za nakladnika - javna ustanova „nacionalni park krka“ · ulazeći u to kako će osnivač...

Nakladnik: Javna ustanova „Nacionalni park Krka“

Za nakladnika: Željko Bulat

Glavni urednik: Drago Marguš

Uredništvo: Željko Bulat, Doris Banić, Mate Bačić, Joško Baljkas, Ivona Cvitan, Silvija Čaleta, Gordana Goreta, Anita Jurković, Drago Marguš, Vesna Bulat Škarica, Nataša Zaninović

Lektor: Vilijam Lakić

Korektori: Vilijam Lakić, Drago Marguš

Fotografije: arhiva NP „Krka“, webinfopoint

Likovno oblikovanje i obrada kolora:webinfopoint

Tisak: ??????? d.o.o.

Naklada: 600

Adresa uredništva: Trg Ivana Pavla II br. 5, 22 000 Šibenik

Kontakt: tel. 022 201-777; fax. 022 336 836; e-mail: [email protected]; www.npkrka.hr

Šibenik, travanj 2012.ISSN 1847-6511

nakon neuobičajeno duge i hladne zime i pravih snježnih elementarnih nepogoda koje su protutnjale i našim nacionalnim parkom, ostavivši za sobom rijetko viđenu idiličnu sliku, pred vas stiže peto proljetno izdanje našeg glasnika BUK-a, u kojem i ovoga puta nudimo mnoštvo zanimljivosti i različite sadržaje, s pregledom događanja i aktivnosti koje su obilježile razdoblje od izlaska prethodnog broja.

Uobičajene aktivnosti oko pripreme nado-lazeće turističke sezone nisu izostale niti ovoga puta, a najave, primjerice s, berlinskog turističkog sajma, tjeraju na maksimalni angažman i mobili-zaciju svih zaposlenika.

Ipak, dotad u sjeni svih tih događaja, u posljednje vrijeme u prvi plan izbio je jedan novi moment, a to je najava osnivanja centralne parkovne agencije kao krovne organizacije u upravljanju zaštićenim područjima u našoj zemlji, što bi značilo ukidanje dosadašnjih uprava zaštićenih područja, prema tome i niza drugih aktivnosti koje bi u mnogome promijenile sliku postoječeg stanja. Ne prejudicirajući stvari, niti ulazeći u to kako će osnivač urediti zaštitu prirode u Republici Hrvatskoj, teško se oteti dojmu i ne naglasiti da je to strateška odluka koja, kao i sve druge, ima svoje moguće dobre, ali i one suprotne elemente, o kojoj onda ovisi i niz posljedica koje će iz nje nužno proizaći.

Naime, zajedničko raspolaganje prihodima i središnja podjela istih ne čine se baš prihvatljivim rješenjem, prvenstveno iz razloga destimulacije i

usporavanja daljnjeg razvoja naših poznatijih parkova, od većeg nacionalnog značenja (kao što je i NP „Krka“), a potom i zbog nedovoljne motivacije manjih parkova da se dalje razvijaju i nastoje osigurati vlastita stredstva. Naš nacionalni park oduvijek je bio lider kada je u pitanju zaštita prirode, i ne samo zaštita, u Hrvatskoj, a rezultati dugogodišnjih napora govore sami za sebe. Stoga sva argumentacija koja govori u prilog osnivanju parkovne agencije teško da drži vodu kada je u pitanju Nacionalni park „Krka“.

Bilo kako bilo, i dalje ćemo se truditi biti inicijator i pokretačka snaga aktivnosti koje pridonose razvoju lokalne zajednice i boljitku života ljudi na prostoru Parka i oko njega pomažući sve važne segmente društva, od politike zapošljavanja, do socijalnih, humanitarnih, sportskih, kulturnih i edukativnih djelatnosti i svega onoga što unaprjeđuje kvalitetu života ljudi na ovim prostorima. Da li će se to promijeniti i u kojem obliku, to tek treba vidjeti. Nadam se da se prilikom donošenja odluke, kakva god ona bila i koliko god teška bila, neće pogriješiti.

Srdačno Vaš,

Željko Bulat, ravnatelj JU NP „Krka“

BUK 1

Dragi čitatelji,

Peti broj glasnika Buk sadrži jedanaest rubrika. Rubrika „Zaštita“ donosi tekst o trinaest zaštićenih objekta prirode na području Šibensko-kninske županije, među kojima je i Nacionalni park „Krka“, o ponovnom nalazu visovačke jezerske pastrve (Salmo visovacensis n. sp.) nakon 62 godine, o analizi recentnih procesa sa sintezom prikaza osnovnih značajki hidrologije krškog hidrosustava rijeke Krke, o primjeni autohtonog bilja u hortikulturi i prijepis Pravilnika o unutranjem redu u Nacionalnom parku „Krka“ (NN 119/11). Rubrika „Upravljanje“ donosi priloge o pretpostavkama kreiranja i brendiranja ponude NP „Krka“ i upravljanju ljudskim resursima u zaštićenim područjima. Rubrika „Prirodna baština“ donosi prilog o močvarnoj i vodenoj vegetaciji NP „Krka“ i opis Miljacka slapa, petog slapa na rijeci Krki. Rubrika „Kulturna baština“ donosi pretisak teksta kataloga Burnum – Arheologija kao prednost na zaštićenom prostoru, objavljenog 2011. u ediciji Burnum – Katalozi i monografije I, u nakladi Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, i priloge o konzerviranju predmeta od bjelokosti, kosti i rožine s arheološkog lokaliteta Burnum. Slijedi zanimljiva rubrika „Događanja“, koja donosi vijesti o dvanaest važnijih događaja u NP „Krka“, među kojima se ističu donacija za razminiranje područja Nacionalnog parka „Krka“, izrada digitalnog modela reljefa Nacionalnog parka „Krka“, premijera kostimirane dječje kazališne predstave Ja šimiš, u izvedbi kazališne radionice Virko, fotnatječaj za facebook fanove službene stranice JU „Nacionalni park Krka“ i sudjelovanje na svjetskom sajmu arheologije i turizma Borsa mediterranea del turismo archeo-logico, održanom u talijanskom gradu Paestumu, u regiji Kampanija. Rubrika „Izvješća“ donosi tekstove o završetku projekata „Ihtiološka istraživanja rijeke Krke“ i „Procjena i valorizacija zapuštenih staništa područja NP 'Krka'“ i prilog o

broju i strukturi posjetitelja NP „Krka“ u 2011. godini. Rubrika „Biološka raznolikost“ donosi opis blazijeva potkovnjaka, uvrštenog u Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske u kategoriji rizične svojte, i bjelušine, ilirsko-južnoeuropske svojte raspro-stranjene u južnoj Italiji, na Balkanskom poluotoku i Kreti, čiji naziv roda (Inula) potječe od mitološke priče po kojoj je Helena Trojanska, spartanska kraljica, žena kralja Menelaja, najljepša žena na svijetu, brala oman kada ju je oteo trojanski princ Paris. U rubrici „Speleologija“ objavljeni su prilozi o arheozoološkoj analizi životinjskih kostiju sakupljenih u arheološkim istraživanjima u špilji Jazinka, o špilji Miljacka 1, istraženoj u dužini od 712 m, staništu čovječje ribice, i o devastaciji špilje Miljacka 2, periodičkog izvora, kroz koji za visokih voda teče podzemna rijeka čije vode potječu iz slivnog područja rijeke Zrmanje, vrijednog dijela hrvatske geobaštine. Rubrika „Galerija“ donosi grafike flore, faune i etnokulturne baštine nastale u dječjim likovnim radionicama „Taj divni svijet“ (2002. – 2004.) i fotografije zimske idile na Krki zabiljžene u veljači 2011. Rubrika „Povijesna fotografija“ donosi fotografije sa svečanosti postavljanja spomen-ploče u spomen na posjet cara Franje Josipa I. i njegove supruge, carice Elizabete Bavarske, Manojlovačkim slapovima (17. travnja 1875.), što ih je 1899. godine snimio dvorski fotograf Tomaso Burato. U posljednjoj rubrici, „Poezija”, objavljeni su stihovi fra Stojana Damjanovića.

Čitajte i dalje Buk!

Drago Marguš, glavni urednik

Pročitajte u novom broju

BUK 3

4 BUK - SADRŽAJ

Sadržaj

6 ZaštitaZaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županijeVisovačka jezerska pastrva (Salmo visovacensis n. sp.)Hidrologija krškog hidrosustava rijeke Krke – analiza recentnih procesa i sintezni prikaz osnovnih značajkiPrimjena autohtonog bilja u hortikulturiPravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku „Krka“

24 UpravljanjeUpravljanje ljudskim resursima u zaštićenim područjima „I moja kap pomaže ga tkati“

44 Prirodna baštinaMiljacka slap – poznato o nepoznatomMočvarna i vodena vegetacija Nacionalnog parka „Krka“

52 Kulturna baštinaBurnum – arheologija kao prednost na zaštićenom prostoruKonzervacija predmeta od bjelokosti, kosti i rožine

62 DogađanjaKirk Douglas na Otoku VisovcuRadionica u MetkovićuDonacija za razminiranjeIzrada digitalnog modela reljefa Nacionalnog parka „Krka“Drugi krug fotonatječaja „NP KRKA 2011.“Knjiga – Slatkovodne ribe Nacionalnog parka „Krka“Taktilna karta Skradinskog bukaPeti učkarski sajamProslava 27. obljetnice Nacionalnog parka „Krka“Četvrti FOROSajam arheologije i turizma u Paestumu„Ja šišmiš“, predstava za pamćenje

80 IzvješćaBroj i struktura posjetitelja NP „Krka“ u 2011. godiniIhtiološka istraživanja rijeke KrkeProcjena i valorizacija zapuštenih staništa područja NP „Krka“

90 Biološka raznolikostBlazijev potkovnjakBjelušina

94 SpeleologijaArheozoološka analiza faune špilje JazinkeŠpilja Miljacka 1Devastacija špilje Miljacka 2

100 GalerijaDječja radionica „Taj divni svijet“Snježna idila

104 Povijesna fotografijaTomaso Burato, dvorski fotograf

107 PoezijaVisovačka zimska bura

Zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije

Svijest o potrebi zaštite prirode u Hrvatskoj i prvi poticaji za to javljaju se u drugoj polovici 19. stoljeća. Nositelji tih ideja uglavnom su bili obrazovani pojedinci, znanstvenici, liječnici, umjetnici, putopisci… koji su svoje ideje o zakonskoj potrebi zaštite pojedinih prirodnih područja i ugroženih svojti objavljivali u stručnim časopisima.

Prvi pravni akti koji su u sebi sadržavali zaštitu prirodnih fenomena i životinjskih svojti bili su Zakon o zaštiti ptica (1893.), Zakon o lovu (1893.) i Zakon o zaštiti pećina (1900.). Prvi

cjelovito zaštićena područja,

Hrvatskoj je, uključujući i

nacionalni parkovi – Plitvička jezera, Bijele stijene, Štirovača i Paklenica –, kao proglašeni su 1928. godine, ali je njihova zaštita bila ograničena samo na jednu godinu, pa kako nije bila produžena, formalno je prestala krajem 1929. Plitvička jezera i Paklenica nacionalnim parkom trajno su proglašeni 1949. i prvi su nacionalni parkovi u Hrvatskoj. Šezdeset godina poslije u

područja pod preventivnom zaštitom, zaštićeno 458 prirodno vrijednih područja, podijeljenih u devet kategorija. U kategoriji strogog rezervata (2)

2zaštićeno je 23,95 km , nacionalnog parka (8) 2 2961,35 km , parka prirode (11) 4242,15 km ,

2posebnog rezervata (83) 853,34 km , regionalnog 2parka (2) 1 599,90 km , spomenika prirode (116)

2 22,45 km , značajnog krajobraza (79) 909,87 km , 2park-šume (35) 88,85 km , spomenika parkovne

2 2arhitekture (122) 9,55 km , ukupno 8 691,41 km . Neka zaštićena područja nalaze se u obuhvatu drugih zaštićenih područja pa zaštićena područja ukupno obuhvaćaju površinu od 7 613,5 km², što je 8,69% ukupnog teritorija Hrvatske.

Na području Šibensko-kninske županije zaštićeno je trinaest prirodno vrijednih područja:

2dva nacionalna parka – Kornati (223,75 km ) i (Krka 2109 km ), dijelovi dvaju parkova prirode – Velebita

2 2(80,07 km ) i Vranskog jezera (15,00 km ), dva 2spomenika prirode – „Stara straža“ (0,01 km ) i

ZAŠTITA

Sutoka rijeka Krke i Čikole

NP Kornati - podmorje

8 BUK - ZAŠTITA

2„Vrela Cetine“ (0,3 km ) i sedam značajnih krajo-braza – „Rijeka Krka (gornji tok)“ uzvodno od

2granice Nacionalnog parka „Krka“, (2,63 km ), 2„Rijeka Krčić“ (2,80 km ), „Žutsko-sitska otočna

2skupina“ (19,34 km ), „Rijeka Krka (donji tok)“ 2nizvodno od mosta u Skradinu do ušća (30,3 km ),

2„Kanal sv. Ante – luka“ (10,95 km ), „Gvozdenovo-2Kamenar“ (5,49 km ) i „Vodeni tok i kanjon Čikole“

2(9,25 km ). Ukupna površina zaštićenih objekata prirode u Šibensko-kninskoj županije iznosi 497,15

2km , odnosno 8,77% ukupne površine (kopna i mora).

Prostornim planom Šibensko-kninske županije za zaštitu predloženo je, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, dvadeset novih područja: u kategoriji strogog rezervata – otok Purara; posebnog rezervata – kanjon Guduče (ornitološki), Crni Tavani – Dinara (šumske vegetacije), Samar – Dinara (šumske vegetacije) i Svilaja (šumske vegetacije); regionalnog parka – Dinara (dio); spomenika prirode – Modrino selo (geološki), Makirina – Ivinj (geološki), Šarena jezera (hidrološki), Zmajevo oko (hidrogeološki) i špilja Tradanj kod Zatona (geomorfološki); značajnog

krajobraza – uvale Stupica vela, Stupica mala i Kabal s akvatorijem i otocima, poluotok Oštrica, uvala Tijašćica, uvala Lovišća, Promina i primoštenski vinogradi (Bucavac); park-šume – šuma na otoku Krapnju i šuma Jelinjak; spomenika parkovne arhitekture – Otavice (drvored).

Za četiri zaštićena područja predviđena je prekategorizacija i/ili izmjena granica. Dio značajnog krajobraza „Rijeka Krka (donji tok)“ koji obuhvaća Prokljansko jezero proglasio bi se posebnim rezervatom (stanišnim), značajni krajobraz „Rijeka Krčić“ posebnim rezervatom (geomorfološkim) a značajni krajobraz „Vodeni tok i kanjon Čikole“ posebnim rezervatom (geo-morfološkim). Predviđeno je izdvajanje područja Šubićevac iz području značajnog krajobraza „Gvozdenovo-Kamenar“ u novu park-šumu Šubićevac, čime će se sadašnje granice značajnog krajobraza Gvozdenovo-Kamenar smanjiti za izdvojenu površinu park-šume.

Drago Marguš, Anita Babačić, Hrvoje Zekanović i Tina Dragutin

SP Vrela rijeke Cetine

ZAŠTITA - BUK 9

Kategorija zaštite Zaštićena područja (godina proglašenja – površina)

Nacionalni parkKornati (1980. – 21 800 ha)

Krka (1985. – 10 900 ha)

Park prirodeVelebit (dio) (1981. – 8 007 ha)Vransko jezero (dio) (1999. – 1 500 ha)

Spomenik prirodeStara straža kod Knina (geološki) (1961. – 1,17 ha)

Vrela rijeke Cetine (hidrološki) (1972. – 29,81 ha)

Značajni krajobraz

Krka – krajolik (gornji tok) (1948. – 262,5 ha)

Rijeka Krčić (1964. – 280,124 ha)

Žutsko-sitska otočna skupina (Kornatsko otočje) (1967. – 10 006,56 ha)

Vodeni tok i kanjon Čikole (1967. – 925 ha)

Krka – krajolik (donji tok) (1968. – 3 025,45 ha)

Kanal sv. Ante – luka (1974. – 1 095,02 ha)

Gvozdenovo-Kamenar (1974. – 549,4 ha)

Zaštićene prirodne vrijednosti na području Šibensko-kninske županije

PP Vransko jezero

Kategorija zaštite Naziv

Strogi rezervat Otok Purara

Posebni rezervat ornitološki Kanjon Guduče

Posebni rezervat (šumske vegetacije) Crni Tavani

Posebni rezervat (šumske vegetacije) Samar

Posebni rezervat (šumske vegetacije) Svilaja

Park prirode / Regionalni park Dinara (dio)

Spomenik prirode (geološki) Modrino selo

Spomenik prirode (geološki) Makirina-Ivinj

Spomenik prirode (hidrološki) Šarena jezera

Spomenik prirode (hidrogeološki) Zmajevo oko

Spomenik prirode (geomorfološki) Špilja Tradanj kod Zatona

Značajni krajobraz Uvale Stupica vela, Stupica mala i Kabel s akvatorijem i otocima

Značajni krajobraz Poluotok Oštrica

Značajni krajobraz Uvala Tijašćica

Značajni krajobraz Uvala Lovišća

Značajni krajobraz Promina

Značajni krajobraz Primoštenski vinogradi (Bucavac)

Park-šuma Šuma na otoku Krapnju

Park-šuma Šuma Jelinjak

Spomenik parkovne arhitekture Otavice – drvored

Područja predviđena za zaštitu na području Šibensko-kninske županije

ZK Žutsko-sitska otočna skupina

10 BUK - ZAŠTITA

Kategorija zaštite Naziv

Posebni rezervat

Dio značajnog krajobraza Krka – krajolik (donji tok) – dio koji obuhvaća Prokljansko jezero – posebni rezervat – stanišni (istražiti opravdanost)Značajni krajobraz Rijeka Krčić – posebni rezervat – geomorfološki (istražiti opravdanost)Značajni krajobraz Vodeni tok i kanjon Čikole – posebni rezervat – geomorfološki (istražiti opravdanost)Park-šumaDio značajnog krajobraza Gvozdenovo-Kamenar – područje Šubićevac – park šuma

Područja predviđena za prekategorizaciju na području Šibensko-kninske županije

PP Velebit - rijeka Krupa

ZAŠTITA - BUK 11

ZAŠTITA

12 BUK - ZAŠTITA

Neka jezera u alpskim zemljama, bez obzira na pripadnost po slivovima, zatim jezera dalje na sjeveru, u Skandinaviji, Finskoj, i Sovjetskom Savezu, nastava jezerska pastrva, poznata pod imenom Salmo trutta L., morpha lacustris L., odnosno u jezerima u području Crnog mora Salmo trutta labrax Pallas morpha lacustris L., a u jezerima u slivu Kaspijskog mora Salmo trutta caspius Kessler morpha lacustris L.

Na Balkanu, izvan crnomorskog sliva, napose u velikim jezerima, koja pripadaju slivu Jadranskog, odnosno Egejskog mora, koja dakle imaju vezu sa mediteranskim bazenom, do sada nije bila ustanovljena jezerska pastrva (lacustris).

U Ohridskom jezeru nema jezerske pastrve (lacustris), nego samo endemične vrste Salmo letnica Karaman i Salmothymus ohridanus (Steindachner). Postojanje jezerske pastrve u Skadarskom jezeru nije još potpuno proučeno i riješeno, a u Prespanskom i Dojranskom jezeru također nema jezerske pastrve. U malim planinskim jezerima na Balkanu, u koliko u njima uopće ima riba, nije također pronađena jezerska pastrva, dok u nekima od njih živi potočna pastrva.

U Jugoslaviji je jezerska pastrva (lacustris) do sada poznata iz ovih jezera: Bohinjsko jezero u Sloveniji, Plitvička jezera u Hrvatskoj i Plivsko jezero u Bosni. U tim jezerima živi i potočna pastrva (fario), kao i u pritocima tih jezera. Danas više nije moguće sa sigurnošću ustanoviti, da li su u Bohinjskom jezeru i u Plivskom jezeru jezerske pastrve (lacustris) urođene ili su onamo useljene. Poznato je naime, da su oba ta jezera poribljavana tokom posljednjih 60 godina sa raznim salmo-nidima, među ostalim i sa jezerskim pastrvama. Za

Plitvička jezera je poznato da su naseljena (djelomično t. j. jezero Kozjak) sa kalifornijskom pastrvom, a nije ni malo vjerojatno, a ni poznato da bi onamo bila ikada ubačena i jezerska pastrva.

Međutim sva tri ova jezera pripadaju dunav-skom slivu, u kojem području je jezerska pastrva već odavno poznata kao urođena i to pitanje je odijeljeno od pitanja postavljanja jezerske pastrve u balkanskim jezerima drugih slivova, u prvom redu jadranskog sliva. U literaturi nalazimo tvrdnju (8), da jezerske pastrve (lacustris) na Balkanu uopće nema.

VISOVAČKO JEZERO I NJEGOVE PASTRVE

Za pastrve u jezeru koje stvara rijeka Krka u svom toku između Knina i Skradina, saznao sam oko godine 1930. Do god. 1938. bio sam na tom jezeru dva puta, ali svaki puta samo prolazno po jedan dan tako, da mi nije bilo moguće da tada dublje zalazim u pitanje pastrva toga jezera, koje sam smatrao jezerskim pastrvama. To jezero je slabo poznato. Malo tko ga i naziva jezerom, nego jednostavno ga zovu „Krka“ smatrajući ga dijelom rijeke Krke.

Na jezeru je nastanjeni otočić Visovac, poznat u bližoj i daljoj okolici. Stoga sam u vezi imena otočića skovao naziv: Visovačko jezero.

Ovo ime je u glavnom prihvaćeno i može se održati u upotrebi iz razloga što je opravdano, razumljivo i potrebno. Radeći na ribarstvu jezera, govoreći i pišući o jezeru, ne može se stalno služiti imenom Krke, jer nastaje zabuna i zbrka. To ime sam upotrijebio i za konstrukciju naziva visovačke jezerske pastrve.

Salmo visovacensis Visovačka jezerska pastrva( n. sp.)

Kanjon Među gredama

Tako je dr. Zdravko Taler počeo svoj opis visovačke jezerske pastrve, ne znajući da će time potaknuti raspravu koja će potrajati sljedećih 60 godina. Naime, Taler je za svojih posjeta Visovačkom jezeru ulovio i detaljno premjerio 37 primjeraka jezerskih pastrva, potpuno drugačijeg izgleda od obične potočne pastrve u rijeci Krki. Na temelju uočenih karakteristika zaključio je da se radi o novoj svojti jezerske pastrve, koju je nazvao visovačka jezerska pastrva, Salmo visovacensis n. sp. U svome radu iz 1950. Taler iznosi zaista detaljan opis te pastrve, ali ne donosi njezinu fotografiju ili crtež. U sljedećih 60 godina visovačka jezerska pastrva više nije zabilježena pa je u Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske (Mrakovčić i sur., 2006) proglašena ugroženom vrstom.

Na inicijativu Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i Hrvatskog društva za biološka istraživanja, 2010. godine izrađen je crtež visovačke jezerske pastrve na temelju Talerova opisa. Crtež je izrađen da bi se olakšala potraga za tom rijetkom pastrvom, kroz tisak edukativnog materijala i terenska istraživanja tijekom 2011. i 2012. godine.

GLAVA I ČELJUSTI

Glava gledana s donje ili gornje strane, izrazito je uska i prema vrhu gubice znatno zašiljena tako da su obje čeljusti, gornja i donja duguljaste zašiljene i

uske. Gomja čeljust seže kod svih primjeraka unazad preko, a rijetko samo do vertikale stražnjeg ruba oka. Kod pojedinih primjeraka gornja čeljust seže preko vertikale stražnjeg ruba oka još za polovinu promjera oka. Na svom stražnjem kraju gornja je čeljust znatno šira nego na prednjem. Zubi na vanjskom rubu gornje čeljusti sežu od vrha gubice do preko polovine njene dužine. Na stražnjoj trećini nema zubi. U poredbi sa potočnom pastrvom (fario) iz Dunavskog sliva, zubi su kod jednako velikih primjeraka visovačke jezerske pastrve krupniji i veći i duži.

DUŽINA I TEŽINA TIJELA

Od raspoloživih i pregledanih primjeraka izmjereno je po dužini i vagnuto 35 primjeraka pastrva. Po odnosu između dužine i težine ova se pastrva razlikuje od ostalih salmonida, šta se vidi već i običnim promatranjem bez mjerenja, jer je veoma plosnata. Ova razlika u odnosu dužine i težine nije ona prolazna ili lokalna razlika koja se osniva na razlici u mogućnostima ishrane i drugim uslovima života, nego je ta razlika i odnos dužine i težine, specifično obilježje vrste.

OSNOVNE I TIPIČNE BOJE TIJELA

Visovačka jezerska pastrva ima osnovnu i

ZAŠTITA

14 BUK - ZAŠTITA

tipičnu pepeljasto-sivu često srebrenasto-sivu boju tijela ozgo i na bokovima. I na onim primjercima, na kojima dominira, obično prolazno, druga boja npr. žuto-siva, naročito ako riba ugine ili je ubijena, nakon nekog vremena izbije po tijelu tipična onovna pepeljasto-siva boja.

