UVOD U ZNANOST O NOVINARSTVU

to je novinarstvo?

Novinarstvo ili urnalizam ubraja se u red najstarijih ljudskih djelatnosti kojima je cilj oblikovanje javnog mnijenja, odnosno odravanje protoka drutveno vanih informacija u jednoj drutvenoj zajednici koja ima zajedniki jezik. Ono zadovoljava primarnu ljudsku potrebu za spoznajama i informacijama. Novinarstvo je sloena djelatnost stvaranja, oblikovanja i posredovanja svih vrsta informacija radi bolje meusobne orijentacije ljudi u svim bitnim odnosima.

Povijesni razvoj novinarstva?Novinarstvo je staro koliko i sam ovjek jer je ovjek od svoga poetka javno komunicirao; prvo je komunicirao neosvjeteno, tj. Subperceptivno, kako komuniciraju i ivotinje. to se tie ljudskog komuniciranja ono je povezano s pojavom homo erectusa koji je kasnije poeo razmjenjivati svoja prva iskustva specijalnom komunikacijom. ovjek se ubrzano razvijao do stupnja homo habilisa. ovjekov kapacitet, nadalje, se znatno poveava te on zapoinje svoj novi razvoj, udaljavajui se od ivotinjskog carstva, prema homo sapiensu. Novi stupanj razvitka dolazi nakon to je izumljeno pismo. Nastaju novine zahvaljujui Juliju Cezaru. On je izvjeivao Rimljane o odlukama Senata putem zidnih ploa koje su nazvane Acta diurna. Tiskarsko novinarstvo zapoinje svoju eru zahvaljujui Gutembergu koji je izumio tiskarski stroj. Razvoj javnog komuniciranja iri se otkriem elektronikih sustava.

Osnovne znaajke suvremenog novinarstva?

O dosadanjem razvoju novinarstva moe se zakljuiti da se ono kretalo u okvirima modela diseminacije informacija. Taj model ukljuivao je 3 podsustava:

Tko informacijama raspolae i odluuje to e se priopavati (vlast)

Tko informaciju konano oblikuje (novinari)

Primatelji, itatelji, graani

Novi oblik novinarstva je javno komuniciranje. Svi su ljudi subjekti i objekti, tj. svatko prima i daje informaciju. Novinar vie nije dojavljiva ve postaje istraiva.

Za razliku od diseminativnog tipa, suvremeno novinarstvo je?

Istraivako i stvaralako (novinari i graani tragaju za novim informacijama i informacije otkrivaju, stvaraju)

Analitiko i uvjeravajue (gotovim informacijama nastoji odueviti, uvjeriti ljude kojima se obraa, eli dodirnuti ne samo um ve srce i volju graana u svim podrujima rada, ivota i stvaralatva.)

Dijaloko i poliloko (tribina zborite na kojem svi sudjeluju u smislu gesla Jedan nikad ne zna sve - svi znaju vie)

Odgovorna djelatnost ( javni nastup podlijee moralnim i zakonskim kriterijima, mora se paziti da se ne iznose lai i da se potuje snaga argumenta. )

Pet temeljnih zadataka novinarske znanosti?

Prvi zadatak jest spoznavanje oblika, zakonitosti i fenomenologije novinarske djelatnosti u svrhu primjene javnog komuniciranja. (prouavanje javnog komuniciranja) Drugi zadatak je da pomou otkrivenih spoznaja i zakonitosti unaprjeuje novinarsku praksu u svim medijima.

Trei zadatak je stalno kritiko vrednovanje teorije i prakse radi daljnjeg unaprjeivanja. Ne samo sa vlastitog stajalita nego i sa stajalita drugih znanosti bliskih javnom komuniciranju. (kritika teorije i prakse novinarstva) etvrti zadatak jest razvijanje vlastite metodologije.

Peti zadatak jest ostvarivanje plodonosne suradnje s brojnim znanostima jer se vie ne moe ii samostalno.

Sustav opih novinarskih disciplina?

Novinarstvo je izrazito interdisciplinirana drutvena znanost. Nastaje u filozofiji novinarstva, psihologiji novinarstva, sociologiji novinarstva, gramatici novinarstva, logici novinarstva; u novinarskoj retorici i glumi, novinarskom pravu i sredinjoj opoj novinarskoj disciplini koja prouava sva stajalita sloenog novinarskog djelovanja.Sustav posebnih novinarskih disciplina?

To su tiskovno novinarstvo (teorija i praksa pisanog komuniciranja), radio novinarstvo (javlja se pojavom elektrinih medija) i televizijsko novinarstvo (medij koji moe jezgrovito ujediniti lik, zvuk i pokret).

Sustav pojedinanih novinarskih disciplina?

-se odnosi na sreivanje pojedinih djelatnosti kao to su: dobro govorenje, usmjeravanje konferanse, novinarsko oblikovanje u nekom anru, usmjeravanje polemike, izrada eksplorativnih instrumenata, itd. U ovim se disciplinama dodiruju sve zakonitosti novinarstva i ostvaruje novinarska simfonija.

* Novitologija

Skupno ime za cijeli znanstveni sustav novinarskih disciplina, ali i za filozofiju javnog komuniciranja. Ona prouava pretpostavke novinarstva njegovu terminologiju i komunikacijski aparat u cjelini: tko, to, kako i s kojim uspjehom.

