POST ARIMA PLAC EH

LIST IZLAZI TJEDNO. - GOD6NJA

30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIN.

OGLASI PO NAROeiTOJ TARIFI.

GODINA IX. BROJ 28.

Šibenik, 1 O. srpnja 1938. 1-1

ADRESA UREDNISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. 11.

RUKOPISI SE NE VRAtAJU. -

Mladomisnici SrpanJ nije samo mjesec iltnoga

klasja l ietelatke pjesme koja se pre­lijeva l diže Iznad rodnih ravnica, ne­·go i mjesec lijepih mladomlsnltklh slavlja, kada novi Kristovi apostoli, pu­nl mladenatke svjeiln~ l iara, po prvi

.. puta stupaju k Bofjlm frtvenlclma l darivaju sebe l svoj narod Bogu mla­dosti nale. - Srpanj je mjesec novih, mladih svećenika, mladomlsnltkl mje­.sec.

Mladomlsnltka su slavlja uvijek svelana i lijepa, jer Ih ne priređuju

sami mladomlsnlcl nego lltav narod. l .zapravo su to prava narodna slavlja, slavlja onog naroda Iz kojega su svi nail mladomlsnlcl nikli, l među koji te se sutra opet povratiti.

HaJ katolllki narod se veseli mla­dim Misama svojih sinova, jer zna da će svi oni još Istog dana postati nje­govi savjetnici, tjeliteljl l vođe da će se s nJime veseliti l s njime tugovati, -s nJime se boriti i s njime pobjeđlva~.

Hrvatski narod nije od juler. Sto­ljeća su prohujala preko njegove gla­ve. l kroz lltavu tu dugu, lesto puta mutnu l krvavu, povijest svećenik je živio s narodom l za narod. Dok su mnogi drugi staleil u prošlosti, kao l u sadalnjostl, bill Izvan narodnih redo­-va, a lesto l proti narodu, dotle su svećenici uvijek orali l siJali na narod­noj njivi.

Jakost naroda je u njegovoj kuJ­uri, u prosvjeti. Nekulturan narod: l

niJe narodi A ko je luvao, Jlrlo l ~izao kulturu hrvatskog narodaJ Hl­su nl plemići, nl Imućnici, nego, veći­nom, nepoznati seoski svećenici. Ka­da niJe bilo nl škola, nl ulltelja, sve­ćenici su bill već na terenu l, uz mno­

-ge poteškoće, obrađivahu njivu na-:rodne prosvjete.

Pa l sada, kada se već l po za­bitnijim selima posagradiš~ osnovne ikole, svećenici su prvi l najvažniJI .narodni prosvjetlteljl. Jer prava lstln­:ska prosvjeta niJe poglavito u tome -da neko zna pisati, lltatl I ralunatl, nego u plemenitosti srca l dobroti čuše. A tu plemenitost l dobrotu nl­leo ne širi u tolikoj mjeri l u takvoj -llstoćl kao svećenlkl

Hrvatski narod to zna razumije, pa zato, uz rijetke Iznimke, l štuje .svoje svećenike.

C:esto puta su se Hrvati morali bo-1'1tl za svoj narodni opstanak. Mullše nas tamnicom l glađu; udarahu nas korballma l ubijahu strelicama, puška­·ma l topovima. l u toj tisućljetnoj na­rodnoj borbi za goll ilvot, za opsta­JJtak, u borbi koja još l danas traje,

Savremena potreba

Priqodom Euharistijskoq Konqresa Kri t voj duvi nije bilo ne­

urednih nagona. jegovu reu nije bilo neči tih težnja. Bio je či-

tij i od dj evica i andela, j er j e bio ne amo čovjek nego i Bog. Medu onima koji podo· e za Njim a­vrveniji i bolji u oni koji Ga vi"e i avje nije lijede. vctiji u oni koji u vemu podo·e za jim i voj život hoće da učine •to lič­

nijim Njeaovu. nedokučivo ti Ljubavi oje Kri t je o tavio moć­no i jako red tvo za nave usa r­šavanje. Zatvorio e u Tabernaku­lu i po tao našom hranom. »Tko je­de T ij elo moje i pije Krv moju, o -taje u meni, i ja u njemu.« (Iv. 6, 57) On je obećao da ćemo prima­njem , jegova Tijela biti u jemu i On u nama. On će u nama uči­niti da i navi neuredni nagoni i niže težnje budu po na manje o­pa ne: Učiniti će, jer je On bio bez njih .

Ovo je. t.,tgodno i taknuti ba v dana prigodom kongresa. Dok ne­či toća Javi lavlje, dok tijelo tri ­umfira nad duhom, dok se ljudi puštaju do životinje i ispod nje,

priredujeJDo ba v u ovom ra trava­nom i nenormalnom vremenu eu­hari tij ke kondre e. I zato je zgo­dno i taknuti i nagla iti potrebu Euharistije za čis toću. A či toće nam danas po ebno treba.

Omladina ne pozna uzdržlji­vost i ne cijeni nevinost. Poznate su joj pripo ije ti o lobodnoj lju­bavi, i čovjeku-životinj i . Obitelji e temelji ruše i brakovi se klapaju

Odgovorni Imaju rljel!

radi tijela, a ne radi stvaranja i od­gajanja djece. I zato e brakovi ra kidaju i ra tave u potreba vre­mena. 1 ijedna fotografija ili kip, reklama, film ili kazali~ni komad ni u zabranjeni, jer golotinj a je prirodna, a mi mo avremeni. Ku­paWta, a i ·etaWta ljeti, a ple ne d orane zimi u mje ta rezervira­na za neči toću i grijeh. Tamo e već ide amo za to i ni za što dru­go. Moderno je to. O žen kom o­dje anju i ne treba po ebno govo-riti. To e u prvom redu.

A zatim izrablji anje onih jad­nih preko vih mogućih i nemogu­ćih granica. I onda napeto ti medu narodima, mogućno ti revolucija, ~radan kih ratova i jednog div­ljeg, vjet kog klanja.

To je dana · njica. I u takovoj dana· nj ic i prireduj erno euharistij­ske kongre e da na njima ot ore­no i povjedimo vjeru uKri ta i na­du u Njegov pa čovječan t a. On može i dana izgraditi heroje ne-

ino ti i čistoće, junake ljubavi prema bližnjemu i uzore povtenja. Samo treba poći za j im, treba Ga lijediti i primati. Treba uči ­niti ve da u nama djeluje ne la­bi čovjek, nego eliki Bog. I kao •to e tjele na h rana uzima če to, treba e i Njime če to hraniti. On, Prečisti I us, u nama odgojiti !Se nas u prvom redu za čistoću , a on­da će doći sve drugo.

D a to nagla irno i i taknemo, zato euharistijski kongre 1, zato i ovaj na v u Benkovcu. R.

Da ne bude prekasno! Novine su ovih dana pune te­

ških i osudujućih riječi protiv po­kvarene štampe. O amnaestogodiš­nji naučnik Drago Peracković i propali dak petnae tgodišnj i Vla­do Pari ubili su šesnae tgodivnjeg naučnika Zdenka Puha. ' bili su ga zato da bi ukrali auto i njime pobje­gli u bosanske planine gdj e bi živ­jeli od lova. I zločin malodobnika i njihove pripreme na nj, pa i sama obrana u točno po uzoru romana

uvijek se Isticahu svećenici. Oni su bill s narodom l onda kada Je trebalo puniti tamnice l umlratll

Zar je sve to hrvatski narod mo­gao zaboravltiJ NIJe l neće! Zato on svoju ljubav l zahvalnost prema Crkvi l svećenstvu pokazuJe l prilikom mla­domlsnlčklh slavlja, kada se u onako velikom broju kupi oko svojih odabra· nlh sinova, oko najmlađih narodnih boraca - svećenika.

Ml se Jol, kao narod, nismo popeli na brdo svoJih Ideala. Još moramo Izgrađivati svoJu narodnu dušu u pie-

po dinar i kriminalnih filmova. J kada to ovi jadni otro ani mladi­ći i ne bi tokom i trage bili pose­bno naglasili, po svemu bi e jasno vidilo da su u njihove ruke uti-nuli nož i čekić, kojima u oni

prolili krv i li ili života pamenu­tog naučnika Z. Puha, amo ne a­vj ec;ni pisci i još ne avje niji izda­vači kojekakvih novina, tripo a i tvorci divljih, kriminalnih film -va. Oni,

menltostl l prosvjeti; Još moramo po­stići mnoga prava koja nam kao naro­du pripadaJu. - Budi uvjeren, hrvat­ski narode, da te u tom mutnom pe­njanju, Izgrađivanju l borbi, neće za­pustiti tvoj katolički svećenik. On će tl, dapale biti prvi predvodnlk, ulltelj i borac,

A vi, mladomlsnlcl naši, koji će­

te ovih dana posvećivati drage trudo­ve seiJafklh ruku: bijelu pšenlcl l mi­risno vho, koJI ćete zanosno pJevati svoj prvi: nSfava na vlinjih Bogu« -prlslonlte uši na grudi svoga naroda

u krivci, oni u u o­vom lučaju zlo ~inci i ubojice. Ne­

reto i i pokvareni malodobnici su amo žrt e tih koji bi za novac u­

či nili ve pa i prodali ebe i voje. Njh treba o uditi i na njih poka­zati kao ne avje ne trovatelje mla­dih du· a i ubojice.

