transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo...

Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP)Prema trgovinskom sporazumu između EU‑a i SAD‑a

Pregled i vodič po poglavl j ima na jednostavnom hrvatskom jez iku

U TTIP‑u

Trgovina

Slika na naslovnici: ©blvsone Fotolia.com

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2015.

Print ISBN 978-92-79-46378-5 doi:10.2865/64110 NG-01-15-085-HR-C

PDF ISBN 978-92-79-46338-9 doi:10.2865/1865 NG-01-15-085-HR-N

© Europska unija, 2015.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.

Printed in Belgium

Transatlantsko trgovinsko iinvesticijsko partnerstvo (TTIP)Prema trgovinskom sporazumu između EU‑a i SAD‑a

U TTIP‑uPregled i vodič po poglavl j ima na jednostavnom hrvatskom jez iku

Glavna uprava za trgovinu Europske komisije

SadržajPredgovor �� 5

O TTIP‑u �� 6

Sadržaj TTIP‑a – pregled �� 8

Sadržaj TTIP‑a – poglavlje po poglavlje �� 10

Pristup tržištu �� 11 1.1. Trgovina robom i carine u TTIP-u .......................................................................................................... 121.2. Usluge u TTIP-u ............................................................................................................................................... 131.3. Javna nabava u TTIP-u ............................................................................................................................... 151.4. Pravila o podrijetlu u TTIP-u .................................................................................................................... 16

Regulatorna suradnja �� 172.1. Regulatorna suradnja u TTIP-u .............................................................................................................. 182.2. Tehničke prepreke trgovini (TBT) u TTIP-u ...................................................................................... 192.3. Sigurnost hrane i životinja i zdravlje biljaka u TTIP-u ............................................................... 212.4. Kemikalije u TTIP-u ....................................................................................................................................... 222.5. Kozmetički proizvodi u TTIP-u ................................................................................................................ 232.6. Industrijski proizvodi u TTIP-u ................................................................................................................ 252.7. Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) u TTIP-u .................................................... 262.8. Medicinski proizvodi u TTIP-u ................................................................................................................. 272.9. Pesticidi u TTIP-u ............................................................................................................................................ 292.10. Farmaceutski proizvodi u TTIP-u ........................................................................................................ 312.11. Tekstilni proizvodi u TTIP-u .................................................................................................................... 332.12. Vozila u TTIP-u .............................................................................................................................................. 33

Pravila �� 353.1. Održivi razvoj (SD) u TTIP-u ..................................................................................................................... 363.2. Energija i sirovine u TTIP-u ....................................................................................................................... 373.3. Carina i olakšavanje trgovine u TTIP-u ............................................................................................. 383.4. Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) u TTIP-u ................................................................................. 403.5. Zašita ulaganja u TTIP-u ............................................................................................................................ 413.6. Rješavanje sporova između država (SSDS) u TTIP-u ................................................................ 433.7. Politika zaštite tržišnog natjecanja u TTIP-u ................................................................................. 443.8. Prava intelektualnog vlasništva (IP) i oznake zemljopisnog podrijetla

(GI) u TTIP-u ....................................................................................................................................................... 45

5

Predgovor

„TTIP je važan – on ima mnogo potencijala za stvaranje radnih mjesta i za rast te tako‑đer pridonosi uspostavi visokih standarda za trgovinu u svijetu.

I utječe na vas. Stoga su preduvjet za skla-panje odgovarajućeg sporazuma što veća transparentnost i što veća otvorenost – i uključivanje svih onih koji u tome imaju interes.

Kao povjerenica EU-a za trgovinu osigurat ću da ovi pregovori budu najtransparentniji pregovori EU‑a o trgovini dosad.

Ova je knjižica dio tih nastojanja.

U njoj je objašnjeno svako poglavlje u TTIP-u. Zašto pregovaramo. Što želimo. I kako odgovaramo na pitanja ljudi.

I sve je napisano jednostavnim jezikom�

I, nemojte zaboraviti – vaš je glas važan. Zato nas posjetite na internetu i izrazite svoje mišljenje: http://ec.europa.eu/trade/policy/in-focus/ttip/have-your-say/”

Cecilia Malmström Povjerenica EU-a za trgovinu

ožujak 2015.

http://ec.europa.eu/trade/policy/in-focus/ttip/have-your-say/

http://ec.europa.eu/trade/policy/in-focus/ttip/have-your-say/

6 U T T I P ‑U

O TTIP‑uEU pregovara o sporazumu o trgovini i ula-ganjima sa SAD-om – Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu – ili TTIP-u.

Sadržaj

TTIP-om želimo pomoći ljudima te velikim i malim poduzećima na sljedeće načine:

• otvaranjem SAD‑a poduzećima iz EU-a;• smanjivanjem birokracije s kojom se

poduzeća suočavaju kada izvoze;• utvrđivanjem pravila za jednostavniji

i pravedniji izvor, uvoz i ulaganja.

U ovom je vodiču detaljno objašnjen sadržaj TTIP-a.

Učinak

Na temelju neovisnih studija i prethodnih trgovinskih sporazuma EU-a može se zaključiti da će se TTIP-om pridonijeti:

• stvaranju radnih mjesta i rastu;• smanjenju cijena i većem izboru.

Također bi mogao pomoći EU-u da učini sljedeće:

• utječe na svjetska pravila o trgovini;• projicira naše vrijednosti na globalnoj

razini.

Ali ne treba ga sklopiti po svaku cijenu. Primjerice, moramo osigurati sljedeće:

• proizvodi koji se uvoze u EU zadovoljavaju naše visoke standarde kojima se:– štiti zdravlje i sigurnost ljudi te okoliš;– koristi društvu na druge načine.

• Vlade EU-a u potpunosti će zadržati pravo na:– donošenje pravila ili zakona za zaštitu

ljudi i okoliša;– vođenje javnih službi po vlastitoj želji.

Postupak

Vlade EU‑a dale su 2013. Komisiji mandat za pregovore.

Sada njih uključujemo u pregovore, zajedno s:

• Europskim parlamentom;• poduzećima, sindikatima, potrošačima,

zdravstvenim i ostalim interesnim skupinama;

• javnošću.

A kada budemo imali gotov tekst, odluku će donijeti vlade i zastupnici u Europskom parlamentu.

Više informacija o učinku koji bi TTIP mogao imati te o postupku za postiza-nje konačnog dogovora dostupno je na www.ec.europa.eu/trade

http://www.ec.europa.eu/trade

7O TT I P ‑U

Claus OlsenDirektor za trgovinu

i marketing Pekare Mette Munk, Danska

„Nadamo se da će se tekućim pregovorima između EU‑a

i SAD‑a ukinuti porezi koje plaćamo na carini SAD‑a.”

Izrazite svoje mišljenje

Naš pregovarački tim za TTIP želi čuti vaše mišljenje.

Zato mu se obratite�

Zovite nas ili nam pišite�

Nazovite nas: 00800 67891011Pišite nam: http://ec.europa.eu/trade/trade-policy-and-you/contacts/online-enquiry/

Slijedite nas @EU_TTIP_team

Ili nas posjetite na internetu na ec.europa.eu/trade

Komentirajte naše prijedloge

... kada pokrenemo javno savjetovanje.

Upoznajte EU-ov tim za TTIP

Prijavite se za jedan od njihovih redovnih sastanaka ako predstavljate poseban interes.

Obratite se svojem zastupniku u Europskom parlamentu (MEP).

http://ec.europa.eu/trade/trade-policy-and-you/contacts/online-enquiry/



https://twitter.com/EU_TTIP_team



8 U T T I P ‑U

Sadržaj TTIP‑a – pregledTTIP bi imao 24 poglavlja grupirana u 3 dijela.

Dio 1�: Pristup tržištu

Prvi dio TTIP-a funkcionirao bi na isti način kao i drugi trgovinski sporazumi EU-a.

To znači pružanje pomoći poduzećima u EU‑u – bez obzira na njihovu veličinu i ono što prodaju – da ostvare bolji pristup prekomorskom tržištu izvan Europe.

S TTIP-om bi europska poduzeća mogla:

• izvoziti više u SAD i sklapati ugovore o javnoj nabavi;

• uvoziti više robe ili usluga koje su im potrebne za proizvodnju gotovih proizvoda;

• lakše utvrditi kada se smatra da je proi-zvod „Proizveden u Europi” (ili u SAD-u);

• jednostavnije ulagati u SAD.

Dio 2�: Regulatorna suradnja

U ovom dijelu otvaramo novo područje u okviru sporazuma o trgovini EU-a.

Naš je cilj omogućiti regulatornim tijelima u Europi i SAD-u puno bliskiju suradnju nego sada.

To je zato što poduzeća iz EU‑a moraju poštovati pravila SAD‑a o normama ako žele izvoziti u SAD.

Često se tim pravilima osigurava ista razina sigurnosti ili kvalitete, ali ona se razlikuju u:

• tehničkim pojedinostima;• postupcima kojima se provjerava jesu li

poduzeća poštovala pravila.

To može biti skupo, posebno za manja poduzeća.

Međusobnom suradnjom pri donošenju propisa mogli bi se smanjiti ti troškovi – ali istovremeno očuvati stroga pravila EU-a za zaštitu ljudi i okoliša.

Dio 3�: Pravila

U ovom dijelu želimo uspostaviti nova pravila kojima ćemo pomoći svim poduzećima u EU-u da:

• potpuno iskoriste TTIP, posebno manja poduzeća;

• pristupe energiji i sirovinama koje su im potrebne;

• zaštite svoje intelektualno vlasništvo – istraživanje i ideje u pozadini novih proizvoda;

• ulažu s povjerenjem, znajući da imaju zaštitu ako nešto krene po zlu, uštede vri‑jeme i novac pri carinskim formalnostima.

Također želimo da se u ovom dijelu utvrdi sljedeće:

• mjere kojima se održivi razvoj stavlja u srce TTIP-a;

• formalni sustav kojim se osigurava da se civilno društvo može pouzdati u nas;

• mehanizam za rješavanje sporova između vlada u EU-u i SAD-u, u koji svi imaju povjerenje.

9SADRŽAJ TT I P ‑A – PREGLED

3 di

jela

1� Pristup tržištu 2� Regulatorna suradnja 3� Pravila

24 p

ogla

vlja

1.1. Carine i pristojbe Horizontalno poglavlje 3.1. Održivi razvoj

(SD)

1.2. Usluge 2.1. Regulatorna usklađenost

3.2. Energija i sirovine (ERM)

1.3. Javna nabava2.2. Tehničke prepreke trgovini (TBT)

3.3. Carine i olakšavanje trgovine (CTF)

1.4. Pravila o podrijetlu

2.3. Sigurnost hrane te zdravlje životinja i biljaka (SPS)1

3.4. Mala i srednja poduzeća (MSP)

Posebne industrije

3.5. Zaštita ulaganja, Rješavanje sporova između ulagača i države (ISDS)

2.4. Kemikalije3.6. Rješavanje sporova između država (SSDS)

2.5. Kozmetički proizvodi

3.7. Tržišno natjecanje

2.6. Inženjerstvo

3.8. Intelektualno vlasništvo (IP) i oznake zemljopisnog podrijetla (GI)

2.7. Informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT)

2.8. Medicinski proizvodi

2.9. Pesticidi

2.10. Farmaceutski proizvodi

2.11. Proizvodnja tekstila

2.12. Vozila

1 Službeni naziv ovog poglavlja jest „Sanitarna i fitosanitarna (SPS) pitanja”.

10 U T T I P ‑U

Sadržaj TTIP‑a – poglavlje po poglavljeŽelimo učiniti sve što je u našoj moći kako bi se osigurala transparentnost pregovora o TTIP-u.

Zato smo sada napredovali više nego ikad u pregovorima o trgovinskim sporazumima EU-a – objavom pregovaračkih tekstova EU-a za poglavlja za koja smo ih već sastavili.

To su dokumenti koje dajemo svojim sugo‑vornicima u SAD‑u tijekom izravnih pregovora koji traju tjedan dana. Naši i njihovi tekstovi osnova su za naše rasprave.

Postoje dvije vrste dokumenata:

• Prijedlozi tekstova – to su početni EU-ovi prijedlozi pravnih tekstova kojima su obuhvaćene teme u TTIP-u.

Konačni tekst sporazuma bit će rezultat pregovora o tim tekstovima.

• Stajališta – u njima je utvrđen i opisan pristup EU-a temama pregovora u TTIP-u.

Možete ih pronaći na internetu na www.ec.europa.eu/trade.

