Tirmizijina zbirka hadisa - Knjiga 1

Download Tirmizijina zbirka hadisa - Knjiga 1

Post on 26-Jun-2015

2.337 views

Category:

Documents

8 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Najznaajinije djelo koje je Tirmizija ostavio iza sebe jeste, bez ikakve sumnje, njegov Dami'-Sunen. To je njegova poznata zbirka hadisa koja je uvrtena meu est najpouzdanijih hadiskih zbirki, poznatih pod zajednikim nazivom "El-Kutubu-s-sitte".Neki je po vanosti u hadiskoj nauci stavljaju na tree mjesto, odmah iza Buharijina i Muslimova Sahiha.Tirmizijina zbirka hadisa je , bez sumnje, jedna od najljepih, a istodobno i najkorinijih hadiskih zbirki. Autor je nastojao da u njoj uglavnom zabiljei kratke i jezgrovite hadise u kojima su sadrani oni propisi i pitanja sa kojima se ovjek kroz ivot svakodnevno susree. Tirmizija ih je na jedan dosta zanimljiv i koristan nain razvrstao po poglavljima. Ibn Esir u djelu Damiu-l-Usul kae: "Tirmizijin Sahih (tj. Dami-Sunen) jest najljepa i najkorisnija hadiska zbirka. Ustrojena je na izuzetno lijep nain i ima najmanje ponovljenih hadisa."

TRANSCRIPT

Na osnovu miljenja Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj 02-15-2231/99 od 14.05.1999. godine a na osnovu lana 19. taka 13. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, na ovaj proizvod se ne plaa porez na promet.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 297.18 Et-TIRMIZI, Ebu Isa Tirmizijina zbirka hadisa = Tirmizijin Dami' - Sunen / prijevod i komentar Mahmut Karali. - Travnik : Eli Ibrahimpaina medresa, 1999. Knj". < 1- > ; 24 cm Prijevod djela: Tirmizijin Dami' - Sunen. - Tekst na bos. i arapskom jeziku. - Bibliografske i druge biljeke uz tekst. - Dosadanji sadraj: Knj. 1. - 1999. - 516 str. ISBN 9958-9633-0-2 (cjelina) ISBN 9958-9633-1-0 (Knj. 1.) 1. Karali, Mahmut COBISS-ID 6582278

"U ijem se domu nae ova zbirka kao da je u njemu Vjerovjesnik koji govori

TIRMIZIJIN DZAMI'-SUNENTIRMIZIJINA ZBIRKA HADISAPRVA KNJIGA PRVO IZDANJE

Prijevod i komentar PROF. MAHMUT KARALI

Zenica, 1999. godine

Tirmizijin Dami'-SunenPrijevod i komentar:

Prof.

MAHMUT KARALIprijevoda:

Redaktor

Mr.

MEHMEDALIJARecenzenti:

HADI

Prof. Prof.

dr. dr.

EFIK KURDI UKRI RAMILektor:

HADEM

HAJDAREVI

Korektor:

MIDHAT

KASAP

Arapski tekst ubacio:

Prof.

MENSUR

VALJEVAC

Prelom teksta i DTP:

SABAHUDIN JAAREVI,

dipl.

in.

IMAM EBU ISA ET-TIRMIZI(209. - 279.) Istaknuti uenjak i imam u hadisu, Ebu Isa Muhammed b. Isa b. Sevre et-Tirmizi roen je u mjestu Bevd, u okolini grada Tirmiza, u Horasanu, 209. godine po Hidri. Neki tvrde da je roen prije u Tirmizu islamskih njega, sva i 200. i godine. drugih ivio veoma napisao je Kao rano su iz u i vrijeme mnoge poinje oblasti najveeg uenjake procvata znanosti.

