naziv dokumenta€¦ · web view · 2013-05-27veleučilište u požegi za ustroj i izvođenje...

VELEUČILIŠTE U POŽEGI

Ožujak, 2009. godine 1

Stručni studij: Upravni studij

1. UVOD

Veleučilište u Požegi za ustroj i izvođenje stručnog studija Upravno pravo ima Dopusnicu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa od 17. prosinca 1999. godine, Klasa: 602-01/00-7/3, UrBroj: 533-08-00-2.Citirana Dopusnica nalazi se u privitku.

a) Razlozi za pokretanje studijaStručni Upravni studij ustrojava se i izvodi na Društvenome odjelu Veleučilišta u Požegi s ciljem obrazovanja stručnih prvostupnika uprave prije svega za područje Požeško-slavonske županije, ali svakako i na razini cijele Republike Hrvatske. Stručni prvostupnici uprave osposobljavaju se za samostalno obavljanje upravno-pravnih poslova u državnoj i lokalnoj upravi i samoupravi, samostalno obavljanje upravno-pravnih poslova u gospodarskim organizacijama-trgovačkim društvima, kao i za obavljanje drugih poslova u gospodarstvu, državnoj i lokalnoj upravi i samoupravi. Osim toga, završetkom ovoga studija studenti stječu znanja i vještine o pojmu i značenju uprave s različitih aspekata; organizacijskih, personalnih, političkih, pravnih, sistemskih i dr. S obzirom na postojeće stanje kao i projekciju budućega stanja potreba i potražnje na tržištu rada za ovakovim stručnim kadrom, smatra se potrebnim obrazovanje stručnih prvostupnika uprave kako u javnom sektoru (tijela državne vlasti te tijela lokalne i regionalne samouprave) tako i u privatnom sektoru posebice zbog činjenice nedvojbene potrebe jačanja srednjeg i malog poduzetništva.

Traganje za adekvatnim visokim učilištima unutar EU, s kojima bi trebalo komparirati ovaj studij ukazuje da sigurno najkvalitetniji pristup imaju Francuzi, s tradicijom na interes vezan za javne službe. Ipak njihov pristup je sofisticiran, tako da se ne može istrgnuti iz cjeline, koja u ovom slučaju završava najeminentnijim upravnim školama. Za komparaciju smo stoga odabrali stručni program "Javna uprava" koji organizira i izvodi Univerza u Ljubljani, Fakulteta za upravo1, te odgovarajući studij Visoke škole Kehl (SR Njemačka).2

Svrha ovih studija je oblikovati odgovarajući profil samostalnog djelatnika koji je sposoban odgovoriti na izazove javne uprave. Konkretnije to se odnosi na edukaciju administracije na svim razinama (lokalna, područna, regionalna, središnja) npr.: referenta, inspektora, savjetnika, samostalnog savjetnika, pomoćnika načelnika i sl. Studiji traju tri akademske godine. U Ljubljani studenti odabiru pri kraju studiranja i module: upravno-pravni; financijski i organizacijsko-informatički. Od kolegija samo ćemo ih nabrojati: Uvod u javnu upravu; Uvod u pravo; Ustavno pravo; Statistika; Osnove ekonomije; Upravno pravo; Pravno uređenje javne uprave; Organiziranje rada uprave; Informacijski sustav; Gospodarsko statusno pravo; Ekonomika javnih poduzeća i javnih ustanova; Kvantitativne metode; Poslovno komuniciranje; Upravni postupak i upravni spor; Radno i socijalno pravo; Ekonomika javnog sektora s proračunskim financiranjem; Lokalna samouprava; Uređenje prostora i građevinskog zemljišta; Posebni upravni postupci; Policijsko upravno pravo; Tome se pridodaje studiranje stranog jezika ; računalski praktikum, upravni praktikum, praksa.

Visoka škola u Kehl-u nudi slijedeće kolegije: Ekonomika poduzeća, Statistika, Informatika, Državno i upravno pravo, Privatno pravo, Trgovačko pravo, Radno pravo, Politički i upravni sustav Njemačke, Sustav i kontrola, Regionalna politika, Političke analize, Komunalno pravo, Pravo općina i županija, Statutarno pravo, Službeničko pravo, Osnove prava poslodavaca u javnoj službi, Pravni poredak i institucioni poredak EU, Opće upravno pravo, Upravno postupovno pravo.

1 vidi: http://www.fu.uni-lj.si/studij/predmetnik_vs.asp2 Klartext Magazin, Neue Studienanangebote, Fachhoschule Kehl Hochschule für öfentliche Verwaltung



Analizom sadržaja ovih predmeta evidentna je visoka kompatibilnost sa našim ponuđenim okvirnim sadržajima predmeta.

b) Dosadašnja iskustva predlagačaNastavni program stručnog Upravnog studija usvojen je 1998. godine te se od tada uspješno ustrojava i izvodi sa kontinuitetom broja upisanih studenata te očekivanom tendencijom povećanja broja upisanih studenata iz razloga navedenih u točki a).

c) Partneri stručnog studija izvan visokoškolskog sustavaU okviru Požeško-slavonske županije, ali i šire regije istočne Hrvatske postoji više mogućih partnera izvanškolskog sustava koji su pokazali interes za ustroj i izvođenje ovakvoga stručnoga studija. Taj interes iskazan je kroz aspekt uključivanja studenata označenog stručnog studija u poslovne procese tih subjekata u vidu obavljanja stručne prakse, stručnoga rada, kao i iskazanim potrebama za zapošljavanje osposobljenih kadrova.Označeni aspekt suradnje sa partnerima izvan visokoškolskog sustava namjerava se intenzivirati i konkretizirati kroz vidove ustrojavanja stručne prakse u okviru praktičnog dijela nastave (ustrojavanje pravne klinike kao oblik pružanja različitih vidova pravne pomoći i savjeta od strane studenata Upravnog studija pravnim i fizičkim osobama uz stručan nadzor nastavnika).

d) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenataTijekom ustroja i izvođenja stručnog Upravnog studija do sada vođena je posebna skrb o mogućnosti pokretljivosti studenata odnosno približavanja i prepoznavanja sadržaja studijskog programa srodnim sadržajima na drugim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj (Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Zagrebu, Business Academy, Visoka poslovna škola Libertas s pravom javnosti).Slijedom te tendencije zaključeni su i Ugovori o suradnji sa Sveučilištem J.J. Strossmayera u Osijeku te i pojedinačni Ugovori s pojedinim fakultetima u okviru toga Sveučilišta. Slijedom načela Bolonjskog procesa, poglavito kroz djelovanje Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske nastojat će se postići što ujednačeniji model stručnog obrazovanja u okviru stručnog Upravnog studija sa svim srodnim stručnim studijima u Republici Hrvatskoj.Program stručnog Upravnog studija usporediv je i s programom nekih inozemnih visokoškolskih institucija kao što su: Bosna i Hercegovina (Pravni fakultet u Mostaru), University of Southern Denmark/ Economics-Busines Administration and Law (Denmark).Veleučilište u Požegi osobitu pozornost pri ustroju i izvedbi označenog stručnog studija posvetit će aspektu otvorenosti studija prema pokretljivosti studenata sa ostalim veleučilištima i visokim školama u Republici Hrvatskoj. Takav oblik suradnje razvijat će se osobito radom i djelovanjem Vijeća veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj, te i neposrednom suradnjom i uređenjem uzajamnih odnosa pojedinih veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj. Na tim načelima Veleučilište u Požegi potpisnicom je Sporazuma o suradnji zaključenoga dana 4. rujna 2004. godine između Hrvatskih državnih veleučilišta i državnih visokih škola; Veleučilište u Rijeci, Veleučilište u Karlovcu, Veleučilište u Požegi, Tehničko veleučilište u Zagrebu, te Visoka zdravstvena škola u Zagrebu. Cilj označenoga Sporazuma je uspješna provedba Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Bolonjskoga procesa, te razvoja stručnih studija u Republici Hrvatskoj kroz uređenje uzajamnih odnosa u oblasti znanstvene i stručne suradnje, suradnje u nastavi, izdavačkoj djelatnosti i drugim oblastima od zajedničkog interesa za sve sudionike Sporazuma.

Temeljem označenog Sporazuma Veleučilište u Požegi zaključilo je i pojedinačne Ugovore o suradnji u izvođenju programa stručnih studija s drugim veleučilištima u



Republici Hrvatskoj predmet kojih je provedba studijskih programa, stručnog i znanstvenog rada, te međusobna uzajamna suradnja.

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija - Stručni studij: Upravni studij

2.2. Nositelj studija – Veleučilište u Požegi

Izvođač studija – Društveni odjel Veleučilišta u Požegi

2.3. Trajanje studijaStručni Upravni studij trajao bi šest (6) semestara, a njegovim završetkom pristupnik stječe naziv - stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) javne uprave (bacc. admin. publ.)

.

Program je napravljen na slijedećim elementima:

- student u svakom semestru stručnog studija stječe 30 ECTS bodova što znači do konca studija ukupno 180 ECTS bodova.

2.4. Uvjeti upisa na studijMogućnost upisa na stručne studije Veleučilišta u Požegi imaju svi pristupnici koji su završili četverogodišnju srednju školu i pristupnici sa završenom trogodišnjom školom ukoliko je njihov opći uspjeh u srednjoj školi 3.0 i više.Razredbeni postupak se provodi bez razredbenog ispita, a na temelju vrednovanja uspjeha u srednjoj školi, te uspjeha na završnom ispitu (maturi).

