Turističkeinformacije s kartom Hrvatske www.hrvatska.hr

gratis

HR

1 2

3

7

9

4

Hrvatska.1. ISTRA.

PUTOVI NAJMANJIH GRADOVA NA SVIJETU.

6

2. KVARNER.PUTOVI MIRISNIH

RIVIJERA I OTOKA.

12

PUTOVI HRVATSKIH VLADARA.

3. DALMACIJA. ZADAR. 18

PUTOVI HRVATSKIH VLADARA.

4. DALMACIJA. ŠIBENIK. 24

PUTOVI DREVNIH KULTURA.5. DALMACIJA. SPLIT. 30

PUTOVI STARIH KAPETANA.6. DALMACIJA. DUBROVNIK. 36

PUTOVI IZVORA PRIRODE.7. LIKA - KARLOVAC. 42

PUTOVI DVORSKIH VILA.8. SREDIŠNJA HRVATSKA. 48

PUTOVI PODZEMNIH TAJNI.

8. SREDIŠNJA HRVATSKA. 54

GRAD PO MJERI ČOVJEKA.9. GRAD ZAGREB. 60

10. SLAVONIJA. PUTOVI

PANONSKOG MORA. 64

5

6

108

3

Jedinstvena po mnogočemu, Hrvat-ska vuče korijene od davnina, veliko bogatstvo kulturnih dobara koja govore o burnoj hrvatskoj prošlosti, od rimskog doba, renesanse, baroka, turskih osvajanja, do moderne, izni-man su mamac svima koji posjećuju Hrvatsku. Ako se bogatoj kulturnoj baštini pridoda nevjerojatna ljepota prirode kojom Hrvatska privlači u sva godišnja doba, osam nacionalnih parkova, jedanaest parkova prirode, mnogobrojna baština pod zaštitom UNESCO-a, Hrvatska je zasigurno zemlja nevjerojatne, magnetne privlačnosti.

Više od pedeset glazbenih i fi lmskih festivala ostavlja bez daha i one naj-otpornije. Mnogi od njih održavaju se na lokacijama koje potječu još iz davne prošlosti, kada su stazama i putovima koračali rimski vojnici i carevi, osvajali turski paše, najveća djela stvarali svjetski pisci, odmarali se vojvode i kraljevi.

Prelijepe plaže, jedno od najčišćih mora na svijetu, skrovite uvale, jezera i tajanstveni planinski vrhovi, čiste rijeke i voda za piće, fantastična ga-stronomija i cijenjena vina i rakije, uz svjetski poznatu kulturnu i prirodnu baštinu, najvažnija su bogatstva Hrvatske privlačna svima.

Plodne hrvatske ravnice s kojih možete kušati tek ubrane plodove, dvorci, muzeji i parkovi, riječne luke i obiteljska imanja, vinarije, svježe pečeni kruh koji mami svojim mirisom da ga jedete iznova i opet iznova, neistražena je to unutrašnjost Hrvatske, mjesto mistike i tajni, sna i jave, Hrvatska osjećaja i osjetila.

Da, Hrvatska je sve to, ali i mnogo više. Ona je domovina kravate, padobrana, torpeda, penkale, žarulje s volframovom niti, najbržega električnog automobila na svijetu, psa dalmatinca, Marka Pola, jednog od najstarijih europskih gradova i parlamenata te drugih po dužini obrambenih zidina u Europi, najmanje katedrale, najstarijeg arboretuma i fi lmskog festivala na svijetu, domovina velikih sportaša. Zemlja je to iznimno-ga prometnog značenja, transverzala koja povezuje istok i zapad Europe, žila kucavica, zemlja prelijepog mora, zelenih gora i prekrasnih ravnica, bogatih polja i naftnih nalazišta.

I na kraju, ali ništa manje vrijedno od svega spomenutog – Hrvati! Hrvatski čovjek i njegova ljubaznost magnet su zbog kojih se turisti iznova vraćaju. Katkad će vas gostoljubivost doma-ćina natjerati da se zapitate jeste li u svojemu domu ili jednostavno – na odmoru u Hrvatskoj!

Dobro došli u Hrvatsku!

i

4

Opće informacijeZemljopisni položajHrvatska zauzima najveći dio istočne obale Jadranskog mora, kao dijela Sredozemlja najdublje uvučena u eu-ropsko kopno. Na Hrvatsku se odnosi i glavnina ukupne jadranske obale s gotovo svim otocima. Uski gorski pojas Dinarida odvaja njezin sredo-zemni dio od srednjoeuropskoga kontinentalnog dijela, koji se pruža od krajnjih istočnih obronaka Alpa na sjeverozapadu do obala Dunava na istoku, obuhvaćajući južni dio plodne Panonske nizine.

PovršinaKopneni dio iznosi 56 594 km2 a po-vršina je obalnog mora 31 479 km2.

NaseljenostHrvatska ima 4 284 889 stanovnika.

Nacionalni sastavVećinu stanovništva čine Hrvati, a najbrojnije su manjine Srbi, Bošnjaci, Talijani, Albanci, Romi, Mađari, Slovenci i Česi.

Državno uređenjeHrvatska je višestranačka parlamen-tarna republika.

Glavni gradZagreb je sa 790 017 stanovnika gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte zemlje.

Dužina morske obale6278 km, od toga 4398 km otoka, hridi i grebena.

Broj otoka, otočića, hridi i grebena1244. Najveći su otoci Krk i Cres. Naseljeno je 50 otoka.

Najveći vrhDinara 1831 m/nm.

KlimaU Hrvatskoj postoje tri klimatske zone: u nizinama unutrašnjosti prevladava umjerena kontinental-na klima, na visinama iznad 1200 m planinska, a uzduž jadranske obale ugodna mediteranska klima s puno sunčanih dana gdje su ljeta suha i vruća, a zime blage i vlažne. Prosječna temperatura zraka u nizinama unutrašnjosti je u siječnju od −2 °C do 0 °C i nešto niža u gorju, u srpnju su prosječne temperature zraka od 20 °C do 22 °C u nizinama unutrašnjosti te oko 13 °C u najvišem gorju. Prosječna temperatura zraka u primorju je u siječnju od 5 °C do 9 °C, a u srpnju od 23 °C do 26 °C. Temperatura mora zimi je oko 12 °C, a ljeti oko 25 °C.

NovacSlužbena valuta u Hrvatskoj je kuna (1 kuna = 100 lipa).

Strana valuta mijenja se u bankama, mjenjačnicama, poštanskim uredima i u većini turističkih agencija, hotela i kampova.

Kreditnim karticama (Eurocard/Mastercard, Visa, American Express i Diners) može se plaćati u gotovo svim hotelima, marinama, restorani-ma i trgovinama te se novac može podignuti i na bankomatima.

OPĆE INFORMACIJEi 5

PUTOVI NAJMANJIH GRADOVA NA SVIJETU

ISTARSKI PUT

1

6

U Istri su se izmijenile mnogo-brojne civilizacijske kulture koje su iza sebe ostavile mnogo više od povijesnih priča. Na malom područ-ju naići ćete na primorske, ribarske, antičke i utvrđene srednjovjekovne gradiće koji su zarobili gotovo svaki brežuljak u unutrašnjosti Istre, s karakterističnim ulicama, trgom, crkvom i gradskom ložom. Otkrijte zašto se Hum naziva najmanjim gra-dom na svijetu te što je nadahnulo francuskog pisca Julesa Vernea da radnju jednoga svog romana smjesti u grad Pazin i doznajte zašto je ne-kadašnji grad Dvigrad u 17. stoljeću jednostavno nestao s lica zemlje i... još mnogo, mnogo toga. Krenete li u središte Istre ili na njezine obale, ne-ćete ih moći zaobići. Bilo da dolazite automobilom, biciklom ili pješice, skrenite s ceste, zađite u ta mala živa povijesna zdanja i prepustite se domaćinima koji će vam rado pre-poručiti mjesta na kojima možete kušati specijalitete domaće kuhinje, kupiti domaće maslinovo ulje, vino ili med. Vrata tih gradića otvorena su već stotinama godina; pozivali su mnoge prije vas, a pozivaju i vas danas... Dobro došli!

Rovinj 5

ISTRA.1

1

Ma

LabinRabac

Poreč

Rovinj

Pula

PAZIN RIJEKA

Umag

Opatija

Cres

Osor

Lubenice

PorozinaBrestova

M

Valbiska

Motovun

BuzetGrožnjan

1a1b 2

3

4a4b

5

6

7

PrirodaNacionalni park Brijuni, poseban ornitološki rezervat Palud (Rovinj), zaštićeni krajolik Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag (Medulin), park-šume Motovunska šuma, Kontija (Vrsar), Zlatni rt (Rovinj) i Šijanska šuma (Pula), Park prirode Učka, Plominska gora, jama Baredine (Poreč), Limski kanal i Romualdova pećina, špilja Mramornica (Brtoni-gla), Pazinska jama (Pazin), špilja Feštinsko kraljevstvo (Žminj).

Graditeljske zanimljivostiPrimjeri antičke arhitekture (Pula, Nacionalni park Brijuni, Poreč), srednjovjekovni utvrđeni gradići na brežuljcima (najvažniji su Buje, Grožnjan, Oprtalj, Motovun, Buzet, Hum, Beram, Žminj i Labin), kažun – primjer tradicionalnoga pučkoga graditeljstva Istre (Vodnjanština).

GastronomijaRiblji specijaliteti ispod peke, omlet „fritaja” sa šparogama, maneštra od bobići, domaća tjestenina „fuži” s gulašom od divljači, tartufi , domaća rakija „biska”, supa od crnog vina. Vinske ceste, Ceste maslinova ulja, Istarske medne točke.

DogađanjaBarban – konjička priredba „Trka na prstenac” (kolovoz), Umag – ATP Cro-atia Open (srpanj), NP Brijuni – sezona Kazališta Ulysses (srpanj/kolovoz), Poreč – Vinistra (svibanj), Dan vina (svibanj), Dani antike Pula Superi-orum (lipanj), Vrsar – Casanovafest (lipanj), Istra Inspirit (srpanj/kolo-voz), Svetvinčenat – Festival plesa i neverbalnog kazališta (srpanj), Pula Film Festival (srpanj), Motovun Film Festival (srpanj), Rovinj – Noć sv.

Lovre (kolovoz), povijesni festival Giostra (rujan), Parenzana Bike Marathon (rujan), Dani tartufa u Istri (rujan/studeni), Umag/Novigrad/Brtonigla/Buje – Gastro-nomske zimske rapsodije (listopad – ožujak).

Lječilište: Istarske toplice.Biciklističke staze: Parenzana, Staza sv. Pelegrina (Umag), Staza sv. Maura (Poreč), Casanovina staza (Vrsar), Staza Rubin (Rovinj), Staza Curiositas Histriae (Pula/Medulin), Staza Teran (Rabac), Zvjezdana staza (unutrašnjost).Pješačke staze: Parenzana, Sv. Ze-non (Brtonigla), staze Poreča, Pule, Labina, Staza svetog Šimuna (Grači-šće), Staza Mathias Sandorf (Pazin), staza Buje – Buzet – Žbevnica, staza Brgudac – Korita.Sportsko penjanje: Zlatni rt (Rovinj), Limski kanal, Dvigrad, Istarske toplice, Raspadalica (Buzet), kanjon Vranjska draga (Učka), Pazin, Vintijan (Pula).Padobranstvo/paragliding: Kašte-lir Raspadalica (Buzet), Brgud (Učka), Lanišće, Žbevnica i vrh Učke.Suveniri: istarski kažun, puhački instrument roženice.

Halo IstraTuristička zajednica Istarske županijePionirska 1, 52440 Porečtel: +385 (0)52 88 00 88e-mail: info@istra.comweb: www.istra.com

1

8

Brijuni 4b

Brijuni 4b

Hum 2

Brijuni 4b

ISTRA.1 9

1. Grožnjan 1a i Motovun 1b–srednjovjekovni istarski gradići

Turistička zajednica općine MotovunTrg Andrea Antico 1, 52424 Motovuntel.: +385 (0)52 617 480e-mail: info@istria-motovun.comweb: www.istria-motovun.com

Uzdignuti na brežuljcima podno kojih se nalazi plodna dolina rijeke Mirne, gradići Grožnjan i Motovun privlače pozornost svojom arhitek-turom i mnogobrojnim umjetničkim galerijama te glazbenim i fi lmskim događanjima.

2. Hum 2 – najmanji gradna svijetu

Turistička zajednica grada BuzetaVladimira Gortana 9, 52420 Buzettel.: +385 (0)52 662 343e-mail: info@istria-buzet.comweb: www.istria-buzet.com

Oko 14 kilometara jugoistočno od Buzeta smjestio se srednjo-vjekovni gradić Hum, središte staroslavenskog pisma glagoljice i vrijednih fresaka iz 12. stoljeća. Grad-spomenik sačuvane srednjovje-kovne urbane arhitekture prozvan je najmanjim gradom na svijetu!

3. Labin 3 – srednjovjekovni istarski gradić

Turistička zajednica grada LabinaAldo Negri 20, 52220 Labintel.: +385 (0)52 855 560e-mail: info@istria-rabac.comweb: www.istria-rabac.com

Smješten na brežuljku, Labin mami posjetitelje svojim povijesnim pričama o rudarima i liku Matije Vlačića Ilirika te srednjovjekovnim ulicama koje se ljeti pretvaraju u umjetničku pozornicu.

4. Amfiteatar u Puli 4a i Nacionalni park Brijuni 4b

Turistička zajednica grada PuleForum 3, 52100 Pulatel.: +385 (0)52 219 197 e-mail: info@istria-pula.comweb: www.istria-pula.com

Najveći pulski antički spomenik iz 1. stoljeća, onodobno borilište gladijatora, a danas poznata svjetska koncertna i festivalska pozornica. NP Brijuni, arhipelag s 14 otočića na koji se dolazi brodom iz Fažane, vrijedan je spomenik fl ore, faune i kulturno-povijesne baštine.

E-mail: brijuni@brijuni.hr; www.brijuni.hr

Grožnjan 1a

Motovun 1b

1

10

5. Crkva sv. Eufemije u Rovinju 5

Turistička zajednica grada RovinjaObala Pina Budicina 12, 52210 Rovinjtel.: +385 (0)52 811 566e-mail: info@istria-rovinj.comweb: www.istria-rovinj.com

Crkva sv. Eufemije dominira primor-skim gradićem Rovinjom i ubraja se među najljepša barokna ostvarenja u Istri. Sv. Eufemija ujedno je i zaštitnica grada čije se relikvije čuvaju u mra-mornom sarkofagu istoimene crkve.

6. Eufrazijeva bazilika u Poreču 6

Turistička zajednica grada PorečaZagrebačka 9, 52440 Porečtel.: +385 (0)52 451 293, +385 (0)52 451 458e-mail: info@istria-porec.comweb: www.istria-porec.com

Jedinstven primjerak ranobizantske umjetnosti na Mediteranu iz 6. stoljeća koji je dao sagraditi tadašnji biskup Eufrazije. Cijeli je kompleks (bazilika, krstionica, atrij, zvonik, biskupska palača) na Listi svjetske baštine UNESCO-a.

Pula 4a

Poreč 6

Labin 3

ISTRA.1 11

reno mediteransko područje za svoj odmor. Zahvaljujući njima, stvorene su prve raskošne vile i hoteli, pa tako i prve hrvatske rivijere: opatijska, crikvenička, novovinodolska... Tada svjetski putnici nisu bili samo oni, nego i lošinjski pomorci koji su sa svojih pomorskih putovanja u svoja dvorišta donijeli više od 80 vrsta egzotičnih biljaka. Vrtovi gradića ukrašeni cvijećem, a pejzaži ispunjeni šumama, maslinicima i grmićima kadulje, ružmarina i lavande prate vas na vašem putu. Dobro došli na mirisna vrata Jadrana!

Susret različitih svjetova blaga je usporedba s onim što se može vidjeti i osjetiti u kraljevskoj Opatiji i Cri-kvenici, pomorskoj Rijeci i u kamen uklesanom Senju. No, različitost tu ne prestaje, ona se nastavlja na našim najvećim jadranskim otocima Krku i Cresu, na ljekovitom otoku Lošinju, pješčanom otoku Susku, cvjetnom otoku Iloviku te šumovitom otoku Rabu. Ali što je svima njima ipak zajedničko? Možda je to nešto što je još davno u 19. stoljeću prepoznala europska aristokracija odabravši to klimom blago i vegetacijom obda-

PUTOVI MIRISNIHRIVIJERA I OTOKA

KVARNERSKI PUT

Rab 3a

2

12

2

Čabar

Skra

Rab

NovaljaMali Lošinj

LabinRabac

Crikvenica

Senj

Jabla

Delnice

Fužine

P

Poreč

Rovinj

Pula

PAZIN RIJEKA

Umag

Opatija

Cres

Osor

Lubenice

Krk

Novi VinodPorozina MalinskaBrestova

Merag

Valbiska

Baška

Lopar

Mišnjak

Žigljen

Motovun

BuzetGrožnjan

1a

1b2

3a

3b

4

5

6

2 KVARNER. 13

Krk 4

Lubenice 5

Opatija 1a Opatija 1a

2

14

PrirodaSpomenik parkovne arhitekture – park Angiolina i Sv. Jakov (Opatija), park-šuma Dubec (otok Krk), park Komrčar i park-šuma Dundo (otok Rab), Čikat (otok Lošinj).

Graditeljske zanimljivostiZbijene otočne gradske cjeline izgrađene u primorsko-mediteran-skom duhu (Krk, Cres, Osor, Rab), frankopanski kašteli (Krk, Omišalj, Bakar, Kraljevica, Bribir, Drivenik, Novi Vinodolski), austrougarske vile (Lovran, Opatija, Mali Lošinj), secesij-ska arhitektura i industrijska baština (Rijeka).

GastronomijaDomaća tjestenina „šurlice” sa škam-pima (otok Krk), creska janjetina, kvarnerski škamp, divlje šparoge, kolači od trešanja i maruna (Lovran), slastica od sira „presnac” (otok Krk), rapska torta (otok Rab), autohtona vina vrbnička žlahtina (otok Krk) i tro-jišćina (otok Susak), torta „Opatijska kamelija” (Opatija), Frankopan torta (Crikvenica).

DogađanjaOpatija – Carski grad (srpanj), Rijeka – Riječki karneval (veljača), Bakar – Margaretino leto (srpanj), Vinodol i Novi Vinodolski – „Ružica Vinodola” (kolovoz), Crikvenica – Ribarski tjedan (kolovoz), Rab – Rapska fj era (srpanj).

