god. iv.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1933_02.pdf · utac veli u enciklici o od~0iu:...
TRANSCRIPT
t God. IV.
ODdllnja pretpllia Da 311.-. .. laonsmtvo đwDikuko.ll(
Adrea Uredolltva l prave: ~lbeolk, p. p.17
ollk" l&lul &\'Ul fledtu.
Sibenik, 22. siječnja 1933. Br. 2. Cijena 1.· Din
Vlasnik l odgovorni urednik;; S već. Joso Fell e i n o v l ć Šibenik ulica sv. Martina -- -Štampa : Pučb Tiska;-; (Braća Matačić pk. Petra) Predstavnik Vjek. Matač!~
Oglasi po naročitoj tarifi~
akon poslanice katoličkog episkopata U katoličkoj javnoslt odavno oče·
ivana osuda Tyršovlb načela sa strane ešib biskupe primljena je najvećim
duševljenjem j znhvalnosću katoličkib
-wditelia j vjernika. Ut>eralna i proti· vuttatolička štampa, kako se moglo . .JID!prijed očekivati, zajedno sa Soko
. m Kraljevine JugCislavije, digli su kuku i motiku na naše rodoljubne biskupe.
Istina i b pečt J Zato se čulo iz u stiju naših vjtrskib protivnika mnogo blllnib, debelih fraza i mnogo neučtiYib izraza. No ni1ko nije ni pokušao c!JI. s tv ar n o pobije od biskupa navelJene činjenice. Žalosno je, što su se pri tome poslužili nedozvoljen'm sredstvom, t. j. iskrivili su ntmjere naših -llifnib Pastira, koji su osudili bezvjerska ..uečtla Tyršovs, s ne patriotski odgoj i tjelesno vježbanje Sokola kao ta kovo.
Svaki, koji pošteno pročita ocslsnicn Ji1&šib biskupa, vidi, da je_ sa drža j čisto Yjersko-tudoredni n delikatnom pita•ju odgoja mladeži Pitanje, koje emi•entno pripada Crkvi. Treba imati po-
_sebne naočele i dosta zlobe, da se u tĐme vidi mskinacija protiv države sa $kaoe onih biskupa, koj1 su sinovi ove 2emlje i svoga naroda te koji su još prisegom vezani na vjernost prema dr-avi. Biskupi su digli svoj glas ba~ IZ
,atriotskib razloga, t. j. jer ljube svoj marod, jer ljube svoju državu i jer -dobro znadu, da odgoj mlade!i bez Jake i žive vjere brzo potkopava i raši lemelje same države.
Osnutak i sjajni razvi1ak katoličkog {)rlovstva n čehoslovačkoj, a kasnije i kod oas, najbolji je dokaz, kako odgoj mladeži n Sokolu nije zadovG[javao katolike, koji su bili prisiljeni, da sh-ore ovu drugu vjersl<o-nacional no· \'itešku omladinska organizaciju. K11:C:em vjersku, jer je za vjern1ka spa z;enje duše najvažniJi posao na svijetu, a takav odgoj bio je osiguran u or·
v stvu. Sv. Otac Papa Pio Xl. u enciklici o
vgoju mladeži uti nas: .Crkva je ne-
zavjsna od bilo ko je zemaljske vlasti, kao s ob2irorn na izvor. tako i s obzirom na izvr~ivanje svoje odgojne misije; i to ne samo u pitanju vlastitog predmeta, nego i u pitanju nužnih i prikladnih srtdslav11, ds laj uzgoj provede. Stoga prema svim drugtm znanostima i ljudskom naul'avanju - ko jeno je, promatrano u sebi, vJa•mi"tvo svib p jedinl'ca i društva Crkva ima neovisno pravo, da se s njima posluži; o u pn om redu, da Ih p1osvduje, koliko su ko1isr.e ili protivne ltrU.onskom cdgoju. A to zalo,
bilo što Crkva kao savršeno društvo imade neovisno pravo na sredstva zs postignuće sv ga cilja, bilo što svako naučavanje, kao i svako ljudslw đje·
