladih na radnome mjestu i u Sindikatu SITŠ se u svome sindikal-nome djelovanju obvezao voditi računa o problemima, potrebama i očekivanjima mladih radnika u svim aspektima, premo-šćivati komunikacijski jaz između mladih ljudi i Sindikata kroz razvoj i korištenje novih komunikacijskih kanala koji će doprijeti do mladih, te kroz predstavlja-nje SITŠ-a na način privlačan i razumljiv mladima. Obvezao se i na omogućavanje i poticanje sindikalnog educiranja mladih članova, s posebnim naglaskom na razvoj liderskih i drugih sposobnosti potrebnih za aktivno uključivanje u sve aspekte sindikalnoga rada i razine sindikalnog organiziranja. Kako se, među ostalim, navodi u Deklaraciji o stvarnom odlu-čivanju žena u sindikatima, sudjelovanje

žena u odlučivanju je pitanje demokra-cije. Stoga je Skupština pozvala sindikalna povjereništva, podružnice i Skupštinu da na mjesta stvarnog odlučivanja u sindi-katu biraju žene, kako bi se demokra-tizirao sindikalni pokret. Na Skupštini je naglašeno kako se SITŠ pridružuje kampanji Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) „Uračunajte i nas!“. Uvjerenja su kako će i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini postići udio od najmanje 30 posto žena u rukovodstvu i tijelima odlučivanja (premda je udio žena u članstvu 45 posto). Radi pune realizacije ciljeva iskazanih u toj Deklaraciji Skup-ština je zadužila Glavni odbor SITŠ-a za izradu godišnjeg izvještaja o zastupljeno-sti žena u stvarnom odlučivanju, politi-kama i odlukama središnjice, podružnica i povjereništava Sindikata. Deklaracijom o uzajamnoj solidarnosti članice i članovi Izvršnog i Glavnog odbora, Skupštine i Sekcije mladih SITŠ-a obvezuju se na zajedničku suradnju, razmjenu informa-cija i dobrih politika, te praksi, poticanje zajedničkih aktivnosti, međusobnu soli-darnost kroz aktivni rad organizacije koju zastupaju.

Donesena je i Odluka o članovima Predsjedništva Vijeća SSSH i Vijeća SSSH, Odluka kojom Sindikat posebno stimulira i nagrađuje aktivnosti svojih članova koji su pridonijeli povećanju broja članova novim učlanjivanjem, te Odluka o orga-niziranju i provedbi sindikalno-sportskih susreta u 2016. godini.

Izravni kontakt s radnikom

- Glavni je moto sindikalnoga rada baviti se zaštitom čovjeka, a ne pukom statistikom o broju članova. Čovjeku treba pomoći odmah i kada je u potrebi, što je preduvjet stabilnosti i rasta broja članova sindikata. Kada uspijemo sa sindikalnim povjerenicima ostva-riti izravni kontakt s radnikom onda će uspjeti i Sindikat u cjelini. SITŠ je utemeljenjem sindikalnih povjere-ništava proširio demokratsko načelo sindikalnoga djelovanja. Tim poveća-vanjem mreže sa sindikalnim povjere-nicima postignut je prioritet razvijanja i mobiliziranja radničkih kapaciteta. Postignuta je veća akcijska i organiza-cijska sposobnost Sindikata, ali i ojačana

svijest o većoj očekivanoj socijalnoj usluzi, većem stupnju demokracije, ali i većoj sindikalnoj lojalnosti, poručio je Tomislav Užarević, zaključujući kako država mora osigurati vladavinu prava, pravo radnika na sindikalno organizi-ranje, pravnu sigurnost radnika, zaštitu stečenih prava, zaštitu radnika od svih oblika izrabljivanja, te osigurati uvjete u kojima će se poštovati mjere zaštite na radu i u kojima će radnik ostvariti poštenu plaću za pošten rad.

Među gostima Skupštine bila je i potpredsjednica SSSH za koordinaciju sa sindikatima iz sektora javnih službi Božica Žilić.

Tomislav Užarević


DOGAĐAJIAgencijski radnici

Sindikat mora stati u zaštitu svakog prekarnog radnika

Dio radnika u Zagrebačkim cestama, podružnice Zagrebač-kog holdinga, već godinama radi

preko agencije za privremeno zapošlja-vanje. Rade na radnim mjestima koja su sistematizirana u aktu o sistematiza-ciji u Zagrebačkim cestama, obavljaju poslove i zadatke koji su stalni i za koje su potrebni stalno zaposleni radnici. Od prosinca prošle godine „prezapošljavali“ su u Zagrebački holding, prema ugovoru o radu na određeno vrijeme u trajanju mjesec dana.

- Te je radnike potrebno i nužno zaposliti za stalno, poručio je Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srod-nim djelatnostima Hrvatske (SSKH), najavljujući sindikalnu borbu za prava agencijskih radnika.

Agencijski radAgencijski rad jedan je od atipičnih, prekarnih oblika rada u kojemu je radnik, posredstvom agencije za privre-meno zapošljavanje, ustupljen korisniku – fizičkoj ili pravnoj osobi za koju obavlja posao. Riječ je o složenom trostranom pravnom odnosu u kojemu je agen-cija poslodavac s kojim radnik potpi-suje ugovor o radu, a agencija i krajnji korisnik kod kojega će radnik obavljati

svakodnevni posao potpisuju ugovor o ustupanju radnika.

Prema podacima Međunarodnog udruženja agencija za privremeno zapo-šljavanje, broj radnika zaposlenih preko agencija relativno je nizak – u EU taj broj iznosi 1,6 posto, a u Hrvatskoj tek 0,4 posto od ukupno zaposlenih; u Njemač-koj 2,2 posto, u Britaniji čak 3,8 posto. Međutim, posljednjih je godina broj agencijskih radnika, kao i samih agen-cija za privremeno zapošljavanje, osjetno porastao: u Hrvatskoj danas posluje 46 privatnih agencija za posredovanje pri zapošljavanju, te 81 agencija za privre-meno zapošljavanje. Porast broja agencija, uz Hrvatsku, bilježe i druge zemlje članice Europske unije.