CRNE PJEGE

Na svim primjercima crne pjege po tijelu imadu dva glavna oblika. Prvo su manje ili više okrugle crne pjege. One se nalaze samo na škržnim poklopcima i ima ih sa svake strane nekoliko. Drugo su po bokovima smještene crne pjege u obliku nepravilnih križića ili nepravilnog slova iks (x). Ove pjege stoje ili pojedince ili po dvije ili tri, ili u hrpama po više pjega. Ima i takvih, koje izgledaju samo kao odlomci slova iks. Debljina crtica ili krakova od kojih je sastavljena pjega (ili slovo x) veoma je različita. Ako je tanja, onda je ta pjega jasnijeg oblika, a ako su crtice deblje ili veoma debele i krupne, onda pjega dobiva oblik manje ili više razlivene mrlje. Ovakva mrlja je katkada veoma nepravilnog oblika i krupna. ali nikada nije pravilno zaokružena, kao kod potočne pastrve.

RUŽIČASTE (CRVENE) PJEGE ILI TOČKE

Odrasli primjerci rijetko imaju crvene, u stvari intenzivno tamno ili svijetlo ružičaste pjege po bokovima tijela, kao što ih imaju mlade, do 300 mm duge, obično nedorasle pastrve. Čim je riba starija tim manje ima na sebi ovih pjega i uopće crvenila. Na ogromnoj većini viđenih primjeraka nema ni traga

crvenim, odnosno ružičastim pjegama. Velika većina primjeraka (krupnijih) sa ovakovirn pjegama, bila je jalova. Oko tih pjega, koje su jarko ili blijedo ružičaste, nema svijetlog prstena druge boje, kao kod potočnih pastrva.

Broj (količina) ružičastih pjega je daleko manji, nego broj crnih pjega. Ružičaste pjege su smještene iznad i ispod pobočne linije, ali iznad linije bude ih više. Nabrojio sam kod jedne 9, odnosno 11 sa svake strane, kod druge 23, a treće 30 itd.

Oblik ružičastih pjega je redovno okruglast. Međutim se nalaze i ružičaste, ali više ružičasto smeđe pjege nejednake veličine i nepravilnog oblika, slične križićima (x) crnih pjega. Često izgleda kao da je crna pjega smještena preko ružičaste tako da na rubovima ostaje tu i tamo po nešto nepokrivenog crvenila, iz donjeg sloja kože.

Plavom bojom

Terenskim istraživanjima u prosincu 2011. na Visovačkom jezeru, ponovno je nakon 62 godine, uhvaćena visovačka jezerska pastrva. Nekoliko primjeraka te pastrve uhvaćeno je na području Roškog slapa i u rijeci Krki neposredno iznad slapa. Detaljnije analize pokazat će radi li se uistinu o zasebnoj vrsti, o podvrsti ili ipak samo o jezerskoj formi obične primorske pastrve, Salmo farioides. Današnje metode puno su naprednije od onih u Talerovo doba i mogle bi dati traženi odgovor.

Napomena: označen je izvorni (nelektorirani) tekst Zdravka Talera!

Dušan Jelić

ZAŠTITA - BUK 15

ZAŠTITA

Hidrologija krškog hidrosustava rijeke Krke – analiza recentnih procesa i sintezni prikaz osnovnih značajki

NP „Krka“ i Građevinski fakultet u Rijeci izradili su hidrološku studiju „Hidrologija krškog hidrosustava rijeke Krke – analiza recentnih procesa i sintezni prikaz osnovnih značajki“. Cilj studije bila je analiza i sistematiziranje raspoloživih podloga o hidrologiji rijeke Krke u kontekstu upravljanja njezinom zaštitom na prostoru Nacionalnog parka. Pri tome su Krka i njeni vodni resursi razmatrani i u širem kontekstu cjelokupnog njezina slijeva, s naglaskom na onim segmentima koji imaju najizraženiji utjecaj na procese i pojave unutar granica samog Parka, jer se vrijedni, prema svojim prirodnim obilježjima, dijelovi slijeva (izvorišni dio Krke, Krčić...), koji pripadaju jedinstvenom hidrografskom i hidrološkom sustavu, nalaze i izvan granica Parka.

U studiji su prikazani rezultati osnovnih hidroloških obrada podataka s mjernih postaja na rijeci Krki – karakteristični godišnji trendovi, unutargodišnja raspodjela, regresijske povezanosti i autokorelacijske funkcije, prostorna raspodjela specifičnih protoka u slivu te procjena dinamike relativnog rasta sedrenih barijera hidrološkim pristupom. Isto tako, zbog hidrološke povezanosti, provedena je i analiza međuodnosa voda Krčića i Krke, te Zrmanje i Krke, u različitim hidrološkim prilikama.

Analizirani su višegodišnji nizovi podataka s hidroloških postaja na širem području Parka od kada su registrirane, s naglaskom na karakterističnim mjesečnim i godišnjim vrijednostima vodostaja, protoka, temperature vode i zraka te oborina. Uz to,

Nizvodno od Skradinskog buka

ZAŠTITA - BUK 17

analizirani su i podaci o kakvoći vode tijekom posljednjih pet godina i njihova povezanost s hidrološkim prilikama u kojima su utvrđeni.

Istraživanje je pokazalo prisutnost nekoliko globalnih trendova, koji, ako bi se nastavili s gradijentom koji imaju tijekom posljednjih 50-ak godina, mogu dovesti do smanjenja vodnosti Krke i njenih vodnih resursa. Tako su prisutni trendovi povećanja temperature zraka, smanjenja oborina, povećanja srednjih i maksimalnih godišnjih temperatura vode i smanjenja srednjih i minimalnih godišnjih protoka. Indikativan je i trend porasta vode na hidrološkoj postaji Skradinski buk, lociranoj iznad posljednje sedrene barijere u koritu Krke, a koji je posljedica rasta same barijere. Brzina tog rasta procijenjena je na prosječno oko 0,16 cm godišnje, odnosno sumarno oko 10 cm u ana-liziranom razdoblja (1947.-2010).

Utvrđena je vrlo dobra kakvoća vode, uglavnom I i II vrste, često samo zbog povećane elektro-provodljivosti. Iznimno rijetko uočava se povećan sadržaj hranjivih tvari. Kakvoća vode unutar granica Parka, i to u donjem dijelu toka, je bolja u odnosu na gornji tok rijeke, odnosno područje grada Knina, gdje je prisutan antropogeni utjecaj. Analize su potvrdile povezanost hidroloških prilika i pojedinih

parametara kakvoće vode.Studija je jedna od prvih hidroloških studija

koja nisu izrađene radi utvrđivanja mogućnosti dodatnog korištenja voda Krke (za energetiku, vodoopskrbu, navodnjavanje…), već prvenstveno radi osiguranja hidroloških elemenata njezine zaštite.

Istraživanja na kojima se temelji studija, trebalo bi nastaviti detaljnom analizom hidroloških prilika na odabranim lokalitetima, kontinuiranim praćenjem dnevnih podataka s mjernih postaja i provedbom ciljanih hidroloških mjerenja kako bi se precizirali hidrološki međuodnosi na pojedinim, za Park kritičnim, lokacijama, prije svega na mjestima oduzimanja vode za hidroenergetske potrebe. Takve dodatne hidrološke podloge omogućile bi nova saznanja važnih kako za donošenje odluka o održivom upravljanju prirodnim fenomenom, tako i za kompleksnija ekološka istraživanja, pri čemu bi naglasak trebao biti na povezivanju značajki količina (protoka, razine vode, temperature) i kakvoće vode sa značajkama pojedinih biotopa i njihovih biocenoza.

Gordana Goreta

Desna obala nizvodno od Visovca

Autohtone ili izvorne vrste biljaka pripadaju određenoj regiji ili ekosustavu. Njihova prisutnost rezultat je isključivo prirodnih procesa, bez čovjekove intervencije, pa imaju vlastiti prirodni raspon rasprostranjenosti u kojemu se smatraju autohtonim. Izvan tog prirodnog prostora vrste se mogu naći zbog djelovanja čovjeka pa se tada smatraju unesenim ili introduciranim vrstama. Autohtone vrste nisu nužno i endemične.

Područje Nacionalnog parka „Krka“ obiluje brojnim autohtonim biljnim vrstama pogodnim za primjenu u uređenju zelenih površina, kako onih unutar granica Parka, tako i za područja koja gravitiraju rijeci Krki. Autohtone biljke daleko su bolje prilagođene uvjetima staništa. Njihovo održavanje znatno je jeftinije budući da su prilagođene skromnim uvjetima rasta (manjku plodnog tla, vode i sl.) pa će dobri rezultati biti postignuti bez mnogo truda. One doprinose očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti jer njihova prisutnost pomaže pticama, leptirima i sličnim životinjama, kojima daju hranu i zaklon. Izbor bilja u hortikulturi izravno utječe na identitet prostora, stoga je veoma važno koje biljne vrste odabrati, bilo da se radi o pojedinačnom drveću, drvoredu, ukrasnom grmlju ili niskom raslinju. Osim što bojom i mirisom često daju obilježje kraju u kojem rastu, autohtone biljke oduvijek su zastupljene u tradicijskim vrtovima, koji tako oponašaju prirodni biljni pokrov. Uređenje zelenih površina u Parku temelji se na odredbama Zakona o zaštiti prirode koje ne dopuštaju unošenje stranih alohtonih vrsta u zaštićena područja. Stoga se uvijek odabiru karakteristične biljke određenog područja Parka, iako je teško naći sadnice

Primjena autohtonog biljau hortikulturi

autohtonog bilja jer rasadnicima nisu komercijalno zanimljive. Zahvaljujući novim trendovima u hortikulturi, da se sve više pažnje pridaje prirodnim vrijednostima i oponašanju okolnog staništa, autohtone vrste dobivaju na vrijednosti i popularnosti. Tako se za sadnju na sušnim područjima s visokom ljetnom temperaturom preporučuju primorsko smilje (Helichrysum italicum), aromatični, srebrnastosivi niski polugrmići, koji rastu i u skromnim uvjetima, i ljekovita kadulja (Salvia officinalis). Stari Rimljani kadulju su smatrali svetom biljkom. Osim ljekovitih svojstava, kao i većina aromatičnih biljaka, vrijedna je medonosna biljka. Uz kamenje može se saditi krški vrisak (Satureja montana), polugrmić, koji početkom jeseni cvate bijelim cvjetićima. Odlična je medonosna i jedna od najstarijih začinskih biljaka. Za pokrivanje tla vrlo je dobra majčina dušica (Thymus vulgaris), je je niskog rasta pa gotovo puže po tlu. Ima snažna antiseptička svojstva. Stari Egipćani koristili su je za balzamiranje.

Od grmolikih autohtonih vrsta često se sade lopočika ili lemprika (Viburnum tinus) i lovor (Laurus nobilis). Lopočika je samonikli vazdazeleni grm koji raste u šumama bora i hrasta crnike. Cvjeta zimi ružičasto-bijelim cvjetovima. Dobro podnosi rez pa je pogodna za živice. Lovor ili, kako ga u našim krajevima nazivaju, javor, vazdazeleno je grmoliko stablo pogodno za živice. U starom Rimu vijencem od lovorova lišća krunjene su glave ratnih pobjednika i pjesnika. Odatle naziv laureat. Od grmova često se sadi i lijepi zimzeleni grm planika ili maginja (Arbutus unedo). Raste kao grm, ali i kao nisko stablo, prepoznatljivo po crvenkastoj kori koja se ljušti u uzdužnim prugama. Plod planike

ZAŠTITA

18 BUK - ZAŠTITA

dozrijeva u studenome i prosincu. Njezini crveno-narančasti plodovi jestivi su u umjerenim količinama jer veće količine izazivaju pijanstvo.

Karakteristično stablo Dalmacije, visoko, pravilno razgranato, je i koštela ili koprivić (Celtis australis). Pripada porodici brijestova. Raste polagano i doživi starost od tisuću godina. Plodovi su jestivi. Često se koriste za pravljenje rakije. Sadnice se mogu nabaviti gotovo u svakom većem rasadniku. Iz porodice bukava za hortikulturu važan je i hrast crnika ili česmina (Quercus ilex), vazdazelenih kožastih listova. U prirodi češće raste kao grm, rjeđe kao stablo. Raste sve do Roškog slapa, gdje zbog oštrije klime postupno nestaje. Od porodice maslinovki (Oleaceae) često se koristi crni jasen (Fraxinus ornus), grm ili stablo s atraktivnim mirisnim cvatovima.

Osim navedenih biljaka, postoji niz drugih autohtonih vrsta vrlo praktičnih za sadnju u vrtovima i na zelenim javnim površinama koje se mogu koristiti u odabiru.

Anita Jurković

Lopočika

Kadulja

NACIONALNI PARK KRKA

2353

Na temelju članka 71. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 70/05, 139/08 i 57/11), pribavljenog prethodnog mišljenja Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i suglasnosti Ministarstva kulture (klasa: 612-07/10-04/0002, urbroj: 532-10-03/4-11-07 od 14. rujna 2011.), Upravo vijeće Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ na 37. sjednici održanoj 11. listopada 2011. donosi

PRAVILNIKO UNUTARNJEM REDU U NACIONALNOM PARKU „KRKA“

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.Ovim Pravilnikom uređuju se pitanja zaštite, očuvanja, unaprjeđenja,

promidžbe i korištenja Nacionalnog parka „Krka“ (u daljnjem tekstu: Nacionalni park), te propisuju mjere za nepoštivanje odredaba ovog Pravilnika.

Članak 2.Zaposlenici Javne ustanove „Nacionali park Krka“ (u daljnjem tekstu:

Ustanova), stanovnici Nacionalnog parka, vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama u Nacionalnom parku, te fizičke i pravne osobe koje na području Nacionalnog parka obavljaju dopuštenu djelatnost i posjetitelji Nacionalnog parka dužni su se pridržavati odredbi ovoga Pravilnika.

Članak 3.Vlasnici i nositelji prava na prirodninama unutar granica Nacionalnog

parka dužni su dopustiti predstavnicima Ustanove obavljanje djelatnosti javne službe u cilju zaštite prirode, obilazak tih prirodnina u svrhu znanstvenih i stručnih istraživanja te praćenja i nadzora provođenja propisanih uvjeta zaštite prirode.

II. UNUTARNJI RED U NACIONALNOM PARKU

1. Zaštita ekoloških sustava

Članak 4.Na području Nacionalnog parka sva vlažna staništa (močvarna zemljišta,

poplavne šume i cretovi), uključujući vode krškog hidrogeološkog i hidrološkog sustava rijeke Krke te druge vode, prirodne ili umjetne (izvori, lokve, ponori i potoci) prirodna su vrijednost i ekološki značajna područja na kojima, zbog očuvanja biološke raznolikosti, nije dopušteno:

– podizati barijere u vodotoku, sprječavati protok vode ili mijenjati vodni režim;

– isušivati, zatrpavati ili mijenjati izvore, ponore, lokve, potoke i postojeće ljudskim radom izgrađene kanale;

– zahvaćati i koristiti vodu iz vodotoka i drugih prirodnih ležišta površinskih voda te crpsti podzemne vode za navodnjavanje poljoprivrednog i drugog zemljišta (melioracijsko navodnjavanje);

– crpsti podzemne vode za punionicu vode;– odlagati kruti otpad na obale te ispuštati tekućine i kemijska sredstava

kojim se može ugroziti biljni i životinjski svijet, odnosno onečistiti voda.

Članak 5.Šumama se upravlja na temelju programa zaštite šumskih ekoloških

sustava koji sadrži mjere njihove zaštite i unapređenja, uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Članak 6.Na području Nacionalnog parka zabranjena je sječa šume bez dopuštenja

Ministarstva.Iznimno, na temelju programa zaštite šumskih ekoloških sustava i uz

dopuštenje Ministarstva, dozvoljena je sanitarna sječa, sječa uzgojnog karaktera, korištenje bioloških i biotehničkih sredstava za zaštitu bilja i uzgojni radovi ako služe za očuvanje prirodnih sastava šumskih zajednica.

Članak 7.Na području Nacionalnog parka zabranjeno je branje, sakupljanje,

uništavanje, sječa ili iskopavanje samoniklih biljaka i gljiva i na bilo koji način uništavanje njihova staništa.

Iznimno na području Nacionalnog parka dozvoljeno je branje, sakupljanje, sječa i iskopavanje samoniklih biljaka i gljiva te njihovih dijelova u znanstveno-istraživačke i obrazovne svrhe, radi provođenja sanitarnih mjera i uspostave prirodne ravnoteže uz dopuštenje Ministarstva.

Zabranjeno je unošenje stranih svojti biljaka i gljiva na područje Nacionalnog parka.

Članak 8.Obavljanje tradicionalne (biološke ili organske) poljoprivrede

(vinogradarstvo, maslinarstvo i povrtlarstvo) bez uporabe mineralnih gnojiva, kemijskih sredstava i hormona na području Nacionalnog parka je dozvoljeno, uz očuvanje ugroženih rubnih staništa (živice, pojedinačna stabla, skupine stabala, bare, močvare i livade).

Na području Nacionalnog parka zabranjena je intenzivna poljoprivreda i postavljanje plastenika i staklenika izvan građevnih zona određenih Prostornim planom Nacionalnog parka „Krka“ (u daljnjem tekstu: Prostorni plan).

Članak 9.Radi očuvanja biološke raznolikosti na području Nacionalnog parka

košnja i tradicionalna ispaša stoke je dopuštena.Ispaša stoke dopuštena je samo uz ljudski nadzor.Ispaša stoke i košnja nije dopuštena na strmim kanjonskim padinama, na

lokalitetima Skradinski buk i Roški slap, te svim ostalim lokalitetima namijenjenim organiziranom posjećivanju.

2. Korištenje voda i javnog vodnog dobra

Članak 10.Vode Nacionalnog parka mogu se koristiti na temelju plana

gospodarenja u skladu s mjerama zaštite prirode na način da se ne mijenja kvaliteta vode i živog svijeta u njoj, te prirodni režim voda.

Plan gospodarenja vodom u Nacionalnom parku vlasnici i ovlaštenici prava donose uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Članak 11.Pravna osoba nadležna za obavljanje poslova upravljanja vodama dužna

je postupati u skladu s odredbama Prostornog plana i Zakona, a osobito:Hidroelektrana „Jaruga II.“ na Skradinskom buku obustavljat će rad u

razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna tekuće godine, u vremenu od 8 do 20 sati. U istom periodu moguć je noćni rad elektrane (od 20 do 8 sati) uz propuštanje biološkog minimuma od 6 m3/sec preko cijelog slapišta. Hidroelektrana će obustaviti rad i izvan navedenog razdoblja ako na donjem dijelu Skradinskog buka nije osigurana protoka od 13 m3/sec. Navedena dispozicija primjenjuje se i na pogonsku vodu Šibenskog vodovoda na Skradinskom buku.

Hidroelektrana na Roškom slapu može raditi samo s onim vodama koje prelaze biološki minimum od 6 m3/sec, a u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna tekuće godine između 8 i 20 sati hidroelektrana će obustaviti rad bez obzira na količinu vode u koritu Krke.

Hidroelektrana „Miljacka“ radit će u vremenu od 8 do 20 sati (dnevni režim) uz protok od min. 8 m3/sec i od 20 do 8 sati (noćni režim) s min. protokom za zadržavanje biološkog minimuma od 4 m3/sec. Hidroelektrana će obustaviti rad i izvan navedenog vremena ako protok na profilu zahvata padne ispod 4 m3/sec.

Izuzetno od navedenih odredbi, prilikom obustave rada hidroelektrane dozvoljeno je korištenje minimalnog protoka za sinkronu vrtnju turbina bez plasiranja energije izvan praga elektrane.

Članak 12.Korisnici voda i javnog vodnog dobra koji svojim radnjama i

djelatnostima ugroze izvornost prirode i prouzrokuju štetu dužni su bez odgađanja i na vlastiti trošak otkloniti štetne posljedice na dijelu prirode na kojem je nastala šteta.

3. Plovidba i privez plovila

Članak 13.Plovidba u Nacionalnom parku dozvoljena je uz odobrenje Ustanove.Vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama u Nacionalnom parku imaju

pravo korištenja plovila radi pristupa svojim nekretninama ako do njih nije moguće doći cestom ili poljskim putom.

Zabrane i ograničenja plovidbe u Nacionalnom parku ne odnose se na

plovila nadležnih tijela Ministarstva i pravnih osoba s javnim ovlastima (policija, vatrogasci, lučka kapetanija, hitna pomoć i sl.) u obavljanju poslova iz svog djelokruga.

Članak 14.Prijevoz posjetitelja na vodi u Nacionalnom parku organizira Ustanova.Zabranjen je prijevoz posjetitelja na vodi bez koncesijskog odobrenja.Iznimno samostan na otočiću Visovcu ima pravo organizirati prijevoz

hodočasnika vlastitim plovilima, pod uvjetima koje propisuje Ustanova.

Članak 15.Stalni privez plovila, u dijelu rijeke Krke uzvodno od Skradinskog

mosta, mogu imati Ustanova, samostan Visovac i manastir „Krka“ (Arhanđelovac) u skladu s Prostornim planom Nacionalnog parka „Krka“ (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) i uvjetima koje utvrđuje Ministarstvo.

Iznimno, stalni ili privremeni, privez plovila mogu imati i druge pravne i fizičke osobe uz odobrenje Ustanove.

Stalni i privremeni privez plovila dopušten je isključivo na posebno označenim i uređenim prostorima (privezištima).

Članak 16.Fizičkim i pravnim osobama iz članka 20., 21. i 22. ovoga Pravilnika

pobliže uvjete za kretanje i privez plovila odlukom određuje ravnatelj Ustanove.

Članak 17.Radi onemogućavanja nedopuštene plovidbe u vodama Nacionalnog

parka Ustanova može postaviti vidljive zapreke i oznake na vodi.

4. Rekreacijski ribolov

Članak 18.Na području Nacionalnog parka ribolov je zabranjen.Iznimno na području Nacionalnog parka dopušten je rekreacijski ribolov

stanovnicima, vlasnicima i ovlaštenicima prava na nekretninama u Nacionalnom parku za vrijeme dok su otvoreni ulazi u Nacionalni park.

Rekreacijski ribolov dopušten je samo klasičnim ribolovnim priborom (ribolovni štap) i jednokukom udicom bez kontrakuke.

Zabranjen je ribolov na slapovima (Skradinskom buku, Roškom slapu, Miljacka slapu, Rošnjaku, Manojlovačkim slapovima, Brljanu i Bilušića buku), sto metara udaljenosti oko otoka Visovca, obali uz manastira Krka, pješačkim stazama, pristanima za plovila i obalama namijenjenim za kupanje.

Zabranjen je ribolov:1. visovačke pastrve (Salmo visovacensis Taler, 1950);2. zlouste (Salmothymus obtusirostris krkensis Karaman, 1926);3. glavatice (Salmo marmoratus Cuvier, 1829);4. turskog klena (Telestes turskyi Heckel, 1843);5. zrmanjskog klena (Squalius zrmanjae Karaman, 1928);6. oštrulje (Aulopyge huegelii Heckel, 1842);7. dalmatinske gaovice (Phoxinellus dalmaticus Zupancic &

Bogutskaya, 1999);8. koljuške (Gasterosteus gymnurus Cuvier, 1829);9. visovačkog glavočića (Knipowitschia mrakovcici Miller, 1990);10. glavočića crnotrusa (Pomatoschistus canestrinii Ninni, 1883);11. primorskog peša (Cottus ferrugineus Heckel & Kner, 1858).Određuje se lovostaj za:1. primorsku pastrvu (Salmo faroides Karaman, 1938) od 1. listopada do

31. ožujka;2. lipljena (Thymallus thymallus Linnaeus, 1758) od 1. siječnja do 15.

svibnja;3. ilirskog klena (Squalius illyricus Heckel & Kner, 1858) od 1. travnja

do 15. lipnja;4. mrenu (Barbus plebejus Bonaparte 1839) od 1. travnja do 15. lipnja;5. primorsku ukliju (Alburnus albidus Costa 1838) od 1. svibnja do 15.

kolovoza;Određuje se najmanja dužina za:1. primorsku pastrvu (Salmo faroides Karaman, 1938) – 30 cm;2. kalifornijsku pastrvu (Oncorhynchus mykiss Walbaum, 1792) – 30 cm;3. lipljena (Thymallus thymallus Linnaeus, 1758) – 30 cm;4. ilirskog klena (Squalius illyricus Heckel & Kner, 1858) – 25 cm;5. mrenu (Barbus plebejus Bonaparte 1839) – 28 cm;6. šarana (Cyprinus carpio Linnaeus, 1758) – 40 cm;7. linjaka (Tinca tinca Linnaeus, 1758) – 20 cm;8. primorsku ukliju (Alburnus albidus Costa 1838) – 10 cm;

9. jegulju (Anguilla anguilla Linnaeus) – 60 cm.Ulovljene zabranjene ribe određene stavkom 5. ovoga članka, ribe

ulovljene za vrijeme lovostaja određenog stavkom 6. ovoga članka i ribe ulovljene ispod najmanje dužine određene stavkom 7. ovoga članka moraju se odmah osloboditi i vratiti neoštećene u stanište.

