SMRT FAŠIZMU — SLOBODA NARODU I

Vijes t iOEiASIliO t Jf. IV. O. F r o n ta W a A . O K R U G S I B f iN I H

B r o j 108 Šibenik, srijeda 3. januara 1945. G o d in a III.

,,U 1945. godini sručit će s? na neprijatelja svom silom ogromna ko­ličina sovjetskog oružja

„Neće proći mnogo mjeseci i zla rulja biti će uništena.,, (Churchill)

„Godini 1945. suđeno je da bu­de godina zaVršenja pobjede

CIJENA 10 KUNA

GODINA POBJEDESnage slobode, napretka i bla­

gostanja tokom prošle godine po­stigle su odlučujuće vojne i poli­tičke pobjede. Značaj tih ogro­mnih uspjeha ne leži samo u veli­kim operativnim pobjedama, o- slobađanju širokih predjela E- vrope od njemačko — fašističkih zavojevača, već i u .učvršćenju i prošli renju demokratskog bloka slobodoljubivih naroda svijeta, u stvaranju golemog svenarodnog pokreta protiv fašističkih nasilni­ka i uzurpatora. Narodi Evrope danas zajedničkim snagama širo­kih narodnih slojeva aktivno su­djeluju u rajzgromlj avanju pora­ženih njemačko-fašističkih trupa. Antifašistički blok evropskih na­roda tokom godine povećao se i pretvorio u snažnu udarnu pesni­cu koja je zadala hitlerovcima smrtonosne udarce. Narodi E- vrope, koji su se privremeno na­lazili okupirani od njemačkih tru ­pa i silom bili ugurani u anti- saveznički fašistički blok, zbacili su sa leđa jaram fašisitičkih nasil­nika i danas se zajedno sa drugim slobodoljubivim narodima bore za uništenje njemačko-hitlerovačkih horda- Ostvaren je i kroz borbu očelioen front naroda protiv fa­šizma.

Posebno, naši narodi u toku ove godine teških i odlučujućih vojnih operacija i političkih pobjeda, po­stigli su oslobođenje gotovo čita­vog područja naše zemlje i sa­da stvorivši modernu narodnu armiju, uništavaju posljednje de­setkovane grupacije heprijaitelja na našem teritoriju-

Borba za uništenje fašizma nije završena. Tragovi fašističkih stra­hovlada ostavili su dubokog kor- jena kod sviih naroda Evrope. Reakcioneri i petokolonaši raznih boja, narodnosti i plemena, iako poraženi i razbijeni, prerušili su se u prvoborce demokracije, agi­tatore slobode i napretka, i na­stavljaju svoju protunarodnu ra­botu. Povampireni i kamuflirani oni postaju jednako opasni i po­stavljaju pred slobodoljubive na­rode nove zadatke - nemilosrdnu borbu protiv ostataka fašizma. Posljednji događaji u Belgiji, Poljskoj, Grčkoj daju za to gor­kih primjera. Dojučerašnji aktiv­ni suradnici njemačko-fašističkih barbara, petokolonaši, propali po­litičari, finansijeri i organizatori masovnih pokolja širom Evrope, ustaju u »obranu demokracije« optužujući one, koji su godinama puškom u ruci branili čovječan­stvo od najmračnijih vandala, da su buntovnici koji žele uspostav­ljanje novog terora i ropstva.

Tokom prošle godine Crvena je

armija odnijela ogromne pobjede. Ona je oslobodila či'jtavo područje Sovjetske Unije i prenijela ratne operacije na teritorij drugih ze­malja, oslobodivši narode Bu­garske, Rumunije, Finske, jednog dijela Poljske, Čehoslovaeke, Ma­džarske, Norveške i pomogla na­šim borcima u oslobađanju Jugo­slavije. Te su pobjede sjajno o- stvarena predviđanja maršala Staljina, koji je u dnevnoj zapovi­jedi povodom godišnjice Velike Oktobarske Revolucije godine 1943. kazao, da je zadatak Crvene armije da oslobodi sveti teritorij Sovjetske domovine i da pomog­ne drugim narodima Evrope u o- slobađanju njihove zemlje.

Godinu dana Crvena je armija nastupala lomeći njemački otpor, savlađujući nesavladive prepreke i utvrđenja kao što su bila na Dnjepru, Kareliji, Perekopu, Jaši- ju i na granici Istočne Prusije. Crvena armija izvršava histo­rijsku zadaću oslobađanja evrop­skih naroda od jarjna fašizma. U velikoj ofenzivi koja traje već neprekidno preko' dvije godine pokazao se naročito izvan­redan duh sovjetskih boraca, so- lidnost pozadine i velika sposob­nost sovjetskog rukovodstva. U ovim operacijama Crvenoarmejci pokazali su veliku nadmoć nad neprijateljem. Suradnjom svili rodova oružja neprijatelj je bio opkoljen i uništen- Djelom so­vjetske artiljerije razbijena su čelično-betonska utvrđenja dugo- vremeno izgrađivana po najnovi­jim tekovinama ratne znanosti na Perekopu, Kareliji, sjeverno ođ Jašija i na granici Istočne Prusije. Sovjetski imehanizovani odjeli u- brzali su proganjanje neprijatelja. Pješadija je uzastopce gonila o- bezglavljene Nijemce, koje je iz- moždila artiljerija i tankovi.

Naša vojska u neprekidnim bo­jevima nosila je slavu naših naro­da širom čitavog slobodoljubivog čovječanstva. Kroz jake neprija­teljske ofenzive kalili su naši na­rodi ljubav prema domovini, vje­ru u pravednu pobjedu i u krvi najboljih sinova oslobađali svoju domovinu. Neprijatelj je u mje­secu svibnju pokušao da iznena­dnim i dobro organiziranim napa­dom u .koji je bacio velike snage tehnike i ljudstva uništi naš Vrhovni štab i zarobi i samog maršala Tita. Nijemci su bili ra­zbijeni, i kao u pređašnjim ofen­zivama, naša je vojska izlazila još snažnija, moćnija i organiziranija. Neprijateljske ofenzive stvarale su snagu naše vojske, one su isto­vremeno izazivale priznanje cje­lokupne svjetske javnosti. Zajed-

Crvene trupe u teškim uličnim bojevima u Budimpešti lome žilavi otpor Nijemaca

Moskva, 3 januara 1945. — Kako javlja SOVINFORMBIRO, : o operacijama za 2. januara, Crvene su jedinice u prostoru Budim­pešte nastavljale bojeve za uništenje opkoljene neprijateljske gru­pacije i zauzele u istočnom dijelu grada 263 gradska bloka, dok u zapadnom dijelu grada 63 gradska bloka. ^

Jugoistočno od Komaroma, naše su jedinice bdbijgle jake protunapade krupnih snaga neprijateljske pješadije i tankova.

Na ostalim sektorima bojevi lokalnog karaktera. U&i 1. ja-, nuara naše su jedinice uništile ukupno 19 njemačkih tankova, a u : zračnim bojevima i vatrom protuavionske artiljerije oborile 4 ne­prijateljska aviona.