S aspekta radnika, agencijski – kao i prekarni rad općenito – podrazumijeva nesigurne, nezaštićene, nepredvidljive, kratkotrajne, slabo plaćene, te sigurnosno i zdravstveno rizične oblike rada, koji su daleko od svakoga ljudskoga dostojanstva i ispunjenja kroz rad. Agencijski radnici nemaju pravo na regres, božićnicu, putne troškove, a ni jednak broj dana godišnjeg odmora kao radnici zaposleni direktno u tvrtki u kojoj obavljaju posao.

Sindikat mora stati u zaštitu svakoga pojedinoga prekarnoga radnika na radnome mjestu, za što su ključni sindi-kalni povjerenici. Organiziranjem prekar-nih radnika unutar postojećih sindikata stvaraju se snažniji sindikati, te se štite prava prekarnih radnika. Pri tome se sprječavaju podjele unutar radnika u istom sektoru ili djelatnosti.

Pojedini europski sindikati ostva-rili su pozitivne iskorake u zaštiti prava i organiziranju agencijskih radnika; na ovome mjestu donosimo neke primjere dobrih praksi:

Njemačka: Veliki sindikati osnovali su posebne timove za agencijske radnike kako bi ih učlanili i osigurali odredbe o

jednakom tretmanu u kolektivnim ugovo-rima. Snažnim naglaskom na pobolj-šanju uvjeta rada agencijskih radnika, IG-Metall je samo 2012. godine učlanio 38.000 novih članova iz redova agencij-skih radnika. IG-Metall je također sklo-pio sporazum s poslodavcima u sektoru metala i električne energije prema kojemu radnička vijeća imaju pravo usprotiviti se korištenju agencijskoga rada. IG- Metall je potpisao i sektorski kolektivni ugovor s dvije najvažnije agencije za privremeno i povremeno zapošljavanje (BAP i iGZ). Taj ugovor predviđa posebne bonuse za agencijske radnike kojima bi se postupno izjednačile razlike u plaći između agencij-skih i stalnih radnika.

Danska: Sindikati u sektoru industrij-ske proizvodnje i graditeljstva sklopili su granske kolektivne ugovore koji sadrže posebne protokole o agencijskome radu. Sukladno tim protokolima, agencijski radnici moraju biti zaposleni u skladu s granskim kolektivnim ugovorom, koji pokriva sve aspekte plaće, radnog vremena i ostale važne uvjete zaposlenja.

Belgija: Zajednički odbori poslodavaca i sindikata su u kolektivne ugovore ugra-dili ograničenja korištenja agencijskih radnika. Osnovano je posebno povje-renstvo za reguliranje agencijskoga rada putem ugovora koji se primjenjuju na različite sektore industrije. Ti ugovori štite prava radnika na mirovine, zdravlje i sigurnost, te osposobljavanje.

Hrvatska: Sindikat kabinskog osoblja Croatia Airlinesa, nakon štrajka, sklo-pio je kolektivni ugovor s agencijom za privremeno zapošljavanje i ispregovarao da radnici ustupljeni avioprijevozniku zadržavaju istu razinu prava kao radnici zaposleni u CA, te kasnije i zabranu zapo-šljavanja agencijskih radnika.

Dijana Šobota/Marijana Tomić

Press konferencija SSKH


INTERVJU

U kojoj se mjeri u Hrvatskoj po- štuje pravo na sigurno i zdravo radno mjesto i postupaju li

tvrtke odgovorno s tim u vezi? Koliko je razvijena kultura prevencije?

Ne možemo biti zadovoljni posto-jećim stanjem, osobito kada je riječ o teškim ozljedama na radu, uključujući i smrtne. Prošle, 2015. godine, zabilježeno je 1.376 teških ozljeda radnika i osoba na radu, te 20 smrtno stradalih na radu. Na prvome mjestu po teškim ozljedama na radu, uključujući i smrtne, su prerađi-vačka industrija, građevinarstvo, te trgo-vina i popravak vozila. Uzroci navedenog su improvizacija u tehnologiji i organiza-ciji rada, nezadovoljavajuće održavanje radne opreme, te upitno ispitivanje radne opreme. Kod trećine teških ozljeda razlozi su nepridržavanje osnovnih mjera zaštite na radu, odnosno izostanak tehničkih mjera zaštite nad sredstvima rada. Dvije trećine teških ozljeda na radu odnosi se na nepridržavanje posebnih pravila zaštite na radu. Problemi su višeslojni, a svakako treba naglasiti nedostatnu procjenu rizika, planiranje i poduzimanje mjera prevencije, djelovanje ovlaštenika poslodavca, izbor i suradnju s povjereni-cima radnika za zaštitu na radu i dr.

Raspolaže li Hrvatska s relevan-tnom i vjerodostojnom statistikom o stanju sigurnosti zdravlja i zaštite na radu?

Jedan od osnovnih problema u praćenju stanja u području zdravlja i zaštite na radu je nepostojanje odgovara-jućih i cjelovitih statističkih pokazatelja. Sukladno Zakonu, Statutu, podzakon-skim i drugim aktima, Zavod za unapre-đivanje zaštite na radu je poduzeo aktiv-

nosti na uspostavljanju odgovarajućeg dijela, a zatim i Središnjeg informacijskog sustava zaštite na radu (Data Collector) radi prikupljanja podataka vezanih uz zaštitu na radu i zaštitu zdravlja na radu u jedinstvenu bazu podataka. Na teme-lju prikupljenih, obrađenih i analiziranih podataka bit će moguće redovito i cjelo-vito praćenje stanja, te predlaganje mjera i aktivnosti za unapređivanje zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu.

Zakon obvezuje Vladu RH na sustavno praćenje stanja u području zaštite na radu, na utvrđivanje, predla-ganje, provođenje i preispitivanje poli-tike, te predlaganje izmjena propisa uz savjetovanje s predstavnicima poslo-davaca i radnika. S tom je svrhom osnovano Nacionalno vijeće za zaštitu na radu. Vlada je osnivač i Zavoda na čijem se čelu nalazite. Koliko pridonosi sudjelovanje nadležnih državnih tijela, poslodavaca i sindikata stvaranju sigur-nog i zdravog radnog okruženja?