U nastavku ovog vodiča za svako poglavlje TTIP-a objašnjeno je sljedeće:

• razlozi zbog kojih pregovaramo o toj temi;• što želimo postići;• glavna osjetljiva područja ili problemi kojih

smo svjesni i što činimo kako bismo ih uzeli u obzir.



11

Dio 1� TTIP‑a

Pristup tržištuOstvarivanje boljeg pristupa tržištu EU-a

Poglavlje 1.1. Carine i pristojbe Smanjiti ili ukinuti carinske pristojbe na uzajamni izvoz

Poglavlje 1.2. Usluge Olakšati prodavanje usluga u SAD-u

Poglavlje 1.3. Javna nabava Dopustiti poduzećima iz EU-a da se natječu za javne ugovore u SAD-u

Poglavlje 1.4. Pravila podrijetla Dogovoriti se oko pravila kojima se utvrđuje odakle dolazi proizvod

12 U T T I P ‑U

1�1� Trgovina robom i carine u TTIP‑u

Smanjivanje troškova izvoza i uvoza robe između EU‑a i SAD‑a

U ovom poglavlju želimo postići sljedeće:

• ukinuti carinske pristojbe i ostale prepreke trgovini;

• potaknuti gospodarstvo i stvoriti radna mjesta;

• pomoći poduzećima iz EU-a da rastu i natječu se u cijelom svijetu.

Razlozi za pregovaranje o trgovini robom i o carinskim pristojbama

Zbog carinskih pristojbi (u govornom jeziku: carine) trgovina robom postaje skuplja.

Carinama se poduzećima iz EU-a otežava prodaja njihovih proizvoda u SAD-u jer su zbog njih skuplji od američkih proizvoda.

Prosječan iznos carinskih pristojbi između EU-a i SAD-a relativno je nizak i iznosi nešto manje od 2 %. Ali situacija za pojedine proizvode u prosjeku je različita:

• Više od polovice trgovine između EU-a i SAD-a oslobođeno je carina.

• Na većinu ostalih primjenjuju se vrlo različite carine, od 1 – 3 % za osnovnu robu, kao što su sirovine, do 30 % za robu kao što su odjeća i cipele.

• Neke su carinske pristojbe toliko visoke da onemogućuju bilo kakvu trgovinu. Na primjer, američke carine iznose:– gotovo 140 % na neke mliječne

proizvode;– više od 130 % na kikiriki.

• U nekim su slučajevima carinske pristojbe SAD-a i EU-a različite čak i za isti proizvod. Na primjer:– za automobile:

▶ carinska pristojba koju EU naplaćuje na uvoz iz SAD-a iznosi 10 %;

▶ carinska pristojba koju SAD napla-ćuje na uvoz iz EU-a iznosi samo 2,5%;

– za željezničke vagone:▶ SAD naplaćuje 14 % carine na uvoz;▶ EU naplaćuje samo 1,7 % carine na

uvoz iz SAD-a.

EU želi ukinuti te carinske pristojbe i ostale prepreke trgovini, kao što su dugotrajne administrativne provjere, zbog kojih se povećava trošak trgovine robom.

Ciljevi EU‑a

Ovim bi se poglavljem ukinule gotovo sve carinske pristojbe u trgovini između EU-a i SAD-a.

Time bi se postiglo sljedeće:

• ostvarile bi se neposredne uštede za poduzeća EU-a;

• stvorili bi se učinci „prelijevanja” – koristi koje nisu izravno povezane s trgovinom; primjerice:– ukidanjem carina snizio bi se trošak

robe koju uvozimo...– ... čime bi se povećala prodaja...– ... što bi značilo više radnih mjesta kako

bi tvrtke mogle više proizvoditi...– ... čime bi se potaknula potražnja od

osoba koje su zaposlene na tim novim radnim mjestima za ostalim proizvodima koje proizvodimo.

• potaknula bi se trgovina robom između EU-a i SAD-a.

13PR ISTUP TRŽ IŠTU

Osjetljiva ili kontroverzna pitanja

Većina carina nestat će prvog dana primjene sporazuma jer će tako nastati malo negativnih učinaka.

U slučajevima kada bi ukidanje carina u EU-u moglo uzrokovati teškoće za poduzeća EU-a,

želimo dogovoriti duži rok postupnog ukidanja kako bi se poduzećima omogućilo da se prilagode.

Ako još uvijek bude problema, čak i s dužim razdobljima postupnog ukidanja, samo bismo djelomično otvorili svoje tržište.

1�2� Usluge u TTIP‑u

Pomaganje tvrtkama iz EU‑a koje pružaju usluge da djeluju na tržištu EU‑a


• osigurati da se poduzeća iz EU-a koja pružaju usluge mogu natjecati u SAD-u pod istim uvjetima kao poduzeća iz SAD-a;

• zaštititi pravo vlada EU-a da vode javne službe onako kako žele.

Razlozi za pregovaranje o uslugama

Usluge su važne. One su temelj gospodarstva EU-a i SAD-a.

Štoviše, one čine 60 % gospodarstva – i radnih mjesta – u EU-u. EU i SAD već uvoze mnogo usluga jedna u drugu.

Ali tvrtke iz EU-a još uvijek nailaze na prepreke kada pokušavaju prodavati svoje usluge na tržištu SAD-a.

TTIP-om se nastoje ukloniti te prepreke. Njime bi se uspostavila pravila kojima se smanjuju ili ukidaju određena ograničenja koja trenu-tačno postoje, kao što je ograničenje udjela

američkog poduzeća u vlasništvu dionika EU-a, te osim toga:

• osigurava jednako postupanje prema dobavljačima iz EU-a i SAD-a;

• štite se sektori koji su osjetljivi za EU ili SAD, kao što su javne usluge;

• podupire pravo vlada na:– utvrđivanje standarda kvalitete ili

sigurnosti;– uređivanje usluga na neke druge načine.

Ciljevi EU‑a

U ovom dijelu sporazuma želimo osigurati najmanje sljedeće koristi za poduzeća i stručnjake EU-a:

• pristup – ukloniti prepreke s kojima se poduzeća iz EU-a susreću u određenim sektorima, poput:– telekomunikacija, uključujući ogra-

ničenja udjela američkog poduzeća u vlasništvu dionika EU-a;

– jaružanje luka i kanala kako bi se uklonilo blato ili kamenje.

• mobilnost – omogućivanje stručnjacima poput arhitekata:– da posluju na drugoj strani Atlantika

zahvaljujući uzajamnom priznavanju kvalifikacija;

14 U T T I P ‑U

– jednostavniji pristup području SAD-a.

• licenciranje i odobrenja – dogovoriti se o visokim standardima zahvaljujući kojima je pojedincima i poduzećima lakše dobiti dozvole ili službeno odobrenje da ponude usluge kao što su:– bankarstvo i osiguranje;– računovodstvo;– savjetovanje u upravljanju;– pravni savjeti.

• nova pravila – dogovoriti se o novim pravilima za industrije koje su od ključne važnosti za europsko gospodarstvo, kao što su:– telekomunikacije;– e-trgovina;– financijske usluge;– poštanske i kurirske usluge; – pomorski promet,

zahvaljujući kojima bismo mogli više izvoziti – primjerice, osiguravanjem sljedećeg:

– tvrtke EU-a i SAD-a mogu se natjecati pod jednakim uvjetima na oba tržišta;

– vlade postupaju prema tvrtkama iz EU-a i SAD-a na isti način;

• regulatorna tijela mogu bliskije surađivati u budućnosti.

• sigurnost – osiguravanje najčvršćih mogu-ćih jamstava iz SAD-a da će poduzeća iz EU-a imati najmanje jednak pristup tržištu SAD-a kao i dosad.

• zaštita – za osjetljive sektore kao što su:– TV, radio i filmovi;– javno zdravlje i obrazovanje;– društvene usluge;– distribucija vode.


U ovom su području neka pitanja osjetljiva ili kontroverzna.

Slijedi sažetak glavnih pitanja i što činimo u pogledu svakog od njih.

Osjetljivo pitanje/problem Odgovor EU-a

1� Javne usluge

„TTIP‑om se ugrožava posebna uloga javnih službi u sektorima kao što su zdravstvo, obrazovanje, socijalne usluge ili voda.”

EU ne preuzima nikakve obveze u području zdravstvenih usluga, obrazovnih usluga ili usluga socijalne skrbi koje se financiraju iz državnog proračuna. Isto se primjenjuje na prikupljanje, pročišćavanje i distribuciju vode. Države članice mogu sada, i u budućnosti, u tim područjima poduzimati sve mjere koje žele.

2� Kultura

„TTIP‑om se ugrožava kulturna raznolikost u Europi.”

Mi ne pregovaramo u područjima kao što su film, radio ili televizija. Time se omogućuje državama članicama da poduzmu sve mjere koje žele, odnosno, da odrede kvote za europsku produkciju.

3� Zaštita podataka

„S TTIP‑om više ne bi bili zaštićeni naši osobni podaci.”

Standardi zaštite podataka neće biti dio pregovora o TTIP-u. TTIP-om će se osigurati da nad svim obvezama prevladava zakonodavstvo EU-a o zaštiti podataka.

15PR ISTUP TRŽ IŠTU

1�3� Javna nabava u TTIP‑u

Omogućivanje poduzećima iz EU‑a da sudjeluju u više javnih natječaja u SAD‑u

U ovom poglavlju želimo poduzećima iz EU-a omogućiti sljedeće:

• da podnose ponude za veći udio u proizvodima i uslugama koje kupuju javna tijela SAD-a;

• da se natječu s poduzećima iz SAD-a pod istim uvjetima.

Razlozi za pregovaranje o javnoj nabavi

Javni natječaji odnose se na iznos novca poreznih obveznika koji javna tijela troše na kupnju robe, radova ili usluga.

EU i SAD imaju najveća tržišta javnih ugovora u cijelom svijetu i imaju pravila čiji je cilj osigu-rati da se javni novac troši na transparentan, učinkovit i nediskriminacijski način.

Poduzeća se svejedno suočavaju s prepre-kama kada pokušavaju dobiti javne ugovore s druge strane Atlantika. Ponekad im čak nije dopušteno sudjelovanje u natječaju.

TTIP-om se osigurava prilika za:

• uklanjanje preostalih prepreka i• osiguravanje da poduzeća EU-a i SAD-a

mogu sudjelovati u javnim natječajima pod jednakim uvjetima.

Daljnje otvaranje javne nabave s druge strane Atlantika bilo bi dobro za EU i za SAD.

Javnim tijelima s ograničenim proračunima može donijeti sljedeće:

• bolju vrijednost za novac;• više izbora;• veću gospodarsku učinkovitost;

• dobro upravljanje.

Poduzećima bi moglo donijeti sljedeće:

• povećati potražnju za njihovim proizvodima ili uslugama;

• stvoriti prilike za rast;• zaštititi preostale poslove i stvoriti nove.

Ciljevi EU‑a

Želimo osigurati da u ovom dijelu sporazuma ostvarimo sljedeće:

• dogovorimo pravila kojima će se osigurati da nema diskriminacije prema poduzećima iz EU-a ili SAD-a u pogledu sudjelovanja u javnim natječajima na uzajamnim tržištima;

• dogovorimo pravila kojima ćemo što je više moguće povećati transparentnost u javnim natječajima kako bi poduzeća iz EU-a i SAD-a bila svjesna prilika s druge strane Atlantika;

• povećamo prilike za poduzeća iz EU-a i SAD-a da sudjeluju u javnim natječajima na svim državnim razinama, na nacional-noj ili podnacionalnoj razini, saveznoj ili podsaveznoj, bez diskriminacije.


Trenutačno nismo svjesni posebno osjetljivih pitanja ili područja u kojima su ljudi izrazili posebnu zabrinutost.

Želimo otvoriti tržišta javne nabave na temelju pravila transparentnosti i nediskriminacije koja su slična pravilima primjenjivima u skladu s pravom EU-a.

16 U T T I P ‑U

TTIP neće utjecati na sljedeće:

• sposobnost javnih tijela da podugovaraju javnu uslugu ili je obavljaju u kući;

• sposobnost javnih tijela da biraju robu, usluge i radove kojima se promiče sljedeće:

– zdravlje i dobrobit ljudi;– zaštita okoliša;– društveni napredak;– ostvarivanje prava iz radnog odnosa.

1�4� Pravila o podrijetlu u TTIP‑u

Dogovaranje o pravilima kojima se utvrđuje koji proizvodi imaju koristi od TTIP‑a

U ovom poglavlju želimo stvoriti jed-nostavna pravila kojima se jamči da su proizvodi na koje se primjenjuje TTIP stvarno proizvedeni u Europi ili SAD-u

Razlozi za pregovore o pravilima o podrijetlu

Pravila o podrijetlu ključni su dio svakog sporazuma o trgovini. Njima se utvrđuje kada se proizvod može proizvoditi u zemljama koje su potpisale taj sporazum.