lovanje, mora da bode u vezi s posljedn jom SvJ bom fcvjeka, te zato ne može da se otme propisima božan· skoga zakona, kojega je čuvarica, tu· mstiteljica i nep0grješiva učiteljica
Crkva•. Isto tako je pisao i blagopk. Papa Pio X.: .Radio kršćanin što mu drago, pa i u redu zt:maljskih stvari, ne smiJe da zanemaruje svrbonarsvna dobu, mgo ,pače mora da prtms nauci krštanske mudrosti S\ e stvari upravlja k vrhovnom dobru kao posljednjoj svrsi ... •
Usudili su se ustvrditi naši protiv· nici, da biskupi ovom poslanicom š ;re netrpeljivost i ruše bratsku ljubav. Sv. Utac veli u enciklici o od~0iu: • Crkva imade neotuđivo pravo i dužnost, kojoj se ne može oteti, da nadzire sav odgoj svoje djece, v;ernlka, bilo u /.ajoj ustanovi, javnoj ili privatnoj; i to ne samo u pogledu vjerske pouke, koja se ondje podaje, nego i u pogledu svake druge znanosti i odreda-ba, u koliko stoje u ve!i s vjerom i s moralom• (Codex § 1381. i § 1382.). Izvršivanje ovoga prava ne smije se smatrati kao neko ned Jpušteno uplitanje, nego kao dragocje 1.1a briga Crkve, da zastiti svoju djeco od teškib opasnosti svakoga naučnog i mora lnog otrova. Ta budnost Crkve ... ne
možt>, s da ne doprine e u~pJešn u
prinom oć sređivanju i do'>robiti obitelji i države."'
Isus je rekao apostolima i njihovim nasljednicima, biskupima i S'yeĆEnicima, a nikome drugome: • Učit~ sve narodel• Episkopa! je dakle jedini, a ne vjernici, ({ompetentan, da prosudi, što je, a što nije dobro u odgoiu ml 'l deži, jer, kako veli Papa Lav XII!., .bez pravog kršćanskog i moralnog od2:oja bil će nezdrava svaka naobrazba duhova. Mladež, nenaviklA, da štuje Boga, ne Će! moći da podnese nikakv g1 zapla poštenoga življenja, a privtknuti, da nikad ništa ne uskrati svojim strastima. mogla b1 lako da započne sa rušenjem d ria va. •
Bis ku pi su de k le du ž ni, da vrše svoju pesl1rsku dužnost, pa i ned Sokolima, jer po krštenju oni pripadaju Crkvi, isto kao što po rođenju pripadaju svome narodu. Zato nitko nema prava, da što prigovara, ako su oni izvršili tu svoju opravdanu pastirsku dužnost. Kr ivo se df Ide predbacuje našim b iskupima, kad vrše svoju pa:.tirsku dužnost, da ruše bratsku ljubav. Onda otac ne bi smio karati svoje dijde, koje ne postupa, kako bi moralo; onda lij e čn • k ne bi smio da am p1.1 !tra bolesno udo, jer će sin, dotično bolesnik, prigovarati.
Veoma krive pojmove, kao o mnogim stvarima, ta ko i o snošljivosti imadu naši protivnici. Miješaju vjeBku ss građanskom snošljiv šću. Crkva dopu~ta građa nsk u sno~ljivost , pa zato vidimo, kako katolici lijepo fivu u ljubavi sa inovjercima u Americi, u Svicarskoj, u Njemačkoj, u Engleskoj itd. Zato i naš narod veli: • Brat je mio, koje vjere b1c u . No Crkv a osuđuje takvu vjersku s nošlJivost, koja stavlja pod is tt kalu p istinu i laž. Crkva, kao učiteljica istine, to ne smiJe 1 n~ može da donusti, kao ni matematus, ds je 2 + 2 = 5.