Zabranjen je lov podvodnom puškom, mrežom, vršom i ostalim ribolovnim alatima.

Zabranjen je rekreacijski ribolov iz plovila.Na području Nacionalnog parka zabranjeno je organiziranje ribolovnih

športskih natjecanja.U rekreacijskom ribolovu dozvoljen je dnevni ulov od kilogram ribe po

dozvoli.Ulovljene ribe ne smiju se stavljati u promet.Količina ulova iz stavka 12. ovoga članka može biti veća ako se radi o

ulovu jedne ribe teže od jednog kilograma.

Članak 19.Za rekreacijski ribolov u Nacionalnom parku mora se ishoditi dozvola

koju izdaje Ustanova.Dozvola se izdaje za godinu dana.Za dozvolu se plaća propisana naknada.Visinu naknade za obavljanje rekreacijskog ribolova utvrđuje ravnatelj

Ustanove.

Članak 20.Zabranjen je lov, sakupljanje i vađenje školjkaša i drugih vodenih

organizama na području Nacionalnog parka.Iznimno je dozvoljen lov, sakupljanje i vađenje školjkaša i drugih

vodenih organizama u znanstveno-istraživačke i obrazovne svrhe uz dopuštenje Ministarstva.

5. Kupanje i obavljanje podvodnih aktivnosti

Članak 21.U Nacionalnom parku kupanje je dozvoljeno samo na označenim

mjestima za vrijeme dok su ulazi u Nacionalni park otvoreni.Znakove i natpise te označavanje granica kupališta iz stavka 1. ovoga

članka određuje i postavlja Ustanova.Zabranjeno je kupanje na sedrenim barijerama slapova rijeke Krke.

Članak 22.Na području Nacionalnog parka zabranjeno je obavljanje podvodnih

aktivnosti (športsko-rekreacijsko ronjenje, podvodno snimanje, podvodna natjecanja i podučavanje u ronjenju).

Podvodne aktivnosti dozvoljene su u znanstveno-istraživačke svrhe uz dopuštenje Ministarstva.

6. Zahvati i radnje na zaštićenom području

Članak 23.Na području Nacionalnog parka dopušteni su oni zahvati koji ga ne

oštećuju i ne mijenjaju svojstva zbog kojih je zaštićen.Na području Nacionalnog parka nije dopušteno:– graditi objekte i izvoditi druge građevinske radove bez potrebnih

dozvola temeljem propisa iz područja gradnje i rješenja o dopuštenju zahvata u prirodi Ministarstva;

– graditi ili postavljati privremene objekte bez utvrđenih uvjeta zaštite prirode nadležnog Ministarstva;

– postavljati vanjsku opremu za prodaju kokica, kandiranih proizvoda, kompjutorsku izradu fotografija, izradu slikarskih portreta, prodaju bižuterije i igračaka i sl.

Članak 24.Na području Nacionalnog parka zabranjeno je izgrađivati pristupe obali,

obalu, lučice, vezove i druge vrste pristana na svim obalama na području Nacionalnog parka, osim za to Prostornim planom predviđenim mjestima uz dopuštenje i uvjete zaštite prirode Ministarstva.

Članak 25.Na području Nacionalnog parka zabranjuje se kampiranje izvan

organiziranih kampova utvrđenih Prostornim planom.Dozvolu za kampiranje izdaje Ustanova uz dopuštenje i uvjete zaštite

prirode Ministarstva.

Članak 26.Na području Nacionalnog parka zabranjeno je splavarenje (rafting),

vožnja brdskih bicikla (mountainbike), zmajarenje (paraglaiding) i ostali ekstremni sportovi, svi grupni sportovi i sportske pripreme i natjecanja.

U organizaciji Ustanove dopušteno je organizirano korištenje kajaka i kanua na Prostornim planom predviđenim mjestima uz dopuštenje i uvjete zaštite prirode Ministarstva.

Članak 27.Nadlijetanje letjelica ispod 400 m nije dopušteno, osim u svrhu snimanja

ili praćenja životinjskog svijeta uz dopuštenje Ministarstva.Let ispod 400 m dopušten je u službene svrhe, gašenja požara te

spašavanja života i imovine.

Članak 28.Unutar granica Nacionalnog parka na nerazvrstanim cestama na kojima

je promet ograničen, ravnatelj Ustanova utvrđuje uvjete prometa za sve korisnike.

Dopuštena maksimalna brzina na cestama iz stavka 1. ovoga članka je do 50 km/h.

Fizičke i pravne osobe koje imaju trajnu potrebu za prometovanjem po cestama iz stavka 1. ovoga članka moraju za prometovanje imati odobrenje Ustanove.

Iznimno, u slučaju da fizičke i pravne osobe imaju potrebu za jednokratnim prometovanjem na cestama gdje je promet ograničen, ovlaštena službena osoba Ustanove može im usmeno dopustiti prometovanje.

Ograničenja u svezi prometovanja utvrđena stavkom 1., 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na javne prometnice koje prolaze kroz Nacionalni park.

Teretna i druga tehnička vozila na cestama s ograničenjem prometovanja na području Nacionalnog parka mogu se kretati samo s opravdanim razlogom uz odobrenje Ustanove.

Zabranjeno je zadržavanje i parkiranje vozila izvan označenih parkirališta.

Zabrane i ograničenja prometovanja u Nacionalnom parku ne odnose se na vozila Ustanove, nadležnih tijela Ministarstva i pravnih osoba s javnim ovlastima (policija, vatrogasci, hitna pomoć i dr.) u obavljanju poslova iz njihovog djelokruga.

7. Obavljanje djelatnosti i koncesijska odobrenja

Članak 29.Za obavljanje dopuštene djelatnosti na području Nacionalnog parka

pravnim i fizičkim osobama Ustanova može dati koncesijsko odobrenje na vrijeme do tri godine na način propisan Zakonom ili prema posebnim propisima, uz suglasnost Ministarstva.

Djelatnosti za koje se može dati koncesijsko odobrenje, uvjete i način obavljanja djelatnosti i visinu nadoknade utvrđuje Ustanova uz suglasnost Ministarstva.

Odluka o koncesijskom odobrenju donosi se na temelju provedenog javnog prikupljanja ponuda ili na zahtjev.

U postupku javnog prikupljanja ponuda navode se uvjeti za izdavanje koncesijskog odobrenja, kao i druga pitanja od značenja za ostvarivanje prava i obveza pristupnika javnom prikupljanju ponuda, u skladu s ovim Pravilnikom i Zakonom.

Temeljem odluke o koncesijskom odobrenju davatelj koncesijskog odobrenja (Ustanova) i ovlaštenik sklapaju ugovor o koncesijskom odobrenju u skladu s Zakonom i uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Za izdavanje koncesijskog odobrenja plaća se naknada u skladu sa Zakonom, a sredstva ostvarena od naknade prihod su Ustanove i namijenjena su zaštiti prirode.

Članak 30.S pravnim osobama koje obavljaju djelatnost na području Nacionalnog

parka, a koje koriste prirodna dobra, ugovorom između Ustanove i tih pravnih osoba uređuju se međusobna prava i obveze prema uvjetima koje utvrđuje Ministarstvo.

Članak 31.Zabranjeno je snimanje ili fotografiranje u Nacionalnom parku u

komercijalne svrhe bez dozvole Ustanove.Na području Nacionalnog parka nije dopušteno snimanje i fotografiranje

materijala koji je u suprotnosti s načelima zaštite prirode.Za izdavanje dozvole plaća se naknada čiji iznos utvrđuje ravnatelj

Ustanove.

8. Posjetitelji

Članak 32.Nacionalni park kao prostor naročite kulturne, znanstvene, odgojne,

obrazovne, turističke i rekreativne vrijednosti namijenjen je posjećivanju i razgledavanju svima pod jednakim uvjetima u skladu s Zakonom i ovim Pravilnikom.

U Nacionalni park posjetitelji mogu ući samo na mjestima koja su određena kao službeni ulazi.

Članak 33.Za ulaz u Nacionalni park plaća se naknada Ustanovi.Naknadu za ulaz u Nacionalni park i povlastice utvrđuje ravnatelj

Ustanove.

Članak 34.Unutar granica Nacionalnog parka kretanje posjetiteljima dopušteno je

samo na područjima i stazama koje su označene i namijenjene razgledavanju i posjećivanju.

Pravce kretanja i mjesta koja se mogu posjećivati u Nacionalnom parku utvrđuje Ustanova.

Kretanje posjetitelja izvan područja i staza iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je samo uz pratnju službenika Ustanove.

Članak 35.Stanovnicima, vlasnicima i ovlaštenicima prava na nekretninama na

području Nacionalnog parka Ustanova će izdati iskaznicu za povlašteni ulaz i neometano kretanje do njihovih nekretnina.

Iskaznice se izdaju i zaposlenicima pravnih osoba i fizičkim osobama koje obavljaju dopuštenu djelatnost u Nacionalnom parku.

U iskaznici se utvrđuju uvjeti i način neometanog kretanja u Nacionalnom parku.

III. OZNAKE UNUTAR NACIONALNOG PARKA

Članak 36.Uvjete označavanja na području Nacionalnog parka odlukom utvrđuje

ravnatelj Ustanove uz dopuštenje Ministarstva.Jezično označavanje obvezno je na hrvatskom i engleskom jeziku.Jezično označavanje može biti i na nekom drugom svjetskom jeziku o

čemu odlučuje ravnatelj Ustanove.Na području Nacionalnog parka pravnim i fizičkim osobama

postavljanje reklamnih oznaka dopušteno je uz odobrenje Ustanove.Na području Nacionalnog parka, izvan naseljenih mjesta, zabranjeno je

postavljanje svjetlećih reklamnih oznaka.

Članak 37.Granice Nacionalnog parka označavaju se informativnim pločama s

logotipom Ustanove i natpisom Nacionalni park „Krka”, i to na mjestima gdje prometnice ulaze u Nacionalni park, gdje ceste čine granicu toga zaštićenog dijela prirode i na mjestima gdje su drugi ulazi u Nacionalni park.

U šumskim i na drugim predjelima granica se označava uobičajenim šumskim oznakama na stablima ili stijenama, te na drugi prikladan način.

IV. NADZOR I UPRAVNE MJERE

1. Upravni nadzor

Članak 38.Nadzor nad primjenom odredaba ovoga Pravilnika obavlja Ustanova te

nadležna tijela Ministarstva sukladno svom djelokrugu.

2. Neposredni nadzor

Članak 39.Neposredni nadzor u Nacionalnom parku obavljaju glavni nadzornik i

nadzornici Ustanove.Glavni nadzornik i nadzornici imaju ovlaštenja propisana Zakonom i

ovim Pravilnikom.

Članak 40.Neposrednu zaštitu i poslove čuvanja i promicanja Nacionalnog parka

obavljaju i čuvari prirode Ustanove.Čuvari prirode imaju ovlaštenja propisana Zakonom i ovim

Pravilnikom.

Čuvari prirode mogu obavljati poslove nadzornika s ovlaštenjima propisanim Zakonom i ovim Pravilnikom.

Članak 41.Glavni nadzornik, nadzornik i čuvar prirode, s posebnim ovlaštenjem,

Nacionalnog parka u obavljanju poslova nadzora i provođenja mjera zaštite nose Znak zaštite prirode u skladu s Pravilnikom o znaku zaštite prirode i Ustanove koja upravlja zaštićenim područjem.

Glavni nadzornik, nadzornik i čuvar prirode, s posebnim ovlaštenjem, Nacionalnog parka u obavljanju poslova nadzora nose službenu iskaznicu koju izdaje Ministarstvo u skladu s odredbama Pravilnika o sadržaju, obliku i načinu izdavanja službene iskaznice za glavnog nadzornika i nadzornika.

Službenom iskaznicom dokazuje se službeno svojstvo, identitet i ovlasti glavnog nadzornika, nadzornika i čuvara prirode, s posebnim ovlaštenjem, Ustanove.

Članak 42.Glavni nadzornik, nadzornik i čuvar prirode, s posebnim ovlaštenjem,

Nacionalnog parka za vrijeme obavljanja službe nose službenu odoru.Vrsta, oblik i kroj službene odore, odjeća i obuća, rokovi trajanja te

vrijeme i nošenja odore propisana je odredbama Pravilnika o izgledu odore glavnog nadzornika i nadzornika.

Članak 43.Ako se glavnom nadzorniku, nadzorniku i čuvaru prirode, s posebnim

ovlaštenjem, u obavljanju nadzora i poduzimanju mjera i radnji za koje je ovlašten pruži otpor silom ili prijetnjom da će se izravno uporabiti sila, ili ako se takav otpor osnovano očekuje, glavni nadzornik, nadzornik i čuvar prirode, s posebnim ovlaštenjem, može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave.

Članak 44.Glavni nadzornik, nadzornik i čuvar prirode, s posebnim ovlaštenjem, u

obavljanju nadzora odgovoran je ravnatelju Ustanove i Upravno vijeću ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje koje je po Zakonu ili ovom Pravilniku bio dužan poduzeti, odnosno odrediti, ako prekorači svoje Zakonom i ovim Pravilnikom utvrđene ovlasti, odnosno ne obavijesti ravnatelja Ustanove i Upravno vijeće, a po potrebi i drugo tijelo, o nedostacima koje je utvrdio u provođenju nadzora u Nacionalnom parku.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 45.Ravnatelj Ustanove donijet će provedbene akte, prema odredbama

ovoga Pravilnika, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 46.Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o

unutarnjem redu u Nacionalnom parku „Krka“ („Narodne novine“, br. 77/2000).

Članak 47.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim

novinama“.

Broj: 01-353/19-2009Šibenik, 11. listopada 2011.

PredsjednikUpravnog vijeća Nacionalnog parka „Krka“

prof. dr. sc. Mladen Kerovec, v. r.

UPRAVLJANJE

Upravljanje ljudskim resursimau zaštićenim područjima

U slučaju upravljanja zaštićenim područjima menadžment se stalno suočava s donošenjem teških strateških odluka o tome kako na najbolji način koristiti ta područja prirode a pritom ne izostaviti čimbenike koji utječu na njihovu vrijednost i očuvanje. Upravo te vrijednosti ne mogu se kupiti, niti prodati, na klasičnom tržištu i mnoge koristi od zaštićenih područja teško je ekonomski vrednovati.

Tome svakako treba pridodati i niz različitih aktivnosti i zadaća koje korespondiraju s ključnim pitanjima vezanim za funkciju upravljanja ljudskim potencijalima u takvim ustanovama, kao što su pitanja sljedećeg tipa: kakva je vizija poslovanja u budućnosti, koji su zahtjevi rada i poslovanja sada i ubuduće, koliko ljudi i kakvih nam treba za sadašnje i buduće potrebe, kako osigurati da u organizaciju dođu najbolji, kako zadržati najkvalitetnije i najsposobnije, gdje se najbolje mogu iskoristiti i razvijati potencijali svakog zaposlenog, kako osigurati uvjete u kojima će ljudi biti visoko motivirani, te kako optimalno uskladiti različite interese i unutarnje organizacijske ciljeve.

To su pitanja koja svaki uspješni menadžment stalno postavlja i na njih odgovara kroz kvalitetne, inovativne programe i praksu upravljanja. Osim toga, unutar menadžmenta javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem jako je bitna komponenta marketinški pristup menadžmentu ljudskih resursa. Tu spada i početna obuka zaposlenih zbog specifičnosti lokacije zaštićenog područja na kojoj rade i utjecaja koji imaju na posjetitelje kad pružaju primjere i informacije o tomu kako se ponašati na ekološki osjetljivim destinacijama. Zaposlenima bi zato trebalo pružati određene informacije vezane za etička načela za

postizanje načela samoodrživosti i za marketing destinacije.

Također u sustavu upravljanja ljudskim resursima potrebno je jačati i socijalni kapital vodeći brigu o emotivnom stanju zaposlenih koji djeluju u zaštićenom području, uvažavajući njihove interese i stvarajući kvalitetan odnos između njih i ustanove. Isto tako je bitno unutar istog sustava sprovesti sustav nagrada i priznanja, koji se pokazao učinkovitim u drugim segmentima turističke privrede.

Važnost upravljanja ljudskim potencijalima u zaštićenim područjima

Strateško upravljanje ljudskim potencijalima čini niz međusobno povezanih aktivnosti, zadaća menadžmenta i organizacija usmjerenih na osiguravanje adekvatnog broja i strukture zaposlenih, njihovih znanja, vještina, interesa, motivacije i oblika ponašanja potrebnih za ostvarivanje aktualnih, razvojnih i strateških ciljeva.

S obzirom da je ovdje riječ o upravljanju javnim ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima, u užem smislu upravljanje ljudskim potencijalima predstavlja ukupnost formalnih znanja, praktičnih vještina, sposobnosti, ponašanja, socijalnih obilježja, psiholoških osobina te realiziranih i/ili latentnih kreativnih mogućnosti javnih službenika privremeno ili trajno zaposlenih u javnim orga-nizacijama na poslovima od javnog interesa.

Premda javne ustanove zaštićenih područja svoje upravljačke ciljeve provode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i uz suglasnost nadležnog

24 BUK - UPRAVLJANJE

Ministarstva, utvrđivanje i provođenje funkcija menadžmenta svaka javna ustanova donosi zasebno, a organiziranje rada stručnih službi i odjela i rada neposrednih zaposlenika provodi se u skladu s upravljačkim planovima svake pojedine ustanove.

No, u praksi ipak samo neke od takvih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima imaju i cjelovito razvijene planirane strukture unutarnjeg ustrojstva, primjerice JU „NP Krka“. Naime, većina ustanova još uvijek ima djelomično ili tek inicijalno ostvarenu unutarnju strukturu, kako prema formiranju odgovarajućih funkcija, odnosno službi, tako i prema njihovoj kadrovskoj ekipiranosti.

Praksa upravljanja ljudskim potencijalima u zaštićenim područjima

U praksi upravljanja ljudskim potencijalima svake javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem može se izdvojiti nekoliko glavnih dimenzija koje doprinose ostvarenju ciljeva i konkurentnosti:¦ planiranje i upravljanje okruženjem ljudskih

potencijala: povezivanje ljudskih potencijala s poslovnim ciljevima organizacije, usklađivanje ljudskih potencijala sa zakonima, udovoljavanje posjetiocima kvalitetom,

¦ zapošljavanje i priprema ljudskih potencijala: pribavljanje i zapošljavanje selekcijom, razvoj i edukacija zaposlenika za potrebne vještine,

¦ procjena i razvoj ljudskih potencijala: mjerenje radne uspješnosti zaposlenika, otkrivanje interesa i usmjeravanje karijere, vođenje i motivacija te stvaranje kvalitetnog odnosa zaposlenika i organizacije,

¦ nagrađivanje ljudskih potencijala: oblikovanje sustava plaća, nagrađivanje učinka zapo-slenika, davanje beneficija zaposlenicima,

¦ konkurentnost: kao rezultat prethodnih dimenzija.

Upravljanje okruženjem ljudskih potencijala

Upravljanje okruženjem ljudskih potencijala u prvom se redu odnosi na povezivanje ljudskih potencijala s ciljevima ustanove, kao i njihovo usklađivanje sa zakonima. Položaj i radna mjesta zaposlenika sistematizirani su na način da se osiguraju uvjeti za stručno, racionalno i učinkovito obavljanje poslova upravljanja nacionalnim parkom.

Sistematizacijom položaja i radnih mjesta utvrđuju se poslovi koji se obavljaju u ustanovi, uvjeti koje trebaju zadovoljavati službenici i namještenici da bi mogli obavljati određene poslove, kao što su stručna sprema, radno iskustvo i drugi, te broj službenika i namještenika potreban za obavljanje tih trajnih ili povremenih poslova koji se obavljaju radi upravljanja parkom, odnosno radi ostvarivanja ciljeva prema planiranim programima zaštite, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka. To nije nimalo lagan zadatak za upravu s obzirom da u zaštićenom području nije baš lako doći do kvalitetnih ljudskih potencijala.

Ono što je simptomatično za sve naše ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima je loša demografska struktura i nedostatak odgovarajuće stručne radne snage, zatim veliki udio sezonski zaposlene radne snage, kao i radne snage niskog stupnja obrazovanja, ali i relativno visoka fluktuacija radne snage. Stoga su (unatoč nedostatku odgovarajuće stručne radne snage i ogromnom broju nezaposlenih osoba) pojedine ustanove prilikom potrage za djelatnicima često prisiljene angažirati sve raspoloživo radno sposobno stanovništvo za rad u parku pri čemu se često povećavaju troškovi rada dovođenjem radne snage iz drugih krajeva.

Područja u okolici NP „Krka“ također su se borila već dulje vremena s depopulacijom i njenim posljedicama i prije proglašenja nacionalnog parka, ali ne u tako velikoj mjeri kao što je to, primjerice, slučaj u NP „Plitvička jezera“. Uzroke takvog stanja


UPRAVLJANJE

treba tražiti i u disperznoj naseljenosti i slabo razvijenom sustavu mikroregionalnih središta. Nešto bolje stanje u naseljima šibenske zone može se pripisati snazi Šibenika kao regionalnog središta. Domovinski rat samo je potencirao ionako negativne demografske procese, a razvoj pratećih funkcija Nacionalnog parka „Krka“ za sada je nedovoljan da bi imao većeg utjecaja na njihovo zaustavljanje ili usporavanje.

No, unatoč depopulaciji u okruženju i sezonskom karakteru radne snage, usporedno s porastom broja posjetitelja planirano je i ostvareno povećanje broja djelatnika tako da je broj zaposlenih u JU NP „Krka“ u proteklom desetljeću, poglavito u drugoj polovici, znakovito rastao kako bi se

udovoljilo ciljevima, kao i posjetiocima kvalitetom i produktivnošću.

Udvostručenje broja posjetitelja u manje od dva posljednja desetljeća moralo se odraziti i na organizacijske komponente i elemente održiva razvoja NP „Krka“ i njegove okolice. Naime, kada govorimo o utjecaju turističke aktivnosti na gospodarsku održivost šireg prostora, u obzir treba uzeti neposredan utjecaj Parka na:¦ rast zaposlenosti lokalnog stanovništva iz

neposrednog okruženja,¦ širenje turističke aktivnosti i ostvarivanje

multiplikativnih efekata,¦ povećanje obujma turističkog prometa na

pripadajućem području (porast broja dolazaka

UPRAVLJANJE - BUK 27

Dijagram 1. Udio zaposlenika u JU NP „Krka“ prema mjestu prebivalištaIzvor: JU NP „Krka“ (2011.), Arhiva godišnjih izvješća 2005.-2010.


turista i ostvarenih noćenja te širenje turističkih kapaciteta u privatnom smještaju),

¦ povećanje ponude poljoprivrednih proizvoda lokalnih proizvođača (poljoprivrednici koriste najposjećenije punktove Parka za sezonsko plasiranje svojih proizvoda, iako se još ne može govoriti o masovnijoj specijalizaciji ili komerci-jalizaciji poljoprivrede pod utjecajem pove-ćanog broja posjetitelja),

¦ porast broja turističkih seoskih obiteljskih gospodarstva (prevladavajuće usmjerenih na usluge prehrane i vinotočja, što predstavlja širenje ponude proizvoda tradicionalne poljoprivredne proizvodnje za posjetitelje Parka, s jedne, ali i za odmorišne turiste iz obližnjih obalnih destinacija, s druge strane).

Unatoč nekim prethodno navedenim zaje-dničkim karakteristikama upravljanja okruženjem ljudskih potencijala koje su svojstvene gotovo svim našim zaštićenim područjima, postoje i neke međusobne različitosti po kojima se ona bitno razlikuju. To se prvenstveno odnosi na dvije osnovne razlike u upravljanju ljudskim resursima: s obzirom na vrstu službi u koje su sistematizirani u skladu s poslovima koje obavljaju, a na temelju propisa kojim se uređuje unutarnje ustrojstvo

ustanova za zaštitu prirode (najčešće Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu) i s obzirom na izvor financiranja (iz državnog proračuna ili iz vlastitih prihoda ustanove).

Tako se upravljanje ljudskim resursima s obzirom na vrstu službi i udio zaposlenih u njima razlikuje u pojedinim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima. Primjerice, većina djela-tnika u JU „NP Krka“ zaposlena je u službama iz djelatnosti prirodne i kulturne baštine (otprilike trećina zaposlenih je u Službi stručnih poslova zaštite a isto toliko je u Službi za turizam, prezentaciju i promidžbu). Ostali djelatnici pripadaju Službi za financije, računovodstvo, tehničke te opće i kadrovske poslove.

Takva se struktura ukupne djelatnosti tih ustanova odražava i na izvore f inanciranja (plaćanja) zaposlenika. Broj onih financiranih vlastitim sredstvima znatno je veći od broja zaposlenika financiranih iz državnog proračuna: JU NP „Krka“ više od dvije trećine svojih djelatnika financira iz vlastitih prihoda. Pri tom treba istaknuti kao ogromnu vlastitu snagu to da ova ustanova uopće nema ugostiteljsko-hotelijersku djelatnost, za razliku od, primjerice, JU NP „Plitvička jezera“ i JU NP „Brijuni“.