Osnovni novinarski pojmovi

Informacija,novost, obavijest: kodirana spoznaja ,sustavna i osposobljena mogucnoscu da je i drugi covjek shvati.

Komunikacija: sam proces prevoenja znanja iz jedne svijeti u drugu.

Mediji: je materijalni supstrat pomocu kojeg se informacije posreduju u komunikacijskom procesu. Mediji suvremenog novinarstva su novine, radio, televizija i novi mediji.

Novinar: osoba koja prenosi informacije i novosti graanima. Osobine dobrog novinara, odgovornost sloboda izrazavanja , tocnost,uzajamno povjerenje i fairplay.

Opca novinarska nacela?

Objektivnost: je donja granica istinitosti, pa je ujedno i granica koja novinar nikad ne smije pomicati nanize jer tada prestaje biti novinar i postaje indoktrinator, demagog, siritelj obmana i slicno.

Brzina: je cisto novinarsko nacelo jer polazi od temeljne znatizelje citatelja/slusatelja/gledatelja da sto prije saznaju novost.brzina ovisi o dva cimbenika: cimbeniku medija i cimbeniku novinara.

Zanimljivost: macelo koje osvaja publiku, koja animira, koja nastoji iznenaditi, ocarati odnosno pridobiti pozornost korisnika.

Angaziranost: sto god novinar radio, pisao ili govorio, on napisima uvijek izrazava sebe svoju licnost svoje vrijednosno stajaliste i avoju ideologiju pa cak i onda kad misli da je objektivan i neutralan.angaziranost je uvijek povezana sa nacelom istine ili objektivnosti, nacelom etickih normi i filozofijom humanosti.

Posebna novinarska nacela:

1.nacelo slobode izrazavanja

2. nacelo zdrava redundancije(neka bude mislim siroko a rijecima usko)

3.non multa sed multum ( ne mnogo razlicitih stvari nego mnogo u jednoj)

4.nacale klimaksa(naglasavanje svoje misli ili poante)

5. nacelo kontrapunkta ili kontrasa(skladna mjera povezivanja suprostnosti)

6.nacelo snage dokaza(sluzi se samo prisilom zdravog ljudskog uma)

* Novinarski anrovi?

anr je neki nacin interpretacije vrste, a ta interpretacija podrazumjeva njegovo shvacanje vrste i nejzina mjest u knjizevnosti i sire. anrovi u novinarstvu su samo specifikacije i konkretizacije novinarskog diskursa koji se odvija u polju sila . Oblik novinarskog izrazavanja.

biljeska,nekrolog, clanak, feljton, esej.

Lead i sustav obrnute piramide

Monoloski novinski oblici

-vijest(fle ili blic,standaradna i proirena)

-izvjetaj

-prikaz

-raport

-osvrt

-biljeka

-komentar

-kritika

-lanci

-esej

-feljton

* Vijest: je sama bit novinarstva, ona i zanimljiva informacija koja izvjestava o nekom neposrednom dogaaju. Determinirana je formulom 5 W.

* etiri bitna imbenika vijesti prema B. Kojiu?

1. aktualnost koja se ocituje u izboru novog dogaaja i brzog javljanja

2.blizina, koja se oituje u naelu dozivljavanja(lakse je primati i razumijevati ono sto jje blize od ong sto je daleko i nepoznato)

3. velicina; tj. kvantiteta vijesti, sto znaci da vijest mora privuci pozornost, a to ne moze ako nema kvalitete kojom napada osjetilni aparat citatelja

4. vaznost koja se izrazava stupnjem zanimljivosti, neobicnosti ili ulogom u zivotu ljudi.

* izvjestaj: drugi oblik faktografskog izvjestavanja. Njime se javnost izvjestava o necemu sto se dogodilo na siri-duzi nacin, potpunije i detaljnije nego sto se to moze uciniti vjescu.obicno se bavi odnosima meu ljudima: sastanci, skupstine

Izjava:posebni podoblik izvjestaa; to je izvjestaj koji nedaje novinar nego neka druga kvalificirana osoba.

Komunike i demanti?

Podvrste izjave. Specificnost komunikea je da je ona skupni izvjestaj kvalificirane osobe a demantiji su oblici izvjestaja u kojim se pobija neki vec objavljeni izvjestaj kojim nije iznesena istina.

Prikaz?

Objektivni opis bez vlastitog stajalista novinara. On mora biti potpun, iscrpan, tako da slusatelji mogu dobiti priblizno tocnu sliku o predmetu koji se prikazuje. Ima zadatak da informira o predmetu i eksponira predmet.

Osvrt ?

Ima pripovjedacku formu izlaganja geneze informacije. U osvrtu autor daje neku poantu, koja sadrzi njegovo stajaliste prema opisivanom dogadjaju.

Biljeska?

-jedna od podoblika osvrta. To je informacija o nekoj novosti, vrsta kraceg napisa kojim se saopcavaju neki rezultati znanstvenog istrazivanja ili neke novosti iz svijeta znanosti ili knjizevnosti.

* recenzija?

Uobicajni naziv za ozbiljni prikaz knjige ili literarnog djela. Dublje se osvjetljavaju temeljne znacajke knjige jer se tako olaksava citateljima te knjige. Ne moe ga pisati novinar poetnika jer ona trazi vece iskustvo.