Sovjetske su trupe vodile bojeve za uništenje opkoljene neprijateljske grupacije u Budimpešti i u teškim bojevima čistile četvrt po četvrt. Borbe su se vodile za svaku kuću, za svako dvo­rište. U bojevima ubijeno je više hiljada neprijateljskih vojnika I oficira. U zapadnom dijelu grada neprijatelj je potpomognut jakim snagama tankova i artiljerije pokušao izvršiti napad na. naše po-,, ložaje, ali je bio odbačen. Zaplijenjeno je: 9 lokomotiva, 120,. vagona, 36 mitraljeza -i drugi ratni materijal.

U Hrvatskoj nastavljaju se ofenzivni bojevi naših jedinica. U- žestokim borbama na sektoru Korenice oslobođeno je Petrovo - sele i razbijena njemačka odjeljenja progone se prema Bihaću

Iz izvještaja Vrhovnog štaba NOV i POJ o ratnim' operacijama za 2. januara 1945:

Beograd, 3. januara 1945. — U Hrvatskoj nastavljaju se - ofenzivne operacije na sektoru Korenice, gdje su naše jedinice u - žestokim borbama oslobodile Ličko Petrovo Selo i progone razbi­jenog neprijatelja prema Bihaću. Na cesti Slunj—Bihać blokirano' je neprijateljsko uporište Vagaš, gdje opkoljena neprijatei|-r. ska posada pruža žestoki otpor. Ubijeno je 120 neprijateljskih vojnika i oficira. Zaplijenjeno je: 9 teških bacača, 12 mitraljeza, 18 puškomitratjeza. 2 radio stanice i velika količina municije i ratne opreme. Na komunikaciji Medak—Gospić odbijen je pokušaj ne- ’ priiatelja da uspostavi vezu sa garnizonom u Ribnici. Na komuni­kaciji Zagreb—Kutina uništena u 4 voza, a pruga razrušena na više mjesta. , .

Na sektoru Travnika odbijeni su jaki napadi neprijatelja. U operacijama smetanja na komunikaciji Brod—Sarajevo ubijeno, je 120 neprijateljskih vojnika i oficira, dok je uništeno 10 kamiona i 2 teška topa.

no sa Crvenom armijom prešle su naše trupe u odlučni napad za potpuno oslobođenje zajedničke nam domovine. Kroz kratko vri­jeme munjevitim napredovanjem naših jedinica oslobođena je čita­va Srbija, Vojvodina, Makedoni­ja, Dalmacija, Crna Gora, veći dio Hercegovine, Sandžaka, Bosne i Srijema-

Naši veliki saveznici u osobi maršala Staljina i g. Churchilla dali su veliko priznanje herojskoj borbi boraca NOV. »Naša poko ljenja čitajući o divovskoj borbi herojskih jugoslavenskih goršta­ka, učit će se ljubavi prema do­movini«, kaže u svom go,voru britanski premier Churchill. Isti­na, mi smo neustrašivim junaš­tvom, genijalnim rukovodstvom i nadljudskim naporima stvorili u toku uništavajućeg rata veliku Narodnu armiju, izgradili Narod­nu Vlast na najdemokratskijim principima, oslobodili gotovo či­tavo područje naše domovine, riješili unutrašnja politička pi­

tanja i dobili priznanje cjelokup.- ne svjetske javnosti za neprocje-. njive usluge učinjene za pobjedu nad njemačko-fašističkim barbari­ma.

Savezničke armije na zapadu izvršile su dugo pripremanu inva­ziju Francuske uz sudjelovanje velikih snaga svi-h rodova oružja. Ova operacija bila je jedna od najzamašnijih ratnih operacija u historiji, ona je pokazala 'izvan­rednu organizaciju i povezanost svih vrsta oružja

Zahvaljujući savezničkim ope­racijama na zapadu,'kroz kratko vrijeme oslobođena je čitava Francuska, Luxemiburg, Belgij,a i jedan dio Holandije, tako da je 6 savezničkih armija prodrlo na teritorij Njemačke.

Nova godina narodima Evrope i osobito našim narodima ima da donese potpuno oslobođenje ođ njemačko-fašističkih okupatora i ostvarenje nove sretne zajednice slobodoljubivih naroda u usposta­vi demokracije i napretka.

Strana 2 V I J E S T I Broj 108

SABRANO:IN D U S T R IJS K I K O M ­

B IN A T IKombinirana proizvod,

nja omogućuje posti­gnuće veće produktivno­sti rada i najboljeg isko- riićenja sirovina. Konce- tracija cjelokupne indu­strije u rukama socijali­stičke drlave i planska ekonomska metoda, o- tvorile su sovjetskoj in­dustriji velike puteve ra­zvoja. Dok je u cari­stičkoj Rusiji vladala a- narhija u proizvodnji, so­cijalizam postavio je plan kao osnov svake ra­dinosti. Ideja kombinata proiim a sovjetsku in­dustriju. Razvoj kombi­nata dovodi do promje­ne geografije industrije. Sovjetski kombinati po­čivaju na povezanosti svih procesa potrebnih za preradivanje jedne sirovine.

Najznačniji kombinat u Sovjetskom Savezu je DNJEPOSTROJ. Jeftina energija hidroelektrične centrale okupila je čitavu terlju proizvodnja, pove­zane medu sobom uskim ekonomskim i tehnolo- ik im vezama: aluminijska poduzeća, metalurgijske tvornice, topionice želje­za. tvornice za destilaciju kamenog uglja i nekoliko tvornica građevinskog materijala.

Najnovije metalurgijske tvornice u Magnitogorsku i Kuznecu također su kom­binati.

Sve velike kemijske■ tvor- niee u Sovjetskom Savezu su također kombinati.

I Z N A Š E G O K R U G A

0 obnovi u n a šem okruguSada, kad je naš o k ru g o s lo b ođ en ,

m o žem o ocijeniti un iš ten ja i pljačku koje su izvršili zavojevači. Ni je d n o selo, ni jedna kuća nije o s ta la p o š teđ e n a . U n iš ten je našeg n a ro d n o g bogats tva i fizičko, is trebljenje n a ­še g na ro d a provađali su g e rm ansk i i la t in ­ski o sva jač i s is tem atsk i i tem elj i to . Svaka n aša obite lj p la tila je dan ak oku pa to ru u krvi i dobru .

N aše ceste, industri jska i zanatlijska poduzeća , naše šum e, r ibarski park, naša p r is tan iš ta , uopće sve što sm o imali d o ž i­v jelo je sud b in u un iš ten ja i razaran ja .

U takvim p r i l ikam a zatekli sm o naše krajeve. T reba raditi i obnavlja ti — naše je geslo. Raditi udarnički, zasući rukave, obnoviti i o sp o so b i t i n a jp o trebn i je za n o r­m aliz iran je g o sp o d a rsk o g života . To je najprvi i najnužniji z ad a tak koji se p red nas d a n a s pos tav l ja .

S reds tva su m in im a lna , zadaci veliki. U tom pravcu p o treb n o je m obiliz irati sve spo so b n o s t i , sve na ro d n e sn ag e i aktivizi- rati ,ih u „b o rbu " za obno vu razrušene dom ovine . T reba raditi i g rad i t i sv jesno i sa ljubavlju , kao za sebe, za svoj narod i do m o v in u . Rad na obnovi m ora nas o b a ­vezati par t izansk i ; je d n ak o , sa istim ža ­rom i po le tom , kao što sm o se borili i bo r im o za načela s lobode , b ra ts tva i rav ­nopravnos ti .

