br. 23 svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

str. 12.

Prve prijave – iz Ludbrega!

Krenuli online upisi u srednje škole

str. 4.

Regionalni trademark

Knjigom Leteći vremeplov brendirana županija

Na Dan Europe mališani zorno predstavili zemlje EU i Hrvatsku

EU u srcu Varaždinske županije str. 5.

2br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

Varaždinska županijaAKTUALNO

U okviru svog posjeta Varaždinu mini-star gospodarstva u Vladi RH Ivan Vr-doljak je u pratnji župana Varaždinske županije Predraga Štromara, gradona-čelnika Grada Varaždina Gorana Habu-ša te zamjenice gradonačelnika ujedno i saborske zastupnice Natalije Martin-čević obišao tvrtku Solvis koja se bavi proizvodnjom solarnih fotonaponskih modula gdje ga je s poslovanjem i rezul-tatima tvrtke upoznao izvršni direktor za prodaju mr.sc. Slobodan Mikac.Ministar je izrazio zadovoljstvo prezen-tiranim rezultatima, ali i planovima tvrt-ke te je pohvalio Solvis kao pozitivan primjer dobrog poslovanja i korištenja potencijala prije ulaska Hrvatske u Eu-ropsku uniju.

držaVna garancijaRadni posjet Varaždinu ministar je isko-ristio za posjet tekstilnoj kompaniji

najavljena pomoć prerađivačkoj industriji

Uskoro rješenje za Varteks

Osigurano je 117 milijuna kuna za pomoć prerađivačkoj industriji, a ministar Ivan Vrdoljak se nada da će se i mnoge tvrtke iz Varaždinske županije naći u tim okvirima

Ministar je najavio objavu operativnog programa pomoći prerađivačkoj

industriji na koji će se moći javiti tvrtke iz tekstilnog,

kožnog i drvoprerađivačkog i sličnog sektora, za što je

osigurano 117 milijuna kuna, koje će moći koristiti i tvrtke

iz Varaždinske županije

Varteks gdje je održao radni sastanak s upravom te kompanije te nakon su-sreta izrazio nadu u pozitivno rješenje problema najveće domaće tekstilne in-dustrije. Uz kredit od pet milijuna eura poslovne banke, već je ranije dogovo-rena s Ministarstvom financija i HBOR-om kreditna pomoć od još pet milijuna

eura, a da se osigura kredit kod Zagre-bačke banke, ministar Vrdoljak najavio je davanje državne garancije.

simbol našEg kraja- Siguran sam da ćemo naći rješenje za Varteks jer je država spremna po-moći kroz jamstvo Zagrebačkoj banci uz odgovarajući kolateral. Činjenica je da Varteks posjeduje veliki broj ne-kretnina. Neke su opterećene, a neke nisu. No, ono što je nama važno je da je to zdravi kolateral, odnosno da ima određenu vrijednost. Ono što sam čuo od predstavnika Varteksa je da će oni osigurati kolaterale koji su daleko veći od onog što bi država zagarantirala. To je osnova za tu garanciju – rekao je mi-nistar te pojasnio da je kredit poslovne banke Varteksu nužan za prevladava-nje problema likvidnosti, odnosno za pokretanje proizvodnje za ispunjenje već ugovorenih obveza. Dodao je i da nakon rješavanja likvidnosti neće biti upitan ishod predstečajne nagodbe za Varteks te najavio da je Ministarstvo gospodarstva pozvalo predstavnike Varteksa, Zagrebačke banke i Ministar-stva financija da zajedno sjednu za stol i donesu rješenje o obrtnim sredstvima koja su neophodna Varteksu za izvrše-nje obaveza i pokretanje proizvodnje. I župan Štromar i gradonačelnik Habuš istaknuli su važnost oporavka Varteksa kao jednoga od simbola ovog kraja te su podsjetili da se lokalna i regionalna samouprava još početkom prošle godi-ne uključila u rješavanje teškoća.radni posjet Varaždinu ministar je iskoristio za posjet tvrtki solvis

3Varaždinska županija AKTUALNO

Ministrica kulture u Vladi RH prof.dr.sc. Andreja Zlatar Violić svojim je posjetom Varaždinu obradovala Varaždince, na-ročito one koji su uključeni u rad i aktiv-nosti na području kulture. Najzadovoljnija je svakako bila ravna-teljica HNK u Varaždinu mr.sc. Jasna Jakovljević, kojoj je ministrica na pri-godnom sastanku prenijela vijest da će se na sljedećem zasjedanju Sabora naći odluka kojom će Hrvatsko narodno ka-zalište u Varaždinu dobiti status nacio-nalnog te biti izjednačeno s kazalištima u Splitu, Osijeku i Rijeci.

U VrhU po kValitEti- HNK u Varaždinu ima po svojim pro-jektima i snazi te strategiji razvoja sve uvjete da postane nacionalno kazalište i da po statusu bude izjednačeno s ka-zalištima u Splitu, Osijeku i Rijeci. Mini-starstvo kulture će određeni postotak

ministrica kulture dr.sc. andreja Zlatar Violić u Varaždinu

Varaždinskom hnk uskoro status nacionalnog kazalištaSvoje mjesto na listi projekata od visoke važnosti pri Ministarstvu kulture, od njih osam, našla su čak dva iz Varaždina: Varaždinska kuća i Sinagoga

Zlatar Violić: „Varaždinsko kazalište i formalno se izjednačava s onima u

Rijeci, Splitu i Osijeku jer već neslužbeno i ima taj status budući da pokriva i Međimursku, Krapinsko-zagorsku, Koprivničko–

križevačku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju.“

ravnateljica hnk Varaždin mr.sc. jasna jakovljević (desno) nije krila oduševljenje

izdvojiti za dodatno financiranje samih projekata, no to neće promijeniti način na koji je kazalište funkcioniralo dosad kroz programsko vezivanje ljudi uz ino-vativne projekte, a ne otvaranje radnih mjesta i povećavanje hladnog pogona.

Pojačano financiranje omogućit će va-raždinskom kazalištu razvoj novih dje-latnosti, plesne i glazbene - istaknula je ministrica te dodala da će HNK Varaž-din ove godine dobiti i 300.000 kuna za radove na restauraciji.Ravnateljica HNK Varaždin mr.sc. Jasna Jakovljević nije krila oduševljenje i ra-dost te se zahvalila resornoj ministrici, ali i Gradu Varaždinu te Varaždinskoj županiji na pomoći koje kazalište dobi-va od njih.

dokUmEntacija sprEmnaNakon posjete kazalištu i sastanku, s ravnateljicom kazališta, ministrica je u pratnji gradonačelnika Varaždina Gorana Habuša i župana Varaždinske županije Predraga Štromara te zamje-nice gradonačelnika, ujedno i saborske zastupnice Natalije Martinčević i pred-sjednice Županijske skupštine Dubrav-ke Biberdžić posjetila varaždinsku si-nagogu, čija se rekonstrukcija i obnova uskoro očekuje.- Sva projektna dokumentacija za re-konstrukciju sinagoge je gotova, a pro-cjena troškova iznosi 15.7 milijuna kuna. Projekt obnove ove sinagoge ćemo kandidirati na fondove EU te postoje realne šanse da se dobiju novci za ob-novu - rekla je ministrica. Uz varaždin-sku sinagogu i Varaždinska kuća ušla je u projekt obnove zgrada.

ministrica kulture podržala revitalizaciju Arboretuma OpekaMinistrica kulture dr.sc. Andreja Zlatar Violić tijekom svog boravka u Županiji posjetila je i park prirode Arboretum Opeka u Vinici te prošetala perivojem do dvorca koji je danas u ruševnom stanju što je iskoristila kako bi dala podršku re-vitalizaciji dvorca i Arboretuma. - Ovaj prekrasni perivoj zaslužuje da mu se vrati nekadašnji sjaj. Znam da je u tijeku izrada arhitektonskog snimka postojećeg stanja dvorca od strane Hrvatskog restauratorskog zavoda. Isto tako se radi i studija obnove Arboretuma i nakon toga će se krenuti u izradu izvedbenog projekta – rekla je ministrica te dodala kako se Ministarstvo kulture spremno uključiti u revitalizaciju i obnovu cijelog kompleksa.

4br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

Varaždinska županijaAKTUALNO

U prostorijama Kluba Europa Media u Hrvatskom narodnom kazalištu Varaž-din predstavljena je knjiga „Leteći vre-meplov“, projekt Turističke zajednice Varaždinske županije. Riječ je, naime, o sintezi višegodišnjeg napornog rada brojnih akademika, doktora znanosti i poznavatelja svih aspekata života ovog područja, a na temu brendiranja Varaž-dinske županije.

nEprEstana nadgradnja-Ova se knjiga protivi svrstavanju u žan-rove, a ima samo jednu svrhu. Njome se želi pokazati najbolje što Varaždin-ska županija ima, najbolje što ona pred-stavlja. Želimo nepogrešivo obilježiti ljude i prostor našeg zavičaja. Knjiga, na određen način, nikad neće biti dovr-šena, nadahnjujući sve zainteresirane da se uključe u proces brendiranja naše Županije - kazao je župan Varaždinske županije Predrag Štromar.Idejni autor koncepta je dr.sc. Milan Sivački, poznati hrvatski stručnjak na području brendiranja, koji je zajedno sa suradnicima radio na prikupljanju i ana-liziranju građe, pretačući je u ovu vrijed-nu knjigu, koja je sinteza svega iz čega se gradi brend Varaždinske županije, odnosno cijele palete sredstava i po-stupaka kojima se želi istaknuti i utvr-diti identitet Varaždinske županije: gra-fičkim simbolom, amblemom, zvukom, slikom, događajima pa čak i florističkim simbolom. Pojasnio je kako je Leteći vremeplov, naslov koji objedinjava sve

Riječ je o jednom od najmaštovitijih, ali i iznimno stručnih pothvata na izgradnji regionalnog brenda ne samo u Hrvatskoj nego i šire, koji je k tome i sam i veselo i stručno dizajniran

knjiga multidisciplinarno pokazuje najbolje što Varaždinska županija ima

Predstavljen Leteći vremeplov

što je donijelo proučavanje baštine i sa-dašnjosti i na temelju čega je nastao je-dan sveobuhvatni proizvod pa je za nje-govo što cjelovitije predstavljanje bila neophodna pomoć mnogih umjetnika: glazbenika, skladatelja, likovnjaka, re-

datelja, scenografa, digitalnih stvarala-ca i scenskih majstora.Povrh same prezentacije knjige i pro-jekta, stotinjak uglednih gostiju uživalo je u prigodnom glazbenom programu u kojem su nastupili mlada gitaristica Pa-ulina Puljek, Varaždinski kvartet, Lidija Horvat Dunjko, Saša Dejanović, Damir Halilić-Hal, te za ovu priliku, posebno oformljen rock band Leteći vremeplov.Vrhunac večeri zasigurno je bila pre-mjerna izvedba kompozicije brenda, odnosno svečane skladbe Varaždinske županije, a pratilo ju je lansiranje lete-ćeg objekta, koji je na neki način, po-vezao prošlost, sadašnjost i budućnost Varaždinske županije.

mali broj primjErakaNa ovome ugodnom druženju okupili su se svi oni koju su uključeni u izgrad-nju percepcije Županije sudjelovanjem u projektu TZ Varaždinske županije Leteći vremeplov, a proces gradnje brenda Varaždinske županije oslanja se i na službeni županijski dokument o strategiji razvoja za razdoblje 2009. – 2013. pri čemu je sama inicijativa za pokretanje gradnje brenda polazila od procjene najperspektivnijih razvojnih mogućnosti našeg gospodarstva.Knjiga je objavljena u malom broju pri-mjeraka da bi, oslobođena svih troško-va osim cijene umnožavanja, dospjela u ruke svakome tko o njenom predmetu ima što reći i tako je do idućeg izdanja poboljšati.

Knjiga je sinteza svega iz čega se gradi brend Varaždinske županije, odnosno cijele palete

sredstava i postupaka kojima se želi istaknuti i utvrditi

njezin identitet: grafičkim simbolom, amblemom...

5Varaždinska županija AKTUALNO

Prvog petka u svibnju Varaždinci i njiho-vi gosti imali su priliku uživati u prvom Sajmu običaja. Organizator ove ma-nifestacije bila je varaždinska udruga Dobri običaji Ftruc, čiji je predsjednik Nedjeljko Krčar objasnio da je glavni motiv organizacije sajma bio promocija tradicionalnih proizvoda i neposredno povezivanje proizvođača s kupcima. Na desetak štandova smještenih na Franjevačkom trgu građani su mogli ra-zgledati ponudu proizvoda s obiteljskih gospodarstava, malih obrta, učeničkih zadruga, a predstavila se i srednja škola Arboretum Opeka te udruga Vinea iz Vi-nice. Pravi domaći med, medenjaci, do-maći sir, naše poznato bučino ulje, do-

brojni posjetitelji uživali u tradicijskim proizvodima i običajima

prvi sajam običaja oduševio

Premda je tek na svom začetku, organizatori se nadaju da će ova manifestacija postati tradicionalna

Ulaskom u Europsku uniju, proizvođači tradicionalnih

proizvoda ne moraju strahovati za svoju

budućnost. Naime, Europska unija

posebno podupire očuvanje i promociju tradicije i kulturne

baštine zemalja članica.

maći likeri, rijetke sadnice samo su mali dio asortimana koji je oduševio kupce.

nEćEmo iZgUbiti idEntitEtPonudom je zadovoljan bio i župan Varaždinske županije Predrag Štromar, koji je u pratnji svoje zamjenice mr. sc. Blanke Glavice-Ječmenice i zamjenice gradonačelnika Varaždina Natalije Mar-tinčević prošetao štandovima. –Varaždinska županija odlikuje se veli-kom kulturnom baštinom i tradicijom, a naš je zadatak čuvati je. Iako može-mo čuti skeptične tvrdnje da ćemo ula-skom u Europsku uniju izgubiti sebe i preuzeti europski identitet, to se neće dogoditi. Upravo naš jezik, tradicija i

kulturna baština predstavljaju naš iden-titet. Moram pohvaliti udrugu Dobri običaji Ftruc koja je sve odlično organi-zirala – rekao je župan.

ftruc sVim nEdaćamaIako je iza nas duga zima, koja je osta-vila loše posljedice na poljoprivredu, a nedavno su Varaždinsku županiju za-desile i poplave i odroni, organizatori su istaknuli da su zadovoljni odazivom udruga, čiji članovi marljivim radom i umijećem nastoje očuvati materijalnu i nematerijalnu baštinu ovog kraja. S obzirom na vrijednost i značaj promo-cije kulturne baštine, očekuju i da će se kroz neko vrijeme saznanja o ovakvom sajmu pročuti te da će privući nove go-ste i proširiti turističku ponudu. glavni motiv organizacije sajma bio je promocija tradicionalnih proizvoda

na desetak štandova na Franjevačkom trgu predstavili su se opg-ovi, obrti, zadruge...

6br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

Varaždinska županijaEUropski tjEdan

U sklopu obilježavanja ovogodišnjeg Europskog tjedna u Varaždinu se 11. svibnja održala središnja manifestacija svečanosti ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, gastronomski show „Okusi Hrvatske“.

mirisao cijEli korZoNa trideset štandova smještenih na Trgu Kralja Tomislava i Franjevačkom trgu sve hrvatske županije i Grad Za-greb prezentirale su bogatstvo i raskoš svojih enogastronomskih delicija. Iako

održana središnja manifestacija obilježavanja Europskog tjedna i ulaska rh u EU

Okusi Hrvatske predstavili veliko bogatstvo hrvatske kuhinjeNi loše vrijeme nije spriječilo Varaždince i njihove goste da uživaju u bogatoj ponudi delicija

Ništa od velikog uspjeha koji je doživio ovaj festival gastronomskih delicija ne

bi bilo moguće bez pomoći vrijednih kuhara iz Hotela

Turist, Hotela Minerva, Hotela Trakošćan te Udruge kuhara Varaždinske županije,

kojima su pomagali učenici Gospodarske škole te

Srednje škole „Arboretum Opeka“

im vrijeme nije bilo naklonjeno, brojni Varaždinci i njihovi gosti bili su složni u mišljenju da središte grada nikad nije privlačnije mirisalo. Riječi pohvale imali su i župan Varaždinske županije Pre-drag Štromar, koji je uvjeren da će nam se iduće godine na ovoj manifestaciji pridružiti još veći broj turista nego da-nas, te gradonačelnik Grada Varaždina Goran Habuš, koji je prigodnim pušta-njem balona i formalno otvorio ovu manifestaciju. Šetajući štandovima, Va-raždinci su mogli kušati brojne specijali-tete, poput dobro im poznate zagorske juhe, pureka z Bednje sa domaćim mlin-cima, međimurskog kalampera, nezao-bilaznog kulena i pršuta. Bilo je tu i ne-obične torte od graha, temfanog zeca, ukusnog crnog rižota iz Dubrovačko-neretvanske županije te šokačke rola-de, poznate delikatese Brodsko-posav-ske županije. Veliko zanimanje izazvali su neretvanski brudet od jegulja i žaba te istarski fuži i pljukanci. Organizatori nisu zaboravili ni na naše najmlađe su-

građane, za koje su bila osigurana dva slatka kutka u kojima su mogli uživati u slasticama. S obzirom na to da uz vrhunske delicije uvijek ide i dobra atmosfera, građani su tijekom cijelog dana mogli uživati i u glazbenim poslasticama, pa su tako na pozornici na popularnom Korzu nastu-pali sekcija Centra tradicijske kulture, Puhački orkestar Hrvatskih željeznica, Dečki z Bregov, Mejaši, a put Varaždina se uputila i bračka Klapa Stina.

sjajna idEjaNakon što je razgledao ponudu sa svih štandova i pritom se zasladio, svoje oduševljenje nije krio ni predsjednik Odbora za turizam hrvatskog Sabora Goran Beus Richtenberg. - Svaka ideja koja promiče gastrononiju je sjajna, da-nas smo imali priliku kušati nesvakidaš-nje delicije. Iako je Hrvatska relativno malena zemlja, njena je kuhinja iznim-mna. Ne može bolje od ovog- zadovolj-no je zaključio Beus Richtenberg.

na trideset štandova sve hrvatske županije i grad Zagreb prezentirali su svoje enogastronomske delicije

i ugledni gosti uživali su u domaćim mlincima i međimurskom kalamperu

7Varaždinska županija EUropski tjEdan

Obilježavanje Europskog tjedna nemo-guće je zamisliti bez sudjelovanja go-tovo osamsto djece iz dvadeset i osam vrtića s područja Varaždinske županije. Svaki vrtić već tradicionalno predstavlja po jednu zemlju članicu Europske unije i Hrvatsku. Uz pomoć svojih odgojite-ljica, mališani na teritoriju svoje države prikazuju bogato kulturno nasljeđe, tra-diciju, aktualne događaje, a neki od njih i brižno pripremljene kulinarske delicije koje nesebično nude brojnim posjetite-ljima parka Vatroslava Jagića.