Protivnici se hvastaj u ds priznavaj u slobodu uvjerenja i mt h te da naro
Snana 2.
Cito poštuju svako vjersko uvjerenje i znavaoje Boga, Njegove Crkve i r-lie
O:.Jećanje. Zato se i događa, da Crkva gove nauke. Sv. Augusti 1 lijepo veli:
i katolici osuđuju Tyrša i njegovu vjer- .Ne će imati Boga za Oca. koji od·
sku nauku, a oni je usvajaju i hvale. bija Crkvu, da mu oude majl(om•.
Crkva i katolici osuđuju ples u adventu Pravda imaj svoj temelj u moralu, a
i korizmi, jer je to vrijeme pokore, a ovaj u naukama evanđelja. l;tinske
oni ga dozvoljava i u i sami upriličuju za Dobrote nema bez vjere i strana Bot
svoje članstvo. Crkva zabtiieva posve · jega. Ako se ne posjeduje Bog u
ćenje nedjdje, a oni za to ne mare. sebi, ne može se postići dobrotu. Lje·
Crkva osuđuje golotinJu, jer to draži pot •t pak može da nađe samo duša.
na puten ost, a oni je trpe i propisuju. koja pozna Istinu i divi se njezinoj
l t. d. savršenosti, skladu i sjaju.
Izvršni odbor S. K. J. se još hvali, Poslušajmo dakle poziv naših bi-
da oni im~:du tetnju za približenjem skupa, ako hoćemo, da se približirno Naj •lišoj l;tini, jer je Bog rekao apo
Najviš Jj l lin1, Prllvdi, D )br o ti i L je- stolima i biskupima: • TKo vas sluša,
poti. Ovo su lijepe, ali samo prazne mene sluša, a tko vas prezire, m~ne
fraze i smicalice. Na j veća Istina je po- prezire t• jofe
~
"Pastirski list kat. episkopata protiv Sokolstva"
Spl il3ki .Križ na jadranu" od 21.
t. mj., kad mu nije bio moguće, kako je htio, ovako odgovara .Sokol-kom
Glasniku", glavnom glasilu S. K. J .: ,.Pod ovim naslovom i s podnaslo
vom: .Izazivanje kulturne borbe?· .Sokol. Glasnik•, br. 3 t. god.,
donio je dugi članak, u ko jem u uvod
zauzima trećmu prostora, a sam pred
met jedva četvrtinu . M 1ogo bi b Ije • S. G. • postu pao da je preštam pa o
čitav pastirski list, kako kaže da .želi"
ali da je .~teta što im ni ie radi nedovoljnog prostora moguće da ga ob
jave u cjelini". Da ga je uredništvo ot~t a mp alo, Sokoli bi širom domovine vidjeli š t o z a pr a v o E p i s k o p a t
Pape i Hrvati (Svr' etak)
God. 1925. v. Otac Papa Pio Xl. srdačno je primio naše hrvatske Or
love. U svom govoru Papa i 11 je re kao: • Vaš t je zadaća, da bud ete vjerni
svojo j hrvat koj domovini . . . Blago
sivamo č itavu dragu Hrva ts ku i sve naše mile hrvat {e , inove.· Neprijatelji
naše vjere i naše narodnosti sve podu zima ju, da bi iskorijenili iz naroja
ljubav prema P11pi. No preslabo je
DJihcvo oruđe za rušenje ovakve stijene. Pok ušali su to Luter, Voltaire,
Lenjin i tol iki drugi. No uzaludan je biJ n jihov trud i njihovo nastojanje. Isus
Bog, lw ji ne može prevariti, obećao je
S\''J]Oj Crkvi: .Ja sam s vama do ko nca
svijeta ... Vrata je paklena neće nad
vladatW
l? rigo v ar a Sokol stva te bi do r i jeli o stvari svoj sud, a ne bi bili prisiljeni
da misle glavom pisca .Sok. Glasnika•.