2.5. Kompetencije koje student stječe završetkom studijaNastavni program stručnog Upravnog studija koji se od 1998. godine kontinuirano odvija u gradu Požegi koncipiran je tako da studentima tijekom šest semestara omogućava stručnu spoznaju teoretskog dijela općih stručnih znanja s posebitim naglaskom na stjecanje praktičnoga znanja čime se u potpunosti i ostvaruje svrha izvođenja ovakovih stručnih studija, a to je osposobljavanje za neposredno uključivanje u radni proces.Završetkom ovoga studija studenti stječu stručna i praktična znanja i vještine ne samo u pogledu pojmova koji pripadaju korpusu užih upravnih disciplina već i u pogledu pojmova koji su nužno važni za upravu: informatika, financiranje javnih potreba, statusno pravo građana, uredsko poslovanje, arhivistika i dr.Isto tako važan element stručnog osposobljavanja studenata jesu i stjecanja temeljnih znanja i vještina koja se odnose na pravno područje, kao što su: osnove radnog i socijalnog prava, osnove trgovačkog prava, osnove građanskog prava, nomotehnika i dr. S obzirom na sve navedeno studenti ovoga studija osposobljeni su za samostalno obavljanje upravno-pravnih poslova u državnoj i lokalnoj upravi i samoupravi, kao i za stručno i praktično proširenje svojih stečenih znanja o upravi u organizacijskom, pravnom, personalnom, političkom, sistemskom aspektu i izvan opsega javne uprave, tj. poglavito u gospodarskom sektoru.



2.6. Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija

- stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)javne uprave (bacc. admin. publ.)



3. OPIS PROGRAMA

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS-bodova

I. semestar

Naziv kolegija Nastavnik P S/V ECTS S IspitŠifra

kolegija

Uvod u pravo Doc.dr.sc. Predrag Zima 3 0 5 O * UP01

Osnove sociologije

Barbara Pisker, prof.,predavač 3 1 4 O * UP02

Osnove uprave

Doc.dr.sc. Boris Bakota

Marijeta Vitez, dipl.iur.

3 0 5 O * UP03

Osnove ustavnog prava I

mr.sc. Mirela Mezak-Stastny,

predavač2 0 4 O * UP04

Upravno pravo - opći dio I

Doc.dr.sc. Boris Ljubanović


3 1 6 O * UP05

Informatika I Kristijan Đokić, dipl. ing., predavač 0 2 2 O * UP06

Strani jezik (Engleski ili Njemački) I

Vesna Vulić, prof.,predavač

Zoran Mirosav, prof2 0 3 O * UP08

Tjelesna i zdravstvena kultura I

Dario Pisker, prof.,predavač 0 2 O UP07

Seminar 1 UPS16 6 30

II. semestar


kolegijaOsnove ustavnog prava II

mr.sc. Mirela Mezak-Stastny, predavač 3 1 7 O * UP09

Upravno pravo - opći dio II

Doc.dr.sc. Boris Ljubanović,


2 1 6 O * UP10

Statistikamr.sc. Mirjana

Radman Funarić, predavač

3 2 6 O * UP11



Povijest uprave Tomislav Radonić, prof, predavač 2 0 4 O ** UP12

Informatika II Doc.dr.sc. Predrag Zima 2 0 3 O * UP13

Strani jezik (Engleski ili Njemački) II

Vesna Vulić, prof.,predavač

Zoran Mirosav, prof2 0 3 O * UP14

Tjelesna i zdravstvena kultura II

Dario Pisker, prof.,predavač 0 2 O UP07




III. semestar


kolegijaFinanciranje javnih potreba I

Svjetlana Letinić, dipl.oec., predavač 2 0 2 O * UP15

Osnove građanskog prava I

Dragana Bjelić, dip.iur., predavač

3 1 5 O * UP16

Upravno postupovno pravo I

Doc.dr.sc. Boris Ljubanović

Marijeta Vitez, dipl.iur

3 1 6 O * UP17

Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora I



Ekonomika uprave

Mr.sc. Antun Marinac, predavač

2 0 4 O * UP19

Strani jezik (Engleski ili Njemački) III

Vesna Vulić, prof., predavač.

Zoran Mirosav, prof.

1 0 3 O * UP20

Stručna praksa I

Marijeta Vitez, dipl.iur.,

Barbara Pisker, prof.predavač

9 5 SP UP21

Seminar 1 O UPS13 11 30

IV. semestar


kolegijaOrganizacija i metode rada u upravi

Dragana Bjelić, dipl.iur., predavač

3 0 4 O * UP22

Financiranje javnih potreba II

Svjetlana Letinić, dipl.oec., predavač

2 0 3 O * UP23

Osnove građanskog prava II

Dragana Bjelić, dipl.iur.,predavač

2 0 3 O * UP24

Upravno postupovno pravo II

Doc.dr.sc. Boris Ljubanović,


3 1 5 O * UP25

Statusno pravo građana

Mr.sc. Zlatko Pirc, predavač

2 0 3 O * UP26

Lokalna samouprava


predavač 3 0 5 O * UP27



Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora II



Stručna praksa II

Dragana Bjelić, dipl.iur.,predavač

mr.sc. Mirela Mezak Stastny, predavač


Barbara Pisker, prof.,predavač

9 2 SP UP30


V. semestar


kolegijaOsnove radnog i socijalnog prava I


2 1 5 O*

UP31

Nomotehnika Jasmina Smolčić, dipl.iur., predavač

2 0 3 O*

UP33

Arhivistika Tomislav Radonić, prof., predavač

2 0 3 O*

UP34

Ekonomska politika

mr.sc. Mirjana Jeleč Raguž, predavač

3 1 5 O*

UP35

Uredsko poslovanje

Jasmina Smolčić, dipl.iur., predavač

2 0 3 O*

UP36

Izborni predmet I

2 1 4 I*

Izborni predmet II

2 1 4 I*

Stručna praksa III


mr.sc. Mirela Mezak Stastny, predavač


Barbara Pisker, prof., predavač

6 2 SP UP37




VI. semestar


kolegijaOsnove radnog i socijalnog prava II


3 0 3 O * UP38

Osnove trgovačkog prava

Mr.sc. Mario Včelik, predavač

3 0 4 O * UP39

Stručna praksa IV


mr.sc. Mirela Mezak Stastny,

predavačMarijeta Vitez,

dipl.iur.,Barbara Pisker, prof., predavač

12 5 SP UP40

Izrada završnog rada 18 O * UP41

6 12 30

NAPOMENA: Studenti su tijekom jednog semestra obvezni napisati i obraniti jedan seminarski rad iz kolegija prema vlastitom izboru. Seminari dobivaju šifru prema odabranom kolegiju iz kojega pišu seminarski rad.



Izborni predmeti:


kolegija

Europske integracije Mr.sc. Mirjana Jeleč, predavač 2 1 4 I ** UPI42

Zemljišno knjižno upravno pravo

Mr.sc. Zlatko Pirc, predavač 2 1 4 I ** UPI43

Pravo okoliša Prof.dr.sc. Vlado Belaj 2 1 4 I ** UPI44

Pravo osiguranja Prof.dr.sc. Vlado Belaj 2 1 4 I ** UPI45

Konzularno-upravo pravo

Doc.dr. sc. Boris Ljubanović 2 1 4 I ** UPI46

Vojno i policijsko upravno pravo

Doc.dr. sc. Boris Ljubanović 2 1 4 I ** UPI47

Geodetsko-katastarsko upravno pravo

Mr.sc. Zlatko Pirc, predavač 2 1 4 I ** UPI48

Agrarno i vodno pravo

Prof.dr.sc. Branko Babac 2 1 4 I ** UPI49

Pravo javnih poduzeća

Mr.sc. Mato Palić 2 1 4 I ** UPI50

NAPOMENA:Studenti biraju jedan izborni kolegij s navedenog popisa izbornih predmeta ili iz ponude izbornih predmeta drugih stručnih studija Veleučilišta odnosno ostalih visokih učilišta usporedivih po studijskim programima, a u dogovoru sa ECTS koordinatorom.



3.2. Opis pojedinog predmeta (kolegija)Naziv predmeta: UVOD U PRAVO Nositelj: Doc.dr.sc. Predrag ZimaSemestar: ISatnica: 3+0ECTS: 5

a. Okvirni sadržaj predmetaPrvi dio: I. O državi i njezinom utemeljenju u pravu; 1. Država kao teritorijalno-politička zajednica. Elementi države; 2. Državni teritorij i granice; 3. Nove i stare države. Identitet i sukcesija; 4. Stanovništvo: narod, državljani i stranci; 5. Države – nacije i pravo naroda na samoodređenje; 6. Država kao organizacija i subjekt prava. II. Povijesni oblici i razlikovanje država: 7. Država i društvo. Državni oblici u prošlosti; 8. Moderne države i njihova klasifikacija; 9. Republike i monarhije; 10. Jedinstvene i složene države; 11. Odnos centra i periferije. Lokalna samouprava; 12. Demokracije i samovlade; III. Suverenitet i državna vlast: 13. Opća obilježja i pojam državne vlasti; 14. Državni organi i ustrojstvo; 15. Pojam suvereniteta: dimenzije i prijepori; 16. Međunarodni odnosi i organizacije; IV. Zakonodavna, izvršna i sudbena vlast: 17. O parlamentu i načelu predstavništva; 18. Donošenje zakona i njihov značaj; 19. Izvršna vlast i uprava. Vlada i državni poglavar; 20. Organizacija i postupanje sudstva; 21. Načelo diobe i jedinstva vlasti; V. Država i pravo. Demokracija i ljudska prava; 22. Pravna država ili vladavina prava; 23. Načelo zakonitosti i pravni lijekovi. Diskrecijska ocjena; 24. Kako se domokracija ostvaruje. Izbori i predstavnička tijela. 25. Ljudska prava i slobode;