Za dobrU srEćUOve se godine tako moglo uživati u zvucima bečkog valcera, pogledati li-kovne uratke mladog Gustava Klimta i malene plesačice flamenka te čitati ra-dove Marije Jurić Zagorke. Da bi posje-titelje pratila dobra sreća, pobrinuo se vrtić koji je prezentirao Irsku, darivajući okupljene ogrlicom s djetelinom s četiri

Na Dan Europe u gradskom parku mališani zorno predstavili EU zemlje i Hrvatsku

Razglednice u Europu poslalo 800 djece iz 28 dječjih vrtićaVeseli Irci, hrabri matadori i Nikolaj Pešalov vladali parkom Vatroslava Jagića

lista. Otkrilo se i da je dizač utega Niko-la Pešalov, koji je ovaj put nastupao za Bugarsku, i dalje u formi, sudeći prema težini utega koje je dizao, dok su dje-vojčice, koje su za ovu priliku „došle“ iz Slovačke, dijelile posebne recepte za tradicionalne slastice.

poZVali U posjEtNa ovogodišnjem izdanju manifestacije „Europa u srcu Varaždinske županije“ svaki je vrtić snimio kratku videoporu-ku u kojoj su se predstavili, ali i pozvali svoje prijatelje, iz zemlje koju su pred-stavljali, da dođu u posjet Varaždinskoj županiji. Te će se poruke uz pomoć ve-leposlanstava poslati u zemlje Europ-ske unije, a nitko ne sumnja da će već iduće godine u Varaždin stići odgovori iz Europe. Važnost ovog događanja prepoznali su brojni građani koji su s velikim zanimanjem posjetili i obišli sve zemlje, a zadovoljstvo viđenim nisu krili ni zamjenici župana Varaždinske župa-nije mr. sc. Blanka Glavica-Ječmenica i Milan Pavleković, zamjenica gradona-čelnika Grada Varaždina Natalija Mar-tinčević te predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina Josip Hehet.

Na ovogodišnjoj manifestaciji svaki je vrtić

snimio kratku videoporuku u kojoj su se predstavili i pozvali u posjet svoje

europske prijatelje

otkrilo se i da je dizač utega nikola pešalov i dalje u formi

svaki vrtić već tradicionalno predstavlja po jednu zemlju članicu Europske unije

8br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

Varaždinska županijapoljopriVrEda

Sve informacije o potrebnoj dokumentaciji i detaljima sufinanciranja moguće je

saznati u Upravnom odjelu za poljoprivredu i zaštitu

okoliša Varaždinske županije ili na Internet stranicama

Varaždinske županije

Poznata je činjenica da se u svom radu poljoprivrednici susreću s brojnim iza-zovima, a jedan od njih je usitnjenost posjeda odnosno velik broj malih par-cela. Neprestano cjepkanje poljopri-vrednog zemljišta (nasljeđivanjem) u vrlo velikoj mjeri je uzrok smanjenja broja poljoprivrednih gospodarstava. Stoga je ne samo prioritet našeg kra-ja, već i cijele Hrvatske okrupnjavanje zemljišta. Varaždinska županija zato nastavlja sa sufinanciranjem Programa okrupnjivanja i povećanja poljoprivred-nog zemljišta, i to po dvije osnovne sufinanciranja. Prva mjera sufinancira-nja iznosi dvije i pol tisuće kuna po jed-nom hektaru poljoprivrednog zemljišta kupljenog u svrhu povećanja ukupnih poljoprivrednih površina na poljopri-vrednom gospodarstvu, uz uvjet da je najmanja poticana površina 0.25 hek-tara u jednom komadu. Druga mjera omogućuje sufinanciranje s tri i pol

Postavljen još jedan mljekomatVaraždinci su, osim na Gradskoj trž-nici, dobili još jednu mogućnost da u Varaždinu nabave svježe mlijeko s domaće farme. Naime, u Jalko-večkoj ulici, nasuprot Konzumove prodavaonice postavljen je mlijeko-mat poljoprivrednog gospodarstva Nikole Dombaja iz Družbinca, što je Varaždinska županija sufinancirala u iznosu od dvadeset tisuća kuna. Vlasnik poljoprivrednog gospodar-stva Nikola Dombaj nije krio zado-voljstvo postavljanjem mlijekomata te je napomenuo kako je njegov ka-pacitet 200 litara, a mlijeko po cijeni od šest kuna po litri, moguće je na-baviti cijeli dan. Mlijeko iz mljekoma-ta prvi je kušao župan Varaždinske županije Predrag Štromar.

Nastavlja se s poticajima u poljoprivredi

Varaždinska županija sufinancira četiri programa za poljoprivrednikeRiječ je o sufinanciranju analize tla, okrupnjivanja i povećanja poljoprivrednog zemljišta, nadzora u ekološkoj poljoprivredi te nabave kvalitetnih voćnih sadnica te sadnica ljekovitog i aromatičnog bilja

tisuće kuna po jednom hektaru poljo-privrednog zemljišta, koje je kupljeno u svrhu okrupnjivanja postojećih parcela kupnjom ili zamjenom sa susjednim po-ljoprivrednim zemljištem.Također, svakoj kvalitetnoj poljopri-vrednoj proizvodnji mora prethoditi provođenje analize tla, kako bi se utvr-dilo trenutno stanje hranjiva u tlu. Va-raždinska županija će stoga iznosom od 250 kuna, koji uključuje i PDV, sufi-nancirati analize poljoprivrednog ze-mljišta. Jednako tako, temeljem analize tla i preporuke ovlaštenog laboratorij i/ili savjetodavne službe financirat će se i kupnja kalcijevog karbonata (magnife-rita) za odkiseljavanje tla iznosom od osamdeset kuna po toni, preuzetog u bilo kojem kamenolomu na području Varaždinske županije ili Republike Hr-vatske, dok će troškove prijevoza sno-se sama poljoprivredna gospodarstva.

intErEs Za ljEkoVitE i aromatičnE biljkEPosljednjih nekoliko godina primjećuje se porast zanimanja za uzgoj pojedinih vrsta aromatičnih i ljekovitih biljaka, primjerice lavande. Kako bi se pobolj-šala ponuda voća i povrća, potaknulo obiteljska gospodarstva, smanjio uvoz voća te stvorili novi nasadi, Varaždinska županija sufinancira i kupovinu sadnica jabuka, šljiva, breskva, dunja, marelica, krušaka, cijepljenog oraha, kestena, lje-ske, višnje, trešnje, jagodičastog voća te sadnica novih vrsta voća, poput aronije, goji bobica i sličnih vrsta. Voćne će se sadnice subvencionirati kod kupovine minimalno od pedeset do tri tisuće ko-mada jedne vrste voćne sadnice s 25 % nabavne cijene do maksimalnog iznosa subvencije po voćnoj sadnici. Pravo na subvencioniranje imaju poljoprivredni proizvođači, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, voćari te poljoprivredne i školske zadruge koje su upisne u Upi-snik poljoprivrednih gospodarstava za izvršenu sadnju na području Varaždin-ske županije.

Još jedna od mjera pomoći poljopri-vrednicima koju provodi Varaždinska županija jest sufinanciranje troškova stručnog nadzora u ekološkoj proizvod-nji poljoprivrednih proizvoda obitelj-skim poljoprivrednim gospodarstvima koja imaju status fizičke osobe ili obrt-nika i pravnim osobama registriranim za obavljanje poljoprivredne djelatno-sti. Uvjet je da su upisani u Upisnik pro-izvođača u ekološkoj proizvodnji poljo-privrednih i prehrambenih proizvoda. Troškovi stručnog nadzora sufinancirat će se s maksimalno pet tisuća kuna bru-to po poljoprivrednom gospodarstvu, sve do utroška Proračunom predviđe-nih sredstava.

9Varaždinska županija poljopriVrEda

Rekordan broj proizvođača, njih čak 87, koji svoje proizvode prodaju na Gradskoj tržnici Varaždin, odnosno po-pularnom varaždinskom placu, primilo je certifikate o domaćem podrijetlu nji-hovih proizvoda. Svečanosti je uz gra-donačelnika Varaždina Gorana Habuša, zamjenice gradonačelnika, ujedno i saborske zastupnice Natalije Martinče-vić, nazočio i potpredsjednik Vlade RH mr.sc. Neven Mimica.- Ovim se certifikatima potvrđuje kva-liteta i sigurnost hrane i informiraju se potrošači o onome što kupuju i jedu, a to je sve ono što zanima svakog potro-šača - rekao je potpredsjednik Vlade te dodao da potrošač da bi bio potrošač mora imati posao, plaću te mora imati uvjete da može podmirivati svoje život-ne potrebe, ali i biti siguran da je ono što kupuje dobro i kvalitetno te da ga nitko neće prevariti.

domaća proiZVodnjaPosebno zadovoljan ovom certifikaci-jom, za koju je zaduženo povjerenstvo koje obilaskom poljoprivrednih gospo-darstava utvrđuje porijeklo proizvoda, bio je direktor Gradske tržnice Predrag Ciglar.-Trudimo se da svake godine našim vjer-nim potrošačima pokažemo one koji prodaju vlastite proizvode. U današ-nje vrijeme ljudi sve više pažnje pridaju svom zdravlju pa se i sve više cijene do-maći proizvođači i domaća proizvodnja,

Certifikati su još jedna potvrda kva-litete naših tradicionalnih, domaćih proizvoda. Certifikacijom se omo-gućuje kupcima da točno znaju što i od koga kupuju, čime se štite od proizvoda, koji se često prodaju pod imenom “domaće i tradicionalno”, a u stvari su proizvodi sumnjive kvali-tete i porijekla. Kroz ovakvu izravnu prodaju poljoprivrednih proizvođača na tržnici potrošači mogu biti sigurni u kvalitetu domaćih proizvoda i si-gurnost porijekla hrane koju kupuju.

certifikati potvrđuju kvalitetu i sigurnost hrane

Varaždinski plac bogatiji za 87 novih certificiranih proizvođača

Potpredsjednik Vlade RH mr.sc. Neven Mimica posjetio je Gradsku tržnicu Varaždin, gdje je proizvođačima dodijelio certifikate o domaćem podrijetlu

te su to očito shvatili i naši proizvođači –rekao je Ciglar.

oZnačEni štandoViNakon uručivanja certifikata, ugledni su gosti i sami obišli tržnicu i certifi-

cirane proizvođače kako bi se uvjerili u kvalitetnu ponudu svježih domaćih poljoprivrednih i prehrambenih pro-izvoda koji se nude na varaždinskoj tržnici. Nije ih bilo teško pronaći jer su proda-vači certificiranih OPG-ova označeni žutim majicama i zelenim pregačama s logom certifikata, a prodajna mjesta također s logom certifikata pa kupci mogu birati između proizvoda za koje postoji garancija da su proizvedeni na označenim OPG-ima.Potpredsjednik Vlade je nakon sveča-nosti certificiranja posjetio i OPG „Ca-fuk“ u Domitrovcu u Općini Vidovec gdje se upoznao s radom obiteljskog gospodarstva te proizvodnjom zelja, a posjeti potpredsjednika Vlade imanju Cafuk nazočio je i župan Varaždinske županije Predrag Štromar.

prodavači certificiranih opg-ova označeni su žutim majicama i zelenim pregačama

10br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

Varaždinska županijaškolstVo

Za ove upise dobra je samo jedna veza, a to je dobra internet veza, rekao je ministar Jovanović

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr.sc. Željko Jovanović u ludbreškoj je osnovnoj školi Antuna Kačića Miošića nazočio prvim online prijavama za upis u srednje škole, čime je službeno po-čeo raditi sustav e-upisi, jedinstven u Europi, koji učenicima omogućuje upis u srednje škole internetom.

nEma VišE prEko Vezehelena bukal i bruni pilošta tako su postali prva djeca u Hrvatskoj koja su poslala prijave za upis u srednju školu pomoću novog sustava e-upisi, a upi-sat će srednju školu u ludbregu.ministar jovanović izrazio je zadovolj-stvo ovakvim načinom upisa i istaknuo da će upisi sada biti puno transparen-tniji.-Najveća prednost e-upisa je što na zna-čajan način smanjuje potrebe za dodat-nim troškovima roditelja i učenika. To je učinkovit, brz i transparentan način upisa u škole, po čemu je Hrvatska, ja mislim, lider u svijetu - rekao je ministar te dodao da je za ove upise dobra samo jedna veza, a to je a to je dobra internet veza, koju ima svaka škola u Hrvatskoj.Župan Predrag Štromar zahvalio mini-

Bodovni prag se određuje na temelju ocjena, a vrijedi za sve škole u Hrvatskoj te se primjenjuje tijekom cijelog upisa, a same škole neće propisivati bodovne pragove. Prag za gimnazije iznosi 56 bodova, za eksperimentalni program stru-kovnih gimnazija 50, za upise u ostale programe u trajanju od najmanje četiri godine 44 boda, a trogodišnje škole i dalje su bez bodovnog praga. Samo škole na otocima, u brdsko-planinskim područjima i one koje provode program na jezicima nacionalnih manjina mogu smanjiti pragove za najviše četiri boda.

ministar znanosti, obrazovanja i sporta u oš ludbreg pustio u pogon e-upise

U Ludbregu prve online prijave za upis učenika u srednje škole

stru što su upravo u tom gradu krenule online prijave za upise u srednje škole.

jEdini U EUropiVoditelj projekta e-upisa Vedran Mor-nar vjeruje u njegov apsolutni uspjeh i smatra da predstavlja dokaz tehnološ-ke naprednosti Hrvatske te ističe da je projekt e-upisi “zlatni rudnik” informa-cija.Mislim da u Europi ne postoji ovakav sustav za upis u srednje škole - zaklju-čio je Mornar.

Učenici osmih razreda tako se od 9. svibnja mogu prijavljivati u obrazovne programe diljem Hrvatske iz svog doma ili škole. Svaki učenik, pritom, može pri-javiti najviše 10 obrazovnih programa u pet škola te pratiti kako se kreće nje-govo mjesto na listi.. Liste prioriteta za-ključuju se 26. lipnja. Konačna ljestvica poretka bit će gotova 5. srpnja.

posjEtio i općinEMinistar je nakon prvih prijava održao i kraći sastanak s ravnateljicom škole te dužnosnicima Grada Ludbrega i Varaž-dinske županije, a nakon toga je posje-tio i Osnovne škole u Velikom Bukovcu, Martijancu i Petrijancu te se upoznao s radom i aktivnostima tih škola, a svoj posjet Varaždinskoj županiji zaključio je posjetom gradilištu Centra za odgoj i obrazovanje „Tomislav Špoljar“ te Ve-leučilištu Varaždin.

Jovanović: Škola u Ludbregu odabrana je za pokretanje sustava zbog njenog dosadašnjeg izvrsnog rada i činjenice da od jeseni

radom započinje i srednja škola, što simbolično predstavlja jedan novi početak. No, htjeli smo pokazati i to kako se učenici

iz manjih sredina samo jednim klikom miša iz svog doma ili škole mogu prijavljivati u obrazovne programe diljem Hrvatske.

Osmaši se od 9. svibnja mogu prijavljivati u obrazovne programe iz svog doma ili škole

11Varaždinska županija školstVo

U školskoj športskoj dvorani Druge gimnazije Varaždin održat će se 20. svibnja sportski turnir u graničaru za maturante! Turnir će biti organiziran u muškoj i ženskoj kategoriji u povodu održavanja Dana maturanata, a iz jedne škole može biti više prijavljenih ekipa. Svi članovi ekipa koje osvoje prvo mje-sto bit će nagrađeni festivalskim ulazni-cama za Špancirfest koje će osigurati Turistička zajednica grada Varaždina. Mole se kapetani (ili voditelji) ekipa da ispunjeni i ovjereni obrazac donesu u 14.30 sati kod zapisničkog stola kako bi mogli sudjelovati u natjecanju. Obrazac učenici mogu preuzeti na stranicama Varaždinske županije ili u tajništvu svo-jih škola. Nakon prijave natjecatelji će biti upoznati s pravilima igre koje utvr-đuju organizatori natjecanja, a ekipa se

sastoji od najviše 10 prijavljenih igrača. Turnir se organizira u ženskoj i muškoj kategoriji. Organizatori su: Savjet mladih Varaž-dinske županije, Savjet mladih grada Varaždina, Udruga kineziologa grada Varaždina i Varaždinske županije i Vije-će učenika Varaždinske županije.

