Ekonomska i trgovaka kola Ivana DomcaA. Akamovia 3132 100 Vinkovci

Zavrni rad iz predmeta

Ustavni ustroj Republike Hrvatske

Tema

Temeljne slobode i prava ovjeka i graanina

MentoricaUenicaBoana Luki, dipl.iur. Helena Kubieksmjer: upravni referent

Vinkovci, ljetni rokk. god 2014./2015.SADAJ

1. UVOD.....1

2.POJAM I RAZVOJ LJUDSKIH PRAVA............................................................22.1. Pojam ljudska prava.....................................................................................22.2. Razvoj ljudskih prava...................................................................................22.3. Generacije ljudskih prava.............................................................................3

3. OSOBNE SLOBODE I PRAVA.......................................................................43.1. Pravo na ivot..............................................................................................43.2. Pravo na slobodu i zatitu osobnosti...........................................................43.3. Sloboda kretanja..........................................................................................53.4. Pravo utoita ili azila..................................................................................53.5. Nepovredivost doma....................................................................................63.6. Tajnost dopisivanja......................................................................................63.7. Sloboda vjeroispovijesti...............................................................................73.8. Sloboda miljenja i govora..........................................................................73.9. Prava uhienika, okrivljenika i osuenih osoba.........................................8

4. POLITIKA I GRAANSKA PRAVA..............................................................94.1. Sloboda udruivanja.....................................................................................94.2. Jednaka dostupnost javnim slubama.........................................................94.3. Politike stranke.........................................................................................104.4. Pravo na javno okupljanje..........................................................................104.5. Dunost obrane RH....................................................................................104.6. Birako pravo.............................................................................................11

5. GOSPODARSKA PRAVA.............................................................................125.1. Pravo vlasnitva.........................................................................................125.2. Poduzetnitvo i trite................................................................................125.3. Izvlatenje..................................................................................................125.4. Porezni sustav............................................................................................135.5. Dobra od interesa za Republiku Hrvatsku..................................................13

6. SOCIJALNA PRAVA.....................................................................................146.1. Pravo na rad i sloboda rada.......................................................................146.2. Pravedna naknada za rad i uvjeti rada.......................................................146.3. Socijalna sigurnost.....................................................................................146.4. Sindikalno udruivanje i pravo na trajk.....................................................156.5. Ustavnopravna zatita obitelji....................................................................15

7. KULTURNA PRAVA......................................................................................167.1. Pravo na kolovanje...................................................................................167.2. Autonomija sveuilita................................................................................16

8. EKOLOKA PRAVA......................................................................................17

9. ZAKLJUAK..................................................................................................17

10. LITERATURA..............................................................................................18

1. UVOD

Tema Temeljne slobode i prava ovjeka i graanina'' jedna je od ponuenih tema za zavrni rad iz predmeta Ustavni ustoj Republike Hrvatske kojeg sluamo u 4. razredu srednje kole, tonije u ovoj kolskoj godini. U etiri godine sluali smo mnogo predmeta pa je tako bio i velik izbor tema. Odluila sam se za ovu temu jer mi se svia sam predmet i privukao me naslov. Temu smo obraivali na nastavi te smatram da e mi to olakati izradu ovoga rada.

Temeljne slobode i prava ovjeka jo uvijek se ne ostvaruju u svim zemljama i nemaju svi ljudi mogunosti izraavati svoje miljenje, biti neovisni od drugih i slobodni. Tome problemu ne posveuje se dovoljno panje. Uz ovaj zavrni rad imat u vee znanje koje e mi pomoi da shvatim koliko nam slobode i prava zapravo znae. Upravo je to razlog zato sam odluila izabrati ovu temu.

Tema ovog zavrnog rada sastoji se od sljedeih podnaslova:1. Pojam i razvoj ljudskih prava2. Podjela ljudskih prava3. Povrede(ograniavanje) ljudskih prava

2. POJAM I RAZVOJ LJUDSKIH PRAVA

2.1. Pojam ljudska pravaLjudska prava su pravna, filozofska i politika ideja prema kojoj svako ljudsko bie samim inom roenja, bez obzira na svoj spol, podrijetlo ili dravljanstvo, stie neotuiva prava. Ona su skup univerzalnih vrijednosti bez kojih se ljudsko bie ne moe razviti u potpunosti. U prvi plan stavljaju istinske vrijednosti ljudskog ivota i ljudske zajednice te podsjeaju pojedinca na odgovornost prema sebi, prema drugima te prirodi i ivotu. Ljudska prava i slobode jednaka su za svakog pojedinca, bez obzira na dravnu zajednicu i zakonodavni sustav u kojem ive. Ona se ne poklanjaju, ve ih svaki pojedinac stjee roenjem.