Zanimljivo je da i zagrebačke » ~o o ti« medu o talim pi·u:

» lotiv, koji e ukazuje u vim takovim zločinima malodob­

nika, uvijek je jedan te i ti, on po-taje društveno pitanje, koje vapi

za što bržim i energičnijim rje·e­njem. Kriminalni romani, koji se prodaju u vc cima po jedan di­nar, filmo i, u kojima e prikazu­j e ž i ot zločinaca, obavijen aureo­lom pu tolovina i njihovih privlači­vo ti - već ·u više puta utisnuli ubilačko oružje u ruke nezrelih mladića, j o y ~otovo dj e cc-, i do,·c­li ih do jezovitih djela, u kojima u se zapečatite sudbine ne amo

jednog, već i mnogih lica, koja ni kriva ni dužna bivaju upletena u nesretnu udbinu.

Krajnje je vrijeme da e već jednom stane na put tom trova­nju dječjih du v a, koje se potpuno !obodno i bez ičijeg nadzora po­

put korova ·iri na ve trane, ne nailazeći na otpor. Romani po di­nar i kriminalni filmovi postaju dana rak rana druyt a i potrebno je da vi dignu gla da ne tane tog zla.«

Ovakovo pisanje je i pravno, ali je mijevno da »Novosti« usta­ju proti arnih ebe. Je t, treba o-aditi i tati na put kojekakvoj

v tampi i filmovima. Samo lopov neka ne viče: »Držite lopova!«,· jer tim neće akriti vojih zlodjela! Tako i par spomenutih rečenica, i­nače točnih i ispravnih, neće oprav­dati gospodu oko »Novo ti« koji znaju da izdaju koješta.

Zar ljudi oko »Novo ti« mi­sle da niko ne zna ko izdaje a­vr·erw kriminalni list >;Oko«, a da o drugim i ne dovorimo. Odakle onda »No o tima«, a i nekim dru­gima, pravo da napadaju pu tolov­no kriminalne tripove, romane i filmo e? Znamo da i to ima voju vrhu. Samo je neko ovaj put pro­

mavio cilj. Je t, treba univtiti umnjivu i

gang ter ku literaturu, a izdava v e i

i pomnjivo slušajte kuca)e njegovog srca. Ljubite i radite za narod, pa će vam narod, prije lli kasnije, uzvratiti ljubavlju l zahvalnošću.

Ako hoćete da hrvatski narod bu­de BožJI narod, onda vi budite u sve­mu l uvijek pravi narodni ljudi -ljudi koJI će sa svojim narodom Ju­nalke pjesme pjevati, all l suze žalo­snice IJevati, koJI će ga krijepiti veli­kim Otajstvima vjere, ali koji će znati, kada to ustreba, l borbenim malem vitlati. ~ Bilo, dabogda, l ostalo takoJ

lg.

,_ /

r~~~~~~------------------------------------------~~-~~~~~----------------------------------------~~~---B~r--oj 28.

!TRANA l.

e ~ · lj'ubac koji se onda redom predaje pi cc t reb t gzcmplarn kaz~it} .

mij dozvoli ti ela o1 :~v i -

mo j ov koji ! ~čuj papu_~ z oem a P rackovi ć-}>an. e m tJ e e d o­ZYoli t i d a n a" n es 1:eća potrese..' dn izazove i iz p .-.! ra km acu t pl ~ clat;t ­kc i ni ~ t u v i ~e. J edn <l n vma J ć ov ih d an n ~a g i a · ila el a u vi n e-

r e tni ci \,') bc ži~o al i kao o trov k ojcfu:.. e vzdra_v ? rf! aniza:n . m o ru č.Jp : u ti. Ta en J L to . ll J o a ne reća ožigosa la i izdavače i pi · ce ncvalj a lih h ·a ri. Poš teni ljudi

i le u njim a amo i kvnrene i anji! du --::e, nc k araktcrc, z loč in ce i ~boj ice k o j e treba uč ini ti neo p a-nim po lju l l o druš t o, koje tre­

ba o jetno kazniti i on mo~u ~ iti da u~ trcnvaju sot n ski otro v u mh· dc du "' c.

Zavr~ i ćemo >' Hrvat kim Jncv­nikom « koji priao dom žalos nors dogodaja pi ~ e vako:

» ikakv o č ud , da j e tako .• -ko proveta mo ulicama naveg bije­log Zadreba, vidjet ćemo, da je sve od običnog plakata za rekla­mu žen kih čarapa pa d k'ncma­tograf k ih aWa računato na je­dan cilj: probuditi kod omladine najni že in tinkte, koji u i o n ako moćni u dob a puberteta, i tako zavladati du v ama mladež i za . v oj profi t. 1-e pita ju z:1t0, "- to d a na v­nja omladina znač i utra ~ njc mu­žeYe, buduća pokoljenja, koj <t će odlučivati o udbini i vojoj i tu­daj. Dobiti omladinu pobud ujuri u njoj zle klono ti, znači odHatiti je onog područja, gdje bi mogl:t raditi i kori titi i ebi i vom ua­rodu. tjecaji, koji e na taj na čin vrše na dana~nju mladež , idu za tim, da joj o labe i ubiju dobru volju i zdrav polet, koji u hitno potrebni u vukom t aranju . Go­spodar ka kriza kvari mora l po­slovnog svijeta, u koje u e u u­kli i mnogi skorojevići. Ti u bez ikakvih krupula kao pravi gana­steri počeli voje jeftino poslov.t­nje eto i s mladim du v ama.

Izgleda, da je ba v kod nas pra­vi Eldorado za takvu djelatnos t. Na zdravo narodno tablo popdi su e namet~ici, koji na toje i i .1ti njegovu nagu. Nitko ih ne pozi­va na odgovorno t. A trebalo bi samo pogledati izloge nekih knji­žara i antikvarijata, pa bi e vidje­lo, da se tu prodaje sumnjiva i ot­roYna književno t. Treba lo bi oti­ći u nekoliko kinematografa pa da se vidi, koliko njihove pred tave poooduju najnižim stra tima i ka­ko život vjetskih bludnika, zloči­naca, rasipnika i gangstera kuj u u zvijezde. To e naziva i prodaje kao neka umjetnost Ali kad na svijetu i ne bi bilo druge umjetno­sti osim te, nije nam do Sherlok Holme a, Ethel King i ostalih stva­ri. Nama je do reda, do igurno­sti ljudskoo života i njegove po­štene imovine. Nama je do zdra­vog ljudskog društva.

Nave druvtvo mora amo rea­girati proti svog ra ula.

Trebalo bi provesti strogu kon­trolu i revi~iju pomenute literatu­re i kinematografije. Trebalo bi

tačno u t an o \ iti , t k o u ti \~j udi, odlu čno i tjerao kojekakve mu tee k k l . nb ·uJ·u iz u\av e zalut_alih poJ·edinaca. A fić- drugima. . . k oj i t a ncs rop u zno tzr... J e- Slij'edi iz toga, da 1e polJubac, ko-l d. h t kog n a roda ~rc ćiri ć i, koJ· i J. o~ u policiJ. skim Lanci- b om a mu n a · -

1.i daJ'emo svojoj braći, polju ac samo-balo bi rcYi cl irat i v a pr ~t a i ;vJ.a- m, traže če-:a lj , d a dotjeraju fri- aa Krista. . -:tenj a, u kolik o t a uopcc p o ·oJe, zuru, iz<~ubili bi volju za život u Svi kršćani bratski sjedinjeni u a n a koja e o ni p oz iva ju. Tre alo planinama, k a da bi morali nekoli- . ~ . po bi v likom m e tl o m či titi sa taj ko puta pro zeb ti u h ladnim pia- njemu. Takvo je znacenJe ovoga -d l t . · L · t "- 't' nin kim noćima i kada bi morali ljubca mira. ga n a r l nog tJ e a 1 za v .,n t ................. ..,.. ..................... . Ye kana l , kojim a je on do :tda hodajući za tad.om po 10 puta na š koje trane k nama dolazio. ~ dan poki nuti i o u~ i t i e kraj va- to drugi pišu v ijet je začuđen radi p~ote- tre i dima u čoban koj kolibici.« .. samouprava« glavni organ J. R. Z. od nj a hrv a t k og n a roda , koje u je- na odgovornima dn 3. t. mj. donosi: mu jov ž ivi . Taj narod brzo 1 i i F. . u Dubrovniku su pnsta!Jce b. HSS -}--------------~-~--- htclc da prirede jedan manifcstacioni zbor Z., IVOT S CRKV p M u najvećem jeku turističke sezone. Vlast je e= bra t tvoj ima nešto protiv t c b ~. 0 sta vi on- ovaj zbor zabranila, jer je imala dovoljno Crkveni kalendar dJ e dar svoJ· pred oltarom j po li te sc pn- iskustva sa prošlim zborovima, koji su u-Je pomi ri s brntom svo jim, pa \lnda d o đi vck donosili skandale i - lupanje izloga edj clJ n, l O. YI I. : v. Feltdtu , mučeni- J·ugoslovcnski o riJ' entisanih u ~ovtna . Gospo-prinesi dar svoj.