Zapošljavanje, priprema, procjena, razvoj i nagrađivanje ljudskih potencijala

Tehnika projekcije trendova prikladna je prvenstveno za dugoročno planiranje upravljanja ljudskim potencijalima, ali i za znatno kraće rokove. Spomenuta tehnika zasniva se na ranijim korelacijama i već se duže primjenjuje, jer, kao što je već spomenuto, postoji vidljiva korelacija između povećanja broja posjetitelja i porasta broja zaposlenih u JU „NP Krka“ posljednjih nekoliko godina. Dugoročnim planiranjem ljudskih poten-cijala i selekcijom, uprava jednostavnije odlučuje o tome koji će kadar zaposliti, s obzirom na njegovu uskladivost sa strategijom, kulturom organizacije i konkretnim zahtjevima određenog posla. Sele-kcijske odluke važne su jer bitno utječu na buduće troškove ili dobit organizacije.

Proces pribavljanja kandidata za zaposlenje ima za cilj privući što više kvalificiranih ljudi zainte-resiranih za određeni posao, tako da je poslije moguće izvršiti adekvatno zapošljavanje kadra selekcijom. Ako je broj kandidata jednak broju slobodnih radnih mjesta, može se reći da selekcije nema budući da su izbor izvršili kandidati, a da bi bile uspješne, organizacije moraju privući visokokvalitetan i sposoban kadar.


Primjerice, u JU „NP Krka“ protekle je godine na jedno novootvoreno mjesto stiglo pet molbi, što i nije velik izbor za selekciju, ali, s druge strane, nije ni indikator malog broja kandidata budući da se ovdje iskazuju samo zamolbe za radna mjesta vezana za prijavu preko radne knjižice. Dio sezonskih zaposlenika čine i studenti, koji povremeno rade na poslovima prihvata i/ili prodaje ulaznica, čuvara i kontrolora. To su kandidati i zaposlenici koji koriste privremeno zaposlenje kao praksu tijekom školovanja, a uz to sezonski zarade. Sezonski djelatnici pokazali su se kao dobro rješenje i prednost za Ustanovu iz više razloga:

¦ studiraju na studijima srodnim poslovima koje inače obavljaju (turizmu, jezicima, pomorstvu, prometu...), a rad u Parku predstavlja im praktični dio, za koji dobiju i pismenu potvrdu,

¦ većina se iskazuje na radnom mjestu jer im je to ujedno referenca za buduće poslove u struci a motivirani su za rad jer su relativno dobro plaćeni,

¦ angažiraju se po potrebi ako je povećan obujam posla,

¦ administrativni poslovi prilikom njihovog zapošljavanja svedeni su na minimum.


UPRAVLJANJE

Sezonsko zapošljavanja djelatnika ima za Ustanovu i svojih nedostataka, kao što su npr. vremenski ograničena dostupnost (od srpnja do rujna), nesigurna naplata s platne liste u slučaju dodatnih potraživanja (npr. od studenata) i sl.

Također, s obzirom na manji broj pristiglih zamolbi za zapošljavanje na radnim mjestima sezonskog karaktera, može se zaključiti da JU „NP Krka“, ima, poput ostalih zaštićenih područja izvjesnih poteškoća u selekciji kadra. S gledišta sezonskih djelatnika nije baš poželjna za zapošljavanje na duže vrijeme, iz nekoliko razloga:¦ sezona traje prekratko za većinu djelatnika (3

mjeseca),¦ plaće su relativno niske za tako kratko razdoblje

(prosječni koeficijent 0,88),¦ udaljenost od prebivališta do radnog mjesta

produljuje radno vrijeme za oko dva sata dnevno (iako je prijevoz osiguran),

¦ pojedina mjesta uvijek će biti „sezonskog karaktera“ (motivacija djelatnika za sezonski rad opada s godinama),

¦ visokokvalitetni djelatnici stalno zaposlenje u pravilu traže drugdje.

Nedostatak adekvatnog kadra i traženih vještina, kao što je, primjerice, znanje više stranih jezika, i opterećenost neadekvatnim ljudima ponekad usporava daljnji razvoj Ustanove. To je posljedica nedostatka planiranja ljudskih potencijala ranijih godina. Traži se stalni sustav obuke i obrazovanja za određena specifična znanja i v ještine kao najisplativiji način postizanja konkurentske prednosti.

Opći i posebni ciljevi edukacije kadra imaju zajedničke interese, a to su razvijanje radnih navika i metoda rada koje daju optimalne rezultate, motivacija i interes za daljnje učenje i usavršavanje, kao i razvijanje pozitivnog radnog stava cjelokupnog kadra, naravno, u skladu s osobnim ciljevima zaposlenika. Za organizaciju je bitno da se s povećanjem razine obrazovanja njezinih zaposlenika povećava njihova konkurentnost kao

rezultat povećane učinkovitosti zaposlenika s višim stupnjem znanja i vještina.

S obzirom na raznoliku djelatnost JU NP „Krka“ (poslove neposredne zaštite i nadzora, stručni nadzor nad osobama koje obavljaju dopuštene djelatnosti u Parku, turističku djelatnost, prihvat, informiranje, stručno vođenje, prijevoz te interpretaciju i edukaciju posjetitelja, promicanje odgoja i obrazovanja u zaštiti prirode, promicanje znanstvenoistraživačkog rada i organizaciju znanstvenih i stručnih skupova, te ostale poslove) na temelju aktualnog Plana upravljanja predviđeno je konstantno institucionalno jačanje Ustanove kroz desetogodišnju edukaciju i osposobljavanje djelatnika, jačanje Odsjeka nadzora, kao i tehničko opremanje službi i odsjeka u cilju podizanja razine stručnog obrazovanja djelatnika.

Glavne aktivnosti edukacije i osposobljavanja obuhvaćaju stručno usavršavanje djelatnika prema potrebama pojedinih službi i odsjeka, sudjelovanje na znanstvenim i stručnim skupovima, pohađanje škole stranih jezika i informatičkih tečajeva. Dakle, obrazovanje je ključna poluga uključivanja u globalne tržišne odnose. Upravo obrazovanjem postiže se informiranost i usklađivanje s vanjskim okruženjem.

U procesu upravljanja ljudskim potencijalima praćenje i ocjenjivanje radne uspješnosti važan je dio praćenja i poboljšavanja ukupne organizacijske uspješnosti, a podrazumijeva donošenje sudova o radu pojedinca i njegovoj kvaliteti, počevši od određivanje posla i kriterija uspješnosti i ocjenjivanja uspješnosti pa do pružanja povratne informacije.

Što se tiče izbora, treninga i osposobljavanja zaposlenika u javnim ustanovama, uz sve navedeno, za uspješan menadžment ljudskih potencijala bitno je otkrivanje interesa zaposlenika i usmjeravanje karijere, stvaranje kvalitetnog odnosa između zaposlenika i ustanove, redovito oblikovanje i vođenje sastanaka grupe, upravljanje konfliktima između pojedinaca i grupa, te nagrađivanje učinka zaposlenika i pružanje beneficija zaposlenicima.


Vezano za kompenzaciju ljudskih potencijala, odnosno stupanj izravnosti materijalnih primanja i ukupnih kompenzacija zaposlenih u JU „NP Krka“, radi se o dvjema temeljnim kategorijama: izravnim materijalnim, f inancijskim primanjima koje pojedinac dobiva u novcu (plaći i drugim materijalnim poticajima) i neizravnim materijalnim dobicima i beneficijama, koji pridonose indivi-dualnom materijalnom standardu iako ih zaposle-nici ne primaju neposredno u obliku plaće ili novca (osiguranje, prehrana, stipendije, školarine, odmori, rekreacije itd.).

Naravno da u praksi postoje i drugi oblici nagrađivanja učinka zaposlenika, kao što su provizijske nagrade i ljestvica prodaje, odnosno rang broja iznad kojeg se provizija povećava, što rezultira, naravno, povećanjem broja prodanih ulaznica.

Vrijednosti koef icijenata radnih mjesta utvrđuju se na temelju Zakona o plaćama u javnim službama, Uredbe o nazivima radnih mjesta i koef icijentima složenosti poslova u javnim službama i Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti

poslova u javnim službama. Plaću službenika i namještenika Ustanove čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće.

Treba napomenuti da je zadovoljstvo zaposle-nika u neposrednoj vezi sa zadovoljstvom gostiju, tj. posjetitelja Parka, s obzirom na to da nezado-voljni zaposlenici ne mogu dati maksimalni učinak. Stoga se, osim materijalnih nagrada i benef icija, priznavanje uspjeha smatra jednim od glavnih činitelja motivacije, pa nefinancijski, odnosno nematerijalni, oblici tipa zahvala i pohvala mogu imati veliku važnost i snagu. To mogu biti, primjerice, nagrade za veliki doprinos, simbolične nagrade za mala djela i uspjehe koje pokazuju da je rad prepoznat, izbor „djelatnika godine“, dodjela posebne titule za doprinos u radu, nagrade na kraju poslovnog razdoblja za rezultate koji su lako mjerljivi (npr. broj prodanih ulaznica i suvenira), nagrade za rezultate koji nisu kvantitativno mjerljivi za poslove pružanja usluga, na temelju mišljenja poslovnih suradnika i posjetitelja i sl.


UPRAVLJANJE

Konkurentnost i orijentacija na integralni model upravljanja

Za postizanje konkurentske prednosti na tržištu osobito je važno postizanje i održavanje kvalitete i zadovoljavanje potreba javnih interesnih skupina. Upravljanje potpunom kvalitetom zapravo je korporativni oblik poslovanja koji se temelji na nadarenosti i sposobnostima ljudskih potencijala i menadžmenta da korištenjem radnih timova neprestano unaprjeđuje kvalitetu i produktivnost prema nekoliko načela: usredotočenosti na posjetitelje, na proces i rezultate i na prevenciju, korištenju stručnosti i ljudskih potencijala, donošenju odluka na temelju činjenica i povratnih informacija, uz primjenu organizacijske socija-lizacije.

Pogotovo je u javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima važna socija-lizacija u organizaciji, kroz koju se razvijaju očekivanja o ustanovi, poslu, radnim uvjetima i međusobnim odnosima. Stoga, da bi zaposlenik javne ustanove svoj posao uspješno obavljao na radnom mjestu, on mora, uz znanje, vještine i sposobnosti, posjedovati kulturu, etičnost, moral i druge kvalitete koje utječu na njegovo ponašanje, mora biti upoznat s poviješću i politikom poslovanja ustanove, njenim ciljevima, pravilima, vrijedno-stima, jezikom i stručnom terminologijom, ali i uspostaviti dobre odnose s drugim zaposlenicima. To pridonosi kvaliteti njegove profesije i konačnom učinku na poslovanje.

Za JU „NP Krka“, može se reći da se u poslovanju oslanja na principe novog javnog menadžmenta

Dijagram 2. Porast stope zaposlenika sa visokim i višim stupnjem obrazovanja u NP „Krka“Izvor: Arhiva JU „NP Krka“, 2010.


nastojeći, koliko je to moguće, primijeniti integralni model upravljanja ljudskim poten-cijalima, koji se, prije svega, zasniva na dobroj upravi koja vodi ustanovu na temelju pravnih, demokratskih, etičkih, socijalnih i ekonomskih vrijednosti orijentiranih na postizanje organi-zacijskih ciljeva u skladu s pravilima koja štite javni interes.

Upravo primjena spomenutog modela upra-vljanja, uz rast broja zaposlenih i nove ideje, nove turističke proizvode i nove načine promidžbe, u nekoliko godina dovela je do poželjnog turističkog rezultata, povećanja broja posjetitelja i produljenja sezone u NP „Krka“. Tome svakako valja pridodati niz planiranih aktivnosti koje su pokrenule val dolazaka u predsezoni, kao što su, primjerice, nova, privlačnija i sadržajno bogatija internetska stranica, pojačana promidžba preko raznih medija kroz edukativne emisije na prostoru regije, ciljane

godišnje akcije (npr. „Vikend u prirodi“), edukativne radionice kao dio dodatne ponude Parka, promoviranje Parka kroz mogućnost prihvata i usluživanja VIP gostiju (npr. danske kraljevske obitelji, slavnog pjevača Jona Bon Jovija i dr.), promoviranje kroz kulturnopovijesnu baštinu i uvođenje novih atrakcija u ponudu, poboljšana infrastruktura (npr. otvorenje informacijskog multimedijalnog centra u Skradinu, bolja signalizacija na pristupnim cestama uz granice Parka, blizina autoputa, otvaranje novih ulaza, dobra suradnja sa turističkim zajednicama i lokalnom samoupravom itd.)

Vrlo važnu ulogu pritom ima i kontinuirano ulaganje u edukaciju zaposlenika. Evidentna je i korelacija između povećanog broja posjetitelja NP „Krka“ i porasta broja ne samo zaposlenika općenito, već i visokoobrazovnih zaposlenika u posljednjih nekoliko godina.


UPRAVLJANJE

Analiza organizacije upravljanja zaštićenim područjima

S obzirom na primarnu zadaću očuvanja prirodne i kulturne baštine, te usklađivanje odnosa između društvenih potreba i privatnih interesa, razvoj dopuštenih gospodarskih aktivnosti, infrastrukturu, sprječavanje nelegalnih građe-vinskih radova, i usklađivanje ograničenih kadrovskih i financijskih resursa ustanove sa zakonom određenom osnovnom djelatnosti upravljačke ustanove, jasno je da je upravljanje zaštićenim područjem vrlo osjetljiva i zahtjevna zadaća, tim više što zaštićena područja imaju više poteškoća i ograničenja u upravljanju, pa samim tim i u korištenju svojih resursa, nego ostala turistička područja.

Kako bi se ozbiljnije moglo pristupiti upravljanju okruženjem ljudskih potencijala, posebno je važno provesti sveobuhvatnu analizu ljudskih potencijala i identificirati ona njihova svojstva koja, prema sadašnjim i budućim zahtjevima okoline, mogu biti prednost ili nedostatak, dakako uz analizu mogućih prilika i ograničenja u stvaranju konkurentske prednosti.

Snage:

¦ bogatstvo i raznolikost prirodne i kulturne baštine na jednom lokalitetu,

¦ geografski položaj i povoljan prometni položaj (NP „Krka“),

¦ ljudski potencijal, stručna, mlada i obrazovana radna snaga i ljubazno osoblje,

¦ turistički potencijal (iskustvo u turističkim uslugama – dobro organiziran prihvat, održavanje staza),

¦ tradicija u turističkoj djelatnosti, tehnološka opremljenost i kontinuitet u inoviranju turističke ponude, dobre f inancijske mogućnosti i poduzetnički duh (NP „Krka“).

Slabosti:

¦ sezonska masovnost turizma (velik broj posjetitelja usred ljeta),

¦ needuciranost lokalnog stanovništva o poten-cijalu turizma,

¦ sezonski karakter radne snage u turističkoj industriji.

Prilike:

¦ suradnja zaštićenih područja s lokalnom zajednicom,

¦ suradnja sa znanstvenim institucijama,¦ podjela radnog iskustva s drugim zaštićenim

područjima i otvaranje Parka prema jačoj suradnji na svim razinama (NP „Krka“),

¦ korištenje suvremenih trendova komunikacije i tehnologije,

¦ mogućnost promocije tradicijskih zanata,¦ proširenje sezone i specijalizacija turističkih

proizvoda NP „Krka“ (razvoj kulturnog proizvoda uz adekvatan stručni kadar),

¦ priprema istraživačkih i stručnih projekata za financiranje iz međunarodnih fondova uz pomoć stručnog kadra (za prirodnu i kulturnu baštinu u NP „Krka“).

Ograničenja:

¦ velik broj turista na određenom prostoru u određenom vremenu,

¦ slabije pružanje informacija zaposlenika zbog nepoznavanja stranih jezika,

¦ depopulacija područja.

Na temelju navedene analize, u NP „Krka“ uočavamo gotovo iste slabosti koje su zajedničke ostalim zaštićenim područjima Hrvatske, uz potencijalnu slabost u vidu prijetnje depopulacije okolnog područja, ali s karakterističnim pre-dnostima u razvijanju turističke ponude novog


kulturnog proizvoda. Kao prednosti valja još istaknuti kontinuitet u inoviranju turističke ponude i dobre financijske mogućnosti te ljudski potencijal, posebice što se tiče stručnog i obrazovanog kadra, koji je nedavno dokazao da je u stanju pripremiti istraživačke i stručne projekte za financiranje iz međunarodnih fondova kao što su npr. projekti „CoolTour D'Krka“ i „Održivo upravljanje posje-titeljima NP 'Krka'“.

Dakle, strategija razvoja svakog zaštićenog područja predstavlja zapravo cjelokupni plan razvoja turizma zasnovanog na prirodi i kulturnopovijesnoj baštini. Strategija u biti nastaje kao rezultat konzultacija stručnog tima, ali istovremeno proizlazi iz razvojnih prioriteta u planovima višeg reda. Stoga, da bi se osiguralo stručno i učinkovito upravljanje zaštićenim područjima parkova u okvirima održivog razvoja, najvažnije je bilo izraditi i donijeti temeljni strateški dokument upravljanja, a to je Plan upravljanja.

Primjerice, u JU „NP Krka“ korištena je participativna metoda preko radnih skupina na radionicama na kojima je prethodno definirana zajednička vizija cjelokupnog Plana. U okviru strategije utvrđen je osnovni cilj, a to je dosizanje brojke od gotovo milijun posjetitelja uz ostvarenje podciljeva: ravnomjernog aktiviranja svih atrakcijskih potencijala NP „Krka“, aktiviranja turističkog razvoja u tampon-zoni i poboljšanja uvjeta života, osiguranja vrhunskog doživljaja i jedinstvenog turističkog proizvoda, te primjerenu zaštitu prirodnih i kulturnih atrakcija i okoliša uz stalno provođenje edukacijskih programa za lokalno stanovništvo i posjetitelje, te kontinuirano ulaganje u razvijanje stručnih znanja i vještina djelatnika javne ustanove.

Ipak, za postizanje prethodno navedenih ciljeva ključ uspjeha je kvalitetan, obrazovan i motiviran kadar, koji će u radu osim osnovnog angažmana pokazati ambiciju, entuzijazam i samosvijest, tim više što se u njegovu poslovanju radi o ekološki osjetljivom području.


Unutarnje ustrojstvo kao element modela upravljanja zaštićenim područjima

Unutarnje ustrojstvo javnih ustanova koje upravljanju zaštićenim područjem, podrazumijeva organizacijsku strukturu uprave u smislu orga-niziranja pojedinih funkcija, odnosno posebnih službi za njihovu provedbu. Osim broja službi i sadržaja njihovog rada, u razvoju modela upravljanja najvažniji su broj zaposlenika i njihove kvalifikacije. Unutarnje ustrojstvo ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima u većem dijelu propisuje Zakon o ustanovama. Djelokrugom unutarnjih ustrojstvenih jedinica, odnosno službi, osigurava se skladno i sustavno obavljanje djelatnosti ustanove. Pri tome su ustanova kao cjelina i unutarnje ustrojstvene jedinice povezane i

u međusobnoj vezi kako bi ustanova postigla što višu razinu stručnog rada i što bolje radne rezultate.

Javnu ustanovu vodi ravnatelj. U skladu s navedenim Zakonom, on je odgovoran za vođenje poslovne politike, uspostavljanje i ostvarivanje primjerenog unutarnjeg ustrojstva, djelotvornu organizaciju rada i koordiniranje unutarnjih ustrojstvenih jedinica, planiranje rada ustanove, ostvarivanje godišnjeg programa rada i njegovo praćenje. Unutarnje organizacijske jedinice ili službe u pravilu imaju svoje voditelje, koji su odgovorni za provedbu stručne funkcije iz djelokruga službe. Inače, stručne poslove ustanove vodi stručni voditelj, odgovoran za ostvarivanje stručne razine svih stručnih poslova.

Dakle, da bi se ostvarili svi ciljevi javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem, uz

Shema 1. Organizacijska struktura Javne ustanove "Nacionalni park Krka"Izvor: JU „NP Krka“ (2011.), Plan upravljanja

UPRAVLJANJE


definiranje i opis radnih mjesta u sistematizaciji, potrebno je uspostaviti optimalno unutarnje ustrojstvo i izgraditi kvalitetnu organizacijsku strukturu, koja treba biti višefunkcionalna u smislu:¦ ostvarivanja ciljeva organizacije (za što je

potreban određeni broj zaposlenika sa stručnim znanjem i/ili sposobnostima kako bi mogli biti nosiocima određenih aktivnosti i projekata Parka i ostvarivati akcijske planove prema Planu upravljanja),

¦ optimalne podjele rada u organizaciji (posebno rukovodećih funkcija),

¦ optimiranja ključnih funkcija u organizaciji na relaciji zaštita – turizam (za pojedine projekte iz ključnih odsjeka potrebno je formirati „radne i/ili kreativne skupine“ po nalogu najvišeg rukovoditelja, ne držeći se isključivo rada u okvirima svakog pojedinog odsjeka, pri čemu su „brain storming“, pa čak i „team building“, kreativni i motivirajući načini za iznalaženje rješenja za pojedine projekte),

¦ fleksibilnosti organizacije i efikasnog korištenja svih raspoloživih resursa (ograničenih mate-rijalnih i nematerijalnih resursa u svrhu

postizanja ciljeva),¦ jasnog alociranja odgovornosti (dodjeljivanja

„titule“ voditelja projekta i definiranja njegove odgovornosti za postignute rezultate, pri čemu je presudan i motivirajući faktor nagrada ili, suprotno, kazna),

¦ racionalnog korištenja kvalifikacija, iskustava i specijalističkih znanja,

¦ efikasnog timskog rada zaposlenih (za projekte u zaštićenim područjima potrebna je sinergija odsjeka turizma i odsjeka zaštite),

¦ uspostave adekvatnog sustava informacija i komunikacija za izvršavanje zadataka.

Primjer oblika standardne funkcijske organi-zacijske strukture nastale kao posljedica rasta i razvoja javne ustanove, primjerene za srednje i veće organizacije, je organizacijska struktura JU „NP Krka“, definirana Planom upravljanja, karakte-ristična po tome što je broj formiranih organi-zacijskih jedinica jednak broju poslovnih funkcija.

Ljudski potencijali osnovica su na kojoj se gradi strategija svake organizacije. Svi resursi i efekti ovise o djelovanju ljudi. Stoga su ljudski resursi


jedan od ključnih elemenata upravljanja javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima, što podrazumijeva odgovornost uprave za osiguranje raspoloživosti kadra potrebnog za odvijanje poslovnih procesa.

Posebna je specifičnost ustanova za upra-vljanje zaštićenim područjima da su to organizacije s relativno malim brojem stalnih zaposlenika, visoko obrazovanim i sa specijalističkim znanjima, što znači da je potrebno pažljivog birati svakoga zaposlenika i trajno se brinuti za njegov razvoj i stalnu dopunu znanja i vještina. U selekciji zaposlenika naglasak je jednako na stručnim, socijalnim i ljudskim osobinama i vrijednostima. Ipak, ključni problemi vezani za upravljanje ljudskim resursima odnose se na izbor i osiguranje kadra potrebnog za ostvarenje ciljeva i dugoročno zadržavanje jezgre visokokvalitetnog kadra (s obzirom na depopulaciju, fluktuaciju i pretežito sezonski karakter radne snage), kao i na motiviranje zaposlenih i njihovu identifikaciju s ustanovom (s obzirom na zakonska ograničenja plaće u pogledu propisa i uredbi o javnim službama).

S gledišta upravljanja zaštićenim područjima

realizacija funkcije upravljanja ljudskim resursima u dobroj je mjeri određena propisanim zakonskim ovlastima za položaj na mjesta u upravljačkoj ustanovi (ravnatelja, stručnog voditelja i glavnog nadzornika) te općom organizacijskom strukturom upravljačke ustanove propisanom Zakonom o ustanovama.

Stoga kod javnih ustanova imamo raskorak između zahtjeva za provođenjem tradicionalnog administrativnog modela upravljanja resursima s jedinstvenim ciljem provođenja pravnih i drugih pravila (u skladu s državnom revizijom, javnom nabavom i proračunskim ograničenjima i sl.), s jedne strane, i zahtjevima za provođenjem novog javnog menadžmenta, koji bi se trebao provoditi po principu menadžerskog modela upravljanja ljudskim potencijalima i principima tržišne ekonomije, s druge stane.

Suprotno tome, kao glavni aspekt vođenja ustanove nameću se pitanja prenošenja ovlasti, komunikacije i upravljanja kadrom u uvjetima gdje brojnost i različitost poslova u velikoj mjeri često nadmašuje trenutni broj zaposlenih. Stoga je zadatak ravnatelja da prepozna suradnike na koje

može prenijeti odgovarajuća ovlaštenja i da nađe način da ih stimulira i motivira u uvjetima striktno određenih plaća.

Iskustvo pokazuje da bi kod javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima u uvjetima ograničenih financijskih i kadrovskih resursa trebalo težiti primjeni integralnog modela upravljanja ljudskim potencijalima. Taj model mora voditi računa o postizanju organizacijskih ciljeva, kao i o svom primarnom cilju: postizanju konku-rentske prednosti, i širem cilju: jačanju socijalnog kapitala u skladu s pravilima koja štite javni interes.