Pravilima o podrijetlu jamči se da se sporazum o trgovini može primjenjivati samo na proiz-vode koji su stvarno povezani s predmetnim državama – primjerice, oslobođenje od obveze plaćanja carina.

Proizvodi iz drugih zemalja ne uživaju iste prednosti.

Želimo upotrijebiti TTIP za sljedeće:

• kako bismo osigurali da su naša pravila u skladu s potrebama industrije i da se njima promiču trgovina i ulaganja preko Atlantika;

• kako bismo se dogovorili o zajedničkom načinu za utvrđivanje mjesta proizvodnje proizvoda; danas:– carinska tijela SAD-a provjeravaju to

s uvoznikom;– carinska tijela EU-a provjeravaju

s carinskim tijelima druge zemlje koja je potpisala sporazum o trgovini.

• kako bismo razvili zajednička pravila o tome što je potrebno za dokazivanje podrijetla proizvoda.

Ciljevi EU‑a

U ovom dijelu sporazuma želimo ostvariti sljedeće:

• jednostavnija pravila o podrijetlu koja proizvođači i izvoznici u EU-u mogu lako razumjeti i primjenjivati;

• pravila o podrijetlu kojima se uzimaju u obzir budući trendovi u proizvodnji i poticanju inovacija;

• postupke za:– osiguravanje da učinkovito primjenju-

jemo pravila;– ograničavanje prijevare;– olakšavanje trgovine uklanjanjem

nepotrebnih preporuka.

17

Dio 2� TTIP‑a

Regulatorna suradnjaSmanjivanje birokracije i troškova – bez traženja prečaca

Horizontalna poglavlja

Poglavlje 2.1. Regulatorna suradnja

Dogovor o načinima suradnje na uspostavi novih pravila.

Poglavlje 2.2. Tehničke prepreke trgovini (TBT)

Smanjiti troškove usklađivanja s uzajamnim standardima.

Poglavlje 2.3.Sigurnost hrane i životinja i zdravlje biljaka (SPS)

Osigurati siguran uvoz hrane, životinja i biljaka uz smanjivanje nepotrebne birokracije.

Posebne industrije

Poglavlje 2.4. Kemikalije

Poglavlje 2.5. Kozmetički proizvodi

Poglavlje 2.6. Inženjerstvo

Poglavlje 2.7. Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT)

Poglavlje 2.8. Medicinski proizvodi

Poglavlje 2.9. Pesticidi

Poglavlje 2.10. Farmaceutski proizvodi

Poglavlje 2.11. Proizvodnja tekstila

Poglavlje 2.12. Vozila

18 U T T I P ‑U

2�1� Regulatorna suradnja u TTIP‑u

Smanjivanje birokracije za poduzeća EU‑a – bez prečica

U ovom poglavlju želimo zajedno raditi prema propisima EU-a i SAD-a koji su:

• sukladniji jedni s drugima...

• ... njima će se poticati stvaranje radnih mjesta i rast...

• ... te ponuditi potrošačima više izbora.

Razlozi za pregovore o regulatornoj suradnji

Globalizacija znači da sve više poduzeća nailazi na probleme s izvozom povezane sa zadovoljavanjem pravila i propisa različitih zemalja.

Kako bi mogla izvoziti u SAD, poduzeća EU-a moraju poštovati propise SAD-a. To može biti skupo, posebno za mala poduzeća, ako su pravila SAD-a i EU-a vrlo različita.

Uzmite, primjerice, razlike u stvarima kao što su boja žica ili utičnice ili utikači koji se upotrebljavaju s dvije strane Atlantika. To znači da za poduzeće iz EU-a može biti skuplje proizvoditi isti proizvod za tržište SAD-a nego za tržište EU-a.

Zato u ovom dijelu želimo smanjiti te troš-kove – bez smanjivanja naše razine zaštite:

• zdravlja ljudi;• njihove dobrobiti ili potrošačkih prava;• okoliša;• ostalih stvari koje koriste društvu u cjelini.

Time bi se pridonijelo sljedećem:

• poticanju rasta i stvaranju radnih mjesta u Europi;

• pružanju većeg izbora europskim potrošačima.

Ciljevi EU‑a

1� Zajedničko uređivanjeŽelimo dogovoriti načine za bliskiju suradnju regulatornih tijela EU-a i SAD-a u sljedećim područjima:

• razvoj novih propisa;• revizija postojećih propisa koji u velikoj

mjeri utječu na trgovinu i ulaganja između EU-a i SAD-a.

Time bi se postiglo sljedeće:

• stvorilo bi se više prilika za povećanje kvalitete proizvoda i usluga;

• utvrdili bi se zahtjevi za proizvode u EU-u i SAD-u koji su sličniji nego sada;

• snizili bi se troškovi poduzeća u pogledu ispunjivanja tih zahtjeva.

TTIP-om bi se utvrdili načini na koje regula-torna tijela mogu učiniti sljedeće:

• početi zajedno surađivati na određenom području;

• razmjenjivati informacije;• uzajamno se savjetovati.

U okviru bliskije suradnje, EU i SAD štitili bi sljedeće:

• pravo druge strane na zakonsko uređivanje u javnom interesu;

• neovisnost regulatornih tijela.

2� Suradnja na međunarodnoj raziniŽelimo također raditi sa SAD-om na promicanju:

• međunarodne regulatorne suradnje;• međunarodno dogovorenih pristupa

uređivanju.

19REGULATORNA SURADNJA

3� Osnivanje institucija kao što je tijelo za suradnju u području zakonskog uređivanja�

Osim toga, želimo stvoriti institucije koje će činiti sljedeće:

• pomoći nam da osiguramo da u praksi primijenimo mjere dogovorene u ovom dijelu TTIP-a;

• utvrdimo moguće nove inicijative u kojima bi regulatorna tijela mogla surađivati.





1� Niža zaštita

„Pregovorima o TTIP‑u smanjit će se zaštita potrošača i okoliša.”

Zadržat ćemo svoje visoke razine zaštite. U nizu područja, propisima EU-a i SAD-a osigurava se slična razina zaštite i ona bi mogla biti sukladna. U drugima ćemo zadržati svoje visoke razine zaštite.

2� Pravo na regulaciju

„TTIP će utjecati na pravo EU‑a da donosi nove propise.”

TTIP-om će se potvrditi pravo vlada na regulaciju u cilju ostvarivanja legitimnih ciljeva javne politike.

3� Načela uređivanja

„TTIP‑om, a posebno Tijelom za regulatornu suradnju koje će njime biti osnovano, smanjit će se uloga parlamenata, vlada ili dionika u postupku zakonskog uređivanja.”

TTIP-om se neće mijenjati pravila o donošenju propisa utvrđena u ugovorima EU-a.

2�2� Tehničke prepreke trgovini (TBT) u TTIP‑u

Smanjenje prepreka trgovini između EU‑a i SAD‑a koje proizlaze iz razlika kao što su označivanje ili ispitivanje sigurnosti

U ovom poglavlju želimo učiniti sljedeće:• poboljšati način suradnje između EU-a

i SAD-a na tehničkim zahtjevima za proizvode;

• smanjiti nepotrebno ponavljanje i troškove postupaka uspostavljenih za provjeru proizvoda;

• olakšati pristup informacijama o pravi-lima koja se primjenjuju na proizvode.

Razlozi za pregovaranje o tehničkim preprekama trgovini

Tehnički zahtjevi postoje u svim sektorima gospodarstva. Oni utječu na većinu proizvoda koje kupujemo. Primjeri su sljedeći:

• sigurnost igračaka;• sigurnost i energetska učinkovitost

kućanskih uređaja.

20 U T T I P ‑U

Ti se tehnički zahtjevi mogu utvrditi obveznim tehničkim propisima i dobrovoljnim normama kojima se određuje sljedeće u pogledu proizvoda:

• veličina i oblik;• dizajn;• stavljanje etiketa, označivanje i pakiranje;• funkcija i djelovanje.

Kada ti zahtjevi sprečavaju trgovinu, nazi-vamo iz tehničkim preprekama trgovini (TBT). Posebni postupci koji se upotrebljavaju za provjeru usklađenosti proizvoda s tim zahtje-vima također su obuhvaćeni definicijom TBT-a.

Ti takozvani „postupci ocjenjivanja suklad-nosti” mogu uključivati sljedeće:

• ispitivanje proizvoda;• inspekciju;• potvrđivanje.

Vlade obično uvode takve tehničke zahtjeve u javnom interesu. Primjerice, za zaštitu:

• zdravlja i sigurnosti ljudi;• života i zdravlja životinja i biljaka;• okoliša;• potrošača od nepoštene poslovne prakse.

Iako EU i SAD često imaju slične ciljeve kada uvode svoje tehničke propise, stvarne norme i postupci za provjeru proizvoda ponekad se bitno razlikuju. Zbog toga mogu nastati nepo-trebne prepreke trgovini, odnosno TBT-ovi.

Ciljevi EU‑a


• mogućnost primjene međunarodnih normi (kao što su norme dogovorene u Međuna-rodnoj organizaciji za normizaciju (ISO)) s ciljem lakšeg izvoza u SAD. Takve se norme u velikoj mjeri upotrebljavaju u EU-u i cijelom svijetu;

• ukloniti ili barem smanjiti nepotrebne dvostruke ili opterećujuće postupke za provjeru proizvoda;

• osigurati jednostavan pristup informa-cijama o propisima i normama koje se primjenjuju na proizvode u SAD-u i EU-u;

• poboljšati suradnju između tijela za normizaciju EU-a i SAD-a u izradi novih normi; time će se smanjiti razlike te će se možda čak moći dogovoriti o zajedničkim normama;

• ostvariti veću transparentnost u sustavu SAD-a o normama.


Tehnički zahtjevi i postupci za provjeru proizvoda u EU-u i SAD-u bitno su različiti.

Vlade i poduzeća s obiju strana Atlantika uložili su mnogo u upravljanje svojim susta-vima i njihov razvoj. To moramo uzeti u obzir


Razina sigurnosti ICT‑a

„TTIP‑om će se uzrokovati niža razina sigurnosti komercijalnih proizvoda ICT‑a.“

EU neće prihvatiti nižu razinu sigurnosti. Ideja je uspostaviti zajednička načela za ocjenjivanje sukladnosti proizvoda s propisima.


2�3� Sigurnost hrane i životinja i zdravlje biljaka u TTIP‑u2

Zajednički rad na poticanju izvoza hrane uz zaštitu strogih standarda EU‑a

U ovom poglavlju želimo postići sljedeće:• skratiti vrijeme koje je potrebno SAD-u

da odobri uvoz hrane iz EU-a;• pomoći regulatornim tijelima iz EU-a

i SAD-a da u budućnosti bliskije sura-đuju na pitanjima kao što je dobrobit životinja;

• očuvati stroge standarde EU-a u pogledu sigurnosti hrane.

Razlozi za pregovaranje o tome

Uvoz životinja, biljnih materijala i prehram-benih proizvoda može predstavljati rizik za našu stoku, biljke i ljude.

U svakodnevnom se govoru to naziva sani-tarnim i fitosanitarnim (SPS) pitanjima.

Propisi u tom području mogu imati velik učinak na trgovinu. Zakonima EU-a i SAD-a osigurava se visoka razina zaštite, ali ponekad drugačijim sredstvima. Posljedica toga može biti skupo udvostručivanje provjera proizvoda čija je sigurnost već dokazana.

Ili sam postupak može biti dugotrajan ili opterećujući.

Primjerice, u slučaju europskih breskvi. Postupak njihova odobrenja za prodaju na tržištu SAD-a još je uvijek u tijeku, a traje već 12 godina. Naravno, time se proizvođači iz EU-a stavljaju u vrlo nepovoljan položaj.

Općenito je cilj ovog poglavlja u TTIP-u sljedeći:

• svesti na najmanju moguću razinu učinke propisa na trgovinu poticanjem regulator-nih tijela iz EU-a i SAD-a na suradnju;

• poštovati legitimne ciljeve zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljaka;

• ukloniti nepotrebne prepreke trgovini;• poboljšati transparentnost i pružiti jasne

rokove za odobravanje uvoza ili novih proizvoda.