Ne ka bude dakle jas o rečen o i
utvrđeno: Katolički Episkopat o e n a ·
pada niti patriots ki odgoj niti tjelesno vježbanje kao takovo.
E iskop! t prigovara i osuđuje ~to je Sokolstvo prir1vati!o uzgojna načela
Tyrša u čitavom njihovom op segu, i to u svrhu ,.telesnog, moral nog
i duševnog opkmenjivanja pojedinaca nedjeljivo".- Pred nekcliko
da na je neki neupućeni i nepoučeni
• Katolik • ustvrdio u .Ja dr. Pošti", da je Soko prihva tio id ~> ologiju Tyrša ie-
Prošlo je 20 vijebva, i ona je tu neoomi ~oa, pače je Crkva svaki dan
mlađa i življa. U samom orošlom sto
ljeću Pape su osnovali 400 novib bi skup ija, a samih okršteoih inovjeraca
bilo je preko 25 miliju na. Tko bi pak izbrojio obraćenike, koji se na tisuće
svake godbe vracaju u krilo katoličke
Cr tv e, da u njoj nađu mir i sreću svojoj
savje ;tl, uv Jereni, da je jedino u katolič
koj Crkvi Put, Istina i Život na ovom
svijetu. UpetujmJ zato sa k tolič l<im
kon gre om od god. 1904:. u Zagrebu:
• Ostanimo dakle u neprekidnoj jnkoj
vezi sa sv. Stolicom, pa će nam domovina i narodno )t biti obezbijeđena!•
Č1 tava povijest h vatskoga naroda pot
krepl juje ovu rezoluciju kon,rresa.
Povijest dakle svjeaoči, d su Pape oci, dobročinitdji i oslon našega na-
dtno ,.l<ao orggnizatora Sokota•. Ti
ne stoji! Da je Tyrš bio darwioista, to j
tvrdio i dokaz1o sam • Sok. Glasnik--=
a br. 44. g. 1932 .• Tyrša pripada a
sluga•, piše, ,.da je na svojstten o~
tio u svom narodu. popularizirao
Darwinov nauk i usadio ga
češku dušu."' A da je đarwiniza~
nauk .o povezanosti čoveka s o5tali živim bićima•, osuđen od katoličke:
CrkvP, to svatko mora da zna~e. Ka<{
Episkopat, ko li je čuvar vjere, upc:J
zoruje svoje vjemike na tn osuđena i pogubnu nauku, on vrši sa mo sv~
ju dužnost, i sve flotaziraoje o tu
dinskim uplivima, o široko zasnonniiB
akc1jam 'l protiv na~e drtave, sve br
bljan je o klerikalooj politici Vatikana i sl. ne mogu da u stvari promijeae.
upravo ništa. Nai;j'ljniji d"lksz da .S"lkolslti Gis:
snik• irna krivo, jest to, što u gotov
7 stupaca svoga pisanja niti jed o
riječju ne kuša pobijati tvrđaje E;Ji.sk.JpSJta: l d1 je fyrš bio paatei;ta i
dosljedno bezbožac (:Ja ateiste ne vje
ruju u osobnoga Boga); 2. da .Puteri. i ciljevi• nameću članovima Sokolll.
da sa z a k! e tv o m prihvate ne đ Jel ji v o Tyrševe ideje u cjelini. T o s te.
trebali pobiti, gospodo! Zi vas je..
dokaz vjernosti kal Crkvi kad net"a
traži blagoslov zastave! Ali Tyrš je g. 1862. dao razviti prvu sok. zastavu
Pragu bez ikakvog blagoslova. To je
i po vašoj logici oćiti dokaz nevjetn o s ti Crkvi.