Moglo bi se reći da je primjer takve ustanove JU „NP Krka“, koja je dobrim planiranjem i upravljanjem ljudskih potencijala uz pomoć novih ideja, novih turističkih proizvoda i novih načina promidžbe u posljednjih nekoliko godina postigla povećanje broja posjetitelja i produljenje sezone, što je rezultiralo dobrim prihodima i financijskom samostalnošću u odnosu na proračunska sredstva, bez obzira što u odnosu na ostale naše dobro posjećene nacionalne parkove (NP „Plitvička jezera“ i NP „Brijuni“) nema razvijenu ugostiteljsko-hotelijersku djelatnost.

Tu do izražaja dolazi mogućnost ravnatelja i uprave JU „NP Krka“ da samostalno kreiraju povoljne prilike za realizaciju određenih programa motiviranja vlastitih zaposlenika, pokazujući pritom da snažan motiv zaposlenicima takvih ustanova mogu biti investicije u njihovo obrazo-vanje i stručno usavršavanje, plaćanje poslije-diplomskih studija i upućivanje na specijalističke tečajeve, treninge, radionice i sl. Tako je JU „NP Krka“, zahvaljujući sustavnom godišnjem povećanju ulaganja u obrazovanje, zbog uvijek aktualne dileme poslovanja uz ograničene financijske resurse javne ustanove, uspjela, za razliku od ostalih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima, pokazati da se jedino obrazovanjem ljudi, ulaganjem u njihov razvoj, motiviranjem postižu planirani ciljevi, konkurent-nost i smanjenje neizvjesnosti poslovanja.

Željko Bulat


UPRAVLJANJE

„I moja kap pomaže ga tkati“

Prirodne, kulturne, arheološke, geološke, vodne, biljne, životinjske, povijesne, događajne i druge manifestacije Burnuma, Manojlovačkih slapova, manastira Krka, Roškog slapa, Visovca i Skradinskog buka bitne su pretpostavke kreiranja, osobito atraktivne i privlačne, ponude NP „Krka”. Tome svakako treba dodati prometne (autocestu) i smještajne (hotele, obiteljske apartmane, kampove i seoska domaćinstva) činitelje u sustavu turističke ponude. Sve su to danas nužne, ali ne i dovoljne pretpostavke za izvrsne doživljaje gostiju – izvrsne brendove. Danas je potrebno izgraditi destinacijski sustav: uz menadžment, brend menadžment, educirane i motivirane zaposlenike i građane koji će omogućiti ugodne i prijateljske gostinske odnose – gotovo biblijski: „Primi gosta kao Krista” i „Prekid posta radi gosta”.

Kvaliteta je u odnosu s gostima

Kvaliteta NP „Krka“ je u odnosu – funkcionalnoj i simboličkoj interakciji – s posjetiteljima – gostima. Ti odnosi mogu biti fizički i emocionalni. Moželi se voljeti NP „Krka“ a da se nikad ne stupi u interakciju s njegovim osobljem. Bit odnosa je u načinu na koji se gosti povezuju s brendom, identificiraju s njegovim aspiracijama i vrijedno-stima. Za odnose su ključni ljudski odnosi, koji se ne zasnivaju samo na kupoprodaji, nego i na razumijevanju, strpljenju i toleranciji, potpori i sudjelovanju, kojima se ostvaruju zajednički i individualni ciljevi i koristi.

Moć i ugled NP „Krka“ je u privlačenju i lojalnosti gostiju. Izvanredni prirodni, tehničko-

tehnološki i financijski uvjeti kojima raspolažu nacionalni parkovi, kao ponuđači doživljaja, bez ugleda – snage njihova brenda danas ne mogu polučiti očekivane rezultate – zadovoljstvo posjetitelja – gostiju, zaposlenika i lokalnog stanovništva i profitabilnost.

Osobit doprinos ugledu – brendu NP „Krka“ daje odanost i privrženost menadžera, zaposlenika i lokalnih stanovnika, zato što time gostima pružaju veće zadovoljstvo i veću vrijednost, a i njih same čini vrednijima. Prirodno je onda što bi svatko želio raditi u uglednoj organizaciji – brendu, u kojoj vladaju prijateljstvo, ugodna atmosfera, izvrsni odnosi, međusobno uvažavanje a i plaća je dobra.

Važan je ugled – brend NP „Krka“

Brendiranje NP „Krka“, stvaranje njegova ugleda provodi se u svim dodirnim točkama komunikacije i interakcije s gostima. Tu je važna komunikacija, komunikacija kao odnos s brendom. „Danas je odnos s kupcima ono što odražava i razlikuje brendove.“ Brend NP javlja se s komunikacijskim i interakcijskim – iskustvenim – učinkom na goste. Brend je osobito vrijedan „proizvod“, rezultat ukupnog fizičkog, intelek-tualnog, emocionalnog i duhovnog rada svih sudionika u NP „Krka“.

Brendiranje NP „Krka“, kao proces izgradnje što većeg ugleda, predstavlja niz trajnih dugoročnih i kratkoročnih aktivnosti izvana prema unutra i iznutra prema vani. Cilj brendiranja NP „Krka“ je postizanje što više razine njegova ugleda radi posjetitelja i profitabilnosti poslovanja, ali i


očuvanja njegove prirodne i kulturnopovijesne baštine.

Temeljni smisao brendiranja je u misiji brenda, koja podrazumijeva želju da se život čovjeka učini boljim, smislenijim, sretnijim. Kako stvarati svijet koji, osim hrane za tijelo, pruža nadu i krijepi dušu? Kako to ostvaruju kršćanski brendovi Božić i Djed Mraz?

Ljudsko shvaćanje svijeta u potpunosti se zasniva na svih pet osjetila – vidu, sluhu, mirisu, okusu i opipu i njihovom prenošenju na emocije. Sva su osjetila vezana za pamćenje i direktno i indirektno za emocije. Tako, sunčani dan ili dan velikog slavlja pruža drugačije slike, zvukove, miris, okuse i emocije proizvoda, nacionalnog parka, destinacije, od oblačnog ili običnog dana. Menadžmentu i osoblju kojemu je poznata ta činjenica nastojat će ih upakirati u svoju ponudu i komunikaciju. Stvaranje pozitivnih asocijacija i emocija prema NP „Krka“ suština je njegova brendiranja. Time on postiže bolji osjetilni i emocionalni doživljaj i jaču snagu privlačenja – postaje ugledniji i vredniji brend.

Od ustajanja do počinka komuniciramo svim osjetilima

Od buđenja do odlaska na spavanje čovjek sa svih pet osjetila registrira svijet oko sebe – okolinu, događaje, druge ljude, raspoloženja, osjećaje, proizvode, usluge, atrakcije, događanja, odnose i njihove moguće kombinacije i ostalo. Sinergijom osjetila veze i odnosi između ponude NP „Krka“, domaćina, i posjetitelja, gostiju, postaju fizički, emocionalno, racionalno i duhovno snažnije, djelotvornije, vrjednije, a povratno još osjetilnije. „Srce ima svoje razloge koje razum ne poznaje. Mozak je ustrojen tako da emocionalni život pobjeđuje razum…“ Sinergijskim djelovanjem svih pet osjetila u ljudskom emocionalnom umu nastaju brendovi.

Ljudski mozak posjeduje svojevrstan sustav filtriranja informacija, koje čovjeku neprekidno pristižu preko osjetilnih organa (vida, sluha, njuha, okusa i opipa), a koji mu omogućuju da pozornost usmjeri samo na one koje tijeloum smatra najvažnijima. „Naše emocije odlučuju čemu je vrijedno usmjeriti pozornost.“

Skradinski buk



Brendovi su stoga danas postali ne samo ekonomsko, nego i šire društveno i kulturološko dobro. Imidž, ugled, brend NP „Krka“ nije samo njegova, nego i vrijednost Šibenika, Dalmacije, Hrvatske, Europe, svijeta. Brendovi nastali s razlogom, na višem stupnju ekonomskog i društvenog razvoja, započeli su razumljivu, sve oštriju, tržišnu utakmicu za kupce, goste na lokalnom i globalnom planu. U poslu stalnog smišljanja, kreiranja, građenja i provođenja strategija brendiranja, očiglednih i stvarno opipljivih koristi, danas su potrebni multi-disciplinarni timovi kompetentnih ljudi. Vrijeme je, i izazov je, za te i takve promjene i u hrvatskoj turističkoj ponudi i u NP „Krka“.

Složeni sustavi ponude NP „Krka“ – sve radi boljeg doživljaja gosta

Nacionalni parkovi postaju složeni sustavi „lanaca ponude i potražnje“ – zajedničkog prostora, infrastrukture, prirodnog i kulturnopovijesnog nasljeđa, domaćina, gostiju, partnera, različitih javnih i privatnih organizacija, s jačim osobnim i

zajedničkim interesima. NP „Krka“ danas treba zadovoljne zaposlenike i lojalne sugrađane kao pretpostavku privlačnog i vrijednog, prepo-znatljivog identiteta, od velikog ugleda, moćnog i profitabilnog brenda.

Izazov je kako integralni proizvod Nacionalni park „Krka“ učiniti izvrsnim brendom i kao destinaciju na tržištu učiniti vidljivom, prepo-znatljivom, privlačnom i uspješnom.

Ljudi danas „žele tople i prijateljske integralne proizvode parkova, destinacija“ i, iznad svega, estetski oblikovane (dizajnirane), funkcionalne, stilizirane proizvode, proizvode koji će probuditi osjećaje od iznenađenja do zavođenja. Poznata je Appleova marketinška f ilozof ija da sama tehnologija nije dovoljna. Tek kad se spoji sa širokim znanjem, širokim pogledima i ljudskošću, ona daje rezultate od kojih nam srce pjeva [istaknuo P. G.].

Čovjek je vječni putnik. Prvo pitanje pred njim je gdje ići, gdje se „isplati“ putovati. Ići tamo gdje je lijepo, ugodno, zabavno, radosno, gdje će nahraniti ne samo tijelo, nego i intelekt, emocije i duh? NP „Krka“ treba biti spreman svojom ponudom, integralnim turističkim proizvodom, zadovoljiti i

Otok Visovac


oduševiti takve goste u skladu s načelima održiva razvoja. Samo gospodarenje prema načelima održiva razvoja – „održiva turizma“ preduvjet je dugoročnog razvoja, sposobnosti da se ostane u ravnoteži sa svojim prirodnim i kulturnim okru-ženjem, kao svojom konkurentskom jedinstvenošću i prednošću.

Primi gosta kao Krista

Svi nacionalni parkovi i sve turističke desti-nacije svakodnevno su suočene s dva pitanja (problema):

1) Kako svoju ponudu – proizvode, usluge, atrakcije, događanja i njihove kombinacije – učiniti kupcu (gostu) posebnom, osobitom, vrijednom, zapaženom, vidljivom, prepoznatljivom, uzbu-dljivom, nezaboravnom – jedinstveno privlačnom i uglednom, kao što su to radile sve stare civilizacije kada su gajile kulturu gostoljubivosti (gosta ljubi) i gostoprimstva (kult gosta). „Svakog gosta primiti kao Krista“ ili „Prekid posta radi gosta“.

2) Kako uvažiti identitet i imidž posjetitelja – osobnost gosta (ukupnost činjenica po kojima se

gost razlikuje od svih drugih gostiju) i unaprijediti njegov status, ugled i profitabilnost?

U osjetilnom i emocionalnom komuniciranju NP „Krka“ bitan je karakter odnosa koji mena-džment, zaposlenici i lokalni stanovnici izgrađuju s gostima. Za snagu odnosa primarnim postaje zadovoljenje emocionalnih osjećaja – uvažavanja, poštivanja, prestiža i osobnosti gostiju. Ljudima je bitno brine li NP „Krka“ o njima, „ima li njihove interese barem dijelom u svom 'srcu'“.

Neovisno o tome o kojoj se djelatnosti radi, svatko poduzetan želi da mu kupci (gosti) budu zadovoljniji njime negoli njegovim suparnicima (konkurentima). „Marketing je umjetnost nalaženja, razvijanja i ostvarivanja dobiti iz različitih prilika. (...) Gdje god postoji potreba postoji i prilika. „Najbolji način da svoje kupce učinite priljepcima [lojalnima – P. G.] jest da ispunite ili premašite njihova očekivanja. (…) Ono čime ćete priljepke sasvim sigurno 'ubiti' jest nepostojanost kvalitete vaših usluga i proizvoda.”

Petar Gardijan

Manojlovački slap

PRIRODNA BAŠTINA

44 BUK - PRIRODNA BAŠTINA

Miljacka slap – poznato o nepoznatom

Miljacka slap, peti slap na rijeci Krki, nalazi se oko kilometar nizvodno od slapa Rošnjaka, odnosno oko četrnaest i pol kilometra nizvodno od izvora. Don Krsto Stošić u knjizi Rijeka Krka (1927.) slap ovako opisuje: „U gornjem dijelu voda se vere mimo grebena i razlijeva u više vodenih rukava, koji silaze niz pećinu. U srednjem preskače voda manje zapreke, a u donjem u brojnim slapićima i preko mnogih stepenica prelazi široke stube. Intere-santne su klisure, zavoji i udubine, ugodan je šum vode i lijepi su nemirni valovi sa svojim pjenama i prskanjem.“

Miljacka slap sastoji se od tri veće i više manjih sedrenih barijera ukupne visine 23,8 m. Slap je stiješnjen u koritu rijeke između visokih stijena obraslih submediteranskim raslinjem. U gornjem

dijelu slapa od sedrenih tvorevina nalaze se brade i polušpilje, u donjem niski pragovi. Barijere iznad slapa uglavnom su obrasle mahovinama Didymodon bosniacus i Mniobryum calcareum, brade i podnožja barijera vrstom Fissidens crassipes, a površinski dijelovi barijera, izloženi jačem svjetlu, svojtama Cinclidotus aquaticus i Platyhypnidium rusciforme. Od vegetacije algi na bradama rastu modrozelene alge (Cyanophyta) Phormidium corium, Ph. favosum i Ph. unicatum, na barijerama alge kremenjašice (Bacillariophyta) Meridion circulare, Diatoma vulgare, Synedra ulna, Cocconeis placentula, Cymbella turgida, C. helvetica i C. solea, a na slazovima zelena alga (Chlorophyta) Vaucheria germinata i crvena alga (Rhodophyta) Bangia atropurpurea.

Ulaz u špilju Miljacka 2

Dugonogi šišmiš

Miljacka slap


PRIRODNA BAŠTINA

Donje barijere slapa u dobrom su stanju jer se preko njih kada Krka presuši prelijevaju vode rijeke Zrmanje iz izvora u toku Krke, ispod najvišeg slapa. Izvor kod slapa Miljacka izravna je veza između Zrmanje i Krke. Kao jedinstven hidrogeološki fenomen, ta je veza rijeka utvrđena 1985. godine bojenjem ponora u blizini Mokrog polja. Uzduž desne obale nizvodno od slapa nalazi se više izvora, od kojih prvi i u suhom razdoblju daje minimalno

3oko 2 m /s. Njegovom vodom od 1913. opskrbljuje se vodovod Kistanja i Ivoševaca. Na lijevoj obali rijeke izgrađena je hidroelektrana Miljacka. Njezinu izgradnju, zbog gospodarskog uspona Dalmacije i rastućih potreba za električnom energijom, 1904. započelo je tršćansko društvo SUFID (Società anonima per l'utilizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia). U pogon je puštena u travnju 1906.

(prvi agregat). Najveća je hidroelektrana na rijeci Krki. Do 1910. bila je najsnažnija hidroelektrana u Europi a napon dalekovoda najviši napon predviđen

3za prijenos na daljinu. Instalirani protok je 24 m /s, pad 105 m, snaga 24 MW a srednja godišnja proizvodnja 116 GWh.

U okruženju slapa nalazi se pet speleoloških objekata, izvor-špilja, formiranih unutar promina naslaga. Najveća među njima je Miljacka 2, smještena na desnoj obali rijeke, stotinjak metara nizvodno od HE. Za vrijeme visokog vodostaja kroz nju protječe voda, a za niskih ostane jezero dužine 200 m. Najduži je speleološki objekt unutar granica NP „Krka“. Istraženo je oko 2 800 m. Na stropu, podu i bokovima špilje vidljivi su „vrtložni lonci“ i erodirani stalagmiti, koji ukazuju na jake bujične vode.

Hidroelektrana Miljacka 1910.

PRIRODNA BAŠTINA - BUK 47

Špilje oko Miljacke izuzetna su podzemna staništa, u kojima obitava 36 podzemnih svojti, među njima nekoliko endema. U fauni špiljskih puževa pronađena su dva vodena (stigobiontna) puža, endema Dalmacije, Hauffenia jadertina i Hadziella sketi i kopneni (subtroglofilni) puž Oxychilus cellarius. U špilji Miljacka 2 pronađen je troglofilni lažištipavac, endem Dinarida, Neobisium carsicum. Od skupine jednakonožnih rakova u podzemnim vodama nalaze se svojte Sphaeromides virei mediodalmatina i Monolistra pretneri spinulosa, endemi Hrvatske, i Proasellus anophthalmus rhausinus, endem Dinarida, a na kopnu, potpuno depigmentirane i bez očiju, troglobiontne svojte Alpioniscus balthasari, endem Dinarida, i Alpioniscus sp., endem Hrvatske. Najčešći je troglofilni trčak, endem Dinarida, Laemostenus cavicola. Od faune ravnokrilaca (Orthoptera) nalaze

se tri svojte: troglofilni špiljski konjic Troglophilus cavicola, troglofilni dalmatinski špiljski konjic Dolichopoda araneiformis i subtroglof ilni dalmatinski šturak Gryllomorpha dalmatina. Od faunističkih nalaza kralježnjaka u špiljama Miljacka u dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je devet svojti. Od vodozemaca (Amphibia) čovječja ribica (Proteus anguinus) i osam svojti šišmiša (Chiroptera). Čovječja ribica endem Dinarida i najveća podzemna životinja, u NP „Krka“ prvi put je otkrivena 1989. godine. Njezine stalne populacije žive u špiljama Miljacka 1, 2 i 3 i u Špilji nasuprot Torka. Špilja Miljacka 2 izuzetno je važno podzemno stanište šišmiša. U ljetnom razdoblju u njoj obitava do 9 000 šišmiša, među kojima je najbrojniji, s oko 7 000 jedinki, dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii).

Drago Marguš

Čovječja ribica

Dalmatinski špiljski konjic

Monolistra pretneri spinulosa Sphaeromides virei mediodalmatina

PRIRODNA BAŠTINA

Močvarna i vodena vegetacija Nacionalnog parka „Krka“

Između Roškog slapa i Skradinskog buka nalazi se ujezereni dio riječnog toka, Visovačko jezero, sa sporotekućom slatkom vodom i gotovo jezerskim značajkama. U brojnim uvalama Visovačkog jezera i na ušću Čikole povoljni su uvjeti za razvitak vodene i

Rijeka Krka u granicama Nacionalnog parka „Krka“ obiluje različitim tipovima močvarnih i vodenih staništa. Razlike u brzini strujanja i sastavu vode dijele njezin riječni tok na tri bitno različita dijela. Uzvodno od Roškog slapa dio je riječnog toka s jačim strujanjem slatke vode, koji ima obilježja prave rijeke. Tu je močvarna vegetacija prisutna samo mjestimice uz rubove korita, u većoj mjeri razvijena je na rijetkim mjestima sporijeg strujanja vode, dok je vodena vegetacija pretežito razvijena u većim barama u blizini rijeke.

močvarne vegetacije na većim površinama. Dio riječnog toka nizvodno od Skradinskog buka pod utjecajem je mora pa je uz njegove obale mjestimice razvijena močvarna vegetacija poluslanih, bočatih voda, koja ne zauzima veće površine. Osim nabrojenih razlika u pojedinim dijelovima riječnog toka, na pojavu i raspored močvarnih i vodenih zajednica utječu i dubina vode, nagib obala (strme i niske obale) i tip dna (kamenito ili muljevito). Takva raznolikost u pogledu vodenih i močvarnih biotopa razlog je većem broju biljnih zajednica, u opisivanju kojih ćemo se ograničiti na nekoliko najvažnijih.

Na niskim i muljevitim riječnim obalama, kakve su unutar granica Nacionalnog parka „Krka“ dosta rijetke, razvijene su male površine poplavnih travnjaka koji pripadaju vegetaciji niskih šiljeva.

Širokolisni rogoz


Žuti lokvanj

Tijekom godine nalaze se kraće vrijeme pod vodom a povremeno se koriste i kao pašnjaci. Radi se o zajednici šilja i divljeg troskota (Cypero-Paspa-letum), poznatoj od prije s donje Neretve. U njoj obično prevladava trava divlji troskot (Paspalum paspaloides), pridošlica iz tropskih krajeva Amerike. Uz nju se ističu svojte koje se vegetativno razmnožavaju vriježama pa su dobro prilagođene životu na periodično plavljenom staništu, kao npr. vriježasta rosulja (Agrostis stolonifera), jagodasta djetelina (Trifolium fragiferum), puzavi žabnjak (Ranunculus repens) i člankoviti sit (Juncus articu-latus). Ta se zajednica mjestimice razvija uz niske obale Visovačkog jezera.

Vegetaciju pravih močvarnih staništa uz rubove tekućih i stajaćih voda izgrađuju zajednice visokih šaševa i tršćaka. Rubove riječnog korita poput uskog pojasa mjestimice obrašćuje zajednica

ljutka (Cladietum marisci, Mariscetum). Domi-nantnu biljnu vrstu njezinih sastojina predstavlja ljutak (Cladium mariscus), visoka biljka linearnih listova oštro pilasta ruba. Na tu se zajednicu često nadovezuju sastojine dugolisnog kukavca (Cyperus longus), u kojima se javlja i zanimljiva biljka štitastih listova, ljepušak (Hydrocotyle vulgaris). Na vegetaciju visokih šaševa obično se u smjeru dublje vode nastavlja vegetacija tršćaka, koja u močvarnoj vegetaciji Nacionalnog parka „Krka“ zauzima najveće površine.

Tršćake uglavnom izgrađuje zajednica običnog oblića i trske (Scirpo-Phragmitetum mediter-raneum). U njezinim sastojinama prevladavaju visoke biljke, čije se stabljike, listovi i cvatovi uzdižu visoko iznad vode. Uz dominantnu trsku (Phragmites australis) u zajednici rastu obični oblić (Scirpus lacustris), uskolisni i širokolisni rogoz


Bijeli lopoč

(Typha angustifolia, T. latifolia), močvarna žuta perunika (Iris pseudacorus), obični žabočun (Alisma plantago-aquatica) i druge. Ta se zajednica razvija na mjestima gdje voda i za najsušeg razdoblja u pravilu ne presušuje, već leži na površini tla.

Iza pojasa tršćaka u još dubljim, sporotekućim ili stajaćim, slatkim vodama razvijaju se zajednice vodenjara. Ovisno o dubini vode, u toj vegetaciji rastu biljke zakorijenjene u dnu vode (dok su im ostali dijelovi sasvim pod vodom ili se njihovi listovi i cvjetovi nalaze na njezinoj površini) ili one koje uopće nisu zakorijenjene, već plutaju na površini vode ili ispod nje. U vodenoj vegetaciji posebno je upadljiva zajednica krocnja i lokvanja (Myrio-phyllo-Nupharetum), u kojoj se ističu bijeli lopoč (Nymphaea alba) i žuti lokvanj (Nuphar luteum), čiji se veliki listovi i cvjetovi nalaze na površini vode. Manje su uočljive ostale biljke koje žive pod vodom,

npr. hrapava voščika (Ceratophyllum demersum), ili im iz vode proviruju samo neugledni cvatovi, kao u različitih vrsta mrijesnjaka (Potamogeton perfo-liatus, P. crispus, P. lucens) i pršljenastog krocnja (Myriophyllum verticillatum). Lijepe sastojine te zajednice mogu se naći u vodama Visovačkog jezera.

Nizvodno od Skradinskog buka, u području sporotekućih bočatih voda, ponegdje se uz obale Krke može naći i vegetacija močvarnih slanuša, zastupljena fragmentima zajednice halofilnih sitova (Juncetum maritimo-acuti), u kojoj se ističu primorski i oštri sit (Juncus maritimus, J. acutus). Dobro razvijene sastojine takve vegetacije uz rijeku Krku nalaze se izvan južnih granica Nacionalnog parka „Krka“.

Drago Marguš

PRIRODNA BAŠTINA - BUK 51

Žuta perunika

KULTURNA BAŠTINA

52 BUK - KULTURNA BAŠTINA

BURNUM – arheologija kao prednost na zaštićenom prostoru

U blizini drevnoga grada Šibenika, na gornjem i srednjem toku rijeke Krke, i u donjem rijeke Čikole, na površini od 109 km², na području Šibensko – kninske županije prostire se Nacionalni park „Krka“. Proglašen je 1985. godine, zbog geomorfološke, hidrološke i krajobrazne vrijednosti, a temeljni fenomen je sedra ili traventin. Rijeka Krka i njezino porječje stoljećima predstavljaju neiscrpan izvor i nadahnuće mnogim generacijama pa su kao takvi opisani, opjevani i ispričani na različite načine.