Nije veliko razdoblje, od o s lo bo đen ja n a šeg okruga d o danas . Učinilo se dosta , ali ne on o lik o ko liko sm o mogli da učini­mo. Aktivnijim rad o m m ogli sm o m no go više postić i .

N ed o s ta tk e d o s a d a š n je g rada i iskustva s te ­čena treba koristiti na način-uvijek k boljem, uvijek naprijed . Svaku d o b ro n am je rn u kritiku i inicijativu rado prim ati , je r one idu našem jačan ju , izdizanju i usavršavan ju . Na sv a ­kom p odruč ju pravi rodoljub m o ra težiti k bo ljem .

P itan j im a ribolova; indus tr i je , zana ts tva , b rodograd il iš ta , ces ta , čišćenju i popravci po ru šen ih zgrada , g radnji p r is tan iš ta , sjetvi

i o b rad i polja, te čuvanju šum a, n a ro d n a vlast, m aso vn e organ izacije i pojedinci t r e ­ba da po sv e te d už n u p a žn ju , je r čim tm o ek o n o m sk i snažniji u to liko ćem o lakše p o d ­nositi teškoće , koje nam je rat i n jeg ov e posl jed ice ostav io . Veći d o p r in o s moći će ­m o pružiti našoj os lobodite lj ic i N O V -u, p o s ­pješit i p ob jedu i o s lo b o đ e n je čitave d o m o ­vine federa tivne Jn gos lav ije .

Ra d na raznim područjimaŠibenik — Na p o d ruč ju š ib en sk o g

I kotara narodne vlastf otvorile su 13 za- natl ijskih rad iona, koje najveći dio posla posvećuju popravci po l joprivrednih a lata i d rug ih g osp o d a rsk ih po trebšt ina . O d tih, 7 rad io na je o tv o reno na općini P r im o š ten - R ogoznica, 5 na općini Jad r to vac i jedn a ko la rsko-kovačka u D an ilo -D ubrav i .

P rem d a je oskudica p o treb i tog m a te r i­jala velika rad ion e su izvršile kroz m je ­sec decem b ar zam a ša n p o s a o opravki.

U Bilicama, od kojih su fašistički z a ­vojevači napravili zgarište , p os l jedn j ih 15 d ana doveden o je u red 12 kuća za s t a n o ­vanje. Velike količ ine m ateri ja la koje su

I bile po trebn e za p o p rav k u kuća p rib ran o je i sakup l jen o od poru šen ih i po pa ljen ih zgrada u selu.

Na općin i Jad r tovac pris tup ilo se je vađenju m orsk og pijeska. U 106 radnih nadnica izvađena su 142 kubika pijeska.

M ost koji spa ja Rogoznicu, sa kop no m , ko jega je o k u p a to r pri p ov lačen ju poruš io , poprav ljen je i o sp o so b ljen za ' saobraća j kroz relativno kra tko vrijeme. U radu na popravci m os ta sud je lovao je c ijelo selo , a pojedinci su se takmičili koji će više da uradi i d o p r in ese . Z nača jno j e . i to , što se ovaj p o sao vršio p o d vrlo tešk im uslov im a h ladn oće i na m jes tu iz loženom žes to ko m

| uda ru bure. S tanovn iš tvu je po m ag a la i

o m lad in sk a ra d n a četa. N a m o s tu je u t r o ­šeno 596 nadnica .

N a p odruč ju opć ine P r im oš ten -R og oz- nica nalazi se u p o g o n u 6 uljarskih presa, koje su u 20 radnih d ana izradile 12.000 k g ulja.

B ro do g rad i l i š te u R ogoznic i , ko je je nedav no zap oče lo ra d o m , u roku od 8 dana

j p oprav i lo je 4 p o ru š e n a r ibarska b ro d a i I 2 vesla.

Na po d ru č ju š ib e n sk o g k o ta ra iz rađeno I je kroz ovaj m jesec 1319 l judsk ih i 527

nadn ica teg lećom stokom ,

Rad na zdravstvenom poljuTijesno — Zdravstven i o d io k o ta r sk o g

i N O O -a od ržao je sa s tanak sa pročelnic im a op ć in sk ih i m jesn ih N O O -a , te re fe ren tim a1 osta lim č lanov im a zd ravs tven ih sekcija. Na sas tank u su rješavana razna zd ravs tvena p itan ja na o snovu kojih su d on esen i k o ­risni zaključci.

R ogoznica - Z d ravs tvene prilike na općini P r im o š ten -R o g o zn ica se poprav lja ju K roz ovaj m je s e c u o p ć in s k o j am b u lan ti p re ­g led an o je 55 o so ba . B olesn ic im a su p o d i ­je ljeni li jekovi, 13 kg šećera i 3 k g konde- z irano g mlijeka. Poš to se po jav io svrab po se l im a, bo ln iča rk e o b ilaze se la , ku ­ha ju i davaju li jekove koji spri ječavaju ovu zarazu . N a o p ć in i po red to g a pos to je2 ra sk u žn a kotla, koja su d is in fec ira la robu 8 obitelji.

Otvaraju se školeStankovci — Na n ašo j općini, prije

rata, p o s to jao je vrlo mali bro j o sn o v n ih škola pa je uslijed to g a većina s tanovn iš tva

bila "nepismena. Čim je na ša o p ć in a bila o s lo b o đ e n a n a ro d n e vlasti posve t i le su ovom p itanju veliku brigu. U sv im selim a g d je su p os to ja le m o gu ćno s t i o tv o ren e su o sn o v n e ško le , koje djeca rado p o h ađ a ju . U se l im a g d je n e m a p ros to ri ja i učitelja o tvoreni s u tečajevi. T eča jev e p o h a đ a ju d jeca i stariji.

U Biloj Vlaki analfabetsk i tečaj p o h ađ a 40 odras l ih rodoljuba , koji po k azu ju velikog u sp jeh a i volje za učenje.

NASA SELA ZA ŠTAMPU R ogoznica —< Selo O glavci-Zečevo živi

v rlo oskudno, p a ipak je ono sakupilo

10.000 kuna i 50 lira za našu štam pu. D ola­

zak naše štam pe i o sta le lite ra tu re u selo

veliki je događaj. S eljac i i seljanke okup­

lja ju 'se na sijela i tu se onda čita ju i dis-

kutu ju p ročitan i članci.

G a lo b o đ e n i Š i b e n i k

Selo za gradom sloboda osvaja,

Postaju stvarnost najdraži nam sni;

Pred hrabrim borcem, punim pobjednog

Vtjeie prokleti fašistički psi! [sjaja,

U teikom ropstvu talijanska čizma

/ njemačka sila je gazila nas,

Od pljačke, terora podlog fašizma,

U borbi narod tražio je spas.

Sve žrtve, koje su nevino pale,'

M ržnju su samo rodile zlu

Na krvave zvijeri, divlje šakate.

Sto vode bagru fašističku.

Od beskrajnih jada, stradanja teških,

Oslobođen je naš dragi grad,

1 drhće izrod narodni kleti.