A što se tiče naše svete katd ič"~
roda. Treba li da ja ioš što dJdaml
Reci ću samo ovo: Ako zaista boćem<J dobra sebi i svom naroda, morama
svom snagom svoga srca i svoje duše:. ljnb1ti i š"riti ljubav prema Papi, Na.
mjesniku Kri5ta na zemlJi. Tu ljuba
iska.wjmo mu ne samo riječima. 'lego i djelima. Kad se lj 1bi jeđnu osobu, nastojimo, da se u. svema pril~~:
godimo njezinim mislima. izvršujeiD<l"
nJezinu volju i udovoljavamo čak: i
njezi11im željama. Spasitelj nam je rekao: .Aw me tko voli, vrm će m ote za povije :ii". Mi ćemo naj b 1e ii'<:azati: ISU)U našu l1ubav, budemo li slušali i mahli za Njeglva Namjesnika. Za til sinovsku odanost i posluh Papi odgoji~ mo svoju obitelj, sve stoje duge, a mi predojačimo svojim primjerom.
Držimo se čvrsto uz Petrovu Sto licu, jer je ona jedini syjdioaik i liJ
to~
ei;ta i evjerateri &JkO[I
eđje
o ste VIS j~
netko
J je g., ~vu l
To je e vjet·
rc~ &e-
E! l ora~a e došf
' Nl·
ljuba oegai bU. oi prđa·
ajel!IO: ćai i
~ je rt~ llloje i;~azs~ fušati l
za t• .odgoji~ ~.l Jill
BroJ 40.
t:rkve, ne b:>jte set Odgojila je Mahnite i Sedeje, Vojnoviće i Pavlinoviće, svoje F che i Merciere, Windhorste i O' Connelle, Seipe te i Šrameke i pie· jadu drugih radikalnih boraca. Odgajat ćl! ona i dalje svoje velikane i bez vasi"
[anossa Lorda Strl[klandil .Ići u Caoossu • v e li se, kađ se ne
pri jatelj Pape pomiri s Crkvom. ~aše liberalno novinstvo veoma rad 1 se bilo stavilo na stranu Lorda Stricldanda i zajedno s njtm osuđiV"alo p litiku Vatikana. No nijedna od tih liberalnih novina nije sada doni jela pismo Lorda Stricklanda, koji se u pttanju Malte priznaje krivim i pita oproštenje u Pape. Sv. Otac Papa, kao dobrostivi Namjesnik Kristov na zemlji, uvi jek je pri Jr avan, da primi pokajnike sinove, koji se vraćaju u k•·ću oca svoga, pa je primio i ovoga vi5okcga engleskog do· stojanstvenika.
To pismo Lorda Stricklanda sv. Ocu gla >i ovako :
~L j etnikovac Bologna, M31ta, 28. V. 1932. Lorda Stricklanda grofa Kateoskog iskren o boli, što je u debatama u engleskom i malteškom parlamentu te u drugim prigodama, u o.bra 'l i protiv svojih političkih protivnika uvrijedio Crkvu i Njezin AJ ktoritet, te -:rab· o rijeć i, koje mora o pozvati i .:zaista OiJozivlje. Ponizno i bez i',akve ograae pit a oproš tenje. Nt srcu mu je, da s večano izjavi, kako mu je kroz ci jelt život bila čvrsta od uka, da bude vjeran sin svete Crkve, u čij em
spasa u daoaš'l jem rnod erno .n kaosu -svijeta. O .Ja je !Jč clvil izll c ij e, napre tka, socij ll lne pravde, mir , ljubavi, svetosti -; slobode, koja je d .1 nas opet ugrože na oa nove poga nšttne i barbar stva. Boljševizarn sa svojim grozotama samo je jed no poglavlje te najnovije povijesti otpadnika od Kr ista.
N:a ml ađima svijet ostaje. z qto radbs1o uptremo oč i u naše n ajm lađe,
puni n11de u našu bol ju budućnost.