Ono u čemu će se zasigurno svi koji Krku poznaju složiti, njena je uloga u životu ovdašnjega čovjeka i njegove opstojnosti na ovim prostorima. Suživot prirode i čovjeka uvijek je bio skladan, kako u prošlosti tako i danas. Postupno, uz sedrotvorce koji su mijenjali rijeku, i čovjek je svojim trudom mijenjao staništa i utjecao na krajobraz uz Krku sve do konca 19. i početka 20. stoljeća kada se grade hidroelektrane. Krka je jedna od četiri dalmatinske rijeke koje utječu u Jadran. Sa vremenom je znala biti geografska i demografska razdjelnica ali i poveznica. Prirodno i kulturološki dijeli sjevernu i srednju Dalmaciju. Nekoć je razdvajala dva ilirska, često antagonizirana naroda: Liburne i Delmate.

Rimljani su na Krki osnovali legijski vojni logor Burnum. Logor bijaše dio rimskih kliješta koja su stezala Delmate. Iz Burnuma su vjerojatno započinjala vojna djelovanja i duboko u kopno, sve do sjevernih granica rimske države. Koncem I. stoljeća na tlu rimske provincije Dalmacije, a napose u ovim našim krajevima vojska gubi primarnu funkciju (očuvanje mira) i odlazi na uvijek nemirni limes. Burnumski se je logor, zbog svoje povoljne infrastrukture, lako mogao transformirati u grad municipalne razine čiji je zaštitnik bio Herkul.

Ranije logor, a kasnije municipij Burnum najveća je antička aglomeracija na rijeci Krki. Srednji vijek na rijeci Krki ostao je obilježen nizom velikaških utvrda, Nečvena, Trošenja, Bogočina, Kamičaka, Ključice i drniške Gradine, u prvom redu hrvatske vlastele Šubića i Nelipića. Prodori Turaka na ovo područje prekidaju stoljetni kontinuitet življenja na ovom prostoru. Mnoga su naselja opustošena i više nikada obnovljena. Nekima se izgubilo i ime, a osnovana su nova koja su kontinuitet sačuvala do danas. Koncem 17. stoljeća tursku vlast zamijenila je Mletačka, a potom su se naredale francuska, austrijska, talijanska, njemačka …

Krka je danas velika turistička destinacije. Svake godine ulažu se velika sredstava kako bi se što više kulturne i prirodne baštine prikazalo znati-željnim posjetiteljima.

Austrijski arheološki institut iskapao je na prostoru rimskog logora 1912. i 1913. godine te s Arheološkim muzejom u Zadru 1973. i 1974. godine. Austrijski arheolozi iskopali su veći dio zgrade zapovjednog stožera u legijskom logoru, a daljnji rad zaustavljen je zbog I. svjetskog rata u kojem se raspala Habsburška Monarhija. Arhitektonski ostaci stoga nikad nisu bili konzervirani i prezentirani javnosti, a rezultati su objavljeni u nekoliko knjiga i u mnogim znanstvenim raspravama. Stručnjaci iz zadarskog Muzeja otkrili su cjelokupnu trasu akvedukta dugog 33 km. Od 2003. g. na poziv Gradskog muzeja Drniš i pod pokroviteljstvom NP „Krka“, te uz financijsku pomoć Ministarstva kulture RH, Burnum istražuju Gradski muzej u Drnišu, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Dipartimento di Archaeologia – Università di Bologna. Hrvatski stručnjaci pretražili su široki


prostor oko Burnuma i zaključili da se to arheološko mjesto sastoji od četiriju različitih naselja. Središte predrimske domorodačke općine Burnista, koji su dio naroda Liburna, bio je oppidum na Gradini kod Puljana, na lijevoj obali Krke. Teritorij im se pružao i na suprotnoj zapadnoj obali gdje je uspostavljen ljetni vojni logor krajem republikanskog doba, a zatim i stalni legijski logor Burnum, po svoj prilici u Augustovo doba. Njemu pripadaju i manje utvrde na legijskom teritoriju. Oko kastruma izgrađeno je polugradsko naselje (canabae). Konačno, konstituiran je grad Burnum početkom 2. st. Otkriven je velik broj dosad nepoznatih objekata (amfiteatar, pomoćni logor, vojno vježbalište), mreža cesta koje vode prema susjednim gradovima, uočeni su ostatci mostova preko rijeke Krke i ustanovljeno je gdje su se nalazile nekropole. Sustavna iskapanja vode se u amfiteatru i na vojnom vježbalištu. Talijanski arheolozi su nedestruktivnim pretragama pomoću georadara, magnetometara i zračnih snimaka rekonstruirali mrežu zidova i

drugih struktura u legijskom logoru i oko njega. Prvi rezultati predočeni su javnosti na konferencijama te u znanstvenim i u popularnim publikacijama kao što je ova brošura. Važan dio europskog projekta ARCHAIA, u kojem su partneri bili odjeli za arheologiju sveučilišta u Bologni, Copenhagenu i Zadru, činilo je proučavanje baštine rimskog Burnuma. Brojni studenti diplomskih i doktorskih studija iz Italije, Hrvatske i drugih zemalja stekli su vještine radeći na terenu i u međunarodnoj arheološkoj školi.

Burnistae su liburnska zajednica na granici prema ratobornom narodu Delmata. Središte im je na Gradini kod Puljana, na lijevoj obali rijeke Krke (Titiusflumen). Prahistorijsko naselje nastavilo je živ jeti nakon što je u Burnumu tijekom Oktavijanovih ratova u Iliriku (35.-33. godine pr. Kr.) podignut privremeni rimski legijski logor. Poslije golemog panonsko-delmatskog rata od 6. do 9. godine, „najvećeg poslije punskih ratova“, pred kraj života cara Augusta i početkom Tiberijeve

Rimski logor Burnum

KULTURNA BAŠTINA - BUK 55

vladavine, na desnoj obali Krke, na položaju Šuplja crkva nedaleko od sela Ivoševaca podignut je stalni kameni logor (castra legionis). U Burnumu prva je stacionirana XI. legija. Zajedno s vojnicima VII. legije u Tiluriju, drugom logoru u provinciji Dalmaciji, ona je odbila sudjelovati u pobuni guvernera provincije Dalmacije L. Aruncija Skribonijana (L. Arruntius Scribonianus) protiv cara Klaudija 42. godine. Lojalne trupe dobile su počasni naziv Claudia pia f i delis, a nagrađene su podizanjem amfiteatra i rekonstrukcijom logora. Car Vespazijan, pobjednik u građanskom ratu 69. godine, utemeljio je flavijevsku dinastiju. On je formirao novu legiju IIII. Flavia felix i poslao je u Burnum 70. godine. Legija je proširila amfiteatar. Nju oko 86. zamjenjuje jedno odjeljenje VIII. legije Auguste, koja je obnovila zgradu za vježbanje i rekreaciju (campus). U 2. st. u provinciji Dalmaciji ostaju samo pješačke i konjaničke pomoćne postrojbe. Jedan njihov logor (castellum) nedavno je otkriven u Burnumu. Nađeni su brojni nadgrobni

spomenici vojnika s nekropola koje su nastale duž cesta koje vode iz Burnuma. Isluženi vojnici, veterani, imali su posjede unutar velikog legijskog teritorija na kojem se nalaze i vojne livade, akvedukt dug skoro 33 km, mostovi, svetišta, radionice, tvrđave i stražarnice. Sa zapadne i južne strane legijskog logora razvile su se canabae, naselja čija stanovništvo čine uglavnom italski trgovci, oslobođenici trgovačkih porodica i obitelji vojnika. Rimski pisac Plinije Stariji (N.H. 3, 139) kaže da Burnum u 1. st. nije grad. Kao nagradu za stoljetno služenje legijama Burnum je to postao najkasnije 118., što je potvrđeno počasnim natpisom caru Hadrijanu i natpisima sa spomenom gradskih dužnosnika. Bivši kastrum tada postaje dio civilnog naselja. U logoru se podiže bazilika (sudnica) i svetišta božanstava Mitre i Kibele. Od 2. stoljeća u Burnumu je postaja beneficijarija, službenika koji su izvučeni iz vojnih postrojbi i pridruženi osoblju guvernera provincije, a koji se brinu za red, mir i nesmetano odvijanje prometa. Burnum se zadnji

Amfiteatar Burnum


KULTURNA BAŠTINA

put spominje u povijesnim izvorima 536./537. g., tijekom gotsko-bizantskih ratova. Čini se da je u kasnoj antici prestao postojati.

Jedan od glavnih ciljeva zacrtanih prije početka sustavnih arheoloških iskapanja 2003. godine bio je prezentacija spomeničke baštine Burnuma kulturnoj i turističkoj javnosti izgrađenim arheološkim parkom unutar Nacionalnog parka „Krka“.

Od rimskog Burnuma najimpozantnije su ruševine amfiteatra koji se počeo graditi sredinom 1. st. u vrijeme cara Klaudija, a renoviran je i dopunjen u Vespazijanovo doba. Amfiteatar je bio elipsoidnog oblika, s četiri simetrično postavljena ulaza. Otkriveni ostatci sada se konzerviraju i prezentiraju javnosti, a trenutno se radi na rekonstrukciji svodova iznad južnog i sjevernog prolaza u arenu. U tijeku su iskapanja goleme zgrade površine gotovo 40000 m² južno od amfiteatra, za koju se s priličnom sigurnošću može kazati da je bila vojničko, a po odlasku legija i civilno vježbalište

grada Burnuma. Nakon nekoliko godina iskapanja sada je vidljiva gotovo polovica vanjskih zidova golemih dvorana (palestrae) koje zatvaraju središnje dvorište. Istočno od legijskog logora nedavno su otkriveni ostatci augzilijarnog kaštela u kojem tijekom 1. st. borave četiri augzilijarne postrojbe. Iskopana je sasvim mala površina i otkriveni su debeli zidovi fortifikacija. Jedini vidljiv ostatak arhitekture legijskog logora dva su cijela i jedan polovičan luk arkada koje su bile sazidane u principiju logora. Nakon što cijela površina logora bude pretražena nedestruktivnim metodama, počet će sustavna iskapanja i prezentacija otkrivenih zgrada. Zasad su talijanski stručnjaci konzervirali spomenute arkade, jako propale djelovanjem zuba vremena. Restauraciju tek očekuje akvedukt s izvorištem u Plavnom polju. Dio arheološkog parka čini i istraživačka kućica, parkiralište za autobuse i novi ulaz u sjeverni dio Nacionalnog parka „Krka“ koji je označen turističkim oznakama i putokazima.

Zbirka Burnum

Priređene su prve brošure o lokalitetu. Amfiteatar i okolni prostor poprište su spektakala, dramskih uprizorenja i fingiranih gladijatorskih borbi. Ljepote i kulturološku vrijednost sjevernog dijela Nacionalnog parka Krka treba valorizirati i prikazati brojnim turistima, a ne samo rijetkim dostojanstvenicima i pokojem avanturistu. Prije gotovo dvjesto godina u Burnumu je bio austrijski car Franjo Josip I. s caricom Elizabetom Bavarskom, a na mjestu odakle su se divili slapu Manojlovcu, najvišem na Krki sa svojih 55 m, obnovljena je spomen-ploča uz spektakularno uprizorenje tog posjeta. Posjetitelji se sad na novouređenim stazama mogu diviti veličanstvenom prizoru prirode.

Burnum se nalazi unutar NP „Krka“, iznad kanjona, slapova i jezera, u prostoru izuzetnih ljepota i prirodnih vrijednosti. Osim znanstvenih projekt Burnum ima i druge ciljeve: oblikovanje arheološkog parka, izgradnju muzeja i otvaranje međunarodne arheološke škole koji će omogućiti

uvjete za kulturološki turizam i plemenito korištenje dosad zapostavljenog sjevernog dijela rijeke Krke.

Rezultati starih i novih arheoloških iskapanja prikazani su u novoj Arheološkoj zbirci Burnum otvorenoj 27. svibnja 2010. godine. U četiri dvorane prikazan je izgled rimskog naselja i život u vojnim logorima. Izloženi su predmeti izabrani iz goleme količine nalaza arhitektonskih elemenata, nadgro-bnih spomenika, vojničke opreme i oružja. Otvorena je i konzervatorska radionica u kojoj se oštećeni predmeti restauriraju. U nekoliko idućih godina udvostručit će se izložbena površina arheološke zbirke, prve dovršene u nizu izložbenih i ugostiteljskih građevina muzejskoturističkog kompleksa NP „Krka“ kod Puljana.

Prostor NP „Krka“ i njegove neposredne okolice ima bogatu spomeničku baštinu. Brdo Bribirska glavica arheološki je lokalitet udaljen desetak kilometara od desne obale rijeke i ima dug kontinuitet življenja, koji počinje s neolitskim naseljima u podnožju uzvisine. Na brdu je izgrađen prapovijesni liburnski utvrđeni oppidum Varvaria, koji prerasta u rimski municipij početkom 1. st.

Manojlovac

Nakon doseljenja Slavena u 7. st. na istom položaju utvrdili su se Šubići, jedna od najmoćnijih hrvatskih plemićkih obitelji, čiji su članovi banovi, kneževi dalmatinskih gradova i gospodari Bosne. Oni su kontrolirali desnu obalu rijeke Krke gdje je najvažnija utvrda Trošenj koja ih je štitila od jednako tako moćne obitelji Nelipića. Knezovi i banovi Nelipići na suprotnoj su, lijevoj obali izgradili obrambeni sustav s utvrdama Kamičkom, Ključicom, Nečvenom, Bogočinom i Drnišem. U njihovom posjedu povremeno je bio i hrvatski kraljevski grad Knin. NP „Krka“ u posljednje je vrijeme počeo arheološka istraživanja i restauraciju tih utvrda koje su uglavnom propale početkom 16. st. zbog turske invazije i otada su bile zapuštene. Turska invazija strahovito je promijenila povijesne tijekove u Dalmaciji. Jedan od rijetkih punktova zapadno-kršćanske kulture koji je u to vrijeme opstao zbog sultanove dozvole bio je franjevački samostan na Visovcu, otočiću na jednom od jezera u srednjem toku rijeke Krke. On je omiljeno izletište turista zbog vilinske ljepote pejzaža i kontemplativne atmosfere koju pružaju voda, nebo, stijene i vegetacija. U granicama NP „Krka“ važno je turističko središte gradić Skradin koji je najveći sjaj imao kao rimska Scardona. U to vrijeme bio je sjedište jednog od triju sudbenih vijeća u provinciji Dalmaciji, koje spominje Plinije Stariji. Scardona je bila i središte carskog kulta za rimsku Liburniju i riječno-morska luka legijskog logora u Burnumu. Duboke i bogate vode rijeke Krke omogućile su izgradnju mnogih mlinica i drugih instalacija. Nekoliko njih s višestoljetnom prošlošću potpuno je obnovljeno na Skradinskom buku i Roškom slapu. Krajem 19. st. na Krki su izgrađene i prve hidro-centrale u Europi, s generatorima koji još rade i opskrbljuju Šibenik električnom energijom. Grad na potopljenom ušću rijeke Krke u more je izvan granica Nacionalnog parka, ali je u njemu središte te institucije. Sjajnu prošlost Šibenika najbolje iskazuje renesansna katedrala s kupolom, uvrštena u UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine.

Iskapanje zgrada rimskog logora i grada, njihova konzervacija i prezentacija, uopće razvoj arheološkog parka neminovno dovodi do određenih devastacija u prirodnom okruženju. Stoga je bitno te civilizacijske ostatke skladno hortikulturno uklopiti u veličanstvenu prirodnu panoramu. Sretna je okolnost da je prostor Burnuma već djelomice


populacija s oko 240 vrsta. Oblici koje je izgradila rijeka ostavljaju dubok dojam, a mogu se promatrati i iz samog arheološkog parka. Istraživači parka svjedoci su te prožetosti artificijelnog i naturalnog, koja se iskazuje u svakodnevnim impresionističkim slikama: prizoru mladog vuka koji pretrčava preko arene, jarebica s pilićima koja šeće po zidinama ruševina, para orlova koji se gube visoko na nebu u spiralnim putanjama. Upravo je ta simbioza najveća vrijednost Arheološkog parka Burnuma i cijelog Nacionalnog parka „Krka“.

Nenad Cambi, Miroslav Glavičić, Dražen Maršić, Željko Miletić i Joško Zaninović

kultiviran djelovanjem stanovnika sela koji gravitiraju tom prostoru pa će se predložena rješenja uklopiti u karakterističan pejzaž tog dijela Nacionalnog parka u kojem su isprepletene površine potpune divljine sa skromnim njivama i vrtovima ograđenim suhozidnim gradnjama. Kad su Rimljani gradili Burnum, primarna im je bila utilitarna ljepota tog prostora. Moderni čovjek danas se divi njegovom izgledu: udaljenim horizontima krške visoravni s kulisom dinarskih planina, dubokom veličanstvenom kanjonu Krke ispunjenom sma-ragdnim jezerima i slapovima, mirisima i prigušenim zvukovima prirode. Rijeka Krka rijetko je bogat rezervoar fl ore i faune, a najvrjednija je ptičja


Bilušića buk

KULTURNA BAŠTINA


Konzervacija predmeta od bjelokosti, kosti i rožine

Zanimljivu grupu predmeta s arheološkog lokaliteta Burnum čine predmeti od bjelokosti, kosti i roževine, koji su služili za svakodnevnu upotrebu: ukosnice, češljevi, stilusi, kocke za igru i drške metalnih oruđa.

Propadanje

Bjelokost i kost anisotropne su i higroskopne, što znači da imaju tendenciju skupljanja i širenja, što dovodi do lomova i napuklina zbog promjene temperature i vlažnosti okoliša. Koštani predmeti skloni su i fotolitičkim promjenama, odnosno promjenama boje zbog djelovanja svjetla. Organski dio sklon je hidrolizi, a anorganski podložan utjecaju kiselina.

Konzerviranje

Interventno konzerviranje uglavnom je nužno u postupku očuvanja arheoloških artefakata.

Intervencija se mora provesti prema etičkim principima a primijenjeni zahvati trebaju biti reverzibilni i izvedeni prema načelu minimalne intervencije. U većini slučajeva predmet je dovoljno mehanički očistiti skalpelima različitih veličina i kistom oprati alkoholom. Na kraju predmet se zaštiti premazom laka (2%-tnom otopinom Paraloida B72 u acetonu). Slomljeni predmeti prije premaza lijepe se aralditnim dvokomponentnim ljepilom.

Skladištenje

Koštani predmeti trebaju se pohraniti izvan dosega sunčeva svjetla i odmaknuti od izvora topline. Potrebno ih je zaštiti i od dodira agresivnih tekućina i materijala koji mogu uzrokovati obojene mrlje.

Frederik Levarda

Stilus za pisanje po voštanoj ploči


Koštani češalj sa zubcima u dva reda, prva plov. 1 st. Koštana kocka, prva plovica 1 st.

Poklopac za piksidu, kružnog oblika, sa figuralnim prikazom glave bika

DOGAĐANJA

Kirk Douglas na Otoku Visovcu

Kirk Douglas (pravim imenom Išur Danielovič Demsky), legendarni američki glumac, scenarist i producent, rođen 9. prosinca 1916. u Amsterdamu, New York, na filmu je nastupao 57 godina.

Tri puta je nominiran za Oskara. Oskara za glumu nije dobio, ali je 1996., u osamdesetoj godini života nagrađen počasnim Oskarom za doprinos filmskoj umjetnosti. Dobio je nagradu za životno djelo Američkog filmskog instituta (1999.) i Predsjedničku medalju slobode (1981.), najviše civilno priznanje, koje mu je dodijelio predsjednik Jimmy Carter, francusku Legiju časti (1985.) i

62 BUK - DOGAĐANJA

brojna druga priznanja, a ima i svoju zvijezdu na hollywoodskom Šetalištu slavnih.

Prema kazivanju fra Luke Livaje, za snimanja filma o Winettou u Hrvatskoj slavni glumac je u lipnju 1972. posjetio franjevački samostan Gospe od Milosti na otoku Visovcu. Tada je snimljena fotografija na kojoj su, s lijeva na desno, Ante Buvinić, fra Luka Livaja, Kirk Douglas, fra Jozo Janković i nepoznata osoba. NP „Krka“ fotografiju je, na preporuku fa Milana Ujevića, iz svog privatnog arhiva za tisak ustupio fra Luka Livaja.

Drago Marguš

Radionicau Metkoviću

Ekološka mreža RH obuhvaća područja koja su ekološki važna na razini Europske unije, odnosno Natura 2000 mreže, što pred nadzorne i stručne službe javnih ustanova stavlja nove zahtjeve i traži dobro poznavanje ciljeva i mjera zaštite te mehanizama i procedura financiranja, odnosno obavljanja gospodarske djelatnosti uz propisana ograničenja.

Stoga je u organizaciji COAST projekta Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Odjela za unaprjeđenje rada nadzorne službe Uprave za inspekcijske poslove zaštite prirode pri Ministarstvu kulture (MK) i Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP) u Metkoviću 27. i 28. listopada 2011. održana druga radionica za jačanje nadzorne službe za rad u ekološkoj mreži, pod nazivom „Rad nadzornika u ekološkoj mreži”. U radionici je sudjelovalo više od trideset predstav-nika nadzornih i stručnih službi dalmatinskih županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, predstavnika nacionalnih parkova i parkova prirode i predstav-nika udruge Sunce iz Splita. Naglasak je stavljen na ekološku mrežu EU, odnosnu Naturu 2000.

Prvog dana radionice Martin Schneider Jacoby, međunarodni stručnjak za zaštitu prirode iz njemačke zaklade EuroNatur, u trima izlaganjima govorio je o iskustvima nadzora i provođenja mjera zaštite na Natura 2000 područjima u zemljama EU. U ostalih šest izlaganja predavači, Vesna Daničić, inspektorica zaštite prirode, Ivana Plavac, voditeljica Odsjeka za ekološku mrežu u DZZP, Aljoša Duplić, voditelj Odsjeka za introdukciju i reintrodukciju u DZZP, Milena Šijan, članica udruge Sunce iz Splita, i Katica Bezuh, načelnica Odjela za unaprjeđenje rada nadzorne službe u MK, sudionike radionice upoznali su s primjerima inspekcijskog postupanja u Nacionalnoj ekološkoj mreži RH (NEM), sa sličnostima i razlikama između Nacio-nalne ekološke mreže i ekološke mreže Natura 2000,

s ulogom i vrijednostima prirodnih ekosustava u Hrvatskoj, s pregledom svojti i staništa s popisa Direktiva EU i s postupanjem nadzorne službe na područjima ekološke mreže u RH.

Drugog dana radionice organiziran je terenski obilazak posebnog ornitološkog rezervata Pod Gredom u donjem toku rijeke Neretve, jezera Modrog oka i Vlaška i ušća i delte rijeke Neretve. Ta su područja, važna za ptice i ostale divlje svojte, uvrštena u prijedlog mreže Natura 2000. Na njima su djelatnici Državnog zavoda za zaštitu prirode uz kartografske prikaze održali kratka izlaganja o ciljevima njihova očuvanja, praćenju stanja, smjernicama zaštite, te ovlastima i postupku nadzornika u svakodnevnoj praksi.

Drago Marguš

DOGAĐANJA - BUK 63

Donacija za razminiranje

Željko Bulat, ravnatelj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i Đurđa Adlešić voditeljica, Zaklade za humanitarno razminiranje Hrvatske „Hrvatska bez mina“, u listopadu 2011., potpisali su ugovor o donaciji milijun kuna za razminiranje područja Nacionalnog parka „Krka“.

Zaklada se ugovorom obvezala da će donirana sredstva proslijediti Međunarodnoj fondaciji za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF –

2204 417 m

dejnom projektu Hrvatskog centra za razminiranje, Podružnice Zadar. Razminirat će se pet područja: u

2Lozovcu iza tvornice IVANAL 60 403 m 17

International Trust Fund for Demining and Mine Victims Assistance), koja će ih udvostručiti sredstvima vlade Sjedinjenih Američkih Država. Prikupljenim sredstvima tijekom 2012. razminirat će se površina od unutar granica NP, na prostoru gradova Šibenika, Skradina i Knina, prema i

, u Gorišu

64 BUK - DOGAĐANJA

DOGAĐANJA

2 2852 m 14 808 m 12 354 2 2m i u Rupama 99 000 m .

Projekt razminiranja provodi se zbog povratka i nesmetanog kretanja lokalnog stanovništva, ispaše stoke, korištenja poljoprivrednog zemljišta, sigurnosti posjetitelja i razvojnih programa predviđenih Planom upravljanja Nacionalnim parkom „Krka“. Razminiranje područja JU „NP Krka“ omogućit će uređenje novih poučnih staza i protupožarnih putova i završetak interdisci-plinarnog projekta Procjena i valorizacija zapuštenih staništa područja NP „Krka“ pogodnih za revita-lizaciju, koji se provodi s ciljem očuvanja tradicijske poljoprivrede i stočarstva, odnosno autohtonih sorti (vinove loze, masline, smokve i sl.) i pasmina (pramenke), i stvaranja uvjeta za povratak domicilnog stanovništva.