Drugi dio: Pravni sustav i njegova primjena; VI. Pojam prava i pravni poredak; 26. Pravo je normativni poredak. Društvene norme; 27. Pravo kao oblik društvene komunikacije. Izvori prava; 28. Pravo i moral; 29. Stvaranje, tehnika i primjena prava. Tumačenje; VII. Pravna norma i njezini elementi. Odgovornost; 30. Pojam i elementi pravne norme. Vrste pravnih normi; 31. Delikt i protupravnost; 32. Pojam sankcije. Pravo i prisila. Odgovornost; 33. Vrste sankcija. Kazne i kažnjavanje u prošlosti i danas; VIII. Pravni akti i pravni sustav; 34. O pravnim aktima općenito; 35. Vrste pravnih akata; 36. Općenormativni akti. Ustav i zakoni. Uredbe; 37. Pojedinačni pravni akti. Pravomoćnost; 38. Pravni poslovi; 39. Pravni sustav. Područja i grane prava; IX. Pravni odnos. Subjekti i objekti pravnih odnosa. Pravne činjenice; 42. Pravni subjekti. Pravne osobe; 43. Djelatna sposobnost. Zastupanje. 44. Pravni objekti; 45. Evidencija osoba i stvari. Matične i zemljišne knjige.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima te njegov doprinos za pravno i ekonomsko obrazovanjeOsposobiti studente stručnog studija za razumijevanje prava u suvremenim državnim zajednicama kroz temeljne elemente oba pojma (države i prava).

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja1. semestar – 45 sati predavanja.Nastava se provodi na dva načina: predavanjima uz korištenje informatičke tehnologije (LCD projekcije, internet), i seminarima.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaDuško Vrban: Uvod u državu i pravo, Birotehnika, Zagreb, 1998.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaMatulović Miomir: Ljudska prava, Uvod u teoriju ljudskih prava, Zagreb, 1996.Miličić Vjekoslav: Opća teorija prava i države I-III, Zagreb, 1999Berislav Perić: Država i pravni sustav, Zagreb, 1992.Berislav Perić: Struktura prava, Zagreb, 1994.Berislav Perić: Pravna znanost i dijalektika, Zagreb, 1969



f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje Navedeni kolegij sadrži 5 ECTS bodova. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.

g. Način polaganja ispitaIspit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.

h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmetaKvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).



Naziv predmeta: OSNOVE SOCIOLOGIJENositelj: Barbara Pisker, prof., predavačSemestar: ISatnica: 3+1ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj kolegija1. Temelji sociološke tradicije2. Promocija sociologije u znanost3. Sociološke teorije i teorijski pravci4. Sociologija i njezin predmet5. Metodologija i metode u sociologiji6. Struktura društva7. Društveno kretanje i društvene promjene8. Politika i društvo9. Društvene norme i pravila ponašanja10. Društvo i priroda11. Rad i dokolica

1. TEMELJI SOCIOLOŠKE TRADICIJEAntička filozofija i društvo. Platon i Aristotel. Od teološkog razumijevanja k pozitivizmu. Filozofsko promišljanje društva. Socijal-utopističke vizije društva.2. PROMOCIJA SOCIOLOGIJE U ZNANOSTPostanak sociologije. San Simone i Auguste Comte. Građanska i marksistička sociološka orijentacija.3. SOCIOLOŠKE TEORIJE I TEORIJSKI PRAVCIBiologizam. Psihologizam. Marksizam. Formalizam. Funkcionalizam. Strukturalizam. Fenomenologija. Etnometodologija.4. SOCIOLOGIJA I NJEZIN PREDMETO sociologiji. Sociologija i njezin odnos s drugim znanostima. Posebne sociologije.5. METODOLOGIJA I METODEO metodologiji. Metode prikupljanja činjenica. Posebnie znanstvene metode. Metoda znanstvenog objašnjenja. Sociološko istraživanje.6. STRUKTURA DRUŠTVADruštvene grupe. Globalne i parcijalne društvene grupe. Teritorijalne i interesne društvene grupe. Formalne i neformalne društvene grupe. Društvene pojave.7. DRUŠTVENO KRETANJE I DRUŠTVENE PROMJENEOblici društvenog kretanja. Društvena interakcija. Društvene promjene.8. POLITIKA I DRUŠTVOPolitika i političko društvo. Političko organiziranje. Izbori.9. DRUŠTVENE NORME I PRAVILA PONAŠANJAMoral. Običaji i navike. Pravo i pravda.10. DRUŠTVO I PRIRODA Pojam i vrste društava. Društvo i pojedinac. Čovjek i Ekologija.11. RAD I DOKOLICA Sociološko shvaćanje rada. Vrste rada. Radni život. Sociologija i management. Dokolica.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njihov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeCilj kolegija OSNOVE SOCIOLOGIJE je upoznati studente sa osnovnim temama iz sociološkog korpusa, od povijesti sociološke misli i općih tema društvene zbilje do specifičnih tema iz posebnih sociologija. Time je studentima omogućeno ne samo spoznati hrvatsko društvo, već ga i kritički opservirati.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava iz kolegija OSNOVE SOCIOLOGIJE, provodi se kroz predavanja u I. semestru (3+1). Pri izvođenju nastave koriste se primjerene metode i suvremena audio-vizualan nastavna sredstva.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita



B. Žepić.OSNOVE SOCIOLOGIJE, Logos, Split, 1997.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaM. Haralambos - R. Heald, UVOD U SOCIOLOGIJU, Globus, 1994. I. Kuvačić, SOCIOLOGIJA, Suvremena misao, Zagreb. S. Posavac & J. Kregar, OGLEDI O DRUŠTVENIM PROCESIMA I INSTITUCIJAMA, Zagreb, 1994.

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje Navedeni kolegij sadrži 4 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.





Naziv predmeta: OSNOVE UPRAVENositelj: Doc.dr.sc. Boris BakotaSuradnik: Marijeta Vitez, dipl.iur.Semestar: ISatnica: 3+0ECTS: 5

a. Okvirni sadržaj predmeta1.1. PREDMET, METODA I GRAĐA UPRAVNE ZNANOSTI 1.2. RAZVOJ ZNANOSTI 1.3. RAZVOJ PROUČAVANJA UPRAVE1.4. SUSTAV PROUČAVANJA UPRAVE1.5. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLMBE

2. - Uloga uprave u društvu 2.1. RAZVOJ UPRAVLJANJA I UPRAVNIH USTROJSTAVA. 2.2. TEORIJA BIROKRACIJE I POLITIČKO NADZIRANJE UPRAVE 2.3. INSTITUCIONALIZACIJA I UPRAVA 2.4. DRUŠTVENA KONTROLA 2.5. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE

3. - Upravno djelovanje 3.1. OPĆENITO 3.2. UPRAVNO DJELOVANJE I DRUŠTVENO USTROJAVANJE 3.3. USTROJAVANJE I USTROJSTVENA STRUKTURA 3.4. UPRAVNO ODNOŠENJE 3.5. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE

4. - Vrela upravnoga su-djelatništva 4.1. POSTAVLJANAJE PROBLEMA 4.2. LJUDSKA VRELA I UPRAVLJANJE 4.3. MATERIALNA SREDSTVA UPRAVE 4.4. UPRAVLJANJE I PRIOPĆIVANJE 4.5. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE

5. - Upravni proces i upravno postupanje 5.1. UPRAVNO DJELOVANJE KAO PROCES 5.2. UPRAVNO POSTUPANJE 5.3. SLOBODNA RASUDBA USTROJSTVENA 5.4. UPRAVLJAČKI PROCES 5.5. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE

6. - Upravni sustavi 6.1. POSTAVLJANJE PROBLEMA 6.2. TIPOLOGIJA UPRAVNIH SUSTAVÂ 6.3. GRADJANI I UPRAVA 6.4. HRVATSKA UPRAVA KROZ POVIJEST 6.5. OSEBUJNI PROBLEMI UPRAVNOGA DJELOKRUGA 6.6. IZGLEDI DRŽAVNOGA UPRAVLJANJA U BLISKOJ BUDUĆNOSTI 6.7. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE

7. Političko-upravno ustrojavanje – institucionalizacija političkoga nadziranja7.1. USTROJSTVO, EGZISTENCIALNI POREDAK I KONZERVATIVNO-LIBERALNA IDEJA7.2. OBLIKOVANJE POLITIČKIH UREDJENJÂ 7.3. UPRAVNA DOKTRINA I INSTITUCIONALIZACIJA POLITIČKOGA NADZIRANJA 7.4. HRVATSKO POLITIČKO-UPRAVNO USTROJSTVO 7.5. HRVATSKO ŽUPANIJSKO USTROJSTVO

7.6. HRVATSKO POLITIČKO-UPRAVNO USTROJSTVO I JAVNA FUNKCIJA7.7. DRŽAVA I JAVNOST



7.8. USTROJSTVO SREDIŠNJE I LOKALNE, DOTIČNO REGIONALNE, UPRAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ

7.9. USTROJSTVO I STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeStručno visoko obrazovanje u području uprave i upravljanja radi stjecanja znanja i vještina primjerenih za neposredno uključivanje u radne procese u upravnim ustrojstvima države, lokalne i regionalne samouprave te osoba javnoga i privatnog prava.Predmet je u vezi s ostalim predmetima javnoga prava (uvod u pravo, upravno pravo – opći i posebni dio, osnove ustavnog prava).