D rJi su sa svoga zad njeg križ ar5kog vi 1eća ( 4. Xli. 1932) . brzojavili iz bi · jeloga Zag ·eba svome Ocu - velt ko m •Papi Piju Xl: .Katolička oml adina, orgamz•rana u udr .~že n i u Kri ž a r a sa svoga v t jećo , radeći za što uže zbližen je brva1s coga naroda ~ a sv. St li·
. -com, moli blago<=! J " . Ovo je zaista značajno, ali i veoma, veoma utješno!
naručaju želi da uvijek ostane." Eto, kako nastupajll veliki ljudi i
priznavaju svoje pogrješke • ~ • A što na to vele naši pigmejci? Sv. Stoika je dakle i u pitanju Malte pobijedila. Novi dokaz jo:: to istinitosti proročan
stva Kristova Crkvi: .1 vrata paklena ne fe je nadvladati!"
Pristaše Lnrda Stric klan đ a, i ako ~tisnutim zubima, sada pri z nav s ju, da papinski deleg11t, E1glez Mons. Robinson, nije tag :to u worn izvještu sv. Ocu. Priznavaju, da tadašnji papinski državni t:Jjnik kardinal Gas pard nije bio oruđe ta\ijaoike politike fašizma, što su svojedobno tvrdile i naše liberalne novine, te da sv. Ot!lc nije bio slabo upućen.
Bogu hvala! Lord Str ickland je priznao, da Je uč nio nepravdu vjeri i vjerskim tradicijama na Malti. Z3to je i pitao oproštenje u Pa pe. Povijest Crkve Kristove može ovim , povo .1om da zabilJeži novu pobjedu Crkve nad njenim progoniteljima.
Božićno primirje Kako je poz na to, rat se vođi iz
među Paraguaja i Bolivije . Sv. O t ac zamolio je r atuj uće stranke, da bi za božićni dao s obe strane prestalo ratovan1e. Obe su države pr istale i u 10 sati navečer na Bad nja lt na cijel oj fronti okolo Ora n Chaca za poč el o primirj e, koje je trajalo cijel i božićni
dan.
Novi "patriJarha" u Mmksiku Vr hJvni Savjet meksič!te raskoln ičke
crkve iza brao je za svoga patrijarhu Lop ez a Lierru. Pitamo: Tko je uzil tu raskol ničku crkv u i tog\ novo iz J bra · noga . oatr ijarbu ", ako je u Meksiku 96 posto katolik a, 2 posto protestanata i 2 posto bezljerac i? Oč to je, da je to eks er imeoat mek;;ičke vlade. ZJJ t o se s tol1k om bukom i sa3tao taj • Vr hovni Savje t• i iz1brao novoga .pa· tri jarhu".
KNjiGE DRUŠTVA SV JERONI"'A za g. 1933. su stigle. UpozoruJu se sv! članovi, da Ut mogli prldlgnuti u -T~af lcl kraJ dtt· ć ana g. Grge Radiča, gdje se 8ada nabzl mlesno P o Y J er en i§ t v o, a ne više kod mp. oo. Dominikanaca.
etraa-3.
l t O. Lul l U franjevač 11om samostanu na Ori
du kod Trogira 12. •iječnja umro je naglom smrću o blj ubl jeni i d" bri o. Lujo Pogačnik, rod t n u frstu ll. Xl. 1863. i z aređen za s već ~ oika 12. Xli. 1886.
Do prije dva m 1eseca ra<lio je kao dušobrižnik u Kraonju. Nj egova apostolska duša znala je zaći po cijeloj okolici, da pomaži! sad jeđnom sađ
drugom župnik u. Odlikovao se poniznošću i uslužnošću, ali pod siromašnim plaštem sv. Franje sa~rivao
je izvanredni talenat i učenost. Nadaleko je bio poznat r ađi svog astronomsko·fiz ić nog i matemati č n og znanja, a b1o je dobro versi n n i u ft lozcfiji i b obnici. Napravio je mnogo nacrta za grad nju r znlh sa mostana, a i šibensko biskupsko sjemenište njemu duguje svoj nacrt.