Nekrolog ?

Osvrti na ivot nekog umrlog a javnosti poznatog ovjeka, u kojem se izrie alost zbog gubitka i s potovanjem prisjea zasluga zbog kojih je zauzeo istaknuto mjesto u svijetu.

Komentar ?

Zajedniko ime za niz analitikih i angairanih anrova kojima novinarstvo ostvaruje svoju najviu izraajnu vrijednost. Struktura je komentara razglabanje i snaan jezik, koji uz sposobnost uvjeravanja opinjava svojim stilom. Ima dva oblika: eksplikativni ili tumaei i kritiki ili istraivaki.

Kritika ?

anr istovjetnog komentara ali se kritikom nazivaju komentari sa podruja umjetnosti i kulture u uem smislu rijeci, pa se danas uglavnom piu kazaline kritike literarne

lanak je takoer anr koji ulazi u red komentara jer je razloan, ima svoju znanstvenu dramaturgiju. To je komentar i kritika na podruju znanosti i tehnologije. Vrlo je pouan i ozbiljan.

Esej: granini je anr koji dijeli i spaja novinarstvo s knjievnou i znanou. To je anr koji trai tri vrline: izvrsno poznavanje stvari, teme, visok stupanj kreativnosti i lijep jezik. Zaetnik eseja Michel de Montagne O odgoju.

Feljton: ima velike slinosti eseju, ali je manje pretenciozan od eseja. Na kraju uvijek mora imati svoju poantu ili zailjeni zavretak u kojem se nalazi temeljna poruka. Feljton je najee u nastavcima. Feljton je sastavljen od samih statistikih elemenata, pisanje poinje iznenaujuom misli i on je uvijek meditativan.

Mjeoviti anrovi?

Aforizam, anegdota, dosje, foto-vijest/raport,humoreska/satira

Aforizam ?

Je mjeoviti literarno-znanstveno-novinarski anr koji predstavlja saet izriaj s jakom misli i ,po mogunosti atraktivnim nainom kazivanja. Osnovni su znaci izvornost,otroumnost, duhovitost, nerijetko paradoks, antiteta..

Izvorno su najblii duhu i formi narodnih poslovica.

Anegdota ?

Spada u mjeoviti novinarski anr jer u sebi ima i literarnih i novinarskih znaajki. To je vrlo kratka priica o neobinom dogaaju koja mora imati i duhovitu poanti. Struktura anegdote je dramska.

Dosje ?

Danas je novi najatraktivniji mjeoviti anr koji je u novinarstvo uvela kola istraivakog novinarstva koje je doao iz sudsko-policijske prakse. Osnovno je da sve navedeno bude na istini i injenicama te da novinari paze da ne prijee granica etikog kodeksa. Sam po sebi je intrigantan jer tretira ve do tada nepoznato. Ima sve elemente vijesti, naraciju, dramske dijaloge, slikovne materijale i svjedoenja drugih osoba.

Foto-vijest/raport

Nazivamo mjeovitim jer spaja u sebi tehnologiju literarnog i likovnog elementa kojom se uprizoruje nova scena u kojoj se nalazi poanta. Postie visok stupanj atrakcije jer pomou montae spaja lica i scene iz prolosti i sadanjosti s njihovim iskazima. Novinar i slikar pri izradi ovoga anra moraju paziti da ne iskrive stvarnost da se ne ogrijee o naelo istinitosti.

Humoreska / satira ?

Spada u red mjeovitih anrova koji podiu nakladu al trae od autora stvaralako oblikovanje, piu ih obdarene osobe koje raspolau stvaralakom matom.

Radijski anrovi ?

Radio se javlja poetkom dvadesetog stoljea i doivljava iz godine u godinu planetarni uspjeh. Jednodimenzalni medij za masovno posredovanje informacija zvunim kanalom.

Govorni monolozi?

im je ovjek ovladao govorom kao vremenskom komunikacijom kojom je mogao izraavati svoje misli i osjeaje u sve tri dimenzije on poinje verbalno komunicirati. Prvi pokuaj bio je Morseov zvuni signalni jezik, no pravim se izumiteljem radija, kao zvunog prijenosa misli i osjeaja na daljinu, smatra Marconi, koje ostvario beini prijenos signala na daljinu. Najprije su se na radiju razvijali oblici i pod oblici monolokog komuniciranja: vijest, izjava, raport i govor.

Govor (proitat) - je najvia forma autentinog monolokog kazivanja, on je u mnogoemu slian strukturi lanka ili komentara, ali je obogaen i emocionalnim vrednotama, jer govor sintetski prenosi bitovske, mobitovske i hubitovske znaajke.

Dijaloko-poliloki anrovi?

Intervju, razgovor, panel- diskusija, polemika.

Uvoenjem ponovno prirodni razgovor kao razlaganje, zajedniko oblikovanje spoznaja putem dogovaranja, sporazumijevanja, a i polemike, radio je uveo u novinarstvo dijalog i polilog.

Intervju?

