TEMELJNE FILOZOFSKE DISCIPLINE1)Propedeutika filozofija: logika

2)Teorijska filozofija: filozofija spoznaje (gnoseologija) metafizika: -opa metafizika ontologija -posebna metafizika - teodiceja, filozofija prirode (kozmologija) filozofska antropologija

3)Praktina filozofija etika politika estetika

LOGIKALogika ima zadau osposobiti ovjeka ne da misli, nego da bolje misli.

Tvorac formalne logike je Aristotel.

Logika je filozofska disciplina koja se bavi oblicima (formama) i zakonima valjane misli i metodama spoznaje.

OBLICI MILJENJAPoimanje

Suenje

Zakljuivanje

OBLICI MISLIPojam

Sud

Zakljuak

Valjani oblici ljudske misli jesu: pojam sud zakljuak

to je pojam?Pojam misao o bitnim karakteristikama onoga to mislimo.

Budui da sve ono to mislimo promatramo kao neki predmet, moemo rei i to da je pojam misao o biti predmeta.

to svaki pojam ima?Svaki pojam ima tri karakteristike:

sadraj (skup bitnih oznaka nekoga predmeta.) opseg (skup niih pojmova koje obuhvaa jedan vii pojam.) doseg (skup svih pojedinanih predmeta na koje se odnosi neki pojam.)

to je sud?Spoj pojmova.Svaki se sud izraava reenicom.

Sud spoj pojmova kojima se neto tvrdi ili porie. (npr. Svi ljudi su smrtni.)

Svaki sud je ili istinit ili laan, tree mogunosti nema.

SUDOVI SE DIJELE PO:

kvantiteti (univerzalni, partikularni i singularni)kvaliteti (afirmativni, negativni i limitativni)relaciji (kategoriki, hipotetiki i disjunktivni)modalitetu (problematiki, asertoriki i apodiktiki)

to je zakljuak?Zakljuak je spoj sudova, ali ne bilo kakav, nego onaj spoj sudova iz kojih izvodimo zakljuni sud ili konkluziju.

Da bismo dobili zakljuak, nije potrebno samo imati dva ili vie sudova, nego i misao da jedan od tih sudova slijedi ili se moe izvesti iz jednoga ili vie drugih sudova.

Misao o slijedu (proizlaenju) jednoga suda iz drugoga obino se izrie rijeju dakle, odatle slijedi, prema tome i sl.

Sve make su krvolone.Lav je maka.____________________________(dakle) Lav je krvoloan.

Sudovi od kojih zakljuivanje polazi nazivaju se premise

sud koji se izvodi iz jedne ili vie premisa (vie drugih sudova) naziva se zakljuni sud ili konkluzija

Podjela zakljuaka?Neposredan zakljuak jest onaj koji se izvodi iz samo jednoga suda (premise), npr. Sva djeca su ljubitelji okolade dakle, Neki ljubitelji okolade su djeca.

Posredan zakljuak je onaj koji se izvodi iz dva ili vie drugih sudova. primjerice:Sva iva bia su smrtna. ovjek je ivo bie. Dakle, ovjek je smrtan.

to je silogizam?Onaj zakljuak koji se sastoji od tono dvije premise i konkluzije (tri suda) naziva se jednostavni deduktivni zakljuak ili silogizam. Ako se zakljuak ima vie od tri suda, odnosno ima vie od dvije premise, takav zakljuak naziva se sloeni deduktivni zakljuak ili polisilogizam.

Primjer silogizma:Sve make su krvolone.Lav je maka.(Dakle) Lav je krvoloan.Pojam koji je predikat konkluzije (u ovom sluaju to je pojam krvoloan), naziva se vei pojam ili terminus maior i oznaava se slovom P.Pojam koji je subjekt konkluzije (lav), naziva se manji pojam ili terminus minor, oznaava se slovom S. Pojam koji se javlja u obje premise (maka))naziva se srednji pojam ili terminus medium, oznaava se slovom M.