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava se izvodi tijekom prvog semestra, u satnici 3 + 0.Predavanja, seminari, radionice, vježbe, samostalni zadatci, multimedija i internet, obrazovanje na daljinu, konzultacije, mentorski rad i izvannastavne aktivnosti. Znanje studenata provjeravat će se kolokvijima, rješavanjem praktičnih problema te raspravljanjem o pojedinim problemskim pitanjima.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaa/ Temeljna vrelaPUSIĆ, Eugen. Nauka o upravi, Školska knjiga, Zagreb, 2002. (samo krupni slog)BABAC, Branko. Obnova hrvatskoga građanskog društva – politička kontrola i državna uprava, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet, Osijek, 1994., skupno s Zakonom o obrani i Strategijom obrane Republike Hrvatske te s Zakonom o sigurnosnim službama Republike Hrvatske i Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (usp. infra)BABAC, Branko. Ogled o obnovi naučavanja o naredbi u hrvatskim upravnim znanostima, Pravni vjesnik 15 (1-2), Osijek, 1999. (toč. 7., 8. i 9. – str. 65.-122.), skupnom s Zakonom o policiji (usp. infra)PUSIĆ, Eugen. Upravni sistemi, svezak I, Pravni fakultet, Zagreb, 1985. (str. 232.-248. /Državna uprava kao vlast, etc./ 244.-249. /Država kao aktor i kao instrument u međunarodnoj okolini/, 249.-257. /Vojska/, 275.-283. /Vanjski poslovi/, 283.-293. /Pravosuđe/, 293.-308. /Financije/, 308.-349. /Lokalni sustavi upravljanja/, 473.-499. /Razvoj državnog sistema/PUSIĆ, Eugen. Hrvatska središnja državna uprava i usporedni upravni sustavi, Školska knjiga, Zagreb, 1997. (str. 23.-60., 107.-136., 139-182, 205.-253., 262.-294.), skupno s Zakonom o sustavu državne uprave te Zakonom o VladI Republike Hrvatske i Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija, zatim s Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o državnim službenicima i namještenicima (usp. infra)

b/ Propisi (glavna vrela):xx. Ustav Republike Hrvatske, NN 56/90, 135/97, 8/98 (pročišćeni tekst), 113/00, 124/00 (pročišćeni tekst), 28/01, 41/01 (pročišćeni tekst), 55/01 (ispravak pročišćenog teksta) (Us.R.Hr.-Proč.)xx. Zakon o Vladi Republike Hrvatske, NN 101/98, 15/00, 41/01 (pročišćeni tekst), 117/01, 199/03 (Z.Vld.)xx. Zakon o sustavu državne uprave, NN 75/93, 48/99, 15/00, 59/01, 190/03, 199/03 (Z.S.D.U.)xx. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija, NN 199/03, 30/04 (Z.Us.Min.)xx. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 33/01(Z.L.R.S.)xx. Zakon o obrani, NN 33/02, 58/02 (Z.o.Ob.), skupno sa Strategijom obrane Republike Hrvatske, NN 33/02 (Str.Ob.)xx. Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske, NN 33/02, 58/02, 175/03 (Z.Sl.Orž.)xx. Zakon o zaštiti tajnosti podataka, NN 109/96 (Z.Za.Taj.)xx. Zakon o civilnoj službi, NN 25/03 (Z.Ci.Sl.)



xx. Zakon o policiji, NN 129/00 (Z.o.Po.), skupno s Pravilnikom o načinu policijskoga postupanja, NN 81/03 (Pr.Po.Po.)xx. Zakon o sigurnosnim službama Republike Hrvatske, NN 32/02 (Z.Si.Sl.), skupno sa Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, NN 32/02 (Str.Na.Si.)xx. Zakon o vanjskim poslovima, NN 48/96 (Z.Vnj.Po.), skupno s Pravilnikom o uvjetima obavljanja stručnih poslova u diplomatskoj i konzularnoj službi, NN 23/92 (Pr.Vanj.Dip.)xx. Zakon o općemu upravnom postupku, NN 53/91, 103/96 (Odl.Us.s.R.Hr.)xx. Zakon o upravnim sporovima, NN 53/91, 9/92, 77/92 (Z.U.S.)xx. Zakon o Državnom sudbenom vijeću, NN 58/93, 49/99, 31/00, 107/00 (Odl.Us.s.R.Hr.), 129/01 (Z.D.S.V.)xx.Zakon o sudovima, NN 3/94, 100/96, 115/97 (Odl.Us.s.R.Hr.), 131/97, 129/00, 67/01

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaPUSIĆ, Eugen. Problemi upravljanja, uvodna studija za N. Smailagić et al., ur., Hrestomatija političke znanosti, Problemi upravljanja, Naprijed, Zagreb, 1971., str. 9.-112.BABAC, Branko. Zajednički europski institucionalni model lokalne i regionalne samouprave naspram decentralizaciji u funkciji pojačane koncentracije državnog upravljanja, Pravni vjesnik, 3-4, Osijek, 2002., str. 74.-142.BABAC, Branko. Iločki Statut i ideja o općinskoj i lokalnoj samoupravi kao temeljnomu pravu gradjanina, Ogled o jednomu slučaju hrvatske državno-pravne tradicije, Pravni vjesnik, 1-2, Osijek, 2002., str. 355.-388.BABAC, Branko. O činidbi javne službe, Neka paradigmička razmatranja s motrišta rekonstrukcije javne funkcije, Pravni vjesnik, 1-4, 1998., Osijek, str. 3.-24.



h. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmetaKvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.)



Naziv predmeta: OSNOVE USTAVNOG PRAVA I i IINositelj: mr.sc. Mirela Mezak-StastnySemestar: ISatnica:2+0 ECTS: 4Semestar: IISatnica: 3+1 ECTS: 7

a. Okvirni sadržaj kolegijaTEMELJNA PITANJA USTAVNOG PRAVA; 1.1. Predmet, metode i odnos ustavnog prava i političkih znanosti; 1.2. Ustavno pravo kao grana prava i njegovi izvori; 1.3.Ustav kao temeljni izvor ustavnog pravaO USTAVU; Pojam, svojstva, klasificiranje, donošenje, revizija; Ustav i društveni razvoj - kauzalni i teleološki aspketiPOJAM I RAZVITAK USTAVNE VLADAVINE; 2.1. Ustavna vladavina; Prvi pisani ustavi; Prirodno pravo i uspostavljanje ustavnog poretka; Dioba vlasti: 2.2. Poredbeni pregled razvoja ustavnosti u Velikoj Britaniji, SAD-u i Francuskoj; 2.3. Uspostava ustavne vladavine u Republici Hrvatskoj; 2.4. Uspostava samostalnosti i suverenosti Republike HrvatskeZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA; 3.1. Povijesni razvoj; 3.2. Razvitak ustavne zaštite prava i sloboda čovjeka i građanina; 3.3. Osobne slobode i prava, političke slobode i prava, gospodarska, socijalna i kulturna prava; 3.4. Međunarodni standardi prava čovjeka; 3.5. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda u okviru Vijeća Europe - Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; 3.6. Ljudska prava i temeljne slobode u hrvatskom ustavnom uređenjuNAČELO USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI I OBLICI NADZORA; 4.1. Temeljni pojmovi; 4.2. Europski sustav nadzora ustavnosti i zakonitosti (Austrija, Njemačka, Francuska); 4.3. Američki sustav nadzora ustavnosti i zakonitosti; 4.4. Ustavni sud Republike Hrvatske - izbor, ustrojstvo i djelokrug; 4.5.Politički utjecaj Ustavnog suda; 4.6. Pučki pravobraniteljTEMELJI DRŽAVNE VLASTI; 5.1. Nastanak i razvitak teorija o narodnom suverenitetu; 5.2. Predstavnička vladavina; 5.3.Oblici neposrednog odlučivanjaIZBORNI SUSTAV - TEMELJNA NAČELA I INSTITUTI IZBORNOG PRAVA; 6.1. Pojam izbornog sustava; Aktivno i pasivno biračko pravo; Jednako i nejednako biračko pravo; 6.2. Utvrđivanje izbornih rezultata; 6.3. Dopuna predstavničke demokracije i drugim oblicima neposrednog odlučivanjaHRVATSKI IZBORNI SUSTAV; 7.1.Temeljna načela i instituti hrvatskog izbornog sustava; 7.2. Izbor Predsjednika Republike; 7.3. Izbor zastupnika u Hrvatski Sabor; 7.4. Izbor zastupnika u predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne (područne) samoupraveTEMELJNA PITANJA USTROJSTVA DRŽAVNE VLASTI; 8.1. Predstavnička tijela - struktura, ustrojstvo, funkcije; 8.2. Ustrojstvo rada i djelatnost predstavničkih tijela; 8.2. Razlikovanje državnih funkcija i ustrojstvo vlasti; Upletanje izvršnih tijela u zakonodavnu funkciju; 8.3. Ustrojstvo i funkcije izvršne vlasti; 8.4. Ustrojstvo i djelovanje sudbene vlastiNAČELO DIOBE I NAČELO JEDINSTVA VLASTI I OBLICI NJIHOVE PRIMJENE; 9.1. Ustrojstvo i dioba vlasti; 9.2. Sustav parlamentarne vlade; 9.3. Sustav predsjedničke vlade; 9.4. Polupredsjednički sustav; 9.5. Sustav skupštinske vladeUSTROJSTVO VLASTI REPUBLIKE HRVATSKE; 10.1. Prema Ustavu iz 1990. - poluprdsjednički sustav; 10.2. Prema Promjenama Ustava iz 2000 i 2001. - parlamentarni sustav; 10.3. Hrvatski sabor; 10.4. Vlada RH; 10.5. Predsjednik Republike; 10.6 Sudbena vlast; 10.7.. Lokalna i regionalna (područna samouprava)SLOŽENE DRŽAVE I DRŽAVNE ZAJEDNICE; 11.1. Pregled povijesnog razvitka; 11.2. Moderna federalistička teorija; Razlikovanje konfederacije i federacije; EUROPSKA UNIJA; 12.1. Povijesni nastanak i postupak širenja; 12.2. Institucije EU; 12.3. Acquis communautaire; 12.4. Postupak pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji - Usklađivanje hrvatskoga zakonodavstva s acquis communautaire