Najjednostavniji u novinarskoj praksi, najuestaliji oblik dijalokog javnog komuniciranja jest intervju, engleskog podrijetla to znai, u doslovnom prijevodu, meupogled. Osnovne znaajke intervjua su da predstavlja asimetrinu komunikaciju, tj. da davatelj intervjua obino o temi, koja je predmet intervjua, zna vie o onome koji pita. Smisao je da osoba koja pita sazna sve o onome o emu razgovara s osobom koja je upoznata s temom. Posredan je razgovor jer novinar razgovara u i ime i za potrebe velikog broja sluatelja.

Radijski intervju: spontani intervju ( izravan, kratak, brz), pripremljeni ( obino se pravi kad novinar snimio dugaak i spontan razgovor pa iz njega bira najupeatljivije dijelove.

* Razgovor- dijalog , razgovor, diskusija najprirodniji je oblik meusobne simetricne komunikacije. Za od intervjua, u kojem jedna osoba samo pita i pitanjima usmjeruje razgovor, razgovor ili dijalog je slobodna i ravnopravna razmjena miljenja dviju upuenih osoba radi stvaranja zajednikog stajalita.

Meutim, razgovor je za novinara i odgovorniji zadatak, jer moze lako skliznuti iz unaprijed zacrtane teme i pretvoriti se u avrljanje koje ne opravdava najavljenu temu ili problem koji je razlog za razgovor.

Tri naina za dobro voenje razgovora: 1.postavljanjem tvrdnje s obrazloenjem i doputanjem drugom sugovorniku da se o tome izjasni;2.kritikom primjedbom s argumentacijom;3.potvrivanje kad se novinar slae sa sugovornikom i to eli sugerirati i sluateljima. A to se tie sam tehnologije razgovora on se obavlja ili spontano ili pripremljenji razgovor.

* Panel-rasprava

Ovim se imenom zovu svi oblici poliloga kao skupnog razgovora ili intervjuiranja. Vrijednost ovoga sloenoga dijalokog anra ovisi o trima imbenicima: 1.o postojanju tehnikih mogunosti za simultani polilog; 2. postojanje sposobnosti novinara da bude dobar redatelj i komunikator koji vodi tako sloen razgovor; 3. postojanje kulture poliloga kod sudionika panel diskusije.

Da bi bila uspjena, panel diskusija se mora primjenjivati na vrijednim temama, jednom rijecu kad konacna mjerodavna informacija bude stvorena tek nakon ove zajednike komunikacijske akcije na radiju ili televiziji. Panel- diskusije obicno se emitiraju uivo pa je time veca odgovornost voditelja, koji ovdje ima ulogu i dobrog redatelja.

* Polemika?

Polemika je najodgovorniji, najtei, ali zato i najslavniji dijakoko poliloki anr. polemika je pokuaj opovrgavanja kao specificnog negativnog nacina vertificiranja neke tvrdnje, doktrine, teorije ili teze. U leksikonu se polemika obicno definira kao umijece proturjecenja i kontroverzije. Glavni zadatak polemike je da uvjeri najprije oporbenika (oponenta) u emisiji, a onda posredno i one slusatelje emisije koji jos ne vjeruju osobi koja pobija neku tvrdnju,i pokazuje da je osporavna tvrdnja manje vrijedna ili posve bezvrijedna. Jednom rijecju glavni cilj polemike je istina.

*Vieslojni radijski anrovi

Za razliku od dijaloskih anrova, vieslojni anrovi su polifonski, a kad je rijec i o televizijskom iznoenju, onda- uz to dobivaju i vizualni spoj.

* Fier

fier je kratka prica , vijest koja opisuje dogaaj u obliku kratke priice, reportaice. U toj su prii sadrani opis dogaaja, atmosfera, ugoaj, mjesto dogaaja i autorov dogaaj. ratni dogaaji u kojima je sadrana ljudska patnja, suut, besprimjerena portvovanost i hrabrost puni su prilika za fiersku obradu.U fier se mogu i ukljuiti osobe koje su bile svjedoci dogaaja.Zavretak fiera ne smije biti standard ve mora ostvarti poantu.

* Reportaa

Reportaa je svakako kraljica svih novinarskih medija. Reportaa se moe. Reportaa se moe ostvariti u sva tri medija, ali je ipak najpogodnija za radijski i televizijski medij, jer se novinskim stupcima reportaa svodi na dobar putopis ili dobro prikazanu novinsku priu. Reportae se dijele u tri vrste: dokumentarne, autenticne i dramske. Kod dokumentarnih reportaa rije je prikazivanju proslih dogaaja u povodu obljetnice ili nekih drugih dogaaja koji aktualiziraju obradu prolih dogaaja. Autentina reportaa -valja naglasiti da je njena tehnologija gotovo ista, s tom razlikom to je ovdje u pitanju iva osoba koja pria o sebi, o svijetu i drugima. Iako je svaka reportaa u biti dramatizirana i vieslojna pria, te dvije odlike najvie dolaze do izraaja u dramatiziranim reportaama jer se u njima zanimljivost, dramska zbijenost i slikovitost bolje ostvaruje. Prema tehnolokom ostvarenju mozemo rec o dvije vrste reportaa: izravna(izravni prijenos) i pripremljena( koja se stvara u studiju tehnikama odgoenog releja)

* Radio drama

To je zapravo prijelazni anr od novinarstva do umjetnosti. Bit ovog najsloenijeg anra poiva na uporabi ireg dijapazona zvunosti(izvan onoga to ulazi u obiajnu sluanost i vidljivost). Bitni elementi su: rijei(glasovi,umovi,glazba,radiofonski efekti,tiina,akustika prostora)