Festival matematike – najbolji rezultati dosadNašim matematičarima 7 od 9 pehara Na Festivalu matematike – Pula 2013. naši su matematičari ostvarili najbolje rezultate dosad tj. od ukupno devet pe-hara čak sedam su osvojile ekipe Centra izvrsnosti Varaždin i tako pokazale ono što smo i prije znali. Imamo veliku širinu, tj. u svakom razredu je desetak izvrsnih matematičara!U kategoriji OMIKRON (4. , 5. i 6. razre-di) 1. mjesto osvojila je ekipa Centar izvr-snosti 1 , 2. mjesto ekipa Centar izvrsno-sti 4, a 3. mjesto ekipa Centar izvrsnosti 2. U prvoplasiranoj ekipi bili su Dora Ker-mek i Petar Benjak(6.r), Andrea Križanić (5.r) i Alisa Pevec (4. razred). U drugo-plasiranoj ekipi bili su Rebeka Petković i Marta Frlin (6.r), Nina Sokol (5. r) te Viktorija Lukaček (4.r), a treće mjesto osvojili su Marta Mihin i Josip Jambriško (6.r), Ida Kolmanić (5. r) te Nika Vrček (4.r). Preostale ekipe Centra izvrsnosti zauzele su 8. , 9. , 10. , 15. i 16. mjesto od 43 ekipe.U kategoriji OMEGA (7. i 8. razredi) prvi je Centar izvrsnosti 2 , a u ekipi su bili Nevena Petrović i Lukas Novak (8.r) te Teodora Peček i Benyamin Taourirt (7.r), a drugi je bio Centar izvrsnosti 1 u sa-stavu Josip Kelava i Sebastijan Vidaček (8.r) te Aleksandra Saša Božović i Rea Novak(7.r). Zanimljivo je da su Nevena, Lukas i Benyamin i lani bili članovi po-bjedničkih ekipa. Ostale ekipe zauzele su 5. i 8. mjesto u konkurenciji 32 ekipe. Srednjoškolci su osvojili 2. i 3.mjesto. Druga je bila ekipa Centar izvrsnosti 1 u sastavu , Filip Hrenić, Mateja Čelar, Ni-kola Šalgaj i Tomislav Gregurić, a treća ekipa Centar izvrsnosti 2 u kojoj su bili Luka Martinez, Frano Mihaljević, Maja Puček i Anabela Ljubić.Ostale ekipe zauzele su 7. , 8. , 16. i 21. mjesto u konkurenciji 56 ekipa.Sve ovo rezultat je dobrog rada u ško-lama i Centru izvrsnosti iz matematike, a velike zasluge pripadaju i Varaždinskoj županiji koja je prva u Hrvatskoj prepo-znala vrijednost znanja i ulaganja u zna-nje. Inače, u 2013. godini Centar izvrsno-sti slavi petu godišnjicu rada.

Varaždin obilježila je svoj dan. Svečanoj sjednici su uz veliki broj učenika i profe-sora prisustvovali i zamjenik gradona-čelnika Grada Varaždina mr.sc. Vjeran Radelić te pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždin-ske županije mr.sc. Miroslav Huđek.O rezultatima koje postiže škola, te o svim školskim aktivnostima govorio je ravnatelj škole Igor Kos.- Danas je naša škola na visokoj razini te svakim danom sve više napreduje. Svake godine sve više učenika upisu-je Svečanom sjednicom Nastavničkog

vijeća, ali i mnogim drugim sadržajima Elektrostrojarska škola ovu školu jer kvalitetnom ponudom zanimanja ga-rantiramo budućim učenicima zavidnu razinu znanja-rekao je ravnatelj škole te dodao kako bez kontinuiranog rada nema napretka. Osim svečane sjednice u okviru Dana škole održala su se i na-tjecanja u sportu i računalnim igrama,a filatelistička grupa pripremila je izloške za smotru stvaralaštva u Šibeniku.Učenici su odmjerili i snage u košarci, pi-kadu te šahu, dok su maturanti odigrali nogometnu utakmicu s profesorima.

natjEcanjE samo za maturante, 20. svibnja igraj graničar i osvoji upad na špancirfest!

U okviru dana škole održane različite aktivnosti, sportski sadržaji te filatelistička izložba

obilježen dan Elektrostrojarske škole

12br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

Varaždinska županijanoVosti

Županijska skupština Varaždinske žu-panije prepoznala je izniman dugogo-dišnji rad i doprinos poznatog obrtnika i mecene Viktora Plaveca te mu je odlu-čila dodijelili Nagradu za životno djelo. Uz velike sportske uspjehe, koji uklju-čuju osnivanje Hrvačkog kluba u Varaž-dinu, aktivno bavljenje boksom, nogo-metom, speedwayem, moto utrkama, lovom i ribolovom, Plavec je ostvario i iznimno uspješnu i bogatu sudačku karijeru u boksu te vrši funkcije pred-sjednika Boksačkog saveza Republike Hrvatske, Ribolovnog društva te Aero kluba Varaždin.

rotarijanac i FotograFPovrh sportskih uspjeha, Viktor Pla-vec jedan je od osnivača Rotary kluba Varaždin, a kao rotarijanac i dobitnik je najveće svjetske nagrade „ Paul Ha-ris“. Sudjelovao je u mnogim humani-tarnim akcijama te aktivno pomagao ljudima u nesreći i osobnim donacijama i angažmanom. Njegov profesionalni

proglašeni dobitnici javnih priznanja Varaždinske županije za 2013. godinu

Poznati obrtnik Viktor Plavec dobitnik nagrade za životno djelo

Nagrade će laureatima biti dodijeljene na svečanoj

sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije u

povodu obilježavanja Dana županije, 8. rujna.

Plavec je ostvario i iznimno uspješnu i bogatu sudačku karijeru u boksu te vrši funkcije predsjednika Boksačkog saveza Republike Hrvatske, Ribolovnog društva te Aero kluba Varaždin

znanja i zahvalnice.

krEatiVci i VatrogasciFilmsko-kreativni studio Vanima dobio je Nagradu za iznimna jednogodišnja postignuća zbog višegodišnjeg provo-đenja obrazovnog programa djece i mladih u području videostvaralaštva i medijske kulture te zapaženog uspjeha u produkciji animiranih filmova djece i mladih. Također, istu nagradu osvojio je i Josip Jelenečki, poznati filatelist i kolekcionar, i to za svoj dugogodišnji uspješan rad s poštanskim markama, kojima je obilježio sva važna društvena, kulturna, sportska i vjerska zbivanja na području Varaždinske županije.Županijska skupština Nagradu za do-prinos ugledu i promociji Varaždinske županije u zemlji i svijetu dodijelila je Vatrogasnoj zajednici Varaždinske žu-panije i Dunji Bezjak-Pavelić. Krovna va-trogasna organizacija u Županiji, Vatro-gasna zajednica Varaždinske županije kroz proteklu se godinu istakla promi-canjem stoljetne tradicije vatrogastva, ugleda Varaždinske županije u svijetu te kao organizator Međunarodne va-trogasne olimpijade.

nagrada i dUnji bEZjakRođena Varaždinka, koja danas živi u obližnjem Mariboru, Dunja Bezjak-Pave-lić nagrađena je za nemjerljiv doprinos promicanju kulture hrvatskog naroda u Sloveniji te promicanju prijateljstva i razvijanje dobrosusjedskih odnosa. Du-nja Bezjak-Pavelić poznata je i po svom humanitarnom djelovanju, u pomaga-nju izbjeglicama te prikupljanju odjeće i obuće za ugrožene građane. U pro-teklih osamnaest godina odradila je 150 projekata, za koje je dobila priznanja i s državnih razina. Predsjednik Republike dodijelio joj je Orden Predsjednika Re-publike - Red hrvatskog pletera, dobit-nica je Nagrade Grada Varaždinke, pri-znanja „Najhumanitarka“ te „Priznanja Društva hrvatsko-slovenskog prijatelj-stva Varaždin.

posebna postignuća i doprinos ugleduNagrada za iznimna jednogodišnja postignuća pripala je Filmsko-kreativnom studiju Vanima te Josipu Jelenečkom za njihov doprinos i postignuća koja su od osobitog značaja za Varaždinsku županiju u području gospodarskog i društve-nog života. Županijska skupština Nagradu za doprinos ugledu i promociji Varaž-dinske županije u zemlji i svijetu dodijelila je Vatrogasnoj zajednici Varaždinske županije i Dunji Bezjak-Pavelić.

fotografski rad zabilježen je u brojnim knjigama i monografijama te je mnogo doprinio razvoju fotografskog zanata implementacijom novih tehnologija. Danas je Viktor Plavec predsjednik Etič-kog povjerenstva Varaždinske župani-je, a za svoj predani doprinos javnom životu Varaždinske županije i Republike Hrvatske dobio je brojne nagrade, pri-

Viktor Plavec

13Varaždinska županija noVosti

Zakon o pravu na pristup informacija-ma (ZPPI), jedan od najmoćnijih alata za suzbijanje korupcije, omogućava i osigurava ostvarivanje Ustavom Re-publike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na po-novnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. ZPPI se primjenjuje na sve informacije koje su tijekom svog rada skupila tijela javne vlasti, izuzev informacija za koje postoji obveza čuvanja tajnosti (suklad-no zakonu koji uređuje sigurnosno-oba-vještajni sustav Republike Hrvatske) te klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države ili su nastale u okviru suradnje tijela javne vlasti s međunarodnim or-

ganizacijama ili drugim državama. ZPPI je usklađen s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora i Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o jav-nom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.

jEdnaka dostUpnost Prema ZPPI-ju informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i prav-noj osobi, a tijela javne vlasti trebaju ih objavljivati pravodobno, točno i u pot-punosti, tretirajući pri tome sve upite jednako. Tijela javne vlasti dužna su na svojim in-ternetskim stranicama objaviti na lako pretraživ način zakone i ostale propise koji se odnose na njihovo područje

Zakon o pravu na pristup informacijama predstavljen u županijskoj palači

jedan od najmoćnijih mehanizama za suzbijanje korupcijeOvaj propis definira načine omogućavanja i korištenja svih informacija koje donose ili prikupljaju tijela javne vlasti, počevši od nacrta zakona i drugih propisa te općih akata koje donose, preko godišnjih planova, programa i strategije pa sve do uputa, izvještaja o radu, financijskih izvješća i drugih odgovarajućih dokumenata

14br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

Varaždinska županijanoVostirada, opće akte i odluke koje donose, s razlozima za njihovo donošenje, na-crte zakona i drugih propisa te općih akata koje donose, godišnje planove, programe, strategije, upute, izvještaje o radu, financijska izvješća i druge od-govarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti, po-datke o izvoru financiranja, proračunu i izvršenju proračuna, informacije o do-dijeljenim potporama, bespovratnim sredstvima ili donacijama uključujući popis korisnika i visinu iznosa, informa-cije o svom unutarnjem ustrojstvu, s imenima čelnika tijela i voditelja ustroj-stvenih jedinica i njihovim podacima za kontakt, zapisnike i zaključke sa službe-

kako ostvariti pravo na informaciju

Detalj s predstavljanja projekta

nih sjednica tijela javne vlasti i službe-ne dokumente usvojene na tim sjedni-cama, te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti. Naj-kraće rečeno – tijela javne vlasti dužna su objaviti sve informacije relevantne za njihov djelokrug rada.

Informacije o zakonima i ostalim pro-pisima, opće akte i odluke s razlozima za njihovo donošenje, nacrte zakona i drugih propisa, godišnje planove, pro-grame, strategije, upute, izvještaje o radu, financijska izvješća i druge odgo-varajuće dokumente tijela javne vlasti

Zainteresirane osobe pravo na pristup informaciji ostvaruju podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tije-lu. Pisani zahtjev treba sadržavati naziv i sjedište tijela jav-ne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište, pri čemu podnositelj za-htjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu ovog Za-kona. Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe, ali tijelo javne vlasti ima pravo tražiti od korisnika naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije i naknadu troškova dostave tražene informacije. Tijelo javne vlasti mora odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva hoće li na njega odgovoriti ili ne, a u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na od-govarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.Ukoliko tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje je posjeduje, dužno je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu i o tome obavijestiti podnosite-

lja. Znači, ako se netko obrati gradu ili županiji sa zahtjevom za informaciju kojom raspolaže neka agencija ili ministar-stvo taj grad ili županija bi trebali zahtjev proslijediti tim tijelima javne vlasti i o tome obavijestiti podnositelja. Ro-kovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se produžiti za 15 dana, računajući od dana kad je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji, ako se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti, jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija, ako je to nužno da bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije, odnosno ako će tijelo javne vlasti provesti test razmjernosti i javnog interesa.Ukoliko tražitelj informacije ocijeni da odgovor dobiven od tijela javne vlasti nije potpun može zahtijevati njezin ispra-vak, odnosno dopunu, u roku od 15 dana. Ukoliko je neza-dovoljan informacijom ili uopće nije dobio odgovor može se žaliti Povjereniku za informacije koji će donijeti rješenje o žalbi najkasnije u roku od 30 dana. Protiv rješenja Povje-renika žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, koji mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana.Naravno, ovo su samo temeljne odrednice ZPPI-ja i trebat će još vremena da ovaj zakon zaživi u potpunosti i da se uspostavi djelotvoran sustav objave informacija tijela javne vlasti. A prvi korak da do toga dođe je pomoći građanima da saznaju kako ostvariti svoje Ustavom zajamčeno pravo na informaciju.

15Varaždinska županija noVosti

dužna su dostaviti u u Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hr-vatske koji vodi i održava Hrvatska in-formacijsko-dokumentacijska referalna agencija (HIDRA).Tijela javne vlasti poput županija, gra-dova ili općina dužna su javnost infor-mirati o dnevnom redu zasjedanja ili sjednica službenih tijela i vremenu nji-hova održavanja, načinu rada i moguć-nostima neposrednog uvida u njihov rad te odrediti broj osoba koje im mogu nazočiti. U svakom tijelu javne vlasti treba se odrediti službenika za informacije koji vodi računa o redovitom objavljivanju informacija i odgovara na upite.

ograničEnja objaVaInformacija se može uskratiti ako se tiče postupaka koje vode nadležna tije-la u predistražnim i istražnim radnjama, ali samo za vrijeme trajanja tih postu-paka, ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, porezna, poslovna ili profesionalna tajna, ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, ako bi njeno objavljivanje prije dovršet-ka izrade cjelovite i konačne informa-cije moglo ozbiljno narušiti proces do-nošenja neke odluke te ako je pristup informaciji ograničen sukladno među-narodnim ugovorima. Tijela javne vlasti mogu uskratiti infor-maciju ako ocijene da bi njeno objav-ljivanje ugrozilo vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne, onemogućilo rad nadzornih ti-jela ili povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva. Ukoliko postoje dvojbe o posljedica-ma objavljivanja neke informacije tijelo javne vlasti dužno je prije donošenja konačne odluke provesti test razmjer-nosti i javnog interesa i utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Projekt „Otvorena vrata“ Transparency internationala hrvatska i Varaždinske županije

informirani građani pomažu postizanju djelotvornije vlastiŠto je više informacija o radu tijela javne vlasti dostupno javnosti to je uspješnija komunikacija između građana i tijela javne vlasti i manja vjerojatnost da će doći do korupcije

Najbolji način za suzbijanje korupcije je transparentnost, odnosno, dostu-pnost informacija. Što je više informa-cija o radu tijela javne vlasti dostupno javnosti to je uspješnija komunikacija između građana i tijela javne vlasti, a to je jedan od temeljnih preduvjeta za uspješno upravljanje javnim resursima. Također, što je rad tijela javne vlasti otvoreniji javnosti to je manja vjerojat-nost da će doći do korupcije i upravo stoga je poznavanje Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI) ključno u smanjivanju rizika od korupcije. Upo-znatost građana sa Zakonom o pravu na pristup informacija u Varaždinskoj županiji je već spektakularno dobra jer čak 68,9 posto građana zna da Zakon postoji, što je za preko 20 posto bolje

nego što su pokazali rezultati istraži-vanja provedenog s istim pitanjem na području cijele Republike Hrvatske u rujnu 2012. godine: 47,54 posto. Me-đutim, tek nešto više od petine žitelja Varaždinske županije, odnosno njih 21,8 posto, zna da im ZPPI pomaže kad traže informaciju od tijela javne vlasti. Kako bi se građane što bolje upoznalo sa ZPPI-jem i načinima kako zatražiti informacije od tijela javne vlasti Tran-sparency International Hrvatska je u suradnji s Varaždinskom županijom po-krenuo projekt „Otvorena vrata“ čiji je cilj educiranje i informiranje građana o načinima dobivanja informacija od tije-la javne vlasti. Prvi korak u projektu bila je provedba ispitivanja da bi se utvrdilo koliko gra-đani znaju o ZPPI-ju, potom je u travnju uslijedila organizacija okruglog stola, a u rujnu i listopadu će u suradnji s Anti-korupcijskim povjerenstvom Varaždin-ske županije biti održana predavanja u gradovima Varaždinske županije na kojima će građanima biti predstavljen ZPPI. Na ovaj način građani Varaždinske žu-panije će znati bolje kako ostvariti svo-je pravo na informaciju ne samo kod lokalnih već kod svih tijela javne vlasti te na taj način osigurati bolju komuni-kaciju s njima i uspješnije definiranje svojih potreba. Sličan projekt je TIH proveo u Gradu Zaboku 2010., gdje je broj građana Zaboka koji znaju za ZPPI porastao u svega devet mjeseci, od ve-ljače do studenog, za 4,2 posto. Od ve-ljače do studenog je za gotovo četvr-tinu porastao i broj građana koji znaju od koga mogu zatražiti informaciju: u studenom je njih 25 posto znalo da su to tijela javne vlasti, dok je u veljači taj postotak iznosio svega 20,3 posto.

