UNIVERZITET U SARAJEVU

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET

ODSJEK ZA GEOGRAFIJU

SMJER: TURIZAM I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

SUBREGIJA SJEVERNA EVROPASEMINARSKI RAD IZ TURISTIČKIH REGIJA SVIJETA

MENTOR: STUDENT:

DOC.DR.RANKO MIRIĆ MERIMA IMAMOVIĆ

SARAJEVO, APRIL 2014

SADRŽAJ

UVOD.............................................................................................................................3

1. Geografski položaj, granice i veličina turističke subregije........................................4

2. Fizičkogeografske odlike............................................................................................5

2.1. Geotektonski sklop i geomorfološke odlike...........................................................5

2.2. Klimatske karakteristike.........................................................................................7

2.3. Hidrografske karakteristike...................................................................................9

2.4. Biljni i životinjski svijet.........................................................................................10

3. Društvenogeografske karakteristike.........................................................................11

3.1. Stanovništvo...........................................................................................................11

3.2. Privreda..................................................................................................................12

3.3. Promet...................................................................................................................13

4. Turistička ponuda bazirana na savremenoj valorizaciji resursa u subregiji..............14

4.1. Inventarizacija po IUCN-u i UNESCO-u............................................................14

5. Analiza elemenata turističkog prometa.....................................................................24

5.1. Dolasci turista.........................................................................................................24

5.2. Odlasci turista........................................................................................................25

5.3. Prihodi, zaposlenost, učešće u BDP-u i porast investicija..................................25

6. Analiza turističkih pokazatelja subregije u okviru pripadajuće regije i svjetskih trendova i pokazatelja....................................................................................................26

ZAKLJUČAK...............................................................................................................27

LITERATURA...............................................................................................................

1

UVOD

Tema seminarskog rada jeste turistička subregija Sjeverna Evropa, odnosno kategorizacija i

inventarizacija turističkih resursa u vidu zaštićenih prirodnih, kulturnih i mješovitih područja.

Pored toga akcenat je i na sagledavanju turističkih mogućnosti subregije kako na lokanom tako i

globanom nivou u odnosu na ostale subregije. Prvi dio rada sadrži upoznavanje sa osnovnim

fizičkogeografskim i društvenogeografskim komponentama te analizu njihove valorzacije u svrhu

razvoja turizma. Drugi dio sadrži inventarizaciju zaštićenih područja po IUCN i UNESCO

kategorijama.

IUCN – skraćenica za International Union for Conservation of Nature, odnosno Međunarodni

savez za očuvanje prirode. Ova svjetska organizacija je donijela kategorizaciju zaštićenih

područja koja obuhvata 6 kategorija. Također, IUCN ima za cilj korištenje prirodnih resursa na

naučnim osnovama i zaštitu rijetkih vrsta i ugroženih prirodnih staništa (IUCN crvena lista).

UNESCO – skraćenica za United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization,

odnosno Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu pri Ujedinjenim nacijama. UNESCO

sponzorira projekte vezane za opismenjavanje, tehničko obrazovanje, obuku učiteljskog kadra,

međunarodne naučne programe, kulturne projekte, promoviranje različitosti, zaštitu svjetske

baštine (kulturno i prirodno naslijeđe) i sl.Pojedini parkovi i zaštićeni kulturni spomenici su

deataljno objašnjeni i grupisani po zemljama u kojima se nalaze.

Pored toga seminarski rad sadrži tabele o turističkim dolascima odnosno odlascima, gdje se

nalazi i analiza dolazaka odnosno odlazaka koji su prvenstveno uvjetovani nestabilnom

političkom i ekonomskom situacijom.

U trećem i četvrtom dijelu sadržana je analiza turističkog prometa na nivou subregije i

pripadajućih država odnosno analizu subregije u okviru pripadajuće regije i turističkih tokova u

globalnim okvirima. Prilikom izrade korišteni su metodi analize i sinteze, statistički podaci

sadržani u tabelama i grafikonima.