Lječilišta: Opatija, Crikvenica, Selce, Veli Lošinj.Biciklističke staze: Lovran, Matulji, Biciklistička transverzala Riječkog prstena – Kastav, Klana, Viškovo, Rijeka, Jelenje, Čavle, Kostrena, Bakar (bikerijeka.com), Crikvenica, Novi

Vinodolski, Vinodol, otoci: Krk, Cres, Lošinj, Rab.Pješačke staze: Park prirode Učka, Lungomare (opatijska rivijera), šetni-ca Carmen Sylva (Opatija), „Ljubavna cestica” (Crikvenica), Putovima Dobrinjštine (Dobrinj, otok Krk), tematska staza maslinova ulja „Puto-vima zlatnih kapi krčkog blaga” (grad Krk, otok Krk), Ekostaza (Beli, otok Cres), Stazama lošinjskih kapetana (Čikat, otok Lošinj), Planinarska transverzala Osoršćica (Nerezine, otok Lošinj), Put dupina (Veli Lošinj, otok Lošinj), Šetnica vitalnosti (Mali-Veli Lošinj, otok Lošinj), Premužićeve staze, Geopark (otok Rab), „Putovima naših starih” (Malinska).Promatranje ptica: ornitološki re-zervati Kruna i Podokladi (otok Cres). Promatranje dupina: cresko-lošinj-ski akvatorij. Avanturistički sportovi: windsur-fi ng (Baška, Preluk, Volosko, Punat), wakeboarding (Dunat, otok Krk), padobranstvo i paragliding (Učka, Grobnik, Tribalj, Lubenice), auto-motosportovi (Grobnik, Preluka), seakayaking (otok Rab). Suveniri: Bašćanska ploča, nakit „morčić” (Rijeka), mirisna vrećica lavande „Kvarner”.

KVARNER.

Turistička zajednica KvarneraN. Tesle 2, 51410 Opatija tel.: +385 (0)51 272 988 web: www.kvarner.hr

2 15

1. Opatijska rivijera 1a

i Park prirode Učka 1b

Turistički informativni centar OpatijaM. Tita 128, 51410 Opatijatel.: +385 (0)51 271 310 e-mail: tic@opatija-tourism.hrweb: www.opatija-tourism.hrwww.pp-ucka.hr

Oplemenjena palmama i kamelijama, Opatija s ponosom razvija turizam još od 19. stoljeća. Posebnost je opatijske rivijere šetnica uz more duga 12 kilo-metara koja povezuje obalne gradiće i blizina Parka prirode Učka, vrijednog spomenika prirode.

2. Svetište Majke Božje na Trsatu i grad Rijeka 2

Turistički informativni centar RijekaKorzo 14, 51000 Rijekatel.: +385 (0)51 335 882 e-mail: info@visitrijeka.hrweb: www.visitrijeka.hr

Pod budnim okom Trsatskog kaštela i najstarijega marijanskog svetišta u Hrvatskoj s franjevačkim samostanom, crkvom i nadaleko poznatom Kapelom zavjetnih darova već stoljećima živi grad Rijeka, središte pomorstva i karnevala.

3. Grad Rab 3a i Rajska plaža u Loparu 3b

Turistička zajednica grada Rabainformativni centarTrg Municipium Arba 8, 51280 Rabtel.: +385 (0)51 724 064; faks: +385 (0)51 725 057e-mail: info@rab-visit.comweb: www.rab-visit.com

Grad Rab sa svoja četiri romanička zvo-nika i tri glavne ulice – Gornjom, Sred-njom i Donjom, otvara vrata vrijednih srednjovjekovnih crkava i patricijskih palača. Otok Rab nudi i prekrasne

Rijeka 2

Opatija 1a

Rab 3a

2

16

pješčane plaže. Izdvajamo Rajsku plažu u Loparu dugu 1500 metara.

Turistička zajednica općine LoparLopar 284, 51281 Lopartel.: +385 (0)51 775 508e-mail: lopar@lopar.comweb: www.lopar.com

4. Otočić Košljun 4

Turistička zajednica općine PunatPod topol 2, 51521 Punattel.: +385 (0)51 854 860 e-mail: info@tzpunat.hrweb: www.tzpunat.hr

Samo 10 minuta vožnje brodom iz Punta potrebno je da biste posjetili taj duhovni i vegetacijski raj. U okrilju franjevačkog samostana smjestila se etnografska, nu-mizmatička i sakralna zbirka. Proglašen park-šumom, Košljun je nezaobilazna točka svakog posjetitelja otoka Krka.

5. Lubenice 5

Turistička zajednica grada CresaCons 10, 51557 Crestel.: +385 (0)51 571 535 e-mail: tzg-cresa@ri.t-com.hrweb: www.tzg-cres.hr

Lubenice, kameno mjestašce izdignuto na litici visokoj 378 metara, vidikovac je ne samo izletnicima nego i stalnim stanovnicima otoka Cresa – orlovima.

6. Osor 6

Turistička zajednica grada Malog LošinjaRiva lošinjskih kapetana 2951550 Mali Lošinjtel.:+385 (0)51 231 884e-mail: losinj@visitlosinj.hrweb: www.tz-malilosinj.hr

Na razmeđu otoka Cresa i Lošinja smjestio se Osor, gradić glazbenih večeri i burnih povijesnih događaja.

Osor 6

Košljun 4

KVARNER.

Lopar 3b

2

Krk

17

Zadar 1

Proći Putovima hrvatskih vladara znači osjetiti veliku raznolikost doživljaja koju pružaju tisućljetni gradovi, kao što je 3000 godina star Zadar; u Ninu ćete pronaći najmanju katedralu na svijetu, a moderna i živa turistička sre-dišta poput Biograda, slikovita mjesta dalmatinskog zaleđa, Ravnih kotara i otoka prihvatit će vas posebnim dal-matinskim temperamentom. Svi oni koji u smiraj dana biciklom ili pješice posjete srednjovjekovnu utvrdu sv. Mihovil na otoku Ugljanu bit će nagra-đeni nebeskim pogledom u zemaljski raj satkan od niza smaragdnih otoka i zlatnih struna utonulog sunca koje će pamtiti zauvijek.

Putovi hrvatskih vladara vode vas na putovanje kroz vrijeme, po starim hrvatskim gradovima prije-stolnicama − Ninu, Kninu, Biogradu i Šibeniku, početke hrvatske držav-nosti (7 − 12. st.) te budi duhove drevnih hrvatskih vladara ratnika.Put započinje na sjeveru, na živopisnim bijelim podvelebitskim stijenama gdje se pred očima prostire nestvaran pej-zaž najrazvedenijega hrvatskog otoka Paga. Pag nudi prekrasne uvale i plaže netaknute prirode jednako kao i sre-dišta modernog turizma. Nadaleko je poznata autohtona paška čipka i paški sir čiji su tajni sastojci bura i sol koji mu daju specifi čnu i prepoznatljivu aromu.

ZADAR

SJEVERNODALMATINSKI PUT. ZADAR.PUTOVI HRVATSKIHVLADARA −

3

18

V

Nin

Novalja

Trogir

Primošten

Mali Lošinj

Jablanac

Biograd na Moru

BenkovacKnin

Drniš

ŠIBENIK

ZADAR

Prizna

Karlobag

Gračac

Korenica

GOSPIĆUdbina

Vodice

Pag

Murter

Sali

OsorMišnjak

Žigljen

Preko

Tkon

Vis

Skradin

Ro

Perušić

1

2

34

5

6

DALMACIJA. ZADAR.

3

3 19

PrirodaNacionalni park Paklenica, parkovi prirode Telašćica, Vransko jezero i Velebit; posebni rezervati Lun, Velo i Kolansko blato (otok Pag) i zaštićeni krajolik – kanjon rijeke Zrmanje.

Graditeljske zanimljivostiGrad-spomenik urbanizma (Pag), primjeri starohrvatskoga predroma-ničkoga graditeljstva (Nin), rimski građevni elementi „cardo” i „decu-manus”, rimski forum, najljepši pri-mjeri romanike u Hrvatskoj, gradski bedemi, urbane instalacije „Morske orgulje” i „Pozdrav Suncu”, najstarija dalmatinska gotička crkva sv. Frane (Zadar), pučko graditeljstvo kamenih kuća na otocima (otoci Ugljan i Paš-man), sol iz solane Nin.

GastronomijaPosedarski pršut, suhomesnati proizvod „Ninski šokol”, mišni sir, paški sir i janjetina, vrhunska crna vina Ravnih kotara, bijela vina Gegić i paška žutica, liker Maraschino.

DogađanjaZadar – Zadarsko kazališno ljeto (lipanj/kolovoz), Noć punog miseca (srpanj/kolovoz), Millenium Jump (srpanj), Međunarodni festival suvremenog kazališta „ZadArs.Nova” (kolovoz), Glazbene večeri u Sv. Do-natu (srpanj/kolovoz), fi lmski festival „Avantura Festival Film Forum Zadar” (kolovoz).

Biciklističke staze: NP Paklenica, Zadar − Zaton − Nin − Vir, otoci Pag, Pašman, Ugljan, Iž, Ravni kotari, Vransko jezero.Lov: južni Velebit, otok Pag, Ravni kotari.Ribolov: rijeka Zrmanja, Vransko jezero (Biograd), morski sportski ribolov.

Jahanje: Polača, Zaton.Pustolovni turizam: rafting (rijeka Zrmanja), bungie jumping (Masle-nički most), off road Velebit.Suveniri: paška čipka, liker Marasc-hino u ručno opletenoj boci (Zadar), barkarijol, Sv. Donat, puhano staklo i nakit iz radionice Muzeja antičkog stakla.

Turistička zajednica Zadarske županijeSv. Leopolda B. Mandića 1, 23000 Zadar tel.: +385 (0)23 315 316 web: www.zadar.hr

3

Pag 6

Pag 6

20

Zadar 1

3 DALMACIJA. ZADAR. 21

1. Crkva sv. Donata u Zadru 1

Turistički informativni centar ZadarMihe Klaića 1, 23000 Zadartel.: +385 (0)23 316 166e-mail: info@tzzadar.hrweb: www.visitzadar.net

Simbol grada Zadra i najpozna-tija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranoga srednjeg vijeka, unikatna je u Europi. Zbog izvan-rednih akustičnih svojstava, koristi se za glazbene programe.

2. Nacionalni park Paklenica 2

Dr. F. Tuđmana 14 a23244 Starigrad-Paklenicatel.: +385 (0)23 369 155+385 (0)23 369 803e-mail: np-paklenica@paklenica.hrweb: www.paklenica.hr

Smješten između najvišeg vrha Ve-lebita i mora, gostima pruža kupa-nje u moru i planinarske aktivnosti u istom danu. Ističe se jedinstvenim kanjonima Velike i Male Paklenice i bogatstvom flore i faune koje privlači planinare, znanstvenike i ljubitelje prirode.

3. Park prirode Telašćica 3

Ulica D. Grbina b.b., 23281 Salitel.: +385 (0)23 377 096e-mail: telascica@telascica.hrweb: www.telascica.hr

Najrazvedenija otočna skupina na Sredozemlju, Kornati, nastavlja se na Park prirode Telašćica s istoimenom najsigurnijom, najljepšom i najvećom prirodnom jadranskom lukom, stijenama koje se sa 160 metara ruše u more i jezerom Mir, jedinim slanim jezerom na Jadranu.

4. Vransko jezero 4

Park prirode Vransko jezeroKralja Petra Svačića 2, 23210, Biograd n/Mtel.: +385 (0)23 383 181+385 (0)23 386 452 e-mail: pp-vransko-jezero@zd.t-com.hr web: www.vransko-jezero.hr

Vransko se jezero može obići i vodenim putem i pritom uživati i s kopna posve nedostupnim ili teško dostupnim močvarnim krajolicima. Vode su tog jezera boćate pa tu ima i slatkovodnih i morskih riba, što privlači mnoge ribolovce.

5. Ninska katedrala 5

Turističko informativni centar NinTrg braće Radića 3, 23232 Nintel.: +385 (0)23 264 280e-mail: tzg-nina@zd.t-com.hrweb: www.nin.hr

Starohrvatski je kraljevski grad Nin oko 15 kilometara udaljen od Zadra. Naseljen 3000 godina, važan je arheološki lokalitet – ostaci najvećega antičkog hrama na Jadranu, mozaici, crkva nazvana najmanja katedrala na svijetu, jedinstvena romantična

Nin 5

3

22

krunidbena crkva, starohrvatski brod Condura i dr. – svjedoče o antičkom dobu i vremenu kad je grad bio sjedi-šte biskupa i prva prijestolnica Hrvata.

6. Pag 6 – solana

Turističko informativni centar PagVela ulica b.b., 23250 Pagtel.: +385 (0)23 611 286e-mail: tzg-paga1@zd.t-com.hrweb: www.tzgpag.hr

Nazivana bijelim zlatom, sol je bila i strateški proizvod bez kojeg je stolje-ćima život bio nezamisliv. Bazeni soli u Pagu prostiru se na 3,01 četvorni kilometar površine i danas uglavnom imaju značenje spomeničke prirode. Od davnina je život vezan za more, pa je tako sol dio svih nas. Paška sol sadržava sve minerale koji su, uz vodu, osnovni sastojci prirodnog mora.

Velebit

Telašćica 3

Zrmanja

Pag 6

Zadar 1

Zadar 1Paklenica 2

3 DALMACIJA. ZADAR. 23

PUTOVI HRVATSKIHVLADARA −ŠIBENIK

njenijim osjetilom okusa. Iz Skradina, malenoga grada bisera starog više od 6000 godina, otisnut ćemo se rijekom Krkom do jednog od najpoznatijih hrvatskih prirodnih fenomena – Skradinskog buka. Otkrivajući zaleđe bit ćete nagrađeni još jednom starom hrvatskom prijestolnicom – gradom Kninom u čijem će okruženju vrijeme proletjeti kroz aktivni odmor koji će vam okrijepiti dušu i tijelo. U Šibeniku će vas zadiviti katedrala sv. Jakova čija kupola nadvisuje kamena zdanja srednjovjekovnih zgrada, a njegove uske ulice u toplim ljetnim večerima pozivaju na druženje privlačnošću

Putovi hrvatskih vladara vode vas na putovanje kroz vrijeme, po starim hrvatskim gradovima prije-stolnicama − Ninu, Kninu, Biogradu i Šibeniku, početke hrvatske državnosti (7 − 12. st.) te bude duhove drevnih hrvatskih vladara ratnika.Krećući se dalje prema jugu, medite-ransko ozračje sve više nam ispunjava dušu. Domaćim gastronomskim poslasticama kao što su nadaleko po-znati drniški pršut, sir iz „mišine”, jela ispod peke, školjke uz vino s poznatih primoštenskih vinograda u kojima su uživali hrvatski, ali i brojni svjetski vla-dari ne mogu odoljeti ni oni s najprofi -

SJEVERNODALMATINSKI PUT. ŠIBENIK.

4

24

Vrlika

Nin

Hvar

SPLITTrogir

Primošten

Biograd na Moru

BenkovacKnin

Drniš

ŠIBENIK

ZADAR

Gračac

Vodice

Pag

Murter

Sali

Preko

Tkon

Vis

Skradin

Rogač

2

1

3

4 6

5

Kornati 4

4

temperamentne mediteranske ljepotice.Ako vas na kraju vašeg putovanja Putovima hrvatskih vladara možda do kraja ne iznenadi otok spužvi Krapanj koji nosi tri epiteta: najmanji, najniži i najnaseljeniji sredozemni otok, onda ćete krstarenjem po Nacio-nalnom parku Kornati, poznatom nautičkom raju, doživjeti potpu-no ispunjenje duše pozitivnim emocijama promatrajući igru mnoštva otoka, otočića i hridi koja nigdje drugdje nije tako razigrana kao što je to upravo na tome mjestu.

DALMACIJA. ŠIBENIK.4 25

PrirodaZaštićene prirodne vrijednosti – važan krajolik: Kanjon Čikole, rijeka Guduća, Murter, Prokljansko jezero, Žutsko-sitska otočna skupina, rijeka Krka – gornji tok, kanal sv. Ante i šibenski zaljev, Gvozdenovo – Kame-nar, rijeka Krčić, nacionalni parkovi Krka i Kornati, parkovi prirode Vran-sko jezero i Velebit, planina Dinara – vrh Hrvatske Sinjal 1831 m, otočni arhipelag – 285 otoka, otočića i nad-morskih grebena, spomenici prirode: Stara straža – geološki spomenik prirode, Vrelo Cetine – hidrološki spomenik prirode, Morinjski zaljev i uvala Makirina – ljekovito blato.

Graditeljske zanimljivostiŠibenik – grad tvrđava: sv. Mihovil, sv. Ivan, sv. Nikola, Šubićevac; katedrala sv. Jakova (UNESCO), srednjovje-kovni mediteranski vrt „Sveti Lovre”, starohrvatska crkva sv. Spasa, grobnica obitelji Ivana Meštrovića, Crkva Presvetog otkupitelja, kninska tvrđava, Prvić Šepurine – najsačuva-nije izvorno otočno mjesto, Jurlinovi dvori, hidroelektrana „Krka” iz 1895., vodene mlinice na Krki, Primošten – autentična arhitektura u kamenu, Bunje – zaleđe Vodica, kulturno-po-vijesne cjeline – Betina i Popovići, Biskupija.

GastronomijaMorski specijaliteti – šibenske dagnje na buzaru, rižot od plodova mora, pečena riba, riblji brodet, drniški pr-šut, pakovački sir, skradinski rižot, crni rižot, borajska i kornatska janjetina, skradinska torta, rožata, kroštule, fritule, šibenska travarica, lozovača, prošek, primoštensko vrhunsko crno vino Babić, plavina, bijela vina mara-ština i debit.

DogađanjaKornati cup (travanj), Ekoetno sajam – Skradin (svibanj), Međuna-rodni dječji festival (MDF) – Šibenik (lipanj), Garden Tisno (srpanj), Zvo-nimirovi dani – Knin (lipanj), Grad je pozornica – Šibenik (tijekom ljeta), OFF blues and jazz festival – Šibe-nik (srpanj), Supertoon – međuna-rodni festival animacije – Šibenik (srpanj), Jazz festival u Vodicama (srpanj), Vodička fešta (kolovoz), Tradicionalne magareće trke – Tri-bunj, Dani betinske gajete (kolovoz), Večeri dalmatinske šansone – Šibenik (kolovoz), Festival ruralne kulture – Knin (kolovoz), Međunarodni sajam u srednjovjekovnom Šibeniku (rujan), Big game fi shing – Jezera (rujan), Latinsko idro – Murter (rujan), Među-narodni sajam pršuta – Drniš (rujan).

Biciklističke staze: Šibenik, NP Krka, Knin, NP Kornati, Drniš, Grebaštica – Primošten – Rogoznica, Vodice – Murter – Pirovac.Lov: Knin, Drniš, Šibenik, Vodice, Skradin. Ribolov: lov na velike ribe – Vodice, Jezera, morski sportski ribolov.Pustolovni turizam: safari Guduća – Prokljan, bungee jumping – Šibenik, Vodice – surfi ng, kayaking, trekking; kanuing – gornji tok Krke, kanal sv. Ante, planinarenje – Dinara, brdski biciklizam. Jahanje: Pegausus – Jadrtovac, farma Happy Horse – Dubrava, farma Kukurin – Jezera. Suveniri: šibenska kapa, šibenska puca, nakit od crvenog koralja otoka Zlarina, krapanjska spužva, bukara, šibenski bagatin, tkanica.