Ciljevi EU‑a

U ovom dijelu TTIP-a želimo stvoriti povla-šteno partnerstvo sa SAD-om putem:

• pragmatičnih i brzih postupaka i odluka o propisima povezanima s trgovinom;

• jedinstvenog postupka odobravanja izvoza iz svih zemalja EU-a, kao što postoji jedinstveni postupak odobravanja uvoza iz SAD-a u EU;

• jasnog i transparentnog postupka i rokova kojima se odražava činjenica da smo jedni drugima najvažniji trgovinski partner;

• osnove za suradnju na propisima – uključu-jući u području dobrobiti životinja – u cilju izbjegavanja razlika kojima se sprečava trgovina;

• snažnih mehanizama za rješavanje pitanja trgovine.


U ovom su području neka pitanja osjetljiva ili kontroverzna. Slijedi sažetak glavnih pitanja i što činimo u pogledu svakog od njih.

2 Službeni naziv ovog poglavlja jest „Sanitarna i fitosanitarna (SPS) pitanja”.

22 U T T I P ‑U


1� Sigurnost hrane

„TTIP‑om će se sniziti pravila sigurnosti hrane EU‑a, koja su stroža od onih u SAD‑u. TTIP‑om će se otvoriti utrka do dna.”

Nije istina da su pravila EU-a uvijek stroža. SAD i EU jednako su jasno izjavili da se TTIP-om neće promijeniti postojeća pravila o sigurnosti hrane. EU će očuvati svoja ograničenja u pogledu hormona ili pospješivača rasta u uzgoju stoke, a SAD će zadržati svoja pravila o mikrobiološkim onečišćivačima.

2� GMO‑i

„TTIP‑om će se prisiliti EU da dopusti uzgoj genetski modificiranih biljaka.”

Uzgoj i prodaja genetski modificiranih organizama podliježu postupku odobravanja u skladu sa zakonodavstvom EU-a. TTIP-om se to zakonodavstvo neće promijeniti. Države EU-a moraju se složiti s uzgojem genetski modificiranih biljaka. To se TTIP-om neće promijeniti.

3� Dobrobit životinja

„TTIP‑om će se prisiliti EU da donese niže standarde za dobrobit životinja.”

TTIP neće utjecati na zakonodavstvo EU-a o dobrobiti životinja. EU želi uspostaviti formalni dijalog o dobrobiti životinja s regulatornim tijelima vlade SAD-a. To nastojimo ostvariti u svim svojim bilateralnim sporazumima o trgovini u cilju promicanja najviših mogućih standarda dobrobiti životinja.

2�4� Kemikalije u TTIP‑u

Unaprjeđenje suradnje između regulatornih tijela EU‑a i SAD‑a

U ovom poglavlju želimo postići sljedeće:• pomoći regulatornim tijelima iz EU-a

i SAD-a da bolje surađuju putem postojećih tijela;

• što je više moguće izbjegavati nepo-trebne troškove uzrokovane različitim propisima u EU-u i SAD-u;

• poštovati stroge standarde EU-a kojima se štite ljudi i okoliš.

Razlozi za pregovaranje o kemikalijama

Vjerujemo da ima mjesta za poboljšanje načina suradnje između regulatornih tijela EU-a i SAD-a, uključujući putem:

• razmjene relevantnih tehničkih i znan-stvenih informacija između regulatornih

tijela kako bi oni bili bolje informirani kada donose odluke o propisima;

• stavljanja na raspolaganje najnovijeg znanja za uređivanje novih i nastajućih znanstvenih pitanja.

Ciljevi EU‑a

Želimo osigurati da u ovom dijelu sporazuma ostvarimo sljedeće:

• stvorimo mehanizme za bolju suradnju između naših regulatornih tijela u okviru naših postojećih sustava;

• promičemo uporabu relevantnih međuna-rodnih normi kao što su Globalno usklađeni sustav UN-a (GHS) za razvrstavanje i označivanje tvari;

• razmjenjujemo informacije o novim i nastajućim znanstvenim pitanjima.



U ovom su području neka pitanja posebno osjetljiva ili kontroverzna. Slijedi sažetak

glavnih pitanja i što činimo u pogledu svakog od njih.


1� Norme

„Bliskija suradnja između regulatornih tijela mogla bi značiti da će regulatorna tijela iz EU‑a sporije predlagati nove zakonodavne mjere o kemikalijama.”

Suradnjom u području kemikalija između regulatornih tijela EU-a i SAD-a podržao bi se način na koji svaka od zemalja provodi svoje zakone.

U EU-u to uključuje dva propisa o:– registraciji, evaluaciji, odobravanju i ograničavanju kemikalija

(REACH) i– klasificiranju, označivanju i pakiranju (CLP);

U SAD-u oni uključuju Zakon o kontroli otrovnih tvari (TSCA).

I dalje ćemo:– utvrđivati nove mjere u skladu s postupcima i rokovima

propisanima u našim zakonima i propisima;– nastojati ostvariti razinu zdravlja i zaštite okoliša propisanu

u tim zakonima.

2� Novi problemi

„Ako EU i SAD budu bliskije surađivali na novim ili nastajućim znanstvenim pitanjima, moglo bi se oslabiti ili usporiti donošenje novog zakonodavstva EU‑a.“

EU će u potpunosti očuvati svoje pravo zakonskog uređivanja i djelovanja ondje gdje je to potrebno.

2�5� Kozmetički proizvodi u TTIP‑u

Pomaganje regulatornim tijelima iz EU‑a i SAD‑a da surađuju u području sigurnosti potrošača


• omogućiti regulatornim tijelima iz EU-a i SAD-a da surađuju na pitanjima kao što su sigurnosna ispitivanja i označi-vanje proizvoda;

• ubrzati vrijeme potrebno za ispitivanje i odobravanje novih proizvoda.

Razlozi za pregovaranje o kozmetičkim proizvodima

Regulatorna tijela iz EU-a i SAD-a već surađuju jedna s drugima u tom području iako EU i SAD imaju različite sustave za uređivanje kozmetičkih proizvoda.

TTIP bi mogao koristiti potrošačima i industriji omogućivanjem bolje suradnje regulatornih tijela na pitanjima kao što je provjera

24 U T T I P ‑U

sigurnosti novih, boljih proizvoda, kako bi ih potrošači mogli kupiti brže nego sada.

Ciljevi EU‑a


• dogovoriti se o bliskijoj suradnji u području znanstvenih procjena sigurnosti;

• dogovoriti se o radu na alternativnim metodama ispitivanju na životinjama i poticati postupno ukidanje ispitivanja na životinjama u cijelom svijetu;

• unaprijediti tehničku suradnju između regulatornih tijela u cilju lakšeg odobrava-nja u SAD-u UV-filtera koji su već odobreni u EU-u;

• zajednička suradnja na označivanju primjenom međunarodne prakse;

• suradnja u novim područjima kao što su:– označivanje alergena;– nadzor tržišta kao bi se osiguralo da

proizvodi ostaju sigurni nakon što ih poduzeća počnu prodavati potrošačima.

• stvaranje osnove za zajednički razvoj propisa u novim područjima koja još nisu potpuno uređena.





1� Zabranjene tvari

„Komisija namjerava na temelju TTIP‑a promijeniti popis zabranjenih tvari u kozmetici u EU‑u.”

TTIP-om se neće izmijeniti EU-ov popis 1 372 zabranjene tvari.

U pogledu novih tvari, EU i SAD mogli bi imati koristi od zajedničkoga znanstvenog ocjenjivanja koje bi moglo dovesti do novih zabrana ili ograničenja.

2� Promjene u pravu EU‑a

„TTIP će značiti da će se kozmetički proizvodi koji sadržavaju zabranjene tvari prodavati u EU‑u.”

Kozmetički proizvodi, kao i svi drugi proizvodi koji se prodaju u EU-u, morat će biti u skladu s propisima EU-a. Tu činjenicu ne može promijeniti nijedan sporazum o trgovini.

3� Dopuštene tvari

„Koji je cilj u pogledu popisa dopuštenih tvari?”

EU-ov popis dopuštenih kemijskih sastojaka – kao što su UV-filtri – duži je od popisa SAD-a.

U okviru TTIP-a željeli bismo omogućiti SAD-u da upotrijebi znanstvene ocjene EU-a za vlastiti postupak odobravanja.

4� Načelo predostrožnosti

„TTIP će utjecati na načelo predostrožnosti.”

Načelo predostrožnosti utjelovljeno je u pravu EU-a. TTIP-om se to neće promijeniti.


2�6� Industrijski proizvodi u TTIP‑u

Održavanje visokih standarda uz olakšavanje izvoza

U ovom poglavlju želimo pomoći regula-tornim tijelima iz EU-a i SAD-a da zajedno rade na sljedećem:• usklađivanju naših tehničkih zahtjeva

i načina ispitivanja;• održavanju visokih standarda EU-a;• olakšavanju uvoza i izvoza industrijskih

proizvoda.

Razlozi za pregovore o industrijskim proizvodima

Trgovina industrijskim proizvodima – kao što su hladnjaci, utikači, mobilni telefoni, jahte, traktori, tlačna oprema – između EU-a i SAD-a čini oko 25 % sve trgovine između nas.

U sektoru elektrotehnike i strojarstva u EU-u postoji oko 200 000 poduzeća. Ona zajedno zapošljavaju gotovo 5 milijuna ljudi u EU-u.

Međutim, u nekim slučajevima postoje velike razlike između dvije strane Atlantika u

• tehničkim propisima te• normama i postupcima kojima se provje-

rava zadovoljavanje standarda.

Zbog toga može biti teže uvoziti ili izvoziti proizvode.

Želimo unaprijediti suradnju između EU-a i SAD-a u tim područjima.

To bi se najučinkovitije moglo ostvariti kada jedna od stranaka počne izrađivati nove propise.

U idealnom slučaju željeli bismo uskladiti svoje tehničke zahtjeve i postupke provjere.

Regulatorna tijela mogla bi uzajamnom suradnjom smanjiti tehničke razlike između EU-a i SAD-a uz poštovanje naših visokih standarda. Na primjer, oni bi mogli odlučiti da bi boje žica u strojevima trebale biti jednake.

EU nastoji utvrditi proizvode koji bi najviše imali koristi od suradnje između regulatornih tijela.

Ciljevi EU‑a

Želimo raditi sa SAD-om na:

• uporabi normi koje se upotrebljavaju u EU-u i drugim zemljama u svijetu, kao što su one koje je utvrdila:– Međunarodna organizacija za normi-

zaciju (ISO),– Međunarodna elektrotehnička komisija

(IEC),

kao načinu za zadovoljavanje propisa SAD-a.

• smanjenju troškova povjere usklađenosti proizvoda s normama SAD-a;

• uspostavljanju komunikacije između regulatornih tijela EU-a i SAD-a na samom početku postupka u cilju izbjegavanja razlika između njihovih propisa.

26 U T T I P ‑U



Standardi sigurnosti

„Rezultat pregovora o TTIP‑u bit će utrka do dna standarda sigurnosti.”

EU neće sklapati kompromise u pogledu standarda sigurnosti. Ideja je uskladiti tehničke zahtjeve uz održavanje visokih standarda sigurnosti kad je to moguće.

2�7� Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) u TTIP‑u

Suradnja na provedbi normi i zaštiti potrošača


• unaprijediti način na koji provodimo propise i štitimo potrošače;

• olakšati tvrtkama iz EU-a uvoz u SAD; te

• smanjiti nepotrebne troškove.

Razlozi za pregovaranje o ICT‑u

U području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) već se primjenjuju globalne norme i tehničke specifikacije.

EU i SAD mogle bi surađivati na druge načine od kojih će imati koristi potrošači, poduzeća i državna tijela.

Ciljevi EU‑a

U području ICT-a želimo postići sljedeće:

• uspostaviti načine suradnje u cilju bolje provedbe propisa u EU-u i SAD-u;

• povećati suradnju između regulatornih tijela u područjima kao što su:– e-označivanje – uspostava normi za

pružanje informacija o proizvodima potrošačima u elektroničkom obliku, ako se time zamjenjuju oznake i naljepnice

za artikle s integriranim elektroničkim zaslonom, npr. pametni satovi;

– e-pristupačnost – olakšavanje uporabe ICT-a osobama s invaliditetom;

– interoperabilnost – omogućivanje korisnicima da lako razmjenjuju podatke između različitih proizvoda.

Tako ćemo izbjeći nepotrebne razlike u našim pravilima i zajamčiti visoku razinu zaštite potrošača.

• uspostaviti zajednička načela za potvrđiva-nje proizvoda ICT-a, posebno za šifriranje i dešifriranje podataka („kriptografija”).


U ovom su području neka pitanja posebno osjetljiva ili kontroverzna.

Slijedi sažetak glavnih područja i opis onoga što činimo u svakome od njih.



1� Standardi

„Rezultat pregovora o TTIP‑u bit će utrka do dna standarda sigurnosti.”