Projekt „Otvorena vrata“ trebao bi pomoći da i

u Varaždinskoj županiji postotak ljudi koji znaju da imaju pravo na informaciju i kako ga ostvariti poraste

te se na taj način unaprijede pretpostavke za odgovornije

korištenje resursa pod kontrolom tijela javne vlasti

Informacija se može uskratiti ako se tiče postupaka koje vode nadležna tijela u predistražnim i

istražnim radnjama

16br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

Varaždin gradovi

Nedavno ste razveselili kupce POS sta-nova u ulici Vilka Novaka. Uspjeli ste zatvoriti financijsku konstrukciju, ra-dovi se nastavljaju, useljenja kreću za par mjeseci. - Na sastanku u Ministarstvu graditelj-stva i prostornog uređenja, dogovore-no je da će Ministarstvo i Agencija za promet nekretninama financijski podu-prijeti projekt, što znači da se izvođači odmah vraćaju na gradilište. Dogovore-no je da se koriste sredstva rezervnog fonda, dinamikom da se prvo plate du-govanja prema Zagorje Tehnobetonu, što je i uvjet da se nastavi s radovima, a onda će se plaćati kako će radovi ići dalje, po fazama.

pos stanoViIako je riječ o problemu kojeg smo nasli-jedili i koji je zapeo zbog neracionalnih odluka bivšeg gradonačelnika, mogu

čvrsto obećati da će svih 45 obitelji, koje su kupile POS stanove, u svoje do-move useliti najkasnije do kraja godine. Prema riječima nadzornog inženjera za zgradu A1 potreban je rok od maksimal-no četiri mjeseca da bude predana na korištenje, a objekt B1 i A 2 trebali bi biti

gotovi do kraja godine, dakle u nared-nih šest mjeseci

cEntar Za mladEšto se sve u Varaždinu dogodilo od va-šeg posljednjeg razgovora za županij-ske vijesti?- Pokrenuli smo projekte o kojima ni-smo ni sanjali da ćemo ih pokrenuti, a odradili smo i dobar dio onoga što smo obećali. Posebno sam ponosan da smo zajedno s Gradom Koprivnicom uspjeli osnovati Sveučilište, a rezultate te od-luke ostvarivat ćemo godinama. Ima-mo Sveučilište i sami možemo razvijati programe koje želimo. Nakon trideset godina, kroz energetsku obnovu javnih zgrada, krenuli smo s ulaganjima u dječ-je vrtiće. Liberalizirali smo sustav napla-te parkiranja u gradu i od kada postoji koncesionar - po prvi put je jedna od-luka išla u prilog građanima. Potpisan je ugovor s Varaždinskom biskupijom i stvoreni su uvjeti za izgradnju Caritaso-vog centra. Gotovi su radovi na osigu-ranju željezničko cestovnih prijelaza u Kučan Marofu i Jalkovcu, a dobili smo i Dom željezničara za budući Centar za mlade.hoće li Varaždin uskoro prestati biti ta-ocem priče o otpadu?Napravili smo sve što je u pravnom smislu bilo moguće, a naglašavam, u skladu sa zakonom. Naglašavam to jer prijašnje rješenje nije bilo takvo i na ža-lost znamo kamo nas je dovelo: imamo tvornicu koja ne može raditi, cijela stvar je pred državnim odvjetništvom, vodi se sudski proces, a te ugovore ne mo-žemo konzumirati niti u jednom dijelu. Pokušavali smo se dogovoriti s nekim gradovima i općinama. Dogovor s Gra-dom Čakovcem na kraju je opstruiran, jer je napravljen medijski pritisak na lokalno stanovništvo u Totovcu. Drugo rješenje imali smo s općinom Davor, ali 15 minuta prije sjednice Gradskog

počeli radovi koji su kasnili zbog zimeKakva vam je suradnja s mjesnim odborima u gradu i u prigradskim naseljima? U odnosu na ono kako se radilo prije, suradnja je značajno poboljšana. Nažalost, proračun trenutno nema dovoljno sredstava da može pratiti sve zahtjeve gra-đana. Princip je da stanovnici svakog mjesnog odbora preko svojih predstavni-ka sami kažu što žele da se uredi i gdje su njihovi problemi u mjesnim odborima. Sukladno mogućnostima, s njima određujemo prioritete i zatim kreću radovi. Varaždin je ovih dana veliko gradilište, radi se na puno mjesta jer su u tijeku svi radovi koje smo planirali realizirati u prvoj polovici godine, a neki od njih krenuli su kasnije zbog preduge zime.

gradonačelnik goran habuš

Sve smo primamljviji studentskoj populaciji i naša je vizija da Varaždin grad od 50.ooo stanovnika ima i 15.000 studenata

gradonačelnik Varaždina goran habuš o godinu i pol zastupanja građana

U nekim područjima ostvarili smo puno više nego što smo planirali

17Varaždingradovi

vijeća, na kojoj smo trebali definirati konačni tekst ugovora i potpisati ga, vjerojatno uslijed pritisaka politike ili privatnog kapitala, i ovo je rješenje, na žalost, palo u vodu. Nakon toga išli smo na jedino moguće rješenje, raspisivanje koncesije.

sElEkcija otpadaU Varaždinu ste, kao prvi u hrvatskoj, krenuli s projektom primarne selekci-je otpada ? o čemu je riječ i kako ide projekt?Trenutno oko 5 tisuća Varaždinaca već u svojim učionicama, igraonicama i uredima,selektira otpad u tri posude. Osim što je najkvalitetnije, to će biti i

Pokrenuti su projekti o kojima nismo ni sanjali da ćemo ih pokrenuti.

Posebno sam ponosan da smo zajedno s Gradom

Koprivnicom uspjeli osnovati Sveučilište, a rezultate te odluke ostvarivat ćemo

godinama. Imamo Sveučilište i sami možemo razvijati programe koje želimo.

diti nova zgrada FOI-a, a vrijednost in-vesticije je oko 150 milijuna kuna. Treća faza je dogradnja studentskog doma za 600 studenata, a vrijednost tog zahva-ta je oko 70 milijuna kuna. Investirat će se ukupno oko 250 mili-juna kuna, što će pokrenuti gospodar-stvo, male poduzetnike i obrtnike. Sve-učilište, kojeg smo osnovali, također će ići u uređenje kampusa na Ribnjaku.

obraZoVna slikačesto ističete veliku važnost domaćeg sveučilišta.Kroz vlastito sveučilište konačno ima-mo mogućnost da s gospodarstvom odlučujemo koje ćemo studije imati u Varaždinu, a želja nam je kroz sveučili-šte promijeniti obrazovnu sliku Varaž-dinaca i stanovnika županije, ali i cijele regije te utjecati na industrijske politike i koncept razvoja našeg grada i cijelog kraja u budućnosti. još je nekoliko otvorenih gradskih tema, poput prijevoza...Što se gradskog prijevoza tiče, planira-mo osigurati povoljniji gradski prijevoz za umirovljenike. Zahvaljujući subvenci-jama Grada, autobusna karta za njih ne bi koštala sedam, već pet kuna.

zakonski preporučljivo rješenje, jer se otpad selektira na mjestu nastanka. Procjena je da bi se ukupna količina ot-pada koju proizvodi grad Varaždin, a to je oko 15 tisuća tona godišnje, primar-nom selekcijom mogla smanjiti za čak 70%. Siguran sam da je budućnost no-vonastalog otpada u Varaždinu upravo definitivno primarna selekcija s kojom smo već krenuli u svim dječjim vrtići-ma i osnovnim školama, te u gradskoj upravi.

sVE primamljiVijiVaraždin postaje sve primamljiviji stu-dentima.Da, puno se radi na području visokog obrazovanja. Naša je vizija da Varaždin, grad od 50 tisuća stanovnika, ima i 15 tisuća studenata. Osim što smo s Ko-privnicom osnovali Sveučilište, odradili smo projekt Sveučilišnog kampusa koji ima tri faze. Nakon dugo godina riješe-no je pitanje studentskog restorana, a riječ je o projektu vrijednom od 12 i pol milijuna kuna. Odlukom Gradskog vije-ća FOI-u je darovana nekretnina u Ulici kralja Petra Krešimira IV. gdje će se gra-

Varaždinski gradonačelnik goran habuš i njegova zamjenica natalija martinčević u jednoj od akcija na varaždinskoj gradskoj tržnici

Što se gradskog prijevoza tiče, planiramo osigurati

povoljniji gradski prijevoz za umirovljenike. Zahvaljujući

subvencijama Grada, autobusna karta za njih bi

koštala 5 kuna.

gradonačelnik habuš i njegov zamjenik radelić zadovoljni su kako teku radovi

gradonačelnik Varaždina goran habuš o godinu i pol zastupanja građana

U nekim područjima ostvarili smo puno više nego što smo planirali

18br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

noVi maroF gradovi

Valja reći i da Grad ne može građane osloboditi plaćanja

vodnog doprinosa, tu im može pomoći samo Vlada,

odnosno Hrvatske vode

I gradnja srednje škole počinje iduće godine

Većina društvenih domova je pred propadanjem

Novi Marof ovih je dana veliko gradi-lište. No, ne zato što su izbori, kaže gradonačelnik Darko Hrenić, već zato što je Grad napokon izašao iz velikog minusa, a dio novca namaknuo je i pro-dajom zemljišta te dividendom Varko-ma. Radovi su dugo stajali zbog snijega koji je padao do prije mjesec dana, što se ponajviše odnosi na rekonstrukciju Črnog mosta.

nogostUpi i kanaliZacijaOn će, nažalost, umjesto da je završen 30. travnja, biti završen 30. lipnja, od-nosno najkasnije 15. srpnja - kaže novo-marofski gradonačelnik. Počela je i gradnja nogostupa na žu-panijskim cestama, pa se tako krenulo s Janušicom u Strmcu, slijedi nogostup u Oštricama od Ključa prema Donjem Presečnu te u Remetincu od škole pre-ma centru mjesta i prema Novom Ma-rofu. To su tri ugovorena nogostupa, gdje 25 posto plaća Grad, a 75 posto ŽUC. Pre-ostali nogostupi planiraju se graditi u drugoj polovici godine. U tijeku je i grad-

živo je i u poslovnim zonama, otvaraju se novi pogoni

novi marof kao veliko gradilišteGrad je napokon izašao iz velikog minusa, a dio novca namaknuo je prodajom zemljišta u poslovnoj zoni

nja potpornog zida u Oštricama, čija je vrijednost 350.000 kuna, a završena je i prenamjena prostora u Dječjem vrtiću Novi Marof kako bi mališani dobili više mjesta. Vrijednost je tih radova oko 120.000 kuna – ističe Hrenić. Radi se i sekundarna kanalizacija u Bednjanskoj ulici, na području grada postavljeno je osam dječjih igrališta te 11 nadstrešnica, a trenutačno se radi i ugibalište u Orehovcu, na koje će se postaviti nadstrešnica. Pošljunčano je i dosta cesta, a taj će posao Grad stajati oko 200.000 kuna.

UrEđEnjE domoVaUredili smo i neke društvene domove, ne zato da se nekome svidimo, već zato što je većina domova pred propa-danjem. Zamijenili smo krovište doma u Možđencu, a u Završju uređujemo dom radi otvorenja ambulante. Čekamo i troškovnik za uređenje krovišta doma u Strmcu, a slijedi nam i legalizacija osam domova, za što ćemo utrošiti oko 300.000 kuna. Kad već govorimo o le-galizaciji, predložio sam da se na idućoj

sjednici Gradskoga vijeća u lipnju, do-nese odluka da se komunalni doprinos smanji na jednu kunu po kubičnom me-tru. Tu izlazimo ususret građanima. Va-lja reći i da Grad ne može građane oslo-boditi plaćanja vodnog doprinosa, tu im može pomoći samo Vlada, odnosno Hrvatske vode. Komunalni doprinos je naš prihod i tu dajemo maksimum koji možemo - kaže Hrenić.

počinju velike investicije - škola, park, obilaznica, pogoni...Novi Marof čekaju i veće investicije, pa se tako krenulo i u promjenu urbanističkog plana radi gradnje srednje škole, prema kojem će srednja škola biti locirana iza osnovne škole i Levi´sa, a bit će tu prostora i za sportski park. Hrenić očekuje da će gradnja srednje škole početi iduće godine, budući da je i Vlada donijela odluku da je Novi Marof u mreži srednjih škola. Do kraja godine trebao bi biti završen i dio dokumentacije za istočnu obilaznicu, a novomarofski se gradonačelnik nada dogovoru s Hrvatskim cestama, koje bi u svoj proračun za iduću godinu trebale staviti oko 10 milijuna kuna za otkup zemlji-šta. Sama gradnja ceste mogla bi početi 2015. godine. Živo je i u poslovnim zonama, pa će se tako u zoni iza Autobusnog kolodvora uskoro otvoriti pogon Plastike Hajduk vrijedan 15 milijuna kuna, a očekuje se i da Novokom iduće godine počne gradnju svog prostora, kako bi se oslobodio centar grada.

gradonačelnik darko hrenić

19žUc

S Tomislavom Osonjačkim, ravnateljem Županijske uprave za ceste razgovarali smo o financiranju sanacija prometnica u Varaždinskoj županiji. Nakon ovogo-dišnje duge zime, koja je usto obilovala i oborinama te izazvala enormna ošte-ćenja, počevši od udarnih rupa do klizi-šta i odrona, ŽUC će se ove godine teže nositi s povećanim troškovima, imajući u vidu da je na području koje pokriva ŽUC samo ove godine otvoreno pede-setak novih klizišta.

UdVostrUčEni troškoVi

Povećanje troškova zimske službe bit-no utječe na cjelokupnu godinu tako da manje sredstava ostaje za ljetno održa-vanje, ali to se neće odraziti na osigu-ranje sigurnog odvijanja prometa, kaže nadalje T. Osonjački. - Na ceste u zimskom razdoblju utječe smrzavanje i količine soli. S obzirom na to da je ova zima bila rigoroznija od dosadašnjih, ovogodišnja pojača-na oštećenja prometnica utjecat će na povećanje troškova. Radovi na sanaciji udarnih rupa već su u tijeku na svih 900 kilometara cesta koje pokriva ŽUC, no mnogo veći problem predstavlja pede-setak novih klizišta.

milijunske štete zbog klizišta na županijskim prometnicama

žUc poslao zahtjeve za pomoć pri sanaciji klizišta

Na području koje pokriva ŽUC ima 50 novih klizišta, a pojavila su se u gotovo cijelom brdskom dijelu županije. Najveće je u

Kameničkom Podgorju, a najnovija su na području

Donje Voće, Ivanca, Gačica, na ulasku u Varaždinske

Toplice, u općini Visoko...

Najteža je situacija u Kameničkom Pod-gorju, gdje je otvoreno klizište na oko 500 metara, a i u Donjoj Voći također je otvoreno novo klizište, u nenaselje-nom mjestu u blizini zaseoka Plitvica. Klizišta su se pojavila u gotovo cijelom brdskom dijelu županije, a najnovija su na području Ivanca, Gačica te na ulasku u Varaždinske Toplice i u Visokom.

odroni na promEtnicENa mnogim cestama odronili su se po-kosi na prometnice, najveći odron za-bilježen je na području Višnjice, gdje se nekoliko tisuća metara kubičnih zemlje sručilo na cestu. To smo sanirali i nada-mo se da taj odron neće ići dalje, poru-čuje Osonjački. Ove godine ŽUC planira samo za sa-naciju klizišta izdvojiti oko dva milijuna kuna vlastitih sredstava. - Čim se proljepša vrijeme, nastavit će se rekonstrukcije započete protekle godine, prema financijskim planovima i prioritetima koji se usklađuju s općina-ma i gradovima. Budući da su i općine i gradovi imali višestruko povećane troš-kove zimske službe, moraju se uskladiti naše i njihove financijske mogućnosti - zaključio je T. Osonjački.