Plaćeni izdajnički gad!

Doila je naša junačka vojska.

Vije se narodni b arjak svet;

A novu zoru slobodnog dana

Pamtit će čitav porobljen svijet lZ. B.

L S la v in :

P R I P O V J E Š T S T A R O G R A T N I K AIstočna P rusija. Prvi kilom etri neprija teljske zemlje. Ja sam da-

nais, napokon, p ronašao N jikitu K ožernjakina.

K ako misliš, molim te, nazvati slavnog borca N -ske jedinice, od ­govor je jedan : »Njiikita Kožemjakiin«.

U tom im enu je nešto p raiskonskog, viteškog, uobražav a nas da ćemo ugledati .jednog snažnog i p lećatog m ladića zvonka glasa.

Ili naprotiv , u kon trastu , suhog, čovuljka, koji ije n asupro t svo­joj rugobi smiion i odvažan.

N a sreću , ovaj put K ožem jakin n ije daleko. On se .je upravo vratio sa izvidnice. Ne, on ne bi bio puno m alen, n iti je toliko vi­sak. Sve je kod njega obično. On je do ipred ra t bio običnog zan i­

m anja. Kožemijakin sliči na m ilione drugih boraca. T ip ična osobina .ruskog čovjeka izražen a Je u n jem u naročitom .jasnoćom.

Lav T olsto j, koijcg je osobito in te resira lo ponašan je čovjeka u ratu i koji ije dosta razm išljao o ipnilrodi h rab rosti, p rik azao je u »Ratu i minu« dvije v rsti hrabrosti. Jednu, m irnu i p lahu u osobi T ušina D rugu, b listavu i v a trenu — u osobi D olohova. Njiikiti K ožem jakinu ne treba da laskam o,on ni sam sebi ne želi laskati. Ruska je h rabrost dugo tra jna — u p rosto ru i vrem enu, neprekidna, istra jn a i u jednačena.

Razgovaram sa K ožem jakinom , iznova i iznova pogledavam o u njegova p rsa na kojim a blista ju četiri odlikovanja. N a njegovom licu je spokojstvo.

On odm ah počinje p riča ti o svom e vojničkom životu. On je u ratu od njegova početka. N jegova p ripov ijest je u suštini — k ra tak život sovjetskih boraca za vrijem e dom ovinskog rata .

D va puta sam prošao Rmsiiju.Prvi put — od zapada ka istoku. O dstupanje.Ovu riječ izgovaram sa m ukom . N e sv iđa mi se.D rugi put p rošao sam Rustijju od istoka na zapad. N astupan je.O va riječ mi se sviđa.Savijena tetiva ponovo se raspružila . N alaz im se sada na

n jenom kravu. Ja sam iu N jem ačkoj. T etiva se još n ije do k ra ja ispružila. Osjećam na leđim a njenu gipkost, dio sam te sile.

N ikada nisam m islio da ću biti vojjniik.N i u m ojoj p rirodi, ni u m ome zan im anju nije bilo n išta

vojničkoga. Bio sam bibliotekar.P ostao sam b ib lio tekar po duševnoj naklonosti. J a ljubim k n ji­

gu, često mi je o n a zam jen jiva la p u tovan ja , rad i sport. U slobodnim časovim a nije bilo za m ene .ništa slade, k a o razg o v o r sa p rija te ljem na obali rijeke — knjigom u krilu . Čovjek sam n a rav i tifae, m irne i posm atralačke.

L jeti kada sam b io pozvan na vojnu vježbu, ja sa m ju izv ršavao u jednom pograničnom gradu. Tam o sam stig ao sred inom juna.

Vi, se sjećate toga jun a , neob ično blag, n ježan , doslovno p rep u n obilja. D avno nije bila pšenica tako visoka, biljke tako rascv je tane .

Noću na 22. ju n a v ra tio sam se u k asa rn u nadeon dežu rstva . D o ­šao sam pred krevet i svukao ijednu čizm u. I p rije nego što sam sv u ­kao drugu čizm u, čuo se iz daleka mukli, ali ja san tu tan j. Z a tim po­novno. I opet. Pogledao sam n a susjede. U m orni dnevnim radom , u punom fizičkom odm aran ju , svi su sla tko spavali.

Istrčao sam vani. N a horizon tu vidio se p lam en.Toga je časa za m ene počeo rat. V eć slijedećeg ju tra sa svo ­

jom jedin icom odupirao sam se N ijem cim a ikoji su v jero lom no napali našu dom ovinu. I m nogi od m ojih d rugova u garnizonu, k o ji su tak o . krepko spavali p rošlu noć, zaspali su v ječnim snom na p o ljanam a za ­padne Bjele R usije.

Mi smo otstupali, mi sm o išli n a istok . G ork i pohod . Sijećam se, jedarriput su nas miimoišli seljaoi, koji su odlazili od m jesta ko jim a se je priibliživao fron t. Oni su se povlačili n a m alenim se ljačk im ko­lima ili su išli p ješice. Mi sm o razg o v ara li s njim a. A li u njihovim o- čima, izgledalo mi je, bilo je jedno neizreciivo p itan je : dok le ćem o se mi povlačiti.

N ijem ci su nastav ili n ad ira ti s ogrom nim snagam a svojih tan k o ­va. Tanikoviii, tankovi! G ovorilo se je, nem a im konca. Mi sm o u to vrijem e upravo polagali vojno k ršten je . Mi se ijoš n ism o ni snašli, k a ­da nas je nekoliko n jem ačkih aviona, koji su nam se iz da leka p r ib li. žili, zasulo svijetlećim tanetim a. Mi sm o tad a hili daleko od n jem ač­kih jedinica.

Sjećam se kaikovom sam voljom po trčao da vidim p rv e za ro b ­ljene N ijem ce, koje su priveli n aš i izvidničari. S ad a to zvuči sm iješno, od ista: razum iješ, n ik ad a n isam vidio — zaro b ljen a F rica. Bilo je to u kolovozu kada sam po treći p u t p o trčao d a ih vidim.

Bilo je to u šumi. Pod stablom s ta ja la su dva N ijem ca. Jed an— zdrav , visok, sa izbočenom donjom čeljusti. D rugi — m alen , suh, ružan, sa nategnutom blistavom kožom , k o ja vas po tsjeća na rem en za o štren je britve.

D ugo . sam ih posm atrao D avno je to bilo, ali ih se u svom epam ćenju dobro sjećam . V jero jatno zato š to se to kasn ije n ije takoponavljalo . M ene je porazilo , ikako d a kažem , d ržan je tih ljud i. N ji­hovo d ržan je , naglasak , izgled, način govora, bilo je takovo, svo jstveno

f

B ro j 108 V I J E S T I Strana '3

Nnme na našem kotara

Šibenik - Stanje šuma na šibenskom kotaru spada medu najbolnija pitanja. Od početka okupacije do danas uništeno je preko 5 0 % borovih i prirodnih šuma. Na općini Pri- mošten-Rogoznica taj procenat se penje na preko 85 po sto. Premda je okupator glavni uzročnik ovakovog stanja naših šuma ve­lika o dgovornos t za to pada i na sam n a ­rod, koji je umjesto da čuva šum e svojom nesavjesnom sječom uništavao prirodne i mlade borove šume, koje bi se inače bile sačuvale. Na području Krapnja okupator je popalio oko 5000 borovih stabala i oko 10.000 panjeva loze.