EU neće sklapati kompromise u pogledu standarda sigurnosti. Želimo uskladiti tehničke zahtjeve ondje gdje je to moguće održavajući pritom visoke razine sigurnosti. Želimo poticati uporabu globalnih normi.

2� Sigurnost

„TTIP‑om će se uzrokovati niža razina sigurnosti komercijalnih proizvoda ICT‑a.“

EU neće prihvatiti nižu razinu sigurnosti. Ideja je uspostaviti zajednička načela za ocjenjivanje sukladnosti proizvoda s propisima.

2�8� Medicinski proizvodi u TTIP‑u

Zajednički rad na unaprjeđenju, praćenju i povlačenju proizvoda


• omogućiti bolju pristupačnost i praćenje medicinskih proizvoda,

• pritom održavajući naše visoke stan-darde sigurnosti.

Razlozi za pregovore o medicinskim proizvodima

Medicinski proizvodi uključuju proizvode kao što su:

• premosnice;• skeneri;• rendgeni.

Oni su važan dio modernih zdravstvenih sustava.

U EU-u i SAD-u postoje stroga pravila u pogledu tih proizvoda. Ponekad se ta pravila preklapaju ili se iste stvari ispituju dvaput.

To može značiti sljedeće:

• dodatne troškove za sustave javnog zdravstva;

• kašnjenja u stavljanju novih proizvoda na raspolaganje pacijentima.

Želimo upotrijebiti TTIP za unaprjeđenje suradnje između regulatornih tijela EU-a i SAD-a. Od toga bi mogle imati koristi javnost i industrija.

EU i SAD već su ukinule carine na većinu medicinskih proizvoda pa će tako većina koristi od TTIP-a proizlaziti iz bolje suradnje između regulatornih tijela EU-a i SAD-a u cilju osiguranja:

• bržeg pristupa proizvodima važnim za život usklađivanjem postupaka odobra-vanja –primjerice sličnim elektroničkim obrascima u EU-u i SAD-u za slanje podataka o ispitivanjima;

• boljih postupaka za:– praćenje proizvoda;– povlačenje prema potrebi.

28 U T T I P ‑U

Ciljevi EU‑a

Želimo da regulatorna tijela iz EU-a i SAD-a učine sljedeće:

• surađuju bliskije u području medicinskih proizvoda;

• utemelje svoj rad na Međunarodnom regulatornom forumu za medicinske proizvode (IMDRF).

Želimo učiniti sljedeće:

• dogovoriti se da ćemo temeljiti svoje nacionalne sustave za identifikaciju i pra-ćenje medicinskih proizvoda na sustavu Jedinstvene identifikacije proizvoda (UDI).

• osigurati da su baze UDI-ja u EU-u i SAD-u usklađene;

• uskladiti obrasce za odobravanje medicin-skih proizvoda kako bi regulatorna tijela EU-a i SAD-a istovremeno mogla raditi na odobrenjima; tako će novi proizvodi brže biti dostupni;

• raditi prema uzajamnom priznavanju revizija Sustava upravljanja kvalitetom (QMS);

• stvoriti osnovu za zajednički razvoj propisa u novim područjima koja još nisu potpuno uređena.


U ovom su području neka pitanja posebno osjetljiva ili kontroverzna.



1� Postupak odobravanja

„TTIP‑om će se uskladiti način odobravanja medicinskih proizvoda u EU‑u i SAD‑u.”

U TTIP-u ne želimo uskladiti pristupe za odobravanje medicinskih proizvoda u EU-u i SAD-u.

Iako su dva sustava različita, oba pružaju visok stupanj zaštite potrošača.

U TTIP-u želimo uskladiti postupke odobravanja, primjerice, zajedničkim obrascem zahtjeva za odobravanje novog medicinskog proizvoda.

Proizvođači bi mogli istovremeno zatražiti odobrenje u EU-u i SAD-u i na taj način omogućiti da su proizvodi brže dostupni pacijentima.

2� Uredba

„TTIP će utjecati na reviziju Uredbi EU‑a o medicinskim proizvodima”.

Vlade država članica EU-a i Europski parlament raspravljaju o reviziji Uredbi EU-a o medicinskim proizvodima. TTIP ne utječe, i neće utjecati, na taj interni postupak.


2�9� Pesticidi u TTIP‑u

Suradnja u cilju olakšavanja trgovine i pružanja pomoći poljoprivrednicima da uzgajaju više „nišnih” kultura

• Regulatorna tijela iz EU-a, SAD-a i drugih država već razgovaraju o pesticidima.

• To želimo nadopuniti TTIP-om kako bismo olakšali trgovinu između EU-a i SAD-a i pomogli poljoprivrednicima da uzgajaju više „nišnih” kultura.

Razlozi za raspravljanje o pesticidima

Regulatorna tijela iz EU-a, SAD-a i drugih država već razgovaraju o pesticidima u međunarodnim tijelima, uključujući:

• Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) – u kojoj su okupljene 34 industrijalizirane zemlje;

• Ujedinjene narode (UN).

OECD ima Radnu skupinu za pesticide. U njoj države članice surađuju na sljedeće načine:

• razmjenjuju zaključke;• usklađuju svoje strategije i smjernice za

ispitivanje pesticida.

U UN-u se tijelo pod nazivom CODEX Ali-mentarius bavi međunarodnim normama u području hrane. Ono utvrđuje globalne granice za pesticide koje se nazivaju najviše prihvatljive razine ostataka pesticida, MRL.

EU i SAD imaju aktivnu ulogu u toj i drugim skupinama.

Želimo nastaviti to raditi te izbjeći udvostru-čivanje rada tih skupina.

Iz tog razloga ne planiramo uključiti posebno poglavlje o pesticidima u TTIP.

Umjesto toga, regulatorna tijela iz EU-a i SAD-a nadopunit će svoj rad u tim globalnim

tijelima nastavljajući među sobom razgovore o posebnim pitanjima.

To bi moglo koristiti potrošačima i poduzećima s obiju strana Atlantika.

Ciljevi EU‑a

1� Olakšavanje trgovineEU nastoji olakšati izvoz proizvoda hrane i pića, kao što je maslinovo ulje, u SAD.

Jedan od načina na koji se to može postići jesu „provjere prije izvoza”.

Mogli bismo se složiti sa SAD-om da bi regulatorna tijela EU-a, kad god poduzeće iz EU-a želi izvesti proizvod hrane ili pića u SAD, provjerili razine pesticida u proizvodu prije nego što ga poduzeće pošalje.

Zatim:

• Regulatorna tijela iz EU-a rekla bi svojim partnerima u SAD-u ispunjuje li proizvod standarde SAD-a za razine pesticida.

• Ako proizvod zadovoljava standarde SAD-a, poduzeće može sa sigurnošću izvoziti – bez rizika da carinska tijela SAD-a blokiraju njihov proizvod, što bi izvoznika koštalo mnogo.

2� Promicanje „nišnih” kulturaTakozvane „nišne” kulture uključuju kulture kao što su peršin, poriluk, celer ili zelena salata čije tržište trenutačno nije veliko kao tržište drugih kultura poput pšenice ili kukuruza.

Želimo pomoći poljoprivrednicima da proizvode više tih nišnih kultura. Kako bi to mogli učiniti, moraju moći upotrebljavati određene pesticide, ali na razinama za koje je u studijama dokazano da su sigurne.

30 U T T I P ‑U

U mnogim slučajevima nitko još nije proveo te studije. Zato ne postoji službena sigurna granica i poljoprivrednici ne smiju upotre-bljavati predmetne pesticide za te kulture.

U tome bi mogao pomoći TTIP. Regulatorna tijela mogla bi se dogovoriti da će razmje-njivati podatke koje su prikupili iz studija o nišnim kulturama koje su već izvršili ili ih planiraju izvršiti.

To bi također značilo da bi mogli:

• bolje iskoristiti svoje ograničene resurse pomažući u učinkovitijoj zaštiti potrošača;

• ubrzati odobrenja za uporabu pesticida unutar strogih granica i bez kompromisa u pogledu sigurnosti.





1� Zdravlje i okoliš

„TTIP‑om bi se mogli oslabiti propisi EU‑a o pesticidima i sniziti naši strogi standardi zaštite zdravlja i okoliša.“

TTIP-om će se u potpunosti poštovati postojeći regulatorni standardi EU-a o pesticidima.

Učinit ćemo sljedeće:

• zadržati Uredbu o sredstvima za zaštitu bilja (1107/2009);

• održati razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša utvrđene u Uredbi.

2� Ostaci u hrani

„TTIP bi mogao značiti da će regulatorna tijela u EU‑u dopuštati više razine ostataka pesticida u hrani koja se prodaje u Europi.”

TTIP-om se neće sniziti standardi sigurnosti hrane u pogledu pesticida.

I neće se dopustiti da se proizvodi iz SAD-a koji ne zadovoljavaju te norme prodaju na tržištu EU-a.

3� Kemikalije koje ometaju hormone

„TTIP‑om bi se mogao spriječiti EU da uređuje tvari koje ometaju hormone. Za proizvode koji se prodaju u EU‑u time bi se dopustili ostaci pesticida koji bi inače bili zabranjeni.”

TTIP-om se neće otvoriti tržište EU-a za govedinu uzgojenu uz pomoć hormona.

A EU će nastaviti uređivati te tvari u skladu s propisima koji su već na snazi.


2�10� Farmaceutski proizvodi u TTIP‑u

Omogućivanje regulatornim tijelima da surađuju bliskije u cilju osiguranja sigurnosti i djelotvornosti lijekova

U ovom poglavlju želimo učiniti sljedeće:

• udružiti snage kako bismo osigurali da lijekovi zadovoljavaju stroge standarde djelotvornosti, kvalitete i sigurnosti;

• uzajamno podržavati rad na razvoju propisa u tom području.

Razlozi za pregovaranje o farmaceutskim proizvodima

Već surađujemo sa SAD-om u području farma-ceutskih proizvoda – primjerice, ukinuli smo carine na izvoz između EU-a i SAD-a. Naša regulatorna tijela također blisko surađuju.

TTIP-om im sada želimo omogućiti još bolju suradnju. To bi utjecalo na pacijente i industriju u cijeloj Europi.

Posebno želimo pomoći regulatornim tijelima u 3 glavna područja – inspekcije, odobrenja i inovacije.

1� InspekcijeRegulatorna tijela redovito provjeravaju način na koji poduzeća proizvode lijekove kako bi osigurala da ispunjuju stroge standarde EU-a.

To je danas veći izazov jer poduzeća često upotrebljavaju globalne lance isporuke. Oni proizvode lijekove u fazama s različitim sastojcima od dobavljača iz različitih zemalja.

2� OdobrenjaTu je riječ o vremenu i resursima koje far-maceutska tvrtka mora posvetiti stavljanju novog lijeka na tržište.

Kada poduzeće razvije novi lijek, najprije mora provesti studije, uključujući klinička

ispitivanja, prije nego što regulatorna tijela mogu razmatrati prodaju tog proizvoda.

Studijama se mora pokazati da su koristi od uzimanja lijeka veće od rizika.

Želimo izbjeći potrebu da poduzeće mora izvr-šavati iste studije dvaput kako bi regulatorna tijela EU-a i SAD-a odobrila njegov proizvod.

3� InovacijeTu je riječ o pomaganju regulatornim tijelima da surađuju u područjima u kojima se znanost razvija brzo.

Razvoj novih lijekova znači rad na rubu znano-sti. Zbog toga regulatornim tijelima provjera sigurnosti tih proizvoda može predstavljati izazov.

Možemo olakšati posao regulatornim tijelima omogućujući im sljedeće:

• uzajamnu razmjenu iskustva i nalaza;• razmjenu stajališta na temelju najnovijih

dostupnih znanstvenih podataka.

Ciljevi EU‑a

1� InspekcijePriznali bi uzajamne inspekcije proizvodnih pogona na temelju načela i smjernica koje su poznate kao „Dobra proizvođačka praksa (GMP)”.

Njima se osigurava da poduzeća dosljedno proizvode lijekove i u skladu s potrebnim standardima kvalitete. Tim je načelima i smjernicama obuhvaćeno sljedeće:

• provjera proizvodnih procesa i opreme;• laboratorijske analize i vođenje evidencije;• kvalifikacije osoblja;• sustavi za osiguravanje kvalitete proizvoda.

32 U T T I P ‑U

Pritom bismo imali koristi od sljedećeg:

• uzajamnih inspekcija i resursa potrebnih za njihovo izvršavanje;

• izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja istog posla.