Et-Tirmizija djela koja je

interesirati nauka. Posebnu naklonost pokazuje prema hadiskim znanostima. hadisa. Bistrina uma i p a m e n j e hadisa Jo isticao kao djeak, Tirmizija se i meu svojim Bio vrnjacima je simbol Gotovo

izuzetnom

otroumnou

bistrinom.

otroumnosti u svome vremenu. Ako bi za nekoga eljeli, u to vrijeme, da kau da je izuzetno bistar i otrouman govorili bi: "Bistar kao Tirmizija". Takav njegov kvalitet naroito je doao do izraaja u pamenju hadisa. Ahmed b. Abdullah b. Davud veli da mu je Tirmizija ispriao slijedee: "Dok sam jednom prilikom putovao za Mekku, sreo sam jednog on i kada su mi rekli su ko mi preslua hadise koje ejha. Upitao sam prisutne ko je je, od ja sam ga zamolio da me sam njega prenijeli. Imao

napisane dvije njegove omanje zbirke i obino sam ih nosio sa sobom. Poto je pristao da me preslua, ja sam te dvije zbirke izvadio kako bih mu proitao hadise koje sam u njih zabiljeio. Kada sam ih izvadio, vidio sam da to nisu bile te

1

dvije

zbirke,

nego

druge.

Tada

sam

poeo

da

hadise

citiram

napamet. Kada sam zavrio, on me upitao da li sam te hadise pred polazak obnovio. Kad sam mu rekao da nisam, nego da ih od ranije pamtim, on se zadivio. Tom prilikom mi je on saopio jo etrdeset hadisa i kada sam ih poslije toga sve ponovio, on je rekao: Slinog tebi jo nisam vidio." Tragajui za hadisom, Tirmizija je obiao sve znanstvene centre toga vremena. Boravio je u Samu, Hidazu, Iraku i Horasanu. Na tom p u t u je sreo brojne znamenite uenjake, od kojih je uio i sluao hadise. Sluao je hadise od Kutejba b. Seida, Ebu Musa'a, Suvejda b. Nasra, Ebu Davuda, Buharije i mnogih kojega cijenio. drugih. je proveo Jednom Najvie dosta prilikom je je nauio rekao: od "Ja Imami ga vie sam Buharije, je nauio uz od vremena. Buharija izuzetno

Tirmizije nego to je on od mene". Da bi mu priznao uenost, Buharija je od Tirmizije prenio dva hadisa, priznajui ga time za svoga uitelja. Svestranost u poznavanju hadiske nauke Tirmizija je svestrano poznavao hadisku nauku. Posebno se istakao u poznavanju skrivenih nedostataka i mahana u hadisu, odnosno u predajama odreenoga hadisa. U toj oblasti je, prema mnogima, nadmaio i svoga uitelja Buhariju. Dugo vremena je predavao hadis. Od trajno njega su u hadis hadiskoj uili mnogi kao ija to e su: imena ostati b. zapisana nauci, Ahmed

Abdulah el-Mirvezi, Ahmed b. Jusuf en-Nesefi, Davud b. Nasr i drugi. Tirmizija je m e u uenjacima bio izuzetno cijenjen. Smatrali su ga imamom u hadisu.2

Imam Ebu Isa et-Tirmizi ivio je sedamdest godina. Pred kraj ivota je oslijepio. Neki vele da je oslijepio plaui za Buharijom. Umro je u rodnom mjestu 279. godine po Hidri. Neki dre da je umro u Tirmizu 277. godine. Napisao je oko deset znaajnih djela iz hadisa. Najznaajnije mu je djelo Dami-Sunen, zatim slijede;

E-

emailu-l-Muhammedije, el-Esmau ve-l-Kuna.

Et-Tarih,

Ez-Zuhd,

Kitabu-Ilel

i

Kitabu

Tirmizijin Najznaajinije poznata nazivom zbirka

Dami'-Sunendjelo koje je Tirmizija ostavio iza koja zbirki, je uvrtena pod meu sebe est

jeste, bez ikakve sumnje, njegov Dami'-Sunen. To je njegova hadisa hadiskih najpouzdanijih poznatih zajednikim

"El-Kutubu-s-sitte".