2

1. Geografski položaj, granice i veličina turističke subregije

Subregija Sjeverne Evrope prostire se na Evropskom kontinentu i prema važećoj UNWTO

regionalizaciji obuhvata dva velika poluotoka, Jylland i Skandinaviju, te otoke Island, Irska i

Velika Britanija. U okviru subregije Sjeverna Evropa nalazi se 7 država a to su: Norveška,

Švedska,Finska, Danska, Irska, Island i Velika Britanija. Pojedine države ove subregije imaju

svoje teritorije tj otoke među kojima se ne ubrajaju svi u subregiju Sjeverne Evrope, kao

naprimjer površinom najveći, autonomni teritorij Danske, Grenland koji prema UNWTO

regionalizaciji pripada subregiji Sjeverna Amerika.

Ukupna površina subregije iznosi 1 632 531 km2. Ova subregija graniči sa subregijama Zapade i

Istočne Europe, odnosno Holandijom, Belgijom, Francuskom, Njemačkom, Baltičkim zemljama i

Ruskom Federacijom te sve zemlje subregije Sjeverna Europa takoreći imaju izlaz na Atlanski

okean.

Otočna skupina Svalbard, smješten sjeverno od kopnene Europe i na otprilike pola puta od

Norveške do Sjevernog pola. Skupina otoka je smještena od 74° do 81° sjeverno i 10° do 34°

istočno, a ujedno je i najsjeverniji dio ove subregije. Svalbardski ugovor iz 1920. je potvrdio

norvešku vlast nad otočjem, a Svalbardskom uredbom iz 1925. Norveška je odlučila učiniti

Svalbard dijelom kraljevstva, a ne zavisnim teritorijem. U ovoj otočnoj skupini tri otoka su

naseljena. Karta 1. Subregija Sjeverna Europa

3

2. Fizičkogeografske odlike

2.1. Geotektonski sklop, geološka građa i geomorfološke karakteristike

Veći dio reljefa sjeverne Europe nastao je u prekambriju i paleozoiku. Možemo izdvojiti 3 veće

reljefne cjeline. To su staro gromadno Skandinavsko gorje, istočno je Baltički štit, a pribaltički je

prostor u osnovi Ruska ploča. Na njoj se danas prostiru nizine čije su naslage mlađeg postanska,

iz mezozoika i kenozoika. Nizinski je prostor i poluotok Jylland. Na izgled reljefa najveći su

utjecaj imali ledenjaci. Tokom ledenog doba to je područje bilo središte zaleđivanja. Ispod

ledenog pokrova nakupljalo se stijenje različite veličine (od čestica prašine do velikih blokova),

koje je led izgrebao s podloge i pokupio sa strana. Veličina pojedinog komada ovisila je o tvrdoći

stijene, ali i o tome koliko je dugo bio izložen radu ledenjaka.

Oblici koji su nastali u reljefu radom ledenjaka su ledenjačka jezera i doline, fjeldovi i fjordovi.

Ledenjačka jezera nastala su otapanjem ledenjaka u stvorenim udubljenima iza završne morene.

Velikim brojem takvih jezera ističe se Finska. Ledenjačke doline imaju oblik slova U. Otapanjem

ledednjaka njihovim dnom protječu rijeke, a mnoge od njih potopljene su podizanjem morske

razine nakon posljednje odledbe. Na taj način stvoreni su uski, dugi i duboki morski zaljevi

strmih strana-fjordovi. Norveška obala ističe se brojnim fjordovima. Često uz fjord i ledenjačke

doline nalazimo ogoljele prostrane visoravni-fjeldove.

Island je najvećim dijelom građen od vulkanskih stijena. Osim što na tom otoku još ima

aktivnih vulkana, prirodna atrakcija su brojna sumporna i topla vrela i gejziri.

Britansko i Irsko otočje vrlo je starog paleozojskog i mezozojskog postanka. Uzvišenja su snižena i zaobljena, a stijene su izrazito bogata rudama. U reljefu Velike Britanije ističu se visočja (highlands), pobrđa (uplands) i nizine (lowlands). Visočja su planinski prostori čije visine prelaze 1000 metara, a nalaze se u sjevernom dijelu Škotske (najviši vrh Ben Nevis, 1343 m) i nešto malo u sjevernom Velsu. Planine su ogoljele te su vrlo slabi uvijeti za proizvodnju hrane zbog čega su i vrlo rijetko naseljene. Visočja se koriste za ispašu ovaca. Pobrđe se sastoji od Južnog škotskog pobrđa i Penina u Engleskoj. Pobrđa su stara gromadna gorja, blago valovita i prekrivena travama, a ne prelaze visinu od 1000 metara. Penini su nastali kaledonskom orogenezom te su bogati rudama, a pogotovo ugljenom.