Ostvarivanju sigurnog i zdravog radnog okruženja može pridonijeti dosljedno korištenje institucionalnog okvira zaštite na radu koje podrazumi-jeva dnevnu suradnju, socijalni dijalog i partnerstvo od mikro do makro- razine; od tvrtke i ustanove, sektora, teritori-jalne razine, pa do Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, kao savjetodavnog tijela Vlade u ovom području. Zavod za unapređivanje zaštite putem inicijative, suradnje i pružanja pomoći svim zain-teresiranim dionicima sustava zaštite na radu, može unaprijediti kulturu preven-cije rizika, poticati stvaranje boljih radnih uvjeta, smanjenje broja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, a time i pove-

ćanje konkurentnosti, gospodarski rast i razvoj. Dakle, u ovom području potrebno je postići sinergijsko djelovanje, a time i učinak, a ostvarivanju toga cilja usmje-ren je naš sveobuhvatni Program rada i djelovanja.

Kakav je odnos Hrvatskoga zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i Vašega Zavoda? Jesu li potrebna oba, ili bi se njihovo djelovanje moglo obje-diniti?

Zavod za unapređivanje zaštite na radu osnovan je temeljem Zakona o

Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu

Sinergijskim djelovanjem do sigurnog i zdravog radnog okruženja Zavod za unapređivanje zaštite na radu je središnja javna ustanova, nadležna za

praćenje i unapređivanje područja zaštite na radu, osnovana temeljem Zakona o zaštiti na radu i Zakona o ustanovama. S radom je započeo u drugoj polovini 2015. godine. U travnju, mjesecu u kojemu se obilježavaju Nacionalni i Svjetski dan zaštite na radu, razgovaramo s ravnateljem Zavoda Vitomirom Begovićem.


INTERVJUzaštiti na radu. Prilikom izrade i donoše-nja toga Zakona predlagač je konkretno obrazložio potrebu osnivanja te javne ustanove, a proteklo vrijeme već je poka-zalo njegovu opravdanost. Zakonom o zaštiti na radu, Statutom i odgovarajućim podzakonskim aktima utvrđeni su djelo-krug rada i nadležnost toga Zavoda kao središnje ustanove za područje zaštite na radu. Slijedom toga, Planom rada Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, koji je usvojilo Upravno vijeće Zavoda, u čijem radu sudjeluju predstavnici poslodavaca, sindikata i ministarstva nadležnog za rad, vrlo detaljno i sveobuhvatno utvr-đene su aktivnosti za 2016. godinu kako bi se sustavno poboljšavalo i unaprjeđi-valo stanje u području zaštite na radu. Razvidno je da se nadležnost i djelatnost Zavoda ne preklapa u području zaštite na radu s radom niti jedne druge javne insti-tucije, posebice zbog toga što drugi djeluju u području zdravstva. Suradnjom različitih dionika zaštite na radu nastoji se postići sinergijski učinak u tome području.

Što mislite o paritetnim fondovima1 koji, među ostalim, pokrivaju rizike u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, a čiju primjenu zagovara Sindikat graditeljstva Hrvatske, te na tome inten-zivno radi u suradnji s HUP-Udrugom za graditeljstvo?

Osnivanje paritetnog fonda koji, među ostalim, pokriva rizike u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, svakako bi bio poželjan model u Repu-blici Hrvatskoj, na sličan način kako su takvi fondovi ustanovljeni i registri-rani u zemljama članicama EU. Soci-jalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj prati europske inicijative težeći poveća-nju učinkovitosti i održivosti dijaloga između granskih socijalnih partnera. Cilj paritetnog fonda je poboljšanje radnih uvjeta, povećanje zapošljavanja, smanje-nje troškova za poslodavca, kao i održi-vost sektora. Za osnivanje, financiranje i upravljanje paritetnim fondom u sektoru graditeljstva potrebno je senzibiliziranje i uključivanje države kao kreatora politika i trećeg partnera. Dakle, ovu aktivnost

1 Paritetni fondovi su socijalni fondovi koje pokri-vaju, financiraju i njima upravljaju socijalni partneri, oni su komplementaran sustav unutar socijalnih mehanizama države.

mogu ocijeniti dobrodošlom i pozitivnom to više što u ovom projektu sudjeluju i predstavnici ovoga Zavoda.

Kako ocjenjujte provedbu kampa-nje „Upravljanje stresom na radnome mjestu“ Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), tijekom 2014. i 2015., kojoj je jedan od ciljeva bilo podizanje svijesti o stresu i psiho-socijalnim rizicima na radnome mjestu? Možete li navesti konkretne rezultate kampanje u Hrvatskoj?

Kampanja „Upravljanje stresom na radnome mjestu“ za zdrava radna mjesta za razdoblje 2014. – 2015. imala je tri ključna cilja: prvi, podizanje svijesti i poboljša-nje razumijevanja stresa i psihosocijalnih rizika na radnome mjestu, drugi, pružanje smjernica, potpore i praktičnih alata za upravljanje rizicima i treći, isticanje koristi od upravljanja psihosocijalnim rizicima za radnike i poduzeća. Među ostalim, rezultat ove kampanje u Hrvatskoj može se sagle-dati kroz dopunu Zakona o zaštiti na radu budući da je prvi puta zakonodavac propi-sao određene obveze vezane za sprječava-nje, uklanjanje ili smanjenje stresa na radu ili u vezi s radom. Nadalje, kroz kampanju smo posebno ukazali na obvezu da se, u sklopu izrade procjene rizika, kao najvažni-jeg dokumenta, posebna pozornost posveti i području psihosocijalnih rizika i stresa. Naravno, neovisno o kampanji postoji realna potreba i obveza intenzivno nastaviti osmišljene aktivnosti na ovom području kako bi se učinkovito upravljalo rizicima.

SSSH je dao niz primjedbi na Nacrt prijedloga Nacionalnog programa zaštite na radu za razdoblje 2016. do 2020.

Među ostalim, SSSH drži neprihvatlji-vim da dokument ne razrađuje pitanje zdravlja radnika na mjestu rada, te ne definira „bolesti u vezi s radom“. SSSH smatra kako je potrebno izrijekom nave-sti neprihvatljivost upotrebe azbesta, dati prijedloge za sprječavanje nastanka bolesti od azbesta, jer problem izlože-nosti azbestu nije u potpunosti riješen, niti su poduzete mjere za zamjenu azbe-sta manje štetnim materijalima. Koja je uloga Zavoda u kreiranju Nacrta i kako gledate na primjedbe SSSH?