., a. ZivJela JC u Rimu polovi \Jill drugoga da iz b. HSS ne mogu sc tužiti da je nji-' ij cka. Za ljubav Knstovu podn ijela je mu- POLJUBAC MIRA hova sloboda zborova ogrnmt:cna i da ih: čenič ku smrt za jedno sa 7 J'/o jtlt si nova. U d ~ Jlcko ometa. All. ta sloboda ne ~me ,la pre· anasnjoj sv. Misi Crkva nam Ponedjeljak, ll . VIf. : '>(. l'to. Papa i daje vrlo važnu pouku, koju bismo korači granice, kao što je baš u Dubrovni· muče nik . prav lj ao je v. JCrkvom od g. morali duboko usaditi u svoje srce: ku bilo s lučajeva, gde je gotovo s11aki zbor 158 do 167 g. pouku o ljubavi prema bližnjemu. imao svoj epilog u udu. Sem toga ko zna torak, 12. Yll .: Sv. t-l ermagom. bi,k up K .. · t 'd 1 k Ck kako rđa vo dcluJ·u 0 akovt· zborovi u J·eku OJI je o 1 ea, oji r va ima i mučenik . Bi jaše u čeni 'J: sv. 1\larka evan- d v· • E · d · turt' stt'čke sezone 1· kako naš1' konkurenti u pre octma! vo: zaJe nrca u sje-delistc. Bio je posve ćen za biskupa od v. dinjenju u ljubavi i u Kristu. Bolje: turi zmu ovakve pojave iskori šcuju 1 uve!i-' arka i osnovao je crkvu u Oglnju . obitelj kršćansku najimtimnije sjedinje- čavaju . Kome je na srcu naš turizam u ina-rijeda, 13. JI. : v. A llak l<: t Papa. Po nu s Kristom po milosti i čiji su članovi če pasivnOJ Dalmaciji toga neće ni malo da todu bio je Grk iz Atene. akon vto je 9 među sobom sjedinjeni iskrenim ve- iznenadi ova zabrana. Gospoda mogu da godina up ravl jao sv. Crkvom zav t ~ io JC 7i · zom ljubavi. zborišu punih 9 meseci, što oni t rade, ali vot prepati i teško mučcni ' tv 7a K11 ta. 0 b't 1· 1 · k 1·zglcda da su on t· baš i zakazall ovaJ· zbor vu o r e J na azrmo na o upu, Cctvrtak, 14. VII. : S v. Bc •,wvelllllrn , da sudjeluje kod žrtve sv. Mise koju sa najiskrcnijom žel jom da Jill sc - za-kardinal i nau čit c lj sv. Crkve. Rodto sc g. prikazuje skupa sa svećenikom: brani. jihova je ljutnja dakle "i~c platon-1221. U 2 godini stupi u frnnJcvačkt ted. Pustimo za ovu nedjelju te se ne ske prirode. Uostalom ova mera nije jedno· Bio je jedan od najučenijih ljudi svog vrc· ćemo osvrćat i na sami tekst današnje strana i važi za sve zborove bez obzira na mena. vjet lost mudrosti i k repo ·ti svugdje sv. Mise, koje smo pouku uostalom stranke. je prosipao. Umro je 15. srpnja 1274 g. već u uvodu naglas ili i prihvatili. Ra- A ako sc za ove tri godine nijo održa-Petak, 15. Yll.: S v. H ellrik , krnlj Zi· dije ćemo se časak zaustaviti da pro- lo zborova u našoj Z.!mlji, nije nigde u sve-vio je u Il vijeku. Bio je svtjcstan svoje učimo jedan vrlo kratak obred, što tu. Uostalom saziv&či su dobro znali. da su. uzvišene lu! bc i ča ti , pa je g\lvorio· ~i · se vrši kod svečane sv. Mise i kojega od l-IV do 30-IX sve javne skupštine jesam postavl jen da gradove, narode i crkve možda nikada nijesmo shvatili ni ispi- zabranjene u turističkim mestima. P l J' ačkam i pliJ'cn im, nego da ih ču var1 i t l' · d 1· · a' l ozna 1 pravr smisao. Namjera »Hrvatska Straža« od 5. t. mj. donosi:

branim. nam · d · ~ Je, a progovorrmo par rijeci o »Liozer- Volksblatt«, katolički austrijski Subota, 16. VII.: Gospa od l\.nllll t 1rr . polj'ub · cu m1ra. list koji je izdavalo katoličko biskupijsko.

Danas sc blagosiva ju i dijele škapulari Go- Rij'eč evandeiJ'a.· >>Pomt'rr· se prt'j'e d · · d · udruženje za štampu, omo Je ne avno Je· spc od Karmela vjernicima. eda noseći 1nak s bratom SVOJ"rm, pa onda dodr' ·

1 pr·1_ • h h

1 d k dan članak. svoje »gle1c sc a tovanec re a -Bl. Dicvice MariJ·c budu oslobođeni od du· nesr' d · 1 b d' ar SVOJ« uve a se u o re rma cije u kome se bez ijedne riječi zamjerava-šcvnog i tjelesnog zla. Mise prelijepi običaj poljubac mira. nja prikazuje nacionalsocijalistička svečanost Prvi kršćani izmjenjivali su polju- davanja imena, koja bi imala zamijeniti

V. NEDJELJA PO DUHOVIMA Cita11je knjige bln~en oga Pen a apostola

(f 3, 8- 15) : Predragi! Budite svi icclooclu­šni u molit vi, milostivi , bratoljubivi, milosr­dni, krotki i poni zni. e vra ć<.jtc zlo za zlo, ni kl etvu za kletvu, nego nasuprot bla­gos ivaJtC, jer ste na to pozvan1 da ba štini­tc blago lov. Jer koji je rad da živi i da vidi dane dobre, neka susteže JC!.ik svoj oci zla, i usne njegove da ne govo re Zlobno.

eka sc uklanja od zla i neka čin i dobro. neka traži mir i neka ga sliJcdt. !cr su oč i Gospodnje nad pravedni cima i uši NJe gov na molit vc njihove, a lice JC vOSyodnJC pro ti onima koji zlo čine . I ko da vum naud i ako revnujete za dobro? Ali ako i p1ctrpi· tc štogod radi pravde, blaženi ste. Ne dajl•' sc od njih zastrašiti i ne plašttc se; nego Gospodina Isu a Kri ta častite u srcima svojim.

t Slijedi s v. Evnndelje po M!!teju ( 5, 20- 24). U ono vrijeme reče Isus učenicina svojim : Ako ne bude pravcdno~t v1.1 ' a veća nego .li knj iževnika i farizeJa, neće t e u(i u kraljevstvo n~bcsko. Culi ste da je rečeno starima : e ubij, a ko ubije, bit će krivac sudu. A ja govorim vama da će svaki ko· ji sc srdi na brata svojega, bit i krtv,tc •u· du. A ko reče bratu svojemu ·oluda('c .., , bit će krivac skupštini. A ko reče •nitkove•. oit će krivac ognju paklenome. Ako dnklc pri·

bac mira prije Prikazanja: $Većenici sa katoličko krštenje i u obredu i u izboru i­svećenicima; ljudi s ljudima; žene sa mena. »Osservatorc Romano« s inclignaci­ženama. Oni su doslovce shvatili na- jom popraćuje taj slučaj »iskorištavanja ka­redbu Isusovu. toličke štampe u svrhu neo-poganske pro-Prije negoli bi pristupili oltaru, da pagandc.« v povijesti štampe. vl'lt dalje prinesu svoje darove, izražavali su organ Svete Stolice, koja ipak pozna mno­ovim poljubcem svoju želju, da živu u ge bolne stranice nepo tivanja i krsenja slo­miru sa svojim ljudima i dokazivali bode u svojoj misiji , ipak nema nijednog su, da nijesu u svađi sa bližnjim svo- prccedensa ovakve vrsti. Postoji ::~amctnuta. jim. šutnja, potiskivanjc i osakaćivclnJc istine. Zagrliti bi tako ono-ga, _koji !m je Postoji zabrana obrane protiv sve smioni­bio blizu u kući BožJ'aJ·· jih n.;padaja, ali nikada nije bilo ni traga, Danas se kod Mise pripravlja nas pa ni u najtežim slučajevima društvenih.. za taj čin: »Jaganjče Božji, koji uzi- smutnja, ovakvog varanja koje JC prije sve­maš grijehe svijeta, daruj nam mir«. ga krupna uvreda jednoj vjeri i jednom i Molitva za mir pita: »DostoJ· se,

po volji svojoj, svoju Crkvu umiriti i ujediniti«.

Oh, kako je ganutljiv ovaj polju­bac prije gozbe Jaganjca Božjega, koji nam je, svojom smrti, htio donije­ti mir. »Mir vam svoj ostavljam, mir vam svoj dajem!« ·- On je kazao.