Nizine- na sjeveru se nalazi Središnja škotska nizina, a na jugu otoka Engleska nizina. Središnja škotska nizina je najgušće naseljeni dio Škotske gdje se nalazi većina škotskog stanovništva. Na jugu Velike Britanije nalazi se Engleska nizina- gdje je najveća koncentracija stanovništva i industrije. Sjeverna Irska pretežito je brdovita ali ima i dosta plodnih nizina.

4

2.2. Klimatske karakteristike

Na klimu subregije Sjeverne Europe, osim geografske širine i nadmorske visine, velik utjecaj

imaju i raspodjela kopna i mora te Golfska struja i zapadni vjetrovi. Pod utjecajem Golfske struje

i zapadnih vjetrova južne i zapadne obale Islanda te Norveške obale nikada se ne zaleđuju, a

utjecaj toplog zraka osjeća se i u unutrašnjosti (koliko to reljefne zapreke dopuštaju). Umjereno

topla klima prevladava na Jyllandu, obalnom prostoru Norveškog mora te jugu Skandinavskog

poluotoka i Islanda, s time da postoji razlika u ljetim temperaturama. Sjeverni prostoru imaju

umjereno toplu klimu sa svježim ljetom, a na Jyllandu i jugu Skandinavskog poluotoka umjereno

je topla klima s toplim ljetom. Unutrašnjost Skandinavije te sjeverni obalni prostori Baltičkog

mora imaju umjereno kontinentalnu klimu sa svježim ljetima i dugim, hladnim zimama. Samo

krajnji sjeverni dijelovi imaju Polarnu klimu. Također u UK te Irskoj pod utjecajem Golfske

struje koja zagrijava okolni zrak, zime su blaže no što bi se moglo zaključiti po geografskoj širini,

a ljeta su umjereno topla i vlažna. Godišnja količina padalina veća je od 1000 mm. Padavine se

uglavnom izlučuju u gorju na zapadnim stranama te su znatno slabije izražene u istočnom i

jugoistočnom dijelu. Dok u Irskoj, padavine su najveće na jugozapadnom planinskom dijelu –

oko 2500 mm. Zbog stalne vlage, i zato jer nema suša livade su stalno zelene, pa je po tome Irska

i dobila ime zeleni otok.

Karta 2. Kepenova klasifikacija klimata

Izvor: Europe_Koppen_Map.png

5

2.3. Hidrografske karakteristike

Subregija Sjeverne Evrope obiluje velikim količinama vode, te one preko zaljeva i slivova mora

koji ih okružuju u cjelosti pripadaju slivu Atlanskog okeana. Rijeke na Skandinavskom poluotoku

brzog su, strmog i kratkog toga s obiljem vode pogodne za hidroenergetsko iskorištavanje. Brojna

jezera u Švedskoj, Finskoj i Norveškoj veoma su atraktivna te privlače brojne turiste i služe za

plovidbu i ribolov. 15% Švedske je pokriveno vodom, 8% jezerima. Norveška ima najrazuđenije

obale u Europi. Njena riječna mreža je vrlo gusta, one koje teku sa istoka prema Skageraku su

zaleđene i do četiri mjeseca u godini. Za Finsku se kaže da je "amfibijska zemlja", zemlja vode i

kopna. U Danskoj rijeke su također kratke, ali i nepogodne za plovidbu. Najduža je rijeka

Gudenå (176 km). Jezera su brojna u pobrđu središnjega Jyllanda i na otocima. Za Island je bitno

pomenuti gejzire-vruće izvore vode koji često izbijaju iz zemlje. Najduža rijeka u UK je

Severn(354km), ostale veće rijeke su Temza(346km), Tiz, Tajn, Ejvon. Velika Britanija je od

sjeverne Francuske odvojena kanalom Lemanš koji je dio Atlanskog okeana i spaja ga sa

Sjevernim morem. Irska ima razgranatu riječnu mrežu. Najduža i najvažnija rijeka je Shanon,

koja je duga oko 370 km i ulijeva se u Atlanski okean, gdje stvara širok estuarij od 110 km.