4

26

Šibenik 3

Turistička zajednica Šibensko-kninskežupanijeFra Nikole Ružića b.b., 22000 Šibenik tel.: +385 (0)22 212 346 web: www.sibenikregion.com

Visovac

4 DALMACIJA. ŠIBENIK. 27

1. Kninska tvrđava na brdu Spas 1

Turistička zajednica grada KninaTuđmanova 24, 22300 Knintel.: +385 (0)22 664 822 e-mail: info@tz-knin.hr web: www.tz-knin.hr

Vojna utvrda nastala na starohr-vatskome kulturnom nasljeđu iz 9. stoljeća izgrađena je na južnom dijelu brda Spas koje dominira nad Kninom i njegovom okolicom pa se s tvrđave sa svih strana pruža pogled koji zadivljuje.

2. Nacionalni park Krka 2

Trg Ivana Pavla II., br. 5, 22000 Šibeniktel.: +385 (0)22 201 777 e-mail: info@npk.hrweb: www.npkrka.hr

Sa svojih sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 242 metra te najvećom sedrenom barijerom u Europi, znamenitim Skradinskim bukom, prirodni je i kraški fe-nomen. U Parku se nalazi otočić Visovac s franjevačkom crkvom i samostanom.

3. Katedrala sv. Jakovau Šibeniku 3

Turistička zajednica grada ŠibenikaFausta Vrančića 18, 22000 Šibeniktel.: +385 (0)22 212 075 e-mail: tz-sibenik@si.t-com.hrweb: www.sibenik-tourism.hr

Jedinstveni spomenik europskoga sakralnoga graditeljstva uvršten je na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Krase je 72 u kamenu isklesane glave i najvažnije je graditeljsko ostvarenje iz 15. i 16. stoljeća u Hrvatskoj.

Šibenik 3

Knin 1

Krka 2

Šibenik 3

4

28

Velebit

Kornati 4

Skradin 6

Krapanj 5

Brodarica 5

4. Nacionalni park Kornati 4

Nacionalni park KornatiButina 2, 22243 Murtertel.: +385 (0) 22 435 740 e-mail: kornati@kornati.hrweb: www.kornati.hr

Kornati se sastoje od 140 nenaseljenih otoka, otočića i hridi s površinom od samo sedamdesetak četvornih kilome-tara. Zbog opasnosti plovidbe u tom labirintu kamena i mora, Kornate krase i mnogobrojni stari svjetionici, danas odredište „robinzonskih” turista, kao što su Blitvenica i Sestrice.

5. Krapanj – Brodarica 5

Krapanjskih spužvara 5222 207 Krapanj – Brodaricatel.: +385 (0)22 350 612e-mail: tz.brodarica@gmail.comweb: www.tz-brodarica.hr

Krapanj je najmanji, najniži i najna-seljeniji sredozemni otok površine 0,36 km2 i prosječne nadmorske visine od 1,5 metar. Poznat je po tradicional-nom izlovu i preradi spužava. Udaljen je oko 300 m od najbližeg kopna gdje je smješteno naselje Brodarica.

6. Skradin 6

Trg Male Gospe 3, 22 222 Skradintel.: +385 (0)22 771 306e-mail: direktor@skradin.hrweb: www.skradin.hr

Smješten petnaestak kilometara od Šibenika, Skradin, romantičan medite-ranski grad s uskim popločenim ulicama, prolazima, voltama i skalinama, nalazi se na samome ulazu u NP Krka. Svoju po-vijest ispisuje već dvije tisuće godina, pa su tako u njegovoj neposrednoj blizini smještena važna arheološka nalazišta. Cijela gradska jezgra Skradina zaštićeni je spomenik kulture.

4 DALMACIJA. ŠIBENIK. 29

Bol

PUTOVI DREVNIH KULTURA

Slijedite miris čempresa i ružma-rina cestom starih Rimljana do antič-kog Traguriona gdje će vam njegov raskošni kamen, svaki portal, crkvica, palača i balkon razbuktati maštu i ispričati jednu legendu, jednu priču o ljubavi ili nadi. Doznajte zašto su rim-ski carevi izabrali ponosnu Salonu za prijestolnicu svoje provincije te zašto je jedan od njih, Dioklecijan, izabrao šarm Splita za svoju palaču. Osjetite duh alkarskih sinjskih vitezova, prkos

i čežnju dalmatinske pjesme Omiša među surovim stijenama, odmorite se na neodoljivim plažama makar-ske rivijere, pod visokim liticama Biokova, a zatim zaplovite plavim cestama starih grčkih moreplovaca do sunčanih otoka s obiljem čuda, kristalno plavog mora, bijelog ka-mena, lavande i vinove loze, kojoj su davali život kradući zemlju kamenu, iz koje su onda bogatu toplinu juga pretočili u vino.

SREDNJODALMATINSKI PUT

5

30

6

P

Vrlika

Hvar

Bol

SPLITOmiš Imotski

Sinj

Trilj

Zagvozd

Ravča

Vrgorac

Trogir

Primošten

Makarska

Biograd na Moru

Drniš

ŠIBENIK

Drvenik

Ploče

Vela Luka

VodiceMurter

SaliTkon

Supetar

Sumartin

Sućuraj

Orebić

Sob

Stari Grad

Korčula

Vis

Skradin

Rogač

Lastovo

2a2b

4a

3

4b

5

6

1

5

DALMACIJA. SPLIT.5 31

PrirodaPark prirode Biokovo, zaštićeni krajolici Vidova gora i Zlatni rat na otoku Braču, kanjon rijeke Cetine (Omiš), Donja Brela, Pakleni otoci (otok Hvar), Crveno i Modro jezero te Prološko blato (Imot-ski); spomenik prirode Modra špilja (otok Biševo),otoci Jabuka i Brusnik; posebni rezervati: izvor i gornji tok rije-ke Jadro i rijeke Vrljike, močvara Pantan (Trogir), park-šuma Marjan (Split).

Graditeljske zanimljivostiSuhozidi i pučko graditeljstvo zbijenih kamenih kuća i ulica na otocima i u obalnim gradićima (Makarska, Omiš, Sinj, Imotski, otoci Brač, Hvar, Vis), primjer rimske dvorske arhitekture Dioklecijanova palača (Split), najbolje očuvan romaničko-gotički grad u sred-njoj Europi, zidine s dvorcem i kulom, male kamene ulice (Trogir).

GastronomijaDalmatinske kroštule, dalmatinska pašticada, male kobasice „luganige”, goveđe meso u kupusu „arambašići” (Sinj), viška pogača, hvarski papre-njaci, jelo od janjetine „vitalac”, vino s mlijekom „smutica” (otok Brač), vina Babić (Primošten), vugava i Plančić (otok Hvar).

DogađanjaHvar – Hvarske ljetne priredbe (svibanj/listopad), Split – Splitsko ljeto (srpanj/kolovoz), Marulićevi dani (travanj), Solin – Ethno Ambient Salona (srpanj), Sinj – Sinjska alka (kolovoz), Sinj – Blagdan Velike Gospe (kolovoz), Omiš – Festival dalmatinskih klapa Omiš (srpanj).

Lječilište: Makarska.Biciklističke staze: Makarska, Sinj, Trilj; otoci Brač, Hvar, Šolta, Vis.

Vinske ceste: Biokovo, Kaštela; otoci Brač, Hvar, Vis, Biševo.Lov: državna lovišta „Biokovo”, „Mo-sor”, „Pelegrin”, „Kopršnica-Tijarica”.Ribolov: rijeke Cetina i Vrljika (Vrlika, Sinj, Trilj, Omiš), Peručko jezero (Sinj).Jahanje: Trilj, Sinj, Donje Ogorje.Pustolovni turizam: rafting (rijeka Cetina), paragliding (Bol, Vis, Hrvace – Sinj, planine Mosor i Biokovo), windsurfi ng (Bol), slobodno penjanje (Sutivan, Komiža, Omiš, Marjan – Split, Biokovo), kanu safari (Hrvace – Sinj).Suveniri: lavanda (otok Hvar), čipka od agave (otok Hvar).

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županijePrilaz braće Kaliterna 10/I., 21000 Split tel.: +385 (0)21 490 032, 490 033, 490 036 web: www.dalmatia.hr

Split 2a

5

32

Hvar 4b Vis

Split 2a

5 DALMACIJA. SPLIT. 33

1. Trogir 1 – romaničkagradska jezgra

Turistička zajednica grada TrogiraTrg Pape Ivana Pavla II. br. 1, 21220 Trogirtel.: +385 (0)21 885 628 e-mail: tzg-trogira@st.t-com.hrweb: www.tztrogir.hr

Stara gradska jezgra okružena zidi-nama s dobro očuvanim dvorcem i kulom te mnogobrojnim građevinama i palačama iz romaničkoga, gotičkog, renesansnog i baroknog razdoblja upisana je na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

2. Dioklecijanova palačau Splitu 2a i antički gradSalona u Solinu 2b

Turistička zajednica grada SplitaHrvatskog narodnog preporoda 721000 Splittel.: +385 (0)21 348 600 e-mail: touristinfo@visitsplit.comweb: www.visitsplit.comwww.solin-info.com

U drevna vremena Rimljana izgrađene su prve urbane cjeline na tom područ-ju, što potvrđuje palača rimskog cara Dioklecijana uvrštena na Listu svjetske baštine UNESCO-a te cijeli grad Salona, nekadašnji glavni grad rimske provin-cije Dalmacije.

3. Rijeka Cetina 3

Turistička zajednica grada OmišaTrg kneza Miroslava b.b., 21310 Omištel.: +385 (0)21 861 350e-mail: info@tz-omis.hrweb: www.tz-omis.hr

U podnožju najviše hrvatske planine Dinare, u dužini od 105 km, proteže se rijeka Cetina povezujući mjesta Vrliku, Sinj, Trilj i Omiš. Bogatstvo cetinskih voda najviše oduševljava zaljubljenike raftinga i kanuinga.

Trogir 1

Split 2a

Cetina 3

5

34

4. Starogradsko polje 4a

i grad Hvar 4b

Turistička zajednica grada HvaraTrg sv. Stjepana b.b., 21450 Hvartel.: +385 (0)21 741 059 e-mail: tzg-hvar@st.t-com.hr, info@tzhvar.hrweb: www.tzhvar.hrwww.starogradsko-polje.net

Zaštićeni krajolik – Starogradsko polje upisan je u Listu svjetske baštine UNESCO-a i najbolje je sačuvana grčka parcelacija zemljišta na Mediteranu stara gotovo 2400 godina. Nekad važ-na pomorska i trgovačka luka, danas je grad Hvar jedno od najomiljenijih turističkih odredišta Hrvatske.

5. Park prirode Biokovo 5

Marineta, Mala obala 16, 21300 Makarskatel.: +385 (0)21 616 924e-mail: park-prirode-biokovo@st.t-com.hrweb: www.biokovo.com

Biokovo je najviša planina uz hrvatsku obalu koju karakteriziraju neobični kontrasti prirode, bogatstvo fl ore i faune s mnogim endemskim vrstama i rijetkim pticama grabljivicama te geomorfološki fenomeni obogaćeni pogledom na more.

6. Svetište Gospe Sinjske 6

Turistička zajednica grada SinjaPut Petrovca 12, 21230 Sinjtel.: +385 (0)21 826 352 e-mail: info@visitsinj.comweb: www.visitsinj.comwww.dalmatia.hr

Najveće marijansko svetište u Dal-maciji sa zlatom okrunjenom slikom Čudotvorne Gospe Sinjske koju su 1687. godine donijeli franjevci iz Rame bježeći s narodom pred Turcima. Vjernici dolaze već više od tri stoljeća, slaveći posebno blagdan Velike Gos-pe, 15. kolovoza.

Hvar 4b

Sinj 6

Biokovo 5

Hvar 4b

5 DALMACIJA. SPLIT. 35

Putovi starih kapetana plove po-dručjem burnih povijesnih događaja i borbi za slobodu, područjem gdje su od davnina razvijeni trgovina, pomorstvo i brodarstvo, tamo gdje se oduvijek živjelo u skladu s morem i rijekom. Upoznajte drevni zavičaj pomorstva na poluotoku jedrenjaka Pelješcu s Pomorskim muzejom u kolijevci pomorskih kapetana Ore-biću, rodnome mjestu moreplovca Marka Pola, gradu Korčuli, povijesnom gradu Dubrovniku koji je stoljećima djelovao kao samostalna Dubrovačka Republika te nastavak tradicije u su-

vremenim morskim i riječnim lukama Ploče i Metković. Priroda je na tim područjima skladala čudesni krajolik delte Neretve gdje se dodiruju rijeka i more, nizina i krš te jezero i močvara, neprolaznu ljepotu Nacionalnog parka Mljeta s njegovim jezerima i renesansne Elafi tske otoke Koločep, Lopud i Šipan te oblikovala raznolike i pitome krajolike Konavala. Pogledajte prema pučini gdje su se u prošlosti vodile mnogobrojne pomorske bitke, gdje se branila i čuvala sloboda i kuda su s jedrima punim vjetra plovili trgovački jedrenjaci.

PUTOVISTARIH KAPETANA

JUŽNODALMATINSKI PUT

Dubrovnik 5

6

36

Prapratno Ston

Metković

Hvar

Bol

Zagvozd

Ravča

Vrgorac

Makarska

Drvenik

Ploče

DUBROVNIK

Vela Luka

Cavtat

Supetar

Sumartin

Sućuraj

Orebić

Sobra

Stari Grad

Korčula

Vis

Rogač

Lastovo

1

2

3

4

5

6

6

6 DALMACIJA. DUBROVNIK. 37

PrirodaNacionalni park Mljet, Park prirode Lastovsko otočje; spomenik parkovne arhitekture Arboretum Trsteno; posebni rezervati: ušće Neretve (ihtiološko-ornitološki rezervat), Malostonski zaljev (rezervat u moru), Lokrum – otočić (rezervat šumske vegetacije); geomorfološki spomenik prirode Vela špilja (Vela Luka); značajni krajolici Kočje (selo Žrnovo na Korčuli), Saplunara (otok Mljet), Konavoski dvori (Konavle); park-šume: čempresada „Pod Gospu” (Orebić), Ošjak (Vela Luka).

Graditeljske zanimljivostiGotički i gotičko-renesansni ljet-nikovci (od Pelješca do Konavala), franjevački samostan (Orebić), Knežev dvor (Šipanska Luka), kula Minčeta, tvrđava Lovrijenac, tvrđava Revelin, tvrđava Bokar, tvrđava sv. Ivan, Knežev dvor, franjevački samostan (Dubrovnik), dominikan-ski samostan (Dubrovnik) i palača Sponza (Dubrovnik), franjevački samostan (Rožat), Mauzolej obitelji Račić (Cavtat), tradicionalna kamena arhitektura (naselja u Konavlima) i Sokol grad (kula u Konavlima).

GastronomijaMorski plodovi i riba, janjetina i tele-tina ili hobotnica ispod peke, brodet od jegulja ili žaba (dolina Neretve), stonske kamenice i dagnje.Kolači: kontonjata, mantala i aran-cini (Konavle), vina: Dingač i Postup (Pelješac), Pošip i Grk (Korčula), Malvasija dubrovačka (Konavle).

DogađanjaMetković – Smotra folklora „Na Neretvu misečina pala” (svibanj), Maraton lađa (kolovoz), Korčula

– Marko Polo Festival (srpanj), Dubrovačke ljetne igre (srpanj/kolovoz), Cavtat – Cavtatsko ljeto (lipanj/rujan), Korčulanski barokni festival (rujan), Dubrovnik Winefest (travanj), Kinookus film & food festival – Ston (rujan).

Lječilište: Vela Luka.Biciklističke staze: Konavle, otoci Korčula (Blato) i Mljet (NP Mljet), poluotok Pelješac.Pješačke staze: rute po Konavlima, rute po Orebiću, rute po otocima Korčuli, Mljetu, Lastovu i Lopudu.Vinske ceste: Pelješki vinski puti (Pelješac), otok Korčula.Jahanje: Konavle.Slobodno penjanje: Konavle, otoci Korčula, Mljet i Lastovo.Pustolovni turizam: adrenalinski parkovi u Konavlima.Suveniri: konavoski svileni vez (Ko-navle), jedrenjak dubrovačka karaka.(Pelješac).

Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županijeVukovarska 2420 000 Dubrovnik tel.: +385 (0)20 324 999 web: www.visitdubrovnik.hr

6

38

Elafi ti

Dubrovnik 5

6 DALMACIJA. DUBROVNIK. 39

1. Arheološko nalazište Narona 1

Arheološki muzej Narona20352 Vidtel.: +385 (0)20 691 596 e-mail: info@a-m-narona.hr web: www.a-m-narona.hr

Antički grad Narona u selu Vid pokraj Metkovića – crkvica sv. Vida, starokr-šćanska crkva Bare, sklop starokršćan-skih bazilika, gradski bedemi i forum s hramom Augusteum najdragocjeniji su ostaci povijesne baštine na tom području.

2. Stonske zidine 2

Turistička zajednica općine StonPelješki put 1, 20230 Stontel.: +385 (0)20 754 452 e-mail: tzston@du.t-com.hrweb: www.ston.hr

Fortifi kacijska cjelina iz 14. stoljeća, jedinstvena po svojoj veličini od 5,5 km i monumentalnosti te obrambe-nim i urbanističkim rješenjima. Zidine počinju/završavaju tvrđavama Koruna u Malom Stonu i Veliki kaštio u Stonu, a najmonumentalnija je Bartolomeo iznad Stona.

3. Korčula 3 – grad Marka Pola

Turistička zajednica grada KorčuleObala dr. Franje Tuđmana 4, 20260 Korčulatel.: +385 (0)20 715 701 e-mail: tzg-korcule@du.t-com.hrweb: www.visitkorcula.net

Grad Korčula, povijesno središte istoimenog otoka, jedan je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih sredozemnih gradova. Rodno mjesto moreplovca Marka Pola odlikuje se bogatom spomeničkom baštinom i kulturnim nasljeđem.

Mljet 4

Ston 2

Korčula 3

6

40

4. Nacionalni park Mljet 4

Pristanište 2, 20226 Goveđaritel.: +385 (0)20 744 041 e-mail: np-mljet@np-mljet.hrweb: www.np-mljet.hr

Smješten na zapadnom dijelu istoimenoga najšumovitijeg otoka Jadrana, ponosi se dubokim zaljevi-ma – Veliko i Malo jezero, bujnom i raznolikom sredozemnom vegetaci-jom i bogatom kulturnom baštinom kojoj pripada i znameniti benedik-tinski samostan iz 12. stoljeća na otočiću u Velikom jezeru.

5. Dubrovnik 5 – stara gradska jezgra

Turistička zajednica grada DubrovnikaBrsalje 5, 20000 Dubrovniktel.: +385 (0)20 312 011e-mail: info@tzdubrovnik.hrweb: www.tzdubrovnik.hr

Grad jedinstvene političke i kulturne povijesti i svjetski poznate spo-meničke baštine – UNESCO-ova baština. Jedan je od najprivlačnijih i najpoznatijih sredozemnih gradova koji se, uz bogatstvo prirodnih ljepota i očuvane baštine, može po-hvaliti iznimno bogatom turističkom ponudom.