Neki je po vanosti u hadiskoj nauci stavljaju na tree mjesto, odmah iza Buharijina i Muslimova Sahiha. Hadiski Hakem uenjaci se razilaze veliki oko broj tanoga uenjaka naziva je ove zbirke hadisa. Hatib el-Bagdadi je smatra Tirmizijinim Sahihom,

El-Damius-Sahihom,

naziva

samo Damiom, a u narodu je poznata kao "Tirmizijin Sunen". Prema miljenju veine u kojima u svi hadisi uenjaka, najadekvatni)i naziv za ovu Sahihi su hadiske zbirke u Tirmizijinoj zbirki, zbirci zbirku jest El-Dami', a evo i zato: vjerodostojni;

meutim, nisu svi hadisi takvi. Suneni su zbirke u kojima su hadisi iskljuivo iz oblasti erijatskih propisa, a u ovoj ima hadisa i iz drugih oblasti: si. A zbirke u kojima su akaida, ahlaka, tefsira, kao to svih oblasti i3

ima i hadisa koji govore o Poslanikovu ivotu, ivotu ashaba i zabiljeeni hadisi iz

koje,

da

kaemo, nije

imaju

univerzalni ta je

karakter posebno

nazivaju

se

dami'ima. Nigdje zabiljeeno motiviralo nigdje Tirmiziju da napie ovakvu zbirku, osim da je to uradio iz prevelike ljubavi prema hadisu. Takoer, Tirmizija nije naglasio koji su to principi koje je trebalo da slijedi u pisanju ove svoje zbirke. Tek itajui djelo, m o e m o doi do slijedeih zakljuaka: - Tirmizi se nije ograniio samo na vjerodostojne - sahih hadise; uz njih je biljeio jo i dobre - hasen hadise, te slabe daif hadise. ali su Pored ih hadisa koje je uenjaci uo izravno kao od svojih u uitelja, Tirmizija biljei i one hadise koje od n j i h nije izravno uo, fikhski koristili argumente rjeavanju pojedinih fikhskih pitanja, bez obzira da li su bili vjerodostojni i l i ne. Uz hadise, on biljei i miljenja pojedinih uenjaka. - Ako je sve predaje, a hadis potom doao u vie predaja, Tirmizija analizom navodi ukazuje priljenom kritikom

ta u t i m predajama nedostaje i l i ta je u njima suvino. - Ako je isti i l i slian hadis prenesen od drugog ashaba, Tirmizija navodi imena ashaba od kojih su ti hadisi preneseni. Na primjer: Uz U ovom znaenju on su hadisi preneseni jo i miljenja i od o toga i toga... hadise, navodi uenjaka odreenim pitanjima za koje su vezani hadisi. - Tirmizija je sve hadise koje je zabiljeio u ovoj zbirci ocijenio i ukazao na stepen njihove vjerodostojnosti. Ako je neki hadis slab, on iznosi uzroke njegove slabosti. Osvre se i na ravije u senedima hadisa, ukazujui na njihove karakterne vrline i l i , pak, mahane, te navodei miljenja ostalih uenjaka o njima.4

Miljenja

uenjaka

o

Tirmizijinu

Dami'u-Sunenu

Imajui u v i d u sve navedeno, Ebu Bekr I b n u l Arebi je u djelu srca

Aridatul-ahvezi rekaoosvijetlio, da je

slijedee:

"Znajte, druga

Allah

vam

vaa su je b. i i i dao "Kada uvid

Buharijev

Sahih

izvorno

napisana

zbirka po poglavljima, druge. Nijedan od

Malikov Muveta' je nije ravna

prva, na njima U njoj

utemeljene sve ostale, kao Muslimov Sahih, Tirmizijin Dami' i njih Tirmizijinoj. je samo zastupljeno Muhammed korisnija Muslimova poznavaocima Nakon i etrnaest el-Ensari od zbirka hadiske to je naunih veli: su "Po i a od disciplina". meni Muslimove. Tirmizijina svoj je Abdullah Buharijeva dostupna

Tirmizijina

zbirka

Buharijeve nauke,

dostupne

strunjacima

obinom p u k u " . Tirmizija zavrio

Dami'-Sunen,

ga je na u v i d uenjacima Horasana, Hidaza i Iraka, pa su se oni najpovoljnije izrazili o sam zavrio svoj njemu. Sam Tirmizija veli: dao sam ga na