Drago Marguš

, u Đakovićima , u Nos Kaliku

DOGAĐANJA - BUK 65

Područje za razminiranje u Nacionalnom parku "Krka"

66 BUK - DOGAĐANJA

Izrada digitalnog modela reljefa Nacionalnog parka „Krka“

Prostor Nacionalnog parka „Krka“ geomor-fološki je izuzetno vrijedan i zanimljiv znan-stvenicima, ali i posjetiteljima. Stoga je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, radi vizualizacije prostora, prostornih analiza, jednostavnijeg upravljanja prostorom i kartografskog prikaza morfologije terena, inicirala izradu digitalnog modela reljefa (DMR).

Metode koje će se primjenjivati u izradi DMR-a ručna su i automatska vektorizacija, metoda trijangulacijske nepravilne mreže, metoda nadzirane klasif ikacije HOK-a, terenski rad, vrednovanje ulaznih podataka, komparacija podataka s ortofoto snimkama, metoda regio-nalizacije područja na specifične areale i praćenje

DOGAĐANJA

vektorizacije korištenjem GIS alata. Metodom automatske i ručne vektorizacije

izohipsi iz hrvatskih osnovnih karata (HOK) bit će dobiven DMR u mjerilu 1 : 5000, rasterske strukture 5x5 metara. Svaki piksel imat će visinsku vrijednost s prostornom rezolucijom od 25 četvornih metara. Primjenom metode 3x3 kvadrata i algoritama uz pomoć GIS softvera u daljnjim fazama moguće je napraviti brojne analize (solarnu radijaciju, prikaz reljefa sjenčanjem, hipsometrijsku analizu, analizu nagiba, analizu ekspozicija, analizu zakrivljenosti terena, površinsko porječje, površinsko otjecanje i sl.).

Jure Ivić

Ortografski prikaz Žurića brda

Drugi krug fotonatječaja„NP KRKA 2011.“

Drugi krug fotonatječaja „NP Krka 2011.“ za facebook fanove službene stranice Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ završen je 3. listopada 2011. godine, a istoga dana započeo je treći, zadnji krug. Natječaj je otvoren krajem kolovoza 2011. s ciljem da od članova fan stranice prikupi fotografije snimljene u NP „Krka“. Članovima je omogućeno da uploadaju jednu ili više fotografija svog naj-motiva NP „Krka“ i pozovu prijatelje da glasuju za njihovu fotografiju.

Za osvojeno prvo mjesto u pojedinom krugu nagrada je ulaznica i izlet po izboru u Nacionalnom parku „Krka“, a za osvojeno drugo do petog mjesta atraktivni promotivni materijali (knjige, privjesci i sl.). Dodjele nagrada predviđene su u tri kruga, nakon prijave 1 000, 2 000 i 3 000 fanova.

Supernagrada dodijelit će se nakon završetka trećeg kruga. Pobjednik fotonatječaja bit će nagrađen VIP obilaskom Skradinskog buka, Visovca, Roškog slapa i amfiteatra Burnum, za četiri osobe, koji je organiziran i Bon Joviu, Evi Longoriji, Michaelu Canu, Billu Gatesu i drugim slavnim osobama koje su posjetile NP „Krka“. Do sada je prikupljeno 110 fotografija ljepota NP „Krka“, koje prikazuju raspoložene i opuštane posjetitelje u čarobnom okruženju. Ostalo je još vremena, uključite se u akciju, pošaljite svoje fotografije i pozovite prijatelje da glasuju za vašu fotografiju kako biste osvojili nagradu NP „Krka“.

Silvija Čaleta

Marin Kombura, 1.mjesto

DOGAĐANJA - BUK 67

Knjiga – Slatkovodne ribe Nacionalnog parka „Krka“

DOGAĐANJA

Knjiga Slatkovodne ribe Nacionalnog parka „Krka“ četvrta je knjiga Drage Marguša. Tiskana je u listopadu 2011. U nakladni Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ u ediciji Biološka raznolikost rijeke Krke. Napisana je s namjerom da ljubiteljima prirode približi bogatstvo endemičnih i rijetkih svojti riba rijeke Krke, koja je u ihtiološkom pogledu uvrštena u spomenike prirode izuzetne vrijednosti. Rijeka Krka sa svojom bogatom faunom dar je prirode čovjeku, a ribe, kao jedinstvena skupina vodenih kralježnjaka, u njoj čine važan dio ukupne biološke raznolikosti. Unatoč tomu, ribe su zbog utjecaja čovjeka na vodena staništa rijeke Krke (onečišćenja, promjene staništa i unosa alohtonih

svojti) danas najugroženija skupina kralježnjaka. U uvodnom dijelu knjige prikazane su opće

osobine skupine riba (Pisces) i sistematska pripadnost riba NP „Krka“. Slijedi opis dvadeset devet svojti riba: načina rasplođivanja i prehrane, staništa i rasprostranjenosti te stupanj njihove ugroženost i zaštite u Hrvatskoj. Na kraju knjige, uz kazala znanstvenih, hrvatskih i engleskih, naziva riba, navedena je korištena literatura (izvori) i dodan kratki rječnik pojmova.

U svijetu živi oko deset tisuća svojti slatkovodnih riba (u Europi 316, u Hrvatskoj 150), razvrstanih u 29 porodica i 15 redova. U jadranskom

2slijevu (ukupne površine 21 405 km ) obitava 88

Oštrulja

68 BUK - DOGAĐANJA

Koljuška

svojti riba, od kojih 19 živi i u dunavskom slijevu. U vodotoke jadranskog slijeva uneseno je nekoliko riba dunavskog slijeva i 14 alohtonih svojti. U rijeci Krki živi dvadeset devet svojti, što je 19,3% ukupnog broja riba zabilježenih u Hrvatskoj. Među njima 14 je endemskih, što je 48,27% ukupnog broja riba zabilježenih u rijeci Krki. Šest su hrvatski endemi: visovačka pastrva (Salmo visovacensis Taler, 1950), zlousta (Salmothymus obtusirostris krkensis Karaman, 1926), zrmanjski klen (Squalius zrmanjae Karamana, 1928), drlja (Scardinius dergle Heckel & Kner, 1858), dalmatinska gaovica (Phoxinellus dalmaticus Zupančič & Bogutskaya, 1999) i visovački glavočić (Knipowitschia mrakovcici Miller, 1990), sedam endemi jadranskog slijeva: primorska

pastrva (Salmo faroides Karaman, 1938), glavatica (Salmo marmoratus Cuvier, 1829), ilirski klen (Squalius illyricus Heckel & Kner, 1858), turski klen (Telestes turskyi Heckel, 1843), oštrulja (Aulopyge huegelii Heckel, 1842), glavočić crnotrus (Pomatoschistus canestrinii Ninni, 1883) i primorski peš (Cottus ferrugineus Heckel & Kner, 1858), a riječna babica (Salaria fluviatilis Asso, 1801) endem Sredozemlja. U rijeku Krku od riba dunavskog slijeva uneseni su lipljen (Thymallus thymallus Linnaeus, 1758), šaran (Cyprinus carpio Linneaus, 1758), štuka (Esox lucius Linnaeus, 1758) i linjak (Tinca tinca Linnaeus, 1758) a od alohtonih svojti kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss Walbaum, 1792), babuška (Carassius gibelio Bloch,

70 BUK - DOGAĐANJA

Sunčanica

1782), bezribica (Pseudorasbora parva Temminck & Schlegel, 1846) i gambuzija (Gambusia holbrooki Girard, 1859).

U Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske uvršteno je osamnaest (62,07%) riba rijeke Krke: zlousta (Salmothymus obtusirostris krkensis Karaman, 1926), glavatica i turski klen u kategoriji kritično ugrožene svojte (CR), primorska pastrva, visovačka pastr va, mren (Barbus plebejus Bonaparte, 1839), oštrulja, koljuška (Gasterosteus gymnurus Cuvier, 1829), visovački glavočić, glavočić crnotrus i primorski peš u kategoriji ugrožene svojte (EN), lipljen, ilirski klen, zrmanjski klen, dalmatinska gaovica, primorska uklija (Alburnus albidus Costa, 1838) i riječna babica u kategoriji

osjetljive svojte (VU), te drlja u kategoriji gotovo ugrožene svojte (NT). Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) četiri ribe su zaštićene kao zavičajne a petnaest kao strogo zaštićene zavičajne svojte.

Knjiga je oblikovanjem prilagođena široj čitalačkoj publici, ali bi svojim sadržajem mogla pronaći put i do prirodoslovnih stručnjaka, znanstvenika i ostalih javnih djelatnika na području zaštite prirode i okoliša. Tiskana je u Agenciji za komercijalne djelatnosti d.o.o. Zagreb, u nakladi od 700 primjeraka, dvojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Vilijam Lakić

Primorski peš

DOGAĐANJA - BUK 71

72 BUK - DOGAĐANJA

DOGAĐANJA

Taktilna kartaSkradinskog buka

Taktilna karta za slijepe i slabovidne osobe postavljena je na Skradinskom buku 2011. godine. Taktilna karta funkcionalna je skulptura prostornog prikaza Skradinskog buka u mjerilu 1:800, u obliku trodimenzionalne makete reljefa s taktilnim elementima prilagođenim slijepim osobama.

Istraživanje kar te dodirom slijepim i slabovidnim osobama omogućuje percepciju i orijentaciju u prostoru, a ostalima, kojima vid nije oštećen, pruža doživljaj Skradinskog buka iz ptičje perspektive. Svojim mjerama i izvedbom teksture pojedinih sadržaja, pješačkih staza, prometnica, slapa, zelenih i vodenih površina, i Brailleovim pismom, kojim su označeni objekti na Skradinskom buku (vodenice, suvenirnice, izložbeni prostori i sl.), slijepim i slabovidnim osobama omogućuje poimanje veličine i organizacije prostora.

Podloga taktilne karte svojom visinom i oblikom ujedno omogućuje i pristup osobama sa smanjenom pokretljivošću. Taktilnu kartu izradilo je, na zahtjev Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, društvo za taktilne mape i orijentacijske sisteme Tactilis d.o.o. iz Rijeke, u suradnji s Hrvatskim savezom slijepih iz Zagreba. To je prva taktilna karta na otvorenom prostoru zaštićenog objekta prirode u Hrvatskoj. Njezinim posta-vljanjem ostvarena je želja NP „Krka“ da obogati putovanja slijepih i slabovidnih osoba i omogući im da dodirom „vide“ svijet oko sebe.

Silvija Čaleta

DOGAĐANJA - BUK 73

Peti učkarski sajam

Javna ustanova „Park prirode Učka“ 4. rujna 2011. na prijevoju Poklon organizirala je 5. učkarski sajam. Sajam je organiziran s ciljem da se široj javnosti predstave tradicijske vrijednosti i materijalna i nematerijalna kulturna baština Parka prirode „Učka“.

Na brojnim izložbenim i prodajnim prostorima posjetiteljima su predstavljena tradicionalna jela i pića i stari zanati i običaji. Sajam je ujedno i prigoda

da lokalno stanovništvo ponudi svoje autohtone prehrambene i zanatske proizvode. JU „Nacionalni park Krka“ rado se odazvala pozivu domaćina pa su njezini zaposlenici na sajmu predstavili bogat promidžbeni materijal i prikazali promotivni film o kulturnoj i prirodnoj baštini Nacionalnog parka „Krka“.

Silvija Čaleta

DOGAĐANJA

Proslava 27. obljetnice Nacionalnog parka „Krka“

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ 27. obljetnicu proglašenja Nacionalnog parka „Krka“ proslavila je dvodnevnim programom posvećenim obilježavanju Međunarodne godine šišmiša. Prvog dana, 23. siječnja 2011., u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku polaznici kazališne radionice Virko izveli su kostimiranu ekološko-poučnu dječju predstavu Ja šišmiš, u režiji dramskog pisca i scenarista Sergeja Mioča. Predstava je bila besplatna. Iz nje su djeca mogla naučiti da šišmiši nisu krvoločna bića, već bezopasni i ranjivi stanovnici Nacionalnog parka „Krka“.

Drugog dana, 24. siječnja 2011., na dan proglašenja Nacionalnog parka „Krka“, u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ otvorena je izložba crno-bijelih fotografija Forma viva Zdenka Zjačića, člana Fotokluba Šibenik. Tema izložbe opet je bila Krka, mada u jednom drugom svjetlu, bez palete boja, što nije umanjilo njezinu očaravajuću ljepotu.

Oba dana ispred zgrade kazališta bili su postavljeni info-pult s bogatim propagandnim materijalom i prodajni pult sa suvenirima i knjigama. Za prolaznike i turiste organiziran je nagradni kviz o poznavanju prirodne i kulturne baštine NP „Krka“ a djeca su se mogla fotografirati u maketi šišmiša.

Silvija Čaleta

74 BUK - DOGAĐANJA

Četvrti FORO (Festival održivog razvoja obale i otoka Šibensko-kninske županije), u organizaciji udruge Argonauta s otoka Murtera i Turistička zajednica općine Pirovac, pod visokim pokrovi-teljstvom Ministarstva turizma RH, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva RH, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH, Šibensko-kninske županije, Turističke zajednice Šibensko-kninske županije i Hrvatske gospodarske komo Županijske komore Šibenik, održan je 2. i 3. rujna 2011. u Pirovcu.

ra –

Na festivalu su sudjelovale javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima Šibensko-kninske županije. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ organizirala je kostimiranu dječju kazališnu predstavu „Velika strka u Parku Krka“, koju su izveli polaznici kazališne radionice Virko iz Šibenika, u režiji dramskog pisca i scenarista Sergeja Mioča. U sajamskom dijelu izloženi su promidžbeni materijal i knjige o prirodnoj i kulturno-povijesnoj baštini područja oko rijeke Krke tiskane u nakladi Javne ustanove „Nacionalni park Krka“.

Silvija Čaleta

Četvrti FORO

Sajam arheologije i turizmau Paestumu

Najveći svjetski sajam arheologije i turizma Borsa mediterranea del turismo archeologico održan je od 17. do 20. studenoga 2011. godine u talijanskom gradu Paestumu, u regiji Kampanija. Paestum je ime nekadašnjeg grčko-rimskog grada koji je danas poznat po očuvanim grčkim hramovima posvećenim božicama Heri i Ateni. Zbog svoje spomeničke vrijednosti uvršten je na UNESCO-vu Listu svjetske baštine.

Sajam se već 14. put zaredom održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Italije. Promovira komercijalno korištenje arheoloških destinacija diljem svijeta stvarajući integraciju različitih kultura. Na sajmu je sudjelovalo 200 izlagača iz 30-ak zemalja Europe, Afrike, Azije i Južne Amerike a zemlja domaćin bila je

2Turska. Izložbeni prostor veličine 15 000 m razgledalo je oko 10 000 posjetitelja. Na sajmu su izlagali kulturni i turistički operatori iz javnog i privatnog sektora (ministarstva kulture, turističke zajednice, sveučilišta, arheoloških parkova, nacionalnih parkova…).

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ prvi put je sudjelovala na toj svjetski važnoj manifestaciji predstavivši rimski vojni logor Burnum i srednjo-vjekovne utvrde uz rijeku Krku. Info-štand s ulazom od trodimenzionalne makete burnumskih lukova i prezentatori u starorimskim odorama privukli su veliku pažnju posjetitelja i ostalih izlagača. Štand je posjetio i direktor sajma Ugo Picarelli.

Većina posjetitelja s talijanskog govornog područja posjetila je Krku, uglavnom Skradinski buk, pa je sajam bio izvanredna prilika da se promovira sjeverni dio Nacionalnog parka „Krka“ i njegova arheološka baština.

U sklopu konferencijskog programa održano je predavanje „Burnum – arheologija kao prednost na zaštićenom području“, koje je bilo dobro posjećeno.

Na štandu su bili izloženi prospekti, publi-kacije, plakati i ostali promotivni materijali Nacionalnog parka „Krka“ a na otvaranju su izložene gastronomske delicije skradinskoga kraja.

Nataša Zaninović

DOGAĐANJA

76 BUK - DOGAĐANJA

DOGAĐANJA - BUK 77

78 BUK - DOGAĐANJA

DOGAĐANJA

„Ja šišmiš“, predstava za pamćenje

Suradnja Javne ustanove „NacionaLni park Krka“ i Dramske scene Virko polučila je još jedan, izniman dramski uradak, podjednako uspješan i s redateljskog i s izvedbenog aspekta. Kazališna predstava „Ja šišmiš“ koju su, dajući svoj obol obilježavanju 27. godišnjice proglašenja Nacio-nalnog parka „Krka“ i Međunarodne godine šišmiša, izveli zaigrani „virkovci“ svakako je za pamćenje, ponajprije stoga što su tekstopisac i redatelj Sergej Mioč, donedavni voditelj Scene, ali i fenomenalna mlađahna družina izvođača predvođena Anom Acalin, Tonkom Banić, Alanom Vranićem, Josipom Paićem, Miom Bura, Mateom Skelin, Anom Petrić, Kristinom Ćaleta, Lovrom Gracinom, Hanom Krnić i drugim jednako talentiranim glumcima Kazališne radionice HNK u Šibeniku, dokazali kako se nenametljivi a opet sveprisutni edukativni čimbenici predstave s(p)retni scenarij i motivi-ranom glumom mogu protkati kroz ostale dramske elemente koji priču čine zanimljivom, dražesnom i naprosto pamtljivom. Predstava „Ja šišmiš“ publiku je, tako, provela Nacionalnim parkom Krka, zaustavljajući je svako toliko na odmorištima, učeći je osnovnim pravilima kretanja i ponašanja u toj oazi prirodne ljepote i, kroz ležernu šetnju i dosjetke glumaca-izletnika iz zaigranog razreda osnovnoškolaca, educirajući o zanimljivostima i karakteristikama Nacionalnog parka, o njegovom biljnom i životinjskom svijetu. Mioč je lucidno u „tkivo“ predstave utkao i svojevrsnu potku – svijet šišmiša, učinivši ga stvarnim, gotovo opipljivim, nimalo misterioznim. Zapjevali su i zapljeskali gledatelji po taktovima vedre pjesme, kojom su upravo „šišmiši“ s pozornice poručili da su „bezopasna bića, a ne zvijeri ni vampiri...“.

Predstava, četvrti zajednički projekt Javne ustanova „Nacionalni parka Krka“ i Dramske scene Virko (prethodile su joj „Strka u Parku“, „Franjo Josip na Miljevcima“ i „Burnumske ide“) u najkraćem je prava dramska poslastica pa bi bila prava šteta ne izvesti je i u drugim prigodama, a bez sumnje bi bila pravi izbor i za gostovanja u drugim sredinama. Stoga s nestrpljenjem iščekujemo nove uspješnice.

Marina Jurković

BEZOPASNA MI SMO BIĆA

NISMO ZVJERI NIT VAMPIRI

NEZNALICA IZ NEZNANJA

GLAS O NAMA LAŽAN ŠIRI

ŠPILJICE SU NAMA DOM

MI VOLIMO NIJHOV MIR

I VISIMO NAGLAVICE

KO SA HRASTA GRANE ŽIR

BUBE RAZNE I KOMARCI

NAJDRAŽA SU NAMA HRANA

A NAJLJEPŠE OD SVIH DOBA

PREDVEČER U SMIRAJ DANA

ŠPILJICE SU NAMA DOM

TU ŽIVIMO MI PO SVOM

UVIJEK GLAVOM PREMA DOLJE

NE TRAŽIMO NIŠTA BOLJE

DA

NE TRAŽIMO NIŠTA BOLJE

Sergej Mioč

DOGAĐANJA - BUK 79

IZVJEŠĆA

Broj i struktura posjetiteljaNP „Krka“ u 2011. godini

Po broju posjetitelja Javna ustanova Nacionalni park „Krka“ 2011. godinu bilježi kao jednu od uspješnijih godina, u razdoblju od poslije Domovinskog rata do danas. Iako nešto slabija od rekordne 2007. godine (700 828 posjetitelja), 2011. Nacionalni park „Krka“ posjetilo je 683 739 posjetitelja, što je 2% više u odnosu na 2010. godinu.

Od ukupnog broja posjetitelja 73,5% (502 519) čine individualni posjetitelji, 22,8% (155 937) agencijski posjetitelji a 3,7% (25 283) đačke ekskurzije. Čak 98% posjetitelja ulaznicu za Park

kupilo je za lokalitet Skradinski buk, od toga je 59% posjet Nacionalnom parku „Krka“ počelo na ulazu Lozovac, a 39% na ulazu Skradin.

Nijemci su i dalje naši najvjerniji posjetitelji, tako da je uz smanjenje za 1% u odnosu na 2010. godinu njemačkih posjetitelja bilo 159 859. Slijede Poljaci, 96 022, što je povećanje od 5%. Domaći posjetitelji, njih 75 150, što je manje za 8%, zbog recesije u našoj zemlji, zadržavaju treće mjesto. Slijede Francuzi, Česi, Britanci, Talijani pa Mađari. U skupini ostali, sa 140 184 posjetitelja, sve su brojniji posjetitelji iz novih turističkih tržišta. Tako

80 BUK - IZVJEŠĆA

bilježimo Japance i Izraelce, dok inspection tour dolaze iz Kine i Tajlanda pa očekujemo i posjetitelje iz tih zemalja u godinama koje dolaze.

Plovilima Nacionalnog parka „Krka“ na relacijama Skradinski buk – Visovac – Roški slap, Stinice – Visovac – Remetić – Visovac – Stinice i Roški slap – manastir „Krka“ ukupno je prevezeno 45 615 izletnika (1% manje u odnosu na 2010.). Zabrinjavajuće je da se pad broja korisnika ovih, ali i drugih dodatnih usluga bilježi već dulje razdoblje, što ukazuje na osnovni problem našeg turizma, a to je „namjenska potrošnja“: gost koji još dok dolazi iz svoje zemlje određuje koliko će potrošiti jer mu standard ne dopušta „rasipnost“.

Tijekom 2011. bilježimo brojne pozitivne dojmova posjetitelja, zapisane u knjigu dojmova, veliki broj pohvalnih razglednica, pisama, poziva i mailova koje dobivamo, te rijetke zapise u knjigu žalbe. Uz spoznaju da se mnogi posjetitelji, zbog pozitivnih impresija, namjeravaju vratiti u Nacionalni park „Krka“, ostavljamo sezonu 2011. zapisanu zlatnim slovima u našoj statistici i vjerujemo da će nadolazeća 2012. biti jednako uspješna.

Ivona Cvitan

Skradinski buk

82 BUK - IZVJEŠĆA

IZVJEŠĆA

Skradinski buk

Ihtiološka istraživanjarijeke Krke

Pokazalo se da je gotovo na svim istraživanim lokalitetima intenzitet primarne produkcije bio između oligotrofnog i mezotrofnog stupnja pa, prema P-B indeksu saprobnosti, voda pripada kakvoći I i II vrste. Prema analizama mikrobiološke kvalitete, voda rijeke Krke uglavnom pripadaju I, II i III vrsti, izuzev voda nizvodno od Knina i iznad Skradinskog buka, koje katkada imaju karak-teristike IV vrste.

Ribe za istraživanje zdravstvenog stanja lovile su se mrežama i elektroagregatom. Na terenu su pregledane općom kliničkom, mikroskopskom i patoanatomskom analizom, a pretraga parazita, bakterija i virusa obavljena je u laboratoriju.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u suradnji s Institutom Ruđer Bošković iz Zagreba od 2005. do 2008. sustavno je istražila zdravstveno stanje riba (parazitarne, bakterijske, virusne i ostale bolesti) i analizirala fizikalne i kemijske hidrološke parametre, bakteriološku kvalitetu vode i kvalitativni i kvantitativni sastav fitoplanktona u toku rijeke Krke. Istraživanja su proveli djelatnici Laboratorija za akvakulturu i patologiju akvatičkih organizama Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković Emin Teskeredžić, Zlatica Teskeredžić, Marija Tomec, Božidar Kurtović, Damir Kapetanović, Irena Vardić Smrzlić, Damir Valić, Branko Španović, Zvjezdana Šoštarić Vulić i Zdenko Roman u razdoblju od 2005. do 2008. godine na deset lokaliteta: na izvoru rijeke Krke, kod ribnjaka Krčić, kod ušća Butišnice, na Brljanskom jezeru, kod manastira Krka, iznad Roškog slapa, ispod Roškog slapa, na Visovačkom jezeru, iznad Skradinskog buka i ispod Skradinskog buka.

84 BUK - IZVJEŠĆA

Ukupno je ulovljeno i obrađeno 1 236 riba (šesnaest od 29 svojti opisanih u rijeci Krki). Najviše je ulovljeno primorske pastrve (Salmo faroides), 45,6%, zrmanjskog klena (Squalius zrmanjae) 20,4 % i ilirskog klena (Squalius illyricus) 17,7 %.

Općom kliničkom pretragom pregledane su sve ribe. Na 740 riba izvršena je mikroskopska pretraga na prisutnost ektoparazita (na škrgama, perajama i koži) i endoparazita (u organima, probavnom traktu i očima). Na preparatima škrga, kože i peraja ustanovljena je slaba invadiranost ektoparazitima iz rodova Dactylogyrus sp., Gyrodactylus sp., Trichodina sp., Ichthyophthirius multifiliis, Argulus sp. i Digenea. Intenzitet invazije i svojte parazita nisu zabrinjavajući i uobičajeni su kod slatkovodnih riba.