2.2. Razvoj ljudskih pravaS razvitkom prvih drutvenih zajednica, ljudi su poeli razmiljati o ideji jednakosti i slobode. Zaetke ljudskih prava moemo pronai jo u grkoj filozofiji kao i u veini svjetskih kultura. U razvoju ljudskih prava veliku ulogu imao je filozof John Locke koji je proirio ideju o neotuivim ljudskim pravima: pravo na ivot, slobodu i privatno vlasnitvo. Njegove ideje prihvaene su u ustave Britanije te Sjedinjenih Amerikih Drava. Francuska revolucija iz 1789. sa svojom parolom libert, galit, fraternit[footnoteRef:1] uvelike je doprinjela promoviranju ljudskih prava. Tijekom 19. stoljea gotovo svi europski ustavi prihvatili su osnovna prava ovjeka. Potresna dogaanja Drugog svjetskog rata bila su motiv za osnivanje Ujedinjenih naroda. Svaka drava lanica Ujedinjenihnaroda, a to su danas gotovo sve zemlje svijeta, obvezuje se na potivanje ljudskih prava. Kako bi precizno utvrdili to su ljudska prava sastavljena je "Opa deklaracija o ljudskim pravima",koja je usvojena 10. prosinca 1948. Ovaj dokument oznaava poetak politikog i pravnog ostvarivanja ljudskih prava. [1: franc. sloboda, jednakost, bratstvo]

2.3. Generacije ljudskih prava

3. OSOBNA PRAVAOsobna prava su prava koja tite fiziki i duhovni integritet ovjeka i njegove privatnosti. Pripadaju prvoj generaciji ljudskih prava i sloboda te se jo nazivaju i negativna prava jer drava u njih ne smije zadirati. Ona su temelj za sva druga prava.

3.1. Pravo na ivotivot je najvea vrijednost ovjeka pa je s toga u svakom civiliziranom drutvu pravo na ivot najznaajnije ljudsko pravo."Svako ljudsko bie ima pravo na ivot. U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne. " [footnoteRef:2] [2: Ustav Republike Hrvatske l.21.]

3.2. Pravo na slobodu i zatitu osobnostiOvo pravo jami slobodu te titi osobu od fizikog ili psihikog bola ili straha. Nitko ne smije zadirati u ovjekovu slobodu, osim ako je zakonom odreeno drugaije, a u tom sluaju odluuje sud.Najgrublji oblik ugroavanja ovjeka je njegovo dovoenje u poloaj roba, odnosno nametanje prisilnog ili obveznog rada. Sredinom 20. stoljea Opom deklaracijom o pravima ovjeka propisano je: Nitko ne smije biti dran u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim njegovim oblicima.Naalost, ova pojava zadrala se do danas.Prema najnovijem izvjeu UNICEF-a, samo u Bangladeu 3,2 milijuna djece u dobi 4-17 godina rade teke fizike poslove u katastrofalnim uvjetima.

3.3. Sloboda kretanjaSloboda kretanja podrazumjeva pravo graana da se slobodno kreu unutar dravnog teritorija, slobodno biraju mjesto boravita, te slobodu da napuste dravu i vrate se u nju u bilo koje vrijeme. Rijetki su ustavi u svijetu koji ne jame ovo slobodu. ( Izuzetak su ustavi Kine i Kube. )Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima odredio je u kojim se sluajevima moe ograniiti ova sloboda, a to su: zatita dravne sigurnosti zatita javnog reda zatita zdravlja ili morala zatita prava i sloboda drugih

3.4. Pravo utoita ili azilaIzbjeglica je svaka osoba koja se nalazi izvan zemlje svog dravljanstva i koja uslijed osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, te zbog pripadnosti odreenoj drutvenoj grupi, ili zbog politikog miljenja, ne moe ili se zbog tog straha, ne eli staviti pod zatitu dotine drave. Ovakvim osobama i osobama bez dravljanstva, Republika Hrvatska moe dati utoite, osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene meunarodnom pravu.Republika Hrvatska ne izruuje i ne protjeruje strance koji se zakonito nalaze na njezinom teritoriju.