Dami'-Sunen,

uenjacima Hidaza, Iraka i Horasana da ga pogledaju i iznesu svoje primjedbe i sugestije o njemu. Svi su bili zadovoljni i oduevljeni ovom zbirkom. Rekli su: U ijem se domu nae ova zbirka kao da je u njemu Vjerovjesnik koji govori." U hadisa. Tirmizijinom On u zbirku

Sunenu imanije

ukupno

oko

etiri

hiljade

zabiljeio

iskljuivo

vjerodostojne

hadise. Pored vjerodostojinih on je zabiljeio i dobre i slabe. Apokrifnih hadisa, prema miljenju veine hadiskih uenjaka, u ovoj zbirci nema. Istina, Ibnu Devzi je u djelu El-Mevduatul-

Kubra

iz

Tirmizijine ih

zbirke

izdvojio su

dvadeset

tri

hadisa, pobili

smatrajui

apokrifnima.

Uenjaci

argumentirano

5

Ibnu

Devzija

i

dokazali

da

on nekih

nije

u

pravu

i

da

takvih svi etiri

hadisa u Tirmizijinoj zbirci nema. Prihvaajui hadisi Tirmizijina kategorije. 1. vjerodostojni hadisi koji ispunjavaju uvjete Muslima; 2. vjerodostojni hadisi prema kriterijima ostalih hadiskih uenjaka; 3. dobri - hasen hadisi koji nemaju mahana; i 4. slabi - daif hadisi u kojima su nedostaci oiti. Tirmizijina zbirka hadisa je vie puta komentirana. od godine ibnulNajznaajniji njezini komentari jesu slijedei: Buharije i miljenje hadiskih se teoretiara, svrstati u

Dami'a-Sunena

mogu

Tuhvetul-Ahvezipo Hidri; i

bierhi

Dami'i-t-Tirmizi1355. Bekra

Abdurahmana el-Mubarekforija el-Hindija, tampan

-

Aridatul-Ahvezi

alet-Tirmizi

od

Ebu

Arebija, tampan u Egiptu.

6

UVODBismillahir-Rahmanir-Rahim

Elhamdulillahi, ve nestehdihi ve lehu. Ehedu ehedu enne en la ve alejhi, a'malina hadije neuzu

Rabbi-l-alemin, nastagfiruhu billahi min fela ve ururi

nahmeduhu netubu lehu ilejhi ve la enfusina,

ve ve ve

nestainuhu netevekelu min sjjiati

men jehdihillahu

mudille

men judlil fela erike lehu ve

ilahe illellahu

vahdehu ve

Muhammedensu se i u

abduhusvojim

resuluhu.

Salallahuivotnim ibadetu svijeta rijeima i i i nije

Teala alejhi ve ala alihi ve sahbihi edmein.Muslimani poslovima, Kur'an su bez i svakodnevnim u svome stremljenjima Hadis. razmiljanjima, vlastitih njihovim izuavanju

pobonosti, oduvijek vezivali za svoje osnovne duhovne izvore: Ispravnost razumijevanja uzvienim Kur'ana i vlastitih postupaka unutar njegovih mijena i zakonitosti mjerili redovnim temeljitog obraanjem pristupa porukama. Jer su, kao muslimani, morali biti sasvim svjesni da Hadisa mogue pravilno razumijevati i interpretirati islam, pa su stoga od samoga poetka Objave sve do danas najozbiljnije pristupili ovom ikoliko vrlo kroz zahtjevnom, povijest, ali asnom emo da zadatku. nije Pogledamo bilo ni li vidjet jednog

trenutka niti i jednog mjesta na kojemu su ivjeli muslimani a

7

da

nije

djelovala

i

radila

grupa

uenjaka.