FILOZOFIJA SPOZNAJE kritika kriteriologijaepistemologija noetika gnoseologija teorija spoznaje logica maior ili logica materialis

Filozofska disciplina koja se bavi ljudskom spoznajom pod vidikom njezine mogunosti, izvora, dometa, istinitosti, sigurnosti i granica spoznavanja.

IN SPOZNAJEspoznajasubjekt--------------------------objekt S-----------N-------------OPrema naznaenomu prikazu in spoznavanja sastoji se od tri elementa: spoznavatelja, ina spoznavanja i objekta spoznaje koji ne mora uvijek biti materijalne naravi.

kritiki problem filozofije spoznaje sastoji se u pitanju je li mogue poklapanje izmeu ina i sadraja spoznaje (noesis i noema)

Mogunost ljudske spoznaje skepticizam - istie da spoznaja nije mogua i da je zato jedini ispravan stav uzdravanje od bilo kakvoga suda.ApsolutniRelativniEtikiReligiozniRelativizamsubjektivizam dogmatizam on ne postavlja nikakav spoznajni problem izmeu subjekta i objekta spoznaje, nego unaprijed prihvaa injenicu veze izmeu subjekta i objekta, tako da subjekt jasno spoznaje svoj objekt. Kriticizam - posredni stav izmeu skepticizma i dogmatizma.

Primjeri pobijanja sveope skepsesi fallor sum (dubito ergo sum) sv. Augustin

Tko e posumnjati u to da ivi, da se sjea, da ivi da shvaa, hoe, misli, zna i sudi? Kad ve sumnja, ivi; ako sumnja, sjea se u to sumnja; ako sumnja, shvaa da sumnja; ako sumnja, eli biti siguran; ako sumnja, misli, ako sumnja, zna da (neto) ne zna; ako sumnja, dri da ne smije olako neto prihvatiti.

Primjeri pobijanja sveope skepsecogito ergo sum Descartes

Ali sam odmah zatim primijetio da, dok sam htio tako misliti da je sve krivo, nuno treba da ja, koji mislim jesam neto. I poto mi je bilo jasno da je ova istina: mislim, dakle jesam, tako vrsta i tako pouzdana da je ni najpretjeranije pretpostavke skeptika nisu u stanju uzdrmati, presudio sam da je bez promiljanja mogu prihvatiti kao prvo naelo filozofije koje sam traio

Primjer S. ZimmermannaPrvi korak jest uvid u vlastitu egzistenciju, to skeptik nuno mora prihvatiti.

Drugi korak sastoji se u tome da skeptik mora prihvatiti naelo protuslovlja.

Trei korak: na osnovi ove dvije istine skeptik mora prihvatiti i treu istinu, a ta je da je ovjek naelno sposoban spoznati istinu budui da je nuno morao prihvatiti prethodne dvije istine.

Izvor ljudske spoznaje Empirizam (empeiria) - jedini izvor ljudske spoznaje osjetno iskustvo (J. Locke, G. Barkeley i D. Hume).racionalizam u spoznavanju glavnu ulogu igra razum, odnosno miljenje, a ne osjetilno opaanje iskustvo (Descartes, Spinoza, Leibniz). intelektualizam - izvor spoznaje nije samo miljenje razum (uroene ideje, principi i naela), ve i iskustvo. Ovo se gledite temelji na naelu: nihil est in intellectu, nisi prius fuerit in sensu . KANTOV APRIORIZAM

Domet ljudske spoznaje idealizam (imanentizam) - moemo spoznati samo ono to je u nama, objekte vlastite naoj svijesti, materijalizam - primat u spoznaji ima materijalni objekt, a nai pojmovi i duh jesu samo nadogradnja.

realizam - objekt spoznaje ostaje neovisan o naemu spoznavanju. Iskustvo nam jami i pokazuje da se subjekt i objekt odnose autonomno jedan prema drugome, ali su takoer otvoreni jedan prema drugome.