Međutim ovaj poljubac ne znači samo bratsku, već i naše sjedinjenje u Kristu. Pazimo : Svećenik prije ljubi oltar, zatim daje poljubac đakonu, ko­ji opet prije toga ljubi oltar, pak onda daje poljubac dalje drugima. Sto zna­či taj poljubac oltara? Oltar je Krist sam. Od Njega dakle dolazi taj po-

menu. e

»HRVATSKA STRAZA« od 6 t. mj. donosi: »Linzer Volksblattc, bivši katolički. a do pred par dana gleichschaltovani list, koga smo i jučer ovdje citirali, kako javlja »Prager Presse«, početkom ovoga mjeseca prestao je i takav izlaziti. U reorganizira­nju austrijske štampe oba dncvnk.a Linzu,_ i •Linzcr Volksblatt« i »Arbeitersturmc, borbeni list austrijskih nacional-socijalistič­kih radnika, prestali su izlaziti. Na l. ovog mjeseca izašao je prvi broj novog stranač­kog lista »Volksstimmc« u nacional-socija­lističkoj nakladi, koja je apsorbirala i pri­jašnje katoličko štampar ko poduzeće. ------------------------------------------------·---------~------------------------------~

Lujo P/epel:

Oh itelj vijetu, u kojem danas ZIVJ­

mo, najdivnije dvije ustanove je­su - Vjera i Obitelj.

Obitelj i kao naj l ađa i naj­milija, je i bedem proti ra kalaše­no ti, i temelj ljud koga društva. Nijedna moć, znaje, umjetnost, si­la, bogatstvo, vojska u obrani do­J)10vine, ne može s e mjeriti s obi­telju.

Zbog toga i moć vjere, i sna­ga čovječjega društva, i sve moći duševne moraju jednodušno biti složne u obrani obitelji, proti kojoj se danas udružile sve opake komu­nističke si le zlih ljudi, kojima u njihovom rušilačkom nasrtu i crni vrag pomaže.

Dana se najernijom mdnjom i zelenom zlobom vodi borba pro­ti katoličke obitelji, i ta je borba straš na - na život ili smrt.

Zlo je po današnje druvtvo, što se ljudi više zanimaju svim, nego li pitanjem obitelji, kao hotimjč .. no zaboravljajući, da obitelj u ' vo­mu postanju, i od svoga po tanja nosi na sebi i izvor i pečat Božji.

Obitelj nije poput drugih us­tanova ljud kih djelo uma ili mo­ći čovječje. Ona je djelo Božje.

Kad bi ona bila djelo ljudsko, kako je ree čovječje prevrtljivo, ono bi je u jednom danu stoput i orilo i stvorilp. A već vidimo i osjećamo kako bi je komtlni ti trvožderi, ne amo hametom raz­

metnuli, već kad bi mogli u njezi­noj bi je ro~lenoj krvi i izcjrli, i proždrli, i stubokom iskorje~ili.

Ali to niti će im uspjeti1 niti može uspjeti zbog toga, što je obi­telj djelo Božje, što sama po sebi ja no na ebi no i znakove Božjeg dj ela, vl a t obi telj ku božahstve­nu, po većenje, pečat, biljeg, i zna­men božanstveni.

N akon što j e stvorio Bog VISI­ne nebe ke i nizine zemaJj k b, tvo­rio je odmah i ženu, majkp roda ljud koga, i u tanovio je i ,aredia

nek budu njih dvojica kao tijelo jedno, i srce jedno.

Eto obitelji, eto Božjega djela, kojemu Bog dade zakon da e širi, i množi do konca vijekova, budu zemlji gospodari. I blagoslovi ih Bog!

Dok to Bog nije učinio, obitelji nije bilo.

I tako je Bog sam sobom po­svetio, i vazda i posvećuje i so­bom veže obitelj. Zbog toga ono i nije obitelj koja žive u životinj­skoj zajednici čovjeka s ženom bez Orkve i Boga, jer ih niti posveću­je niti združuj e Bog, pa makar ih zakon državni bez Boga, kao tako­ve u voje knjige zaveo, jer ovi i ovaki obitelj nisu jer im manjka Bog.

tom i sastoji se uzvi~ enost i ljepota obitelji što Bogom bla­goslo ljeni, u Bogu združeni, neži­Y4 kao blago pod pla tom, ili kao toka na paši, pa ma.j.\.ar stoku o­

nu i država štitila. Otuda ono pravo Crk i da bra­

ni obitelj i drži je za voju, ~ ne kao što hoće raznih dlaka pokva-

renj aci i komunisti, da sruše ženid­bu katoličku, upisujući sinove ka­toličkih roditelj a u popis sinova. domovine, kao da sinovi katolič­kih obitelji Bogom združene i po-većene, prije su sinovi domovine.

nego li sinovi Božjj, sinovi otaca, majka, roditelja svojih, i Crkve

oje koja od postanja nosi Bo­žju vla t nad obitelju, i nosiće je dok bude i jednoga čovjeka i že­ne u obi telj i.

Ovakovo razdiranje prava Cr­leve j roditelja jest razbojstvo i proti Božjem, i naravnom, i ljud­skom, i roditelj kom pravu!

Dužnost je države pomagati Crkvu, a po Crk--vi i roditelje u othranjivar)ju i odgajanju djece, i ne pačati se u prava ~ožja, i ne o­timati prava roditelj&ka namečući rđavim zakonima nepravednu vlast nad Crkvom i roditeljima.

Pravo očevo nad obitelju nje­govom, samo je njegovo pravo. O­tac je kralj obitelji, jer otac uz: Boga je t stvoritelj svoje obitelji. Ovo, i ovakovo pravo može biti krnjeno, vrijeđano, gaženo, prego-

niti ti, ni iest \'j ra nova tn is le tn rt\ ili na kao

su u. izloga

GosPo­it nji. da ih.

Ja Pre.

Iz na~ih hrajeva TALIJANSKI KRSTASI SIBEN-

SKOJ LUCl. 1 t 25 o. mj . doplo it Lc u Ubcnsku luku i osrnti u ibeniku čctin dtl­~~ .>t:thm talijan ·k ih ratnih krstu · u tipu Bolznno 1 Gori;.du. Kr tuši imaju ron i,l

11(1 lO.oOn tonn i ukupnu pcsndu o·; llko l()()O ljudi.

POLA MILIJUNA STETE OD PO­:It,ARA TVORNICE SARDINA nNEP­fUN« U KOMI21. Prilikom poi.nrn u jcd­llOJ od nnjvcćih i najmodernijih tvornica sardimt na Jadranu, u tvornici »l cptun<< J Komiži, počinjena je xtcta od oko pola milijunn dinnrn. Po:lnr je uništio dio jcd­llOg skladišta, tc su trudule ogromne koli-čine robe za iZ\' OZ, i skoro nv pribor za i'lkovanje. Poiur je zauzeo velike <limen­lije i prijetio du uništi čitavu tvornicu, tli inten·encijom komiškog pučanstvu vatra je brzo loktlliziruna.

U SNU MU SE ZMlJA OMOTALA OKO VRATA. Neki seljak u \uvoniji

sijeno nu livttd.i O podne, le Ivan legao mt kup ijenu. ćovjek je raspao i u nu mu sc učinilo, da ga nešto ;,ladno teže oko vratu . Cim je to osjetio lkočio je i u njedrima je osjetio zmijski rep. Trčeći po livtldi pao je na zemlju . Kad je došao k sebi uhvati se za vrat, ali rmijc nije više bilo. On e toliko prepln­lio, dn se nije mogao sa livade ni maknuti, :fak ga seljaci nisu odveli liječniku, gdje ;e je ustanovilo dn ga zmija nije ujela.

NESREćA NA MORU. 4 t. mj. oko l sata poslije podne krenuli su u barci lltlkrcanoj travom 2 žene i jedan mu ' kn­rac, naime g. \. Franić n ženom i su­;jedom, svi ilt latine na ostrvu Ciovu . Krenuli su iz Poljudu. Putem ih je izmedu Splita i Slatina zahvatio vrlo jaki vjetar. ferct trave u bacili u more, ali to nije pomoglo, jer se barka. svejedno prevrnula. C:itnva 2 satu borili su se s valovima drže­ći se barke. Upravo u zadnji čas naišao je parobrod :..Crikvenica« iz Splita koji je Išao za latinu i spasio brodolomcc. Ka­petanu g. S. Filipoviću i momčadi su prirede­ne srdačne ovacije u znak zahvalnosti kada je parobrod stigao u latine. I čamac je

· dovučen u mjesto i spa· en. MORSKU LISICU su uhvatili pr·!d ne­

koliko dann sušački ribari. Dugn je vi še od 3 metra. Ubili su je nedaleko Crikveni­ce. Mot ku lisicu zovu inače i mor.> koun zastavom. """"'~....,. ..... """ .................................................................. ~

Širom svijeta KAZNJEN JE NAJVECI RUMUNJ­

SKI DNEVNIK zabranom da ne smije iz­laziti tri dana. Vlada je izrekla tu kaznu protiv lista zato što redakciJa nije htjela

. da se pokori odredbama o kontroli finan­sijskih sredstava novina.

BORBA S MORSKIM PSOM. Jedan ro­nioc u Australiji spustio se do potonulog broda •Kahariki c ispred pristaništa u Mei­burnu. Ušao je u brod i tu u blagovaohi<:l zatekao morskog psa, dugog preko 6 mc-tara. Morski pas je napao ronioca. Borba je trajala više od jednog sata, ali je ronioc na koncu uspio da nožem ubije morskog psa.

OPADANJE DJECE U SVAJCAR­SKOJ. Prema zvaničnim statističkim poda­

' cima hiljadu žena sposobnih za rađanje ro­di najviše 800 djece. Računa se da će, u koliko se nastavi ovakovo stanje, već 1950 početi naglo opadanje stanovništva Sva) · carske.