Mlada borova šuma na Dabru, (blizu Vrpolja) 200 metara uzduž pruge, sva' je posječena.

Da bi se s ta lo na kraj daljnjem uni­štavanju šuma na šibenskom kotaru, na­rodne vlasti postavile su lugare. Na općini Rogoznica-Primošten postavljeno je 6, a na općini Jadrtovac 5 i Danilo-Dubravi 12 lu­gara.

I u ostalim kotarima našeg okruga s tanje šuma nije ništa bolje..

Veterinarslta službaKotarski N OO - Šibeuik dobio je ve­

terinara, ali pošto nema ambulante i p o ­trebnih lijekova njegov rad nemože biti koristan, kao što bi bio u drugim prilikama. Veterinar odlazi na teren i pruža narodu pom oć u granicama mogućnosti. Kroz ovaj mjesec pregledano je 18 životinja kojima je pružena veterinarska pomoć.

Pomoć neimućnima Kotarski odjel socijalne pomoći podijelio

je stanovništvu š ibenskog ko tara: 12.000 kg kukuruza, 4.246 kutija šibica, 867 kg ribe, 126 kg brašna, 34 kante za ulje, 74 kg praška za juhu. 21 kg suhog mesa, 10 teretnih kolica, 30 kg suhih krumpira, 14 kg graška, 21 kg suhog kupusa i 4 kg griza.

Kroz mjesec decembar unovčeno je 26 obveznica zajma od po 8000 kuna i 44 ko­mada od po 800 kuna,

Vodičanke svojim drugovima borcima i ranjenicima

Vodice — Žene Vodica, koje su dale svoje muževe i sinove u NOV i na kojima je ostao sav rad u selu, trude se svim si­lama da dadu što više od sebe za pred- kongresno takmičenje antifašistkinja Hr­vatske.

O ne su pred Božić posjetile ranjene bor<:e u Šibeniku i predale im dar: 29 kom. jaja, 6 kg zeleni, 8 1 rakije, 10 1 vina, 15 1 maraštine, litru ulja, 12 kg smokava, 27 kg višanja, nešlo duhana i 3 1 mlijeka.

Isto tako Vodičanke su posjetile III. bataljon, XIV. brigade XIX. divizije i na- darile ga sa 11 1 maraštine, 35 1 vina, 7 1 rakije, 10 kg smokava i 50 kg višanja.

Naši borci dočekali su svoje drugarice velikim oduševljenjem. Na darovima zahva­lio se je u ime vojske politkomesar Nikola Vinovac. Na koncu bile su slikane skupa sa borcima.

Priredba II tenkovskog bataljona u Skradinu

Kistanje — II tenkovski bataljon prire­dio je u Skradinu vrlo uspjelu priredbu skečeva i pjesama. Naročito su bili nagra­đeni priređivači kad su otpjevali nekoliko slovenskih partizanskih pjesama.

I Z Š I B E N I K A

Otvoren je „Dom kulture" gradskog JNOF-a

Uvečer, na zadnji od godine, otvoren je u bivšem Sokolskom dom u „Dom kul­ture" g radskog JNOF-a. Ovoj svečanosti prisustvovalo je mnoštvo građana i boraca.

Otvarajući „Dom kulture“ drug Melkior Baranović u ime gradskog Odbora JNOF-a, istakao je važnost ove ustanove i zadatke koji <=u joj namijenjeni. On je kazao: „U našem gradu postojala su prije razna se­paratistička i centralistička društva, a sve u cilju trovanja i razjedinjavanja naših naroda i naših, građana. D anas pak, u novoj državi

I federalnoj Hrvatskoj, u bratskoj zajednici federativnoj Jugoslaviji, domovi i društva imaju supro tne zadatke. U njima će se učvršćavati bratstvo i jedinstvo naših g ra­đana i naših naroda. Ovdje, u ovom domu, dati će se prilika svim rodoljubima da se piitem konferencija i sastan&ka politički i kulturno izgrađuju. To su zadaci koji se postavljaju pred ovaj naš d o m “.

Poslije toga kazališna družina Okruž­nog NOO-a Šibenik i slovensko pjevačko društvo „Srećko Kosovel“ otpjevali su niz odlično izvedenih narodnih i ruskih p jesa­ma. Izvedba „Vanjke“, ruskog narodnog kola, oduševila je publiku i ona je priređi­vače nagradila srdačnim aplauzom.

Nakon priredbe razvila, se igranka na- rodnihkola i plesova. Nova 1945 g. dočekana je u veselom raspoloženju.

Gradski prometni odjel Preko prom etnog odjela g radskog

N.O.O.-a svakodnevno še izdaje 16 konja i 8 kola za potrebe NOV'-a. Ukupno 115 konja i mazgi sa 100 ispravnih kola stoji na raspolaganje NOV-a i za prevoz materijala u svrhu izgradnje porušenih objekata u gradu.Gužva prilikom ukrcavanja u brodove

Lučka kapetanija zamolila nas je da donesem o slijedeću opomenu:

Preporuča se građanstvu i putnicima, koji morskim putem dolaze i odlaze iz g ra ­da, da prilikom ukrcavanja u brodove ne prave stisku i nered, jer se već nekoliko puta dogodilo da se u onoj gužvi poneka osoba našla u moru. Uz najbolju volju ne m o ­že se svim putnicima udovoljiti, jer brodovi mogu primiti samo ograničen broj putnika. Apelira se stoga na disciplinu i red što je svačija dužnost.

Ispravak:U zadnjem broju „Vijesti,” potkrale su

se slijedeće greške: II strana 1, stupac red 5., umjesto XXI dolazi XXVI, i 13. retku iste strane umjesto komandir, dolazi k o ­mandant.

Obrazovana je privremena vlada

PoljskeLubljin, 2. januara..

Poljski komitet nacio- I nalnog oslobođenjapre­

tvoren je u privremenu vladu republike Poljske.

I U proglasu komiteta napadnuta je izdajnič­ka klika londonskih emigrantskih intriga­nata, koji su se svojom

! politikom udaljivali od naroda. Izražena je zahvalnost vladi So­vjetskog Saveza na pruženoj pomoći polj­skom narodu u borbi za njegovo oslobođenje.

Poljski komitet na- I cionalnog oslobođenja | uspješno je proveo I agrarnu reformu na

oslobođenom teritoriju,I tako je konačno polj­

ski seljak došao do zemlje koju je on obra-

I đivao ikoja je natoplje­na krvlju i znojem nje-

I govih predaka.Predsjednik nove vla-

I de je Osubka Morav­ski. U vladi su zastu-

\ pani pretstavnici so­cijalističke, seljačkeikomunistiške i demo­kratske stranke.

Obrazovanjem pri­vi emene vlade Poljske, i pretvaranje komiteta

[ nacionalnog oslobode-, | nja u privremenu vla- j du republike Poljske

poljski je narod po­stigao svoju najveću

I političku pobjedu.

ljudima koji :u sebi ne posjednju ono živo i spontano što je svojstve­no životnom mehanizmu svakog čovjeka.