* Mjeoviti anrovi

Za razliku od mjeovitih anrova u novinarstvu, koji se povezuju s literarnim i likovnim anrovima, u radijskom novinarstvu mjeoviti anrovi ponajvie proizlaze oz podruja kazalita i glazbe, jer je radio zvukovni medij

* Anketa cinema verite

U radijskom novinarstvu zamjenjuje sloeni anr dosjea. Ovaj anr autentinosti intervjuiranja, pribavljanja, izazova, podie stupanj vjerodostojnosti na vie naina: glasom ive osobe -svjedoka, mobitovskim vrijednostima glasa i zvuka kojima se pocrtava istinitost svjedoenja, multimedijskim doaravanjem autentinosti situacije.to se tice skakljivilj aktualnih tema novinari se najcesce sluze blic-intervjuiranjem veceg broj graana da bi se izbjegle tekoe sluajnog izbora davatelja izjava.

* vic/caka/anegdota

Na radiju dobivaju ivlju prezentaciju nego u novinama, jer ih realiziraju profesionalni glumci s glazbenom kulisom i dobrom reijom pa je zbog svega ova vrsta postie vrijednost dramuleta.

*Humoreska/ satira

T o su anrovi po kojima se mjeri vrijednost i dopadljivost zabavnog programa radija. Kod njih se pazi na kvalitetu, dobru reiju i na glumaku interpretaciju, s pravilnim izborom glazbene kulise.

*Radijski meuanrovi

Imaju ulogu odvajanja, spajanja i boljeg isticanja poruka. Da bi emisije bile sto raznolikije primjenjuje se u inerpretaciji ritmizacija govora na muke i enske glasove, zatim dramatizacija vijesti po znaenju i sa kulisnom glazbom koja plastinije doarava poruke.

* Glazbene emisije suvremenog radija

Glazba na radiju participira u odnosu na govorne emisije u omjeru 70:30 %. Dosad su se glazbeni programi na radiju profilirali uglavnom u tri skupine: zabavna, ozbiljna i narodna glazba.Suvremene glazbene inovacije danas se najintenzivnije razvijaju u Americi. CHR-hit radio, AOR, MOR,ADULT CONTEMPORARY , COUNTRY, ANBIJENTALNA GLAZBA, JAZZ RADIO, NEW AGE,ETNIKE , OZBILJNA GLAZBA,BIG BAND.

*Televizijski anrovi

Stvaranje novog senzibiliteta najintenzivnije je u telelvizijskim anrovima jel ona stvara ne samo zvuk i sliku nego daje najsloeniju viziju svijetaa ivota i ovjeka. S pravom moemo rei da anrovi( vijest, komentar, fier, reportaa,...) u novinama mucaju kao malo dijete, progovaraju u radijskom mediju dok svoju stavralaku punou i zrelost postiu tek na televiziji, stoga se s pravom televizija u novinarskom pogledu danas smatra osmom silom.

* Konektorski anrovi

Jedan od bitnih initelja u novinarstvu su konektorski anrovi ili poveznice u kojoj se ubrajaju: najava i odjava, voditeljstvo i konferansa.

*Najava

Osnovni smisao najave da korisnika pripremi za: itanje, sluanje ili gledanje. Sluzi kao smisaoni razgodak izmeu emitiranog i dolazeceg priloga. U tisku je najava naslov koji se moze dijeliti na nekoliko razina(opci,meunaslov,lido,lead..).Grafikim izborom oblika ili veliine slova naslov se komponira vieslojno i atraktivno tako da itatelji lake uocavaju bitno ili ono t ih zanima.Naslov u radijskim emisijama naziva se najava jer je ona izgovoreni naslov kojim se sluateljima najavljuje prilog. Osnovno je pravilo da najava odgovara tekstu da bude informativna, kratka, efektna,privlana, jasna i provokativna. Vrste najava su: glavna najava,pred najava, meu najava i odjava. Razlikujemo nekoliko vrsta najava informativnog priloga: 1.najava-vijest(najucestalija najava ali i novinarski najslabija)2.konkluzivna(poinje sa zakljukom)3.sentencijska(ona je dobra kada se poslovica, maksima ili aforizam podudaraju sa sadrajem koji se najavljuje)4.insertski tip(primjenjuje se na radiju a posebno u postavljanju priloga, motivirajui)5.problemska najava(zapoinje pitanjem, dvojbom koju e prilog razrijeiti)6.izjavna najava(najava izjave odgovorne osobe u nekom sluaju)

*Odjava

Odjava mora biti mnogo kraca od najave jer naznacuje kraj priloga.Predugacka odjava interferira s dolazecom najavom za sljedeci prilog.