U zorno ga redovn ika i našega dobrog prijatel ja B g nag rad 'o vječnom slavorrl Dro gi o Lu jo, poči va j u miru!
l
jeđlno
H. ~LAHO
liO Ilir E
CIPELE Ier Vam neće b!U nezlh l·aTne.
Snižene djene svim clpel3mal Naročito ženskim l dj ečjim!
ŠIBENIK SPUT Kralja Tomtsl v11 Marulićevi! 7
lllroJ a
Iz kat lič~oga 5ibeni~a vjn~ki procvat povjt>renib mu biskwpijsl Naša Uprava mu na jharnije zabvaljujt'.
Uspjela dječja pri re db a u Kat. Domu U FOND NAŠEGA LISTA darovalsu: P. Šperac Di n 5. Da počs _t i uspomenu pk. janje Matijević: Vlč. dr Jo-sip Mi1at Din 15 o ~ poč2sti uspomenu pk. Ive Karo va nića: Don Josa Fel i cinov i ć Din 20. D~ poća ste uspomenu pk. don 1'ome Bilića: Don Mark kan. Ćorić, don Ive Bt rak, o. fra l'likola Pasioi, don BaJdo Vijolić, don Toma Perina, don Ante Gao čevitv.
don Ive Dorči ć i don Frane Gra odo po Din 10. - Uprava im bgroo zahvaljuje.
Naša djeca sa bijela da malo zabave svoje roditelje, a i ostale, te da im poka žu, što sve mogu pod upra· vom svoje časne se~tre i svojih vodi· tel jica u ~ rižarskoj organizaciji. Zato su priredila u nedjelju 8. t. mj. u Kat. Domu vrlo lijepu priredbu. Prvi dio programa izvele su Male Križari· t:e, a drugi dio djeca iz zabavišta sv. Luce.
Priredba je započela proslavom gđice Šari n M., kojim se istaklo 11vrbu te dječje priredbe. Zatim je .Bedrica D. s puno osjećaja deklamovals pjesmu .Gle Janje Božje žr· tvovano•. Nakon toga izvele su Ma le Križarice igrokaz .M sl i vrte e ogra· jen· od pk. č. s. Bernardine Horvat, koji se davao u zagrebačkom Nar. Ksz111ištu prilikom eub. kongresa g. 1930. Moramo priznati, ds je taj ko B!ad teža k, s ipak su naše Male Kri· žarice tako lijepo odigrsle svoje uloge. Divili smo se, kako su, i a ko neke
JEDANAESTA GODIŠNJICA VLA.
DANJA PAPE PIJA XL U nedjelju
12. veljače t. g. katolički će svijet Jtajsvečanije proslEviti jedanaestu godišnjicu vladanja Pape P~a XI. Ni mi kstolid Hrva1i ne smijem <?! ds budemo zadnji u iskazivanju ljubavi, časti i sinovske odanosti sv . ucu, Namjesniku Krista na zemlji. U katedrali sv. Jakova iće zato u nedjeliu 12. veljače
svečani poti fikal u l l sa ti. Poslije podne u 5 sati biće propovij• d vri· jednoga za grebačkog propo\ jednika, lsusovra o Mate Rs b a d j i j e, pak Gospi ns kru nica, • Tebe Boga hvalimo• i blsgo~lov, zatim l jeva nje Papi ne bimne. U 6.30 sa ti u Katoličkom D Jmu biće s ve~a n a akademija.
PRIREDBA KRIŽARA Dosta je ve ć vremena, otkako Križari-e mlad inci n ijesu prir dili jeclnu čist o s voju priredbu. Učimli u to na Bogojavljenje 6. t. mj. Na pr g ramu ;;u b · I ~ dva .komada, od kC'iih jedan šaljiv S ti su t1iletanti u ozbiljno j drami . Za ze· mijom • od M. Laru ota do bro odigrali svoje uloge, ali piedstava ssma po H bi nije imala nikakva života, pak publiku nije zadovoljila. No kad je ~a počela komedija .Jazavac pred su-
od 5 godina, mcgle sve to da nauče i tako lijepo izvedu. Najviše zasluge za to ima njihova režiserka gđica Be lam ar ić Kl., koja je sve doprinijela, da djecu što bolje uvjl'žba.