b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njihov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeZnanja o društvenom razvitku (individualni, ekonomski, organizacijski, kulturalni) i o ustrojstvu države i društva, te o mjestu i ulozi ustavnog prava u lege artis i bona fide interpretaciji propisa. Prepoznavanje ustava kao krucijalnog političkog i društvenog projekta, kojim se definira vizija i misija konkretnih zajednica. Posebna znanja se odnose na nastanak, odabir i razvitak političkih institucija. Također akcent je na temeljnim vrijednotama i načelima, koje se mjere putem ostvarivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Općenita i posebna znanja odnose se na procese nastajanja i razvitka ustava i drugih relevantnih dokumenata, kako međunarodnih, tako i nacionalnih. U procesima globalizacije, tranzicije, integracija i diferenciranja, ustavno pravo postavlja najvažnija pitanja i daje odgovarajuće odgovore.Ustavno pravo je okvir za sve ostale predmete, ali nije im nadređen. Bliska veza ovog predmeta je sa Međunarodnim pravom, Upravnim pravom i dr. kolegijima.Kao jedan od temeljnih predmeta u studiranju prava, ustavno pravo otvara studentu svijet interpretacije prava, koja mora biti holistička, kauzalna i teleološka. Kroz ustavno pravo student, metodama kao što su povijesna, komparativna, analiza sadržaja i dr. interpretiranju pristupa i induktivno (case study) i deduktivno.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaKolegij se izvodi tijekom I. (2+0) i II. semestra (3+1).Predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, kolokvij, izlaganje i obrana seminarskih radnji, sudjelovanje u radionicama, prezentacijama i sl. te ispit.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaSOKOL, Smiljko. SMERDEL, Branko. Ustavno pravo, Informator, Zagreb, 1998.Ustav Republike Hrvatske, pročišćeni tekst i ispravak (NN 41/01, 55/01)Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske (NN 28/01)Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, pročišćeni tekst (NN 49/02)Zakon o izboru Predsjednika Republike (NN 22/92, 42/92, 71/97)Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, pročišćeni tekst (NN 69/03)Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora (NN 116/99)Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jednica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 33/01, 45/03)Poslovnik Hrvatskoga sabora (NN 6/02, 41/02, 91/03, 58/04)

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaBAČIĆ, Arsen: Leksikon Ustava Republike Hrvatske, Split, Pravni fakultet u Splitu, 2000.BAČIĆ, Arsen: Parlamentarno pravo - hrvatske im poredbene parlamentarne procedure, Split, Pravni fakultet u Splitu, 2004.LAUC, Zvonimir. O Ustavu Republike Hrvatske, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 1991.Stručne osnove za izradu prijedloga promjene Ustava Republike Hrvatske, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 50 (2000), 3; str. 373 - 392Izvješće Ustavnog suda RH u povodu Inicijative Vlade RH od 10. listopada 2002. god. za davanje mišljenja o pojedinim aspektima oslobodilačkih akcija Domovinskog rata i s njima povezanim ovlastima i dužnostima oružanih snaga RH (NN 133/02)The draft Treaty establishing a Constitution for Europe, http:europa.int/constitutionUstavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02)Poslovnik Ustavnog suda Republike Hrvatske (181/03)



f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje Kolegij Osnove ustavnog prava I sadrži 4 ECTS boda. Kolegij Osnove ustavnog prava II sadrži 7 ECTS bodova.Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.





Naziv predmeta: UPRAVNO PRAVO- OPĆI DIO I i IINositelj: Doc.dr.sc. Boris Ljubanović,Suradnik: Marijeta Vitez, dipl.iurSemestar: ISatnica: 3+1 ECTS: 6Semestar: IISatnica: 2+1 ECTS: 6

a. Okvirni sadržaj predmetaUvodni dio - o upravnom pravu Određivanje pojma uprave. Problem definiranja upravnog prava. Razvitak upravnog prava u pojedinim europskim zemljama u XIX. i XX. stoljeću. Razvitak i današnje mjesto upravnog prava u ravnom sustavu Republike Hrvatske. Upravno pravo prema drugim granama prava u hrvatskom pravnom sustavu, uz komparativni prikaz stanja u germanskom i francuskom pravu.

Osnovne institucije općeg dijela upravnog pravaIzvori upravnog prava. Podzakonski normativni akti. Pravna norma upravnog prava. Upravnopravni odnos. Načelo zakonitosti u djelovanju uprave. Diskreciona (slobodna) ocjena. Odnosi uprave i sudstva. Upravni akt.

Odgovornost države za štetu nastalu građanima i pravnim osobama obavljanjem službe ili druge djelatnosti državnih organa. Opće postavke temeljene na izvornoj francuskoj teoriji rizika. Odgovornost za štetu uvjetovanu greškom. Odgovornost za štetu nastalu bez greške.

Materijalnopravni aspekt upravnog kaznenog prava (prekršajnog) prava

Pojam, pravna priroda i elementi prekršaja. Prostorno i vremensko važenje propisa o prekršajima. Vrste prekršaja. Vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja. Učinitelj prekršaja i njegovo ponašanje.

Odgovornost za prekršaje. Prekršajne kazne.Upravno pravo obzirom na stvari Pravo javnih stvari. Javnopravni imovinski odnosi uprave.

Upravno pravo u oblasti gospodarstva (tzv. privredno upravno pravo).

Upravno pravo u pojedinim gospodarstvenim pravnim oblastima za koje je država posebno zainteresirana. Obrtno pravo i ostale privatne gospodarstvene djelatnosti. Upravni nadzor u području privrednog prava (redarstveno pravo).

b. Opća i posebna znanja koja se stječu s predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za pravno obrazovanjeStručno visoko obrazovanje u području uprave i općih odrednica upravnoga prava radi stjecanja vještina primjerenih za neposredno uključivanje u radne procese radi obavljanja upravnih i sličnih stručnih poslova u upravnim ustrojstvima države, jedinica lokalne i regionalne samouprave te osoba javnog i privatnog prava

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava se izvodi na predavanjima, te seminaru i putem konzultacija.Na predavanjima se potiču studenti na aktivno sudjelovanje kroz dijalog, pitanja i sl. Seminar je obvezni oblik nastave. Student obrađuje određenu temu uz pomoć voditelja seminara, pritom samostalno koristi literaturu, te pisano izrađuje seminarski rad o toj temi. Nakon usmenog izlaganja studenata o zadanoj temi, slijedi dijalog sa sudionicima seminara. Konzultacije su oblik individualnog rada sa studentima, na način da studenti iznose određena pitanja i probleme te zatim o njim raspravljaju s nastavnikom.Znanje se provjerava na ispitu koji treba pokazati koliko student razumije gradivo te koliko je sposoban pravnički razmišljati.



d. Popis literature potreban za studij i polaganje ispita1. Ivo Borković: “Upravno pravo”, Informator, Zagreb, 2002, str. 3.-186., 221.-260., 357.-398., 585.-618. 2. Branko Babac: “Javno dobro u pravu hrvatskomu - neka razmatranja o problemima konstituiranja”, Pravni vjesnik br. 1-4/98.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska1. Ustav Republike Hrvatske, NN br. 41/01, čl. 17, čl. 100, čl. 109-1112. Zakon o sustavu državne uprave, NN br. 75/93., 92/96., 48/99., 15/00., čl. 1-22, čl. 37-563. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN br. 33/01., 60/01., čl. 1-23, čl. 73-89.

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje Kolegij Upravno pravo-opći dio I sadrži 6 ECTS bodova. Kolegij Upravno pravo-opći dio II sadrži 6 ECTS bodova. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.





Naziv predmeta: INFORMATIKA I i II Nositelj: doc.dr. sc. Predrag Zima Nositelj: Kristijan Đokić, dipl. ing., predavačSemestar: ISatnica: 0+2 ECTS: 2Semestar: IISatnica: 2+0 ECTS: 3

a. Okvirni sadržaj predmetaDva su temeljna cilja ovoga kolegija: 1. Stjecanje temeljnih znanja i vještina za rad s osobnim računalima i mrežama; 2. Upoznati se s temeljima prava koji se odnose na informacije: a/ Pravo na informaciju općenito; b/ Pravo na pristup informacijama; c/ Medijsko pravo; d/ Autorsko pravo nad informacijom; e/ Informatički kriminalitet; f/ elektronska uprava (e-government). Okvirni je sadržaj predmeta: 1. Informatička tehnologija i pravo; 2. Područja primjene pravne informatike; 2.1. Vrste i povijesni razvoj računala; 3. Predmet prava informacija; 4. subjekti prava informacija; 5. Ustavno pravo kao izvor prava informacija; 6. Robni karakter informacije; 7. Javno informiranje i telekomunikacije (mediji); 8. Pravo na informaciju i državni informacijski sustav; 9. Pravni informacijski sustavi: a/ Informacijski sustavi; b/ Izgradnja pravnih informacijskih sustava; c/ Komparativni pregled pravnih informacijskih sustava; 10. Pravna informatika i upravno pravo: 10.1. Informatizacija uprave.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima te njegov doprinos za pravno i ekonomsko obrazovanjeStudenti stječu opća i posebna znanja o odnosu prava i informatičke tehnologije sukladno sadržaju predmeta, te se po potrebi informatički opismenjavaju kroz vježbe koje se organiziraju. Osposobljavaju se za pretraživanje pravnih izvora dostupnih na internetu, te korištenje i obradu tako prikupljenih podataka.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja(1. semestar – 30 sati vježbi, 2. semestar – 30 sati predavanja)Nastava se provodi na dva načina: predavanjima uz korištenje informatičke tehnologije (LCD projekcije, internet baze podataka), a vježbe se održavaju u informatičkom kabinetu Fakulteta. Provjera znanja se obavlja kroz održavanje kolokvija na kojemu se iskazuje praktičan rad, te pismenoga i usmenog ispitivanja teorijskoga znanja.

d. Popis literature potreban za studij i polaganje ispitaIvan Mecanović: Uvod u pravo informacija, Osijek, 1997.Željko Panian: Poslovna informatika, Zagreb, 2001. (str.:1-73; 115-123)Zakonski tekstovi – odabrani dijelovi: Zakon o pravu na pristup informacijama, NN, 172/2003Zakon o medijima, NN, 163/2003Zakon o elektroničkim medijima, NN, 122/2003Zakon o javnom priopćavanju (pročišćeni tekst), NN, 69/2003Zakon o zaštiti osobnih podataka, NN, 103/2003Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, NN, 167/2003

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaDražen Dragičević / Josip Žužul: Informatika u upravi i pravosuđu, Zagreb, 1996Stevan Lilić: Pravna informatika, Beograd, 1991.