*Voditeljstvo

Podrazumjeva autorski tip najavljivanja, a pojavilo se zbog prelaza na dvosmjerno komuniciranje. D a bi bilo uspjeno voditeljstvo mora biti spontano, korektno, strunojer se voditelj nerjetko mora i dublje upustiti u obradu teme.Tipovi voditeljstva: 1. Ameriko voditeljstvo-pociva na "star-naelu". Tu je voditelj zvijezda oko koje se sve vrti. Uspjenost ovog tipa ovisi o glumakim sposobnostima, dobroj komunikaciji i svestranoj naobrazbi. Mana ovog tipa je prevelika pozornost osobnim znaajkama voditelja, a premala autorima to se javljaju u emisiji.2.Ameriko-europski tim voditeljstva- voditelj i ostali autori-kolege imaju izjednaenu poziciju, pa se osobni ou voditelja pretvara iz monologa u dijalog.3. isti europski tip- je umjereniji i sintza je staroga spikerskog povezivanja s autorskim voenje programa. Ovaj tip je kratak i ozbiljan.Voditelj mora bit dobar psiholog jer se nejgovo voditeljstvo pretvara u stalni intervju stalnim sa sudionicima u emisiji.

*Konferansa

Je najrazvijeniji anr. Na granici je izmeu novinarstava i umjetnosti jer se ubraja i u estradne umjetnosti.Nije samo znanje i rutina vec zahtjeva i talent.Konferans je na televiziji mora biti fotogenican,lijepa stasa, pokreta, treba imati glas, govor i izgovor kao dobar glumac; mora biti dobro i svestrano obrazovan, jer se esto tijekom emisije mora prebacivati s jednog podruja na drugo i razgovarati sa stunjacima raznih struka.Rzlikujemo tri temeljna tipa: igrani tip,hladni tip i umjereni.U Hrvatskoj se razvijo jedan srednji tipa konferansjea koji je zabavan i ozbiljan i koji ne pretjeruje ni u kojem smislu.Najvanije je da konferansija ne postane glavna zvijezda.

*Vrste obrade novinarskih radova

-Redaktura,lektura,korektura i montaa

*Redaktura

Podrazumjevaju se sloeni postupci semantikog uraivanja tekstova to su prispjeli u urednitvo, ciji je zajednicki cilj pripremanje zavrnog proizvoda.Glavni redaktor povjerava pojednine priloge stunjacima za odreena podruja. Redaktura se obavlja timski. Javnost ne poznaje redaktora jel on radi tiho,studiozno i zanatski.Povjerava se najiskusnijim novinarima jer snose odgovornost iz razloga sto nakon redaktora vie nema popravka.to se tie thnologije redakture ona se sastoji od popravljanja nezrgrapnih recenica, kracenja dugih, njihova jasnijeg formuliranja, izbacivanjem rijeci koje cu uvredljive itd.Prije nego sto redigira tekst redaktor mora proitati tekst i postupiti nakojih od 5 temeljnih nacina.1. da objavi tekst u cjelini bez ikakih preinaka,2.da ga skrati,3. da ga proiri,4. da ga potpuno preradi,5. da ga odbaci.

*Lektura

Nakon zavrene lekture tekstovi dospjevaju u ruke lektora. Njegov je zadatak iskljucivo jezicno poboljsanje teksta, tj. pravopisna, gramaticna, stilisticka dotjerivanja.Lektori nesmiju biti dogmaticni, pa nepotrebno zamjenjivati rijeci koje nisu dvojbene.Iz tog razloga moraju biti opskrbljeni dobrim rjecnicima,stilistickim prirucnicima i jezicnim savjetnicima.

*Korektura

Ranije u novinama se nakon lektoriranja tekstove slalo u tiskaru, gdje se dobivalo pokusni otisak,koji se ponovno vracao na provjeru i korekturu.Korektor je obavljao tehnicke ispravke na osnovi brizljiva usporeivanja izvornika i otisnutog pokusnog primjerka.Danas korekturu radi graficki urednik u suradnji sa urednikom.

*Montaa

Ono to su redigiranje,lektura i korektura zajedno u novinarstvu, to je montaa u radijskom i televizijskom novinarstvu. Montaa jeredaktura zvucnih materijala.Montaom se ti materijali: Skracuju, sazimlju, zgrunjavaju, proiruju, umecu novi dijelovi,kozmetiki ispravljaju glasovi, dikcija, hrapavo disanje. Da bi montaa bila uspjesniaj i jeftinija nuno je da novinar prvi preslusa svoj snimljen materijal te da odredi to se ui u konacni snimak a to ne. Nakon presluavanja montaa se obavlja prema sljedecim pravilima(b.stivevi: pravilo fona,pravilo timbrafona, pravilo razine fona itd)Postoje dvije vane montane strategije a to su metoda korak po korak i metoda "remiksa".Prva predvia da se svi potrebni montani zahvati izvedu odmah za svaki djeli snimka.Tehnika remiksa temelji se na predmontae svih izvoda kojima ce se tek u drugom presnimavanju dodati poveznice, da bi se u sljedeim predsnimavanjima pridodali i potrebni zvuni uinci .

*Osobine novinara kao javnih komunikatora

U prvom redu svi novinari i ostali javni komunikatori, strunjaci i graani, moraju vladati kulturom javnoga komuniciranja. U protivnom oni se ne mogu ukljuiti u javni polilog, jer e stvarati umove, remetiti komunikaciju i onemoguavati dolaenje svih do najpovoljnijih informacija na kojima se temelje racionalne akcije u svim podrujima rada i ivota. Oni moraju imat empatijske sposobnosti to jest uivljavanje u svijet i psihu drugoga da bi ga se bolje shvatilo.

*Rad novinara

Suvremeni novinari najvei dio osobina moraju stjecati tijekom uenja i studiranja, ali i jedno od vanih pitanja je i organizacija obrazovanja novinara.