Sjećam se, ja sam pomislio: »Eto ta niska, gnjusna bića hoće da ur ižte našu zemlju i naše živote...« To je bio početa/k m oje mržnje prem a Nijemcima. Riuski se čovjek teško rasrdi. On je po prirodi do­bar. Možeš njemu napravili mnogo zla dok bi on prešao u stanje gnje­va. Ali ako ga jednom naljutiš...

Jeseni godine 1941 borio sam se s N ijem cim a pod Moskvom. Osjećao sam, vjerovao sam, da mi Moskvu ne ćemo napustiti. To sam osjetio u rovu pod moskovskom seljačkom kućom u selu Ku- binki, dok me je zasipao novembarski snijeg, tipičan moskovski snijeg_ Tada sam govorio sebi: ne ćemo ju predati, nemoguće! Može biti, ono unutarnje uvjerenje koje je proizlazilo od osjećanja da je tetiva do vrhunca stegnuta.

Ja sam čovjek kojemu se ne žuri. Ali vi mi to ne bi kazali9

da ste me posm atrali u podmosikovskim bitkam a. Vi poznate Nijemce, njihov način bezeiljnog pucanja, samo da izazovu zabunu, paniku. Mine su kod njih najom iljenije ratno sredstvo, one su radi zapla- šivanja. Mislili su: time ćemo ih poplašiti, oni će napustiti Moskvu. Tada sam svo biće posvetio K eterovim tablicama, desetinskoj klasi­fikaciji, ja, da i svi mi, bacali smo se <u susret bacačima. Zbog toga što smo mi u tom časiij znali ako se približimo Nijemcima na sto i pedeset m etara, oni će prestati pucati da ne bi pogodili svoje. Tu, pod Moskvom, postajali smo iskusni voijnici. Osjećao sam kao da branim svoju biblioteku i svoj dom u Gagarniskom ćorsokaku i raz- granato stablo pred njim.

Potom smo se mi okrenuli na zapad, nesumnjivo čudesnom silom tetive ikoja se rasteže. Ničim se ne može uporediti osjećaj oslobodavanja rođene zemlje. Ponovno smo vidjeli slobodni Kalinjin. A ndrijapolj, Toropcc. Mi smo znali da pred nan^a stoji IX njemačka arm ija generalaipukovinlka Straussa. Razbili smo Straussa i njegovu armiju. Ulazeći u oslobođene gradove vidjeli smo strašne rane koje su Nijemci zadali ruskoj zemlji.

Kažite mi, koja je korist bila Nijemcima razbiti u fizičkom kabinetu jedne srednje škole fizikalne aparate, električne mašine, lajdensike boce, napunjene ptice? U tome, k&o i tu masovnim ubivstvima sovjetskih građana, jest, mislio sam u početku, izopačena strast za uništavanjem, ža prolijevaniem krvi. Naskoro sam promijenio svoje gledište.

Posmatrajući u oslobođenim gradovima neizmjerne prizore čudovišnnh njemačkih zvjerstva, ja sam razumio da to nije djelo ncikih njemačkih psihopatologa. Ne, to je — sistem. To je — plan, sistematski ulijevan u Nijemce i imao je za cilj, uništiti Rusiju, pretvoriti našu zemlju u pustoš.

Dan 6. decembra 1941. g. ostat će uvijek u mome sjećanju. Sto jc bilo najpotresnije što sam osjetio toga dana? Nije to bila ni grmljavina topova, iako nikada nisam slušao takovu oglušujuću grmljavinu. Niti stnmoglavo nastupanje naših tankova, prem da nikada nisam imao p n lile vidjeli takav napad. N ajpotresnije je bilo to što smo mi napredovali. Na zapad, a ne na istok Mi smo oslobađali, a ne napuštali. Kssm je i. 1945. i 1944. godini u takovom O5iećaiu nije bilo ništa novoga. Ali do toga smo m orali položiti još ispit u ljeti i jeseni 1942. godine.

Da, tetiva se još jednom stezala. Još silnije. Ali što se više savijala, time se je sidnije odvijala. Savila se na Volgi, odvila na Njemenu.

N e.volim pričati široko o sebi. Ali jedan slučaj, dozvolite mi da vam ispričam. Jedan iput sudjelovao sam u ovoj malenoj operaciji.

Vrijeme: julska noć 1943. godine. Položaj: Kursko nastupanjeKomanda je znala da Nijemci priprem aju veliku navalu. Bilo

je potrebno dozmati što tačnije dan početka ofenzive od protivnika na našem -sektoru. 1 četiri izvidničara trebala, su naći »jezik«.

Te tamne i rrnnke junsike noći prodrli smo u »ničiju zemlju«, između nas i Nijemaca. Naskoro smo vidjeli: ide grupa njemačkihoficira, dvanaest ljudi.

Zaipov jedio saim: »Vatra!« Bacili smo u Nijemce granate, a potom srnuli smo na njih na jnoževe. Ne sjećam se, koliko smo Nijemaca ubili, ne sjećam se koliko ih je pobjeglo. Ali sjećam se jednog smo uhvatili živoga.

Nosio sam ga kroz »neutralnu zemlju«. Nosio sam Nijemca. Kasnije se pokazalo ela nosim, i; tv a ri, omot, koji je bio kod Nij;m ..a. U omotu bile su pojedinosti o njemačkom nastupanju.

Poslije orlovske pobjede prošao sam na zapad mnogo kilom e­tara . Prešao sam nekoliko desetina rijeka. Girlio sam se sa žiteljima stotina naših oslobođenih gradova.

Vudjet ću ne samo još iednu rijeku. Proćiću kroz Njemačku. Doćiću u Berlin. To vam .govorim ja, N jikita Kožemjakin, običan ruski čovjek, kojega je teško rasrditi . . .

Kožemjaikiin je prekinuo ipričanje, zapalio cigaretu i pogledao oko sebe. Ispočetka — nazad. Pogled je bio tako dubok, trajan, iz­gledalo je kao da on ne iposmatra tu mladu, od granala razrovanu šumu, već svu prostranu Sovjetsku domovinu, što se prostirala iza nas. On je pri tom imao zadovoljan izgled, spokojan i samosvijestan ■— koji je govorio: »Neprijatelja sam izagnao, dom svoj očistio, obezbijedio, a sada . . .

On se je okrenuo i pogledao na zaipad. Obrve su mu se namrštile i pogled postao oštriji . . .

I z • I z v je s tije « br.^258, p reveo V-o.

Kulturni rad u oslobođenim predjelima 5

Na oslobođenom teritoriju Ukrajine, Bjelorusije, Baltika i drugih predjela. Sovjetskog Saveza ponovo su zapo­čela s radom kazališta i kina. Tako u Ukrajini ponovo rade 40 kazališta, koja su bila evakuirana za.vrijem e neprijateljske okupacije. Najveći us­pjeh post igao ' je kazališni kom ad „Staljingrad“.

S m r t f a š i z m u !

T a n k i p r o p e le r ------------ — , .

U borb i proleter:

Sunce slobode je s n jim ;

Sred sela i grada

F ašizam pada •

U pepeo, oganj i d im .

Z em lja nam m a t i ------------- -

I ži'vot dali

Z a n jenu 'sreću je slast:

Z a pravdu, s lobodu.