6. Cavtat 6 – stara gradska jezgra

Turistička zajednica općine KonavleZidine 6, 20210 Cavtattel.: +385 (0)20 479 025e-mail: tzcavtat-konavle@du.t-com.hr web: www.visit.cavtat-konavle.com

Srednjovjekovni gradić Cavtat turi-stičko je i kulturno središte Konavala. Neke od vrijednih kulturnih zname-nitosti jesu Mauzolej obitelji Račić, rodna kuća slikara Vlahe Bukovca, Knežev dvor i tvrđava Sokol.

Cavtat 6

Dubrovnik 5

Dubrovnik 5

6 DALMACIJA. DUBROVNIK. 41

Plitvice 2

PUTOVI IZVORA PRIRODE Iz Karlovca pođite na doživljaje izvora prirode. Uskoro će nizinske krajolike zamijeniti šumovite gore i planine isprepletene obilatim izvorima najčistijih europskih voda koje gase žeđ i u prekooceanskim zemljama. Zavojitim mostom preko Korane u gradu Slunju polako prođite jer se ispod njega među slapovima smjestilo jedinstveno vodeničarsko naselje Rastoke. Mnoštvo prštavih slapova nagoviješta putove izvora prirode koji će se u svojoj raskoši razotkriti na Plitvičkim jezerima. Ljepota i svježina doživljaja svjetske prirodne baštine

i tradicionalna kuhinja razlozi su za predah na putu. Oko grada Josipdola predjeli su gustih šuma s bogatim lovištima. Ljubitelji skijanja zimi će se rado uputiti prema Ogulinu i dalje prema planini Bjelolasici, a skijaši početnici prema Brinju. Za one koji vole neposredan susret s tihom i umi-rujućom prirodom, odlazak u Otočac i pastrvama bogatu dolinu rijeke Gacke pravi je izbor. Na samo 45 minuta vožnje od Gospića možete se okupati u Karlobagu, gdje je more vječno ras-hlađeno vodama koje obilato pristižu iz planinskog podzemlja.

LIČKI PUT

7

42

Čabar

SkradVrbovsko

Ogulin

Duga Resa

Brinje

Nin

Rab

NovaljaMali Lošinj

LabinRabac

Crikvenica

Senj

Jablanac

KARLOVAC

Delnice

Fužine

Prizna

ZAGREB

KRAP

Velika

Ozalj

Karlobag

Gračac

Korenica

Slunj

GOSPIĆ

Otočac

Josipdol

Poreč

Rovinj

Pula

PAZIN RIJEKA

Umag

Udbina

Samobor

Pag

Opatija

Cres

Osor

Lubenice

Krk

Novi VinodolskiPorozina MalinskaBrestova

Merag

Valbiska

Baška

Lopar

Mišnjak

Žigljen

Motovun

BuzetGrožnjan

Kumrovec

T

Perušić

Topusko

Jamnica

1

2

3

4a

4b

5

6

7 LIKA - KARLOVAC.

7

43

Plitvice 2

Senj

Velebit 4b

7

44

PrirodaNacionalni parkovi Plitvička jezera i Sjeverni Velebit, Park prirode Velebit, strogi rezervat Rožanski i Hajdučki kukovi, park-šume Jasikovac i Vujno-vić brdo (Gospić), Značajni krajobraz Slunjčica, geomorfološki spomenik prirode Cerovačke pećine (Gračac).

Graditeljske zanimljivostiJedina preostala turska kula u Lici iz 15. stoljeća (Perušić), zavojiti most preko rijeke Korane (Slunj).

GastronomijaMeki sir „škripavac”, lički krumpir, lička janjetina, proizvodi od šumskih plodova i starih sorti jabuka i kru-šaka, ljekovito bilje, rakija od šljiva i krušaka, kruh ispod peke, kiseli kupus, grah, kiselo mlijeko, cicvara – jelo od kukuruznog brašna, mlijeka, maslaca i kiselog vrhnja.

DogađanjaGospić – predstavljanje tradicio-nalnih proizvoda i običaja „Jesen u Lici” (listopad), Ogulin – Ogulinski festival bajki (lipanj), Otočac – sajam „Eko-etno Gacka” (srpanj), Slunj – Ljeto u Slunju (srpanj/kolovoz).

Biciklističke staze: šest staza uz obalu rijeke Mrežnice (Duga Resa), dvije staze kod Ogulina, sedam staza dolinom rijeke Gacke i podvelebit-skim selima (Otočac), šest staza na području Rakovice, osam staza na području PP Velebit, osam staza na području grada Gospića.Pješačke staze: uz rijeku Mrežnicu (Duga Resa), Humac i Gacka (Otočac). Planinarske staze: Ogulin – Bijelsko – Klek, Baške Oštarije – Zavižan (Pre-mužićeva staza), Krasno – Zavižan, Krasno – Begovača, planinarski put

Marković rudine – Otočac.Lov: područja oko Duge Rese, Krnjaka (potez Karlovac – Slunj), Ra-kovice, Ogulina, Josipdola, područja sjevernog i srednjeg Velebita. Ribolov: rijeka Mrežnica, rijeka Gacka, područje oko Gospića.Rafting: rijeka Mrežnica (Duga Resa). Speleologija: Baraćeve špilje (Ra-kovica), Plitvičke špilje (NP Plitvička jezera), Pećinski park Grabovača (Perušić), Cerovačke pećine (Gračac).Suveniri: lička kapa, keramička mi-nijatura riječnog čamca (Karlovac).

Turistička zajednica Karlovačke županijeAmbroza Vraniczanya 6, 47000 Karlovactel.: +385 (0)47 615 320web: www.tzkz.hr

Turistička zajednica Ličko-senjske županijeBudačka 12, 53000 Gospić tel.: +385 (0)53 574 687 web: www.lickosenjska.com

Velebit 4a

7 LIKA - KARLOVAC. 45

1. Vodeničarsko naselje Rastoke 1

Turistička zajednica grada SlunjaBraće Radića 7, 47240 Slunjtel.: +385 (0)47 777 630e-mail: info@tz-slunj.hrweb: www.tz-slunj.hr

Naselje Rastoke nastalo je u skladnu spoju čovjeka i prirode koji traje tristo godina. Radost života ogleda se u razigranu utoku rijeke Slunjčice u Ko-ranu, gdje mnoštvo prštavih slapova, brzaca, malih jezera i kaskada svjedo-či o istinskim prirodnim ljepotama.

3. Memorijalni centar „Nikola Tesla“ Smiljan 3

Memorijalni centar „Nikola Tesla“ Smiljantel.: + 385 (0)53 746 530e-mail: mcnikolatesla@mcnikolatesla.hrweb: www.mcnikolatesla.hr

Muzej Like GospićUlica dr. Franje Tuđmana 5, 53000 Gospićtel.: + 385 (0)53 572 051 e-mail: muzej-like@gs.t-com.hr

Tu se rodio i mladost proveo Nikola Tesla, svjetski znanstvenik i inovator na području elektriciteta. Suvremeni muzej smješten u njego-voj rodnoj kući i obližnji tematski park čuvaju uspomene na Teslin znanstveni put.

4. Park prirode Velebit 4a i Nacionalni park Sjeverni Velebit4b

Park prirode VelebitKaniža Gospićka 4b, 53000 Gospićtel.: +385 (0)53 560 450e-mail: velebit@pp-velebit.hrweb: www.pp-velebit.hr

Nacionalni park Sjeverni VelebitKrasno 96, 53274 Krasnotel.: +385 (0)53 665 380e-mail: npsv@np-sjeverni-velebit.hr web: www.np-sjeverni-velebit.hr

Jedinstvenost kraških oblika, krajolika i živog svijeta razlozi su zašto je cijeli PP Velebit poveljom UNESCO-a proglašen svjetskim rezervatom biosfere. NP Sjeverni Velebit njegov je najprivlačniji dio poznat po stijenama Hajdučkih i Rožanskih kukova i Velebitsko-me botaničkom vrtu. Sjedište nacionalnog parka je u Krasnomu, velikom marijanskom svetištu na visini od 714 metara.

Rastoke 1

72. Nacionalni park Plitvička jezera 2

NP Plitvička jezeraJosipa Jovića 19, 53231 Plitvička Jezera tel.: +385 (0)53 751 015, +385 (0)53 751 014e-mail: info@np-plitvicka-jezera.hrweb: www.np-plitvicka-jezera.hr

Taj je nacionalni park na Listi svjetske kulturne i prirodne baštine UNESCO-a koju krasi osobita prirodna ljepota mnogobrojnih jezera, slapova i žubora koji umiru i nanovo se rađaju stalno mijenjajući svoj izgled. Zato se isplati uhvatiti neponovljiv trenutak iz te prirodne galerije.

46

5. Srednjovjekovni grad Ogulin 5

Turistička zajednica grada OgulinaKardinala A. Stepinca 1, 47300 Ogulin tel.: +385 (0)47 532 278e-mail: tz-grada-ogulina@ka.t-com.hrweb: www.tz-grada-ogulina.hr

Grad Ogulin smješten je na području mnogobrojnih legendi i narodnih pre-daja nastalih u izazovnom prirodnom i povijesnom okruženju. Đulin ponor, mjesto gdje rijeka Dobra ponire, le-genda je, a možda i stvaran završetak nesretne ljubavi djevojke Đule.

6. Karlovačka zvijezda – renesansna jezgra grada Karlovca 6

Turistička zajednica grada KarlovcaTrg Petra Zrinskog 3, 47000 Karlovac tel.: +385 (0)47 615 115 e-mail: karlovac-touristinfo@ka.t-com.hrweb: www.karlovac-touristinfo.hr

Grad na četirima rijekama izgrađen je u 16. stoljeću kao jedinstvena gradska jezgra u obliku šesterokrake zvijezde s pravilnim geometrijskim rasterom ulica i gradskih blokova te središnjim trgom.

Velebit 1aSmiljan 3

Ogulin 5 Karlovac 6

Velebit 4a

7 LIKA - KARLOVAC. 47

PUTOVI DVORSKIH VILA

Nekada davno pripadnici visokih društvenih slojeva, ugledna gospoda i plemstvo u potrazi za ljepotom i udobnošću na pažljivo su odabranim lokacijama izgradili dvorce i kurije okružene vrtovima, parkovima i perivojima. Dvorske vas vile slikovitim brežuljcima i okićenim ravnicama vode do vlastelinsko-gospodarskog kom-pleksa Jelačićevih Novih dvora i dvorca Lužnice u Zaprešiću, impozantnoga Velikog Tabora blizu Desinića, roman-tičnog Trakošćana, ponosnog dvorca Zrinskih u Čakovcu, dvorca s dvjema kulama u Gornjoj Rijeci te mnogih

drugih dvoraca razasutih po brežuljci-ma koji su nekoć predstavljali središte života, rada te kulturnoga i političkog djelovanja. Zakoračite u prošlost posje-tom vrijednim primjercima ruralnoga graditeljstva u Kumrovcu, upoznajte svijet drevnih čovjekovih predaka u jedinstvenom Muzeju neandertalaca u Krapini smještenom uz samo nalazište ili se prepustite umjetnosti u Hlebi-nama – kolijevci naivne umjetnosti. Dopustite da vam dvorske vile ispričaju povijest i odvedu vas na romantično putovanje u davna vremena raskoši i sjaja plemstva.

SJEVERNI PUT

8

48

Čabar

ZAGREB

KRAPINA

VARAŽDIN

ČAKOVEC

BJELOVAR

Velika Gorica

Križevci

KOPRIVNICA

Vrbovec

Ivanić Grad

Đurđevac

Ozalj

Samobor

KumrovecHlebine

Kalnik

P

Čazma

Trakošćan

2

3

5

6

1

4a4b

Trakošćan 4a

SREDIŠNJA HRVATSKA.

8

8 49

PrirodaPark prirode Medvednica, poseban botanički rezervat cret Dubravica (Dubravica), spomenik prirode špilja Vindija (Varaždin), posebni ornitološki rezervat Veliki pažut (Legrad), posebni botanički rezervat Mali Kalnik (Kalnik), Regionalni park Mura – Drava, Hrvat-ski vrt perunika Donja Stubica.

Graditeljske zanimljivostiDvorac Januševec (Prigorje Brdo-večko), dvor Veliki Tabor (Desinić), Stari grad (Varaždin), kleti i stare hiže (Gornje Međimurje), stara gradska jezgra Križevaca. Svetište: Marija Bistrica.

GastronomijaPurica s mlincima, hajdinska kaša, jela i pića od kopriva, kravlji sir „prga”, bučino ulje, kolači: zagorski štrukli, kukuruzna zlevka i vrbovečka pera, peciva – varaždinski klipići, pjenušac Šenpjen.

DogađanjaZaprešić – Žetvene svečanosti (srpanj), Dani Jelačića (svibanj/listo-pad), Gornja Stubica – Viteški turnir (lipanj), Varaždin – Špancirfest (ko-lovoz), Varaždinske barokne večeri (rujan), Sveti Martin na Muri – Spust murskih lađa (lipanj), Koprivnica – Podravski motivi (srpanj), Renesan-sni festival Koprivnica (rujan), Donja Stubica – Seljačka buna (veljača).

Lječilišta: Stubičke toplice, Donja Stubica, Tuheljske toplice, Krapinske toplice, Varaždinske toplice, Sveti Martin na Muri.Toplice: Terme Jezerčica – Donja Stu-bica, Terme Tuhelj – Tuheljske toplice, Sutinske Toplice, Stubičke Toplice, Krapinske toplice.

Biciklističke staze: Zaprešić, Marija Gorica, Brdovec Pušća, Luka, Bistra, Jakovlje, Kupljenovo, Luka, Dubravica, Ivanec, Stubičke Topli-ce, Donja i Gornja Stubica, Marija Bistrica, Oroslavje, Klanjec, Tu-heljske Toplice, Krapinske Toplice, Kumrovec, Zagorska Sela, Desinić, Lepoglava, Gornji Macelj, Sveti Martin na Muri, Legrad, Koprivnica, Križevci, Kalnik.Pješačke staze: poučne staze (PP Medvednica), poučne staze (Stubičke Toplice, Kalnik), medicinska staza (Krapinske Toplice), staza uz rijeku Dravu, područje Trakošćana, Gornje Međimurje, Marija Bistrica – plani-narska obilaznica „Za dušu i tijele – Mirko Fulir”.Planinarske staze: PP Medvedni-ca, Ivanščica, Kalnik, Ravna Gora, Bilogora.Tematske ceste: Zelinska vinska cesta (okolica Sv. Ivana Zeline), gale-rijske ceste (ishodište Hlebine).Lov: područja Zelendvor, Trakošćan, Čakovec, Štrigova, Legrad, Koprivnica.Ribolov: rijeke Mura, Drava, jezera Zajarki, Čabraji, Ravenska kapela, Hegeniš, Šoderica, Stara Šoderica, Ješkovo.Jahanje: Pregrada (Valentinovo), Zlatar Bistrica, Sveti Martin na Muri, Donja Dubrava, Marija Bistrica – Ran-ch Pia, Zaprešić – KK Trajbar.Skijanje: Sljeme (Medvednica).Paragliding: Prigorec (Ivanščica), Kalnik, Cvetlin i Višnjica (Ravna Gora). Speedway: Prelog, Donji Kraljevec, Kupljenovo (Zaprešić).Suveniri: licitarsko srce, licitar-ski kalupi, drvene igračke (Laz), lepoglavska čipka, pokladna maska „čapla” (Čakovec), minijatura naivnog slikarstva (Hlebine), Bilikum (Križev-ci), koprivnjak (Koprivnica), lužnički čaj (dvorac Lužnica – Zaprešić).

8

50

Rijeka Drava

Veliki Tabor

Turistička zajednica Zagrebačke županijePreradovićeva 4210000 Zagreb tel.:+385 (0)1 4873 665web: www.tzzz.hr

Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županijeAntuna Nemčića 548000 Koprivnica tel.: +385 (0)48 624 408 web: www.tz-koprivnicko-krizevacka.hr

Turistička zajednicaKrapinsko-zagorske županijeKrambergerova 1, 49000 Krapina tel.: +385 (0)49 233 653web: www.tzkzz.hr

Turistička zajednica Varaždinske županijeUska 4, 42000 Varaždin tel.: +385 (0)42 210 096web: www.turizam-vzz.hr Turistička zajednica Međimurske županijeRuđera Boškovića 2, 40000 Čakovec tel.: +385 (0)40 390 191web: www.tzm.hr

Marija Bistrica

Čakovec 5

Varaždin 4b

8 SREDIŠNJA HRVATSKA. 51

1. Park prirode Medvednica 1

Lugarnica BliznecBliznec b.b., 10000 Zagrebtel.: +385 (0)1 458 6317 e-mail: park.prirode.medvednica@zg.t-com.hr web: www.pp-medvednica.hr

Šumovita gora iznad Zagreba s kilo-metrima planinarskih staza i skijaškim centrom Sljemenom. Privlači špiljama od kojih je najzanimljivija Veternica te atraktivnim klancima, slapovima i kraškim fenomenima. Moguće je poučnim stazama razgledati cijelo područje te posjetiti rudnik Zrinski.

2. Muzej Staro selo u Kumrovcu 2

Kumrovec b.b., 49295 Kumrovectel.: +385 (0)49 225 830e-mail: mss@mhz.hrweb: www.mdc.hr/kumrovec, www.mhz.hr

Jedinstveni muzej na otvorenom s očuvanim izvornim seoskim kućama s prijelaza 19. u 20. stoljeće i izložba-ma tradicionalnog načina života na području toka rijeke Sutle s kraja 19. stoljeća, npr. Zagorska svadba, Od konoplje do platna, Lončarstvo, Od zrna do pogače.

Krapina 3

Kumrovec 2

Varaždin 4b Varaždin 4b

Medvednica 1 8

52

3. Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini 3

Šetalište Vilibalda Sluge b.b. 49000 Krapinatel.: +385 (0)49 371 491 e-mail: mkn@mhz.hr, rezervacije-mkn@mhz.hrweb: www.mkn.mhz.hr

Muzej krapinskih neandertalaca u Kra-pini, otvoren 2010. godine, jedinstven je muzej smješten uz jedno od najvaž-nijih paleontoloških nalazišta u Europi. Uz postav o neandertalcima, sadržava i prikaz povijesti zemlje od njezina postanka do suvremenog doba.

4. Dvorac Trakošćan 4a i grad Varaždin4b – biseri kulture

Turistička zajednica grada VaraždinaIvana Padovca 3, 42000 Varaždintel.: +385 (0)42 210 987 e-mail: info@tourism-varazdin.hrweb: www.tourism-varazdin.hr

Dvorac Trakošćan najromantičniji je i prema mišljenju mnogih najljepši dvorac u Hrvatskoj. Varaždin – grad kulture, zadivljuje raskošnim crkvama, gradskim palačama i varaždinskim grobljem te svojim umjetničkim do-metom i kulturnim nasljeđem.

5. Dvorac Zrinskih u Čakovcu 5

Trg Republike 5, 40000 Čakovectel.: +385 (0)40 313 499, +385 (0)40 313 319e-mail: muzej-medjimurja@ck.t-com.hr, tzg-cakovca@ck.t-com.hrweb: www.muzej-medjimurja.hrwww.tourism-cakovec.hr

U sklopu Staroga grada Zrinskih, smjestio se dvorac Zrinskih u čijoj je palači Muzej Međimurja s bogatim zbirkama kulturnog i povijesnog nasljeđa Međimurja (arheološki raritet Askos – keramička posuda iz 5. stoljeća pr. Krista).