~------------------...... njeno ognjem mačem, globom, tamnicom, pa i vješalima, ali se niti dade niti može slomiti, ni ote­ti, ni predobiti, jer obitelj uz Boga jest vječna, jer vazda rađa i stva­ra nova pokoljenja. I kad zločinci misle da su uništili, ili barem u­mrtvili i pravo i svetost obitelji, o­na kao preporođena niče i kliče:

- Evo me. Živim jer sam ne­razdruživa cjelina božanstvenih prava, kojima me vječni Stvoritelj obdario!

Zbog toga Crkva božanstvenim pravom i uzgaja i brani obitelj, jer braneći kršćansko katolički uzgoj obitelji, brani i dušu i tijelo sino­va čovječanskih.

Ako su j pogani branili se i borili za obitelj i vjeru >>pro aris et focis«, ~oliko više danas svi ka-

l tolici svijeta, a napose mi Hrvati katolici, to divno i neslomivo po­vjesničko predziđe kršćanstva, i­mamo svim silama braniti i vj eru i svetu kršćansku obitelj našu, jer sva ljudska djela propadaju, a vje­ra i obitelj ostaju kao djela Božja.

......._ (Nastavlja se.)

»K A T O L 1 K ..

Vell?.anstvena skupltlna HSS u Slbenlltu

Dal ati s U nedjelju 3. t. mj. održana je u

Sibeniku velika skupština HSS. Gotovo 30.000 ljudi manifestiralo je svoju vjernost Hrvatskoj i njenom vodstvu. Sve je bio odlučno i muževno, ali i na visini. Savršen red i disciplina pre­ko čitava dana pokazali su visoku svi­jest ovih desetaka tisuća. Od rana jutra su stizali iz letnici i odmah odlazili na Gradu. Tu je dočekan izas lanik dra V. Mačka g. ing. A. Košutić. U njegovoj pratnji je bila gđa Peštaj, g. Jukić, urednik vanjsko-političke rubri­ke »Hrv. Dnevnika« i g . Belamarić, se­nator. Gđica O. Vlašić, kćerka pre­minulog zastupnika dra S. Vlašića, pre­dala mu je kitu cvijeća i pozdravila ga u ime brojnih tisuća koje su oduše­v ljeno klicale. Zatim je odmah krenu­la povorka predvođena mnogim bi ciklistima. Za njima je išlo 50 konja­nika u da lmatinskoj nošnji, ing. A. Košutić sa narodnim zastupnicima, pre­sjednicima kotarskih organizacija i općinskim načelnicima. Iza ovih su u savršenom redu stupali pristiše HSS sa svojim zastavama. Povorka je išla či­tava dva sata kroz gusti špalir građa­na. Aplauzom i cvijećem građanslvo je pozdravilo disciplirane pristaše HS'S koji su ponosno i muški stupali ulica­ma drevnog Krešimirovog grada.

Povorka se zaustavila pred go­vorničkom tribinom na obali. Naro­dni zastupnik g. D. Skarica najav ljuje blagoslov zastava. Mnoštvo kliče pre­uzvišenom g. dru Jeronimu Mileti ko­ji je prije blagoslova održao govor isprekidan oduševljenim povicima odobravanjem.

Govor Preuzv. biskupa: Milo mi je, što sam pozvan, da

blagoslovim ove zastave, a na osobiti način mi je drago, što je naš narod istakao želju, da im baš biskup udije­li ovaj blagoslov. Ovo se ·slaže sa ri­ječima sv. Pavla apostola: »Svaki veliki svećenik izabran iz ljudi, po­stavlja se za ljude za one stvari koje se odnose na Boga, da prikazuje da­rove i žrfve za grijehe (lid. V, 1 )«. Zelja dakle vaša da vam ja udijelim ovaj blagoslov, je vjerski čin. To do­kazuje da vi želite da ove zastave koje ću ja b lagosloviti, budu vama', ne samo znak ljubavi prema našoj mi­loj hrvatskoj domovini, nego i znak ljubavi prema Bogu. Time se i o va­ma obistinjuju riječi Davida proroka: »Blažen puk čiji Bog je Gospod (Ps. 143, 15)«.

U ovomu vi slijedite svijetli pri­mjer otaca naših Hrvata koji, kad su otrag 1300 godina došli u ove naše krajeve, prigrlili su katoličku vjeru, fe zatim, kroz vjekove braneći svoju gru­du, ujedno su junački branili svoju vjeru. Sa papom sv. Agatonom, 40 godina iza svoga dolaska u naše Kra­jeve, sklopili su pakt o nenapadanju drugih naroda, imajući kao načelo: ne

Program kongresnih svečanost u Benkovcu

Petak 8. VII.

U 1 O sati ujutro d o č e k p r e u z v. b i s k u p a dra Jeronima M ilete pred kućom g. Jakovčeva. Preuzvišenoga pozdravlja upravitelj župe, načelnik mjesta i jedna djevojčica. - Povorka kreće u crkvu. Kor pjeva llEvo sve­ćenik veliki«. Nakon govora preuzv. biskupa pjeva se Papina himna. - Iz crkve svi kreću u veliku dvoranu Hrv. Kat. Doma na a k a d e m i j u u po­čast preuzv. biskupa dra J, Milete sa slijedećim programom: 1. Pozdravni govor. 2. Vijte u p jesmu - pjevački zbor uz pratnju klavira. 3. Zašto sl<1va - deklamacija. 4. Na jorgovanu -pjevački zbor uz pratnju klavira. 5. Predavanje o preuzv. g. dru J. Mileti. 6. Ljubimo te naša diko - pjevački zbor uz pratnju klavira. 7. Ovu kitu cvijeća - deklamacija. 8. Predavanje o kat. episkopatu. 9. Papina himna od Rossatia - pjev. zbor uz pratnju klavira.

U 5 sati poslije podne u crkvi pri­manje kat. društava ovim redom: _ 1. Zaziv 1>Duha Svetoga« - pjeva zbor uz pratnju harmonijp. 2. Prima11je kat. muževa prema obredu. 3 .. Blago­slovljen - pjeva zbor. 4. Primanje kat. žena prema obredu. 5. Veliča -pjeva zbor. 6. Primanje odraslih mia-

dirati ude ali junač ki branili svoje; te aste} ući vazda vjerni ovome načelu, vojeva~ i su i umirali za krst časni i slobodu zlatnu. Odonda je prošlo 13 vjekova. Prohujao je dugi niz godi­na, i n astupilo je novo doba . Nestalo je mn oga toga, ali hrvatski narod po­slije to likih borba, još je tu ponosan i složal'1. A zašto? - Jer je ostao vazda r·-.atolički narod. Ni Bogumili, ni Prate. !anti, ni Kalvinisti, a da ne govorim u nekrstu, nisu mogli da ga odvrate od djedovske vjere, te je hr­vatski narod ostao vazda katolički na­rod. Da naš narod nije ostao vjeran svojoj katoličkoj vjeri, ni imena hrvat­skoga, pored tolikih i lako jakih nepri­jatelja, ne bi više bilo . Zalo je sa punim pravom biskup Dr. \4iktor Burić, dne 18 prošlog mjeseca lipnja rekao ogromnom mnoštvu sakup ljenom u uskočkom gradu Senju na euharisti­čkom kongresu: »Dok god nas bude katolika, bit će i Hrvata«. Naši oci osim križa, imali su i svoje zastave za herojske borbe za krst časni i slobodu zlatnu. Crkva je u prošlosti kao i sa­da, blagoslivljala ove zastave junaka. Na zastavama koje ću ja sada blago­sloviti napisano je geslo: »Vjera u Bo­ga i seljačka sloga«, a na jednoj od ovih zastava napisano je: »Hrvatski radnički savez, podružnica Sibenik«. Rad seljaka i radnika kao i svaki po­šteni rad, Isus je posvetio, kada je u svom skromnom životu pomagao u ra­du svoga hranitelja sv. Josipa. Sa gornjim riječima: »Vjera u Boga << naš narod razumi da: »Ako Gospod ne sagradi kuću, uzalud se trude oni koji je grade (Ps. 126)<< a sa riječima »i seljačka sloga« isti naš puk razumi da »slogom rastu male stvari, a ne­sloga sve pokvari<<.

U molitvi, koju ću sada uzdignuti Bogu, zazvat ću pomoć Njegovu, »da svi koji pod ovim zastavama vojuju zasluže na ovom svijetu nadvladati svoje vidljive i nevidljive neprijate­lje, a poslije pobjede slaviti slavlje na nebesima<<.

A vi, draga braćo, pratite bogo­ljubno ovu moju molitvu, jer, dok bla­goslivljem ove mile zastave, blagosli­vljem i lijepu našu hrvatsku domovinu.