Na mnogim cestama odronili su se pokosi na prometnice

žUc će se ove godine teže nositi s povećanim troškovima zbog velikog broja klizišta

20br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

lEpoglaVa gradovi

Na cijelom području grada Lepoglave gotovo više i nema kućanstava koja ne-maju izlaz na pristupnu cestu. Sagrađe-no je deset kilometara nogostupa, i to uz prometnice, gdje je najvažnija sigur-nost učenika i djece, ali i ostalih sudio-nika u prometu. Radilo se na asfaltnim tepisima, posta-vila svjetlosna prometna signalizacija, montirale se nadstrešnice autobusnih stajališta te uređivala autobusna ugiba-lišta. Od zatečenih 180 svjetiljki u javnoj rasvjeti, danas je njihov broj povećan na 1400. Troškove javne rasvjete Grad plaća 700 000 kuna na godišnjoj razini. - Toliko od građana ne prikupimo od komunalne naknade, kojom bi se taj trošak trebao financirati. Ali zbog toga

Samo prošle godine kandidirali smo

32 projekta na fondove Europske unije, a to je u prosjeku 2,5 projekata

mjesečno. Svaki od njih je na

nekoliko stotina stranica, što znači da je riječ o velikom

opsegu posla

Zadovoljni smo jer imamo stabilan proračun

Javnu rasvjetu Grad plaća 700.000 kuna godišnje

Uskoro slijedi realizacija najskupljeg projekta u povijesti Lepoglave, a to je izgradnja kanalizacije i pročistača vrijednosti od 90 milijuna kuna

škola je obnovljena i zbog boljih uvjeta nastava se može odvijati u jednoj smjeni

nismo ni gasili javnu rasvjetu niti građa-nima povećali komunalnu naknadu - re-kao je gradonačelnik Marijan Škvarić.

najskUplji projEktUkupna vrijednost projekta kanalizaci-je procjenjuje se na 90 milijuna kuna,

a obuhvatit će gradnju kanalizacije i pročistača za potrebe 5 tisuća korisni-ka Lepoglave i susjednih mjesnih odbo-ra. Grad je financirao izradu projekta, a imamo i građevinsku dozvolu. Sve poslove oko investicije povjerili smo Varkomu kao distributeru vode. U me-đuvremenu, on je raspisao natječaj za gradnju prve faze kanalizacije za centar lepoglave, a vrijednost ulaganja je 15 milijuna kuna.

grad projEkata- Samo prošle godine kandidirali smo 32 projekta na fondove Europske unije, a to je u prosjeku 2,5 projekata mjeseč-no. Svaki od njih je na nekoliko stotina stranica, što znači da je riječ o velikom opsegu posla. U suradnji s Projektno razvojnim ure-dom, Grad kontinuirano aplicira pro-jekte prema ministarstvima te nacio-nalnim i Europskim fondovima. Svaki projekt je potencijalni izvor financij-skih sredstava za dobrobit našega gra-da i zato projektima pridajemo tako veliku važnost.

gradonačelnik marijan škvarić

svaki projekt je potencijalni izvor financijskih sredstava za dobrobit našega grada i zato im pridajemo tako veliku važnost, objašnjava gradonačelnik

lepoglava zasluženo nosi titulu ‘grada projekata’

21lEpoglaVagradovi

Rezultat tog angažmana je skoro pot-pisivanje ugovora za 1,5 milijuna kuna za projekt gradnje pročistača u Kame-nici. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU potvrđeno nam je da će financirati prvu fazu izrade projektne dokumentacije za budući Tehnološki park, a izvjesna su i sredstva za izradu projekta Ekomuzeja čipke i čipkarstva - izvijestio je gradonačelnik.

stVaranjE srEdišnjEg prostora koji nEdostajENakon cjelokupne izgradnje komunal-nog, gospodarskog i društvenog se-gmenta, Grad kreće u uređenje nove vizure centra Lepoglave. - Pod time se misli na urbani centar sa stambeno – poslovnim objektima, ku-ćama, uređenim šetnicama i modernim gradskim trgom, koji se nastoje integri-rati s prostorom povijesnog dijela Lepo-glave. Idejno rješenje predstavili smo građanima i relevantnim institucijama,

al i ministrici graditeljstva i prostornog uređenja Anki Mrak Taritaš, koja je tom prigodom posjetila Lepoglavu. Pohvalila je naše idejno urbanističko rješenje i naglasila da se na takav način trebaju razvijati gradovi i općine. S ci-ljem stvaranja optimalnih uvjeta borav-ka mališana u vrtiću, prošle smo godine uložili 500 000 kuna u razne investicij-ske zahvate. Izrađen je i projekt njego-

ve dogradnje i rekonstrukcije u skladu s novim standardima, a u te će se zahtje-ve uložiti još milijun kuna - kaže.

briga Za najmlađELepoglavska je škola obnovljena, a za-hvaljujući stvorenim uvjetima, nastava u svim osnovnim školama odvija se u jednoj smjeni. Slijedit će gradnja dvo-djelne sportske dvorane u Kamenici u vrijednosti 7 milijuna kuna.

iZVršEnE sVE obVEZEKako kaže Škvarić, proračunski korisnici u cijelosti su dobili planirana sredstva, a sve ugovorne obveze koje Grad ima s izvođačima su u potpunosti isplaćene.- Odradili smo više od 160 projekta, što je dokaz da smo imali kvalitetne i dobre ciljeve. Spomenuo bih da je 2000. go-dine gradska imovina bila procijenjena na svega 2 milijuna kuna dok danas ona iznosi čak 77 milijuna kuna, što govori o intenzivnom ulaganju na području Le-poglave - kaže gradonačelnik.

Spomenuo bih da je 2000. godine gradska imovina

bila procijenjena na svega 2 milijuna kuna, dok

danas ona iznosi čak 77 milijuna kuna, što govori o intenzivnom ulaganju na

području Lepoglave, objasnio je gradonačelnik Marijan

Škvarić

sagrađeno je deset kilometara nogostupa, i to uz prometnice, gdje je najvažnija sigurnost učenika i djece

svaki projekt je potencijalni izvor financijskih sredstava za dobrobit našega grada i zato im pridajemo tako veliku važnost, objašnjava gradonačelnik

lepoglava zasluženo nosi titulu ‘grada projekata’

22br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

lUdbrEg gradovi

Na Trgu Svetoga Trojstva 5. svibnja održana je završna proslava Dana cen-tra svijeta. Tog dana u okviru 17. sajma i izložbe cvijeća Lora Centrum Mundi 2013. priređen je događaj pod nazivom „Dječji cvjetni korzo“, na kojem su na-stupila djeca iz ludbreških dječjih vrtića Radost, Iskrica i Smjehuljica te Dječjeg vrtića Veliki Bukovec. U poslijepodnev-nom dijelu slavlja u svečanoj povorci, predvođeni Ludbergom i gradskim no-tarom, trgom su prodefilirali i predstav-nici novih gradova prijatelja Ludbrega – Letenye i Ptuj.

sUradnja ćE sE nastaVitiNastupili su Puhački orkestar grada Ludbrega, MPZ Podravina i Ludbreške mažoretkinje te gosti iz Letenya i Ptuja - Folklorna skupina Rogoznica iz Ptuja, Folklorno društvo Anton Štrafel iz Mar-

Nadamo se da će se ovo prijateljstvo nastaviti, ne samo kroz kulturne segmente već i kroz gospodarski sektor, rekao je gradonačelnik

je nedavnom posjetu Ludbregu razgle-dao električni automobil i dobio prijed-log za kupnju vozila. Uza sve to, ostva-reni su i mnogi drugi projekti.- Unatoč smanjenim prihodima, izo-

stanku kapitalnih potpora te gos-podarskoj krizi, koja je i nas

pogodila, možemo biti zadovoljni. Na svetištu

Predragocjene Krvi Kristove uređena je centralna sta-za i bočne staze Križnog puta.

OSTVARENO

Izgrađene su pje-šačko-biciklističke

staze u nekim ulica-ma Ludbrega i naselji-

ma, radilo se na uređenju nerazvrstanih cesta. Izgrađe-

na je prometnica u Gospodarskoj zoni Istok te javna rasvjeta u četiri ulice u Ludbregu te u gospodarskoj zoni Istok i zoni Gospodarstvenici mogu biti djelomično ili potpuno oslobođeni poreza na tvrt-ku, komunalnih naknada i doprinosa,

dodijeljene su nagrade i priznanja grada ludbrega značajnim pojedincima

kovaca, a Letenye su predstavili puhački orkestar, mažoretkinje i citraši.- Nadamo se da će se ovo prijateljstvo nastaviti, ne samo kroz kulturne se-gmente i prijateljstva udruga već i kroz gospodarski sektor – rekao je gradonačelnik Lud-brega Marijan Kro-bot i izrazio nadu da će se suradnja uskoro nastaviti i na gospodar-skom planu. Uz proizvod-nju cvijeća, u Ludbregu je razvijeno i vi-nogradarstvo, pčelarstvo, pro-izvodnja mlijeka, uzgoj voća i povrća. Razvijena je prerađivač-ka industrija, trgovina na ve-liko i malo. Grad podržava obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost te je započeo projekt Smart Energy City s ciljem dugoročne održivosti razvoja energetski neovisnog „zelenog grada“.I ministar pomorstva, prometa i infra-strukture Siniša Hajdaš Dončić u svom

Električni automobil tvrtka ducatti dala je privremeno na korištenje gradu

Ludbreg završio svoju svibanjsku proslavu Dana centra svijeta

letenye i ptuj - novi gradovi prijatelji Ludbrega gosti na središnjoj proslavi

23lUdbrEggradovi

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovi-na otvorio je 3. svibnja u Ludbregu 17. međunarodnu izložbu i sajam cvijeća u centru svijeta. Kazao je da Ministar-stvo poljoprivrede godinama prati tu manifestaciju, što mu je i obveza, te da ludbreški cvjećari i povrtlari poka-zuju tradiciju, kulturu i znanje te način života i smjer kojim bi trebao krenuti veći dio seoskih gospodarstava u Hr-vatskoj, a na Ministarstvu je da ih po-drži kroz programe ruralnog razvoja. Pozdravne riječi u ime Grada Ludbre-ga uputio je organizatorima i gostima i Marijan Krobot, ludbreški gradona-čelnik. U ime organizatora, Turističke zajednice i Udruge cvjećara ludbreške regije, nazočnima se obratio Saša Jer-ković, predsjednik udruge. Govorio je i Predrag Štromar, župan Varaždinske županije, naglasivši da Županija svake godine pomaže organizaciju izložbe i sajma cvijeća u Ludbregu, a tijekom čitave godine ludbreškim povrtlarima i cvjećarima pomaže i poljoprivredna savjetodavna služba.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina otvorio 17. ludbrešku izložbu cvijećaizložba cvijeća okupila 193 izlagača

Svečanosti otvorenja uz mnogobroj-ne Ludbrežane nazočili su i Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika, Mario Habek - zastupnik u Hrvat-skom saboru, Dubravko Bilić – rav-natelj AZOP-a, gosti iz novih gradova prijatelja Letenje i Ptuj i mnogi drugi. Na ovogodišnjem sajmu predstavilo se 193 izlagača iz Hrvatske i inozem-stva, a sajam i izložba, uz niz drugih priredbi, među kojima je i dječje kor-zo, izložba slika i keramike Štefanije Baranašić u hotelu Amelia, te razno-vrstan glazbeni program, trajali su do nedjelje 5. svibnja.ovisno o broju novozaposlenih, koji

moraju imati prebivalište na području grada. Također, u cilju poticanja razvo-ja poljoprivrede na području grada Lud-brega u proračunu Grada osigurana su sredstva za pomoć poljoprivrednicima s prebivalištem na području grada Lud-brega. Započeo je projekt srednje škole u suradnji s Varaždinskom županijom i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, koji je i uspješno realiziran.

Radi poticanja razvoja poljoprivrede na području

grada Ludbrega u proračunu Grada osigurana su sredstva za pomoć poljoprivrednicima s prebivalištem na području grada Ludbrega. Započeo je i projekt srednje škole

u suradnji s Varaždinskom županijom i Ministarstvom

Započeo je “zeleni” projekt Smart Energy City

Smanjeni su prihodi i kapitalne potpore zbog gospodarske krize

gradonačelnik marijan krobot

Ludbreg završio svoju svibanjsku proslavu Dana centra svijeta

letenye i ptuj - novi gradovi prijatelji Ludbrega gosti na središnjoj proslavi

24br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

gradoviVaraždinskE toplicE

S Dragicom Ratković, zamjenicom gra-donačelnika Dragutina Kranjčeca, raz-govarali smo o projektima u Varaždin-skim Toplicama

U ZnakU tUriZma– Moja vizija su nove Varaždinske To-plice, temeljene velikim djelom na tu-rizmu. Za to imamo predispozicije koje treba konačno iskoristiti. Turizam je „strašna“ grana, koja se ne može osmi-sliti preko noći, no krenuli smo u tom smjeru – rekla je Ratković, koja se, osim u poduzetništvu, u proteklih nekoliko godina okušala i u javnoj upravi. – Toplice zbog vode imaju veliku šansu. Samo treba znati osmisliti nove pro-jekte, a oni će doći na red kada se i u Hrvatskoj stvore preduvjeti za strana ulaganja, a ne da se svakih pet mjeseci mijenjaju zakoni – smatra Ratković. Do-dala je da za zonu turizma traže investi-tore. – Želimo privući ulagače.

Ulagačima možemo na korištenje dati zemlju i geotermalnu vodu, a oni mogu nešto pokrenuti, kategorična je zamjenica gradonačelnika Dragica Ratković

Uštede su pomogle u realizaciji nekih aktivnostiU uspješnu realizaciju projekata uvjeren je i trenutni grado-načelnik Dragutin Kranjčec. – Grad Varaždinske Toplice ima gotove projekte, s građevin-skim dozvolama za kanalizaciju, idejni projekt za pročistač i još mnoge, a svi se oni temelje na strukturnim i kohezijskim fondovima - rekao je gradonačelnik. Najviše se ponosi time što su uspjeli izaći iz minusa. – U ovih 12 godina, koliko sam gradonačelnik, bilo je i teš-kih trenutaka. Tada je Grad bio u blokadi s minusom od 4,6 milijuna kuna, koji smo uspjeli sanirati, čime smo jako zado-voljni. No, nismo zadovoljni time što se nije postiglo više u

gospodarstvu i što nije otvoreno više radnih mjesta. Među-tim, sagledavajući sveukupnu situaciju u Hrvatskoj, nismo ni u minusu ni u plusu – osvrnuo se Kranjčec, koji se svrstao među rijetke gradonačelnike koji, ne samo da gradski prora-čun nisu doveli do minusa već ga je ostavio u plusu. Naime, u posljednje dvije godine, od 9,68 milijuna kuna na raspolaganju, potrošio je tek 7,77 milijuna, a uštede su se temeljile i na rezanjima u samoj gradskoj upravi, tako da je gradonačelničku dužnost obavljao volonterski, a primanja je smanjio i drugim zaposlenicima. Uvjeren je da će i njegovi potencijalni nasljednici nastaviti taj trend.

Gotovi su idejni projekti za kanalizaciju, pročistač

Nismo zadovoljni time što nije otvoreno više radnih mjesta ne kuće u Rukljevini, za koju je građevin-

ska dozvola već sređena te je potrebna samo finalizacija. Građevinska dozvola i projekt su spremni i za kanalizaciju, a za pročistač je napravljen idejni projekt. – Sve je to spremno za realizaciju, ali sada nas koči država jer se bez određenih do-zvola i riješenih imovinsko pravnih odno-sa ne možemo prijaviti za strukturne i ko-hezijske fondove – pojašnjava Ratković. Pred finalizacijom bi se u naredne četiri godine mogao naći i novi autobusni ko-

gradonačelnik dragutin kranjčec

noVi kolodVorKao Grad možemo im na korištenje dati zemlju i geotermalnu vodu, a oni mogu nešto pokrenuti. Jer, prije nego nađe-mo investitore teško je raditi bilo kakve projekte kada ne znamo koja će biti nji-hova vizija – kaže. Razvoj turizma možda je jedan od naj-većih projekata, a tu je izgradnja grob-

razvoj turizma jedna je od najvećih mislih vodilja

Uspješni projekti ostvareni i u Varaždinskim toplicama

Toplice zbog vode imaju veliku šansu. Samo treba znati osmisliti nove projekte

25VaraždinskE toplicEgradovi

Toplice u elitnom turizmuJoš jedan važan projekt koji bi Va-raždinske Toplice trebao smjestiti na važno mjesto na turističkim kartama. Riječ je o franšizi Eco Tour Europe i projektu Eco Tour Croatia, u koju se uključio i Grad Varaždinske Toplice. U sklopu toga na području Varaždin-skih Toplica izgradit će se ekološko etno-selo visoke kategorije, sa smje-štajnim kapacitetom od 500 ležaja, hotel za medicinski turizam s 400 ležajeva te sportski tereni. U tu svr-hu osigurano je zemljište veličine 18 hektara u turističkoj zoni. – Zasad je uključeno u projekt 38 hr-vatskih mjesta, a Varaždinske Toplice jedine su u sjeverozapadnoj regiji. Do sada je napravljena predinvesticijska studija, a do travnja sljedeće godine očekujemo da će projekt biti gotov. Tada će uslijediti izgradnja, financira-na iz fondova Europske unije, koja bi mogla trajati otprilike dvije godine – najavila je Ratković. Cijela investicija vrijedna je više od pedeset milijuna eura, a bit će velika prednost svim mještanima ovog kraja. Naglasak je, prije svega, na ekološkoj proizvodnji i autohtonim jelima, tako da će se moći surađivati s brojnim proizvo-đačima ovog kraja, a u samom kom-pleksu očekuje se 400 novih radnih mjesta.

lodvor, čime bi se oslobodio prostor i za gradski trg, koji Varaždinske Toplice sada nemaju. No, za to se prvo trebaju riješiti sudski sporovi koji se vode oko zemljišta. Nakon rješavanja tog pitanja Varaž-dinske Toplice imat će novi kolodvor, kojim će se osloboditi prostor za iz-gradnju trga, za koji su projekti također spremni.

RAVNOPRAVNOSTJedno od otvorenih pitanja jest i reali-zacija komunalne ravnopravnosti. – Smatram da svaki građanin Varaž-dinskih Toplica mora imati omoguće-ne jednake uvjete. Nije u redu da ljudi u centru, primjerice, imaju komunalnu infrastrukturu apsolutno riješenu, dok neki nemaju ni asfaltiranu ulicu i iz dvo-rišta izlaze u blato.

An

ton

io Š

iber

WW

W.A

nto

nio

sib

er.o

rg

razvoj turizma jedna je od najvećih mislih vodilja

Uspješni projekti ostvareni i u Varaždinskim toplicama

Nije u redu da ljudi u centru, primjerice, imaju komunalnu

infrastrukturu apsolutno riješenu, dok neki nemaju ni

asfaltiranu ulicu

Toplice zbog vode imaju veliku šansu. Samo treba znati osmisliti nove projekte

26br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

općinemali bUkoVEc

Darko Marković, načelnik općine Mali Bukovec, postao je član Općinskog vi-jeća 2005. godine, nakon završetka Fa-kulteta elektrotehnike i računalstva u Zagrebu i kao prvi zaposlenik predavač i mladi stručnjak Veleučilišta u Varaždinu izradio za općinu mnoge razvojne pro-jekte te, kako kaže, priskrbio Općini po-dosta sredstava za njihovu realizaciju.

od „slUčajnog“ postao UspjEšni načElnik - Nisam imao pojma o politici, tek tada sam se upoznao kako funkcionira jedi-nica lokalne samouprave. Četiri godine kasnije kad je tadašnji načelnik otišao u Ministarstvo gospodarstva nagovorili su me da se prihvatim te funkcije, iako na to nisam ni u primisli računao. Međutim, nitko se nije htio prihvatiti načelničke dužnosti pa sam popustio, uz uvjet da se do izbora nađe netko drugi – ispričao je Darko Marković kako je na pomalo ne-običan način postao načelnikom.Prekinuo je praksu „sitnih radova“ na uređenjima i „krpanjima“ poljskih pu-

Moja je velika želja na obnovljivim izvorima energije organizirati poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju – kaže načelnik

Uskoro bi trebala početi prva geotermalna ispitivanja

voda. Projekt obnovljivih izvora energije ćemo

predstaviti u hrvatskim i europskim razmjerima i

vjerujemo da ćemo ga uspjeti ostvariti s obzirom na sve predispozicije– rekao je

načelnik Darko Marković

Zanimanja ulagača u geotermalne izvore

ima dosta

Kanalizacija se može realizirati tek 2023. godine

tova, koju je zamijenio kompleksnim rješenjima izrade projektne dokumenta-cije za dobivanje sredstava iz europskih fondova. Tako je Mali Bukovec bio jedan od prvih u državi koji je projekt uređenja nerazvrstanih cesta na natječaj IPARD mjera 301. Tako je odobreno 2,4 milijuna kuna iz europskih fondova. Radi se o tri dionice nerazvrstanih cesta dužine oko šest kilometara koje bi trebale biti dovr-šene za mjesec dana.