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje Informatika I sadrži 2 ECTS boda, Informatika II sadrži 3 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita.



Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.g. Način polaganja ispitaIspit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit.




Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK I i IINositelj: Vesna Vulić, prof.Semestar: ISatnica: 2+0 ECTS: 3Semestar: IISatnica:2+0ECTS: 3

a. Okvirni sadržaj predmetaNa prvoj godini studenti se upoznaju s poviješću i strukturom pravnih sustava u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama i Republici Hrvatskoj, sa sličnostima i razlikama među njima te s funkcijama pojedinih tijela u okviru ovih pravnih sustava.Gramatički dio ima za cilj prikazivanje osnovnih zakonitosti engleskog jezika na razini jednostavne rečenice uz obrazloženje tvorbe i funkcija pojedinih vrsta riječi bez kojih rečenica ne može biti gramatički pravilna, te tvorbe i uporabe jednostavnih i složenih glagolskih vremena.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeEngleski jezik za pravnike omogućuje studentima upravnog studija temeljito poznavanje struke s obzirom na činjenicu da je jezik prava poseban i složen.Opća znanja koja studenti upravnog studija stječu ovim kolegijem su upoznavanje temeljnih pojmova i institucija pojedinih grana prava, britanskog, američkog i hrvatskog pravnog sustava. Težište je na korištenju pravnog jezika u službi pravne struke. Poznavanje temeljnih pravnih pojmova omogućit će i potaknuti daljnji samostalni rad. Pravni pojmovi obilježavaju se u kontekstu u kojemu se nalaze.Jezični cilj predmeta je osposobiti studente za raznovrsnu uporabu engleskog jezika u stručne svrhe, poznavanje pravnog nazivlja, praćenje pravne literature, služenje raznim priručnicima i rječnicima, samostalan rad na određenim područjima specijalizacije, pismena i usmena izlaganja iz raznih područja prava. Razvijanjem jezičnih vještina (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje) omogućava se produktivno služenje engleskim jezikom u govornom i pismenom kontaktu sa stranim govornikom. Također se proširuje lingvistički i sociolingvistički inventar u komunikacijskom kontekstu.Program korespondira sa: sociologijom, teorijom prava, povijesti prava i države, osnovama ustavnog prava i i upravnim pravom.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava se provodi kroz predavanja u okviru I. i II. semestra. Provjera znanja vrednuje se kroz nekoliko dimenzija: pohađanje nastave, aktivnosti u nastavi (workshop, role play, pair work) pismeni ispit, usmeni ispit.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaObvezna literatura: Vićan – Pavić – Smerdel, ENGLESKI ZA PRAVNIKE, Narodne novine, Zagreb, 2002.Željko Bujas: Veliki englesko – hrvatski rječnik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001.Željko Bujas: Veliki hrvatsko – engleski rječnik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaQuirk R. and Greenbaum S.: A UNIVERSITY GRAMMAR OF ENGLISH, Longman, 1985.Karlovčan V.: A SURVEY OF ENGLISH GRAMMAR – WORKBOOK, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991.COLLINS COBUILD ENGLISH GRAMMAR, The University of Birmingham, Harper Collins Publishers, 1993.



Ivir V.: HRVATSKO – ENGLESKI POSLOVNO UPRAVNI RJEČNIK, Školska knjiga, Zagreb, 1993.Hornby A. S.: OXFORD ADVANCED LEARNIER'S DICTIONARY OF CURRENT ENGLISH, Oxford University Press / Cankarjeva založba, LjubljanaWEBSTER'S NEW WORLD DICTIONARY (THIRD COLLEGE EDITION OF ANERICAN ENGLISH), Webster's New World, New York, 1988.Walker D. M.: THE OXFORD COMPANION TO LAW, Clarendon Press, Oxford, 1980.USTAV SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA, Pan liber, Osijek, 1994.THE CONSTITUTION OF THE REPUBLIC OF CROATIA, Zagreb, 1991.Nick Brieger: TEST YOUR PROFESSIONAL ENGLISH, Law, Penguin, 2003.

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje Kolegij Engleski jezik I sadrži 3 ECTS boda. Kolegij Engleski jezik II sadrži 3 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.





Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK I i IINositelj: Zoran Mirosav, prof.Semestar: I Satnica: 2+0 ECTS: 3Semestar: II Satnica: 2+0 ECTS: 3

a. Okvirni sadržaj predmetaSadržaj udžbenika po kojemu se provodi nastava podijeljen je na dvije cjeline. U prvoj godini kolegija njemačkog jezika obrađuje se prvih deset cjelina. Prva cjelina govori o pravnim normama, zatim se obrađuje cjelina: Ustav Republike Hrvatske, temeljne ideje i principi, ustrojstvo državne vlasti, temeljne institucije, pravosudna vlast u Republici Hrvatskoj, ustrojstvo redovnih sudova u Republici Hrvatskoj, jedna austrijska tužba, tijek kaznenog postupka na prvoj instanci, dokument njemačkog ujedinjenja i jedan tekst: što ste po zanimanju.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjePrije bih se osvrnula na posebna znanja koja studenti stječu u kolegiju njemačkog jezika. Prije svega to je vokabular pravne struke koji je važan za njihovo pravno obrazovanje. To su stručni izrazi koji su isključivo u uporabi u pravnoj struci. Opća znanja se prije svega odnose na velik broj pojmova koje studenti stječu. Cjeline koje se obrađuju na nastavi studenti često mogu povezati sa drugim kolegijima koje slušaju. To se može najbolje vidjeti kada se obrađuje cjelina „Ustav Republike Hrvatske“.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava kolegija Njemački jezik izvodi se putem predavanja (2+0). Provjera znanja provodi se pismenim i usmenim putem.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaNina Sokol, Susan Šarčević, Deutsch fur Juristen, Njemački za pravnike

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaRječnik pravne terminologijeGustav Šamšalović: Njemačko – hrvatski rječnik

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje Kolegij Njemački jezik I sadrži 3 ECTS boda. Kolegij Njemački jezik II sadrži 3 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.





Naziv predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA I, IINositelj:Dario Pisker, prof.Semestar: ISatnica: 0+2Semestar: IISatnica: 0+2

a. Okvirni sadržaj predmetaFunkcija modela započinje ulazom pojedinca u sustav edukacije na visokoškolskoj razini u obvezni program nastave. Pri ulazu u sustav vrši se procjena primarnih dimenzija antropološkog statusa adekvatnom baterijom testova za odgovarajuću programsku grupu. U okviru programske grupe student kroz individualne programe, programe za homogenizirane grupe ili športski trening provodi transformacijsku proceduru u određenom vremenskom razdoblju. Student se javlja kao kreator transformacijskih procesa, planer, programer i produkt utjecaja bioloških i socioloških faktora razvoja čovjeka. Mogućnost izbora sljedećih sportskih aktivnosti:Aerobik, Odbojka, Košarka, Nogomet, Planinarske šetnje, Izleti, Sportsko – rekreacijske aktivnosti. Aerobik:Jedan od temeljnih razloga korištenja aerobika kao dijela Tjelesne i zdravstvene kulture za studente Veleučilišta u Požegi leži u činjenici što se ovim sustavom vježbanja na vrlo ekonomičan i djelotvoran način može riješiti problematika s kojom se susreće sve veći broj ljudi civiliziranog svijeta, posebno kada je riječ o povećanju i održanju funkcionalnih sposobnosti (respiratornog i kardio – vaskularnog sustava), regulacije balastne i mišićne mase i povećanju pokretljivosti zglobova, kao bitnih pretpostavki optimalnog zdravlja različitih kategorija pučanstva, pa tako i studenata.

Aerobik predstavlja cjeloviti sustav vježbanja uz glazbu u kojem se jasno prepoznaju sljedeći transformacijski ciljevi:

razvoj funkcionalnih sposobnosti redukcija potkožnog masnog tkiva oblikovanje pojedinačnih mišićnih grupa u harmoničnu globalnu cjelinu razvoj motoričkih sposobnosti, osobito snage, fleksibilnosti i koordinacije u

ritmu učvršćivanje i jačanje koštano-zglobnih i tetivnih segmenata lokomotornog

sustava unapređenje zdravstvenog statusa

Prednosti aerobika u odnosu na ostale sportske aktivnosti su: 1. Mogućnost uključivanja i aktivnog vježbanja u početnim vježbanja aerobika

nije limitirano niti spolnim niti dobnim obilježjima sudionika, niti razinom njihovih antropoloških obilježja, a niti opsegom i razinom motoričkog znanja.