Pretragama organa ustanovljeni su endo-paraziti skupine Acanthocephala i Cestodae u crijevima, i Ligula intestinalis u trbušnoj šupljini. U crijevima pastrva pronađen je nametnik Dentri-truncus truttae (u Hrvatskoj se nalazi u pastrvama rijeke Krke i Une). Kod pregledanih riba nisu pronađeni virusi. Bakteriološkim pretragama organa ustanovljeno je najviše gram-negativnih bakterija rodova Aeromonas (55,15%) i Pseudo-monas (10,06%). Među gr am-pozit ivnim bakterijama najviše je bakterija rodova Coryne-bacterium (12,33%) i Staphylococcus (3,38%). Bakterije su sveprisutne u vodenom okolišu i nisu veća prijetnja populacijama riba u rijeci Krki.

Drago Marguš

IZVJEŠĆA

IZVJEŠĆA - BUK 85

Argulus sp. na koži Kukaši na prijelazu tankog u debelo crijevo potočne pastrve iz Krke

Oštećene škrge Oštećen dio repne peraje

Oštećenje na leđima Površna rana

IZVJEŠĆA

Procjena i valorizacija zapuštenih staništa područja NP „Krka“

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode (DZZP) pokrenula je program „Proc jena i valorizacija zapuštenih staništa područja NP 'Krka'“. Program se provodi dvije godine a trajat će do 2015. Radnu skupinu uključenu u provedbu programa čine Jasna Jeremić, Ivana Ilijaš, Hrvoje Kutnjak, Antun Alegro, Vlatka Dumbović, Robert Crnković i Nikica Skroza, djelatnici DZZP-a, i Drago Marguš, Mate Bačić i Anita Jurković, djelatnici NP „Krka“. Cilj programa je očuvanje biološke raznolikosti kroz revitalizaciju staništa i održivi razvoj šireg područja NP „Krka“ aktivnim uklju-čivanjem dionika (iz područja zaštite prirode, zaštite okoliša, poljoprivrede, turizma te lokalne uprave i domicilnog stanovništva).

U 2011. godini provedena su preliminarna istraživanja i analiza ekoloških procesa na travnjačkim površinama na području NP „Krka“ s ciljem definiranja racionalnog i održivog načina gospodarenja travnjačkim resursima u skladu sa zahtjevima očuvanja i zaštite biološke raznolikosti. Za istraživanja su odabrana specifična područja suhih travnjaka, važna staništa rijetkih i ugroženih svojti ptica. Istraživanja su proširena i na medi-teranske vlažne travnjake, rijetka i krajobrazno vrijedna, ali potencijalno ugrožena staništa NP „Krka“, radi utvrđivanja dinamike sukcesijskih procesa, razine antropogenog utjecaja i ostalih ekoloških parametara važnih za def iniranje optimalnog načina njihova korištenja. Obrađeno je ukupno osam lokaliteta (308 ha), dva vlažna

Krka

IZVJEŠĆA - BUK 87

mediteranska i šest suhih submediteranskih travnjaka. Istraživanjem je obuhvaćen i Pokrovnik, iako se nalazi izvan granica NP „Krka“, jer je uvršten u Nacionalnu ekološku mrežu kao jedino stanište u Republici Hrvatskoj na kojem obitava stabilna populacije velike ševe (Melancorypha calandra).

Sakupljanje podataka i ornitološka opažanja na suhim travnjacima provedena su na 82 točke. Podaci su vezani za nalaze ptica zbog definiranja njihova položaja u ekosustavu i utvrđivanja prijetnji staništima. Na vlažnim travnjacima sakupljanje podataka provedeno je na 56 točaka, slučajnim odabirom ili subjektivnim odabirom terena s vizualno heterogenim ekološkim uvjetima. Istraživanjima je potvrđena i kvantificirana razina sukcesije na različitim tipovima travnjaka. Na istraživanim lokalitetima travnjaci su uglavnom antropogenog podrijetla pa je i razlog njihova zarastanja smanjenje ili izostanak ljudskih aktivnosti, uzrokovan depopulacijom prostora i/ili napuštanjem tradicionalne poljoprivrede.

Jedina pouzdana mjera obuzdavanja sukcesije na travnjacima je košnja. Da bi se očuvala biološka raznolikost travnjaka, livade treba kositi u

razdoblju kada to najmanje utječe na razvoj sjemena. Tradicionalni način košnje krajem lipnja dobar je primjer očuvanja biološke raznolikosti travnjaka. Alternativa košnji u lipnju jesenska je sanitarna košnja, iako nije gospodarski opravdana.

Travnjaci koji nisu košeni služili su za pašu a drvenaste biljke na njima uklanjane su ručno. Ta je praksa gotovo u potpunosti napuštena, što je uzrokovalo brzo zarastanje pašnjaka, posebice na krškim terenima. Za sprječavanje sukcesije kamenjarskih travnjaka preporučuje se sporadična sječa grmova i stabala. Alternativa krčenju drvenastih biljaka namjerno je paljenje zaraslih travnjaka. Paljenje je najstariji tradicionalni način održavanja pašnjaka na Mediteranu (u razdobljima od 8 do 10 godina).

U nastavku istraživanja bit će odabrane travnjačke plohe koje će se ručno krčiti i kontrolirano paliti. Na njima će se provoditi kontinuirano praćenje travnjačke vegetacije da bi se odredio način njihova očuvanja i zaštite biološke raznolikosti.

Mate Bačić

Brnjica

88 BUK - IZVJEŠĆA

IZVJEŠĆA

Naziv lokaliteta Površina ha Y Tip

travnjaka Poduriljko Pokrovnik Brnjica Greben Ključ Bogočinski gaj

Torak Manastir Krka

52 85 20 62 34 32 16 7

X

4849814 4852166 4853820 4852694 4855308 4869391 4853628 4868853

5579333 5585096 5583927 5583459 5582941 5581016 5582257 5580174

suhi suhi suhi suhi suhi suhi

vlažni vlažni

Tablica: Istraživani lokaliteti

Torak

IZVJEŠĆA - BUK 89

Istraživani lokaliteti: 1. Poduriljko, 2. Pokrovnik, 3. Brnjica, 4. Greben, 5. Ključ, 6. Bogočinski gaj, 7. Torak, 8. Manastir Krka

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

90 BUK - BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

Blazijev potkovnjak

Blazijev potkovnjak (Rhinolophus blasii Peters, 1866) najr jeđ i je potkovnjak u Europi. Rasprostranjen je u sjevernoj Africi (Maroku, Tunisu i Alžiru) te od sjeveroistoka Južnoafričke Republike i Demokratske Republike Kongo do Etiopije i Somalije, u sjeverozapadnoj Aziji od Turske do Pakistana i od Kavkaza do Jemena. U Europi je rasprostranjen u sjeveroistočnoj Italiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Turskoj te na nekim mediteranskim otocima, uključujući Kretu i Cipar.

U Hrvatskoj je rasprostranjen u obalnom području, od Cresa i Krka do Dubrovnika. U Nacionalnom parku „Krka“ nalazimo ga u Toploj špilji u kanjonu Čikole (kolonija je prisutna cijele godine). Krzno mu je mekano, na leđima sivo-smeđe, katkada s ljubičastom nijansom, na trbuhu gotovo bijele boje. Dužina tijela s glavom kreće se od 45 do 65 mm a težina od 12 do 18 g. Rep je dug od 20 do 35 mm. Krila su smeđe boje, raspona od 27 do 31 cm. Podlaktica je duga od 35 do 42 mm. Drugi članak četvrtog prsta dva puta je duži od prvog. Donji, prednji dio kožne izrasline potkovasta je oblika. Gornji, stražnji dio na pola svoje dužine naglo se sužava tvoreći uspravni, ravni šiljak. Srednji, uzdignuti dio iza nozdrva jako je isturen i širok, a donji rub je okruglast. Uši su duge oko 19 mm. Glasa se zvukom frekvencije od 93 do 98 kHz, s kratkim padom frekvencije na kraju pojedinog signala, koji traje od 40 do 50 milisekunda. Pare se jednom godišnje, uglavnom u jesen prije hibernacije. Poligamni su pa se pare s više partnera. Jednom godišnje, u proljeće nakon hibernacije, od travnja do srpnja, ženka koti jedno mlado, težine od 3,5 do 4 grama. Ovisno o temperaturi okoliša, mlado nosi od sedam do deset tjedana. Mlado je slijepo sedam dana. Siše tri do četiri, leti nakon pet a osamostali se

nakon šest do sedam tjedana. Spolnu zrelost doseže za dvije godine. U prirodi životni mu je vijek od deset do petnaest godina. Hrani se paucima, noćnim leptirima, mušicama, moljcima i ostalim sitnim kukcima. Lovi u zaštićenim udolinama leteći između vegetacije na visinama od 1 do 5 m. Plijen lovi u zraku obuhvaćajući ga letnicom. Leti sporo, kao da treperi, i povremeno lebdi. Veći plijen nosi u noćno sklonište ili ga jede viseći na grani.

Sklonište napušta nakon zalaska sunca (u kasni suton). Obitava na toplim, suhim vapnenačkim staništima s niskom grmolikom vegetacijom (makijom i garigom), do 1 000 m nadmorske visine (u Jemenu do 2 200 m). Život provodi na jednom mjestu (sedentarna svojta) i kreće se u krugu od nekoliko kilometara. Ljetne kolonije sastoje se od dvadeset do trideset šišmiša a okupljaju se u špiljama ili na tavanima i u potkrovljima napuštenih zgrada. Porodiljne kolonije broje i više od 400 jedinki a okupljaju se u špiljama i na tavanima u travnju ili svibnju. Sastoje se samo od ženki. Zimuje, ovisno o temperaturi, od listopada do ožujka, na temperaturi od oko 11 ºC, u špiljama, u većim grupama, u mješovitim kolonijama s ostalim svojtama roda Rhinolophus. Najbrojnije zimske kolonije, zabilježene u Grčkoj i Bugarskoj, imale su više od 2 000 jedinki. Za vrijeme hibernacije i/ili mirovanja visi naglavce, tijela omotana krilima, i ne dodiruje se s drugim jedinkama. Ugrožen je promjenom i gubitkom staništa, uređenjem špilja za potrebe turizma, obnovom starih kuća, uzne-miravanjem porodiljnih kolonija i upotrebom insekticida u intenzivnoj poljoprivredi. U Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske uvršten je kategoriji rizične svojte.

Drago Marguš

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

92 BUK - BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

Bjelušina

Bjelušina (Inula verbascifolia) je ilirsko-južnoeuropska svojta rasprostranjena u južnoj Italiji, na Balkanskom poluotoku i na Kreti. U Hrvatskoj nastanjuje pukotine stijena, suhozide i obalne strmce (klifove) u prioblanom području. U Nacionalnom parku „Krka“ bjelušinu nalazimo na cijelom području na suhim kamenjarskim pašnjacima i stijenama. Razgranjena je trajnica, gusto bijelopustenasta, visoka od 30 do 50 cm. Listovi su različita oblika.

Donji su na dugim peteljkama, okruglasto-lancetasti, cjeloviti ili nazubljeni, često ušiljeni, jako istaknutih žila, obrasli gustim sivim ili bijelim pustenastim dlakama. Listovi stabljike slične su građe, ali znatno manji i gotovo sjedeći. Jezičasti i cjevasti cvjetovi, jarkožute boje, skupljeni su u pojedinačnim cvjetnim glavicama, ovijenim sniježnobijelim ovojnim listovima cvata. Više cvjetnih glavica tvori cvat – gronju. Cvatovi su na kratkim ili dugim stapkama. Različite su veličine, uglavnom od 7 do 12 mm. Obodni jezičasti cvjetovi kraći su ili duži od ovoja cvata.

Cvjeta od lipnja do kolovoza. Plod je dlakava, valjkasta roška s krunicom (papus). Biljka se nekoć nazivala „bijeli oman“ (stariji znanstveni naziv Inula candida). Izrazito je varijabilna i do danas je opisano pet podsvojti. Bjelušina nije jestiva, a također se rijetko koristi u narodnoj medicini iako ima određena ljekovita svojstva, prije svega povoljno utječe na iskašljavanje i ima slabo baktericidno djelovanje. Najnovija znanstvena istraživanja potvrdila su da pojedine tvari (npr. terpeni) imaju iznimno citostatičko djelovanje, odnosno da zaustavljaju rast stanica tumora. Latinski naziv roda inula vjerojatno potječe od grčke riječi inoo, što znači „praznim“, a odnosi se na jako purgativno i diuretično djelovanje napitaka

dobivenih od korijena brojnih svoti toga velikog roda. Pojedini autori vjeruju da podrijetlo naziva roda (prema znanstvenom nazivu omana Inula helenium) potječe od mitološke priče po kojoj je Helena Trojanska, spartanska kraljica, žena kralja Menelaja, najljepša žena na svijetu, brala oman kada ju je oteo trojanski princ Paris. Otmica „Lijepe Helene“ bila je povod Trojanskom ratu, u kojem je razorena Troja.

Drago Marguš

SPELEOLOGIJA

Arheozoološka analiza faune špilje Jazinke

Arheološka istraživanja u Jazinki, špilji na lijevoj obali rijeke Krke, nekoliko stotina metara nizvodno od srednjovjekovne utvrde Nečven, provedena u dvjema kampanjama tijekom 2008. i 2009. godine, na svjetlo dana iznjedrila su, uz velik broj ulomaka keramičkih posuda kasnog brončanog i ranog željeznog doba, brončanu fibulu, brončanu iglu, naočalastu fibulu, brončano puce, brončani vrh maloga koplja, tordirani brončani torkves s lančićem, brončanu udicu, perlice od staklene paste, obrađene koštane pločice i brojne ljudske i životinjske kosti. Sakupljene životinjske kosti Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ poslala je u Zagreb na analizu paleontologu/arheozoologu Kazimiru Miculiniću.

Arheozoološkom analizom obrađeno je 1 249 kosti i zuba i njihovih fragmenata. Anatomsko-taksonomski odredeno je 845 uzoraka (67,7%), dok je ostatak od 404 (32,3%) sitnih fragmenata ostao neodređen. Najbrojnije su kosti sisavaca (746), slijede ljudske (71) pa ptica (12), gmazova (10) i vodozemaca (6). Među sisavcima prevladavaju ostaci domaćih životinja, goveda (Bos taurus), koza (Capra hircus), ovaca (Ovis aries) i svinja (Sus sp.), a najmanje je ostataka konja (Equus caballus). Među ostacima divljih životinja prevladavaju kosti zeca (Lepus europaeus) i jelena (Cervus elaphus), dok su ostaci pragoveda (Bos primigenius) i srne (Capreolus capreolus) rijetki. Od divljih zvijeri pronađeni su ostaci jazavca (Meles meles), risa (Lynx lynx) i lisice

94 BUK - SPELEOLOGIJA

Nadlaktična kost (humerus) risa

SPELEOLOGIJA - BUK 95

(Vulpes vulpes) a od domaćih psa (Canis familaris) i mačke (Felis domestica). Ptice (Aves) zastupljene su s dvanaest kosti, vodozemci/žabe (Amphibia/ Anura) sa šest i gmazovi/kornjače (Reptilia/ Chelonia) s devet ulomaka plastrona (donjega koštanog oklopa) i karapaksa (gornjega koštanog oklopa).

Pretpostavlja se da su kosti u špilju došle na tri načina, donijeli su ih ljudi i/ili životinje koji su u njoj obitavali ili su ostaci životinja koje su u njoj uginule.

Tragovi zasijecanja sječivom (zbog deranja kože ili skidanja mesa) i sječenja (kod presijecanja kostiju) i spiralni lomovi kosti (nakon smrti životinje) svjedoče da su životinje korištene u ljudskoj prehrani, tragovi ugriza i probavljanja da su ih jele domaće ili divlje zvjeri, a ostaci kosti i zuba divljih zvijeri da su divlje životinje obitavale i ugibale u špilji.

Drago Marguš

Dvije desne i dvije lijeve nadlaktične kosti jazavca Dio donje čeljusti goveda

Dio donje čeljusti risa Tragovi rezanja na lopatici zeca

predatorom, endemom Hrvatske, Sphaeromides virei mediodalmatina Sket, 1964, i stigobiontnom podvrstom Monolistra hercegoviniensis brevipes Sket, 1965, također endemom Hrvatske, a kopneni jednakonožni rakovi (Isopoda terrestria) depi-gmentiranom troglobiontnom svojtom Alpioniscus cf. balthasari (Frankenberger, 1937) i jedinkama roda Alpioniscus, vjerojatno novim za faunu Hrvatske.

Sakupljeni rakušci (Amphipoda) pripadaju rodu Niphargus, a desetonožni rakovi (Decapoda) rodu Troglocaris i vjerojatno su podsvojta svojte Troglocaris anophthalmus, endema Dinarida, vrlo široko rasprostranjene u podzemnim vodama priobalnog područja dinarskog krša, što će se utvrditi detaljnijom taksonomskom analizom. Od skokuna (Collembola) u špilji borave troglofilne jedinke porodice Neelidae i depigmentirani troglobiont Troglopedetes pallidus (Absolon, 1907), endem Dinarida. Posebno je vrijedan nalaz čovječje ribice (Proteus anguinus Laurenti, 1768), stigobiontnog vodozemca (Amphibia), endema Dinarida, najveće podzemne vodene životinje.

Drago Marguš

SPELEOLOGIJA


Špilja Miljacka 1

Veliki speleološki objekt, povremeni izvor, spojen sa špiljom Miljacka 5, istražen u dužini od 712 m, jedinstven je prostor, koji bi se mogao zvati Špiljski sustav Miljacka 1-5. Ulaz u špilju, veličine 3x6 m, nalazi se desetak metara iznad rijeke Krke. Za visokog vodostaja ulaz je potopljen a iz špilje izvire voda, za niskog u njoj se nalazi jezero dubine 13 m, s dva plitka sifona. Špilja je oblikovana unutar prominskih naslaga na tektonskom lomu što se pruža u pravcu SZ-JI. Vršni dio velike dvorane, pedesetak metara od ulaza, nalazi se izvan dosega glavnog bujičnog toka pa su u njemu dobro sačuvani istaloženi stalaktiti i stalagmiti. U nižim dijelovima stalagmiti su povremeno potopljeni i erodirani.

Temperatura zraka 21. srpnja 2005. iznosila je 13,0 ºC a vode 12,7 ºC. Osmog listopada 2010. temperatura zraka iznosila je 13,2 ºC a vode13,0 ºC. Špilja se nalazi na desnoj obali Krke, dvjestotinjak metara uzvodno od vodenice Miljacka, na nadmorskoj visini od 102 m. Od životinja u njoj borave rijetki troglobiontni sitni paučnjaci (Palpigradi) i, za niskog vodostaja, pauci (Areneae). Vodeni jednakonožni rakovi (Isopoda aquatica) zastupljeni su stigobiontnim agresivnim


SPELEOLOGIJA

Devastacija špiljeMiljacka 2

Na anonimnu dojavu građana o devastaciji špilje Miljacka 2, 23. siječnja 2012. nadzornik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i speleolog Joso Gracin, član Speleološkog odsjeka Hrvatskog planinarskog kluba „Sveti Mihovil“ iz Šibenika, obavili su nadzor špilje. Uvidom na terenu utvrdili su da je dojava točna i da je nepoznati počinitelj na trima mjestima odlomio dijelove matične vapnenačke stijene na bokovima špilje. Dijelovi su slomljeni pri bazi stijene na visini od 20 do 30 cm iznad dna špilje, prvi oko 150 a druga dva oko 250 m od ulaza, u dijelu bez utjecaja vanjskog svjetla.

Dvije odlomljene stijene trokutasta su oblika, veličine oko 25 cm, a treća, pravokutna, veličine 30x40 cm, težine oko 5-6 kg. Neosporno je da su stijene odlomljene čvrstim predmetom i da nisu prirodna pojava. Sretna je okolnost što u bokovima i na stropu špilje nisu oštećeni erozijski oblici (vrtložni lonci i strujnice) i špiljski ukrasi (stalagmiti i stalaktiti). Gledajući veličinu štete, pojedinci će možda pomisliti da je devastacija špilje neznatna i upitati se zašto se diže tolika buka oko tri „mala kamena“.

SPELEOLOGIJA - BUK 99

Stoga podsjećamo da je špilja, kao jaki periodički izvor, kroz koji za visokih voda teče podzemna rijeka čije vode potječu iz slivnog područja rijeke Zrmanje, vrijedan dio hrvatske geobaštine. Stanište je brojnih troglobiontnih i stigobiontnih svojti i više endema Dalmacije, Dinarida i Hrvatske. Stanište je stabilne populacije čovječje ribice (Proteus anguinus Laurenti, 1768), stigobiontog vodozemca (Amphibia), najveće podzemne vodene životinje i endema Dinarida (u NP „Krka“ otkrivenog 1989. godine) i ljetno boravište osam svojti šimiša (do 10 000 jedinki): dugonogog šišmiša (Myotis capaccinii Bonaparte, 1837), južnog potkovnjaka (Rhinolophus euryale Blasius, 1835), velikog potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum Schreber, 1774), malog potkovnjaka (Rhinolophus

hipposideros Bechstein, 1800), oštrouhog šišmiša (Myotis blythii oxygnathus Monticelli, 1885), riđeg šišmiša (Myotis emarginatus Geoffroy 1806), velikog šišmiša (Myotis myotis Borkhausen, 1797) i dugokrilog pršnjaka (Miniopterus schreibersii Kuhl, 1817). Nalazi se na Popisu međunarodno važnih podzemnih skloništa za šišmiše (UNEP/Eurobats sporazum) i dio je Ekološke mreže RH.

Na kraju, važno je znati da su odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11) svi speleološki objekti zaštićeni, da su u vlasništvu Republike Hrvatske i predstavljaju prirodnu vrijednost od međunarodna značenja pa zbog toga vandalski čin devastacije te špilje posebno brine.

Drago Marguš

GALERIJA

100 BUK - GALERIJA

Dječja radionica „Taj divni svijet“

Graf ičke mape sadrže dječje radove, u tehnikama visokog tiska (linoreza) i dubokog tiska (bakropisa, akvatinte i bakroreze), s motivima flore, faune i etnokulturne baštine Nacionalnog parka „Krka“.

Nastale su u likovnim radionicama što su ih od 2002. do 2004. organizirali Galerija svetog

Krševana i JU „Nacionalni park Krka“. Projekt su vodili vrsni šibenski akademski slikari i grafičari s dugogodišnjom pedagoškom praksom: Zdenka Bilušić, Velibor Janković, Antonija Modrušan i Ana Polić.

Pavao Roca

GALERIJA - BUK 101

GALERIJA

Snježna idila

102 BUK - GALERIJA

Skradinski buk

Roški slap

Visovac

Burnum

GALERIJA - BUK 103

Manojlovac

Brljan

Visovac

Krka i Čikola

POVIJESNA FOTOGRAFIJA

104 BUK - POVIJESNA FOTOGRAFIJA

Tomaso Burato, dvorski fotograf

U spomen na posjet cara Franje Josipa I. i njegove supruge, carice Elizabete Bavarske, Manojlovačkim slapovima, Joso Modrić je 1899. godine podigao spomen-ploču. Postavljena je na stijeni, točno na mjestu odakle se 17. travnja 1875. godine Manojlovcu divio carski par.

U povodu postavljanja spomen-ploče narod Kistanja priredio je veliku pučku feštu, o čemu

svjedoče fotografije koje se čuvaju u Državnom arhivu u Zadru. Autor fotografija je zadarski fotograf Tomaso Burato, koji je nosio titulu carskog i kraljevskog dvorskog fotografa. Zvali su ga „maestro fotografske elegancije“.

Nataša Zaninović

POVIJESNA FOTOGRAFIJA - BUK 105

106 BUK - POVIJESNA FOTOGRAFIJA

Visovačka zimska bura

Stari fratar meni veliIz sobe se ti ne seliNemoj vani brate ići Bura će te nebu dići

Od tebe je Josip težiPa od bure i sam bježiSlušam, zviždi vani buraI valove vodom gura

Udaraju stijene valiSad veliki a sad maliVodu baca po stijenamaI oblijeva po granama

Hladnoća je, jaka zimaNa sve strane leda imaI dok mačak ptice glediGrane mokre bura ledi

Sve se smrzlo oko meneStijene, grane, lišće veneBuri ništa to ne smetaSve što vidi njoj je meta

Stup srušila, struje nemaA zima se veća spremaStrujni sistem sad ne radiPumpa vodu sad ne vadi

Ni grijanja nema višeNekima se loše pišeIako je oštra zimaTo ne smeta puno svima

Čije tijelo snagu imaNjemu manje smeta zimaA onome kome smetaI koji je zimi meta

Staru peć na drva tražiI hladnoću tijelu blažiPribližit se treba pećiUgrij tijelo, drva meći

Zima da te uzet ne biKuhaj na njoj hranu sebiDan nestaje a noć padaJoš i dalje bura vlada

Umor kako, sa mnom vladaNa krevet mi tijelo padaVani bura stalno sviraStablim' ne da noćnog mira

Nimalo mi to ne smetaJer ja nisam njena metaMirno ležim uz te zvukeJer prirodne volim buke

Fra Stojan Damjanović

za nakladnika - javna ustanova „nacionalni park krka“ · ulazeći u to kako će osnivač...

Documents