D ragom e rodu

S va ki će od nas past I

M i se borim o

Da n ovo stvorim o .

Č ovječanstvu nosim o spas;

Po č itavom sv ije tu :

»S m rt fa š izm u kle tu!*

N a š ponosa/i ori se glas.

Z v . Bego

trana 4 V I J E S T I Broj 1 08

KALENDARSAVEZNIČKIH POBJEDAGodina 1943. bila je godina

korijenitih pobjeda Crvene armi­je. Godina 1944 bila je godina odlučujućih pobjeda Crvene a r­mije, a godini 1945. je suđeno da bude godina završavanja pobjede.

Sada je na redu odlučujuća sa­veznička ofenziva sa svih strana na Njemačku. Savezničke armije imaju cilj da razbiju njemačko- fašističke armije u najkraće vri­jeme. Crvena armija završava 1944- godinu ogromnom bitkom opkoljavanja i uništavanja nepri­jatelja u Budimpešti.

17. februara bila je završena likvidacija njemačkih trupa kod Korsuna, s oniu stranu Dnjepra, u Ukrajini i tom prilikom ubijeno i zarobljeno 55.000 hitlerovaca. U februaru Crvena je armija zavr­šila oslobađanje Lenjingrada če­ličnog obruča njemačkih vojska. Crvena je armija odbacila raz­bijenog neprijatelja od Lenjin­grada i izbacila iz stroja 100.000 fašista Time je završena jedna od glavnih fašističkih operacija.

16. marta završeno je uništa­vanje VI njemačke armije u II iz­danju. I nju je stigla sudbina Staljingrada.

12. maja završene su operacije oslobađanja Krima. Nijemci su u borbama za Krim izgubili preko 100000 vojnika i oficira.

5. juna oslobođen je Rim.6. juna izvršeno je uspješno

iskrcavanje savezničkih trupa u Normandiji.

23. juna započela je ofenziva sovjetskih trupa u Bjetorusiji, a 23. juta ova je operacija završena slomom njemačkih centralnih ar­mija- Izbačeno je iz stroja 534.0G0 vojnika i oficira.

25. jula prodrle su američke trupe kroz njemačke položaje kod Avranchesa• i time su sa­vezničke armije započele brzo Či­šćenje Francuske i Belgije od nje- mačko-fašističkih trupa što je do­velo do potpunog oslobođenja o- vih zemalja.

3. septembra završeno je uni­štavanje njemačkih grupacija kod Jaši ja i Kišinjova, gdje su Hit- lerovci izgubili 256.000 vojnika i oficira.

12■ septembra prisiljena je P.u- munija na kapitulaciju i sklapanje primirja.

19. septembra Finska potpisuje uslove primirja.

28. oktobra Bugarska delegacija potpisuje uslove primirja.

Tako se konačno raspala nje- mačko-fašistička koalicija.

13. oktobra oslobođen je glavni grad Letonije Riga Opkoljena njemačka grupacija od 30 divizi­ja bačena je na uski obalski pro­stor oko Libave i Vindave.

20. oktobra Crvena je armija pomogla jedinicama NOV Jugo­slavije da oslobode Beograd.

23. oktobra savezničke su trupe zauzele veliki njemački grad Aa- chen-

25. oktobra Crvene su trupe prodrle u Norvešku i zauzele ve­liku luku na Sjevernom Ledenom moru Kirkinez i time započele oslobađanje Norveške.

26. decembra Crvena je Armija završila opkoljavanje Budimpešte

SAVEZNICI SU POTPUNO ZAUSTAVILI NIJEMCE

London, 2. januara . — K ako javlja saveznička V rhovna kom anda am eričke trupe povratile su R O C H EFO R T i po­tiskuju N ijem ce prem a istoku. Roche- fo rt je najzapadniji vrh n jem ačke iz- bočine. Sada se nastav lja lagano p o ti­skivanje N ijem aca prem a važnoj ras­krsnici L aroche.

Sjeverno od Bastogne-a A m erikanci su napredovali 9 km i odbili sve n je­m ačke p ro tunapade na bok njihovog klina. Jake tenkovske bitke vode se na ovom sektoru , gdje su N ijem ci bacili 6 divizija u cilju da zadrže napad A- m er.ikanaca. Izm edju St. H uberta i Bastogne-a napadaju 3 njem ačke o- k lopne divizije.

U V osgesim a N ijem ci su izvršili že­

stoki napad na sektoru Bitsche i nešto napredovali. V a tra n jem ačke a rtilje r i­je tukla je saveznička u tv rđen ja kod W issem bourga. N a drugim djelovim a fron ta u ovom p rosto ru snažni napadi am eričkih trupa.

Jučer je saveznička avijacija odn ijela svoju najveću zračnu pobjedu odbivši pokušaj N ijem aca da neu tra liz ira ju nadm oć savezničkog zrakoplovstva nad frontom . U ovim borbam a un ište­no je 190 n jem ačkih aviona- N ijem ci su u ovaj napad bacili p reko 300 ap a­ra ta , što p re ts tav lja jedan od najjačih napada u posljednje vrijem e. P reko4.000 savezničkih aviona učestvovalo je u napadu na N jem ačku. B om bardi­rane su rafinerije nafte u D olbergenu.

Ubistvo sovjetskih parlamentaracaMoskva, 31. decembra 1944. So­

vjetska Vrhovna komanda poslala je opkoljenom njemačko - ma­džarskom garnizonu u Budimpešti ultimatum u kojem traži predaju grada, da bi se spriječilo uzaludno uništavanje grada i prolijevanje krvi.

U ultimatumu garantirano je njemačkim vojnicima da će na­kon rata biti oslobođeni, i dato im na volju da se povrate u svoju zemlju ili u bilo koju državu pre­ma njihovim željama. Madžarima je zajamčeno da će biti preslu­šani a potom puštdni svojim ku­ćama. Oficirima je zajamčeno pravo nošenja ličnog oružja.

Sovjetski parlamentarci bili su ubijeni protivno svim odredbama i' međunarodnim konvencijama. Jedan sovjetski ‘oficir bio je ubi-

MADŽARSKA JE NAVIJESTILA RAT NJEMAČKOJ

D ebrezin, 31. decem bra — Priv rem e­na m adžarska vlada nav ijestila je ra t N jem ačkoj i za traž ila od sovjetske v la­de uslove prim irja.

K ako je poznato u D ebrezinu je ob ra­zovana privrem ena vlada m adžarske u kojoj su zastupani p retstavn ici svih dem okratskih stranaka. Od 13. do 20. decem bra provedeni su na čitavom te ­ritoriju M adžarske, kojeg je oslobodila C rvena arm ija, izbori. Već na prvoj sjednici prisustvovalo je 230 narodnih p retstavnika.

M adžarska p rivrem ena skupština u- putila je narodu proglas u kojem se izm eđu ostalog kaže, da je potrebno u- jedin javan je svih snaga u borbu protiv njem ačko-fašističkih zavojevača da bi se na taj način spasile buduće generaci­je od posljedica krim inalnog ra ta , koji

*već preko tri godine un ištava M adžar­sku i da se odm ah zaključi ugovor o prim irju sa savezničkim vladama- U proglasu se dalje govori o potrebi m o­b iliziranja svih snaga u oslobodilačku borbu za o tjerivan je njem ačko-salašije- vih banda iz zemlje- Širokim seljačkim i radničkim m asam a osigurana su sva socija lna i politička prava.