*Modeli fakultetskog obrazovanja novinara

Danas postoji vrlo velik broj sveuilinih ustanova za obrazovanje novinara. Meutim, kako naglaava F. Vreg, sve se one mogu svesti na tri osnovna tipa.: britanski model ( oslanja se na sustav praktinog obrazovanja uz minimalnu teoriju) , sveuilini model ( koji daje vie mjesta teoriji nad praksom ) i mjeoviti model ( koji kombinira ta dva osnovna modela obrazovanja novinara ).

*Agencijsko novinarstvo

Sredinom 19. stoljea javljaju se prve agencije kao novinarski servisi ( Havas i Reuter ). Zahvaljujui njima svaka redakcija ( bilo kojeg medija ) uz jeftinu pretplatu svakoga dana dobiva sve svjetske vijesti. Zahvaljujui elektronskim sustavima agencije vrlo brzo primaju, obrauju i ire vijesti. One se bave uglavnom anrom vijesti koje uz to moraju biti objektivne i kratke. Za agencijsko novinarstvo je stoga najvanije naelo navesti pouzdan izvor informacije, zatim kratak opis dogaaja i brza distribucija informacije diljem cijeloga svijeta. Agencijski novinari su prema tome istraivai.Da bi bile upotrebljive, agencijske vijesti su po formi standarda vijest koja ima pet elemenata ( 5w)

Hrvatska izvjetajna novinska agencija ( HINA )- osnovana 1990. Njeno je stvaranje bilo izuzetno vano, jer se pomou nje mogla uti rije slobodne hrvatske drave u cijelom svijetu. Zbog izuzetne informatike i politike uloge HINA se vrlo brzo razvijala i modernizirala, tako da je danas jedna od najveih novinarskih agencija na Balkanu. Primljena je zato i u Udruenje novinarskih organizacija Europe.

*Organizacija novina

U organizaciji novinskog medija razlikujemo sljedee podsustavne cjeline: stvaranje informacija i prireivanje informacija za tisak, priprema tekstova za tisak i tiskarstvo. Zapravo, 2 su sustava bitno vana: softverski ( koji se odnosi na prireivanje tekstova ) i hardverski ( koji se odnosi na tehnologiju tiskanja lista ).

*Bit istraivakog novinarstva

Bit suvremenog istraivakog novinarstva je da metodama promatranja, intervjuiranja, ankete i analize sadraja rasprena pojedinana iskustva ljudi dovedi u svezu i pronalazi njihov zajedniki nazivnik. Na taj nain novinarstvo dopire do onoga to se prostim okom ne vidi, a ipak postoji kao prisutna neprisutnost.

*Kakvo bi prema M. uenu trebalo biti istraivako novinarstvo

M. uen kae da je istinsko istraivako novinarstvo zapravo :

1) da razotkriva prikriveno

2) da je to otkrivanje znaajno za dutvenu zajednicu, jer se na taj nain brani demokracija i pravni poredak drutva

3) da novinar samostalno vodi istraivaki proces

4) da se novinar, radi otkrivanja istine, koristi suvremenim tehnikama, pa ak i onima poznatim u kriminalistici

5) da svoj nalaz ( izvjetaj, novinarsku priu ) napie privlanim stilom koji moe motivirati itatelje na itanje.

*Pet koraka u istraivakom novinarstvu

*Istraivako novinarstvo i pozitivni dogaaji

Istraivako novinarstvo danas se uglavnom koristi za razobliavanje, za napade na osobe i institucije. Meutim, istraivako novinarstvo daje jo bolje rezultate u otkrivanju tzv. pozitivnih dogaaja. Naime, istraivaki novinar moe publici pokazati proces stvaranje jednog arhitekta ili kirurga ( kako je on doao do svoje posebne metode koja ga je proslavila ). I tada se takve prie itaju s velikim interesima, a manja je opasnost da novinar upadne u pogreku, jer je manja pogreka nekoga vie pohvaliti, nego nekoga drugoga lano i manje optuiti.

Istraivako novinarstvo je najvei stupanj u razvoju novinarske vjetine, jer se ono pribliuje po svojoj metodologiji znanstvenom istraivanju.

*Tehniko oblikovanje priloga

Finalni prilog je posao lektora, redaktora, dizajnera, pa i glavnoga urednika, naravno uz autorovu suglasnost.

Rukopis se najprije predaje uredniku, koji odluuje hoe li ga uvrstiti ili ne, i u kojemu obliku. Rukopis se po odobrenju redigira i lektorira na izvornoj novinskoj kartici. Urednik novinske rubrike, u suradnji s grafikim urednikom, potom oblikuje stranicu. Na rukopisu se ispisuje tip i veliina slova kojim e se sloiti. Nakon toga rukopis se dostavlja slagarnici gdje se slae prema uputama grafikog i tehnikog urednika. Po tiskanju primjerka u paltama radi se korektura otiska. Nakon toga deurni urednik odobrava tiskanje stranice.

*Nakladnik

Nakladnik je vlasnik nakladnike tvrtke ili je veinski vlasnik, pa za poslovanje odgovara dioniarima. On je odluujua osoba koja odreuje kakve novine e se izdavati i koja im je osnovna ureivaka koncepcija. Nakladnik ne mora biti izvrna osoba. Najee to i nije, ve ima direktora koji je glavni operativac koji brine o poslovanju i profitabilnosti nakladnikog poduzea.