2. Relativno brzi napredak je omogućen svakom pojedincu uz jedan jedini uvjet, a to je sustavnost vježbanja. Naime, kako cilj nije konkretni sportski rezultat koji se vrednuje s obzirom na postignuće drugih natjecatelja, već je cilj napredovanje prema vrijednostima vlastitih sposobnosti, osobina i stečenih motoričkih znanja, svakom je pojedincu omogućeno napredovanje ukoliko sustavno vježba.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje stručno osposobljavanje Tjelesna i zdravstvena kultura je trajan, planski i sustavni proces djelovanja na čovjeka, naročito u doba njegove mladosti, koji različitim sredstvima, a osobito tjelesnim vježbama izgrađuje i svestrano razvija čovjeka, utječe na transformaciju njegovih antropoloških karakteristika, formiranje motoričkih znanja, usavršavanje motoričkih dostignuća, sudjeluje u formiranju njegove ličnosti i osposobljava ga za život i rad. Tjelesna i zdravstvena kultura predstavlja nenadoknadivu kvalitetu života i jedan od temeljnih spojeva na globalnu mobilnost mladih ljudi. Organizirana nastava i



izvannastavne aktivnosti tjelesne i zdravstvene kulture na Veleučilištu u Požegi, imaju svoje kratkoročne ciljeve (pozitivno djelovanje na sklad biopsihosocijalnog razvoja studenata) i dugoročne ciljeve (izgradnja zdravog i stvaralačkog života, odgojno djelovanje na pravilno korištenje slobodnog vremena, pripomoć kvalitetnom životu u mladosti, zrelosti i starosti), koji su svi, bez iznimke, u interesu studenata, budućih intelektualaca. Kroz nastavu tjelesne i zdravstvene kulture studenti stječu određena motorička znanja putem kinezioloških aktivnosti i to kroz kompleksne aktivnosti (sportove): odbojku, košarku i nogomet. Isto tako, izuzetno koristan organizacijski oblik rada su izleti, a osobito sa zdravstvenog, obrazovnog i odgojnog aspekta. Naime, boravak u prirodi, upoznavanje s prirodom i životom u prirodi, neposredan kontakt i neposredno komuniciranje u tzv. nestandardnim uvjetima vrlo povoljno utječu na studente.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava se provodi kroz vježbe (2 sata tjedno – 30 sati po semestru) u 1.i 2.. semestra. Predmet nema ocjene, već se sa pravom na potpis potvrđuje da su studenti obavili predviđenu nastavu.

g. Način polaganja ispitaUvjet za potpis: prisustvovanje najmanje 80% nastave (vježbi).



Naziv predmeta: STATISTIKANositelj: mr.sc. Mirjana Radman Funarić, predavačSemestar: IISatnica: 3+2ECTS: 6

a. Okvirni sadržaj predmetaUvod s deskriptivnom statističkom analizom.Temeljni pojmovi. Statistički podaci (vrste podataka i izvori, mjerne skale, vrste statističkih nizova). Uređivanje podataka. Tabeliranje. Statistička grafika. Relativni brojevi – poseban osvrt na njihovu primjenu u analizi kvalitativnih statističkih nizova. Analiza numeričkih nizova metodama deskriptivne statistike. Srednje vrijednosti (potpune, položajne i specifične). Mjere disperzije. Standardizirana varijabla i pravilo Čebiševa. Mjere koncentracije. Lorenzova krivulja. Mjere asimetrije. Mjera zaobljenosti. Temelji inferencijalne statistikeDefinicije vjerojatnosti. Slučajna varijabla i njezina svojstva. Funkcije vjerojatnosti. Izabrane teorijske funkcije vjerojatnosti diskretne (Binomna i Poissonova distribucija) i kontinuirane (Normalna, Standardizirana normalna, Studentova, F - razdioba, Hi- kvadrat razdioba) slučajne varijable. Kovarijanca. Pojam uzorka s izabranim nacrtima uzorka. Procjenitelj parametra (pojam, odabrana teorijska svojstva). Sampling distribucije.Procjenjivanje parametara i testiranje hipotezaProcjenjivanje brojem i intervalom aritmetičke sredine, totala, proporcije, i varijance jedne populacije, te razlike sredina i razlike proporcija dviju populacija. Testiranje hipoteza. Pogreške tipa I. i tipa II. Snaga testa. p- vrijednost. Testiranje hipoteze o pretpostavljenoj aritmetičkoj sredini i pretpostavljenoj proporciji jedne populacije, te razlici sredina, proporcija i varijanci dviju populacija. ANOVA - testiranje hipoteza o sredinama triju ili više populacija. Testiranje hipoteza o jednakosti proporcija triju ili više populacija (hi-kvadrat test). Testovi o obliku distribucija. Testovi o stupnju asocijacije kvalitativnih varijabli. Izabrani neparametarski testovi.Regresijska i korelacijska analizaPojam regresijske i korelacijske analize. Regresijski model. Klasifikacija varijabli. Klasifikacija regresijskih modela. Model jednostavne linearne regresije. Linearna korelacija i procjena koeficijenta korelacije. Spearmanov koeficijent korelacije. Testiranje hipoteza u modelu jednostavne linearne regresije. Model višestruke linearne regresije. Inferencijalno - statistička analiza modela. Regresijska dijagnostika. Durbin Watsonov test. Regresijski polinom. Analiza vremenskih nizova i prognoziranjeDefinicija vremenskog niza. Vrste nizova. Klasična dekompozicija serije. Grafičko prikazivanje i uspoređivanje vremenskih nizova. Pokazatelji dinamike (diferencije, stope). Verižni indeksi, indeksi na stalnoj bazi. Skupni indeksi (indeksi cijena i količina Laspeyeresa, Paaschea, Fishera). Indeks vrijednosti. Deflacioniranje. Klizna skala. Modeli vremenskih pojava. Trend modeli. Procjene parametara i drugih statističko analitičkih veličina. Metoda pomičnih prosjeka. Metoda eksponencijalnog izglađivanja. Modeli sezonskih pojava i čišćenje od sezone. Pojam stohastičkog procesa i modela procesa. Autokorelacija. Empirijska autokorelacijska funkcija. Korelogram. ARIMA modeli. Prognoziranje i kategorizacija prognoza s izabranim elementarnim prognostičkim postupcima.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeOvaj predmet obuhvaća znanja i vještine primjene kvantitativnih metoda koje pridonose uočavanju i definiranju problema za studente upravnog studija. Osposobljava studente za pravilan odabir i razvijanje odgovarajućeg istraživačkog pristupa, odabir i kreiranje instrumenata za prikupljanje podataka te primjenu odgovarajućih analitičkih metoda. Na stručnom je studiju naglasak na deskriptivnoj statistici i analizi vremenskih serija kao podlogama za kvalitetno poslovno odlučivanje. Pravilnim odabirom i primjenom kvantitativnih metoda povećava se istraživačevo znanje, ali i znanje



javnosti o proučavanim pojavama/problemima što je prvi i najvažniji korak u njihovom rješavanju.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava se provodi kroz predavanja i vježbe (3+2), u okviru II. semestra.Provjera znanja vrednuje se kroz nekoliko strukturiranih dimenzija: pohađanje nastave (10), aktivnosti u nastavi (10), pismeni ispit (20), usmeni ispit (30), istraživanje (10), kontrolna provjera znanja (10), praktični rad (10).

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaŠošić I., Serdar, V.: Uvod u statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1992.Šošić, I.: Zbirka zadataka iz osnova statistike, Informator, Zagreb, 1990.Žužul, J. ,Branica , M. : Statistika, Informator , Zagreb,1993.Horvat, J.: Statistika s pomoću SPSS/PC+ -a, EFO, 1995. Petz, B.: Statistički riječnik, 2001.Petz, B.: Statistika za nematematičare, Naklada Slap, Jastrebarsko , 1997. , III.dopunjeno izdanjeKompjutorska podrška nekim od aktualnih Statističkih paketa programa.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaŠilj, M.: Uvod u modernu poslovnu statistiku, Znanstvena biblioteka, knjga 8, 1998.Fulgosi, A.: Faktorska analiza, Školska knjiga - Zagreb 1988.Ferligoj, A.: Osnove statistike na prosojnicah, Ljubljana, 1996.Hanke, E., J.; Reitsch, G., A.: Understanding Business Statistics, Homewood, IL, Irwin, INC., USA, 1991.