Vrtić solidarnosti Ono s čime se mještani Malog Bukov-ca mogu pohvaliti je vrtić izgrađen po-četkom 2000-tih godina solidarnošću mještana. Svi su sudjelovali, neki nov-čanim sredstvima, drugi dobrovoljnim radom te je izgrađen suvremeni vrtić za prihvat 35 djece. Kako ističe načel-nik, rijetko se gdje više može naći ta-kav primjer solidarnosti koji podsjeća na „sistem samodoprinosa“ kojim su se gradili objekti od zajedničkog inte-resa. Vatrogasci su pomagali u beto-niranju temelja, pojedini obrtnici su besplatno zidali, postavljali krovište, stolariju, izolaciju, žbukali... Godine 2009. napravljena je i potrebna do-

kumentacija za dogradnju i za to je dobiveno 800 tisuća kuna. Ukupna in-vesticija dogradnje iznosi dva milijuna kuna, s 900 tisuća kuna smo dogradili najnužniji dio, te očekujemo da bi ove godine mogli dobiti preostala sredstva za završetak dogradnje. Ako ne dobi-jemo sredstva od Ministarstva prijavit

načelnik darko marković

šansu razvoja općine vide u tome što su privlačni ulagačima zbog jeftinijih komunalnih poreza

Veliki projekti malog bukovca - od vrtića do geotermalnih izvora

dobrovoljnim radom izgrađen je suvremeni vrtić za prihvat 35 djece, rijetko se gdje još može naći takav primjer solidarnosti

27općine mali bUkoVEc

dodijeljena priznanja za dan općineNa nedavno održanoj svečanoj sjednici Općinskog vijeća povodom blagdana sv. Florijana i Dana općine Mali Buko-vec, dodijeljena su priznanja zaslužni-cima. Po prvi put je dodijeljena titula poča-snog građanina općine Mali Bukovec i to Damjanu Grudenu, malobukovečkom zetu, inače uspješnom poduzetniku u Švicarskoj, dobrotvoru koji je donirao značajna sredstva za izgradnju dječjeg vrtića i obnovu vatrogasnog doma, ot-kupio prostore koje je poklonio općini i pomogao u izgradnji groblja. Zlatna plaketa Općine Mali Bukovec dodijelje-na je Vjekoslavu Golubiću iz Svetog Pe-tra legendarnom darivatelju krvi koji je 101 put dao krv, a Zahvalnice su dobili Franjo Zember iz Svetog Petra, hrvatski branitelj za izuzetni doprinos u razvoj sporta i Goran Šartaj i Novog Sela Podravskog za entuzijazam iskazan u svim akcijama na dobrobit žitelja općine Mali Bukovec.

ni problem u tome je kanalizacija. Prema postojećim planovima taj bi se projekt mogao realizirati tek 2023. godine i izi-skuje ogromna sredstva.

ViZija rjEšEnja Moja vizija rješenja je da čim prije dobi-jemo građevinsku dozvolu kako bi sami ušli u projekt apliciranjem svog progra-ma europskim fondovima. Pripremamo se i za izmjene i dopune prostornog pla-

na te donošenje strategije razvoja opći-ne. Glavna uporišta su u iskorištavanju geotermalnog potencijala na eksploata-cijskom polju. Koncentrirat ćemo se na iskorištavanje tog potencijala za obnov-ljive izvore energije. Zanimanja potenci-jalnih ulagača za taj projekt ima podosta i na tim obnovljivim izvorima energije bi se mogla organizirati proizvodnja cvije-ća u staklenicima i proizvodnja povrća s hladnjačama za skladištenje i čuvanje.

ćemo se na europske fondove – poja-snio je načelnik Marković.Da je vrtić u Malom Bukovcu bio više nego potreban, govori činjenica da sada vrtić pohađa već 45 mališana. Javljaju se i roditelji s potrebama smještaja djece ja-slične grupe, koja će moći biti smještena u dograđenom dijelu vrtića.Šansu razvoja općine vidim u privlačenju ulagača na naše područje zbog jeftinijih „komunalija“ i zemljišta, međutim glav-

nakladnici: - Varaždinske vijesti d.d., F. Supila 7b, Varaždin - Varaždinska agencija za marketing i promidžbu d.o.o. Stanka Vraza 4, (VII. kat), Varaždin

Urednik lista: Nikola Leskovar nikola.leskovar@varazdinske-vijesti.hr

Uredništvo lista: telefon (042) 213-200, fax 214-754

marketing: stefica.spanic@vzz.hr / (042) 410 131, fax 422 208

Web stranice županijskih vijesti: www.varazdinska-zupanija.hr

Tisak i uvez: Tiskara Zagreb d.o.o., Zagreb

List izlazi povremeno te se čitateljima dostavlja besplatno.

šansu razvoja općine vide u tome što su privlačni ulagačima zbog jeftinijih komunalnih poreza

Veliki projekti malog bukovca - od vrtića do geotermalnih izvora

dobrovoljnim radom izgrađen je suvremeni vrtić za prihvat 35 djece, rijetko se gdje još može naći takav primjer solidarnosti

28br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

općinemarUšEVEc

Maruševec, malo slikovito i pomalo baj-kovito mjesto već na prvi pogled osvaja svakog zaljubljenika prirode koji poželi živjeti izvan gradskih urbanih sredina. Okružen još uvijek gotovo netaknutom prirodom, pitomim brežuljcima i pito-resknim naseljima koja još uvijek odišu mirom prošlih vremena, Maruševec nije tipično suvremeno selo ni grad.

dobro prošli pri kUpnji Ovo općinsko središte obiluje povije-snim i kulturnim spomenicima, među kojima su najpoznatiji stari dvorac gro-fovske obitelji Pongratz i crkva sv. Jur-ja. Maruševec je poznat i kao mjesto u kojem je proveo djetinjstvo i školovanje veliki hrvatski pjesnik Gustav Krklec, po jedinstvenom prastarom običaju kiće-nja „Zelenog Jure“ i originalnim staro-drevnim maruševečkim narodnim noš-njama i još mnogočemu. Nova općinska zgrada podsjeća na oma-nji dvorac, s uređenim okolišem, prošire-nom prometnicom i parkiralištem, izvr-sno se uklopilo u idiličnu cjelinu naselja i prirode. Ovaj je objekt na ponos mješta-na, a izgrađen je zahvaljujući financira-nju prijašnjeg Ministarstva regionalnog razvoja, od kojeg je Općina u konačnici uspjela dobiti 80 posto potrebnih sred-stava. Projekt izgradnje bio je procije-njen na više od pet milijuna kuna, no na natječaju je zbog krize u građevinarstvu „prošao“ s 3,7 milijuna kuna. Tako je ova velebna zgrada Općinu na kraju koštala svega 570 tisuća kuna.

ima i dosEljEnika Inače, na području općine Maruševec na 50,15 kvadratnih kilometara u 16 na-selja obitava 6.370 stanovnika. Ima tri osnovnoškolske ustanove, OŠ „Gustav

Općinu Maruševec nedavno je posjetio predsjednik Ivo Josipović i oduševio se njihovim narodnim običajima

Krklec“ u Maruševcu te područne škole u Druškovcu i Gredi, koje pohađa oko 480 učenika, kojima u cijelosti Općina financira autobusni prijevoz.

prioritEti Kako kaže načelnik, Općina nastoji pomagati roditeljima i s tisuću kuna pomoći za novorođeno dijete te s 535 kuna za svakog polaznika vrtića bez obzira u kojem mjestu pohađa vrtić. Za sufinanciranje predškolskog odgoja Općina izdvaja 19 tisuća kuna. Briga za najmlađe i pomoć roditeljima važna je i zbog činjenice o negativnoj demograf-skoj slici zbog većeg broja umrlih nego rođenih na području općine Maruše-vec. Tu sliku, prema riječima načelnika, pomalo popravljaju doseljenici iz dru-gih područja koji ovdje kupuju kuće u kojima nitko ne živi i tu se naseljavaju. - Prioritetna nam je preokupacija zadr-žati naše mlade da ne napuštaju rodni kraj te u tom cilju nastojimo ostvariti što bolje preduvjete, primjerice, izgrad-njom dječjih igrališta, poboljšanjem komunalne infrastrukture uređenjem cesta i putova, rekonstrukcijom elek-trične mreže i drugim radovima.

U rekonstrukcije idemo tamo gdje po-stoji kanalizacijski kolektor, tj. od Ča-linca prema Ladanju. Tamo je dosad uređeno oko 1.500 metara prometnice uz izgradnju biciklističke staze i nogo-stupa. Radovi će se nastaviti i u svakoj etapi ćemo sudjelovati u sufinanciranju ovisno od mogućnosti proračuna, koji iznosi od 7 do 8 milijuna kuna – rekao je Ivan Šagi. Daljnji važni plan je oprema-nje poduzetničke zone, čiji je projekt dostavljen Ministarstvu regionalnog razvoja.

otkUpili parcElEZemljište površine od oko 8 hektara Općina je otkupila od privatnih vlasni-ka, a sadrži 15 parcela. Kad se izgrade prilazne ceste, moći će se ponuditi investitorima, koji već sada iskazuju interes, a prvi investitor će po svemu sudeći započeti s izgradnjom hale za proizvodnju PVC stolarije. Dosad je Ministarstvo poduzetništva i obrta u opremanje zone uložilo 1,7 milijuna kuna, a Općina Maruševec oko 1,8 mi-lijuna. Posebni strateški zadatak koji navodi načelnik Šagi rješavanje je problema

Prvi investitor će po svemu sudeći započeti s izgradnjom

hale za proizvodnju PVC stolarije u Maruševcu. Dosad je Ministarstvo

poduzetništva i obrta u opremanje poduzetničke

zone uložilo 1,7 milijuna kuna, a Općina Maruševec oko 1,8

milijuna

bogatstvo prirodnih ljepota, povijesnih i kulturnih znamenitosti, ali sve manjeg broja stanovnika

Važno je da mladi ne odlaze iz maruševca

načelnik ivan šagi pred novom općinskom zgradom, koja podsjeća na omanji dvorac

29općine marUšEVEc

Prastari običaj spreman za UNESCO

maruševečki Zeleni jura dozvao je predsjednika ivu josipovićaPrastari maruševečki običaj kićenja Zelenog Jure, koji se nalazi na listi hrvatske nematerijalne baštine i kan-didiran je za svjetsku nematerijalnu baštinu UNESCO-a, bio je povod za dolazak hrvatskog predsjednika Ive Josipovića u Maruševec prošlog pet-ka, 26. travnja, gdje se „u živo“ upo-znao s ovom jedinstvenom pučkom maruševečkom tradicijom. U nazoč-nosti brojnih mještana Maruševca i okolnih naselja, na trgu ispred općin-ske zgrade, članovi KUD-a „Klaruš“ koji njeguje tradiciju maruševečkog kraja prikazali su predsjedniku kako se mladim brezovim granama kiti Zeleni Jura, a potom je povorka predvođena pjevačima i tamburašima u čuvenim maruševečkim narodnim nošnjama, praćena vatrogascima, kuburašima i kočijom s predsjednikom i njegovim domaćinima, prošla do kraja Čalin-ca, gdje je skinuta i u krijesu spaljena odora Zelenog Jure kako bi se oda-gnalo sve zlo i s proljećem se rodio novi plodan i bogat život. Predsjednik Josipović vidio je i zelenim granama i cvijećem okićene dvorišne ograde uz svaku kuću uz koju je prolazila po-vorka, što je također dio običaja uz Jurjevo, koje je inače i ove godine na isti način bilo proslavljeno na blagdan sv. Jurja, 23. travnja. - Ovaj jedinstveni maruševečki običaj moramo i želimo podržati da postane dio svjetske ne-

materijalne baštine UNESCO-a. Očito je da ljudi u Maruševcu brinu o svojoj tradiciji i kulturi i zaista je užitak doži-vjeti i sudjelovati u ovim lijepim običa-jima. Zeleni Jura je očito jako aktivan ne samo ovdje nego i u pojedinim drugim zemljama, primjerice u Slove-niji, gdje se isto njeguje kao starinski običaj dobrih namjera i dobrih želja te možemo biti ponosni što imamo tako lijepe običaje – komentirao je pred-sjednik Josipović. Na predsjednikove pohvale posebno je bila ponosna Ana Rehvald, dugo-godišnja predsjednica maruševečkog KUD-a, koji je oživio i afirmirao ove običaje. Zelenog Juru je za UNESCO kandidiralo hrvatsko Ministarstvo kul-ture, zajedno s istovrsnim ministar-stvima Slovenije, Bosne i Hercegovine te Rumunjske, u kojima se također njeguju običaji vezani uz Jurjevo te proljeće, zelenilo i šumu. Očekujemo da će u jesen 2014. godine Zeleni Jura postati dio nematerijalne svjetske ba-štine – rekla je predsjednica KUD-a „Klaruš“. Predsjednik Josipović je u općinskoj zgradi razgovarao s doma-ćinom, predsjednikom općine Ivanom Šagijem te predstavnicima Varaždin-ske županije i okolnih općina, a nakon završetka ceremonije, nakon paljenja krijesa, posjetio je Srednju školu Ma-ruševec i tamošnje Adventističko teo-loško visoko učilište.

oborinskih voda, posebice u naselju Greda, gdje zbog neriješene odvodnje znaju biti poplavljena poljoprivredna domaćinstva, njihovi podrumi, vrtovi i gospodarske zgrade.

najtEži problEmi kanaliZacija i odVodnja– U dogovoru smo s Hrvatskim vodama za iskop kanala kako bi se barem one-mogućila daljnja plavljenja. To bi bilo privremeno rješenje, dok se ne realizira cjeloviti projekt izgradnje sustava ka-nalizacije i odvodnje oborinskih voda, koji smo već bili praktično dogovorili s Hrvatskim vodama. Treba proširiti i groblja, pogotovo ono u Maruševcu, gdje gotovo više nema mjesta za uko-pe - rekao je načelnik.

Projekt od 5 milijuna Općinu na kraju koštao 570.000 kuna

Na groblju gotovo da više nema mjesta za ukope

bogatstvo prirodnih ljepota, povijesnih i kulturnih znamenitosti, ali sve manjeg broja stanovnika

Važno je da mladi ne odlaze iz maruševca

načelnik ivan šagi pred novom općinskom zgradom, koja podsjeća na omanji dvorac

30br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

općinedonja Voća

povelju o suradnji i prijateljstvu predstavnici općina će potpisati uoči ulaska u EU

Dugogodišnje prijateljstvo Donje Voće i slovenske općine starše

mladež dVd-a donja Voća potvrdila je nade za dobar plasman

sa susreta vatrogasne mladeži i podmlatka u belišću

drugo mjesto za vatrogasnu mladež iz donje VoćeDVD Belišće bio je domaćin XVI. Susreta vatrogasne mla-deži i podmlatka te 1. kola Kup natjecanja za mladež Hr-vatske vatrogasne zajednice. Natjecanje se održalo 28. travnja po lijepom sunčanom vremenu. U kategoriji mla-deži ukupno je nastupilo 15 ponajboljih ekipa iz cijele Hr-vatske. Ovo je bilo jedno od najuzbudljivijih vatrogasnih Kup natjecanja za mladež. Osim što je bilo plasmansko za Kup, najbolje plasirane ekipe primile su i pehare za prva tri mjesta od domaćina, DVD-a Belišće, te sve eki-pe sudionice i medalje za uspomenu. Izvodila se jedna vježba i štafetna utrka prema pravilniku HVZ-a, kao i na svim Kupovima u 2012. godini. Mladež DVD-a Donja Voća ostvarila je dobar rezultat osvojivši drugo mjesto iza DVD-a Bedekovčina te time potvrdila opravdane nade za dobar plasman na izlučnom natjecanju i plasman na Vatrogasnu olimpijadu. Odlazak na natjecanje u Belišće omogućio je donacijom načelnik općine Donja Voća Kru-noslav Jurgec.