Ostale važne rijeke su Blackwater, Lee, Nore, Barrow i Suir koje također utječu u Atlantski

okean te Boyne i Liffey koje utječu u Irsko more. Rijeke imaju spor tok, jednakomjeran protok i

teku većinom širokim, plitkim dolinama. Na sjevernom dijelu ima i većih jezera, najveće

je Corrib s površinom od 168 km2 .

6

2.4. Biljni i životinjski svijet

Vegetacija ove subregije je, kao i klima, pod utjecajem geografske širine i nadmorske

visine. Skandinavske zemlje su preko 70% pokrivene šumama. Oko 72% Finske je pod šumama.

Osim na krajnjem jugu gdje se mogu naći jasen, javor i brijest, šume su uglavnom četinarske gdje

dominiraju omorike i borovi. Finska ima približno 1200 vrsta biljaka i paprati i oko 1000

vrsta lišajeva. U Švedskoj, u ravnicama Skane i na jugozapadu ističu se bukva, hrast i grab koji

prema sjeveru i na višoj nadmorskoj visini ustupaju pred jelom i omorikom. U ravnjacima

Norrland i Smaland prevladavaju zimzelene šume koje pokrivaju gotovo 60% zemlje. U

planinama, nadmorske visine od 900 m na jugu i 500 m na sjeveru, vegetacija je planinska.

Sjeverni Norrland (Švedska Laponija) jedino je područje u kojem su očuvane Švedske prašume.

U Danskoj prirodne listopadne šume zamijenili su nasadi četinjača sađeni duž obale Sjevernoga

mora radi ublažavanja djelovanja vjetra. S druge strane danas su površine Islanda samo 1% pod

šumama. Također, prije pet hiljada godina velik dio Britanije bio je pokriven gustim listopadnim

šumama, ali je od njih danas ostalo vrlo malo. Pustopoljine su česte u Škotskoj, Sjevernoj Irskoj i

višim područjima sjeverne Engleske i Walesa. Livade i šume većinom su prilagođene ratarskim

kulturama. Komercijalne plantaže stabala su česte. Životinjski svijet ove subregije je veoma

raznovrsan. Posebno ptičji svijet koji je bogat i raznolik gotovo u svim zemljama subregije a

postoji i obilje ribe u tekućicama. Medvjedi i risovi zajedno sa vukovima obitavaju samo u

šumama i zaštićene su vrste. U Švedskoj više nema divljih sobova, ali na sjeveru Sami (Laponci)

drže stada udomaćenih sobova. Mnoge druge vrste love se zbog sporta, a posebno los i roe jelen,

brojan u središnjim i južnim područjima Švedske. Medu ostalim lovnim životinjama su lisice,

zečevi i vidre. Na Islandu su česte lisice a od domaćih životinja ovce, konji i krave. u šumama

Jvllanda i na plantažama Danske živi jelen. Od riba najčešće su

slatkovodne: losos, pastrva, štuka, grgeč i iz slanih voda: haringa, bakalar.

7

3. Društvenogeografske karakteristike

3.1. Stanovništvo

Subregija Sjeverne Europe je najređe naseljena u Evropi, i izuzimajući Veliku Britaniju koja ima

255,6 st/km2 sve ostale države imaju izrazito mali broj stanovnika na km2. Na Skandinavskom

poluotoku i Danskoj najgušća je naseljenost na jugu i uz obale, tj. na prostoru koji je klimatski i

reljefno najpovoljniji te pruža dobru osnovu za razvoj gospodarstva. Island je također više

naseljen u području koji je klimatsko i reljefno najpovoljniji, a ova država je ujedno najređe

naseljena država evropskog kontinenta. Stanovništvo Republike Irske se značajno povećalo

posljednjih godina. Najviše utjecaja na taj porast ima imigracija, a osim toga, broj rođenih je i

više nego dvostruki od broja umrlih, što je prilično neobično za zemlje subregije Sjeverne

Evrope. Tabela 1.: Stanovništvo subregije

Značajka stanovništva ove subregije jeste i njihova religijska struktura, tj sve zemlje ove subregije

većinske su protestantske zemlje, sa izuzetkom Irske čije stanovništvo je većinski rimokatoličko.