Istina i kriterij istinite spoznaje Istinu - moemo definirati kao poklapanje (slaganje) uma i stvarnosti ili, kako bi to skolastici kazali, adequatio intellectus et rei. evidencija - najvii kriterij istinite i sigurne spoznaje.

Vrste spoznajeDISKURZIVNA (lat. discurrere rastrkati se, razbjei se, raspriti se) posredna spoznaja

INTUITIVNA (lat. intueri, intuitio neposredno gledanje.) neposredna spoznaja

METAFIZIKA (meta ta phisika) metafizika je znanost o temeljima bia i njegovoj totalnosti, koje prouava polazei od bitka, traei prve i najuniverzalnije principe, koji najradikalnije konstituiraju sve stvari.

PODJELA METAFIZIKE1. opa metafizika ili ontologija je nauka o biu ukoliko ono jest.

Posebna metafizika ili racionalna teologija ili teodiceja (theos + dike) tretira metafizika pitanja o posljednjim principima svega to postoji, o apsolutnom biu, Bogu.

Ontologija (to on) bie, ono to jest

osnovno znaenje pojma jest biti neto, odnosno bie je sve ono emu se na bilo koji nain moe pripisati da jest, ono to ima bitak kao vlastitost

zbog velikoga bogatstva sadraja pojam bia je analogan, tj. pridaje se svim stvarima u istom smislu djelomino isto, djelomino razliito; dakle nije univoan ni ekvivoan

Unutarnji principi biabitak (lat. esse = biti) i bit (esencija) Bitak je ono po emu jest sve to jest, ono po emu bie opstoji, dobiva egzistenciju, ontiki razlog da bie jest

Bit je, pak, unutarnji princip bia po emu je bie upravo to to jest; to je sadraj bia, nepromjenjiva osobitost, osnovno odreenje, bitna svojstva nekoga predmeta

Jedino je u Bogu esencija identina s njegovim bitkom. Stoga je on subzistentni bitak (bitak po biti)

SUPSTANCIJA I AKCIDENTI supstanicija (bivstvo, gr. ousia) je samostalno bie, koje postoji samo po sebi i ne naslanja se na neko drugo bie

akcident je nesamostalno bie koje ne postoji samo po sebi nego tek uz prisutnost samostalnog bia, odnosno supstancije.

ARISTOTELOVA LJESTVICA KATEGORIJA

1. Supstancija (ousia) - Marko 2. Kvaliteta(posn) je pravedan 3. Kvantiteta (poin) je visok 180 cm 4. Relacija (prs ti) je Anin sin 5. Gdje? (po) na aerodromu 6. Kada? (pot) u 12.15 sati 7. Poloaj (kesthai) - sjedi 8. Imanje (chein) na sebi ima kaput 9. Djelovanje (poien) udara Antu 10. Trpnja (pschein) biva udaren od Ante

UZROCImaterijalni

formalni

djelatni

finalni

Teodiceja + (Bog + opravdanje, pravednost)Bavi se opravdanjem postojanja Boga kao dobrog, savrenog, svemogueg i beskonanog bia nasuprot postojanju zla u svijetu.

Boja egzistencijaOntologizam Inatizam Fideizam agnosticizam

ontoloki dokaz Kozmoloki dokaz

Vrste zlaMetafiziko - sastoji se u nesavrenosti bia

Fiziko - odnosi na bol koja prati neke fizike poremeaje i to je zlo u pravom smislu

Moralno - odnosno grijeh. Zato je Bog dozvolio grijeh koji je zapravo njegova negacija?

Odnos Boga i svijetaPANTEIZAM

Panenteizam

TEIZAM

Deizam

KOZMOLOGIJAKozmologija je filozofska disciplina koja se bavi prirodom

Materijalni objekt ens mobile

lijepi i ureeni svijet

rije, govor, uenje

Misliti prirodu znai traiti jedinstvo u mnotvu, trajnost u promjenljivosti, smisao u nesuvislosti, nunost u sluajnosti.