6. Značajni krajolik Kalnik 6 i Stari grad Kalnik

Turistička zajednica općine KalnikTrg Stjepana Radića 5, 48269 Kalniktel.: +385 (0)48 857 250e-mail: tz@kalnik.hr web: www.tz.kalnik.hr

Na Kalniku su očuvani veličanstveni ostaci srednjovjekovnoga grada Kalni-ka podignutog na litici, a podno grada smjestilo se selo Kalnik sa suvreme-nim Biblijskim vrtom mira – galerija drvenih skulptura biblijske tematike na otvorenom.

Kalnik 6Trakošćan 4a

8 SREDIŠNJA HRVATSKA. 53

Neke tajne čekaju svoje otkriće milijunima godina. Ostavila su ih u dubokim stijenama živa bića u pret-povijesno doba kada je tu bio ocean. Ivanić Grad svoju je tajnu otkrio svije-tu. Danas proći Putovima podzemnih tajni neobičan je doživljaj života koji se zaustavio u neko davno vrijeme. U susretu sa seoskim stanovništvom koje je posljednji primjer zaboravlje-noga skromnog života, u valovitoj pri-rodi gdje se izmjenjuju pašnjaci i gore, gdje se vrijeme određuje po položaju Sunca, a mnogobrojni ribnjaci i lovišta zovu na druženje, otkrit ćete prirodnu

stranu svog bića. Roštilj na ribnjaku s obitelji veliki je odmak od bliskih urbanih središta kao što su Bjelovar, Đurđevac, Virovitica, Garešnica, Kutina ili Novska. Nizvodno od Siska rijeka Sava natapa šume i livade čudesnog parka Lonjskog polja, čineći tako carsku kolijevku za ribe i mnoge vrste rijetkih ptica. Između ljepotica gora poljoprivredni je kraj čija gastronom-ska dostignuća otkrivaju Vrbovec, Bjelovar, Đurđevac i Veliki Zdenci. U Daruvaru i Lipiku oduvijek se duša i tijelo krijepe vrhunskim vinom i termalnom vodom.

PUTOVI PODZEMNIH TAJNI

SJEVEROISTOČNI PUT

8

54

bar

SkradVrbovsko

Duga Resa

KARLOVAC

nice

ZAGREB

KRAPINA

VARAŽDIN

ČAKOVEC

N

VIROVITICA

BJELOVAR

Kutina

Velika Gorica

Križevci

KOPRIVNICA

Vrbovec

Ivanić Grad

SISAK

Novska

Daruvar

Đurđevac

Ozalj

Samobor

Pakrac

KumrovecHlebine

Kalnik

Lipik

Pitomača

Garešnica

Čazma

V. Zdenci

Trakošćan

Jamnica

1

2

3

45

6

Sisak 5

8 SREDIŠNJA HRVATSKA.

8

55

PrirodaPark prirode Lonjsko polje, ornitološki rezervat Rakita (Sisak), posebni geo-grafsko-botanički rezervat Đurđevač-ki pijesci, ribnjaci šarana Končanica (Daruvar – Grubišno Polje).

Graditeljske zanimljivostiBarokni kompleks franjevačkog samostana i crkva sv. Roka (Virovitica), crkva Pohoda Blažene Djevice Marije (Vukovina), drvena kapela sv. Ivana Krstitelja (Buševac), drvene kuće u Krapju – selu graditeljske baštine, moslavački trjemovi (Kutina), drvena kapela sv. Andrije iz 1757. godine, gotička crkva sv. Pantelejmona, konjušnica Državne ergele Lipik, vlastelinstvo Janković (Pakrac).

GastronomijaMliječni proizvodi, specijaliteti od slat-kovodne ribe i divljači, riblji paprikaš, konjska salama (Pakrac, Lipik), vino graševina i bijeli pinot, kupinovo vino i voćne rakije.

DogađanjaVelika Gorica – „Gastro Turopolja” (listopad), Vrbovec – gastronomska priredba „Kaj su jeli naši stari?” (kolo-voz), Čigoć – Dan europskog sela roda (lipanj), Đurđevac – Picokijada (lipanj), Bjelovar – sportsko-kulturna priredba „Terezijana” (lipanj), Kutina – Kutinsko ljeto (lipanj/kolovoz), Pitomača – Glazbeni festival Pjesme Podravine i Podravlja (lipanj), Virovitica – „Roko-vo” (kolovoz), Voloder – „Voloderske jeseni” (rujan).

Lječilišta: Topusko, Ivanić Grad, Lipik i Daruvar. Biciklističke staze: Drava route (Koprivnica), 13 ruta biciklističkih staza na području Virovitičko-po-

dravske županije ukupne dužine 520 km, Petrinjske biciklističke ture, Moslavačka gora i Lonjsko polje, Bilodravska ruta (Bilogora, Đurđevac, Novo Virje, Mađarska), „Staze lipicanaca i kune” (Lipik, Pa-krac), biciklističke staze na Psunju.Pješačke staze: poučna staza na virovitičkom dijelu Bilogore, staze pokraj Kutine, planinarska staza do Krive breze (Lipik).Vinske ceste: vinske ceste Moslavi-ne, „Vinski puti” – Pitomača, „Virovi-tički vidici” – Virovitica, Đurđevačka vinska cesta, vinska cesta pakračkog vinogorja.Lov: područje oko Đurđevca, Ivanić Grada i Novske, na Bilogori i Mosla-vačkoj gori, Psunj (Pakrac), lovište „Jelen” (Lipik). Ribolov: jezero Gat (Đurđevac), ribnjaci na području Bjelovara, Vi-rovitice, Novske, Garešnice i Kutine, ribnjaci Končanica i Jezero (Da-ruvar), rijeke Ilova i Pakra (Pakrac), ri-jeka Drava (Križnica), Catch & release – jezero Pjeskara, jezero Raminac, Ribnjačarstvo Poljana (Lipik).Jahanje: Državna ergela Lipik, Kasački klub „Diamant”, Konjički klub „Zlatni klas”, Otrovanec (Pitomača).Suveniri: laneni ručnik (Ivanić Grad), umanjena replika posavske kuće (Sisak), figurice autohtonoga gove-da – tura (Turopolje), rode (Lonjsko polje), pijetao – „picok” (Đurđevac), vinskog pehara (Daruvar), „Tragovi i uspomene” – serija suvenira s etnografskim motivima Podravine i Slavonije (Virovitica).

8

56

Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županijeTrg Eugena Kvaternika 2, 43000 Bjelovar tel.: +385 (0)43 243 944web: www.tzbbz.hr

Turistička zajednica Virovitičko-podravske županijeAugusta Šenoe 1, 33000 Virovitica tel.: +385 (0)33 726 069web: www.tzvpz.hr

Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županijeS. i A. Radića 28/I., 44000 Sisak tel.: +385 (0)44 540 163web: www.turizam-smz.hr

Turistička zajednica Zagrebačke županijePreradovićeva 42, 10000 Zagreb tel.: +385 (0)1 4873 665 web: www.tzzz.hr

Rijeka Sava

8 SREDIŠNJA HRVATSKA. 57

1. Stari grad – spomenik kulture u Đurđevcu 1

Galerija Stari gradStarogradska 21, 48350 Đurđevactel.: +385 (0)48 812 230e-mail: centar.za.kulturu@kc.t-com.hrweb: www.djurdjevac.hr

Vrijedan spomenik kulture i sred-njovjekovna utvrda u kojoj se danas nalaze galerijski prostori, a zanimljiv je stalni postav donacije umjetnina poznatog slikara naivne umjetnosti Ivana Lackovića Croate.

2. Dvorac Pejačević u Virovitici 2

Gradski muzej – Dvorac PejačevićTrg bana Josipa Jelačića 23, 33000 Viroviticatel.: +385 (0)33 722 127e-mail: info@muzejvirovitica.hrweb: www.muzejvirovitica.hr

Na mjestu nekadašnje srednjovjekov-ne utvrde grofovska obitelj Pejačević, prema nacrtima bečkog arhitekta Rotha, godine 1804. podiže dvorac barokno-klasicističkih obilježja. Danas je u dvorcu muzej, a skladan park koji ga okružuje zaštićeni je spomenik prirode.

3. Dvorac grofa Jankovića u Daruvaru 3

Turistički informativni centar Daruvar – PapukTrg kralja Tomislava 12, 43500 Daruvartel.: +385 (0)43 331 382e-mail: tic@daruvar.hr; turizam@daruvar.hrweb: www.visitdaruvar.hr

Barokni dvorac dao je podignuti A. Janković (1771. – 1777.), grof na čijem je posjedu nastao današnji Daruvar. Vrhunsko daruvarsko vino graševina može se kušati u nezabo-ravnom ozračju vinskog podruma ispod dvorca.

4. Park prirode Lonjsko polje 4

PP Lonjsko poljeKrapje 30, 44325 Jasenovactel.: +385 (0)44 672 080, +385 (0)44 611 190e-mail: info@pp-lonjsko-polje.hrweb: www.pp-lonjsko-polje.hr

Velike vode koje rijekom Savom dolaze s Alpa i Dinarida razlijevaju se livadama i šumama Lonjskog polja stvarajući izvanredne uvjete za mriještenje riba i život ptica. Ujedno, tu je rijedak spoj očuvane prirode i tradicionalne graditeljske baštine.

5. Sisačka tvrđava 5

Gradski muzej SisakKralja Tomislava 10, 44000 Sisaktel.: +385 (0)44 811 811e-mail: gradski-muzej-sisak@sk.t-com.hrweb: www.muzej-sisak.hr

Ta dobro očuvana srednjovjekovna utvrda zanimljiva je kao spomenik na burne ratove u prošlosti, ali i privlačna prema svojemu izgledu i smještaju na riječnim obalama Kupe i Save u okruženju prostranih livada.

6. Muzej Turopolja u Velikoj Gorici 6

Muzej TuropoljaTrg kralja Tomislava 110410 Velika Goricatel.: +385 (0)1 6221 325e-mail: muzej-turopolja@muzej-turopolja.hrweb: www.muzej-turopolja.hr

Turopolje je kraj u dolini rijeke Save južno od Zagreba naseljen od pret-povijesti do našeg doba. Danas su posebnost Turopolja sačuvane drvene kapelice i plemićke kurije. Najstariji je izložak turopoljskog muzeja mamuto-va kljova iz razdoblja do 10. tisućljeća prije Krista.

8

58

Lonjsko polje 4 Sisak 5 Velika Gorica 6

Đurđevac 1

Rijeka Kupa

Daruvar 3

Virovitica 2

8 SREDIŠNJA HRVATSKA. 59

GRAD PO MJERI ČOVJEKA

GRAD ZAGREB

Zagreb

Hrvatski glavni grad Zagreb ubra-ja se među najstarije srednjoeuropske gradove, što potvrđuju pisani izvori iz 1094. godine kada se na tom području utemeljuje biskupija. Smjestio se iz-među gorja Medvednice i rijeke Save, a staru gradsku jezgru čine srednjovje-kovni Gradec, danas središte Vlade RH i Sabora te Kaptol, nadbiskupijsko sre-dište. Administrativnim sjedinjenjem s okolnim naseljima u 19. stoljeću u gradu Zagrebu podižu se reprezenta-tivne javne zgrade, trgovi, prekrasni

perivoji, fontane i parkovi, čineći ga danas jednim od najzelenijih europ-skih gradova. Tako, ugodna za šetnju, hrvatska metropola mami svoje goste živahnim uličnim ozračjem, mnogobroj-nim kafi ćima, restoranima i trgovačkim ulicama. Tražite li na svojem putu predah ispunjen bogatim tradicijskim i kulturnim doživljajem koji će osvježiti vaše putovanje prema domu ili nekomu primorskom turističkom odredištu, Zagreb vas spremno očekuje. Dobro došli!

9

60

Čabar

ZAGREB

KRAPINA

VARAŽDIN

Velika Gorica

Iv

Ozalj

Samobor

Kumrovec

Trakošćan

Jamnica

GRAD ZAGREB.9

9

61

Posjetite... Probajte...

Graditeljske zanimljivostiGotička katedrala Marijina Uznesenja, romaničko-gotička crkva sv. Marka, srednjovjekovni dijelovi gradskih be-dema iz 13. stoljeća – Kamenita vrata i kula Lotrščak, električna uspinjača koja povezuje Gornji i Donji grad, neo-barokna zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta iz 1895. godine arhitekata Fellnera i Helmera.

GastronomijaPurica s mlincima, štrukli, špek-fi leki, krpice sa zeljem, svježi sir i vrhnje, krafne, zagrebački odrezak.

DogađanjaSnow Queen Trophy (siječanj), Noć mu-zeja (siječanj), Zagreb Indoors (siječanj/veljača), Zagreb Dox (veljača/ožujak), Zagrebački vremeplov (travanj – rujan), Međunarodni ulični festival „Cest is d’ Best” (svibanj/lipanj), Tjedan suvre-menog plesa (svibanj/lipanj), Ljeto na Štrosu (svibanj – rujan), INmusic Festi-val (lipanj), Animafest (lipanj), Zagreb Fantastic Film Festival (lipanj/srpanj), Međunarodni festival novog kazališta „Eurokaz” (lipanj/srpanj), Večeri na Griču (srpanj), Zagrebačke ljetne večeri

(srpanj), Međunarodna smotra fol-klora (srpanj), Amadeo (srpanj/ko-lovoz), Zagrebačko histrionsko ljeto (srpanj/kolovoz), Festival svjetskog kazališta (rujan), Festival svjetske književnosti (rujan), Međunarodni festival kazališta lutaka (rujan), Zagreb Film Festival (listopad), Za-grebački maraton (listopad), Advent u Zagrebu (prosinac).

Uspomene iz ZagrebaŠestinski kišobran – dio narodne nošnje karakteristične za zagrebačku okolicu, koja se upotrebljavala do 60-ih godina prošlog stoljeća. Danas se nosi na priredbama i za folklorne svrhe. Najveću koncentraciju šestinskih kišo-brana (suncobrana) moguće je vidjeti na zagrebačkoj tržnici Dolac.Paprenjak – aromatični kolač pravo-kutna oblika ukrašen reljefi ma s folklor-nim motivima sastoji se od meda, oraha i papra. Kao tradicionalno hrvatsko jelo, uistinu je proturječan, slično kao i cijela hrvatska povijest: slatko papreni zalogaj za mnoge strane goste.

Zagreb

9

62

TIC ZagrebTrg bana J. Jelačića 11, tel.: +385 (0)1 48 14 051, +385 (0)1 4814 052, +385 (0)1 4814 054, web: www.zagreb-touristinfo.hr

TIC Glavni željeznički kolodvorTrg kralja Tomislava 12, tel.: +385 (0)99 2109 918

TIC Zračna luka ZagrebPleso b.b., tel.: +385 (0)1 6265 091

TIC Autobusni kolodvor ZagrebAvenija M. Držića 4, tel.: +385 (0)1 6115 507

TIC Kula LotrščakStrossmayerovo šetalište 9tel.: +385 (0)1 4851 510

Zagreb

9 GRAD ZAGREB. 63

Nekad nepreglednu plavu morsku pučinu danas krasi zlatna boja, a njezini su otoci danas zelene gore. Od velike vode ostale su samo školjčice u plodnim ravnicama slavonskih polja. Ali zato su tri velike rijeke, Sava, Drava i Dunav, zagrlile taj kraj i čovjek je znao da će u izobilju prirode tu imati dragi dom. Davno nestalo Panonsko more ipak je ostavilo jedan svoj slani izvor u Bizovcu. Temperatura vode od čak 96 °C jedinstvena je pojava u Europi. Izazovno prirodno okruženje voljelo je plemstvo koje je nekad tu

gradilo dvorce, uživalo u lovu, ribolovu i vrhunskom vinu koje se pilo i na europskim dvorovima i kraljevskim krunidbama. Poznati su vinski podrumi Iloka i Kutjeva. Danas možete i sami uživati u svim tim čarima prošlih vremena. Na Putovima Panonskog mora otkrijte lijepe pjesme toga kraja uz zvuke tamburice, a mnogobrojne folklorne svečanosti prikazat će vesele povorke okićenih muškaraca i djevo-jaka u živopisnim nošnjama; muškarci nose šokačke šešire, a djevojke zlatne dukate.

PUTOVI PANONSKOG MORA

SLAVONSKI PUT

10

Beli Manastir

Bizovac

Ilok

Voćin Orahovica

Velika Kutjevo

Slatina

Vinkovci

VUKOVAR

OSIJEK

POŽEGA

SLAVONSKI BROD

NovaGradiška

Županja

Đakovo

Našice

VIROVITICA

Daruvar

Pakrac

Donji Miholjac

k

V. Zdenci

1

2

3

4

56

64

SLAVONIJA.10

10

65

PrirodaParkovi prirode Papuk i Kopački rit, posebni rezervati Gajna (Slavon-ski Brod), Lože (Vinkovci), Prašnik (Nova Gradiška), Radiševo (Županja), Podpanj (Donji Miholjac), zaštićeni krajolik Erdut, Sovsko jezero (Čaglin), Rupnica (PP Papuk), Park- šuma Jankovac (Park prirode Papuk), spomenik prirode Bijela topola (Valpovo), Bansko brdo (Kneževi Vinogradi – Beli Manastir / Baranja), vidikovac i spomenik na Dunavu (Ba-tina/Baranja), Strossmayerov perivoj u Đakovu.

Graditeljske zanimljivostiSrednjovjekovni utvrđeni grad Ružica grad (Orahovica), manastir sv. Nikole, 15. st. (Orahovica), gotička crkva Poho-đenja Blažene Djevice Marije (Voćin), klasicistička crkva sv. Terezije Avilske (Suhopolje), barokni franjevački samo-stan i crkva sv. Filipa i Jakova, dvorac Eltz (Vukovar), historicistička katedrala sv. Petra i barokni biskupski dvor (Đakovo), primjer krajiške obrambene arhitekture čardak, pučka arhitektura šokačke kuće (Županja), barokni dvorci Prandau Mailath (Donji Miholjac) i Prandau Normann (Valpovo), klasicistički dvorac Pejačević (Našice), crkva sv. Lovre iz 14. stoljeća (Požega), barokni dvorac s podrumom iz 1232. god. (Kutjevo), katedrala sv. Terezije Avilske, Gatori – vinski podrumi (Suza, Zmajevac/Baranja), vinski podrum vinarije Vina Belje (Kneževi Vinogradi / Baranja), Palača Gutmann (Belišće).

GastronomijaKuhano jelo od mesa „čobanac”, fi š-paprikaš, pileći paprikaš, suho-mesnati proizvodi „kulen” i „kulenova seka”, pogačica od čvaraka, vino iločki traminac, rakija šljivovica.