Iza blagoslova. preko kojeg je pjevao zbor Sjemeništaraca, govorili su brojni narodni zastupnici: gg. D. Ska­rica, M. Goreta, dr K. Zunjević, dr B. Smoljan, J. Mratinović, P. Krce, P. Ka­literna, l. P. Mladineo, dr. J. Berković i S. Matijević. Zatim gg. prof. R. Mi­šetić, l. Zečević, S. Belamarić, J. Silo­brčić, presjednik HRS-a g. J. Orsag l na koncu ing. A. Košutić, koji je medu ostalim rekao:

»Hrvafski narode! Ova velika hr­vahka narodna skupština na obali hrvatsKog mora imade svoje veliko i neprolazno značenje, već zato, što se je hrvatski narod iz tako udaljenih

dića u Križare. 7. Križarsku himnu -pjeva zbor (l dio). 8. Primanje odra­slih djevojaka u Križarice. 9. Križarsku l:limnu - pjeva zbor (ll dio). 10. Pri­manje Malih Križara i Križarica. 11. Završetak križarske h imne - pjeva zbor. 12. Blagoslov svih drušfvenin zas tava. 13. izlaže se Svetotajs tvo. 14. Zbor pjeva 1>Tebe Boga hvalimo<<. 15. Poslije blagoslova pjeva se »Ho­ćemo Boga«. - Primanje obavlja li­čno preuzvišeni biskup dr J. Mileta, koji će ujedno održali prigodnu pro­povijed.

Subota 9. VII.

U 6.30 s. sv. ispovjied. U 7.30 s. Sv. M isa preuzv. bisKu­

pa dr J. Milete, preko ko je je prva sv. pričesf i ;>ričest odraslih. Prva sv. pričest tačno prema obredu. Iza loga zajednički z•jufrak prvopričesnika u dvorani. Ovdje deklamira »Moj naj­ljepši dan<< M Miletić.

U 1 O s. 5večana sv. Misa. Sv. krizma poslij~ sv. Mise. Za vrijeme krizme pjeva lbor »Dođi Duše<<.

U S'/2 sati navečer b lagoslov Do­ma ovim redon: 1. Blagoslov alvar~ gosp. Vu j ić Josp, pravnik iz Benkov­ca, kratkim poz:lravnim govorom. 2. l3iskup b!ago$ivle Dom. 3. Govor pre­uzvišenog biskuta. 4. Zatim u dvorani govor o Kat. Ak·iji. 5. Isusu Kralju od T. Fosića, pjeva bor uz pratnju klavi­ra. 6. Pozdrav gGfima po l. Kornere-

l

STRAHA 3.

OVOif 8 l kraje va ovdje sastao i u tolikom bro­ju stoj e ći u v i jećanju nek..oliko sali na suncu gladan i umoran. O 1 skupšti­na u Krešimirovu gradu p ref-. rc-rila se u pravi sabor hrva lskog naroda.

Ovaj hrvatski narodni sabor na obalama hrvat skog mo ra započeo je sa velik im i svečanim činom: blago­slovom zastava mjesn ih organ izacija HSS, koje nijesu samo zastave jedne stranke kao političke organizacije, već su one zastave, koje predstavljaju ci­jeli hrva tski narod. (Tako je!) Kada je organizacija HSS pokazala takovu snagu, kakovu pokazuje danas, onda je posve prirodno, da su zastave mo­gle primiti blagoslov preko crkvenih dostojanstvenika. Svi hrvatski su sta­leži danas u jednoj političkoj fronti, koja se zove HSS. (Pljesak) . Svečani čin je danas po prvi put obavljen u historiji po hrv. kat. biskupu dru Jero­limu Mileti (livio!) Culi smo gla sove naših biskupa sa juga. Dobar natpa­stir danas ravna sa našim crkvenim stvarima u Boki Kotorskoj. Taj je za­želio da sam služi sv. misu za neumrle vođe. U Sarajevu je pak nadbiskup dr Sarić otvoreno govorio prošlih da­na prigodom proslave svoga jub ileja. Danas smo pak doživjeli treći sličan dogođaj.

Mi se nadamo, da će i župnici u hr­vatskim krajevima po primJeru ovin naših hrvatskih biskupa pokazati, da su vjerni ispovjednici Kristove vjere i vjerni sluge svoga naroda. Ono, što smo odavna želieli, hvala Bogu danas smo doživjeli. Sibenski biskup dao je narodu Božji blagoslov. Mi molimo Boga, da i šibenskom biskupu dade blagoslov za ovaj mudri sveti čin, ko­ga je ovde obavio. (livio!)

Približujemo se pobjedi naših ide­ala. S ovog narodnog sabora pnu­misao ide uspomeni hrvatskih naro~ni~' mučenika, koji su dali živote :'a slo­bodnu Hrvatsku. (Slava!) ~'Burno odo­bravanje, koje traje nelrtbllko minuta). Neka živi predsjednik • i vođa dr Vlad­ko Maček. (Buna kli·t:anje. livio!)

(Govor štampa['\ prema ))Jadran­skom Dnevniku« - op. ur.)

Iza ot~~van~ ' himne »Lijepa na­ša .. · << p'rimljeri je prijedlog da se pošalje brzojavni pozdrav dru V. Ma­čku.

Iza zajedničkog račka i konferen­cije narodnih zastupnika razvilo se na Poljani narodno veselje. Navečer je kod katedrale H. G. D. »Tomislav« iz Splita održalo uspjeli koncerat.

Litav dan je protekao bez i naj­manje~ incidenta što svima učesnicima i onima u gradu i onima koji su došli izvana služi na čast. Red su održavali po;ebni redatelji HSS. Pokaza li su se za •o zbilja sposobni, jer su povjerenu duž1tost sa razumijevanjem i puno ta­kll'l I?:Vršili.

F. B.

to. 7. '~us u Euharistiji, deklamuje T. Uršić. t. Ustaj rode, pjeva zbor uz pratnju. 9. Zahvati lamjana, krasno­slovi Z. Gulin. 1 O. Dječji igrokaz »Kri­stu KraljU<<, 11. Na Nehaju, pjeva zbor uz pratn}J.

U 8 sati doček krčkog bisKupa preuzv. dra J. Sr e b r n ić a.

U ~ sati navečer rasvjeta mjesta, koja trJje do ponoći, te bakljada, va­tromet. pucanje iz topa i zvonjava na obim ;rkvama.

U 1 O sati u crkvi zaziv Duha Sve­loga P•~d izloienim Svetotajstvom i kratki govor preuzv. biskupa kao otvor kongresa, zatim klanjanje do ponoći.

U 12 sati u noći sv. Misa preuzv. biskupa dra Josipa Srebrnića.

)'(~djelJa 1 O. VII.

U 5 sati ujutro svečana zvonjava na opim crkrama, pucanje iz topa, budnica glazbom.

U 5.30 ali ujutro ispovijedanje i sv. Mise. J·

u 7 srt ujutro zajedničKa sv. pri-čest. u~ sati ujutro javno zborova­

nje, na ojemu će govori ti istaknuti hrvats intelektualci.

t 10 sati ujutro svečana sv. Misa preu . dr J. Milete, kroz koju pro~ pov eda preuzv. dr J. Srebrnić.

U 11.'15 sati ujutro procesija sa Svet>tajsfvom kroz mjesto. Svaka žu-

,·

STRANA 4.

f pa stupa po~ sv<;> jim n~~pisom,, s.a svojim zasfav~1ma 1 sa SVOJim svecenl­kom. Svaka župa posebno za sebe pjeva ili molii baz obzira na dru~e skupine ili svjiranje glazba. - PosliJe procesije po•sveta naroda presv. Srcu Isusovu. l,.;; pjevaju uz pratnju gla­zba »Do •nebesa <<.

l.!f j sala poslije podne slaleško z'b~rovanje napose i na odjelitom mje­stu: za muževe, žene, djevoj ke, mla­diće, djecu ispod 14 godina i svećeni ­ke. Svećenicima govori o Kat. Akciji preuzv. dr J. Srebrnić.

U 4.15 sati svi na okup na mjestu kongresnih svečanosti. Blagoslov s Presvetim. Pjeva se »Divnoj dakle« i na koncu »Hoćemo Boga«. Zatim či ­tanje rezolucija, zaključ ni govo r pre­uzvišenog dra Jerol ima Milete, te razlaz.

U 6 sati uvečer u Hrv. Kat. Domu Križarska Akademija.

U 9 sati uvečer vatromet. U slobodno vri jeme : ručka, veče ­

re, i t. d . koncertirat će glazbe pred Hrv. Kat. Domom.

Naši dopis·i GORICA • RAŠTANE

24. Vl. l. g . proslavljen je kod nas na svečani nači n zaJiilnik župe sv. Ivan Krsti­telj. Svečanu sv. Misu olslužio je vlč . g . don

• Stanko H or v a l iz Galovca, a lijepi govor o život u i d jelovanj u sv. zaštitnika izreka o je vlč. g. don Robert M i l a n ja iz Skabrnja. Crkva je b ila prepuna domaćih i stranih vje r­nika. - Na kon sv. Mise izmo ljena Je posveta presv. Srcu Isusovom i podijeljen b lagoslov s Presvetim. Ovoj svečanos t i p ris ustvovalo Je osam okolišnih svećenika na čelu sa preč. g . don Franom A n l u n o v i će m, konsullo­rom i prodekanom iz Zemun ika.