3.5. Nepovredivost domaOvo pravo titi privatni ivot pojedinca i obitelji time to zabranjuje svako uznemiravanje i neovlaten ulazak u dom. Tko neovlateno prodre u tui dom ili zatvoreni ili ograeni prostor koji pripada tom domu ili se na zahtjev ovlatene osobe otuda ne udalji, kaznit e ga se kaznom zatvora od jedne godine.[footnoteRef:3] [3: Kazneni zakon, l.141. st.1.]

Zakonom su takoer odreeni sluajevi u kojima se moe ui u tui stan. U demokratski zemljama takvu odluku moe odobriti samo sud uz izdavanje obrazloenog pisanog naloga. Stanar i njegov zastupnik, te obavezno dva svjedoka, imaju pravo prisustovati pri pretrazi doma. Iznimno, redarstvene vlasti mogu ui u dom bez pisanog naloga ukoliko je rije o uhienju, hvatanju poinitelja kaznenog djela ili otklanjanju opasnosti po ivot i zdravlje ljudi.

3.6. Tajnost dopisivanjaPrvobitno, ovo pravo odnosilo se na tajnost dopisivanje te telefonskih razgovora, no s razvojem novih tehnologija ono se stalno proiruje. Sloboda i tajnost dopisivanja Ustavom je zajamena i nepovrediva, no u suvremeno doba ona se esto naruava kontroliranjem i pijuniranjem.Drava po zakonu moe ograniiti ovo ustavno pravo ako se radi o zatiti dravne sigurnosti ili provedbi kaznenog postupka.

3.7. Sloboda vjeroispovijestiSastavni dio ovjekove privatnosti je vjerovanje bez ometanja te sudjelovanje u vjerskim obredima. ''Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere. To pravo ukljuuje slobodu ouvanja ili prihvaanja neke vjere ili uvjerenja po svom osobnom izboru, kao i slobodu da se pojedinano ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoju vjeru ili uvjerenje bogoslujem, obredima, praktinim vrenjem i pouavanjem.[footnoteRef:4] [4: Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima l.18. st.1.]

Pakt zabranjuje bilo kakvu prinudu kojom bi se krila sloboda vjere. Samo zakonom se mogu predvidjeti ogranienja u koritenju ove slobode, i to samo ako su nuna radi zatite javne sigurnosti, reda, zdravlja ili morala , ili osnovnih prava i sloboda drugih. Pravo roditelja je da svojoj djeci osiguraju ono vjersko i moralno obrazovanje koje je u skladu sa njihovim vlastitim uvjerenjima. 3.8. Sloboda miljenja i govoraOve dvije slobode usko su povezane jer bez jedne od njih, teko je ostvariti drugu. Upravo one uvijet su za ostvarivanje drugih, posebno politikih sloboda i prava. Sloboda miljenja i savjesti prirodno je pravo ovjeka i ne moe se normom ograniiti. Usprkos tome mogue je ograniiti njihovo izraavanje zbog ega je u Ustavu posebna panja posveena slobodi tiska, javnog nastupa, slobodi govora i drugim pravima kojima se ostvaruje sloboda misli. Svatko ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja. To pravo obuhvaa slobodu zadravanja miljenja bez vanjskih pritisaka te slobodu traenja, primanja i irenja informacija i ideja putem bilo kojeg sredstva javnog priopavanja i bez obzira na granice.[footnoteRef:5] [5: Opa deklaracija o pravima ovjeka l.19.]

Ova sloboda sa sobom donosi i odgovornosti pa se njome ne smije naruavati dravna sigurnost, javni red, zdravlje te prava i ugled drugih.

3.9. Prava uhienika, okrivljenika i osuenih osobaPresumpcija nedunosti govori da je osoba nevina dok se ne dokae suprotno. Optueni ne mora dokazivati svoju nevinost, ve je teret dokaza na tuiteljstvu. Kada sudska presuda postane pravomona, osoba se moe smatrati krivom.

Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pismenog sudskog naloga. U najkraem roku pritvorenik treba biti izveden pred sud. Svaka uhiena ili pritvorena osoba ima pravo aliti se sudu.

Osumnjieni ima pravo na pravino suenje u najkraem roku, mogunost pripreme obrane, pravo na branitelja i nesmetano komuniciranje s njim, te ga se ne moe siliti da iskazuje protiv sebe i prizna krivnju.