Zavod za unapređivanje zaštite na radu zajedno s Ministarstvom rada i miro-vinskoga sustava, sukladno zaključcima Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, uključio se potkraj 2015.g. u izradu radne verzije Nacionalnog programa zaštite na radu za razdoblje 2016.-2020. godine. Kako je prethodni program bio donijet za razdo-blje 2009.-2013.g. mogu samo konstatirati da je već odavno novi dokument trebalo ne samo pripremiti već i donijeti, te provo-diti. U ovome trenutku, budući da se radi o radnome materijalu, potpuno je logično očekivati da svi zainteresirani dionici, a posebno sindikati i poslodavci, daju kori-sne sugestije i prijedloge kako bi dokument bio što sadržajniji i sveobuhvatniji.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, u suradnji s Nacionalnim vije-ćem za zaštitu na radu, utvrdit će nacrt prijedloga i na uobičajeni način otvoriti širu raspravu, kako bi nakon toga utvr-dili prijedlog i uputili ga Vladi RH na donošenje, a što je i propisano Zakonom o zaštiti na radu.

Razgovarala:Marijana Tomić

SSSH je na svome Sedmom kongresu (2014.) usvojio i Rezoluciju o zaštiti zdravlja radnika na radnome mjestu u vezi toplog obroka. Rezolu-cijom se traži utvrđivanje neoporezivog iznosa dostatnog za topli obrok radnika, ili oblikovanje računovodstvene politike kojima bi se troškovi prehrane rasteretili fiskalnih opterećenja, čime bi se omogućilo da se topli obrok za radnike vodi kao materijalni trošak poslodavca. Ima li Zavod stav o tome pitanju?

S gledišta zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, njegove radne učinkovitosti i očuvanja radne sposobnosti, kao i dobrobiti za pojedinca i društvo, držim da bi o ovome pitanju, u sklopu nacionalnog GSV-a, trebalo utvrditi zajednički stav i predložiti odgovarajuću dopunu Pravilnika o porezu na dohodak, na način da se u članku koji uređuje neoporezive naknade, potpore, nagrade i druge primitke, utvrdi neoporezivim i dostatan mjesečni iznos na ime naknade za topli obrok radnika.


DOGAĐAJI

Zaštita na radu na razini SSSH i udruženih sindikata

Edukacije nikada dosta

Kako ocjenjujete aktivnosti sindikata udruženih u SSSH po pitanju provođe-nja zaštite na radu u pojedinim djelat-nostima?

Što se tiče aktivnosti drugih sindikata udruženih u SSSH po pitanju zaštite na radu i njezine provedbe nisam baš zado-voljan. Naime, samo nekoliko sindikata (3-5) djeluje u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i koristi prava iz Zakona. Tu ponajprije mislim na djelovanje povjere-nika radnika za zaštitu na radu i njegovim pravima i dužnostima. Mnogi ih sindikati nemaju i samim time nisu u mogućnosti zaštititi povjerenike, pa tako ni radnike. Nastavno, nisu ni članovi Odbora za ZNR preko svojih koordinatora kod poslodavca i ne mogu iznositi eventualne probleme. Kroz Koordinaciju za ZNR-u koja djeluje u SSSH nekoliko sam puta osobno razgo-varao sa predsjednicima sindikata po pitanju zaštite na radu i njezine provedbe, ali, na žalost, stvari idu jako sporo, da ne kažem nikako. Na kraju bih zaključio kako se sindikati preko svojih predstavnika u Koordinaciji očituju i iznose probleme, a mi smo tu da ih pokušamo riješiti u skladu sa zakonom koji nam to omogućava.

U kojoj se mjeri pitanja iz područja ZNR-a ugovaraju kolektivnim ugovo-rima? Što biste preporučili?

Kada je riječ o zaštiti na radu i njezinu implementiranju u kolektivni ugovor, mogu govoriti jedino u ime Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata (SMH-IS), jer su mi tu problemi poznati. Sudjelovao sam i pregovorima vezanim za potpisivanje kolektivnih ugovora. Svaki bi sindikat trebao težiti, pregovarajući o kolektivnom ugovoru, da se u njega ugrade uvjeti za provođenje i primjenu zaštite na radu, kako kroz Zakon o ZNR-u, tako i kroz povjerenike radnika za ZNR-u, kako bi im se omogućio nesmetan rad, osigurali uvjeti potrebni za rad sukladno čl. 72. Zakona o ZNR-u, omogućio odlazak na seminare, tečajeve, sastanke, korištenje sati koji su im propi-sani Zakonom o ZNR-u ( kolektivnim je ugovorom moguće ugovoriti i veći broj sati ), kako bi djelovali u interesu radnika, konstantno se educirali za poslove povje-renika za ZNR-u... Znači, kod pregovora za kolektivne ugovore svakako bi trebalo ove probleme imati na umu, te ih pokušati ugraditi u kolektivni ugovor. Naglašavam, sve to dopušta nam i sam Zakon o ZNR-u, pa ne vidim prepreku kod pregovaranja.

Što mislite o edukaciji povjerenika radnika za ZNR koju provodi SSSH?

I ja sam dio tima koji je tijekom prošle godine radio radionice na razini Saveza, kada je riječ o ZNR-u i povjere-nicima, gdje smo kroz seminare educi-rali više od stotinu povjerenika. I dalje sam mišljenja kako edukacije nikada dosta, te kako treba nastaviti s dalj-njom edukacijom povjerenika kroz rad Koordinacije, kroz seminare, radionice, odbore, pododbore regija, radi usavr-šavanja povjerenika i njegove uloge kod poslodavca kada je riječ o ZNR-u i njegovoj provedbi.

Kako, iz perspektive radnika, vidite provedbu politike zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u Republici Hrvat-skoj?

Nismo zadovoljni provedbenom politikom zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u Republici Hrvatskoj jer se te politike ne provode na adekvatan način u korist radnika. Poslodavcu su date bolje povoljnosti, a, po mojemu mišljenju, na štetu radnika. To se sve ozakonilo aktualnim Zakonom o radu, za koji Vlada RH nije dobila potporu Nacionalnog vijeća za ZNR.

U kojoj su mjeri interesi radnika zastupljeni i uvažavani u Vijeću?

Moglo bi se reći kako se uvažavaju na način da mi predstavnici radnika, a ima nas dvojica, ja iz SSSH i kolega iz druge središnjice, ipak ne možemo davati ishitrena stajališta na sjednicama dok se ne konzultiramo s našom bazom.