DogađanjaSlavonski Brod – Brodsko kolo (lipanj), Orahovica – Orahovačko proljeće (lipanj), Đakovo – Đakovački vezovi (srpanj), Vinkovci – Vinkovačke jeseni (rujan), Ilok – Iločka berba grožđa (rujan), Karanac/Baranja, Belišće – Belišćanska zlatna jesen (rujan), Advent u Baranji i Čvarakfest u Karancu (prosinac), Zmajevac – Vin-ski maraton (listopad), Slama Land art festival (kolovoz), Glazbeni festival Dani Milka Kelemena – Slatina (listopad).

Lječilište: Bizovac. Biciklističke staze: Nova Gradiška, Park prirode Papuk, Savska biciklistička staza (Slavonski Brod), Panonski put mira (Osijek), Dunavska biciklistička ruta, bici-klistička staza Borovik – Vuka (Drenje). Pješačke staze: poučna staza Gajna (Sla-vonski Brod), izletište Sopot (Vinkovci), ribnjak Blanje (Donji Miholjac), Psunj i Papuk, Park prirode Papuk, poučna staza Popovac (Drenje), Belišće (Drava bike tour).Vinske ceste: Brodski Stupnik, Vinske ceste Požeško-slavonske županije (Vinogorje Kutjevo, Vinogorje Požega – Pleternica), Baranjske vinske ceste, Iločka vinska ruta, Vinsko-turističke ceste Đakovačkog vinogorja („Zlatarevac” Trnava i Mandićevac).Lov: Jelas polje (Slavonski Brod), Ilok, Mačkovac, Kujnjak, Nabrđe, Tikveš, Monjoroš – Zmajevac/Baranja, Zlatna Greda / Baranja, Podunavlje – Podravlje (Osijek), šume Našica i Donjeg Miholjca, šume Đakova i Đakovštine, Darda, područje Starog Petrova Sela, šuma Spačva, okolica Nove Gradiške, Papuk, Krndija, Dilj gora, Požeška gora (Babja gora, Požega), Pustara Višnjica, okolica Slatine, Orahovice, Voćina.Ribolov: rijeke Drava, Sava, Dunav, Bosut, Spačva, Studva, Karašica, Vučica,

10

66

Kopački rit 4

otočki i bošnjački virovi, Kopački rit, ribnjaci u okolici Našica, Donjeg Miholj-ca, Valpova i Zdenaca, jezero Borovik. Jahanje: Đakovo, Osijek, Pustara Višnjica, Orahovica, Čeminac/Baranja, Darda/Baranja. Pustolovni turizam: letenje (Papuk, Krndija, Virovitica), paragliding (Požega, Pliš), sportsko penjalište (Sokoline), off -road (Karanac/Baranja, Pustara Višnjica), trekking (Beli Manastir/Baranja).Suveniri: Vučedolska golubica (Vu-kovar), šokački šešir, Rudinska glava (Požega), dječja tkanica, zlatovez, Kužni pil (Požega), baranjska mljevena crvena paprika, potkova (Državna ergela Đakovo), baranjski kulen, baranjski eko proizvodi, „Slatinska perlica” (Slatina), „Slavonski podmetač” (Zdenci).

Turistička zajednica Požeško-slavonske županije Županijska 7, 34000 Požega tel.: +385 (0)34 290 177, web: www.tzzps.hr

Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije Augusta Šenoe 1, 33000 Virovitica tel.: +385 (0)33 726 069, web: www.tzvpz.hr

Turistička zajednica Osječko-baranjske županije Kapucinska 40, 31000 Osijek tel.: +385 (0)31 214 852, web: www.tzosbarzup.hr Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županijeGlagoljaška 27, 32100 Vinkovci tel.: +385 (0) 32 344 034, web: www.tzvsz.hr

10 SLAVONIJA. 67

1. Tvrđava Brod i franjevački samostan u Slavonskom Brodu 1

Turistička zajednica grada Slavonskog BrodaTrg pobjede 28/1, 35000 Slavonski Brod tel.: +385 (0)35 447 721e-mail: info@tzgsb.hr, tzg-sl.broda@sb.t-com.hrweb: www.tzgsb.hr

Tvrđava Brod iz 18. stoljeću spada među najveće fortifi kacijske objekte u Hrvatskoj. Barokni franjevački samo-stan, i danas dobro očuvan, jedna je od najistaknutijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezentativnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske.

2. Park prirode Papuk 2

Trg Gospe voćinske b.b., 33522 Voćintel.: +385 (0)34 313 030e-mail: kontakt@pp-papuk.hrweb: www.pp-papuk.hr

Očuvane izvorne geološke, biološke i kulturološke autentičnosti, Park prirode Papuk jedini je geopark u Hrvatskoj uvršten na Listu kulturne baštine UNESCO-a. Grofova poučna staza, divovski hrastovi stari 500 godina i sred-njovjekovna utvrda Ružica grad samo su neke od zanimljivosti koje oduševlja-vaju posjetitelje iz godine u godinu.

3. Osječka Tvrđa 3

TIC TvrđaTrg Sv. Trojstva 5, 31000 Osijek tel.: +385 (0)31 210 120

Turistička zajednica grada OsijekaŽupanijska 2, 31000 Osijektel.: +385(0)31 203 755e-mail: tzosijek@tzosijek.hr web: www.tzosijek.hr

Romantična stara gradska jezgra, počet-kom baroknog 18. stoljeća dobiva svoje osnovne konture. Tu ćemo susresti spoj vojne utvrde i organiziranoga građan-skog života. Od impozantnih bedema i gradskih vrata do danas su se očuvali samo dijelovi uz rijeku Dravu.

4. Park prirode Kopački rit 4

Titov dvorac 1, 31328 Lugtel.: +385 (0)31 285 370e-mail: uprava@kopacki-rit.hrweb: www.kopacki-rit.hr

Park prirode Kopački rit jedinstveni je močvarni rezervat, jedno od najvećih mrijestilišta ribe srednje Europe i vrijedno ornitološko područje.

Vinski podrumi u Suzi i Zmajevcu – BaranjaM. Tita 90, 31307 Zmajevactel.: +385 (0)31 702 080e-mail: info@tzbaranje.hrweb: www.tzbaranje.hr

U središtu sela Suza i Zmajevac nalaze se vinske ulice – „surduci”, s nizovima vinskih podruma „gatora” udubljenim u brdo, starima i po 200 godina.

Papuk 2 Kopački rit 4Slavonski Brod 1

10

68

Osijek 3

Đakovo 6

105. Dvorac Odescalchi i srednjo-vjekovne zidine u gradu Iloku 5

Turistička zajednica grada IlokaTrg Nikole Iločkog 2, 32236 Ilok tel.: +385 (0)32 590 020e-mail: info@turizamilok.hr web: www.turizamilok.hr e-mail: info@mgi.hr, web: www.mgi.hr

Zidine tvrđave iznad Dunava, dvorac kneževa Odescalchi s renesansnom parkovnom arhitekturom, crkva i sa-mostan sv. Ivana Kapistrana dio su vrlo zanimljivog i dobro očuvanoga staroga urbanog kompleksa najistočnijega hrvatskoga grada Iloka.

6. Državna ergela Đakovo 6

A. Šenoe 45, 31400 Đakovo tel.: +385 (0)31 813 286e-mail: lipicanac@ergela-djakovo.hrweb: www.ergela-djakovo.hr

Naziv „ergela” prvi se put spominje 1506. godine, premda je osnovana još u 13. stoljeću. Konji lipicanske pasmine na Ergeli se počinju uzgajati početkom 18. stoljeća te ona postaje nadaleko pozna-tom. Danas je Državna ergela Đakovo iznimno vrijedan genetički materijal, što je ujedno i kulturno dobro Hrvatske.

SLAVONIJA.

Ilok 5

69

Ljudi...

da je torpedo oblika i ustroja kakav danas poznajemo izumio hr-vatski umirovljeni časnik austrougar-ske ratne mornarice Ivan Lupis Lukić 1860. godine te da je prva tvornica torpeda bila u Rijeci

da je fi zičar Nikola Tesla (1856. – 1943.) rodom iz Hrvatske, svjetski pri-znati inovator i izumitelj na području prijenosa energije i telekomunikacija; njegov je najvredniji izum izmjenična struja

da je Zagrepčanin Slavoljub Pen-kala (1871. – 1922.) izumio mehanič-ku olovku i nalivpero 1906. godine

da se za službeni početak naturiz-ma na Rabu uzima godina 1936. kada je na otoku boravio engleski kralj Edvard VIII. kojem su rapske vlasti dopustile da se sa suprugom okupa gol u uvali Kandarola

da je Sveti Marin, klesar podrije-tlom s otoka Raba, odselivši se na Apeninski poluotok, 301. godine osnovao Republiku San Marino

da je prvi zabilježeni crtež pado-brana (homo volans) djelo hrvatskog izumitelja Fausta Vrančića (1551. – 1617.) iz Šibenika

da je fi lmski redatelj Alfred Hitchcock (1899. – 1980.) za vrijeme svojeg boravka u Zadru izjavio da je zalazak sunca u tom gradu najljepši na svijetu

da se Rikard Lavljeg Srca na po-vratku iz križarskog rata 1192. godine spasio ispred Dubrovnika od oluje te je zbog ispunjenja zavjeta dao novac

Dubrovčanima za početak gradnje katedrale

da je izumitelj daktiloskopije, metode za otkrivanje prijestupnika s pomoću otiska prsta, bio Hvaranin Ivan Vučetić (1858. – 1925.).

Posebnosti...

da su Toplice Lipik prvo lječilište u Hrvatskoj

da geotermalna voda u Lipiku neprestano izvire stotinama godina i temperatura joj je stalno 64 °C

da se od 1875. termalna voda „Lipi-ker thermalquelle” punila i distribuirala po Austro-Ugarskoj i Americi

da Istra ima svoj kosi toranj; to je zvonik u Završju visok 22 metra i na-gnut 40 centimetara prema sjeveru

da je opatijska rivijera, uz Azurnu obalu, bila glavno odredište habsbur-ške elite te da još i danas nosi titulu jadranske Nice

da kroz Senj prolazi 45. paralela „sunčanik”

da je karneval u Rijeci među trima najatraktivnijim karnevalima u Europi

da grad Zadar ima prve morske orgulje u svijetu koje stvaraju zvuk is-ključivo pod utjecajem vjetra i morskih valova

da je na slapovima Krke, 28. kolovo-za 1895. god. puštena u rad jedna od prvih hidroelektrana u svijetu. Grad Ši-benik dobio je tako električnu rasvjetu prije mnogih europskih gradova: Beča, Budimpešte, Rima, Londona i dr.

da je trogirska kapela ukrašena sa 150 ljudskih likova – skulptura

da je najstarije komunalno kazalište u Europi izgrađeno u Hvaru 1612. godine

da Dubrovnik ima najstariji zakon o osiguranju u Europi iz 1395. godine, tri

JESTE LI ZNALI?

?

70

JESTE LI ZNALI?

stoljeća stariji od Lloydova koji je done-sen početkom 17. stoljeća

da je Dubrovačka Republika prva država koja je priznala neovisnost Sjedinjenih Američkih Država

da Hrvati imaju svoje pismo; naziva se glagoljica i nastala je u 9. stoljeću, a u redovitoj se upotrebi (uz latinicu) održala do 18. stoljeća

da je carica Marija Terezija na Bečkom dvoru držala čipkaricu iz Paga koja je za potrebe dvora plela pašku čipku.

Priroda...

da je perunika (iris) hrvatski nacio-nalni cvijet

da u Hrvatskoj u razmaku od samo stotinjak kilometara možete vidjeti more, krš, šume, planine i ravnice

da je Hrvatska jedna od ekološki najočuvanijih zemalja u Europi i jed-na od rijetkih na Starom kontinentu koja svojim stanovnicima javnom vodoopskrbom osigurava pitku vodu

da se u NP Plitvičkim jezerima, na Velebitu i Zrmanji snimao poznati pustolovni serijal Winnetou

da Zlatni rat, plaža u Bolu na Bra-ču, ovisno o vjetru mijenja svoj oblik

da na Mljetu možete vidjeti „otok na otoku”. Naime, na Velikom jezeru na otoku Mljetu nalazi se otočić koji čini rijedak prirodni fenomen.

da u Makarskoj postoji Malakološ-ki muzej s najvećom zbirkom školjaka i puževa na svijetu

da je pasmina pasa „dalmatinac” ime dobila po Dalmaciji i ilirskom plemenu Dalmata

da se posljednja oaza europskih bjeloglavih supova nalazi na otoku Cresu.

Moda...

da je Hrvatska domovina kravate. Kao modni detalj po Europi su je u 17. stoljeću raširili hrvatski vojnici pa je 1667. godine u vrijeme Luja XIV. ustrojena i posebna pukovnija „Royal Cravates”, nazvana prema Hrvatima. Od njih su taj novi modni predmet koji se nosio a la Croate (na hrvatski način) prihvatili Parižani. Taj je izraz ubrzo postao korijenom nove francu-ske riječi „cravate”.

Gastronomija...

da se svakog 1. travnja u povodu proslave Dana centra svijeta u Lud-bregu iz gradske fontane toči vino umjesto vode

da je Maraschino autentičan zadarski liker koji se u 18. stoljeću izvozio u gotovo sve europske zemlje te da je bio na stolovima poznatih vladara: engleskog kralja Georgea IV., N. Bonapartea, ruskog cara Nikolaja

da se na lipičkom području proi-zvodi autohtona konjska salama pre-ma recepturi staroj stotinu godina.

? 71

1

2

3

4

5

6

7

8

9

HRVATSKAU SRCU

♥

72

10

HRVATSKA U SRCU

KAŽUN – minijatura tradicionalne poljske kamene kućice koja je služila poljodjelcima za čuvanje alata i za zaklon od nevremena

BAŠĆANSKA PLOČA – umanjena replika ploče najvećega hrvatskog pi-sana spomenika na staroslavenskom pismu glagoljici iz 12. stoljeća

LIČKA KAPA – sastavni odjevni pred-met ličke narodne nošnje i njezin tra-dicionalan simbol prepoznatljivosti

PAŠKA ČIPKA – ručno izrađen ukra-sni predmet s otoka Paga šivan iglom i tankim koncem

LAVANDA – suvenir mirisne vrećice od cvjetova lavande i bočice s lavan-dinim eteričnim uljem

KONAVOSKI SVILENI VEZ – ručno izrađen dekorativni vez izvezen svile-nim koncem domaće izrade

MILJOKAZI – umanjena replika povijesne prometne signalizacije iz 18. i 19. stoljeća

LICITARSKO SRCE – šareno ukrašeni kolač od medenog tijesta žarkocrve-ne boje koji se tradicionalno daruje voljenoj osobi ili dragom prijatelju

LANENI RUČNIK IZ IVANIĆ GRADA – ručno izrađeni predmet od lana ukrašen jednobojnim ili višebojnim etnografskim motivom

VUČEDOLSKA GOLUBICA – arhe-ološka keramička posuda u obliku ptice iz doba vučedolske kulture

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

♥ 73

Putne isprave

Valjana putovnica ili koja druga isprava priznata međunarodnim sporazumom, a za neke države i osobna iskaznica (isprava kojom se dokazuju identitet i državljan-stvo nositelja).Obavijesti: Diplomatske misije i konzu-larni uredi Republike Hrvatske u inozem-stvu ili Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske tel.: +385 (0)1 4569 964

e-mail: stranci@mvep.hrmedjunarodnopravna.pomoc@mvep.hrvize@mvep.hr; web: www.mvep.hr

Carinske odredbe

Carinski propisi Republike Hrvatske usklađeni su s propisima i standardima Europske unije.Unos osobne prtljage oslobođen je pla-ćanja uvoznih davanja bez ograničenja njezine vrijednosti, a odnosi se na svaku osobu – putnika, koja ulazi u carinsko područje Unije, bez obzira na to nosi li prtljagu sa sobom ili je prispjela zasebno pod uvjetom da može dokazati da je sva navedena prtljaga prijavljena istodobno u vrijeme polaska osobi koja je odgovorna za njezin prijevoz. Roba koja se nalazi u osobnoj prtljazi putnika, u vrsti i količinama koje nisu namijenjene preprodaji nego osobnim

potrebama putnika i članova njego-ve obitelji, oslobađa se od plaćanja uvoznih davanja, ako njezina ukupna vrijednost ne prelazi kunsku protuvri-jednost 2.200,00 kuna, a u zračnom i pomorskom prometu 3.200,00 kuna. To se oslobođenje odnosi na svakog put-nika pojedinačno, a može se primijeniti jedanput na dan. Predmeti koji prelaze istaknuti iznos ili nemaju značenje osob-ne prtljage, podliježu obračunu i plaćanju carine i poreza na dodanu vrijednost (te eventualno trošarine). Putnici mlađi od 15 godina, oslobođenje od plaćanja uvoznih davanja mogu ostvariti do ukupne kunske protuvrijednosti 1.100,00 kuna, neovisno o vrsti prijevoznog sredstva kojim putuju.Pri ulasku ili izlasku s područja Europske unije, putnici su obvezni prijaviti carin-skoj službi gotovinu koju nose sa sobom i to u iznosu od 10.000,00 EUR-a ili više, odnosno u protuvrijednosti toga iznosa u drugim valutama ili drugim sredstvima plaćanja, primjerice čekovima.Strani državljani, te hrvatski državljani s uobičajenim boravištem u trećim dr-žavama, mogu uz potpuno oslobođenje od uvoznih davanja privremeno unositi različite predmete radi njihove uporabe za osobne potrebe te za potrebe članova svoje obitelji. Na identičan način i osobe s prebivalištem u EU mogu privremeno iznositi predmete koji su im potrebni za vrijeme boravka u trećim državama.Fizičke osobe, koje u Europskoj uniji ne-maju prebivalište ni uobičajeno boravište, imaju pravo na povrat poreza na dodanu vrijednost (PDV) za robu koju su kupili u Hrvatskoj ako je vrijednost robe po jed-nom računu veća od 740,00 kn, na osnovi popunjene tiskanice PDV-P-a, ili Tax-free tiskanice koju ovjerava carinska služba pri iznošenju kupljene robe izvan Europske unije najkasnije u roku od tri mjeseca od datuma navedenoga na računu za ispo-ručena dobra. Zahtjev za povrat poreza strani državljanin mora podnijeti u roku

iKORISNE INFORMACIJE

74

od šest mjeseci od dana izdavanja računa.Za dodatne informacije molimo kontak-tirajte Carinsku upravu (www.carina.hr). Kada dovodite svojega kućnog ljubimca u Republiku Hrvatsku (EU), snosite svu od-govornost za ispunjavanje uvjeta za unos.

Za informacije o kućnim ljubimcima, mak-simalnom broju životinja i uvjetima koji se odnose na unos životinja u Republiku Hr-vatsku molimo kontaktirajte Ministarstvo poljoprivrede − Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, tel.: +385 (0)1 6443 540; web: www.mps.hr ili www.veterinarstvo.hr.