Osoba koja je izdrala svoju kaznu, naelno se smatra jednakom s drugima.Osuda za teka i osobito neasna djela moe u skladu sa zakonom rezultirati gubitkom odreenih prava, npr. neka zaposlenja.

4. POLITIKA I GRAANSKA PRAVAPolitika i graanska prava jame pojedincu neometano sudjelovanje u politikom ivotu, bez straha da e zbog toga biti neopravdano kanjen. Za ova prava sloboda miljenja i sloboda tiska imaju vanu ulogu jer se u njima ogledaju stavovi ljudi prema njihovoj vlasti i njihovo zadovoljstvo s njom. Meutim, ako se ti stavovi vie ne mogu izrei bez cenzure, onda vlada gubi pravo da zastupa interese svojih graana.

4.1. Sloboda udruivanjaSloboda udruivanja omoguuje pojedincima da se udrue i zajedniki izraze, promiu, ostvaruju i tite svoje zajednike interese. Ustavom je odreeno da svatko moe slobodno osnivati sindikate i drugen udruge, ukljuivati se u njih i iz njih istupati u skladu sa zakonom.Najvie udruga u Republici Hrvatskoj aktivno je u podruju kulture, umjetnosti, sporta i obrazovanja. Dravna tijela ne bi smjela kanjavati pojedince zbog njihovog lanstva u nekom udruenju. Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zakonom nasilnog ugroavanja demokratskog poretka, neovisnosti i teritorijalog jedinstva Republike Hrvatske.

4.2. Jednaka dostupnost javnim slubamaZakonom je odreena zabrana diskriminaciji po bilo kojoj osnovi pa po tome naelu i svaki graanin ima pravo sudjelovati u obavljanju javnih slubi bez obzira na njegovo financijsko stanje, poznanstva, srodstva i veze. Ovim pravom osigurava se ravnopravnost graana u pristupu javnim funkcijama i javnim slubama.

4.3. Politike strankePolitike stranke mogu se slobodno osnovati. Meutim, rad politike stranke koja bi svojim programom ili djelovanjem nasilno ugroavala demokratski ustavni poredak, neovisnost, jedinstvenost ili teritorijalnu cjelovitost nije doputen. Takve stranke zabranjuje Ustavni sud.

Primjer:Ustavni sud RH 1994. godine donio je odluku o zabrani Srpske demokratske stranke koja je 1991. godine pokrenula i vodila pobunu protiv Republike.

4.4. Pravo na javno okupljanje

Graani imaju pravo okupiti se i izraavati svoja stajalita pod uvjetom da takvim okupljanjem ne ugroavaju javni red i mir.Na skupovima se ne smije poticati na rat, nasilje, rasnu, nacionalnu ili vjersku mrnju.Zabranjuje se okupljanje u blizini vrtia, kola, bolnica, nacionalnih parkova i spomenika kulture, kao i u neposrednoj blizini predsjednika, Vlade i Hrvatskog Sabora.

4.5. Dunost obrane republike

Drava treba biti spremna na mogunost obrambenog rata ili prisilnog uspostavljanja mira. Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih graana.

Ustav ipak doputa prigovor savjesti to znai da graanin zbog vjerskih ili moralnih razloga odbija oruje te obavljanje vojnie dunosti.

3.6. Birako pravo

Hrvatski dravljani s navrenih 18 godina imaju ope i jednako birako pravo u izborima za Sabor, predsjednika, Europski parlament i na dravnom referendumu. Birako pravo se ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.

Ostvarivanje birakog prava mora se osigurati i dravljanima RH koji se u doba izbora zateknu izvan granica pa stoga glasaju u diplomatskim i konzularnim zastupnitvima Republike u inozemstvu.

Birako pravo nemaju maloljetne osobe, osobe liene poslovne sposobnosti i nekih graanskih prava te priroeni dravljani.

5. GOSPODARSKA PRAVA

5.1. Pravo vlasnitva

Nakon raspada Jugoslavije uklanjaju se komunistika ogranienja te dolazi do privatizacije. Vlasnitvo obvezuje, a nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su priodnositi opem dobru. Vlasnik ima pravo posjedovanja, uporabe, koritenja i raspolaganja svojom stvari, te je takoer zajameno pravo nasljeivanja.

5.2. Poduzetnitvo i trite

Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu, potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva.

Zabranjena je zlouporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom. Inozemni ulagai mogu slobodno iznositi ostvarenu dobit.