Predstavnici općine Donja Voća 1. lipnja ove godine gostovat će u slovenskom Zlatoličju na proslavi Dana općine Star-še. U tom povodu načelnici općina, Kruno Jurgec i Bojan Kirbiš, svečano će potpisati povelju o suradnji i prija-teljstvu svojih općina. Na taj način sim-

bolično će biti obilježena 30. godišnjica kako su tadašnje mjesne zajednice, Do-nja Voća i Zlatoličje, u Zlatoličju 1983. godine potpisale povelju o bratimljenu. Stoga će povelju o partnerstvu općina Donja Voća i Starše supotpisati i tamoš-nji predsjednici mjesnih zajednica Do-nja Voća i Zlatoličje, Ivan Komes i Janez Ekart. Općina Donja Voća će ovim či-nom, pred sam ulazak Hrvatske u puno-pravno članstvo Europske unije, dobiti

U slovenskom Zlatoličju na proslavi Dana općine Starše načelnici općina,

Kruno Jurgec i Bojan Kirbiš, svečano će potpisati povelju

o suradnji i prijateljstvu svojih općina

načelnik krunoslav jurgec

Voća je dobila prvu partnersku općinu iz zemlje članice EU-a

I u Donjoj Voći su se proteklih mjeseci pojavila nova klizišta

prvu partnersku općinu u susjednoj Slo-veniji, zemlji članici EU-a. U cjelodnev-nom prigodom svečanom, športskom, kulturno-umjetničkom i zabavnom pro-gramu uz domaćine iz Općine Starše su-djelovat će i predstavnici općine Donja Voća; KUD Donja Voća, učenici Osnov-ne škole i pjevački zbor „Ljubav i mir“ kao i članovi donjovoćanskog DVD-a, nogometnog kluba, udruge umirovlje-nika, lovaca i vinogradara. Uz svečani i umjetnički program u Zlatoličju će biti održane i nogometne utakmice, susret umirovljenika, vatrogasna vježba, a po-tom prijateljsko druženje sudionika uz dobru glazbu, jelo i piće.

U Zlatoličju će biti održan svečani i umjetnički program, utakmice, susreti, druženja...

31oglasnik

Glazbena škola u Varaždinu raspisala je

natječaj za upis u I. razred pripremnog obrazovanja i I. razred srednje Glazbene školeGlazbena škola u Varaždinu jedna od najstarijih glazbenih škola u ovom dijelu Europe. Utemeljena je 1. siječnja 1828. u okviru tadašnjeg Glazbenog društva, a iz potreba Grada za školovanim glazbenicima, namijenjena prije svega na-darenoj djeci koja nisu imala sredstva za takvu vrstu školo-vanja. U tom je smislu njena povijest od osnutka do 1936. neprestana borba za opstanak: uslijed novčanih teškoća nekoliko se puta gasila i obnavljala. Tek od 1936. djeluje kontinuirano, najprije kao osnovna, a od 1952. i kao srednja glazbena škola. U tom je razdoblju, posebice posljednjih dvadeset godina, uspjela nadoknaditi početni diskontinuitet, ostvarujući visoku kvalitetu nasta-ve te je tako danas jedna od najznačajnijih glazbeno-obra-zovnih ustanova tog ranga u Hrvatskoj. Njeno se posebno mjesto očituje:

u visokom postotku uspješnosti upisa njenih učenika na 1. akademije i visoke škole za glazbu u domovini i ino-zemstvu, velikom broju nagrada na natjecanjima kao i činjenici da je nepresušno vrelo iznimnih glazbenika od kojih su mnogi stekli svjetski ugled;u iznimno velikom području koje gravitira prema Ško-2. li.

S druge je strane uloga Škole u glazbenom životu Varaždi-na i Varaždinske županije iznimno velika. Unatrag sedam godina Škola je domaćin te jedan od organizatora Među-narodne ljetne škole barokne glazbe i plesa Aestas musicae što je vode ugledni, uglavnom britanski, ali i drugi inoze-mni i hrvatski glazbenici i pedagozi. Odgojno-obrazovna struktura Glazbene škole u Varaždi-nu obuhvaća predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast. Nastavu drži 79 visokostručnih profesora glazbe, a izvodi se u sedam odjela: odjel za teoriju glazbe, odjel za klavir, odjel za solo pjevanje i orgulje, gudački odjel, pu-hački odjel, harmonikaški odjel, te općeobrazovni odjel. Na Školi djeluju četiri orkestra – gudački, puhački, harmo-nikaški i tamburaški – i pet zborova – predškolski, osnov-noškolski, djevojački, muški i mješoviti. Broj učenika u školskoj godini 2012./13. uključujući i uče-nike koji pohađaju nastavu u Područnom odjelu u Lepo-glavi je 660. Tijekom školske godine Glazbena škola priređuje niz odjel-nih i školski javnih produkcija svojih učenika. Isto tako učenici Škole sa svojim programima sudjeluju u svečano-stima svih značajnijih proslava i manifestacija Grada i Žu-panije. Sve češće sudjeluju i na međunarodnim festivalima,

a samo su prošle šk. godine odrađena dva značajna gostova-nja; na Händel festivalu u Londonu te u Ravensburgu. Svakako treba istaknuti suradnju Škole sa Varaždinskim komornim orkestrom s kojim najbolji učenici nastupaju kao solisti. Nadalje, učenici varaždinske Glazbene škole istaknuti su sudionici na domaćim i međunarodnim semi-narima kao i stalni sudionici na državnim i međunarod-nim natjecanjima. Njihov je broj na natjecanjima kao i broj osvojenih nagrada iz godine u godinu sve veći. Osim iznimno velikim brojem nagrada, kvaliteta obrazo-vanja na Glazbenoj školi u Varaždinu očituje se, kao što je već spomenuto, u uspješnosti njenih učenika pri upisu na akademije i visoke škole za glazbu i do 98%. Studij glaz-be, osim u Zagrebu, vrlo često upisuju u izvan domovine, a najčešće u Grazu, Beču, Salzburgu, Ljubljani, Kijevu, Moskvi, Petrogradu, Stuttgartu, Parizu i drugdje. Važno je naglasiti da učenici Glazbene škole u Varaždinu polažu ispite državne mature. Dakle, oni učenici koji se tijekom svojeg srednjoškolskog obrazovanja ne odluče za poziv vezan uz profesionalno bavljenje glazbom, bez problema mogu konkurirati za upis na neki od društveno – humani-stičkih fakulteta (npr. Filozofski fakultet, Dramska akade-mija, Učiteljski fakultet i dr.). Glazbena škola u Varaždinu je zbog svoje uspješne povi-jesti postala jednim od simbola grada Varaždina, a njezini bivši učenici i proslavljeni glazbenici promicali su ugled Grada i Škole diljem svijeta. Njezina vrata otvorena su za sve zainteresirane roditelje i potencijalne učenike, a više o natječaju upisa u srednju glazbenu školu može se saznati na web stranici Škole. http://glazbenaskolauvarazdinu.hr/upisi-2013-14/

32br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

općineVisoko

Općina Visoko donijela je sve strateš-ke dokumente potrebne za razvoj kao što su prostorni plan uređenja općine, strategija gospodarskog razvitka i zele-ni plan djelovanja Agenda 21. O tome i drugim aktualnim temama iz općine Vi-soko porazgovarali smo s načelnikom Dragutinom Matekovićem.- Najviše napora i sredstava uloženo je u izgradnju komunalne infrastrukture, što je osnovni temelj za razvoj obrtniš-tva i malog poduzetništva. Općina smo s vjerojatno najmanjim izvornim prora-čunom u državi, koji je u prošloj godini iznosio svega 653 tisuće i 861 kunu, a ostvareni projekti premašuju gotovo tri izvorna proračuna – ističe načelnik Mateković.

sklopljEni UgoVorišto je poduzeto da bi se ojačalo gospo-darstvo u općini?Sklopljen je ugovor o provedbi projek-ta „Lokalni projekti razvoja-mikrokredi-tiranje“ te Općina sudjeluje u subvenciji kamate na poduzetničke kredite s 0,5 postotnih poena. Općina je tik uz au-tocestu Zagreb – Goričan svojim pro-stornim planom uređenja predvidjela izgradnju poduzetničke zone Vinično, površine 14 hektara. Zemljište je u pri-vatnom vlasništvu, Općina, na žalost, nema sredstava za otkup i zona nije u funkciji. Međutim, kako su izmjene i dopune prostornog plana vremenski zahtjevniji proces, zona je predviđena u slučaju zainteresiranih investitora.od komunalnih zahvata koje biste po-sebno istaknuli?

rekonstrukcijom žele pretvoriti glavni trg u kulturni i gospodarski punkt

Ostvareni projekti premašuju tri proračuna općine VisokoSvoju perspektivu općina vidi u razvoju turizma, obrtništva i proizvodnji ekološke hrane, naglasio je Mateković

U suradnji s Elektrom, pogon Sveti Ivan Zelina, prošle je godine u Visokom, zaselak Brijeg, rekonstruirana nisko-naponska mreža i postavljena ulična rasvjeta. Vrijednost ove investicije je 510 tisuća kuna, a njenim završetkom sva naselja na području općine imaju rekonstruiranu niskonaponsku mrežu i uličnu rasvjetu. U tijeku je projektira-nje dviju trafostanica, od kojih je jed-na u vikend-zoni Vinično – Čerijenec, a druga u Čanjevu, čime bi se električna energija dovela do utvrde. U suradnji sa ŽUC-om u prošloj je godini obavljen dio rekonstrukcije županijske ceste Brezni-ca – Križevci s izgradnjom nogostupa u naselju Visoko, a vrijednost zahvata je

oko milijun kuna. Ove se godine pred-viđa završetak preostalih 300 metara nogostupa. Također, modernizirane su dvije nerazvrstane ceste u dužini od 750 metara, a vrijednost investicije je 350 tisuća kuna. Treba napomenuti da u općini nema domaćinstva do čijih vra-ta nije doveden asfalt.općina ima dobru suradnju i s hrvat-skim šumama?Točno, jer s njima u suradnji uređene su šumske prometnice, koje ujedno služe i u turističke svrhe, jer imaju namjenu pješačkih, biciklističkih i konjičkih staza. Ove se godine planira uređenje šumske prometnice Čanjevo – Paka, dužine tri i pol kilometra.

rEkonstrUkcijaNapravljen je projekt za rekonstrukci-ju i obnovu društvenog doma s uređe-njem središnjeg trga u Visokom. Zbog čega je to važno?Realizacija ovog projekta, vrijednog oko šest i pol milijuna kuna, bitna je i iz gospodarskih razloga, jer postoji inte-res za iznajmljivanje prostorija u Druš-tvenom domu, koje su na žalost u izu-zetno derutnom stanju, s neispravnim instalacijama, a krov prokišnjava. Trg bi osim društvene i kulturne imao i namje-nu tržnice, gdje bi domaći proizvođači hrane, OPG-ovi i obrtnici, odnosno stari zanati, mogli prodavati svoje proizvo-de.

U svrhu promocije same utvrde Čanjevo

organizira se manifestacija Bitka za utvrdu

Čanjevo, koju svake godine

posjećuje sve više posjetitelja, a koja je

za sada jed ini turistički potencijal općine

U općini nema domaćinstva do kojeg nije doveden asfalt

U društvenom domu neispravne su instalacije, krov prokišnjava...

načelnik dragutin mateković

33općine Visoko

Kada spominjete poljoprivrednu proi-zvodnju, na koji način općina pomaže poljoprivrednicima?Općina sufinancira umjetno osjeme-njivanje krava i junica, za što je prošle godine utrošeno 24 i pol tisuće kuna, a sufinanciraju se i police osiguranja usjeva, nasada te goveda za rasplod

s 25 posto. Svoju perspektivu općina vidi u razvoju turizma, obrtništva i pro-izvodnji ekološke hrane.provodili ste projekt arheoloških istra-živanja utvrde čanjevo. kako napredu-je projekt?U 2011. godini vrijednost radova iznosila je 183 tisuće i 469 kuna, dok je projekt u

prošloj godini, na žalost, izbačen iz su-financiranja, no Općina će poduzeti sve da se nastavi. U svrhu promocije same utvrde Čanjevo organizira se manifesta-cija Bitka za utvrdu Čanjevo, koju svake godine posjećuje sve više posjetitelja, a koja je za sada jedini turistički potencijal općine. U suradnji s Osnovnom školom i župom Presvetog Trojstva osnivamo i etnografsku zbirku visočkog kraja

sUFinanciranjE općina sufinancira brojne potrebe i udruge. Kako to uspijevate s obzirom na skroman proračun.Sufinanciraju se brojni školski progra-mi, kao što su školska kuhinja, škola pli-vanja, nagrade za učenike koji sudjeluju na natjecanjima, zatim darovi za djecu svih uzrasta u povodu blagdana svetog Nikole, program međunarodne eko-škole, program društva Naša djeca, boravak djece u vrtićima. Iz proračuna smo također sufinancirali prijevoz uče-nika srednjih škola, za što je utrošeno 107 tisuća kuna, dok je za sufinanciranje brojnih udruga građana izdvojeno 62 ti-suće kuna.

sufinanciraju se brojni školski programi kao što su školska kuhinja, škola plivanja...

34br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

općinebrEZnički hUm

Da bismo saznali novosti iz Brezničkog Huma, napravili smo razgovor s načel-nikom Zoranom Hegedićem, koji se do-taknuo raznih, ponajviše gospodarskih, tema.što se sve čini za poboljšanje života u brezničkom humu?Puno toga što doprinosi kvalitetnijem životu Brezničkog Huma. Nastojali smo da razvoj naše općine bude pozitivan u svakom pogledu. Odradili smo izmjene i dopune prostor-nog plana i proširili naše poslovne zone, što je pomoglo da neki naši ugledni po-duzetnici odluče nastaviti razvijati svo-je tvrtke i poslovanje baš u Brezničkom Humu, gdje se nakon već izgrađenih proizvodnih hala pokreću nove po-slovne investicije, zahvaljujući čemu u bliskoj budućnosti možemo očekivati i otvaranje novih radnih mjesta. Većina je poduzeća s našeg područja proizvodnog karaktera, svi su osjetili krizu, no čini se da se sada stvari polako mijenjaju i da se polako oporavljamo. Možemo zaključiti da je najteže razdo-blje već sada iza nas.

inFrastrUktUraUnatoč skromnom proračunu, nisu za-postavljena ni ulaganja u komunalnu infrastrukturu.Najmanja smo općina prema broju sta-novnika u Varaždinskoj županiji, s 1.337 stanovnika, s prosječnim izvornim go-

stanovnici brezničkog huma nadaju se da je najteže razdoblje iza njih

općina breznički hum je zbog investicija općina budućnostiI dalje ćemo činiti sve da se olakša dolazak investitora na ovo područje kako bi naša lokalna zajednica još više ojačala i napredovala, kaže načelnik

Mladi ljudi su se počeli doseljavati u općinu Breznički Hum

Svi poduzetnici s našeg područja osjetili su financijsku krizu

dišnjim proračunom od oko 1,3 milijuna kuna, što nisu velika sredstva, no to nije bila prepreka da ne odradimo i pripre-mamo niz značajnih infrastrukturnih projekata u vodoopskrbi i odvodnji, vi-soko i niskonaponskoj električnoj mre-ži, kao i na cestovnoj infrastrukturi te održavanju postojeće.

ponosniPonosni smo na ono što je općina Bre-znički Hum danas, a vjerujem da nam je svima želja u budućnosti postići još bolje rezultate. Breznički Hum je opći-na budućnosti, u koju su se mladi ljudi počeli doseljavati i koja će sigurno biti mjesto potrage mladih za poslom i bo-ljom budućnosti. kvaliteta rada i dostignuća potvrđe-na su i dobivanjem certifikata iso 9001:2008.Uveli smo ISO standard u rad općinske uprave, što znači da smo standardizirali procese u radu Općine i već četiri godi-ne radimo po tom sustavu. Osigurali smo besplatan prijevoz za naše srednjoškolce, postavili oglasne ploče, tiskamo općinske novine Hum-ski vjesnik, održavamo likovnu koloniju Sv. Martin, osnovali smo Društvo Naša djeca, uredili igraonicu za djecu i osno-vali Sportsko društvo Breznički Hum. Vatrogasce smo opremili na zavidnu razinu te ih uskladili sa svim zakonskim odredbama, ustrojili smo i tim civilne zaštite. Provodili ste i projekte za koje ste sredstva osigurali iz pretpristupnih fondova Europske unije.

pobratimstVo općinaPobratimili smo se s dvjema sloven-skim općinama, Krško i Šmartno pri Litiji, čime se veoma ponosimo jer smo time postali poželjan partner i izvan hr-vatskih granica. S Krškom je suradnja započela davno, zahvaljujući vatrogas-cima iz Radešića, a traje punih 40 godi-na. Zahvaljujući zanimljivim projektima, Breznički je Hum dobio značajna bes-povratna sredstva iz pretpristupnih i europskih fondova, na čemu ćemo na-stojati ustrajati i ubuduće, a da je tome tako, ovih dana dobili smo potvrdu da je prošao i četvrti u nizu projekta iz pro-grama Europa za građane, koji ćemo odraditi s našim slovenskim partnerima kada Hrvatska uđe u Europsku uniju.

načelnik Zoran hegedić

Pobratimili smo se s dvjema slovenskim općinama, Krško

i Šmartno pri Litiji, čime se veoma ponosimo jer smo

time postali poželjan partner i izvan hrvatskih granica.

35općine VEliki bUkoVEc

Stanovnici Velikog Bukovaca ne sje-ćaju se kada je rijeka Bednja pokazala zube kao što je to učinila krajem ožujka i početkom travnja ove godine. Načel-nik općine Vjekoslav Zdelar ni sam ne može vjerovati što je snašlo njihov kraj. Sjećaju se mještani da je slična prirodna katastrofa bila ‘71. godine, ali ne u tim razmjerima. Tada se razlilo staro kori-to rijeke Bednje, ali nije ipak bio takav plimni val. Požrtvovnim radom svih sta-novnika u općini za svega sat vremena pijeskom su napunili gotovo pet tisuća vreća za zečje nasipe. Pritom im je po-mogla „Šljunčara Smontara“, čiji prije-voz šljunka im je bio od velike pomoći, te Branko Perec iz Hrvatskih voda, koji

Veliki Bukovec lijepo je uređeno naselje, sa zelenim

i cvjetnim površinama

Poplave katastrafalnih razmjera pogodile su općinu Veliki Bukovec kao nikad do sad načelnik Vjekoslav Zdelar

po cijele dane stotinjak ljudi u Velikom bukovcu saniralo je štete od poplave

ne sjećaju se kad je zadnji put bednja ovako pokazala zube

Čak ni katastrofa koja se dogodila ‘71 godine nije imala ovakve razmjere, kao poplava Bednje, koja je krajem ožujka iznenadila stanovnike

noVo U VaraždinU - assaYa pUrUsha mEtoda

je bio aktivan praktički 48 sati ta dva najkritičnija dana. Općinski vijećnik i zapovjednik civilne zaštite Božidar Ka-nižaj na terenu je s ljudima bio po cijele dane. Ukupno je u Velikom Bukovcu,

Dobovici i Kapeli Podravskoj angažira-no stotinjak ljudi iz vatrogasnog druš-tva i civilne zaštite, a priključili su im se i mještani. Odaziv uopće, poručuju, nije bio problem.