Napomenuo bih kako se nedavno nismo složili s najnovijim Nacrtom prijedloga Nacionalnog programa zaštite na radu za razdoblje od 2016. do 2020. godine.

Aktivnosti SSSH na području zaštite na radu odvijaju se ponajprije uz pomoć Koordinacije za zaštitu na radu, koja okuplja predstavnike sindikata udruženih u SSSH koji, uz pomoć ovoga tijela, usklađuju i provode zajedničke aktivnosti na području zaštite na radu. SSSH sudjeluje i u radu Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, savjetodavnoga tijela Vlade RH.

Leonid Čimbur, predsjednik Koordinacije SSSH za zaštitu na radu (SMH-IS)

Ljubomir Pintarić, predstavnik radnika (SSSH) u Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu


DOGAĐAJIKako poboljšati rad Vijeća koji bi

bio relevantan za poboljšanje stanja u području zaštite na radu u Hrvatskoj?

Rad Vijeća, po mojemu mišljenju, nije toliko loš. U rad se aktivno uključio i novi Zavod za unapređivanje zaštite na radu, pa ćemo vidjeti kako će sve to dalje funkcionirati, posebice u vezi s praćenjem ZNR-a preko jedinstvenog sustava Data-collector koji je najavlji-

van i u prethodnoj Vladi, ali nije zaživio. Vidjet ćemo što nova Vlada namjerava s tim Zavodom i Hrvatskim zavodom za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, te općenito s resornim ministarstvom. Vidjet ćemo hoće li se ići u novo restruk-turiranje toga sustava.

Napomenuo bih samo kako je Naci-onalno vijeće za zaštitu na radu savjeto-davno tijelo Vlade RH, što znači da mi

možemo pratiti, analizirati, ocjenjivati sustav i politiku zaštite na radu, te o svojim nalazima i ocjenama izvještavati Vladu RH i predlagati potrebne promi-jene, ali Vlada to ne mora prihvatiti, što se u većini slučajeva i događa.

Potrebno je malo više tolerancije, te uvažavanje stavova i poslodavaca i pred-stavnika Vlade i sindikata, pa će nam zasi-gurno biti bolje.

Povjerenici radnika za zaštitu na radu

Zastupanje interesa radnika u području zaštite na radu

Povjerenik ima pravo: ■■ podnositi poslodavcu prijedloge

vezane uz donošenje odluka iz zaštite na radu, ■■ zahtijevati od poslodavca da po-

duzme odgovarajuće mjere u svrhu smanjenja i otklanjanja rizika,■■ podnositi pritužbe tijelima nadlež-

nim za zaštitu na radu, sudjelovati s poslodavcem u planiranju unapre-đivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih kemi-kalija i bioloških štetnosti u radni i proizvodni proces, te poticati poslodavca i njegove ovlaštenike1 na provedbu zaštite na radu, ■■ biti obaviješten o svim promjenama

koje utječu, ili bi mogle utjecati, na zaštitu na radu, izvršiti uvid i koristiti dokumentaciju poslodavca iz zaštite na radu,■■ primati primjedbe radnika u vezi s

primjenom pravila zaštite na radu, te ih prenositi poslodavcu ili njegovu ovlašteniku,

1 Radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim poslovima, dao ovlaštenja za provedbu zaštite na radu

■■ izvijestiti nadležnog inspektora i specijalista medicine rada o svojim zapažanjima, odnosno zapažanjima radnika, ■■ prisustvovati inspekcijskim nadzo-rima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi nadležni inspektor, ■■ pozvati nadležnog inspektora kada ocijeni da su ugroženi sigur-nost i zdravlje radnika, a posloda-vac propušta ili odbija provoditi potrebnu zaštitu na radu,■■ osposobljavati se za obavljanje

poslova povjerenika,■■ stalno proširivati i unapređivati

znanje, te pratiti i prikupljati obavi-jesti od važnosti za svoj rad,■■ staviti prigovor na inspekcijski nalaz,

svojim djelovanjem poticati radnike na provedbu zaštite na radu,■■ obavještavati radnike o provedbi

zaštite na radu. Zakon je dao mogućnost uređivanja

kolektivnim ugovorima i drugih pita-nja vezanih za rad povjerenika, a mogu se urediti i sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkoga vijeća, ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke sporazuma. Tako se

najčešće ugovara pravo na naknadu plaće za više sati od broja predviđenoga zako-nom, pravo na plaćeni dopust za obrazo-vanje i usavršavanje povjerenika, obvezu poslodavca da snosi troškove obrazovanja i usavršavanja povjerenika i ostali materi-jalni uvjeti za rad povjerenika.

Povjerenik je zaštićen u svojemu djelovanju tako što mu je poslodavac obvezan osigurati potrebno vrijeme i uvjete za nesmetano obnašanje dužno-sti, davati mu sve potrebne obavijesti i omogućiti mu uvid u sve propise i isprave iz zaštite na radu, te mu ne smije, tijekom obnašanja dužnosti, bez pristanka radnič-koga vijeća, odnosno sindikalnoga povje-renika, koji ima prava i obveze radnič-koga vijeća, otkazati ugovor o radu, niti ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike. Za obnašanje dužnosti povjerenik ima pravo na naknadu plaće za najmanje tri sata tjedno, ali se kolektivnim ugovorom broj sati može i povećati.

Gordana Palajsa

Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, izabran kod poslodavca za zastupanje interesa radnika u području zaštite na radu.


AKTUALNO

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) - kampanja 2016./2017.


Sigurni i zdravi radni uvjeti tije-kom cijeloga radnoga vijeka dobri su kako za radnike i tvrtke,

tako i za društvo u cjelini. To je glavna poruka nove kampanje Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) „Zdrava radna mjesta za sve uzraste“, pokrenute sredinom trav-nja ove godine.

Kampanja ima četiri osnovna cilja: promicanje održivoga rada i zdravoga starenja od samoga početka radnoga vijeka, suzbijanje zdravstvenih problema tijekom radnoga vijeka, osigurava-nje načina za upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu poslodavcima i radnicima u kontekstu sve starije radne snage, te poticanje razmjene informacija i dobrih praksi.

Zašto je ova kampanja toliko važna?