Rezultat

takvog

odnosa je bio nastanak na stotine pa i hiljade pisanih djela iz razliitih oblasti islama. Za razliku od njihove islamske te i istovjernike misli, uslijed brae u drugim su, krajevima svijeta, bliim prostranom okeanu arapskog jezika i autoritativnim burnu povijest, centrima ivjeli, muslimani nepoznavanja Bosne upravo uslijed specifinosti uvjeta u kojim su, kroz svoju dosta izvornog jezika Kur'ana i Hadisa, dosta zaostajali za drugima u pogledu neposrednijeg poznavanja izvorita svoje islamske duhovnosti. Otuda je veina njih bila primorana da ispravnost vlastitih poimanja i postupaka mjeri na temelju onoga to bi sluali od svoje uleme i uenih l j u d i , i l i , pak, to bi mogli proitati u lancima, natpisima i raspravama i l i u pokojoj knjizi koja bi se povremeno pojavila na naemu jezikom prostoru. Vrlo su rijetko imali prilike da o onome to ih je zanimalo itaju u prijevodima izvornih djela, jer ih do unazad nekoliko decenija faktiki nije ni bilo. Hvala prevode Allahu Uzvienom, na u posljednje nismo vrijeme imali ni situacija jednog se naglo mijenja nabolje. Sve je vie uenih l j u d i koji piu i knjige. Doskora, primjer, tefsira, ni jedne originalne hadiske zbirke, n i t i jednog djela iz fikha, akaida, sire Allahova Poslanika, povijesti islama, a danas ne samo i da imamo i prijevode koji stranice, i mnogih na tomove nova uenja. djela i iz velikih tomove djela, nego jeziku imamo ispisuju da e se domae stranice uskoro autore svome, bosanskom

ovdanje, i

bonjake misli o islamu. Uza sve to, sve je vie nagovjetaja pojaviti fundamentalnih razgranatih oblasti islamskoga

Jedno od takvih djela koje se po p r v i put pojavljuje na naem prostoru i na naem jeziku jest i prijevod i komentar8

prve knjige Tirmizijina Dami'a - Sunena, iji prijevod upravo ovdje predstavljamo i najpoznatijih te Ebu potovanom bosanskom zbirki tu poznatih i i itateljstvu. pod imenom i Madin polovine "ElTirmizijin Dami'-Sunen jest jedna od est najmeritornijih hadiskih Osim nje, Davudov, Kutubus-sitte". su jo Nesaijin Buharijin Ibn prve Muslimov

Sahih

Sunen.treega

Tirmizijina zbirka nastala je stoljea po Hidri.

pred kraj

Iz aspekta pouzdanosti i autentinosti hadisa koje u sebi sadre ove spomenute miljenju zbirke, uenjaka, na na prvom je mjestu, na prema drugom na jednoglasnom mjestu je Buharijin

Sahih,

Muslimov Sahih, te, prema miljenju nekih uenjaka, na treem Ebu Davudov, etvrtom Tirmizijin

Dami,

petom Nesaijin Sunen, a na estom je Sunen Ibn Made. Delebi u mjesto, staviti odmah i svome djelu Kefuz-Zunun smatra da na tree poslije od Ebu Buharijina Davudova i i Muslimova Prema od Nesaijina

Sahiha,

treba je Sa

Tirmizijinu

zbirku

hadisa.

njemu,

ona

pouzdanija Mubarekfori.

Sunena.

ovakvom konstatacijom se u potpunosti slae i Abdurahman elNeki, pak, uenjaci, kao to su Ibn Hader i Sujutija, Tirmizijinu Davudova Buharijina i zbirku stavljaju Zehebi je na te etvrto na Ebu mjesto, peto Davudova poslije i Ebu

Sunena.

stavlja

mjesto,

poslije

Muslimova

Sahiha

Nesaijina

Sunena, to El-Mubarekfori apriori odbacuje.Karakter i ime Tirmizijine zbirke hadisa Tirmizijina zbirka nastaje pred kraj druge polovine treeg stoljea po Hidri. Slovi kao univerzalna zbirka u kojoj su zabiljeeni hadisi koji tretiraju sva pitanja ljudskog ivljenja. S obzirom na sam njen sadraj i tematiku koju tretiraju hadisi9

sadrani njezina

u

njoj, Hakem

hadiski Hatib je samo narodu

uenjaci el-Bagdadi

su je neki

se

razili

u

pogledu broj

naziva. je a

naziva uenjaci

Tirmizijinim veliki je kao nazivaju Tirmizijin

Sahihom,uenjaka

naziva: je

Damiu-s-Sahih,najvie poznata

naziva i u...