Karta 3. Religijska struktura stanovništva subregije

3.2. Privreda

8

Red. broj Zemlja Ukupan br. stanovnika (2012.) Broj stanovnika na km2

1. Velika Britanija 62.262.000 255.6st/km2

2. Danska 5.580.000 124st/km2

3. Irska 4.588.252 65.3st/km2

4. Švedska 9.555.893 20.6 st/km2

5. Finska 5.416.618 17.8st/km2

6. Norveška 4.998.100 12.5st/km2

7. Island 320.060 3.1st/km2

Privredna snaga ove subregije najprije je posljedica visokorazvijenog gospodarstva ovog dijela

Europe. To su tržišno usmjerena gospodarstva s velikim udjelom uslužnih djelatnosti s

tehnološki naprednom industrijskom proizvodnjom i suvremenom poljoprivredom. Gospodarstvo

većine zemalja ovisi o vanjskoj trgovini i izvozu  Ova subregija je i visokourbanizirana, životni

standard u svim državama je veoma visok i sve ove države su veoma industralizirane, s

iznimkom da Danska ima značajniju privrednu proizvodnju, veliki broj farmi i zemljoposjeda

koji se obrađuju. Norvežani imaju drugi najveći bruto domaći proizvod po stanovniku u Europi

prvi u ovoj subregiji, ali npr. troškovi života u Norveškoj su oko 50% viši nego u Velikoj

Britaniji. Treba istaknuti i da je Norveška velika pomorska zemlja i ima šestu najveću trgovačku

flotu na svijetu, s 1 412 vlastitih trgovačkih brodova, te i da je najveći svjetski proizvođač nafte i

prirodnog plina po stanovniku izvan Bliskog istoka. Ova subregija odlikuje se i bavljenjem

ribolovom i njene zemlje su jedne od najvećih po količni ulova.

3.3. Promet

Subregija u cjelini ima veoma razvijen prometni sustav: cestovna i željeznička mreža i savremene

državne i međunarodne zračne luke su jako dobro razvijene, a ne zaostaje ni razgranata mreža

morskih puteva uz izvrsne trajektne linije kao npr. trajektne linije koje povezuju Dansku s

važnijim skandinavskim i europskim lukama ili trajektna mreža koja povezuje Finsku sa

središnjim dijelom sjeverne Europe. Podzemne željeznice su također razvijene, London ima

najveću i najstariju podzemnu željeznicu na svijetu. Također, sve ove zemlje imaju i svoje

trgovačke flote sa velikim brojem brodova.

Karta 4. Mreža željeznica Subregije Sjeverna Europa

9

4. Turistička ponuda bazirana na savremenoj valorizaciji resursa u subregiji

4.1. Inventarizacija po IUCN-u i UNESCO-u

IUCN – skraćenica za International Union for Conservation of Nature, odnosno Međunarodni savez za očuvanje prirode. Ova svjetska organizacija je donijela kategorizaciju zaštićenih područja koja obuhvata 6 kategorija. Također, IUCN ima za cilj korištenje prirodnih resursa na naučnim osnovama i zaštitu rijetkih vrsta i ugroženih prirodnih staništa (IUCN crvena lista).

Tabela 2: Kategorije zaštićenih područja prema IUCN-u

Izvor:pdf- The world protected area – Status, values and prospects in the 21st century

Tabela 3: Zaštićena područja subregije Sjeverna Evropa prema IUCN-u

Država Površina zemljišta Površina zaštićenog područja

Ukupan broj zaštićenih područja

Norveška 323.880 20.703 1.795Švedska 449.960 49.137 5.032Finska 338.150 30.698 3.466Danska 43.090 7.156 357Island 103.000 9.807 79Irska 70.270 810 91

Velika Britanija 242.910 75.546 7.263Izvor:pdf- The world protected area – Status, values and prospects in the 21st century

10

Tabela 4:Rezervati prirode po IUCN-u

Država Broj Površina Norveška - -Švedska 2 1.965Finska 2 7.700Danska - -Island - -Irska 2 111

Velika Britanija 9 435Izvor:pdf- The world protected area – Status, values and prospects in the 21st century

Tabela 5: Ramsarska mjesta po IUCN-u

Država Broj PovršinaNorveška 32 1.159Švedska 51 5.145Finska 49 8.022Danska 27 7.365Island 3 590Irska 45 670

Velika Britanija 150 7.790Izvor:pdf- The world protected area – Status, values and prospects in the 21st century

Tabela 6: Svjetska prirodna baština po IUCN-u

Država Broj PovršinaNorveška 1 1.227Švedska 2 12.769Finska - -Danska - -Island - -Irska - -

Velika Britanija 3 189Izvor:pdf- The world protected area – Status, values and prospects in the 21st century

11

UNESCO – skraćenica za United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, odnosno Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu pri Ujedinjenim nacijama. UNESCO sponzorira projekte vezane za opismenjavanje, tehničko obrazovanje, obuku učiteljskog kadra, međunarodne naučne programe, kulturne projekte, promoviranje različitosti, zaštitu svjetske baštine (kulturno i prirodno naslijeđe) i sl.