Pobožna drullva, osnovana prilikom ne­'davnih misija , rarvijeju veli ku djelatnost na

khsvakom polju vjerskoga života. Najviše je - .:e' ·..nda uznapredovalo Djevojačko društvo. uCLVJ ._

Z<0 Euharistijski Kongres u Benkovcu vla-

d d . ._ -"~liko zan iman je. Makar je pul a ov )v .... dosta dalek, p oći će iz ove župe dana 1 O. VII. veliki broj vjc.·nika u Benkovac pod vod­stvom svog omiljel~fg župnika v lč. g. don Mirka L o v k o.

t~AN

Prva prlčest djece. ir$l<olska djeca nakon pripreme za prvu sv. prič~,> l nestrp lji ­vo su čekala radosni dan 19. Vl. l ~ g . da po p rvi pul prime dragoga Spasitelja u s~oja nevina prsa . !enska djeca b il a su u bijelo obučena sa krunom na glavi, a muška djeca u svečanom od ijelu sa lijepim cvije tom i na­rodnom vrpcom na prs ima le su izgled:J ii kao pravi anđeli. Prvopričesnici su se na­v e d enoga dana u našoj lijepoj i prostrano) le svakovrsnim cvijećem ok ićenoj crkvi isprod krst ion ice sakupili, da obnove krsni zavi'Jt. Naš dobri župnik don Sime M ar o n l ć o­držao je prvopričesnicima odulji zanosni go­vor o sv. pričes t i, lako da je svakoga ~ ·uša­oca i rod ite lje duboko u srce dirnuo. Prvo­pričesnike je opomenuo, da ne za bora• e če­slo primali dragoga Spasite lja u svoj 1 nevi­na prsa, kao što se i lenjski prvor·ičesnici svake mlade nedjelje ispovijedaju 1 prii;ešću ­ju. Zatim je slijedila sv. pričesl. t-eka dragi Bog poživi našega don Simu, d- os1ane u našem selu !manu do njegovG Juboke sta­rosti . Budi hvala našem preuz<. biskupu Milet i, de nam je poslao ov11ko skromnoga župnika, koj i najpobožnije vrš i svJje . ~-.~ ;.no• sli te je sa sveki m bez r<'llllke jt.dnak · nt miješa se u seoske posle, a osob'lo je na­klon bo les niku, koga dnevno v iše- 7ula po­tusđa fe ga tješi i moli se za njegow dušev­no i tjelesno zdravlje. Nekon svršen i službe Božje prvopričesnici su se radosro razHi i svojim kućama noseći u rukame ctagocjenu uspomenu prve sv. pričesti.

Svibanjska pobofnost. Napomenuli Je, d e je svi banj ska pobožnost u našem selu !manu ove godine odveć lijepo prošla. Na­rod je u crkvu hrlio kao ne sajam, d a se pomol i pred oltarom Majke Jožje od Zdra­vlja i da od nje isprosi sve milost i, koje su mu potrebite xa dušu i li)elc. Ovu pobož­nost nakon sv. ruzarija i prcpov ijedi )oš su v iše uveličale lilanije i razm pobožne Ma­rij ine pjesmice, što je školska mladež pjevala uz pra1'2ju naše hvalevrijedna 1 ospođice uči­tel jice Pa lme M a n d a k o v ić, koja ih je u pjevanju poučava l a.

Majlln dan proslavio se u 'lašem selu Zmanu 15. V. l. g . Pros torije su z, ovu pro­slevu bile lijepo uređene i dupk~ pune naroda . Priredbu su počela naša Jkolsk11 d jeca najprije predavanj em o majci, ~ ·t lm su Izvela više veselih tačaka ne potpuno '1ado-

VLASNIK l ODGOVORNI

"K A T O L I K"

voljslvo cijeloga mjesta i s velikim uspjehom. Na ovoj sjajnoj priredbi zahvalili je vrijed­nom gosp. učitelju ivi Pelričiću i gđiri u čile­ljici Palmi Mand11ković, koji su ulož li mno­go truda, dok su školsku djecu prlp~ clVlli za ovu lijepu priredbu.. 1 ~

1i manac

BA JE CI

BLAGOSLOV TE fELJ OG KA l~ E .\ OVE CRK E

Danjevčan1 su proš le godine .:o dlučili da grade novu crkvu u svome pelu. Od proš log listopada kopali su ka mt .{Je. palili kJ ači nu i planirali teren. Kad bi, .e $<lV rad računao i platio, iwos10 bi tro>ak po pri·

li ci oko 40.000 Dn. Temeljni kam e n nove crkve postavljen je na dan njihova :taštitni­l,a sv. Jvan Krstitelja.

Crkveni obred razvijao sc je mi rno dostojanstveno, bez velike buke i bez veli· koga vanjskr.>ga SJaja. Murtcr3i;l majstori Damjan Mudronja i Dane Božikov spremili su četvorni kamen, da sc posta vi na urede­nu postavu. Drveni križ bio je metnul na mjesto, gdje će biti veliki oltar. Procesija se je uputila iz stare r.rkve prema mjestu, gdje će biti nova. Uz lijepo izraueni, a g. 1925 u spomen J OOf'l-godišnjcc h rvatskog - ~

kralj evs tva postavljeni križ, pocl ig nu)'a je sjenica, sva od zelenila i cvije<:. , gdje je bila sv. mi~a u trojci. Blagoslov lc ncljnoga kamena u imc Prcuzv. šibenskoga biskupa Dr. Jeronima Milete, propov1jed 1 ~ v. misu obavio je starešina samostana isvvca. ko­Jemu je banjevačka župa punim rnvom SJe­dlnj ena, Vrca n fra Ciril. Asistirali s~ Biluši·:: fra P ile, L.upnik stankovački i Poljak fra Jozo. župnik peruš i ćki. Tu su bilJ 1 prcčasna gg. tješnja nski dekan i L.upnik P.:l ina don Toma. župnik bcnkovačk !, Juravić don Je­rc i župnik pris tcški Dorčić don Ive

Prvi kum temeljnoga kamena t-io je U· gledni i hrvatskome narodu sjeve1 ne Dalma­ciJe dobro poznati Petar Novaković, kojega je zamjenjivao Dr. Mite Zrilić. Jn ' su ku­movali načelnik stankovačke općine Grgo Petković, Antun Miletić i više viđenijih lica iz samih Banjcvaca. Učestvov:~lo je mno· štvo naroda iz bliže oklice, sa Primoqa i iz Ravnih K otara..

Poslije v. mise procesija se i" vrat1 la opet u staru crkvu, gdje je bio dovršen blagoslov a Presvetim.

Na sjenici je bio natpis. !(oji j o: izra dio učitelj g. Josip Stojanov »U ime Božje naprijed svršetku!« l mi želimo, da Banje­včani čim prije sretno završe, ~to s•1 sretno počeli l

Zivot Sibenika OVIM DEKANOM TOL . OG KAP­

TOLA imenovala je Sveta tolica prcč. don J vu Bj ažića, kanonika. Svečano ustoličenje

e biti u nedjelju 24 t. mj. Cc titumo! t HENRIK SE RSlC. P r i zaključku na­

šeg li sta doznajemo na je 3 t. mj. umro u Zadru pcnsionirani župnik Apostolske ad­ministracije vlč. don Henrik Seršić. Pokoj­nik je ro4en u Zadru J 5 ju la 1874. Zaređen je tl sep tembra 1898. Zadnja mu j župa bila Zaton kod ina. Počivao u miru!

t DUMICA BALJKAS. 4 t. mj pre­minu la je nakon dugog bolo vanja čl anica mjesnog Križaričkog Sestrinstva l sestra Dumica Baljkas, krojačka pomoćnica. Po­kojnica je bila dugo vremena u or:.;anizaci · ji u kojoj je vršila i odborničku dužnost. Odlikovala sc dubokom pobožnošeu. Svoje društvene, odborničke i staleške du7nosti vr­šila je savjesno i uzorno. Za vrijeme svoje teške bole ti predala se sva u r•Jke Božje. Kad su joj za vrijeme bol esti dolazil e sc­stre iz o rganizacije i prijateljice samo je kršćanskom strpljivošću i pouzdanjem u Sve­višnjeg govorila: »Eto, d o Volj-: Bo.l.jel" l u zadnjim svojim danima pokazala j.: kako sc i u teškoj kušnji može služiti Svcvi;nje­mu.

U utorak 5. t. mj. priređen joj je lijep sprovod . Ma da je nekoliko Križanca sku­pa sa svojim duhovnikom otputova lo na duh. vježbe i tečaj , na sprovod u smo vi­djeli mnoge sestre. Sve, koje "u mogle. su došle da jo j pokažu koliko su je cijenili j što s u s njom izgvbili. Osim njih sprovodu je prisustvovala glazba, dosta Kri~ara j os· talog svijeta, jer je pokojnica bila poznata kao dobra i pobožna djevojka. Nad grobom sc od pokoj ni ce op rosti la s. Ljubica Ju šić, A zbor Križarica je otpjevao pod ravnanjem vl č. J. Spanića »O ses t ro prcmil a .. ·"

Pokojnici Jaka zemlja, a obitelji i rodbi­n i naše saučešće!

DEVETNICA U CAST GOSPE KAR· MELA počela je u srijedu '6. t. mj . u ka­tedra li. Svake veče r i sv. ru žarij i devet­nica.