Drugi dio programa započeo je deklamacijom .Ja sam dače zt bavišta•, koju je mali Škarica Vjekotakodražesno i milo deklamovao. Iza njega je izašla oa pozornicu mala Če l ar Va. nja , koju se jedva moglo da uoči.
Tako je sitna, a kako je krasno izvela svoju deklamacija .Ja sam maJa•. Ns kraju su djeca iz zabavišta sv • Ltce izvela igrokBl .Dječje mane-. Sva su djeca lijepo i veoma živo odi· grala svoje uloge. Uistinu su uspjela, pak od srca čestitamo njihovoj ča,.noj sesfn Beatrici te Fđama Vlašić i Šain, koje su djecu za to spremale.
Priredba se davala popodne i uveče r h· je oba puta bila vilo do bro p0 sjećena. ~vojom prisl!tnc ~ću ju je počastio i naš preuzv. biskup dr J. Mileta.
dom• od P. Katića, rsspoloženje se p u blike potpuno izmijenilo. Naprezsf1 je, da se u ozbiljnc j predstavi shvati glavni motiv, zamijenio je sada buran srni jeh i silan aplauz. Publika je bila za dov o ljna, kako su svi diletanti, na· pose glavno lice (g. A. H uljev), dobro odigrali svoje uloge. Stoga preporučamo našim Križarima· omladincima, da ubu· duće bolje pripaze na izbor pojedin ih komrde, jer o tome mnogo ov isi us· pjt b naši b priredaba. Zašto trošiti vrijeme i trud za takve komade, za koje znamo, da nsšu publ iku ne će intere· sirati? Moramo voditi računa i o pu· blici, dakako uvijek u granicama naših katol i čk ih n s čela .
VELIKODUŠNI DAR Naš nPsebični Pastir preuzv. g. dr J. Milda darovao nam je zs Bož1 ć u fon d naSega .Ka tolika - Din 3 000. Bl g dragi neka b la· gostovi sve nje gove svete namjere za
BISKUPSKu M ĐAČKOM SJEMENIŠ TU prilikom božić n i h blagda na darovala je ~đica Ivka Kcšt11 n Din lO(l_) - Uprava Sjeme ništa m jljepše blsgodari.
ZA KAPELU SV. MARTINA U BISKUPSKOM ĐAČKOM SJEME NIŠTu dnovaše·: N. N. Din 200 i N N. Dirr
100. - Uprava S~ emto išfa haroo zahvaljuje.
PRVORAZREDNO VELIKO TVORNIČKO SKLADIŠTE POKUĆSTV koje izrađeno u raznom 'moderno stilu iz raznog fin og drva, kao i gvožđa, metala i t. d. nabavlja po nPcrtima i prama želji tačno i brzo FRANE" KARADJOLE, trgovac Šibenik, Wilsonov trg, kod stolne eri.. ve sv. jakova_
Naši dopisi Zablaće, koncem pro ~inca I93Z...
t Janja Matijević Na Ivanju rastala se s ovim svije
tom dobra i pobožna Jmja Mdijević_ Ona je svoiim žuljevima uzgo jila tr '"_ sins, medu kojima dra fra Antu, direktora gimn azije, radi čega je bil& ljubljena i cijen jena od svij,u, kako to
sumje~ća n i p osvj ed Jčiše pri sprovodu. Pokojn ic i pokoj vj f čni, a ucvilje·
noj obitel ji n ače sa uč šće.
PRVA DALMATINSKA TVORNICA CRKVENIH VOSTANIH SVIJEĆA NA PARU
LJUBO · MANOJLOV Ć - ŠIBENIK Izradujem crkvene voštane svijeće svake vdfčloe.
Specijalna izradba avije~a sa nakitJma iz najbolje vrsti "palarioa•.