Tabela 7.: Zaštićeni spomenici prema UNESCO

DANSKARedni broj Naziv Godina

uvrštenjaMjerilo Ugroženost

1. Kamene rune, humci i crkva u

Jellingu

1994 iii ne

2. Katedrala u Roskildeu

1995 ii, iv ne

3. Dvorac Kronborg kod

Helsingøra

2000 iv ne

Tabela 8.: Zaštićeni spomenici prema UNESCO

FINSKARedni broj Naziv Godina

uvrštenjaMjerilo Ugroženost

1. Grad Rauma 1991 iv ne2. Utvrda Suomenlinna 1991 iv ne3. Drvena crkva u Petäjävesi 1994 iv ne4. Povijesna tvornica kartona

u Verlau1996 iv ne

5. Groblje u Sammallahdenmäki s

grobnicama iz brončanog doba

1999 iii, iv ne

6. Struveov luk 2005 ii, iv, vi ne

7. Kvarken 2006 viii ne

Tabela 9.: Zaštićeni spomenici prema UNESCO

12

IRSKARedni broj Naziv Godina

uvrštenjaMjerilo Ugroženost

1. Arheološka nalazišta Bend of the Boyne

1993 i, iii, iv ne

2. Stjenoviti otok Skellig Michael

1996 ii,iv ne

Tabela 10.: Zaštićeni spomenici prema UNESCO

ISLANDRedni broj Naziv Godina

uvrštenjaMjerilo Ugroženost

1. Nationalni park Þingvellir

2004 iii, iv ne

2. Otok Surtsey 2008 ix ne

Tabela 11.: Zaštićeni spomenici prema UNESCO

NORVEŠKARedni broj

Naziv Godina uvrštenj

a

Mjerilo

Ugroženost

1. Negdašnja četvrt Hanze Bryggen u Bergenu 1979 iii ne

2. Urneška drvena crkva (Urnes stavkirke) 1979 i, ii, iii ne3. Stara građevinska jezgra rudarskog mjesta Røros 1980 ii, iv, v ne

4. Crteži na kamenu Alta muzeja na otvorenom 1985 iii ne5. Otočje Vega 2004 v ne

6. Struveov luk 2005 ii, iv, vi

ne

7. Zapadnonorveški fjordovi Geirangerfjord i Nærøyfjord 2005 vii, viii ne

Tabela 12.: Zaštićeni spomenici prema UNESCO

13

ŠVEDSKA

Redni broj

Naziv Godina uvrštenja

Mjerilo Ugroženost

1. Kraljevska ljetna Palača Drottningholm

1991 iv ne

2. Vikinška naselja Birka i Hovgården 1993 iii, iv ne

3. Povijesna talionica željeza u Engelsbergu

1993 iv ne

4. Petroglifi u Tanumu 1994 i, iii, iv ne

5. Skogskyrkogården (groblje kod Stockholma)

1994 ii, iv ne

6. Grad Visby na otoku Gotland 1995 iv, v ne

7. Područje crkve Gammelstad u Luleåi

1996 ii, iv, v ne

8. Lappland – Arktičko kultivirano područje u Laponiji

1996 iii, v, vii, viii, ix

ne

9. Luka Karlskrona 1998 ii, iv ne

10. Höga kusten – Područje uzdizanja kopna u Botničkom zaljevu i otočje

Kvarken.