Medicinska služba

Bolnice i klinike postoje u svim većim gradovima, a ambulante i ljekarne i u manjim mjestima. Strani turisti, koji su obvezno osigurani u državama s kojima Hrvatska ima ugovor o socijalnom osi-guranju, za vrijeme privatnog boravka u Republici Hrvatskoj ne plaćaju usluge hitne zdravstvene zaštite, pod uvjetom da imaju ugovorom predviđene potvrde o pravu na zdravstvenu zaštitu. Zdrav-stvena se zaštita (uključujući i prijevoz) koristi za hitne slučajeve, na način i pre-ma propisima koji vrijede za hrvatske osiguranike, pri čemu se na isti način sudjeluje i u troškovima zdravstvene za-štite (participacija). Osobe koje dolaze iz država s kojima nije sklopljen ugovor ili s kojima ugovorom nije predviđeno korištenje zdravstvene zaštite, sve troš-kove zdravstvene zaštite snose same. Za dodatne informacije molimo kontaktirajte Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje – obvezno osiguranje 0800 79 79; dopun-sko osiguranje 0800 79 89; Bijeli telefon Ministarstva zdravlja 0800 79 99; web: www.hzzo-net.hr

Veterinarska služba

Hrvatska je pokrivena mrežom veterinar-skih klinika i ambulanta.

Informacije: Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane,e-mail: veterinarstvo@mps.hr; web: www.veterinarstvo.hr

Blagdani i neradni dani

1. siječnja − Nova godina6. siječnja − Sveta tri kraljaUskrs i Uskrsni ponedjeljak

1. svibnja − Praznik radaTijelovo

22. lipnja − Dan antifašističke borbe25. lipnja − Dan državnosti5. kolovoza − Dan pobjede i domovinske zahvalnosti15. kolovoza − Velika Gospa8. listopada − Dan neovisnosti1. studenoga − Svi sveti25. i 26. prosinca − božićni blagdani

Radno vrijeme trgovina i javnih službi

Tijekom turističke sezone većina trgovina radnim je danom otvorena od 8 do 20 sati, a mnoge rade i vikendom.Javne službe i poslovni uredi uglavnom rade od 8 do 16 sati, od ponedjeljka do petka.

Pošta i telekomunikacije

Poštanski su uredi radnim danom otvoreni od 8 do 20 sati. Određeni poštanski ure-di u većim su mjestima otvoreni radnim danom od 7 do 20 sati i subotom od 7 do 13 sati, dok dežurni poštanski ured 10000 Zagreb, Branimirova 4, radi svaki dan od 0 do 24 sata.Na svim javnim telefonima upotrebljavaju

KORISNE INFORMACIJEi 75

se telefonske kartice koje se prodaju u poštama i novinskim kioscima. Inozem-stvo se može izravno zvati s bilo kojega telefona.tel.: 0800 303 304; web: www.posta.hre-mail: info@posta.hr

Električni napon gradske mreže

220 V s frekvencijom 50 Hz.

Voda iz slavine pitka je u svim dijelovima Hrvatske.

BROJ 112

Ako zamijetite prirodnu ili tehničko-teh-nološku prijetnju ili nesreću koja ugrožava život i zdravlje ljudi, imovinu ili okoliš, na-zovite 112, broj koji je moguće besplatno nazvati 24 sata na dan s bilo kojega tele-fonskog uređaja u Republici Hrvatskoj.

Pozivom na broj 112 može se dobiti:

– hitna medicinska pomoć– pomoć vatrogasaca– pomoć policije– pomoć gorske službe spašavanja– pomoć pri traganju i spašavanju na moru– pomoć drugih hitnih službi i operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja.

Bitni telefonski brojevi

Međunarodni pozivni broj za Hrvatsku: +385

Hitna pomoć: 194

Vatrogasci: 193

Policija: 192

Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru: 195

Državna uprava za zaštitu i spašavanje (jedinstveni europski broj službe): 112

Opće informacije: 18981

Služba davanja obavijesti o informacija-ma pretplatnika: 11880 i 11888

Služba davanja obavijesti o međunarod-nim informacijama pretplatnika: 11802

Vremenska prognoza i stanje na cesta-ma: 060 520 520 (govorni automat); ci-jena: 3,49 kn/min s fi ksnih i 4,78 kn/min s mobilnih mreža; Telekom operator: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, tel.: 0800 1234 Dežurni sinoptičar pri DHMZ (od 8 do 18 sati): 060 616 666; cijena: 6,99 kn/min s fiksnih i 8,41 kn/min s mobilnih mreža; Državni hidrometeorološki zavod, tel.: +385 (0)1 4565 676, operator HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb

Hrvatski autoklub (HAK)

Pomoć na cestama: 1987

(Zovete li iz inozemstva ili mobitelom, birajte +385 (0)1 1987.)Stanje na cestama (062 777 777)Služba za korisnike (0800 9987)+385 (0)1 6611 999e-mail: info@hak.hrweb: www.hak.hr

HRVATSKA AUTOMOBILOM

Dokumenti

Za ulazak u Hrvatsku potrebni su vozačka i prometna dozvola te dokaz o osiguranju vozila.Posjedovanje međunarodne vozačke do-zvole poželjno je pri unajmljivanju vozila (rent-a-car). Tu dozvolu izdaje autoklub domicilne zemlje. Automobili se mogu iznajmiti (rent-a-car) u svim gradovima, turističkim središtima i zračnim lukama.

Vozač koji vozilom inozemnih registar-skih oznaka ulazi na teritorij Republike Hrvatske mora imati valjanu Međunarod-

i

76

KORISNE INFORMACIJE

nu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti koja vrijedi na teritoriju Europske unije ili neki drugi dokaz o po-stojanju takva osiguranja. Međunarodnim ispravama i dokazima smatra se službena registarska pločica koju ima vozilo koje se uobičajeno nalazi na području države čiji je nacionalni ured potpisnik Multilateral-nog sporazuma, odnosno valjana Zelena karta izdana za vozilo koje potječe iz drža-ve čiji nacionalni ured za osiguranje nije potpisnik Multilateralnog sporazuma, te druge isprave i dokazi čiju valjanost po-znaje Hrvatski ured za osiguranje.

Naplata cestarine

Informacije se nalaze na web-stranicama: www.hak.hr, www.hac.hrwww.bina-istra.hr, www.arz.hrwww.azm.hr te www.huka.hr

Služba taksija postoji u svim gradovima i turističkim mjestima.

Kako izbjeći gužvu na cestama

Prije putovanja informirajte se o sta-nju u cestovnom i trajektnom prometu kod HAK-a (Informativni centar HAK-a: +385 (0)1 6611 999 (062 777 777) ili na www.hak.hr, gdje možete preu-zeti i višejezičnu aplikaciju za mobil-ne telefone) ili tijekom putovanja na Drugom programu Hrvatskog radija (98,5 MHz), kada je poželjno uključiti RDS.

ZRAKOM

Zračne luke za prihvat zrakoplova u jav-nome zračnom prometu

Aerodrom Brač

tel.: +385 (0)21 559 701

web: www.airport-brac.hrZračna luka Dubrovnik

tel.: +385 (0)20 773 333web: www.airport-dubrovnik.hrAerodrom Mali Lošinj

tel.: +385 (0)51 231 666web: www.airportmalilosinj.hrZračna luka Osijek

tel.: +385 (0)31 514 400web: www.osijek-airport.hrZračna luka Pula

tel.: +385 (0)52 530 105web: www.airport-pula.hrZračna luka Rijeka

tel.: +385 (0)51 841 222web: www.rijeka-airport.hrZračna luka Split

tel.: +385 (0)21 203 506web: www.split-airport.hrZračna luka Zadar

tel.: +385 (0)23 205 800web: www.zadar-airport.hrZračna luka Zagreb

tel.: +385 (0)1 4562 222web: www.zagreb-airport.hrAerodrom Varaždin

tel.: +385 (0)42 350 647web: www.varazdinairport.com

Aerodromi s odobrenjem za upotrebu, članak 74. stavak 1. Zakona o zračnom prometu (Narodne novine, broj: 69/09, 84/11, 54/13 i 127/13): Bjelovar – Brezo-vac, Zvekovac, Zabok – Gubaševo, Bu-ševec, Vukovar – Borovo Naselje, Vrsar, Grobničko polje, Daruvar, Lučko, Čakovec, Hvar, Osijek – Čepin, Sinj, Sopot – Vinkov-ci, Otočac.

Za sve dodatne informacije vezane uz zračni promet: www.ccaa.hr

Međunarodni aerodromi

Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač i Mali Lošinj.

i 77

Informacije:

Zagreb +385 (0)1 6265 222, Split +385 (0)21 203 506, 203 555Dubrovnik +385 (0)20 773 333Pula +385 (0)52 530 105Rijeka +385 (0)51 841 222Zadar +385 (0)23 205 800Osijek +385 (0)31 514 441, 514 442Varaždin +385 (0)42 350 647Brač +385 (0)21 559 711 te Mali Lošinj +385 (0)51 231 666

Kontakt-centar

tel.: 062 500 505 (za pozive iz Hrvatske) +385 (0)1 6676 555

web: www.croatiaairlines.come-mail: contact@croatiaairlines.hr

MOREM

Agencija za obalni linijski pomorski promettel.: +385 (0)21 329 370faks: +385 (0)21 329 379e-mail: info@agencija-zolpp.hrweb: www.agencija-zolpp.hr

Međunarodne trajektne linije

Zadar – Ancona, Split – Ancona, Split – Stari Grad – Pescara, Ancona – Split – Pescara, Dubrovnik – Bari (izravno): Vis – Ancona, Stari Grad – AnconaOsim trajektnih linija, između Hrvatske i Italije prometuju i brzobrodske linije.Trajektna dužobalna sezonska linijaRijeka – Split – Stari Grad / Hvar – Kor-čula – Dubrovnik

Više informacija o Državnim trajektnim linijama koje povezuju otoke s kopnom na www.jadrolinija.hr

Jadrolinija

Glavni hrvatski putnički brodar održava najveći broj redovitih, međunarodnih i domaćih trajektnih, brodskih i brzo-brodskih linija. Glavni je ured u Rijeci.tel.: +385 (0)51 666 111, 666 100web: www.jadrolinija.hr

Ostali linijski brodari

Rapska plovidba d.d. web: www.rapska-plovidba.hr

Linijska nacionalna plovidba d.d. web: www.lnp.hr

G & V Line d.o.o.web: www.gv-line.hr

Miatoursweb: www.miatours.hr

UTO Kapetan Luka web: www.krilo.hr

SNAVweb: www.snav.it

Venezia linesweb: www.venezialines.com

Blue Line International web: www.ferryto.com.hr

Bura line & off shore web: www.buraline.com

Poljoprivredna zadruga Komiža e-mail: komiza.pz@st.t-com.hr

Ribarska proizvođačka zadruga Vrgada tel.: +385 (0)23 371 040

Izletničke brodarske udruge Hrvatska udruga privatnih brodaraweb: www.cruising-the-adriatic.com

i

78

KORISNE INFORMACIJE

Hrvatska udruga brodaraweb: www.hrvatski-brodari.com

– Hrvatska udruga brodara i brodograditelja Adria– Koordinacija udruga brodara i brodograditelja Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – udruga brodara Dubrovnik– Udruga malih brodara sjevernog Jadrana– Udruga brodara Barkariol

Luke otvorene za međunarodni promet, za ulazak stranih putničkih brodova i plo-vila za sport i razonodu u kojima se mogu obaviti carinske formalnostiStalne: Umag, Poreč, Rovinj, Pula, Raša/Bršica, Rijeka, Mali Lošinj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Korčula, Ubli, Cavtat i Du-brovnik.Sezonske (tijekom ljetne sezone): ACI marina Umag, Novigrad, Sali, Božava, Primošten, Hvar, Stari Grad (Hvar), Vis, Komiža, Cavtat, Vela Luka (ljetna sezona od 1. travnja do 31. listopada).

PLOVIDBA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Zapovjednik plovila koje uplovljava u Re-publiku Hrvatsku morskim putom dužan je najkraćim putom uploviti u najbližu luku otvorenu za međunarodni promet, radi obavljanja granične kontrole, te je dužan podvrgnuti se graničnoj kontro-li, ovjeriti popis posade i putnika koji se nalaze na plovilu u lučkoj kapetaniji ili ispostavi lučke kapetanije, platiti propisa-ne naknade za sigurnost plovidbe, platiti naknadu za boravišnu pristojbu te prijaviti boravak stranih državljana na plovilu u skladu s posebnim propisima.Zapovjednik plovila, koje je u Republiku Hrvatsku dovezeno kopnenim putom ili

je na čuvanju u luci i na drugome odobre-nom mjestu u Republici Hrvatskoj, dužan je prije početka plovidbe platiti propisane naknade za sigurnost plovidbe, platiti na-knadu za boravišnu pristojbu te prijaviti boravak stranih državljana na plovilu u skladu s posebnim propisima.Od 1. siječnja 2014. strana plovila, ali i plovila pod hrvatskom zastavom, duž-na su platiti naknadu za sigurnost plo-vidbe i zaštitu od onečišćenja. Trošak naknade ovisi o dužini plovila i snazi motora, a plaća se za kalendarsku go-dinu bez obzira na razdoblje plovidbe u teritorijalnome moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske.

Boravišna pristojba

Obveznici plaćanja paušalnog iznosa bo-ravišne pristojbe su vlasnici ili korisnici plovila (nautičari) i sve osobe koje noć provode na plovilu duljem od 5 metara, a koje se koristi za odmor, rekreaciju ili krstarenje.Boravišna pristojba plaća se prije isplov-ljavanja plovila u prostorijama lučke ka-petanije ili ispostave u paušalnom iznosu za razdoblja od 8 dana, 15 dana, 30 dana, 90 dana i jednu godinu.

ŽELJEZNICOM

Hrvatska ima izravne veze sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom, Au-strijom, Švicarskom, Njemačkom i Srbijom. S gotovo svim ostalim zemljama Europe postoje veze s presjedanjem.

Posebni vlakovi

tel.: +385 (0)1 4573 208e-mail: posebni.vlakovi@hzpp.hrInformacije

tel.: 060 333 444 (cijena poziva s fiksne linije 1,39 kn/min + PDV, a s mobilne

i 79

2,37 kn/min + PDV, Hrvatski telekom), +385 (0)1 3782 583 e-mail: informacije@hzpp.hr web: www.hzpp.hr

AUTOBUSOM

Redovite međunarodne autobusne linije spajaju Hrvatsku sa susjednim zemljama i većinom srednjoeuropskih i zapadnoeu-ropskih država.

Broj službe Informacije za pozive iz

Hrvatske: 060 313 333Broj službe Informacije za pozive izvan

Hrvatske: +385 (0)1 6112 789Međunarodni promet (blagajna): +385 (0)1 6008 631Domaći promet (blagajna): +385 (0)1 6008 620Autobusni kolodvor Rijeka

tel.: +385 (0)51 6603 00, +385 (0)60 302 010e-mail: autotrans@ri.t-com.hrweb: www.autotrans.hrAutobusni kolodvor Split

tel.: +385 (0)21 329 180, +385 (0)60 327 777e-mail: info@ak-split.hrweb: www.ak-split.hrAutobusni kolodvor Šibenik

tel.: +385 (0)60 368 368e-mail: autotransport@si.htnet.hr Autobusni kolodvor Zadar

tel.: +385 (0)23 211 555 Autobusni kolodvor Zagreb

Broj službe Informacije za pozive iz Hr-vatske: 060 313 333Govorni automat: 060 100 002Broj službe Informacije za pozive izvan Hrvatske: +385 (0)1 6112 789e-mail: odnosi_s_javnoscu@akz.hr web: www.akz.hr

Autobusni kolodvor Dubrovnik

tel.: +385 (0)20 357 020, +385 (0)60 305 070e-mail: libertas@libertasdubrovnik.comweb: www.libertasdubrovnik.comAutobusni kolodvor Osijek

tel.: +385 (0)60 33 44 66Autobusni kolodvor Pula

tel.: +385 (0)60 304 090

Važniji muzeji

Čakovec − Muzej MeđimurjaDubrovnik − Dubrovački muzej − Knežev dvor, Etnografski muzej − Rupe, Gradske zidine, Muzej dominikanskog samostana, Pomorski muzej, Riznica katedrale, Dom Marina Držića, Akvarij − Biološki zavod Dubrovnik, Muzej franjevačkog samosta-na Male braće, Muzej pravoslavne CrkveGornja Stubica − Muzej seljačkih bunaGospić − Muzej Like, u obližnjemu Smiljanu nalazi se Memorijalni centar „Nikola Tesla”Hlebine − Galerija Hlebine i muzejska zbirka Ivana GeneralićaKarlovac − Gradski muzej Karlovac, Stari grad DubovacKlanjec − Galerija kipara Antuna Augu-stinčićaKrapina − Muzej krapinskih neanderta-laca, Muzej Ljudevita GajaKumrovec − Staro selo − jedinstveni et-nomuzej s originalnim seoskim kućama, rodna kuća Josipa Broza TitaMakarska − Malakološki muzej − muzej riba, rakova i školjaka, Gradski muzejNašice − Zavičajni muzej u dvorcu PejačevićOpatija – Hrvatski muzej turizmaOsijek − Muzej SlavonijePazin − Etnografski muzej Istre i Muzej grada PazinaPula − Arheološki muzej, Povijesni muzej Istre, Arena

i

80

KORISNE INFORMACIJE

Rijeka − Pomorski i povijesni muzej Hr-vatskog primorja, Prirodoslovni muzejPoreč − Zavičajni muzej PoreštineSplit − Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Arheološki muzej Splita, Galerija Ivana Meštrovića, Muzej grada, Etnografski muzej, Prirodoslovni muzej, Galerija umjetnina, Pomorski muzej, Ri-znica katedraleTrakošćan − Dvorac Trakošćan − muzej u dvorcu s bogatom zbirkom starog oružjaVaraždin − Gradski muzej Varaždina u Starom gradu − povijesni odjel, Ento-mološka zbirka „Svijet kukaca” i Galerija starih i novih majstoraZadar − Arheološki muzej − stalna izlož-ba crkvene umjetnosti, Narodni muzej Zadar, Muzej antičkog staklaZagreb − Arheološki muzej, Etnografski muzej, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Moderna galerija, Muzej grada Zagreba, Muzej Mimara, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej suvremene umjetnosti, Hrvatski prirodoslovni muzej, Strossmayerova galerija starih majstora, Tehnički muzej, Galerija „Klovićevi dvori”, Hrvatski povije-sni muzej, Muzejsko-memorijalni centar „Dražen Petrović”, Umjetnički paviljon

Važnija svetišta

Marija Bistrica: Majka Božja BistričkaTrsat: Gospa TrsatskaSinj: Čudotvorna Gospa Sinjska Aljmaš: Gospa od UtočištaKrasno: Gospa od KrasnaKarlovac – Dubovac: Sv. JosipLobor: Majka Božja GorskaLudbreg: Predragocjena Krv IsusovaRemete: Majka Božja RemetskaSolin: Gospa od OtokaTrški Vrh: Majka Božja JeruzalemskaVepric: Majka Božja LurdskaVoćin: Majka Božja Voćinska

Kulturna i prirodna dobra na Listi svjetske baštine UNESCO-a

U Hrvatskoj su mnogobrojna kulturna dobra među kojima se ističu Stari grad Dubrovnik, Dioklecijanova palača u Splitu, povijesna jezgra Trogira, ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču, katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Staro-gradsko polje na Hvaru, koja su uvršte-na na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Plitvička jezera, najljepši i najpoznatiji hrvatski nacionalni park, naše je jedino prirodno dobro koje je uvršteno na toj prestižnoj Listi.Na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi ne-materijalne kulturne baštine čovječanstva su Festa svetog Vlaha, čipkarstvo u Lepo-glavi, na Hvaru i Pagu, godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastavštine, hvarska procesija „Za Križen”, pjevanje i sviranje dvoglasja tijesnih intervala iz Istre i Hrvatskog primorja, proljetna procesija Ljelja (kraljica) iz Gorjana, umijeće izrade tradicijskih drvenih dječjih igračaka iz Hr-vatskog zagorja, klapsko pjevanje, Sinjska alka – viteški turnir u Sinju i medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske, beća-rac iz Slavonije, Baranje i Srijema, nijemo kolo Dalmatinske zagore, mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelu zaleđa. Hrvatska je među zemljama s najviše zaštićenih ne-materijalnih dobara u svijetu, upisanih na UNESCO-ovu Listu. Glazbeni izričaj ojkanje nalazi se na Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita.