2� Odobravanja i inovacijeU pogledu svih lijekova želimo pomoći regu-latornim tijelima iz EU-a i SAD-a u sljedećem:

• razmjeni informacija kojima se olakšava odlučivanje o odobravanju lijekova;

• da surađuju bliskije sa SAD-om u okviru Međunarodne konferencije u usklađivanju tehničkih zahtjeva za registraciju lijekova za humanu primjenu, ili kraće „ICH”. To je međunarodno tijelo u kojem se okupljaju industrija i regulatorna tijela iz EU-a, SAD-a i drugih regija;

• bliskijoj uzajamnoj suradnji u područjima u kojima ICH još nije dogovorio međunarodna

pravila – primjerice, u području generičkih lijekova.

U pogledu takozvanih „biosličnih lijekova”:

• Regulatorna bi tijela surađivala bliskije na zahtjevima EU-a i SAD-a za lijekove slične biološkim lijekovima koje su regulatorna tijela već odobrila.

• Biološki lijekovi upotrebljavaju se za liječenje raznih vrsta stanja, kao što su rak ili autoimunološke bolesti.


Neka su pitanja u ovom poglavlju osjetljiva ili su uzrokovala posebnu zabrinutost javnosti.

Slijedi sažetak glavnih pitanja i stajališta EU-a u pogledu svakog od njih.


1� Određivanje cijena lijekova, nadoknada troškova

„U okviru TTIP‑a vlade EU‑a izgubile bi pravo odlučivati o:

• cijeni koju ljudi plaćaju za lijekove ili

• načinu nadoknade troškova.”

TTIP, ni bilo koji drugi trgovinski sporazum EU-a, ne bi utjecao na pravo vlada EU-a da odlučuju o tome koliko ljudi moraju platiti ili kako će ostvariti nadoknadu troškova.

Jedini uvjet propisan zakonodavstvom EU-a jest da vlade moraju donositi odluke na jasan, otvoren način.

2� Transparentnost podataka o kliničkim ispitivanjima

„TTIP‑om bi se mogle oslabiti politike EU‑a kojima se osigurava da su javnosti dostupni podaci o ispitivanjima novih lijekova.”

EU je 2014. donio novu uredbu o kliničkim ispitivanjima (536/2014). U listopadu 2014. Europska agencija za lijekove objavila je svoju završnu politiku o pristupu javnosti kliničkim podacima.

U TTIP-u ili drugim trgovinskim sporazumima EU-a nećemo pregovarati o pravilima koja na bilo koji način utječu na to pravo.

3� Zaštita intelektualnog vlasništva

„Sklapanjem TTIP‑a ljudima će biti teže priuštiti lijekove koji su im potrebni jer će poduzeća dobiti stroža prava intelektualnog vlasništva kojima će se onemogućiti drugim tvrtkama da proizvode iste lijekove.”

EU i SAD već imaju učinkovita pravila za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Tim se pravilima uspostavlja osjetljiva ravnoteža jer se omogućuje sljedeće:

• poduzeća mogu imati koristi od svojeg istraživanja i ostati među najkonkurentnijima u svijetu;

• pacijenti imaju koristi od novih lijekova.

Nećemo pregovarati ni o čemu u TTIP-u čime bi se:

• ugrozila ta osjetljiva ravnoteža ili• povećali troškovi nacionalnih zdravstvenih sustava

država EU-a, koji su ionako već preopterećeni.


2�11� Tekstilni proizvodi u TTIP‑u

Bliskija suradnja u području standarda za odjeću

U ovom poglavlju želimo poboljšati suradnju između regulatornih tijela u EU-u i SAD-u.

Razlozi za pregovaranje o tekstilnim proizvodima

Pravila podrijetla i carine najviše utječu na poduzeća koja izvoze tekstilne proizvode ili to žele činiti.

Međutim, može im pomoći i suradnja između regulatornih tijela EU-a i SAD-a.

Ciljevi EU‑a


• suradnju na označivanju tekstilnih proizvoda i odjeće:– uzajamno priznavanje simbola za njegu

odjeće;– dogovor o imenima za nova vlakna.

• suradnju u području sigurnosti proizvoda i zaštiti potrošača;

• rad na normama i načinima ispitivanja.

2�12� Vozila u TTIP‑u

Stvaranje transatlantskog tržišta za automobile i kamione


• utvrditi postojeće istovjetne norme EU-a i SAD-a;

• uskladiti određene propise;• razviti globalne propise;• surađivati na planiranju novih propisa.

Razlozi za pregovaranje o vozilima

U SAD se izvozi 18 % svih vozila iz EU-a. Osim toga, više od jednog od osam automobila koji se uvoze u EU potječe iz SAD-a.

Detaljnim propisima u EU-u i SAD-u ostvaruju se u načelu slične razine sigurnosti. Stoga bi se vozilo čija je sigurnost dokazana u EU-u trebalo smatrati sigurnim u SAD-u, kao što bi se vozilo iz SAD-a trebalo smatrati sigurnim u EU-u.

Međutim, naši su se propisi razvijali usporedno i tako su nastale razlike zbog kojih je skupo uskladiti se s oba skupa pravila.

Na primjer, američki i europski automobili imaju drugačije sigurnosne standarde za gotovo svaki dio od sjedala, od pojaseva do vrata. To znači da proizvođač automobila koji želi uvesti automobil iz SAD-a mora proći dugotrajni postupak odobravanja.

Ako ostvarimo svoje ciljeve, ovim sporazu-mom omogućilo bi se da veći broj američkih automobila bude priznat kao siguran za vožnju u Europi i da više europskih automobila bude priznato kao sigurno za vožnju u Americi.

Time bi se povećao raspon izbora na kontinentu.

34 U T T I P ‑U

Stoga bi potrošači i proizvođači imali koristi od toga da regulatorna tijela dogovore slučajeve u kojima se našim pravilima osigurava ista zaštita.

Ciljevi EU‑a

Imamo četiri cilja za ovo poglavlje.

1� Složiti se gdje se tehničke norme EU‑a i SAD‑a podudaraju�

To je gospodarski najvažnije. Regulatorna tijela iz EU-a i SAD-a pokušavaju razviti metodu za odlučivanje kada se norme podudaraju.

EU želi da obje strane priznaju istovjetnost što većeg broja zahtjeva.

2� Razviti globalne propise u okviru UN-a i poticati druge države da ih prihvate.

To je mogućnost u sljedećim slučajevima:

• kada se ne možemo dogovoriti da su norme EU-a i SAD-a istovjetne;

• kada se time neće pomoći trgovini.

Želimo proširiti popis tehničkih normi za vozila koje je 1998. dogovorila Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE).

3� Dogovoriti se o usklađivanju određenih propisa EU-a i SAD-a, posebno za nove tehnologije.

Ako propisi još ne postoje, ali postoji jasna potreba za njima, usklađene norme EU-a i SAD-a mogle bi biti prvi korak prema uspostavi globalnih pravila u okviru UNECE-a. Jedan su primjer električna vozila.

4� Koordinirati planove za donošenje novih propisa i istraživanje novih tehnologija.

35

Dio 3� TTIP‑a

PravilaNova pravila za jednostavniji i pravedniji uvoz, izvoz i ulaganja

Poglavlje 3.1. Održivi razvoj (SD) Zaštita ljudi na radu i okoliš.

Poglavlje 3.2. Energija i sirovine (ERM)

Osigurati da tvrtke mogu pristupiti energiji i sirovinama.

Poglavlje 3.3. Carine i olakšavanje trgovine (CTF)

Smanjiti birokraciju na carini, pojednostavniti birokraciju.

Poglavlje 3.4. Mala i srednja poduzeća (MSP)

Pomoći malim poduzećima da potpuno iskoriste TTIP.

Poglavlje 3.5.

Zaštita ulaganja i rješavanje sporova između ulagača i države (ISDS)

Poticati ulaganja SAD-a u EU-u uz zaštitu prava vlada EU-a na zakonsko uređivanje prema vlastitom nahođenju.

Poglavlje 3.6.Rješavanje sporova između država (SSDS)

Pomoći vladama da riješe nesuglasice.

Poglavlje 3.7. Tržišno natjecanje Omogućiti poduzećima iz EU-a i SAD-a da se natječu na tržištu pod jednakim uvjetima.

Poglavlje 3.8.

Intelektualno vlasništvo (IP) i oznake zemljopisnog podrijetla (GI)

Osigurati da tvrtke mogu imati koristi od istraživanja; pomoći kupcima da odaberu hranu iz određene regije.

36 U T T I P ‑U

3�1� Održivi razvoj (SD) u TTIP‑u

Promicanje zaštite prava ljudi na radu i zaštite okoliša


• zaštititi osnovna pravila kojima se štite prava ljudi na radu i okoliš;

• očuvati sudjelovanje civilnog društva u načinu provedbe TTIP-a;

• poticati poduzeća da budu dobri korporativni građani.

Razlozi za pregovaranje o TSD‑u

Želimo ambiciozne odredbe kojima se osigu-rava spojivost gospodarskog rasta, razvoja i zaštite okoliša.

Više trgovine ne mora biti na štetu građana ili okoliša.

Zapravo, TTIP-om želimo podržati društveni napredak. Vjerujemo da bi mjere u tom području mogle koristiti ljudima na sljedeći način:

• poticanjem rada i upravljanja okolišem;• poticanjem uključenosti civilnog društva

u pitanja TSD-a;

• promicanjem korporativne socijalne odgo-vornosti u poduzećima iz EU-a i SAD-a.

Ciljevi EU‑a


• podržati ključne međunarodne norme i konvencije za rad i okoliš;

• očuvati svoje pravo na uspostavu visoke razine zaštite okoliša i rada i izbjeći trku do dna;

• osloboditi trgovinski potencijal u cilju ostvarivanja ciljeva održivog razvoja, primjerice putem raširenije trgovine prirodnim resursima kojima se održivo upravlja ili zelenom robom ili uslugama.





1� Propisi o radu

„TTIP‑om će se umanjiti prava radnika i ugroziti uloga Međunarodne organizacije rada (ILO).“

Želimo visoke razine zaštite radnika u TTIP-u, na temelju instrumenata ILO-a.

2� Klimatske promjene

„TTIP‑om će se ugroziti ambiciozna klimatska politika EU‑a.”

Zakonodavstvo EU-a o klimatskoj politici nije dio pregovora o TTIP-u. S druge strane, TTIP-om će se podržati naši klimatski ciljevi, primjerice promicanjem trgovine i ulaganja u zelenu robu i usluge.

3� Rješavanje sukoba

„TTIP neće uključivati učinkovit način rješavanja sporova.”

Mi želimo transparentan, neovisan mehanizam za rješavanje sukoba u utvrđenom roku i kojim će se omogućiti zainteresiranim stranama iz civilnog društva da izraze svoje mišljenje.

37PRAV I LA

3�2� Energija i sirovine u TTIP‑u

Osiguravanje stabilnijeg i održivijeg pristupa prirodnim resursima


• dogovoriti pravila za promicanje pristupa energiji i sirovinama koja su:– otvorena,– temelje se na pravilima,– pogoduju tržišnom natjecanju,– održiva.

• ukinuti postojeća ograničenja• promicati razvoj zelene energije.

Razlozi za pregovore o energiji i sirovinama

Osiguravanje otvorenog, diversificiranog, sta-bilnog i održivog pristupa energiji i sirovinama jedan je od glavnih izazova u Europi.

Moramo razviti nova pravila o trgovini i ula-ganjima u tom sektoru iz sljedećih razloga:

• sve više ovisimo o prirodnim resursima izvan EU-a;

• moramo promicati pošten i održiv pristup tim resursima, koji pogoduje tržišnom natjecanju;

• međunarodna pravila o trgovini i ula-ganjima ne idu u korak s današnjom međuovisnošću.

Zato bi EU i SAD trebali predvoditi napore u cilju:

• promicanja održive uporabe tradicionalnih goriva i

• razvoja novih zelenih energija u budućnosti.

TTIP je naša prilika da utječemo na to.

Ciljevi EU‑a

Naš su glavni ciljevi u području energije i sirovina sljedeći:

• uspostaviti snažan skup održivih pravila o trgovini i ulaganjima u cilju olakšavanja pristupa energiji i sirovinama;

• diversificirati pristup sirovinama i dobav-ljačima energije.

Pritom ćemo dobiti priliku učiniti sljedeće:

• služiti kao model za buduće pregovore s drugim zemljama;

• povećati transparentnost i nediskriminaciju u području trgovine i ulaganja;

• promicati tržišno natjecanje i transpa-rentna pravila, uključujući u pogledu iskorištavanja resursa i pristupa infra-strukturi, kao što su cjevovodi;

• promicati održivost;• pridonijeti razvoju novih pravila u tom

području.