2000 viii ne

11. Poljoprivredni krajolik Stora Alvaret na otoku Ölandu

2000 iv, v ne

12. Povijesno rudarsko područje "Veliko brdo bakra" u Falunu

2001 ii, iii, v ne

13. Dugovalni odašiljač Grimeton (SAQ) kod Varberga

2004 ii, iv ne

14. Struveov luk 2005 ii, iv, vi ne

15. Urešene Hälsinglandske farme 2012 v ne

Tabela 13.: Zaštićeni spomenici prema UNESCO

14

VELIKA BRITANIJARedni broj Naziv Godina uvrštenja Mjerilo Ugroženost

1."Prolaz divova" (Giant's Causeway) i obližnja obala

1986 i, ii, iv, vi ne

2.Dvorac Durhami Durhamska katedrala

1986 ii, iv, vi ne

3.Industrijski spomenik Ironbridge

1986 i, ii, iv, vi ne

4.RuševineFountains Abbey

1986 i, iv ne

5.Stonehenge i Avebury

1986 i, ii, iii ne

6.Dvorci i gradske zidine kralja Edwarda u Gwyneddu

1986 i, iii, iv ne

7.Otočna skupinaSaint Kilda

1986 iii, v, vii, ix, x ne

8.Palača Blenheim

1987 ii, iv ne

9.Grad Bath

1987 ii, iv ne

10.Hadrijanov zid

1987 ii, iii, iv ne

11.Westminsterska opatija, Westminsterska

palača i Crkva sv. Margarete u Westminsteru

1987 i, ii, iii ne

12.London Tower

1988 ii, iv ne

13.Canterburyska katedrala, opatija sv. Augustina

i Crkva sv. Martina u Canterburyu

1988 i, ii, vi ne

14.Edinburgh

1995 ii, iv ne

15.Rezervat divljih životinja na otocima Gough i

Nepristupačnom otoku (Tristan da Cunha)

1995 vii, x ne

16.Queen's House, Kraljevski opservatorij,

Greenwich park i Nacionalni pomorski muzej

u Greenwichu

1997 i, ii, iv, vi ne

17.Spomenici iz mlađeg kamenog doba Neolitski

Orkney

1999 i, ii, iii, iv ne

18.Industrijsko mjesto Blaenavon

2000 iii, iv ne

19.Industrijsko mjesto Derwent Valley

2001 ii, iv ne

20.Tvornica tekstila, radničko naselje i park

u Saltaireu kod Bradforda

2001 ii, iv ne

21.Industrijsko naselje New Lanark uŠkotskoj

2001 ii, iv, vi ne

22.Obale kod Dorseta i Devona (Jurska obala)

2001 ii, iv ne

23.Kraljevski botanički vrtovi u Londonu

2003 ii, iii, iv ne

24.Povjesna luka Liverpoola

2004 ii, iii, iv ne

25.Rudarska pokrajina u Cornwallu iDevonu

2006 ii, iv ne

26.Akvedukt Pontcysyllte kod Wrexhama,Wales

2009 i, ii, iv ne

5. Analiza elemenata turističkog prometa

15

5.1. Odlasci turista

Na narednim tabelarnim prikazima prikazani su podazi o odlascima i dolascima turista u ovoj turističkoj subregiji.

Tabela. 14.: Podaci o odlascima turista

IZVOR: UNWTO World tourism barameter ,January 2012 , Statistical Annex

5.2. Dolasci turista

Tabela 15.: Podaci o dolascima turista

R.Br. Država Godina: 2009. Godina: 2010. Godina: 2011.1. Norveška 4707 5232 53592. Švedska 11037 13760 154273. Finska 3051 3820 41394. Danska 5853 6580 61625. Island 559 748 8456. Irska 4118 4567 40787. Velika Britanija 32401 35069 36373

IZVOR: UNWTO World tourism barameter ,January 2012 , Statistical Annex

5.3. Prihodi, zaposlenost, učešće u BDP-u i porast investicija

16

Tabela16.: Udio zemalja subregije Sjeverna Evropa u BDP-uDržava Prihod ( Mil USS ) Zaposleni ( 000 ) Učešće u BDP-uDanska 9821 84 2,9Finska 6631 60 2,6Island 741 9 5,5Irska 4076 33 1,7

Norveška 6884 52 1,5Švedska 13229 117 2,7

Velika Britanija 88961 1391 3,7Izvor: TravelTourismCompetitiveness_Report

6. Analiza turističkih pokazatelja subregije u okviru pripadajuće regije i svjetskih trendova i pokazatelja

17

Destinacija Dolasci(1000) Promjena% Učešće%

2009. 2010. 2011. 09/10 10/11 2011.Svijet 883 000 940 000 983 000 6,4 4,6 100EuropaSjeverna Europa

Zaključak

18