BLAGDAN GO PE KARMELA slavi se u subotu 16. t. mj . u katedra li sv. Ja­kova. Ujutro u 5 s. biće lekcije. U 6 s. pjevana sv. Misa zn braću i sestre bratov­šine Gospe od Ka rm ela. T ih e sv. Mise biće u 7, 7.30, 8, 8.30, 9 i 9.30 s. U ll s. svečana sv. Misa. Popodne u 6 s. blago lov sa Presvetim.

NA EUHARISTIJSKI KO o<G RES U BENKOVCU se polazi iz Sibcnika u nedje· Iju 10 t. mj. točno u 4 sata izju tra sa Po­ljane. Povratak iz Benkovca nuvcčcr oko 8 sa ti . Polaz sc autobusin11l teretnim automobi lima sa sjedalom. Cljena za tamo i natrag autobusom 30 dinam , a inače 10.

Prijave se primaju u trafici kod du<.ana g. Grge Radića (kraj Kazališta).

NA KRIZARSKI DACKl LOGOR, koji sc održaje u Fužinama pošlo je iz Sibenika u srijedu 6 t. mj. 15 srednjoško­laca pod vodstvom v l č. don Ante Spika gimnazijskog katehete.

NA DUHOVNE VJEZBE I KRIZA­RICKI TECAJ KOJI SE DRZE U BA­NJALUCi (Nazaret) otputovalo je u po­nedjeljak 4 t. mj. 9 Križarica pod vod­stvom prcč. don Ante Radića, Križari~­kog duhovnika.

DVA P02A RA dogodila su l' u na • cm grad u u no ć i između 2 i 3 t. mj I zbio je ve liki požar u kući g. Nikole Li vića na Gorici. Pretpostavlja sc da je po~ar nastao uslijed kratkog spoja. U is toj noći kasnije vatra je un iš tila dio maonc g. Linurda Mar­tinčevića koja je tek poče l a vršiti vezu iz­medu Sibcnika i Martinskc.

SV I M CLA ICAMA »ZIVOGA SVI­J ETLA« javljam, da je nakana klanjanja za slijedeći tjedan (11.- 17. VII.): d a p l o d o v i e u h a r i s t i j s k o g k o n g r e­sa u Benkovcu budu što veći u o b i m n a š i m b i s k u p i j a m a - Don Ante Radić.

»KATOLJCKOJ KARITAS « darovala je gđa Skalko ud. Lucija Din tO, da po­časti uspomenu pk. Ante Forni. - Odbor h arno blagodari .

,..~ ~ :. . . . . ' ~ .. Javna zahvala

Svima koji su nam u našoj velikoj žalosti prigodom ranog gubitka naše dobre

Dumice Baljhas na bilo koji način olakšali bol ovim putem zahvaljujemo. Posebna hvala mnogo poštovanom fra Nikoli Pasini, kao i vlč. fra Vjenceslavu Lovriću, preč. g. Beraku don lvi i vlč. gg~ Spi­ki don Anti, Juričevu don Anti i Spani­ću don Josipu. Jednako hvala mje­snoj Hrv. glazbi, Križaricama i Križa­rima koji su pokojnicu otpratili do vječnog počivališta, kao i svima oni­ma koji su je za vrijeme teške bolesti posjetili.

Još jednom svima hvala, a od Svevišnjeg plata l

Sibenik, 6. VII. 1938. O žalo ćena obitelj M. Baljka

~~~~O~EI ' - , S~~~ ~ ~ast mi je pbavijestiti ~g: župni~e. t~ cij_. ~rkvene ?ratov- ~ !3 štine 1 samo tan , da u SVOJOJ tvormc1 IzrađuJ em v o s t a n e !3 ~CJ v i j e će iz najVoljih voštanih surogata, koje e ne krive ni u ~ ~ najvećoj vrućini, lijepo gore te ne kaplju niti dime, za š to imam ~

~ ~un~~fn7ff~n ~7rrl itflNiK"O~iRAs~11BENJK i 0~~~~~~~

Prigooom s~upštino H. s .s. u ~i beni »Hrvatski Dnevnik« od 5. t. m). dono Naš kratki izvještaj, koji smo ju čer o

javiti o skupštini HSS u Sibcniku •• počeo riječima: »Manifcsta ciona sk11pš tma H : koja je danas održana u Sibeniku u pris1 nosti izas lanka predsjed nika dra Mačka, n rodnog zastu pni ka ing. Augusta .Kbšutil predstavlj a la je rijetko viđeno slavlje.«

istinu bilo je to 'rijetko viđeno nar dno političko slavlje. Ali je bilo i više. 1 je bio događaj od velikog značen ja ne sa za pri staše HSS Sibenika i Dalmacije, n go j za cjelokupni hrvatski naroci. U kra kom izvještaju, koji sc m ogao donijeti, je bilo ni iz daleka moguće izniJeli vjo nu s li ku ovog događaja u Sbentk•J.

Nije to prvi put, da donosimo izvj š taj sa skupštine HSS. Bilo je joS sličn skupština, o kojima smo pisah m<.njc vi"c. Još nekoliko skupština b1lo je upri čeno baš uz posvetu zastava, kao ~to je i jučer bio lu čaj u Sibeniku. Ltir.a, br posvećenih zastava u Sibcniku bio je imp zantniji i veći nego obično. l to je sigur bio momenat, koji je povećao 51'cča nos t. ~ Ji ju je uzvcličala i druga činjenica i da joj posebno zn ačenje. Zastave JC posvet šibenski biskup dr Jerolim Mileta. 1

Hrvatski narod nije nikada zancm ar svoje katoličke vjere i crkva 11 nJ egovo kulturnom i duhovnom životu nije nika bila dcgradirana na neku drugorazrednu Jogu. Zbog toga nije hrva tski narod im šte te. Naprotiv, ono, š to je hrvatski nar( učinio za svoju vjer u i crkvu, ~ t vori lo je visok ugled i osiguralo mjesto u zaje n ic i prosvjećenih naroda Eu rope i svij t a. To je došlo d o izražaja na razne n ači n a potvrđeno je 1 u najvažnijim pnlikarr mnogo pu ta. S ove s taze ne da ski narod skrenuti n i na kakve tice.

Mi smo s i svijesni gc, koju je katolička crkva odq_uala u vo tu hrva t kog naroda. Ničim nepomućc1 odnos crkve i hrvatskog naroda pokaziv., , .... , ... ,,. je svoje značenje i svoju djelotvornu m u raznim prigodama i historijskim časov ma : ne samo kad je trebalo ne;to u mir proslaviti i uzve li čati, nego i onda. kad u burnim i nemirnim vremenima trebalo br niti i obraniti kulturu i civilizaciju Hrvat U ozbiljnim vremenima naš li su fe i o biljni ljudi među hrvatskim katoličkim d stojanstvenicim a, koji su čuli glc.s Provj nosti i po tom gla u slijedili SVOJ narod tako s tvo rili djela neprolazne vrijednosti za c rkvu i za narod.

Za volju pojedinaca n arod se ne mo od reći temelj a svog života, SVOJih tradicii svoj ih prava, zahtjeva i ciljeva, k.o ji su m po prirodnom j Božjem zakonu sveti i vje ni. To narod ne može učiniti n ilromu z volju, ni za volju pojedinaca.

Ne može sc od hrva tskog naroda traž ti j očekivati, da počini samouboJstvo . tim• t reba biti na čistu i sa činjenicama treba pomiriti. I onda za poj d ine neo jcnt irane školovane ljude i crkvene kao svjetov ne ostaje samo jedno njiho\'o po tičko pit a nje u današ nj im vrcmemmn, n t je pitanje kako nać i put svom narodu gdje u tom narodu na ć i svoje DIJCSto.

Slijedeći ovaj nauk i uputu ~vojih skupa hrvatsko svećenstvo potv rdit će r i ječ i Isusa Krista, koj i je rekao, da njego vc crkve ne će nadvladati ni paklena vr ta . Potvrdit će d a je ne će nadv!a dati na posc u Hrvatskoj i u na rodu hrvatskom.

Tu sc treba dati na posao i 'o odma i bez odgađanja, jer poganstvo JOŠ živi n · zemlji. Iskus tvo starih vijekova $lorilo j la tinsku izreku: »Proximus sum egomet mi hi« - »J n sam sam sebi na jbliži «. I ta s poganska izreka češće u život provodila kada su prilike uklonile svaki drugi blaž ili čovjcčanskiji izlaz. Kršćanski nauk uzdi· gao je čovječanstvo iznad ovog starog po; ganskog mudrovanja, kad se uzelo Kristo· vu nauku o ljubavi prema bli~njcmu kao Božji zakon za ljude i narode. Prosvijetljeni narod najbliže je Bogu. Hrvatsko svećen· stvo može biti sretno zato, što živi u pro­svijcćcnom narodu hrvatskom Samo treba nać i svoje pravo mjes to u svom narodu, da uzmogne blagosloviti ž ivot , rad l napore h rvat kog narod a za pobjedu pravirr i slo· bode.

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• Svi u Benkovac na Euharistijski Kongresi ---------MOLIMO DA SE UVAZI ! Uredništvo je primilo više dopisa

i vijesti, ali u pomanjkanju nije sve moglo uvrstiti.

DON ANTE RADIC: -/ SIBENIK ULICA Bl. NIKOLE TAVELIC:A f07. - JISKARA •KAC:IC:• (O. BERNARDO BULJEVJC:).

l l l