NACIONALNI PARKOVI

Brijuni − skupina od dva veća i 12 manjih otočića uz zapadnu obalu IstreInformacije

Adresa: NP BrijuniBrionska 10, 52212 Fažana

i 81

tel.: +385 (0)52 525 888faks: +385 (0)52 521 367e-mail: brijuni@brijuni.hrweb: www.brijuni.hr

Kornati − Kornati − najgušća otočna sku-pina na Mediteranu s ukupno 89 otoka, otočića i hridiInformacije

Adresa: JU NP Kornati, Butina 222243 Murtertel.: +385 (0)22 435 740faks: +385 (0)22 435 058e-mail: kornati@kornati.hrweb: www.kornati.hr

Krka − najljepša krška rijeka u HrvatskojInformacije

Adresa: JU NP Krka, Trg Ivana Pavla II. br. 5, 22000 Šibeniktel.: +385 (0)22 201 777faks: +385 (0)22 336 836e-mail: info@npk.hrweb: www.npkrka.hr

Mljet − otok jugozapadno od DubrovnikaInformacije

Adresa: NP Mljet, Pristanište 220226 Goveđaritel./faks: +385 (0)20 744 041e-mail: np-mljet@np-mljet.hrweb: www.np-mljet.hr

Paklenica − nacionalni park na južnoj strani Velebita, najvećega planinskog masiva u HrvatskojInformacije

Adresa: JU NP Paklenica, Dr. Franje Tuđma-na 14a, 23244 Starigrad-Paklenicatel.: +385 (0)23 369 155, 369 202faks: +385 (0)23 359 133e-mail: np-paklenica@paklenica.hr, prezentacija@paklenica.hrweb: www.paklenica.hr

Plitvička jezera − najstariji i najpoznatiji hrvatski nacionalni park, dio UNESCO-ove

Liste svjetske prirodne baštineInformacije

Adresa: NP Plitvička jezera, Josipa Jo-vića 1953231 Plitvička Jezeratel.: +385 (0)53 751 015, 751 014faks: +385 (0)53 751 013e-mail: info@np-plitvicka-jezera.hrweb: www.np-plitvicka-jezera.hr

Risnjak − pretežno šumovit planinski ma-siv sjeverno od Rijeke u kojemu se nalazi i hidrološki spomenik prirode izvor rijeke KupeInformacije

Adresa: NP RisnjakBijela Vodica 48, 51317 Crni Lugtel.: +385 (0)51 836 133faks: +385 (0)51 836 116e-mail: np-risnjak@ri.t-com.hrweb: www.risnjak.hr

Sjeverni Velebit − prirodno najvredniji i najatraktivniji dio vršnog dijela sjevernog VelebitaInformacije

Adresa: JU NP Sjeverni VelebitKrasno 96, 53274 Krasnotel.: +385 (0)53 665 380faks: +385 (0)53 665 390e-mail: npsv@np-sjeverni-velebit.hrweb: www.np-sjeverni-velebit.hr

PARKOVI PRIRODE

Biokovo − planina iznad makarske rivijereInformacije

Adresa: JU PP Biokovo, Marineta – Mala obala 16, 21300 Makarskatel./faks: +385 (0)21 616 924e-mail: park-prirode-biokovo@st.htnet.hrweb: www.biokovo.com

Kopački rit − jedno od najvećih očuvanih močvarnih područja u Europi smješteno uz ušće Drave i Dunava

i

82

KORISNE INFORMACIJE

Informacije

Adresa: JU PP Kopački ritTitov dvorac 1, 31328 Lugtel.: +385 (0)31 285 370faks: +385 (0)31 285 380e-mail: uprava@kopacki-rit.hrweb: www.kopacki-rit.com

Lonjsko polje − najveće zaštićeno po-plavno područje dunavskog slijeva Informacije

Adresa: JU PP Lonjsko poljeKrapje 16, 44325 Jasenovactel.: +385 (0)44 672 080, 611 190faks: +385 (0)44 606 449e-mail: info@pp-lonjsko-polje.hrweb: www.pp-lonjsko-polje.hr

Medvednica − gorski masiv kod ZagrebaInformacije

Adresa: JU PP MedvednicaBliznec b.b., 10000 Zagrebtel.: +385 (0)1 4586 317faks: +385 (0)1 4586 318e-mail: info@pp-medvednica.hrweb: www.pp-medvednica.hr

Papuk − najljepši dio slavonskih plani-na, član Europske mreže geoparkova te UNESCO-ove svjetske mreže geoparkovaInformacije

Adresa: PP PapukStjepana Radića 46, 34300 Velikatel.: +385 (0)34 313 030faks: +385 (0)34 313 027e-mail: kontakt@pp-papuk.hrweb: www.pp-papuk.hr

Telašćica − smješten na jugoistočnoj stra-ni Dugog otoka, nedaleko od Nacionalnog parka KornatiInformacije

Adresa: PP TelašćicaUlica D. Grbin b.b., 23281 Salitel./faks: +385 (0)23 377 096e-mail: telascica@telascica.hrweb: www.telascica.hr

Učka − planina na istoku Istre, iznad kvarnerske rivijereInformacije

Adresa: JU PP Učka, Liganj 42, 51415 Lovrantel.: +385 (0)51 293 753faks: +385 (0)51 293 751e-mail: park.prirode.ucka@inet.hrweb: www.pp-ucka.hr

Velebit − obuhvaća najveći dio istoime-nog masiva, najveće zaštićeno područje u Hrvatskoj, na UNESCO-ovoj je Listi me-đunarodnih rezervata biosfereInformacije

Adresa: JU PP VelebitKaniža Gospićka 4b 53000 Gospićtel.: +385 (0)53 560 450faks: +385 (0)53 560 451e-mail: velebit@pp-velebit.hrweb: www.velebit.hr

Vransko jezero − najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, park prirode s ornitološkim rezervatom, nalazi se između Zadra i Ši-benika. Moguć sportski ribolov i proma-tranje ptica.Informacije

Adresa: PP Vransko jezeroKralja Petra Svačića 2, 23510 Biograd na Morutel.: +385 (0)23 383 181 faks: +385 (0)23 386 453e-mail: pp-vransko-jezero@zd.t-com.hrweb: www.vransko-jezero.hr

Žumberak − Samoborsko gorje − sli-kovito brdsko-planinsko područje jugo-zapadno od ZagrebaInformacije

Adresa: PP Žumberak – Samoborsko gorjeSlani dol 1, 10430 Samobortel.: +385 (0)1 3327 660faks: +385 (0)1 3327 661e-mail: park@park-zumberak.hrweb: www.park-zumberak.hr

i 83

Lastovsko otočje − spada u vanjsku skupinu južnodalmatinskih otoka, a uz otok Lastovo obuhvaća otočne skupine Lastovnjaci i Vrhovnjaci te otok SušacInformacije Adresa: JU PP Lastovsko otočjeTrg Svetog Petra 7, 20289 Ubli tel./faks: +385 (0)20 801 252e-mail: info@pp-lastovo.hrweb: www.pp-lastovo.hr

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Informacije tel.: +385 (0)1 4866 102web: www.mzoip.hr

SMJEŠTAJ

Hrvatska nudi smještaj u mnogim hoteli-ma, apartmanskim naseljima, privatnim kućama, na seoskim imanjima, u apartma-nima, kampovima i naturističkim kampo-vima s dugom tradicijom. Mnogobrojna lječilišta s ljekovitim mineralnim i termal-nim izvorima nalaze se u kontinentalnom dijelu.

Informacije: turističke zajednice i putničke agencijee-mail: uhpa@uhpa.hrweb: www.uhpa.hr

Omladinski hosteli (Hostelling Internati-onal hosteli) postoje u Dubrovniku, Grad-cu, Puli, Samoboru, Kumrovcu, Starom Gradu, Zaostrogu, Velom Lošinju, Rijeci, Zadru, Vukovaru i Zagrebu.

Informacije Hrvatski ferijalni i hostelski saveztel.: +385 (0)1 4829 296, 4829 294faks: +385 (0)1 4870 477e-mail: info@hfhs.hrweb: www.hfhs.hr

NAUTIČKI TURIZAM I MARINE

Udruženje nautičkog

turizma (marina)

tel.: +385 (0)51 209 147faks: +385 (0)51 216 033e-mail: vdujmovic@hgk.hrweb: www.hgk.hrACI − Adriatic Croatia International

Club d.d.

Lanac od 21 marine duž hrvatske obale

Informacije

tel.: +385 (0)51 271 288faks: +385 (0)51 271 824e-mail: aci@aci-club.hrweb: www.aci-club.hr

RONJENJE

Za rekreativno (turističko) ronjenje u Hr-vatskoj kontaktirajte ronilačke centre koji se brinu o vašoj informiranosti i sigurnosti.

Informacije Sekcija ronilačkog turizma pri HGK –

Sektor za turizam

tel.: +385 (0)1 4561 570faks: +385 (0)1 4828 499e-mail: turizam@hgk.hr

JELA I PIĆA

Gdje jesti?

Uz hotele koji nude boravak, uključujući polupansion ili puni pansion u svim gra-dovima, turističkim mjestima te uz glavne ceste nalaze se restorani, gostionice, ta-verne, konobe, pizzerije i restorani brze hrane, ali gurmanima su najzanimljiviji restorani i gostionice s domaćom hrvat-skom kuhinjom.Svi proizvodi životinjskog podrijetla

i

84

KORISNE INFORMACIJE

podložne su jednakim uvjetima kao i na području zemalja Europske unije i pod stalnim su veterinarsko-zdravstvenim nadzorom.

Što pojesti?

Uz standardnu europsku kuhinju, Hrvat-ska nudi svoja najpopularnija domaća jela i specijalitete. Od hladnih jela tu su glasoviti dalmatinski ili istarski pršut, paški ili lički sir, ovčji sir, slavonski ku-len, znamenite samoborske ili zagorske češnjovke, svježi sir s vrhnjem i mnoga druga. Glavna jela nude se ovisno o pod-neblju u kojemu boravite. U Dalmaciji, Hrvatskom primorju, na otocima i u Istri glavna su jela od riba i morskih plodova, a od mesa pašticada ili kuhana janjetina.U kontinentalnom dijelu Hrvatske po-nuda mesnih jela doista je bogata, a posebni su specijaliteti purica s mlin-cima, pečena janjetina, pečeni odojak te kuhani ili pečeni štrukli. Od slastica, uz spomenute štrukle, specijaliteti su orehnjača, makovnjača, savijače sa sirom ili različitim vrstama voća.

Što piti?

Uzgoj vinove loze i proizvodnja pitkih i biranih vina višestoljetna su tradicija hr-vatskih vinogradara, i u kontinentalnom dijelu Hrvatske te u Hrvatskom primorju i Dalmaciji. Od crnih vina uz jadransku obalu i na otocima poznata su teran, merlot, kabernet, opolo, plavac, dingač i postup, a od bijelih malvazija, pošip, pinot, kujundžuša, žlahtina, muškat i mnoga druga. U kontinentalnom dijelu poznati su rizling, graševina, burgundac, traminac i ostale sorte. Od žestokih pića poznate su rakije − šljivovica, travarica, lozovača i biska, a od desertnih pića pro-šek i maraskino.

INFORMACIJE

HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

Iblerov trg 10/IV.10000 ZAGREB, HRVATSKAtel.: +385 (0)1 4699 333faks: +385 (0)1 4557 827e-mail: info@htz.hrweb: www.hrvatska.hr,www.facebook.com/croatia.hr,www.youtube.com/croatia,issuu.com/croatia.hr

Kroatische Zentrale für Tourismus

Österreich

e-mail: offi ce@kroatien.at web: at.croatia.hr

Kroatische Zentrale für Tourismus

Frankfurt, Deutschland

e-mail: info@visitkroatien.de web: de.croatia.hr

Kroatische Zentrale für Tourismus

München, Deutschland

e-mail: kroatien-tourismus@t-online.de web: de.croatia.hr

Ente Nazionale Croato per il Turismo

Italia

e-mail: info@enteturismocroato.it web: it.croatia.hr

Chorvatské turistické sdruženi

Česká republika

e-mail: info@htz.cz web: cz.croatia.hr

Chorvátske turistické združenie

Slovenská republika

e-mail: infohtz@chello.sk web: sk.croatia.hr

i 85

Horvát Idegenforgalmi Közösség

Magyarország

e-mail: info@htz.hu web: hu.croatia.hr

Offi ce National Croate de Tourisme

France

e-mail: info@croatie-tourisme.fr web: fr.croatia.hr

Croatian National Tourist Offi ce

United Kingdom

e-mail: info@croatia-london.co.uk web: gb.croatia.hr

Croatian National Tourist Offi ce

USA

e-mail: cntony@earthlink.net web: us.croatia.hr

Narodowy Ośrodek Informacji

Turystycznej Republiki Chorwacji

Polska

e-mail: info@chorwacja.home.pl web: pl.croatia.hr

Kroatiska Turistbyrån

Sverige

e-mail: croinfo@telia.com web: se.croatia.hr

Kroatisch Nationaal Bureau Voor Toerisme

Netherlands

e-mail: kroatie-info@planet.nl web: nl.croatia.hr

Offi ce National Croate du Tourisme

Belgique

e-mail: info@visitcroatia.be web: be.croatia.hr

Хорватское туpиcтичeckoe

cooбщecтвo Russia

e-mail: htzmoskva@mail.ru; htz1@mail.ru web: ru.croatia.hr

Hrvaška turistična skupnost

Slovenija

e-mail: info@hts-slovenija.si web: si.croatia.hr

Kroatische Zentrale für Tourismus

Switzerland

e-mail: info@visitkroatien.chweb: ch.croatia.hr

Ofi cina Nacional de Turismo de Croacia

España

e-mail: info@visitacroacia.esweb: www.visitacroacia.es

Japan

e-mail: info@visitcroatia.jp web: visitcroatia.jp

Poštovani,

molimo vas da radi osobne udobnosti

i poštovanja zakona provjerite jeste li

prijavljeni za sve vrijeme svojeg borav-

ka, od dana dolaska do dana odlaska.

Vaša provjera posebice je bitna i po-

trebna ako boravite u privatnom smje-

štaju, i to zbog kvalitete usluge i vaše

osobne sigurnosti te onemogućivanja

ilegalnog rada onih domaćina koji nisu

registrirani za pružanje usluge smješta-

ja u skladu sa zakonom. U Hrvatskoj je

kažnjivo i nije dopušteno kampiranje

na slobodnim prostorima izvan registri-

ranih kampova ili parkinga za karavane

i kampere.

Unaprijed vam zahvaljujemo na surad-

nji i želimo vam ugodan boravak.

Vaša Hrvatska turistička zajednica

86

IMPRESUM

IZDAVAČ

Hrvatska turistička zajednica u suradnji s Ministarstvom turizma, Mini-starstvom mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvom kulture, Ministarstvom unu-tarnjih poslova, Ministarstvom poljoprivrede – Upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Hrvatskim autoklubom (HAK), Hrvatskim autocestama, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskim željeznicama, Državnom upravom za zaštitu i spašavanje te Hrvatskim radijem.Sve informacije prikupila i ažurirala Samo-stalna služba za odnose s javnošću Hrvatske turističke zajednice.

DIZAJNORGANIZACIJA d.o.o., Pula

FOTOGRAFIJEAleksandar Gospić, Andrija Carli, Ante Verzotti, Ante Zubović, Braslav Karlić, Boris Kačan, Boris Kragić, Boris Ljubičić, Boris Štajduhar, Božidar Prezelj, Damil Kalogjera, Damir Fabijanić, Darko Vurušić, Davor Rostuhar, Davorin Mance, Domagoj Sever, Goran Šafarek, Goran Šebelić, Goran Vranić, Igor Šeler, Igor Tomljenović, Ivan Čorić, Ivo Pervan, Josip Mandračević, Juraj Kopač, Mario Brzić, Mario Hlača, Mario Romulić & Dražen Stojčić, Marko Vrdoljak, Milan Babić, Mladen Šćerbe, Nenad Ruszkowski, Petar Fabijan, Petar Trinajstić, Renco Kosinožić , Romeo Ibrišević, Sasa Pjanić, Sergio Gobbo, Stipe Surać, Vedran Metelko, Velimir Miljković, Vesna Štajner, Zlatko Ramničer, Željko Koprolčec, Turistička zajednica Istarske županije, Turistička zajednica grada Skradina (Skradin)

TURISTIČKO-CESTOVNA KARTAGeodetski Inštitut Slovenije

SUPERVIZIJA KARTEprof. dr. sc. Zoran Klarić

Izdavač ne jamči apsolutnu točnost ovdje objavljenih informacija i ne snosi odgovor-nost zbog eventualne netočnosti ili promjene tih informacija.

BILJEŠKE

LEGENDAMjesto od posebnog interesa

Međunarodni granični prijelaz

Međunarodna zračna luka, sportska zračna luka

Toplice / lječilište, skijalište

Kamp, marina

Planinski dom / sklonište

Unescova svjetska baština, špilja

Reljefno zanimljiv lokalitet, vodopad

Arheološko nalazište, ruševina

Tvrđava, dvorac

Crkva, muzej

Autocesta s priključkom

Poluautocesta s priključkom

Brza cesta s priključkom

Autocesta u gradnji

Glavna cesta

Regionalna cesta

Lokalna cesta

Makadamska cesta

Panoramska cesta

Udaljenost u km

Planinski prijevoj s visinom

Željeznica

Žičara

Trajekt

Međunarodna granica

Županijska granica

Nacionalni park

Park prirode

Grad s više od 100 000 stanovnika

Grad s 20 000 do 50 000 stanovnika

Grad s 50 000 do 100 000 stanovnika

Grad s 10 000 do 20 000 stanovnika

Grad ili naselje s 5 000 do 10 000 stanovnika

Grad ili naselje s 2 000 do 5 000 stanovnika

Grad ili naselje s manje od 2 000 stanovnika

Druge važne lokacije

Glavni grad županije

Turističkeinformacije s kartom Hrvatske

www.hrvatska.hr