■ započela bojeve za uništenje njemačkih grupacija

Sa takovim će por v^ima doče­kati hitlerovci početak 1945. go­dine, koja će donijeti definitivni slom njemačkog Rajha. Slobodo­ljubivi narodi dočekuju novu go­dinu pojačanom borbom protiv omrznutih fašista.

jen mitraljeskom vatrom prije nego što je stigao do njemačke komande,' iako je vidno nosio ve­liku bijelu zastavu po međuna­rodnim konvencijama■ Drugi par­lament ar je ubijen nakefn vodenih raz,govora.

Historija ne pozna zločine slične ovim zvjerstvima hitlero­vaca. Hitlerovim izrodima me­đunarodni ugovori i konvencije ne znače ništa, oni gaze sve ugo­vore koje je sklopila Njemačka sa drugim narodima. Sva od­govornost za žrtve pasti će na hitlerove neljude. Fašistički zli­kovci odgovaraće za nevino proli­venu krv mirnog pučanstva Evro­pe. Fašističko-njemački zlikovci ne žacaju se ni najpodlijih ubistava, alt nš njihove glave sručit će se opravdana narodna osveta.

USPJESI SAVEZNIČKEa v ij a c ij e

Saveznička je avijacija tokom čitave godine razvijala nepre­kidnu zračnu navalu na njemačke industrijske objekte, željezničke raskrsnice, transporte, slagališta i vodene. puteve i pripremila. te­ren za velike kombinovane opera­cije u mjesecu julu.

Uvođenjem lovca sa dugim a k c i o n i m r a d i u s o m , sa- veznička komanda zračnog kor­pusa bila je u stanju da odnese nadmoćnost nad zračnim pro­storom Evrope. Time je potisnuta neprijateljska avijacija sa zapada, juga i istoka. Saveznička je avi­jacija sistematski tukla ne pri­jateljevu industriju, a prometne veze bile su poremećene. »Moski- tosi« sa bombama od po 1.800 kg, avioni sa raketnim naoružanjem, bombe od po 6.000 kg koje su potopile Tirpitz, dinovske leteće tvrđave koje su bombardirale Ja­pan, su korisni faktori savezničke ratne mašine, ali nijesu izvršili revoluciju u ratu, kao što je to učinio avion sa dugim akcionim radiusom.

Nijemci da bi parirali strahovito djelovanje ovoga najnovijeg tipa lovca, bacili su svoje raketne bombe V -1, V -2, ali to nije ni najmanje promijenilo težak nje­mački položaj u zraku-

Zahvaljujući ovom tipu aviona omogućeno je napadanje nepri­jatelja i na najudaljenijim pro­

storima.

OSLOBOĐENA JE ČITAVA CRNA GORA

Izv ješta j V rhovnog štaba N O V i PO J jav lja da su naše i albanske jed i­n ice nakon uporn ih bojeva oslobodile K O L A ŠIN i M A TEŠEV O , posljednja n jem ačka uporišta u C rnoj G ori. P re t­hodnice naših jedin ica izbile su p red M ojkovac na rijeci T ari. U ovoj zadn jo j bitci sa nep rija teljem ubijeno je 420 fa ­šista, dok ih je 70 zarobljeno. H itle ro v ­ci su krvavo p latili svoj dug C rnogorci­m a. U posljednjim velikim bitkam a, ko­jom prilikom je opkoljena veća n ep ri­ja te ljska grupacija , ubijeno je p reko25.000 N ijem aca, dok ih je nekoliko h iljada zarobljeno- Z ahvaćen je ogro­m an ra tn i p lijen . N ijem ci ne m ogavši povući ra tn i m aterija l bili su prisiljen i spaliti g lavninu svoje tehnike. T ako su u Podgorici posljedn jih dan a spalili p re ­ko 300 kam iona. Teške borbe od ig rava­le su se duž kom unikacije K olašin-M oj- kovac-Bijelo Polje sa jakim njem ačkim kolonam a koje su pokušavale da se p ro ­biju opkoljenim snagam a u p rosto ru Podgorica - D anilovgrad - Skadar.

Junačk i sinovi a lbanskog n aroda sv r­stani u redove N O V A lbanije oslobodi­le su čitav terito rij svoje dom ovine. A lbanske su jedin ice pom agale našim snagam a u oslobađan ju pograničnih prosto ra. K rvlju najbo ljih sinova obiju zem alja iskovano je v ječno p rija te lj­stvo m eđu našim narodim a.

Pred oslobođenu C rnu G oru po stav ­lja ju se zadatc i obnove razrušene ,i p o ­paljene zem lje. H ero jsk i borci C rne G o ­re učestvovali su u o slobađan ju čitave zajedničke nam dom ovine i n jihova je zem lja bila p op rište velikih n ep rija te lj­skih o fenziva.

USPJESI SOVJETSKIH TRUPAP otpuno je likv id irana nep rija te ljska

g rupacija ' opkoljena izm eđu rijeka I- pel i H ron, sjeverno od Šahia, gdje je C rvena vojska nan ijela nep rija telju teške gubitke u ljudstvu i tehnici.. Sovjetske su trupe uništile: tankova 153, tran sp o rte ra 84, aviona 23, topova raznog kalibra 87, bacača 142, m itra lje­za 243, au tom atsk ih pušaka 250 i u bo­jevim a ubile 7.600 vojnika i oficira.

C rvene su tru p e zap lijenile: tankova 40, tran sp o rte ra 17, topova raznog kali­bra 62, bacača 40, m itraljeza 230, loko­m otiva 219, sk ladišta o ružja, m unicije i ra tn e oprem e 30 i zarobile ukupno 7.550 neprija teljsk ih vojnika i oficira-

SITUAC IJA U GRČKOJA tena, 2. jan u ara — G enera l Seobi

prim io je danas delegaciju EAM -$. Ob­

javljeno je- da EA M nije p rihvatio

uslove p rim irja u kojim a je traženo da

se trupe ELA S-a povuku iz pod ručja

A tene. U odgovoru na notu , EA M tr a ­

ži, kao uslov za ispun jen je zah tjeva,

da se odm ah razo ružaju jedinice »Brdske brigade« i članovi žan d arm eri­je.

V lada P apan d reu a nalazi se i dalje u ostavci. R egentom G rčke naim eno- van je m etropo lita D am askin . Jučer je delegacija EA M -a vodila razgovore sa m etropolitom D am askinom . O n je i- stakao, da je po trebno ob razovati ta ­kovu vladu ko ja će odgovarati Stvarnoj želji većine grčkog naroda.

M eđutim borbe u A teni tra ju sa sm anjenom žestinom . D ok u drugim pred jelim a G rčke jedin ice ELA S-a. go­spodare položajem , u A teni su b ri­tanske tru p e nešto napredovale i zau ­zele nekoliko g radskih če tv rti. Ja k a a r ­tilje rijska i m inobacačka v a tra ELA S -ov ih fo rm acija tuče neprek idno bri­tanske položaje.