*Organizacija urednitva u tisku

Urednitvo je softverski dio cjelovitoga novinskog pogona ili poduzea. Na elu Deska je urednik. Rad u Desku je organiziran u smjenama koje obino rade 24 sata, jer je priljev informacija stalan. U Desku osim novinara rade i drugi strunjaci. Urednici moraju biti i profilirani za pojedina podruja.

* Organizacija tehnike radija

DRUGA KNJIGA

GLASNOGOVORNIK JE SPECIJALNA VRSTA GOVORNIKA, ZA RAZLIKU OD SPIKERA KOJI DOSLOVNO INTERPRETIRA TUI TEKST, GLASNOGOVORNIK JE KREATIVNIJI GOVORNIK, KOJI ISKAZE SAIMA, NAGLAAVA ONO BITNO, ISPUTA NE BITNO (NE SMIJE MIJENJATI ISKAZ) i trudi se da ono to je najvanije dopre do javnosti. Iako je rije o jednom od najmlaih zanimanja, smatra se kako je glasnogovornitvo stato koliko i ljusko udruivanje. Prvi glasnogovornici bili su konjiki telali koji su narodu obznanjivali proglase careva i kraljeva. Glasnogovornik mora znati uvjeriti graane u ono to im poruuje, mora poznavati one u ije ime govori.

Glasnogovornik mora imati: informacijsku kompetenciju, komunikacijsku kompetenciju i etiku kopetenciju.

INSTITUT ZA NOVINARSTVO njegovo osnivanje je predloio prof. Marko Sapunar,koji navodi 10 razloga za njegovo osnivanje.Predlae da ga se locira u Zagrebu, u sklopu Hrvatskog novinarskog drutva, koje ve sada obavlja jedan manji dio njegovih poslova.

LOKALNI RADIO U DOMOVINSKOM RATU eksplozivnom razvitku lokalnih radijskih postaja doprinio je Domovinski rat.U ratnim sukobima u Hrvatskoj neprijatelji su bombardiranjem iz zrakoplova i raketama najprije unitili sve vanije odailjae u zemlji kako bi Hrvatska pala u informativni mrak. Budui su bile sruene sve zemaljske mree za prijenos signala Hrvatskog radija, ostala je jedina mogunost iskoristiti dislociranu mreu lokalnih radijskih postaja.Prof. Marko Sapunar, koji se tada nalazio na odgovornom mjestu u Hrvatskom radiju razradio je MODEL SPOJENIH POSUDA. Prema tom modelu bilo je potrebno imati lokalnu radio postaju s odail,jaem koja je signal mogla slati do slijedee lokalne radijske postaje. Ta slijedea je trebala slati signal najblioj a ona slijedeoj i tako redom.Zamjerke su bile; slaba ujnosti umovi zbog nedovoljno opremljenih ureaja i tekoe u usklaivanju programa,ali smatra se kako je ovaj model doprinio razbijanju medijske blokade.

RATNA RADIO KOLA- PUTEM RADIO POSTAJA ODRAVANA JE NASTAVA- bio je to prvimodel ratne radio kole u Europi.15. Kolovoza 1991. Radio Zagreb poinje emitirati program ratne radio kole, emu je doprinjeo i model spojenih posuda. U programima Hrvatskog radija odravane su kratkotrajne emisije u kojima su uenici u okupiranim podrujima dobivali osnovnu poduku i upute za samostalni rad. Nastava se izvodila metodom razgovora dobro pripremljenog voditelja s nastavnicima odreenih predmeta.U osijeku je emitiranje ratne radio kole zapoelo 14. Listopada 1991. , nakon toga i u Karlovcu, Sisku i brojnim drugim gradovima.

RADIOAMATERIZAM U HRVATSKOJ 29. 3. 1924. U Zagrebu je osnovan Klub prijatelja radiofonije pod imenom radio klub Zagreb.Oni su praktiki prestali djelovati kad je Radio Zagreb 15.5.1926 poeo s radom.Bio je to prvi klub takve vrste u ovom dijelu Europe.Poetkom organiziranog radioamaterizma u Hrv. dri se formiranje radioamaterskog kluba Zagreb 1928. godine. Oko 1943 je rad radioamaterskog kluba zamro.U sijenju 1950 opet su pokrenuti i brojili su oko 2000 lanova. Te godine je i slubeno zapoelo emitiranje radioamaterskih signala iz Hrvatske u eter i uspostavljanje veza s drugim zemljama.

Tijekom Domovinskog rata radioamateri su odigrali vanu ulogu. Spajali su vezama obitelji, provaljivali su u neprijateljske razgovore, pribavljali ljekove potrebitima. Samo iz Dubrovnika proslijeeno je vie od 5000 poruka.

MODEL DVOSTRUKE PIRAMIDEpo prvi put je opisan 1988 u magistarskom radu prof. Sapunara. Rije je o modelu zaokruenog kolanja informacija putem radiodifuzije, globalno u svijetu i zemlji . Moe se objasniti kao okupljanje lokalnih radio stanica oko regionalnih, odnosno ukljuenja regionalnih stanica u program matinih stanica.