Radna snaga u Europi sve je starija. Dob za odlazak u mirovinu sve je viša, a duži radni vijek je izgledan. Rad je dobar za fizičko i mentalno zdravlje, a dobro upravljanje sigur-nošću i zdravljem na radu povećava produktivnost i učinkovitost. Demo-grafske promjene mogu prouzročiti probleme, no osiguranjem održivog radnoga vijeka može se doskočiti tim izazovima.

U sklopu kampanje održat će se niz manifestacija. I SSSH se priključuje kampanji, počevši s konferencijom „Zdravo radno mjesto za svaku dob“, što ga 27. travnja, zajedno s Koordina-cijom SSSH za zaštitu na radu, organi-zira u Radničkome domu.

Novi propisi

Prosječna mjesečna isplaćena neto i bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2015.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2015. iznosila je 5.711 kuna, a prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2015. iznosila je 8.055 kuna.

Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. siječnja 2016.Aktualna vrijednost mirovine za jedan osobni bod, radi određivanja mirovine i usklađivanja mirovine i ostalih prava iz mirovinskog osiguranja, od 1. siječnja 2016. iznosi 61,38 kn.

Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskoga staža od 1. siječnja 2016.Najniža mirovina za jednu godinu miro-vinskoga staža od 1. siječnja 2016. iznosi 59,50 kn.

Mišljenja upravnih tijela

Izloženost noćnih radnika osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporuOdredbom članka 69., stavka 6. Zakona o radu propisano je kako noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu raditi duže od prosječ-nih osam sati tijekom svakih dvadeset četiri sata. Dakle, ukupan intenzitet rada u noćnom radu tom radniku ne smije biti duži od prosječnih osam sati, s tim da ukupno trajanje pojedine smjene može biti i duže od navedenih osam sati, primjerice dvanaest sati.

Međutim, ako je riječ o radniku za kojeg je, temeljem procjene opasnosti, utvrđeno da je na radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mental-nom naporu, poslodavac je takvom radniku dužan utvrditi raspored radnoga vremena tako da ne radi više od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću. U tom slučaju postoji zabrana da se radniku utvrdi raspored radnoga vremena u trajanju dužem od osam sati.

Mišljenja smo da su poslovi pri kojima je radnik izložen osobitoj opasno-sti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu svi poslovi utvrđeni Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada, te ako je riječ o takvim poslovima, poslo-davac je dužan pridržavati se zakonskih obveza o maksimalnom trajanju radnoga vremena, neovisno o činjenici što u poje-dinom radnom danu radnici možda nisu izloženi osobitoj opasnosti ili se radi o dežurstvu.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

Pružanje prve pomoćiSukladno odredbi članka 56. Zakona o zaštiti na radu (NN, br. 71/14., 118/14., 154/14. dalje: Zakon), na svakom radili-štu, odnosno u radnim prostorijama gdje istodobno radi dva do dvadeset radnika, najmanje jedan radnik, te još po jedan do svakih sljedećih 50 radnika, mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći u skladu s pravilima zaštite na radu i u pisanom obliku dobiti obavijest da je određen za pružanje prve pomoći. Slije-dom navedenoga, ukoliko Vas je poslo-davac odredio za pružanje prve pomoći, isti i snosi troškove takvog osposobljava-nja, što je i u skladu s odredbom članka 17. Zakona, kojim je propisano da troš-kove provođenja zaštite na radu snosi poslodavac.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

Gordana Palajsa


UDRUŽENI SINDIKATI

Dragan Novoselović - metalac godine

Sindikat metalaca Hrvatske – Indu-strijski sindikat

na sjednici Glavnog odbora, održanoj 30. ožujka, dodijelio je nagradu „Meta-lac godine“. Dobit-nik glavne nagrade je Dragan Novose-lović iz sindikalne podružnice Đuro Đako-vić - Zavarene posude.

Kolega Novoselović dobitnik je i Povelje za osobiti uspjeh u sindikalnom radu, a uz njega Pove-lje su dobili i Mijo Krnic iz sindikalne podruž-nice Končar – Metalne konstrukcije, Blahoslav Bartoš iz sindikalne podružnice MPD tvornica Pumpi, Tihomir Sović iz sindikalne podružnice Metalling, Željko Bilić iz sindikalne podružnice 3. maj TIBO, Ivan Svraka iz sindikalne podruž-nice TLM TPP i Robert Načinović iz sindikalne podružnice Mirnapack. Nagrade su dodijeljene na prijedlog regionalnih povjereništava.

Valamar Riviera d.d. Poreč

Povećanje plaća

Nakon tri kruga pregovora, 1. travnja 2016., u turističkoj kompaniji Valamar Riviera d.d. Poreč, predstavnici sindikata i poslodavca dogovorili su povećanje plaća za četiri posto. Od 1. lipnja plaće će

se povećati dva posto, a od 1. prosinca dodatnih dva posto. Ako rezultati poslovanja u srpnju budu dobri, u što se ne sumnja, s plaćom za srpanj ispla-tit će se jednokratna nagrada u iznosu 300 kuna, a ako rezultati budu dobri i u kolovozu, razgovarat će se o isplati jednokratne nagrade i za taj mjesec. U idućoj godini ponovno će se dogovarati povećanje plaće za 2017. godinu.

- Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH), osim što je vodio kolektivne pregovore i najviše pridonio povećanju plaća, bio je prisutan u i procesu prelaska radnika iz Hotela Baška u „Valamar“. STUH je vodio posebnu brigu o tome da radnici pri prelasku iz jedne tvrtke u drugu zadrže, odnosno sačuvaju, postojeću razinu prava, poručili su iz toga većinskoga sindikata u „Valamaru“.

Kolektivni ugovor za predškolske ustanove u vlasništvu grada Velike Gorice

Plaćanje prijevoza za sve radnike

Foto:5portal.hr

Nakon što su sindikati gradske uprave i djelatnika u kulturi, te Sindikat javnih profesional-

nih vatrogasnih profesionalnih postrojbi Hrvatske, udružen u SSSH, s gradom Velika Gorica potpisali dodatke kolektiv-nim ugovorima, kojima su izjednačena prava svih radnika u djelatnostima koje pokrivaju spomenuti sindikati, Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK), kao jedini reprezentativan sindikat, sklopio je, 30. ožujka, s gradom Velika Gorica, Kolektivni ugovor za predškolske ustanove u vlasništvu Grada.