Slijedi sažetak nekih od glavnih pitanja i opis onoga što činimo u pogledu svakoga od njih.

38 U T T I P ‑U


1� Frakturiranje

„TTIP‑om će se omogućiti poduzećima iz EU‑a da proizvode plin iz škriljevca u EU‑u ako se dogovorimo o pravilima o trgovini i ulaganjima u području energije.”

Vlada svake države članice odgovorna je za to da odluči hoće li u svojoj zemlji dopustiti proizvodnju plina iz škriljevca. To se suvereno pravo svake države EU-a ne može ograničiti ničime u TTIP-u.

2� Fosilna goriva

„TTIP‑om nije obuhvaćena obnovljiva energija.”

Našim pregovorima o TTIP-u obuhvaćen je cijeli energetski sektor. Cilj nam je uključiti pravila kojima će se promicati obnovljiva energija i energetska učinkovitost – područja koja su od ključne važnosti u pogledu održivosti.

3� Emisije ugljika

„Uvoz američkog prirodnog plina, kao što je metan, energetski je intenzivan. Povećat će se razine CO2.”

Posljedica revolucije plina iz škriljevca u SAD-u bilo je jedino povećanje uvoza ugljena u EU. Zamjena uvoza ugljena uvozom prirodnog plina imat će pozitivan učinak: naše razine CO2 smanjit će se, a ne povećati.

4� Suverenost

„TTIP‑om mogla bi se smanjiti prava država da odlučuju o tome hoće li dopustiti iskorištavanje svojih prirodnih resursa.”

TTIP neće utjecati na odluke o tome treba li dopustiti iskorištavanje prirodnih resursa. Međutim, ako se u nekoj državi donese odluka kojom se dopušta iskorištavanje, cilj je TTIP-a poticati bolje tržišno natjecanje i otvoren pristup.

3�3� Carina i olakšavanje trgovine u TTIP‑u

Usklađivanje carinskih pravila i kontrola radi lakšeg izvoza


• olakšati poduzećima koja trguju proizvodima između EU-a i SAD-a da provedu robu kroz carinu;

• nastaviti osiguravati da tvrtke mogu samo izvoziti robu koja zadovoljava naša pravila;

• na taj način zaštititi ljude i okoliš.

Razlozi za pregovaranje o carinama i olakšavanju trgovine

Kada tvrtka iz Europe izvozi svoje proizvode u Ameriku, carinici na granici SAD-a provje-ravaju proizvode kako bi osigurali da oni zadovoljavaju pravila i propise SAD-a.

Isto se primjenjuje na izvoz iz SAD-a u EU.

39PRAV I LA

Tim se carinskim provjerama:

• sprečava ulazak štetnih ili nezakonitih proizvoda u naše trgovine;

• osigurava sljedeće:– poduzeća plaćaju carine i poreze koje

duguju za svoju vrstu proizvoda;– vlade dobivaju novac na koji računaju

da će platiti za njihove proračune.

Želimo pomoći povećati trgovinu između EU-a i SAD-a dogovaranjem novih pravila za naše carinske postupke.

Tim bi se pravilima ostvarilo sljedeće:

• uskladili bi se postupci i povećala njihova učinkovitost;

• sva bi poduzeća uštedila vrijeme, novac i pojednostavnili bi se postupci.

Dva primjera o tome kako bi se izvoznicima iz EU-a mogao olakšati život:

• naknada za obradu koju naplaćuju carinska tijela SAD-a;

• naknada za održavanje koju određene luke SAD-a naplaćuju svojim korisnicima.

Kada poduzeće EU-a šalje pošiljku u SAD, ono mora plaćati sve carine koje se primjenjuju.

Također mora platiti još jednu carinsku pristojbu za obradu robe koju izvozi. Iznos te naknade ovisi o vrijednosti robe, ali može iznositi i 485 USD-a. TTIP-om bi se proizvodi podrijetlom iz EU-a oslobodili te naknade.

Ako poduzeće iz EU-a uvozi robu u SAD preko određenih luka, ono također mora platiti naknadu za održavanje luke toj luci.

Ta je stopa manja od 0,15 % vrijednosti robe koja se uvozi. Ali taj iznos svejedno može biti velik za robu velike vrijednosti, kao što su lijekovi, koje europska poduzeća obično izvoze preko Atlantika.

Naš je cilj u TTIP-u smanjiti ili ukinuti te naknade.

Ciljevi EU‑a

U ovom dijelu TTIP-a želimo uspostaviti nova carinska pravila kojima se će se:

• olakšati poduzećima izvoz između EU-a i SAD-a;

• omogućiti carinicima da izvršavaju nužne provjere kako bi osigurali sljedeće:– da je roba koja ulazi u zemlju sigurna;– poduzeća plaćaju carine ili poreze koje

duguju na carini.

To se može ostvariti na sljedeće načine:

• dogovaranjem jednostavnih, učinkovitih pravila koja je lako razumjeti i pratiti;

• uporabom jednog skupa obrazaca koje poduzeća moraju popuniti, na granici EU-a ili SAD-a;

• osiguravanjem da su carinski postupci transparentni, primjerice stavljanjem tih obrazaca na raspolaganje na internetu;

• uspostavom bliskije suradnje između carinskih tijela EU-a i SAD-a u budućnosti.

Svjetska trgovinska organizacija (WTO) tijelo je koje uspostavlja pravila za globalnu trgovinu.

Njezini članovi – većina država svijeta, uklju-čujući SAD i EU – već su sklopili međunarodni Sporazum o olakšavanju trgovine (TFA).

Sporazumom se postiže sljedeće:

• uspostavljaju se postupci koje bi carinska tijela države trebala primjenjivati kada strano poduzeće ili pojedinac žele izvoziti robu u tu državu;

• olakšava se tom poduzeću ili pojedincu da provedu robu kroz carinu.

Želimo osigurati da mi i ostali primjenjujemo TFA. TTIP-om želimo postići još više, gdjegod je to moguće.

40 U T T I P ‑U

3�4� Mala i srednja poduzeća (MSP‑ovi) u TTIP‑u

Osiguravanje da mala poduzeća u Europi mogu što više iskoristiti TTIP

U ovom poglavlju želimo osigurati da mala poduzeća u EU-u – ona s manje od 250 zaposlenih – mogu sljedeće:

• prodavati u SAD-u ili uvoziti u SAD – nešto što tisuće njih već rade;

• potpuno iskoristiti TTIP za širenje poslovanja.

Razlozi za pregovaranje o MSP‑ovima

U Europi 20 milijuna malih poduzeća – s manje od 250 zaposlenih – predstavlja osnovu našega gospodarstva.

Ta poduzeća:

• zapošljavaju više od dvije trećine zapos-lenika u privatnom sektoru;

• stvaraju više novih radnih mjesta od ostalih dijelova gospodarstva – 85 % ukupnog broja između 2002. i 2010.

Mala poduzeća suočavaju se s istim prepre-kama trgovini kao i njihovi veliki kolege, ali imaju manje zaposlenih i manje novca za prevladavanje tih prepreka. Stoga će napredak koji ostvarimo u TTIP-u u pogledu:

• ukidanja carina,• pojednostavnjenja carinskih postupaka,• smanjenja troškova različitih normi,• poboljšanja zaštite prava intelektualnog

vlasništva, posebno pogodovati malim poduzećima.

Malim je poduzećima potrebna dodatna pomoć da u što većoj mjeri iskoriste nove prilike za trgovinu i ulaganja koje se TTIP-om mogu stvoriti.

Zato želimo osigurati da manja poduzeća imaju sljedeće:

• pristup potrebnim informacijama;• pomoć u izvozu ili ulaganjima u inozemstvu;• svoj glas u provedbi sporazuma TTIP.

Ciljevi EU‑a


• uspostaviti besplatnu internetsku službu za korisnike u SAD-u od koje manja poduzeća mogu dobiti sve informacije koje su im potrebne za izvoz, uvoz ili ulaganja u SAD, uključujući sljedeće:– carine;– porezi;– propisi i carinski postupci;– tržišne prilike.

(EU već ima sličnu internetsku službu za korisnike za poduzeća koja žele izvoziti u Europu.)• razmijeniti najbolju praksu u području

pomaganja malim poduzećima da izvoze ili ulažu u inozemstvo; ona već surađuju na poslovnom umrežavanju i pristupu financi-jama – želimo da pojačaju svoju suradnju u tom području i drugim područjima;

• dati malim poduzećima glas u provedbi sporazuma TTIP; želimo uspostaviti odbor koji će povezati zajednicu malih poduzeća i prenositi njezine prioritete i probleme nadležnim tijelima za trgovinu u EU-u i SAD-u.

Europska komisija pitala je europska mala poduzeća s kojim se problemima suočavaju kada posluju u SAD-u. Na temelju povratnih informacija dobivenih od njih mogli bismo predložiti više mjera u okviru TTIP-a koje će im dalje pomoći.

41PRAV I LA

3�5� Zašita ulaganja u TTIP‑u

Privlačenje ulagača iz SAD‑a uz zaštitu prava vlada EU‑a


• pružiti nove prilike za ulaganja;• izjednačiti prilike za ulaganja EU-a

u SAD;• provesti reformu postojećeg sustava

zaštite ulaganja.

Razlozi za pregovaranje o zaštiti ulaganja

EU je najveći ulagač u SAD-u. Poduzeća EU-a zajedno su uložila u SAD više od 1,6 bilijuna EUR.

Rast europskih poduzeća također se temelji na ulaganjima. A kad narastu, potrebno im je osoblje s odgovarajućim vještinama i pouzdana infrastruktura.

Bliskijim partnerstvom sa SAD-om potaknula bi se upravo takva vrsta ulaganja.

TTIP-om bi se pomoglo EU-u da se bolje natječe na tržištu pružanjem više prilika poduzećima iz EU-a u SAD-u – primjerice, u području pružanja usluga, jer u tom su području tvrtke iz EU-a posebno jake.

Međutim, natjecanje na tržištu SAD-a često zahtijeva velika ulaganja.

Države EU-a imaju više od 1 400 sporazuma (ili BIT-ova) u cilju poticanja stranih tvrtki da ulažu u njih.

Njima se prekomorskim ulagačima daju određena prava. Jedan je „Rješavanje sporova između ulagača i države” ili ISDS:

Ulagač može tražiti odbor međunarodnih arbitara da prosudi je li vlada prema njemu nepošteno postupala. Ako sud odluči da jest, vlada mora platiti odštetu.

Glavnim načelima za zaštitu ulaganja zabranjuje se sljedeće:

• diskriminacija protiv stranih ulagača;• eksproprijacija stranih ulaganja bez

naknade;• uskraćivanje pristupa pravosuđu stranim

ulagačima na nacionalnim sudovima;• zlostavljanje ili arbitrarno postupanje

prema ulagačima iz EU-a i SAD-a na području druge države.

Postojeće odredbe o zaštiti ulaganja općenito su dobro funkcionirale.

Međutim, mnogim sporazumima o ulaganjima koje su države EU-a već sklopile ne uspostavlja se odgovarajuća ravnoteža kakvu EU želi između:

• jamčenja vladama prava na uređivanje i• potrebe za zaštitom ulagača.

Zbog toga je taj sustav potrebno poboljšati i unaprijediti, uključujući ISDS.

TTIP-om se EU-u nudi izvrsna prilika da se učini upravo to. Zato Europska komisija pažljivo definira novi pristup zaštiti ulaganja.

Predviđeno je nekoliko mogućih poboljšanja. Ona uključuju sljedeće:

• reviziju načina rada sudova za ISDS i način imenovanja arbitara koji su njihovi članovi;

• stvaranje sustava kojim se omogućuje svakoj stranci u postupku da se žali protiv odluke suda;

• jačanje prava vlada EU-a na zakonsko uređivanje u javnom interesu.

Ciljevi EU‑a

EU želi sljedeće:

• potaknuti ulagače da dođu na tržište EU-a;

42 U T T I P ‑U

• zaštititi europske ulagače u inozemstvu osiguravanjem stalnih, stabilnih pravila za trgovinu između EU-a i SAD-a;

• jačati pravo vlada EU-a na uređivanje u cilju:– zaštitite ljudi i okoliša ili– ostvarivanja drugih ciljeva korisnih za

društvo u cjelini.

Godine 2014. tražili smo od ljudi da na internetu komentiraju naše prijedloge.

I sada se dalje savjetujemo s:

• dionicima i vladama EU-a i• Europskim parlamentom.

To će nam omogućiti izradu nacrta prijedloga za reformu sustava EU-a za zaštitu ulaganja. Naravno, krajnjim rezultatom mora se također:

• štititi pravo vlada na zakonsko uređivanje i• povećati transparentnost sustava.