Kaos (kaos) nered, neureenost

Statiki kaos

Dinamiki kaos

KOZMOSHEZIODPostanak bogova (Teogonija)KAOS Gea (Zemlja) Pont (more), Uran (nebo) i PlanineTartar Eros Ereb No Eter Dan.

KAOSU poetku stvori Bog nebo i zemlju. Zemlja bijae pusta i prazna (Post. 1, 1-2)Atomisti vrtlono gibanje atomaPlaton demijurg ureuje kozmos po uzoru na vjene i nepromjenljive modele (ideje)TEORIJA VELIKOGA PRASKA (Big bang)

ANTIKI FILOZOFITALES - vodaANAKSIMEN - zrakANAKSIMANDAR aperon/neogranienoPITAGOREJCI - brojEMPEDOKLO voda, vatra, zemlja, zrakANAKSAGORA um (nous)ATOMISTI atomiPLATON demijurg i idejeARISTOTEL prvi nepokrenuti pokreta

Geocentriki sustav

HELIOCENTRIKI SUSTAV

NOVI VIJEKHELIOCENTRIKI SUSTAVPRIRODOZNANSTVENI KRITERIJ MJERENJEKOPERNIKGLLILEIKEPLERNEWTONDETRMINISTIKA SLIKA SVIJETAEUKLIDOVA GEOMETRIJA

PROMJENA NOVOVJEKOVNE SLIKE SVIJETATEORIJA RELATIVNOSTIDOPPLEROV EFEKTTEORIJA INDETERMINIZMABIG BANGTEORIJA DETERMINISTIKOGA KAOSA

Pomrina Pomrina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu. Razlikujemo potpunu, djelominu i pomrinu u polusjeni. Prikazano je i nastajanje pomrine Sunca kada Mjesec baca sjenu na Zemljinu povrinu.

Pomrina

FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA filozofska antropologija nastoji obuhvatiti cjelinu ovjeka elei odgovoriti na pitanje to je on u svojoj bitiFilozofska antropologija je eksplicitno nastojanje oko sustavnog i kritiki utemeljenog znanja o ovjeku (Hffner)

FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA + ( - kroz, du, ) druge antropoloke znanosti promatraju samo pojedine ovjekove aspekte psihologija prouava njegove duevne procese, ali se ne pita to je dua; anatomija prouava grau ljudskoga tijela ne pitajui se to je zapravo ovjek itd.),

filozofska antropologija nastoji obuhvatiti cjelinu ovjeka elei odgovoriti na pitanje to je on u svojoj biti

Ljudski mozak

PILTDOWNSKI OVJEK - obmana koja je trajala 40 godinaSlika prikazuje lani fosil i ilustraciju imaginarnog Piltdownskog ovjeka baziranu na njemu.

"Nebraska ovjek" Hesperopithecus haroldcooki Ova slika je nacrtana na bazi samo jednog jedinog zuba i objavljena u asopisu Illustrated London News 24. srpnja 1922. Meutim, evolucionisti su bili izuzetno razoarani kada je otkriveno da ovaj zub nije pripadao ni majmunolikom biu, ni ovjeku, nego jednoj izumrloj vrsti svinje.

Ota Benga: Afrikanac u kafezu Ota Benga, ovjek koji je zatvoren 1904. od strane jednog evolucionistikog istraivaa u Kongu. ime Ota Benga znailo je "prijatelj".baen u kavez, odveden u SAD gdje su ga evolucionistiki znanstvenici izloili javnosti.

to onda evolucionisti predlau kao osnovu za svoju priu?