Kolektivnim ugovorom, potpisanim na neodređeno vrijeme, osnovica za obra-čun plaća ostaje ista, ali je dogovoreno i ugrađeno u KU kako početkom rujna

počinju pregovori o usklađivanju koefi-cijenata zaposlenih u predškolskim usta-novama sa zaposlenima u gradu Velika Gorica. Odgojno-obrazovni radnik, koji obavlja voditeljske poslove po lokacijama, ostvaruje pravo na povećanje plaće jedan posto, po odgojnoj skupini, za razliku od dosadašnjih 0,50 posto, a definirano je i kako će se osnovna plaća radnika uvećati, ako radnik ima znanstveni stupanj magi-stra znanosti, deset posto, za razliku od dosadašnjih osam posto. Ugovoreno je i plaćanje prijevoza za sve radnike, neovi-sno o udaljenosti stanovanja od lokacije rada, a dobrovoljni davatelji krvi ostva-ruju dva, umjesto dosadašnjeg jednog slobodnog dana. Jasnije je definiran i smjenski rad, pa će svima koji rade u

smjenskome radu (tehničkome osoblju) od 1. ožujka 2016. godine plaća rasti sukladno dogovorenome povećanju.

Tijekom pregovora, započetih počet-kom prosinca prošle godine, održano je sedam krugova pregovora. Pregovori su bili teški, a bilo je prekida sa sindikalne strane.

Dragan Novoselović


DOGAĐAJI

Zaštitu privatnosti radnika uređuje Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu. Osobni podaci

radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno Zakonom o radu ili drugim zakonom, te ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom. Prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama podatke radnika smije samo poslodavac ili osoba koju za to posebno ovlasti poslodavac.

Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može iden-tificirati izravno ili neizravno na osnovi jednog ili više specifičnih obilježja (ime i prezime, adresa, OIB, broj telefona, e-mail adresa, fotografija, podaci o obra-zovanju, podaci o bankovnom računu, biometrijski podaci: otisak prsta, snimka šarenice oka, video zapis i sl.).

Poslodavac smije koristiti suvre-mene informacijske tehnologije (video nadzor, biometrija, GPS) za obradu osobnih podataka radnika samo ako su ispunjeni određeni uvjeti, kao što su npr. postojanje opravdane zakonite svrhe, te postojanje valjanog pravnog temelja za obradu podataka (drugi zakon, privola radnika). Radnici moraju biti prethodno informirani o obradi njihovih podataka, što treba biti uređeno unutarnjim aktima poslodavca.

Tako poslodavac ne smije koristiti snimljene materijale u svrhe koje nisu propisane zakonom i ne smije ih javno objavljivati. Dužan je imenovati osobe koje imaju pristup takvim podacima i poduzimati odgovarajuće mjere zaštite od neovlaštenog pristupa i eventualnih zlou-poraba takvih podataka, kao i odrediti vremensko razdoblje čuvanja podataka. Protekom vremena, odnosno ispunje-njem svrhe, dužan ih je brisati.

Poslodavac treba organizirati nadzor nad korištenjem suvremenih informacij-skih tehnologija (video nadzor, biometrija, GPS). U tu svrhu treba provesti postupak prethodnog savjetovanja (suodlučivanja) s radničkim vijećem, provjeriti usklađe-nost sa zakonima, prilagoditi upotrebu suvremenih informacijskih tehnologija tako da se smanji utjecaj na privatnost radnika. Radnici moraju znati da su pod nadzorom (treba postaviti jasno istaknute oznake da su prostorije pod video nadzo-rom). Potrebno je i educirati operatera u području ljudskih prava, dostojanstva radnika i zaštite privatnosti, kao i omogu-ćiti ulaganje žalbi i individualni pristup npr. video zapisima. Korištenje suvre-menih informacijskih tehnologija treba biti regulirano jasnim pravilima (politi-kama korištenja). Potrebno je uspostaviti i unutarnju kontrolu nadzora, pa i samih radnika, npr. izborom ili imenovanjem povjerenika za kamere.

Vanjski nadzor nad obradom osob-nih podataka obavlja Agencija za zaštitu osobnih podataka. Agencija provođe-njem zahtjeva rješava pitanje utvrđiva-nja povreda prava zajamčenih Zakonom o zaštiti osobnih podataka, daje pravna mišljenja u vezi sa zaštitom osobnih podataka, daje preporuke i prijedloge za unapređivanje zaštite osobnih podataka i dr.

Između potrebe poslodavca za ostva-rivanjem sigurnosti i zaštite privatnosti radnika mora postojati ravnoteža. Ravno-teža se postiže razmjernom zaštitom inte-resa poslodavca, s jedne strane, i zaštitom dostojanstva i prava privatnosti radnika, s druge strane. Korištenje nadzora na radnome mjestu treba biti proporcio-nalno svrsi i postizanju konačnoga cilja, opravdano, u korist poslodavca i radnika, te radi unapređenja radnog okruženja. Granica nadzora je točka gdje su osob-nost i zaštita osobnih podataka radnika ugrožene.

Narušavanje privatnosti istodobno predstavlja i problem zaštite dostojanstva radnika u slučaju neovlaštenoga snimanja i snimanja koje nije opravdano temeljem Zakona o zaštiti na radu.

Sudska praksa:

Objavljivanje neprimjerene snimke s radnog mjesta na YouTubeu opravdan je razlog za otkaz. (Presuda Vrhovnog suda Republike

Hrvatske Revr – 136/09)

Onesposobljavanje video nadzora oprav-dan je razlog za otkaz ugovora o radu.

(Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revr-61/05)

Od dana pregledavanja video snimke počinje teći rok za izvanredni otkaz ugovora o radu. (Županijski sud ZgGž-622/14)

Kako opisanim snimanjem nije došlo do zadiranja u privatnost radnika, a snima-nje je bilo u izravnoj vezi s postupanjem u procesu rada, te nema baš nikakve karak-teristike mobinga ili šikaniranja radnika i po shvaćanju revizijskog suda snimanje nije bilo nedopušteno ni u smislu odredbi Zakona o radu, imajući pri tome na umu da je ono bilo predviđeno i općim aktima tuženika (poslodavca).... predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

(Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revr-1803/09 od 15.09.2011.)