U ovom su području neka pitanja osjetljiva ili kontroverzna. Slijedi sažetak glavnih pitanja i što činimo u pogledu svakog od njih.

Izvješća o javnom savjetovanju uključivat će analizu mogućih osjetljivih pitanja.


1� Pravo vlada na zakonsko uređivanje

„Zaštitom ulaganja i ISDS‑om u TTIP‑u ugrozit će se legitimno pravo vlada da uređuju u javnom interesu.”

EU je dao na javno savjetovanje nekoliko prijedloga za zaštitu prava na zakonsko uređivanje. Oni uključuju izričito priznavanje prava na zakonsko uređivanje te pojašnjenje i ograničavanje prava koja se daju ulagačima.

2� Predmeti ISDS‑a

„Postupci ISDS‑a provode se u tajnosti i obilježava ih pristranost i sukob interesa.”

EU je dao prijedloge za javno savjetovanje kojim će se osigurati potpuna transparentnost i jamči se nepristranost i etičko postupanje arbitara.

3� Odluke o ISDS‑a

„Sudovi ISDS‑a stvaraju nedosljednu i ponekad pristranu praksu i njihove bi odluke trebale biti podložne reviziji.”

EU je istaknuo potrebu za revizijom odluka suda ISDS-a putem žalbenog postupka.

43PRAV I LA

3�6� Rješavanje sporova između država (SSDS) u TTIP‑u

Uspostava pravednog, učinkovitog načina rješavanja sporova između vlada EU‑a i SAD‑a koji proizlaze iz TTIP‑a


• uspostaviti učinkovit način rješavanja nesuglasica o TTIP-u između vlada u EU-u i SAD-u;

• temeljiti se na sustavu koji je već uspostavljen u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO);

• osigurati potpunu transparentnost našeg sustava.

Razlozi za pregovaranje o rješavanju sporova

WTO vrlo uspješno rješava sporove između svojih 160 država članica. Ali ta se pravila primjenjuju samo na sporazume WTO-a.

Želimo upotrijebiti istu metodu u TTIP-u za pojašnjenje i provedbu prava i pravila o kojima pregovaramo sa SAD-om.

Na taj način možemo:

• riješiti sa SAD-om razlike u tumačenju i provedbi TTIP-a – i to na predvidljiv način;

• upotrijebiti jasne postupke za rješavanje nesuglasica prije nego što se razviju u pravi spor;

• izbjeći negativne učinke prelijevanja na odnose između EU-a i SAD-a.

Ciljevi EU‑a

U odnosu na rješavanje sporova WTO-a, najvažnije inovacije uključuju sljedeće:• EU i SAD odlučuju unaprijed koji arbitri

mogu sjediti u vijećima, a ne odlučuju za svaki predmet zasebno. Time će se povećati uzajamno povjerenje u arbitre i njihove odluke.

• Naš način rješavanja sporova u okviru TTIP-a još je transparentniji od uspješne metode WTO-a:– rasprave su javne;– zainteresirane stranke, kao što su

nevladine organizacije, moći će pisanim putem izraziti svoje stajalište;

– sva stajališta podnesena vijeću arbitara objavljena su.

44 U T T I P ‑U

3�7� Politika zaštite tržišnog natjecanja u TTIP‑u

Model globalnih politika za promicanje slobodnog i poštenog tržišnog natjecanja


• dogovoriti pravila kojima ćemo spriječiti poduzeća u:– tajnom dogovaranju o cijenama ili– zlouporabi tržišne moći;

• osigurati da se privatna poduzeća mogu natjecati s državnim poduzećima pod istim uvjetima;

• osigurati da, u slučaju da vlada u EU-u ili SAD-u subvencionira poduzeće, to mora činiti na transparentan način.

Razlozi za pregovore o politici tržišnog natjecanja

Poštenim i slobodnim tržišnim natjecanjem osigurava se ravnopravnost za poduzeća iz EU-a i SAD-a.

Ali to nije uvijek tako. Određenim globalnim pitanjima može se narušiti tržišno natjecanje.

Glavna pitanja uključuju:

• poduzeća u državnom vlasništvu (SOE) – poduzeća koja su u vlasništvu države ili nad kojima država ima kontrolu uživaju prednosti koje se uskraćuju njihovim konkurentima u privatnom sektoru;

• subvencije – EU već ima transparentan sustav za nadzor i kontrolu subvencija koje vlade

ponekad daju poduzećima – sustav od kojeg imaju koristi sve države s kojima trgujemo.

Ta pitanja nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja ne mogu riješiti sama.

TTIP predstavlja priliku za EU i SAD da učine sljedeće:

• istaknu zajedničke vrijednosti u pogledu dono-šenja i provedbe zakonodavstva u području tržišnog natjecanja;

• potvrde svoje postojeće visoke standarde.

Snažno poglavlje o tržišnom natjecanju u TTIP-u moglo bi služiti kao primjer koji bi trebale slijediti i druge države.

Ciljevi EU‑a

Želimo učiniti sljedeće:

• na temelju učinkovitog sporazuma o suradnji između EU-a i SAD-a provoditi zakonodavstvo o zaštiti tržišnog natjecanja;

• dalje razvijati pravila o tržišnom natjecanju i suradnji, uključujući s drugim državama;

• osigurati da poduzeća u državnom vlasništvu koja imaju monopol ili posebna prava ne diskriminiraju protiv privatnih poduzeća;

• dogovoriti pravila o transparentnosti za subvencioniranje poduzeća koja isporučuju industrijske proizvode i usluge.


Osjetljivo pitanje/problem

Odgovor EU-a

Javne usluge

„TTIP‑om bi se mogle ugroziti javne usluge u EU‑u.”

Osnova za stajalište EU-a u području tržišnog natjecanja u TTIP-u jest postojeći pravni okvir EU-a.

Našim prijedlogom potpuno se štite javne usluge u skladu s postojećim primjenjivim pravilima EU-a, uključujući pravila tržišnog natjecanja, subvencije i poduzeća u državnom vlasništvu.

Stoga ne postoji rizik da se TTIP-om ugroze javne usluge u EU-u.

45PRAV I LA

3�8� Prava intelektualnog vlasništva (IP) i oznake zemljopisnog podrijetla (GI) u TTIP‑u

Pomoć u bržem dovođenju inovativnih proizvoda i usluga potrošačima u EU‑u i SAD‑u


• dogovoriti zajednička načela i pronaći načine za bliskiju suradnju;

• pot icat i ulaganja u inovacije i istraživanje;

• pomoći u poticanju rasta i stvaranju radnih mjesta te stvarati koristi za poduzeća i potrošače.

Razlozi za pregovaranje o intelektualnom vlasništvu i oznakama zemljopisnog podrijetla

Inovacijama i kreativnošću potiče se gospodarski rast u EU-u i SAD-u. One također pridonose većem izboru za potrošače i stvaranju radnih mjesta.

Pravima intelektualnog vlasništva (IPR) nagrađuju se pojedinci i poduzeća koji uvode inovacije ili upotrebljavaju svoju kreativnost.

Pravima intelektualnog vlasništva obuhvaćeni su:

• patenti, žigovi i dizajni;• autorsko pravo;• oznake zemljopisnog podrijetla (GI).

Njima se poduzećima ili pojedincima koji uvode inovacije, unapređuju, štite žigom ili stvaraju nove proizvode ili usluge omogućuje sljedeće:

• sprečavanje njihove neovlaštene uporabe;• zarada od uloženog napora i ulaganja.

U nedavnoj je studiji procijenjeno da poduzeća s intenzivnim IPR-om predstavljaju:

• gotovo 40 % gospodarstva EU-a u vrijednosti od oko 4,7 bilijuna EUR svake godine;

• 35 % radne snage EU-a.

EU je razvio moderna, integrirana pravila za zaštitu IPR-a. Njima se potiče rast i stvaranje radnih mjesta.

Također se osigurava odgovarajuća ravnoteža između interesa:

• nositelja prava intelektualnog vlasništva i• onih koji upotrebljavaju to vlasništvo.

SAD također ima napredna pravila za IPR.

Njihove se politike temelje na sličnim načelima pa su stoga pravila za zaštitu IPR-a s druge strane Atlantika predvidljiva.

Iz EU-a se u SAD, i obrnuto, već uvozi i izvozi mnogo robe i usluga koje u velikoj mjeri ovise o intelektualnom vlasništvu.

TIPP-om želimo postići sljedeće:

• povećati svijest o ulozi IPR-a u poticanju inovacija i kreativnosti;

• zaštititi ljude i poduzeća koji osmišljaju nove ideje i upotrebljavaju ih za proizvodnju visokokvalitetnih proizvode uravnoteženom provedbom pravila IPR-a;

• poticati ulaganja u istraživanje i razvoj kojima se proizvode nove ideje i zaštitu proizvoda i usluga zaštitnim znakom.

Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla (GI)

Oznake zemljopisnog podrijetla područje su u kojem želimo ostvariti poseban napredak.

Mnogo proizvoda hrane i pića iz EU-a proizvodi se, obrađuje i priprema u određenim regijama.

46 U T T I P ‑U

Oni nose „imena podrijetla” koja su povezana s mjestom iz kojeg potječu. Primjeri uključuju sljedeće:

• Tiroler Speck, vrsta šunke iz Austrije;• Grappa, alkoholno piće iz Italije;• Beaufort, sir iz Francuske.

Trenutačno, EU i SAD štite imena podrijetla na drugačije načine:

• EU ih štiti kao „oznake zemljopisnog podri-jetla” ili GI.

• Zakonodavstvom SAD-a dopušteno je proizvođačima da štite te nazive kao žigove, ali mnoga imena EU-a nisu zaštićena.

Postojeći sustav SAD-a i način njegove provedbe znače da se u SAD-u često prodaju proizvodi koji:

• upotrebljavaju imena podrijetla iz određene regije EU-a, ali

• nisu stvarno proizvedeni ondje.

Time se zavaravaju potrošači u SAD-u. A to znači gubitak za proizvođače EU-a.

Zato želimo da SAD poboljša svoj sustav na nekoliko važnih načina.

Oni uključuju:

• zaštitu dogovorenog popisa oznaka zemljo-pisnog podrijetla EU-a s pravilima kojima

će se spriječiti da ih drugi proizvođači zlouporabljuju;

• učinkovitu provedbu tih pravila.

Ciljevi EU‑a

U ovom dijelu sporazuma želimo se dogovoriti sa SAD-om oko:

• zajedničkih načela koja:– se temelje na postojećim pravilima i praksi

u EU-u i SAD-u;– naglašavaju važnost IPR-a za poticanje

inovacija, rasta i radnih mjesta.• obvezujućih obveza o nekim važnim pitanjima

kao što su:– oznake zemljopisnog podrijetla (GI);– aspekti zaštite autorskih prava koja EU

već štiti, poput:▶ prava preprodaje za likovne umjetnike;▶ javne izvedbe i prava emitiranja.

• uspostavljanja suradnje između vlada i dio-nika u područjima u kojima imaju zajedničke interese.





1� ACTA

„TTIP‑om se mogu pokušati sporednim putem uvesti određena pravila koja je EU prvotno pokušao donijeti u okviru planiranog Trgovinskog sporazuma protiv krivotvorenja ili ACTA‑e, koji je Europski parlament odbio.”

EU i SAD već imaju podrobne odredbe o provedbi, a neke druge države koje su planirale pristupiti ACTA-i nisu ih imale. Zato nećemo pregovarati o pravilima o:

• izvršenju kazni;• odgovornosti pružatelja internetskih usluga.

2� Visoke cijene

„Pravilima povezanima s IPR‑om u TTIP‑u mogu se povećati cijene novih farmaceutskih proizvoda.”

Trenutačna ravnoteža između inovacija i pristupačnih cijena lijekova od ključne je važnosti za europsko javno zdravstvo. To nećemo promijeniti promjenama pravila o IPR-u.

3� Oznake zemljopisnog podrijetla (GI)

„Postojećim sustavom oznaka zemljopisnog podrijetla štite se naši poljoprivrednici i proizvođači hrane sprečavanjem uvoza proizvoda kojima se krše prava intelektualnog vlasništva. Taj bi se sustav TTIP‑om mogao oslabiti.”

Nikad nećemo pristati na smanjenje zaštite koju već nudimo svojim oznakama zemljopisnog podrijetla u Europi. Uvozni proizvodi za koje se upotrebljavaju zaštićeni nazivi nikad ne bi mogli ući na tržište EU-a.

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije: • jedan primjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).

(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju: • u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).

NG

-01-15-085-HR-N

transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo...

Documents