6.000 majmunskih vrsta, od kojih su veina izumrle vrste, predstavljaju bogat izvor za evolucioniste. Usporeivanje lubanja i njihovo stavljanje u niz od najmanjih do najveih.Ljudi i majmuni imaju zajednike pretke.

MEUTIM!Svi paleontoloki, anatomski i bioloki nalazi pokazali su da je ova tvrdnja evolucije jednako lana i nitavna kao i sve druge. Nijedan vrst ili stvaran dokaz nije pruen da dokae da postoji srodstvo izmeu ovjeka i majmuna, izuzev falsifikata, izvrtanja i zavodeih crtea i komentara.

to kau fosilni ostaci?Fosilni zapis pokazuje nam da su kroz cijelu povijest ljudi bili ljudi, a majmuni majmuni.

Neki od fosila za koje evolucionisti tvrde da su preci ovjeka, ustvari pripadaju ljudskim rasama koje su ivjele sve donedavno, do prije, otprilike, 10.000 godina, i onda nestale.

Sve ovo su jasni dokazi da ovjek nije proao kroz evolucijski proces

Postoje brojne anatomske razlike izmeu majmuna i ovjeka

"Dvonotvo" je jedna od njih.

IMAGINARNO PORODINO STABLO OVJEKA Darvinistika teorija dri da je suvremeni ovjek evoluirao iz neke vrste majmunolikih bia. prije 4-5 miliona godina, postojale su neke "prijelazne forme" Postoje 4 osnovne kategorije:

1. Australopithecus

2. Homo habilis

3. Homo erectus

4. Homo sapiens

Skica evolucije ovjeka"Australopithecines>Homo habilis>Homo erectus>Homo sapiens

Evolucionisti impliciraju da je svaka od ovih vrsta predak one koja slijedi iza nje

ALI!!!Australopithecines, Homo habilis i Homo erectus su postojali na razliitim dijelovima svijeta u isto vrijeme

Homo erectus, ivio sve do veoma skoro.

Homosapiens neandarthalensis i Homo sapiens (suvremeni ovjek) koegzistirali su u istoj regiji

SLINOST AUSTRALOPITHECUSA I IMPANZE Velika slinost izmeu lubanje Australopithecusa (lijevo) i impanze (desno) pokazuje da je Australopithecus, navodni predak ovjeka, u stvarnosti bio samo jedna vrsta majmuna.

Opirna istraivanja Lord Solly Zuckerman Charles Oxnard

Australopithecinesi nemaju vezu sa ljudima i oni su samo izumrla majmunska vrsta.

ETIKAfilozofska je disciplina koja prouava ljudsko djelovanje i norme po kojima se to djelovanje usklauje ili bi se trebalo usklaivati. Prema Aristotelu ona se bavi ureenjem dobroga ivota pojedinca.

ACTUS HOMINIS i ACTUS HUMANUSactus hominis - svaki in i djelovanje koje je izvreno po zakonima ljudske naravi, npr. kihanje, disanje, radnje u snu itd. Takav je in moralno indiferentan, odnosno nije niti dobar niti lo.

actus humanus - ovjekovo djelovanje izvreno slobodnom voljom. On pripada ovjeku i proizlazi od razuma i slobodne volje. Kao slobodan in actus humanus podlijee moralnoj prosudbi i moe biti moralno dobar ili lo.

MORALNI STAVOVIhedonizam je moralni stav koji poistovjeuje dobro s uitkom. eudaimonizam - svrha i cilj ljudskog djelovanja je u postizanju i unaprjeivanju vlastite sree.

utilitarizam poistovjeuje dobro s korisnim, postavljajui korist za temeljni kriterij moralnih vrijednosti.

POLITIKAFilozofska disciplina koja se bavi ureenjem dobroga ivota zajednice.

ESTETIKAEstetika (od gr. asthesis= utisak, osjeaj) filozofska disciplina koja prouava lijepo i vrijedno u umjetnosti, istraujui kriterije umjetnikog i umjetnosti uope.