5.3. Izvlatenje

Ukoliko je nuno vlasniku oduzeti odreenu nekretninu kako bi se izgradila cesta, energetski objekt ili slino, kao naknada vlasniku se isplauje trina vrijednost oduzetnog vlasnitva.

Poduzetnike slobode i vlasnika prava iznimno se mogu ograniiti zakonom radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi

5.4. Porezni sustav

Hrvatski porezni sustav usklaen je s europskim naelima, u kojem je izjednaen poloaj svih poreznih obveznika, tj. domaih i stranih fizikih i pravnih osoba.Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustrrojstva Republike Hrvatske koja osigurava svim poduzetnicima jednak poloaj na tritu.Porezni sustav temelji se na naelima jednakosti i pravednosti.

5.5. Dobra od interesa za Republiku Hrvatsku

Pod osobitom zatitom Republike nalaze se odreena dobra: more, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva Zakonom se pod osobitu zatitu Republike mogu staviti i zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekolokog znaenja

Zakonom se odreuje nain na koji dobra od interesa za Republiku mogu upotrebljavati i iskoritavati vlasnici i drugi nositelji prava na njima, a odreuje se i naknada za ogranienje kojima su podvrgnuti

6. SOCIJALNA PRAVA

6.1. Pravo na rad i sloboda radaUstav ovo pravo definira kao slobodu biranja poziva i zaposlenja te jednaku dostupnost radnog mjesta ili dunosti za sve. Graani su jedino ogranieni svojom vlastitom strunosti. Pravo na rad ne jami zaposlenje, nego daje slobodu pri obavljanju privrednih i drugih djelatnosti pod jednakim uvjetima za sve graane.Ovo pravo usko je povezano sa zabranom prislinog i obvezatnog rada.

6.2. Pravedna naknada za rad i uvjeti rada

Svaki zaposlenik ima pravo na zaradu koja treba biti dovoljna za osiguravanje dostojnog ivota njega i njegove obitelji. Zaposlenik mora imati jednake uvjete ostvarivanja naknade kao i drugi radnici, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi

Najdue radno vrijeme odreuje se zakonom. Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se prava ne moe odrei.

Zaposlenicima se moraju osigurati mjere zatite na radu.

6.3. Socijalna sigurnost

Zaposleni i lanovi njihovih obitelji imaju pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje koje se ureuje zakonom i kolektivnim ugovorom. Kolektivnim ugovorom izmeu sindikalne organizacije i poslodavca ureuju se konkretna prava i uvjeti rada u okvirima odreenim zakonom.

Ustav odreuje da slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim graanima drava osigurava pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. Posebnu skrb drava posveuje zatiti osoba s invaliditetom i njihovu ukljuivanju u drutveni ivot.

6.4. Pravo na sindikalno organiziranje i pravo na trajk

Pravo na sindikalno organiziranje ukljuuje pravo sindikata na osnivanje sindikata, slobodno stupanje u njih kao i istupanje te osnivanje sindikalnih saveza i udruivanje u meunarodne sindikalne organizacije.Najvaniji cilj ovakvih zajednica je zatita gospodarskih i socijalnih interesa.

Pravo na trajk proizlazi iz pretpostavke neostvarivanja gospodarskih i socijalnih prava. Ako trajk nije dozvoljen ili je ogranien, sindikati gube svoju svrhu. Iz tog razloga ovo pravo mora biti zatieno najviim pravnim aktima svake drave.

6.5. Ustavotvorna zatita obitelji

Brak i obiteljuivaju posebnu drutvenu zatitu. Dijete ima pravo na ime odmah pri roenju, kao i pravo na dravljanstvo, rast u obiteljskoj sredini, u atmosferi sree, ljubavii razumijevanja, te pravo namiljenje i izraavanje. Roditelji su odgovorni osigurati djetetu skladan i potpun razvoj njegove osobnosti.Dunost svih je titi djecu i nemone osobe.

Za vrijeme trajanja braka iu sluaju njegovog prekida, suprunici su ravnopravni u pogledu meusobnih graanskopravnih prava i obveza iu svom odnosu prema djeci.

7. KULTURNA PRAVA

7.1. Pravo na kolovanjeObrazovanje je temeljno ljudsko pravo. Kao i sva ljudska prava, ono je univerzalno i jednako za sve bez obzira na spol, religiju, kulturu ili ekonomske sustave.