U Centru za osobni razvoj, njegu i odr-žavanje tijela „Galatea“ imate moguć-nost da svojih sat vremena iskoristite na najbolji način i učinite nešto za sebe.Služi za otpuštanje mentalne napeto-sti i stresa kod menađera Prema Ayur-vedi, drevnoj indijskoj znanosti o živo-tu koja poučava da um snažno utječe na tijelo i da stanje uravnotežene svi-jesti uspostavlja stanje zdravlja.Ime metode znači „čovjek koji uživa u svjetlosti“, a njezina je namjera da se što veći broj ljudi upozna s prirodnim načinom uspostavljanja i održavanja fizičkog i mentalnog zdravlja.

Jedan sat u tjednu zgleda beznačajno, ali ako ga posvetite samo sebi ima ne-procjenjivu vrijednost. Kada pomislite: „Sat vremena samo za mene“ činiti vam se kao luksuz, prilika da se opustite i uživate. To je mali obred koji priređuje-te za sebe u užurbanoj svakodnevnici.

Oni vam pružaju smirenost, uravno-teženost i suverenost te jačaju osje-ćaj vlastite vrijednosti. Sat vremena kojeg koristite za opuštanje pripada samo vama. Svi tretmani mogu se do-govoriti pojedinačno ili u paketima, na kraju radnog tjedna i tokom vikenda u Centru za osobni razvoj, njegu i održa-vanje tijela „Galatea“, Varaždin Anina 16, na brojeve telefona: 098 638 089 - 098 678 080 ili putem e mail adrese: galateacentar@gmail.comViše informacija o djelatnostima Cen-tra možete pronaći na facebook – Ga-latea Centar i http://galateacentar.blogspot.com/

36br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

općinesVEti đUrđ

Po popisu stanovništva 2011. općina Sveti Đurđ ima nešto više od 3.900 stanovnika. Smještena je između rije-ke Drave na sjeveru i Plitvice i Bednje na jugu. U granicama se podudara s granicom župe, a prema riječima Ma-rijana Lazara, suradnja općinskih vlasti i župnika Vlade Boraka na zavidnoj je razini. Uz devet sela u općini: Struga, Sesve-te Ludbreške, Karlovec Ludbreški, Sveti Đurđ, Priles, Obrankovec, Luka Ludbreška, Komarnica Ludbreška i Hrženica - i dva su romska naselja - u Svetom Đurđu i Karlovcu Ludbreš-kom. U Svetom Đurđu nema industri-je, iako se u općinskom prostornom planu predviđaju dvije gospodarske zone. Gospodarska se djelatnost te-melji na nekoliko obrta, no okosnicu svekolikog razvoja zapravo čini mo-derna poljoprivreda farmerskog tipa. O današnjem životu u Svetom Đurđu razgovarali smo ukratko s Marijanom Lazarom, načelnikom općine.

potičU poljopriVrEdnikEkako općina potiče razvoj poljoprivre-de u svetom đurđu? Poljoprivreda je i jedna od glavnih stra-tegija Europske unije i ako država može pomoći u smislu subvencija, mogu tvr-diti da poljoprivreda u našoj općini ima dobru budućnost počevši od ratarstva, stočarstva, pa do vrtlarstva. Općina Sveti Đurđ odlučila je umanjenjem ko-munalnog doprinosa za pedeset posto

U općini je desetak farmi pilića i nekoliko modernih govedarskih i svinjogojskih

Poljoprivreda je okosnica razvoja općine sveti đurđ

podržati one koji žele otvoriti peradar-ske ili druge farme ili se baviti drugom poljoprivrednom djelatnošću. Poljopri-vreda je okosnica razvoja ovoga kra-ja, a mi se u Svetome Đurđu možemo pohvaliti s oko desetak farmi pilića te nekoliko dobrih govedarskih i svinjo-gojskih farmi. Općina je 2002. godine inicirala osnivanje Županijske udruge za svinjogojstvo u Svetom Đurđu. Od prošle godine ovdje su i dvije naj-modernije farme nesilica u slobodnom uzgoju. Općina prema odlukama Op-

ćinskog vijeća sve investicije u poljopri-vredi oslobađa 50 posto komunalnog doprinosa te na taj način potiče razvoj poljoprivrede, a od nedavnih prosvjeda mljekara subvencioniramo i umjetnu oplodnju goveda.

UrEđUjU grobljaKako ste se razvijali u komunalnom smislu, u što ste investirali u proteklih nekoliko godina?Što se naših financija tiče, unatoč krizi, moram reći da je tijekom 2012. godine općinski proračun bio oko 3.900.000 kuna te je zabilježen višak sredstava od 172.000 kuna. Osim toga, pokazatelji za prva tri mjeseca ove godine u odnosu na 2012. govore o ostvarenju prihoda od 136,8 posto.Kad je riječ o rashodima, tijekom proš-le godine pristupili smo planskom ure-đenju sva četiri groblja na području općine. Osim novih grobljanskih staza i postavljanju ograda na dijelu groblja, pristupili smo uređenju novih grobnih mjesta. Na groblju u Svetom Đurđu uveli smo i videonadzor te rasvjetu.

Za sve investicije u poljoprivredi 50 posto niže “komunalije”

U Svetom Đurđu nema industrije, iako su predviđene zone

načelnik marijan lazar

Što se financija tiče, prva tri mjeseca ove

godine u odnosu na 2012. govore o

ostvarenju prihoda od 136,8 posto

37općine martijanEc

jako im je bitna dobra suradnja s komunalnim poduzećima

najviše se ulaže u odgoj, obrazovanje i komunalije

Pripremljena je dokumentacija za rekonstrukciju i dogradnju osnovne škole

načelnik marijan horvat

Martijančani se nadaju da će ulaskom u Europsku uniju ovako prepoznatljiva općina imati veću mogućnost za brži razvoj

Uveden je digitalni program za rukovođenje grobljima

Nepropisno spaljivanje korova bio je uzrok većeg broja požara

- Općina Martijanec u svojem djelovanju najveći naglasak stavlja na procese u odgoju, obrazovanju, kulturi i izgradnji komunalne i društvene infrastrukture kao temeljnom čimbeniku opstojnosti i razvitka jedne sredine – rekao je načel-nik Martijanca Marijan Horvat. Naime, sa Županijom su realizirali pro-jekt besplatnog prijevoza srednjoško-laca i sufinanciraju djecu koja polaze

dječji vrtić novčanim iznosom od 400 kuna po djetetu. Izgrađen je prostor školske zadruge koji je predan na upo-trebu Osnovnoj školi Martijanec.

modErni sUstaVi- Pripremljena je dokumentacija za re-konstrukciju i dogradnju Osnovne škole Martijanec prema najnovijim pedagoš-kim standardima. Početak realizacije ovog projekta treba započeti ove godi-ne. Pokrenut je i rad Kulturno-umjetnič-kog društva Martijanec koje predstavlja i čuva narodne običaje i zastupa općinu u domovini i u inozemstvu - kaže na-čelnik. Naročiti napredak vidi se što se tiče izgradnje društvene i komunalne infrastrukture (školska zadruga, doku-mentacija za školu i dječji vrtić, asfalti-ranje ulica, uređenje javnih površina, uređenje perivoja kraj crkvi, uređenje kanala i putova, izgradnja vodovoda, elektrifikacija, uređenje groblja i slično. Martijančani se nadaju da će ulaskom u Europsku uniju ovako prepoznatljiva općina imati veću mogućnost za brži razvoj u svim segmentima života jedne zajednice. Odrađeni su mnogi projek-ti u, kako kaže načelnik Marijan Hor-vat, odličnoj suradnji sa Županijskom upravom za ceste, Hrvatskim cestama, Hrvatskim vodama i Hrvatskom elek-troprivredom. Uveden je program za

groblja u digitalnom obliku, što Marti-janec svrstava među općine koje imaju najmodernije sustave za rukovođenje grobljima, a velik posao odrađen je na području zaštite i spašavanja.

noVa VoZila- Formirali smo tim civilne zaštite te dali veliki doprinos u opremanju zaštitnom odjećom pripadnika DVD-a, nabavili smo dva modernija navalna vozila za gašenje požara, ali i potrebne vatro-gasne opreme. Osim toga otvorili smo mogućnost za razvoj lovno-ribolovnog i agroturizma – izvijestio je načelnik. Da se ulaganje u vatrogastvo isplatilo, svjedoči i sljedeća činjenica.- Bili smo nedavno primorani upozoriti na ponašanja građana u općini Martijanec zbog spaljivanja korova i loženja vatre na otvorenim prostorima poradi velikog broja vatrogasnih intervencija u ovoj go-dini i stvaranja velikih troškova u vatroga-snim organizacijama - rekao je načelnik.

Naročiti napredak vidi se što se tiče izgradnje društvene i komunalne infrastrukture

(školska zadruga, dokumentacija za školu i dječji vrtić, asfaltiranje...)

38br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

pZc

Tvrtka PZC Varaždin obilježila je 30. travnja 50. obljetnicu svog osnutka i rada. Tvrtka je osnovana 1962. godine, a od osnutka do danas bavi se održava-njem i zaštitom javnih cesta za poznate investitore, a danas uz takve radove obavlja i ostale radove na sanacijama i modernizacijama prometnica dobi-vene temeljem natječaja i postupaka javne nabave. Raspolaže impozantnim brojem strojeva i vozila kojima zadovo-ljava sve zahtjeve investitora. Iako je u međuvremenu doživjela i niz organiza-cijskih i drugih promjena, čitavo vrijeme tvrtka PZC Varaždin se i razvijala i rasla te danas zapošljava oko 210 radnika uz dodatnih 60 zaposlenika u PZC Ce-stogradnja, čija je prosječna plaća oko 5.300 kuna.

pZc Varaždin 30. travnja u hnk u Varaždinu proslavio svoj 50. rođendan

promovirana monografija, na svečanosti i brojni čestitari Želja nam je i dalje ostati lider u održavanju cesta na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske te da i nadalje možemo raditi u zdravoj konkurenciji

Na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu nazočni su se pri-sjetili povijesnih činjenica, ali i brojnih zapaženih rezultata i uspjeha tvrtke, a tim povodom promovirana je i repre-zentativna monografija o pedeset go-dina tvrtke.

lidEr U održaVanjU cEstaNazočnim zaposlenicima i poslovnim partnerima obratio Saša Varga, pred-sjednik Uprave PZC-a, te istakao da će PZC Varaždin zalagati da i nadalje osta-ne lider u ljetnom i zimskom održavanju cesta i modernizaciji čak 2500 kilometa-ra prometnica u četiri susjedne župani-je, a sve pod motom «Održavanje cesta za bezbrižan put». - Posebna mi je čast što vas mogu po-zdraviti uz pedeset godina tvrtke u ime svih bivših i sadašnjih zaposlenika. Vri-jednost te obljetnice je 50 godina tra-dicije, kao temelja uspješnosti i zato je ovo ponajprije i prigoda da se zahvalim cestarima, bivšim i današnjim, koji su napravili tisuće i tisuće malih koraka da bismo danas slavili tu obljetnicu. Hvala i investitorima i poslovnim partnerima, kao i našim kritičarima koji su nas natje-rali u inat da upremo sve snage uvijek iznova te budemo još bolji i kvalitetniji. tvrtka je osnovana 1962. godine i do danas bavi se održavanjem i zaštitom javnih cesta

Zaposlenicima i partnerima govorio je saša Varga, predsjednik Uprave pZc-a

39pZc

najzaslužniji rukovoditelji Dosadašnji direktori i članovi Uprave od 1962. do danas su:Tomo Šagi, direktor, Branko Osonjački, direktor, Božidar Varga, direktor i predsjednik Uprave i Saša Varga, predsjednik te Miloš Martinović i Mario Vdović, članovi Uprave Mladen Kovač, direktor PZC Cestogradnja. Rukovoditelji s više od 30 godina radnog sta-ža su Marija Ban i Božidar Brlek, voditelji računovodstva, Stjepan Bunta, vodi-telj mehanizacije, Čedomil Cili, šef operative, Mladen Gregur, voditelj redovitog održavanja cesta Stjepan Jozić, voditelj komercijale, Vlatko Marković, voditelj Ispostave Nadcestarije.

Na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu u

Varaždinu nazočni su se prisjetili povijesnih činjenica

ali i brojnih zapaženih rezultata i uspjeha tvrtke. Čestitke na dosadašnjim

uspjesima Upravi svim bivšim i sadašnjim zaposlenicima

uputili su i gosti

Prije pedeset godina naš cilj je zapisan i to ne samo za nekad već za danas i još važnije za vrijeme koje dolazi. Smjer-nice našeg razvoja bile su i ostale u skladu s našim sloganom «Održavanje cesta za bezbrižan put», a i poslovna odluka da se specijaliziramo za zimsko i ljetno održavanje cesta predstavljaju naš prilog neprestanom održavanju i povećavanju sigurnosti prometa na ce-stama. Želja nam je i dalje ostati lider u održavanju cesta na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, te da i nadalje može-

nas kao takvu doživljavaju i vide i da-našnji ali i budući investitori - rekao je Saša Varga, predsjednik Uprave PZC-a Varaždin.

sVEčanost i ZabaVaČestitke na dosadašnjim uspjesima Upravi svim bivšim i sadašnjim zaposle-nicima uputili su i gosti. Za govornicom su se tako izredali Goran Habuš, grado-načelnik Varaždina, Blanka Glavica Ječ-menica, zamjenica župana Varaždinske županije, Darko Koren, župan Kopriv-ničko-križevačke županije, te Jadran-ka Juriša, direktorica Gospodarskog interesnog udruženja Hrvatski cestar, koja je posebno naglasila zasluge du-gogodišnjega bivšeg direktora Božida-ra Varge. Svečanosti se pridružio i Milo-rad Batinić, potpredsjednika Hrvatskog sabora. Posebna atrakcija bio je i 1104. nastup Ljubomira Kerekeša u vlastitoj autorskoj komediji «Dimnjačar».

mo raditi u zdravoj konkurenciji u kojoj će naša tvrtka PZC Varaždin i na dalje funkcionirati kao iznimno kvalitetna, pouzdana i nadasve efikasna tvrtka u svom fahu. Također nastojat ćemo da

pZc zapošljava oko 210 radnika uz dodatnih 60 zaposlenika u pZc-ucestogradnja

40br. 23 • svibanj 2013. • GODINA V • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

posloVnE ZonE

Poslovne zone d.o.o. Varaždinske žu-panije i ove su godine sudjelovale na 2. međunarodnom poslovnom sajmu investicijskih projekata, komercijalnih nekretnina i prateće industrije za Ja-dransku regiju – REXPO Adriatic 2013. Poslovne zone na sajmu su predstavi-le nekoliko važnih projekata, između ostalih i projekt Hotel Jupiter i obnovu hotela Minerva u Varaždinskim Toplica-ma, uvršten među deset najboljih proje-kata u izboru REXPO ADRIATIC TOP 10. Predstavljene su mogućnosti ulaganja

posloVnE ZonE na mEđUnarodnom sajmU rExpo

hotel jupiter bio je top-projekt

u poslovne zone Varaždina, Lepoglave, Novog Marofa i Brezničkog Huma te potencijali ulaganja u općinu Mali Bu-kovec. Zajednički nastup organiziran je u suradnji s Varaždinskom županijom, HGK-Županijskom komorom Varaždin, Gradom Varaždinom, Specijalnom bolni-

com za medicinsku rehabilitaciju Varaž-dinske toplice te gradovima Lepoglava, Novi Marof, Ivanec, općinama Jalžabet, Breznički Hum, Kneginec, Mali Bukovec i Brdovec s područja Zagrebačke župa-nije, tvrtkom Prokon d.o.o. iz Varaždina i Poduzetničkim centrom Ljubešćica.

REXPO simbolizira početak novog investicijskog ciklusa u regiji, a Poslovne zone d.o.o. rado su se odazvale

Glavni cilj sajma REXPO okupljanje je svih

relevantnih sudionika tržišta investicijskih projekata i komercijalnih nekretnina, a

okuplja oko 700 posjetitelja i brojne predstavnike

ministarstava i državnih institucija

predstavili se i ostali gradovi i općineUz predstavljanje projekta Specijalne bolnice za rehabilitaciju Varaždinske to-plice, na sajmu su se predstavile i mogućnosti ulaganja u industriju u poslov-ne zone Grada Varaždina, Poduzetničke zone Grada Lepoglave, Poduzetničke zone Breznički Hum, Poduzetničku zonu Jalžabet, Poduzetničku zonu Knegi-nec, Poslovne zone grada Novog Marofa. Ujedno, projekt Varaždinske župa-nije, transformacija Specijalne bolnice Varaždinske Toplice u destinaciju zdrav-stvenog turizma prijavljen je na natječaj za najbolji aktualni investicijski projekt u Jadranskoj regiji. Župan Varaždinske županije Predrag Štomar istaknuo je velik značaj održavanja sajma u smislu privlačenja ulagača, kako u Varaždinsku županiju, tako i u cijelu regiju.

poslovne zone d.o.o. Varaždinske županije i ove su godine sudjelovale na sajmu

gradnja hotela jupiter, bolnice junona i adaptacija hotela minerve velik je projekt