Gordana Palajsa(Kraj)

Zakon o zaštiti na radu

Nadzorni uređaji kao sredstva zaštite na radu


DOGAĐAJIPITANJE: Radim kod poslodavca u graditeljskoj djelatnosti, kod kojega sam prethodno radio do studenoga 2014.godine. Kod istoga sam se poslodavca ponovno zaposlio 22. rujna 2015. godine nakon razdoblja čekanja posla na Zavodu za zapošljavanje. Budući da sam 22. ožujka 2016. godine navršio neprekidnih šest mjeseci rada kod poslodavca, kao uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor, zatražio sam priznavanje punoga godišnjeg odmora za 2016.godinu, na što mi je poslodavac odgovorio da na to nemam pravo. Molim Vas za odgovor: je li poslodavac u pravu? (M. N., Labin)

ODGOVOR: Prema članku 77., st.1. Zakona o radu (ZOR) radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, dok prema stavku 3. istoga članka radnik koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godiš-nji odmor, nakon šest mjeseci neprekid-nog radnog odnosa kod toga poslodavca. Nadalje, prema članku 78., st.1. ZOR-a, radnik koji nije ispunio uvjet od šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanae-stine punoga godišnjeg odmora, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Slije-dom navedenih odredbi, može se reći da Vi doista niste stekli pravo na puni godišnji odmor 22.ožujka 2016.godine, budući da se pravo na godišnji odmor ostvaruje za kalendarsku godinu za koju tada treba i biti ostvaren uvjet šestomje-sečnog neprekidnog radnog odnosa. Prema navedenom, Vama pripada pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za 2015.godinu, koji se utvrđuje tako da se broj dana godišnjeg odmora koje biste ostvarivali u punom obujmu podijeli s dvanaest i dobiveni rezultat pomnoži sa brojem mjeseci rada u 2015.godini (u konkretnom slučaju to su tri mjeseca), pri čemu se dobiveni rezultat u decimalnom broju do 0,5 zaokružuje na manji broj, a preko 0,5 na veći broj. Godišnji odmor za 2016.g. steći ćete 30. lipnja 2016.g., a ako radni odnos prestane prije toga, izraču-nava se razmjerni dio po istom principu kako je već navedeno.

PITANJE: Nalazim se na bolovanju više od četiri mjeseca, te sam negdje pročitao kako imam pravo na pomoć u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana u iznosu 2.500 kuna. Kada sam postavio zahtjev prema poslodavcu, rekao mi je kako na to nemam pravo, jer takvu pomoć oni nemaju predviđenu u svojim aktima. Molim Vas za odgovor: imam li pravo na takvu naknadu? (S.S., Pula) ODGOVOR: Ako doista navedena naknada, odnosno potpora nije predvi-đena internim aktima poslodavca (pravil-nikom o radu, kolektivnim ugovorom) ili Vašim ugovorom o radu, na nju nemate pravo, budući da je iznos koji navodite propisan tek kao maksimalni neoporezivi iznos za tu namjenu, člankom 13., stavak 2., toč.9. Pravilnika o porezu na doho-dak. Naime, prema navedenome članku, oporezivim primitkom od nesamostalnog rada smatrat će se potpore zbog nepre-kidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana do 2.500 kuna godišnje (pri čemu se takvo razdoblje ne mora odnositi na jednu kalendarsku godinu). To drugim riječima znači tek mogućnost koju poslo-davac mora utvrditi određivanjem visine same potpore, načina i rokova isplate u svojim internim aktima, ili, eventualno, isto pravo utvrditi u ugovoru o radu kojeg sklapa sa radnikom.

PITANJE: Nadzornom odboru podu-zeća, u kojem radim i obnašam funkciju sindikalnog povjerenika, mandat istječe za mjesec dana, pa tako i predstavniku radnika, kojeg je u prethodnom sazivu imenovao sindikat, budući da kod nas ne postoji radničko vijeće. Taj predstav-nik radnika više ne želi biti član NO-a u novom sazivu, pa me zanima kakva je procedura za izbor novoga predstavnika u NO. (V. P., Poreč) ODGOVOR: Prije svega moram Vas upozoriti da ste s takvim načinom »imenovanja« predstavnika radnika u NO prekršili važeću odredbu ZOR-a koja regulira postupak imenovanja, odno-sno izbora predstavnika radnika u tijelu poslodavca, pa se može ustvrditi kako je sva sreća da nitko od strane radnika, odnosno poslodavca, nije pokrenuo postupak legitimnosti članstva predstav-nika radnika čiji je mandat na isteku. Budući da u Vašem poduzeću, kako navo-dite, ne postoji izabrano radničko vijeće, predstavnika radnika na isteku mandata kao i novog predstavnika radnika u NO valjalo je izabrati prema članku 164., stavak 3. ZOR-a, u postupku propisa-nom ZOR-om za izbor radničkoga vijeća koje ima jednoga člana. Izbornu proce-duru u takvom slučaju detaljno normi-raju odredbe članka 145.-147. ZOR-a i Pravilnika o postupku izbora za radničko vijeće. Ovdje, nažalost, nema dovoljno mjesta za obrazloženje cjekupne proce-dure, pa Vas, stoga, upućujem da prou-čite navedene odredbe prije provođenja izbora. Bitno je naglasiti kako sindikat ima pravo u pisanom obliku podnijeti prijedlog za izbor novoga člana u NO i sazvati skup radnika na kojemu će se donijeti odluka o provođenju izbora i imenovanju izbornog odbora. Pred-lagatelji (to može biti sindikat ili deset posto radnika koji su to potvrdili svojim potpisima) ističu po jednog kandidata i njegova zamjenika, a rezultat izbora se utvrđuje tako da je izabran onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova radnika koji su glasovali. Ako dva ili više kandi-data dobiju isti broj glasova, izabran je kandidat koji duže neprekidno radi kod poslodavca.

Odgovara: Slobodan Kapor, pravni povjerenik u

Teritorijalnom uredu SSSH Pula


ZABAVNI KUTAK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. MATE ANIĆ Sv. Nikole Tavelića 55, Podgorje, 33000 Virovitica

2. BLAŽENKA GLOBAN 30. svibnja 9, 49247 Zlatar Bistrica

3. ANDREA SEKULIĆ P. Berislavića 3, 44000 Sisak

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 453

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. svibnja 2016.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: RADNE NAVIKE


DOGAĐAJI


zdrava radna mjesta za sve uzraste - iskon internet · 2016-07-04 · davati edukativ-nom i...

Documents