Istraivanje koje je provedeno 2006. godine otkrilo je kako 93 milijuna djece nemaju nikakvo obrazovanje. Za mnogu djecu, obrazovanje je samo nedostian san.

U Republici Hrvatskoj ono je dostupno svakome pod jednakim uvjetima u skladu s njegovim sposobnostima. Osnovno kolovanje je obvezno i besplatno.Uz uvjete odreene zakonom graani mogu osnivati privatne kole i uilita.

7.2. Autonomija sveuilita

Autonomija sveuilita jami da ono samostalno odluuje o svom ustroju i djelovanju u skladu sa zakonom. Temeljni elementi su sloboda znanstvenog, umjetnikog i tehnolokog istraivanja i stvaralatva, ureivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetnikih i strunih programa, izbor nastavnika i elnika, odluivanje o kriterijima upisa studenata te utvrivanje unutarnjeg ustroja.Drava takoer potie skrb o tjelesnoj kulturi i sportu.

Zakonska ogranienja doputena su samo da bi se zatitila prava i slobode drugih ljudi, javni moral i zdravlje.

8. EKOLOKA PRAVA

Prirodno je roditi se u okruenju istoga zraka, svjeine, ugodne topline i mirisa, u okoliu u kojemu ne treba nositi maske na licu kako bi se zatitilo od smoga ispunih automobilskih i industrijskih plinova. Ovo pravo govori upravo o ovim osnovnim potrebama koje trebaju biti zajamene svakom pojedincu.

Ustavom je propisano da svatko ima pravo na zdrav ivot, a drava je duna osigurati graanima zdrav okoli. Svi graani su duni, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.

9. ZAKLJUAK

Ljudska prava i slobode zajamena su veinom svjetskih ustava. Bez obzira na to, ona nisu uvijek dostupna svima. Kada govorimo o krenju ljudskih prava, pomislimo na azijske zemlje zahvaene ratovima i nemirima. Realnost je puno gora. Krenje ljudskih prava dogodi se barem jednom godinje u svakoj dravi svijeta, bilo da se radi o pravu na ivot, slobodu, dostojanstvo ili drugo. Treba posvetiti panju ouvanju morala i zatiti ovih sloboda i prava.Ljudska prava su danas neto vie od puke lijepe zamisli i mnogo se radi na tome da to vie ljudi uiva u njima. Pritom je od presudne vanosti da svi djelujemo u ostvarenju tog cilja. Svatko od nas treba potovati ljudska prava i dostojanstvo ljudi koji ive oko nas da bismo tako na samom poetku sprijeili krenje ljudskih prava. Svatko od nas moe dati doprinos u svojoj okolini.Potrebno je veu panju posvetiti problemima kao to su trgovina ljudima, ratovi i ubojstva. Mediji premalo panje pridaju ovim problemima jer su oni za mnoge tema o kojoj se ne raspravlja jer se se trenutno ne dogaaju kod nas. No postoje druga krenja ljudskih prava koja se dogaaju u Republici Hrvatskoj kao to su neisplata plaa, glad i neimatina uvjetovana premalim brojem radnih mjestai visokom stopom nezaposlenosti. Dravna vlas mora preuzeti odgovornost za nedostatke zbog kojih se kre ljudska prava i pronai rjeenje s kojim e se ako ne svima, tada barem velikoj veini, omoguiti dostojan ivot u mirnom okruenju.

10. LITERATURAknjige i udbenici:1. Sokol, S., Smerdel B.: Ustavno pravo, kolska knjiga, Zagreb,2006.2. Dropuli J., Statusna prava graana

Internetske stranice: 1. http://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske2.http://www.uljppnm.vlada.hr/images/pdf/medjunarodni/medjunarodni_pakt_o_gradjanskim_i_politickim_pravima.pdf 3. http://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon4. http://www.ffzg.unizg.hr/hre-edc/Deklaracijaljp.pdf5. http://www.unicef.org/education/index_44870.html

Datum predaje rada:______________________________

Potpis mentora: _________________________________

Ocjena pisanog rada: ____________________________

Datum obrane rada: _____________________________

Ocjena obrane rada: _____________________________

Konana ocjena: ________________________________

Povjerenstvo:1. mentor: ____________________________________

2. profesor struke: ______________________________

3. profesor struke: ______________________________

Prostor za izvojeno miljenje ili eventualni komentar:

20