Naziv predmeta: POVIJEST UPRAVENositelj: Tomislav Radonić, prof, predavačSemestar: IISatnica: 2+0ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj predmetaU okviru predmeta Povijest uprave studenti stječu znanja o nastanku i razvitku pojedinih pravnih i upravnih sustava i institucija kroz povijest, od staroga i srednjega vijeka do klasičnih oblika europskih država i prava.Također je predviđeno da studenti steknu znanja o razvitku pojedinih državnih i upravnih sustava kroz razne oblike društvenih uređenja.Proučavajući navedeno na primjerima država koje su ostavile značajnog traga u svjetskoj povijesti i primjenjujući komparativnu metodu studenti također stječu temeljna znanja o pravnim sustavima, oblicima državne i upravne organizacije, ustroju pojedinih država, te o pojedinim pravnim institutima u njihovim prvim pojavnim oblicima, kao i njihov razvojni tijek do dvadesetog stoljeća.Studenti će pažnju usmjeriti prema onome što se zvalo Stari svijet, svijet Mediterana, odn. svijet koji obuhvaća uglavnom prostor prednje Azije i Europe.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za dalje pravno obrazovanjeU okviru predmeta Povijest uprave studenti stječu znanja o postanku i razvitku pojedinih pravnih i upravnih sustava, pravnih instituta, oblika državne i upravne organizacije kroz povijest sve od drugog tisućljeća prije Krista pa do dvadesetog stoljeća. Također kompariranjem pojedinih sustava i pojedinih oglednih i karakterističnih država studenti stječu uvid u prednosti i nedostatke pojedinih od njih, te pokušavaju spoznati uzroke tomu. Predmet Povijest uprave usko je povezan s predmetom Povijest hrvatskog prava i države, te s predmetom Rimsko pravo, a izvjesnih dodirnih točaka ima i s predmetom Teorija prava i države. Značenje predmeta Povijest uprave za daljnje obrazovanje pravnika je prije svega u tome što studenti stječu temeljna znanja o pojavi pojedinih oblika državnog i pravnog ustrojstva, te pojedinih pravnih instituta, a koja kasnije podrobnije proučavaju u okviru drugih predmeta tijekom svoga studija.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava iz predmeta Povijest uprave provodi se održavanjem predavanja ti jekom II. semestra, u ukupnom broju od 30 (2+0) sati. Radi produbljivanja znanja iz pojedinih tema u okviru predmeta Povijest uprave postoji mogućnost provođenja seminara. Znanje studenata provodi se održavanjem ispita koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Šefko Kurtović: Opća povijest prava i države, Zagreb, 1994. g., I druga izdanja2. Ante Romac, Rimsko pravo, Zagreb, 1988., i druga izdanja,str. 10-70.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska1. Šefko Kurtović: Hrestomatija Opće povijesti prava i države, Zagreb. 2000.





Naziv predmeta: FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA I i IINositelj: Svjetlana Letinić, dipl.oec., predavačSemestar: IIISatnica: 2+0 ECTS: 2Semestar: IVSatnica: 2+0ECTS: 3

a. Okvirni sadržaj predmetaOpći dioDržavno gospodarstvo. Javne financije. Financijsko pravo (statusno-financijske pravne norme, materijalno - financijske pravne norme, formalno - financijske pravne norme ). Predmet izučavanja suvremene financijske znanosti. Zadovoljavanje javnih potreba. Nacionalni dohodak i financijsko gospodarstvo. Nominalizam, promjene vrijednosti novca i javna potrošnja.Javni prihodiOpćenito o prihodima. Vrste državnih prihoda. Fiskalni prihodi. Pravna osnova za stjecanje prihoda. Porezi. Pojam poreza i karakteristike. Porezna terminologija - elementi oporezivanja. Porezni obveznik. Porezna osnovica. Porezna stopa. Granica poreznog opterećenja. Opravdanost ubiranja poreza. Ciljevi oporezivanja. Učinci i djelovanje poreza. Evazije poreza, prevaljivanje i dvostruko oporezivanje. Podjela poreza. Porezna načela. Porezni sustav. Sustav oporezivanja u Republici Hrvatskoj. Oporezivanje dohotka, oporezivanje dobiti. Suvremena ekonomska teorija i praksa o porezu na dobit. Financiranje jedinica lokalne samouprave. Porez na promet. Porez na dodanu vrijednost. Pojedinačni porez na promet, akcize, trošarine. Porez na promet nekretnina i prava. Porez na nasljedstva i darove. Nadzor i kontrola. Novi sustav državne uprave. Financijska policija. Državna revizija. Komercijalna revizija. Ostali javni prihodi. Carine - carinski sustav Republike Hrvatske. Doprinosi. Pristojbe. Pojam pristojbe u Republici Hrvatskoj. Parafiskalni prihodi. Nefiskalni prihodi.Financijsko pravo Europske unijeJavni zajamPojam javnog zajma i karakteristike. Načela zaduženja države. Vrste javnih zajmova. Konverzija javnog zajma i reprogramiranje.Financiranje lokalne i regionalne samoupraveKarakteristike fiskalno centraliziranih i decentraliziranih sustava. Zadovoljavanje javnih potreba jedinica decentraliziranih razina vlasti. Međuproračunski transferi.Hrvatski fiskalni sustava) Neposredni poreziOporezivanje dohotka. Oporezivanje dobiti. Vlastiti porezi jedinica lokalne samouprave (porez na cestovan motorna vozila, plovila, porez na kuće za odmor..)b) Posredni poreziPorez na dodanu vrijednost. Trošarine (akcize) u RH.c) Carinski sustav. Pristojbeni sustav. Sustav doprinosa. Porezni postupak. Financijske institucije: Porezna uprava, Državna i komercijalna revizija, porezni savjetnici.Javni rashodiPojam i karakteristike javnih rashoda. Javna dobra. Vrste državnih rashoda. Načela javnih rashoda. Uzroci porasta javnih rashoda. Struktura javnih rashoda.Instrumenti financiranjaProračun. Pojam, razvoj i karakteristike. Pravna priroda proračuna. Proračunska načela. Izrada i donošenje proračuna. Rebalans proračuna. Nadzor i kontrola proračuna. Fondovi.BankeVrste banaka. Bankarski poslovi. Bankarski sustav Republike Hrvatske. Međunarodne monetarne institucije.



b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjePrvi dio ovog predmeta činile bi teoretske spoznaje Financijskog prava i financijske znanosti (javni prihodi, porezi, doprinosi, pristojbe) i drugi dio pozitivno-pravni gdje bi se savladavala pozitivno-pravna rješenja u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama, a poglavito u zemljama EU. Istodobno je zamjetna povezanost i s drugim predmetima koji se izučavaju na Pravnim fakultetima, naročito upravnim, ustavnim i trgovačkim pravom. Problematika koja se izučava na ovom predmetu postaje sve atraktivnija i time je veća odgovornost da se studentima omogući stjecanje znanja iz ovog područja koje će im zasigurno biti potrebno u daljem radu ili stručnom usavršavanju.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava i rad sa studentima provodit će se putem predavanja, seminara i vježbi. Provjera znanja obavljati će se pismeno i usmeno.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaSrb, V. – Perić, R.: "Javne financije", Pravni fakultet u Osijeku i Grafika d.o.o., Osijek, 2004.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaJelčić, B. - Lončarić Horvat, O. -Šimović J. -Arbutina, H.: Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine d.d., Zagreb, 2002..Jelčić, B.- Lončarić Horvat, O. - Šimović, J. - Arbutina, H. - Mijatović, N.: "Hrvatski fiskalni sustav", Narodne novine d.d., Zagreb, 2004.Zakonski tekstovi : Zakon o porezu na dobit, NN. br. 177/04.Zakon o porezu na dohodak, NN. br. 177/04.

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje Kolegij Financiranje javnih potreba I sadrži 2 ECTS boda. Kolegij Financiranje javnih potreba II sadrži 3 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.





Naziv predmeta: OSNOVE GRAĐANSKOG PRAVA I i IINositelj: Dragana Bjelić, dip.iur., predavačSemestar: IIISatnica: 3+1 ECTS: 5Semestar: IVSatnica: 2+0 ECTS: 3

a. Okvirni sadržaj predmetaOpći dio građanskog pravaPojam i načela građanskog prava. Odnos građanskog prava prema srodnim pravnim disciplinama. Izvori građanskog prava. Građanskopravni odnos. Subjekti građanskog prava. Fizička osoba. Pravna osoba. Subjektivna građanska prava. Objekti građanskog prava. Pojam i vrste stvari. Činidba. Imovina. Pojam i vrste pravnih poslova. Valjanost i nevaljanost pravnih poslova. Konvalidacija. Konverzija. Stjecanje i gubitak pravaStvarno pravoPojam, karakteristike i vrste stvarnih prava. Posjed. Pojam i vrste posjeda. Zaštita i prestanak posjeda. Pravo vlasništva. Suvlasništvo. Zajedničko vlasništvo. Etažno vlasništvo. Prethodno i potonje vlasništvo. Stjecanje prava vlasništva. Dosjelost. Zaštita i prestanak prava vlasništva. Zemljišne knjige. Sastav zemljišne knjige. Vrste upisa u zemljišnu knjigu. Služnosti. Vrste služnosti. Zaštita i prestanak služnosti. Založno pravo. Vrste založnog prava. Zaštita i prestanak založnog prava. Pravo građenja.Obvezno pravoTemeljna načela. Pojam i vrste obveza. Pojam i vrste ugovora. Sklapanje ugovora. Pojačanje obveznopravnog odnosa. Promjene u obveznopravnom odnosu. Prestanak obveznopravnog odnosa. Ugovori o prijenosu stvari i prava (prodaja, zamjena, darovanje). Ugovori o uporabi i korištenju stvari (zakup, najam, zajam, posudba). Ugovori o uslugama (ugovor o djelu, ostava, nalog punovlašće). Odgovornost za štetu. Pojam i vrste šteta. Vrste odgovornosti za štetu. Popravljanje štete. Jednostrana izjava volje kao izvor obveza.Nasljedno pravoPojam, izvori i načela nasljednog prava. Pretpostavke nasljeđivanja. Zakonsko nasljedno pravo. Oporučno nasljedno pravo. Nužno nasljedno pravo. Odgovornost nasljednika za ostaviteljeve dugove. Ošasna ostavina. Nasljednopravni ugovori

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeOsnovna znanja iz oblasti stvarnog, nasljednog i obveznog prava.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava se izvodi ti jekom III. i IV. semestra u ukupnom broju od 90 sati (75 sati predavanja i 15 sati seminari).

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Vedriš, M. – Klarić, P.: «Građansko pravo», Narodne novine, Zagreb 2003.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaZakon o nasljeđivanjuZakon o obveznim odnosimaZakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje Kolegij Osnove građanskog prava I sadrži 5 ECTS bodova. Kolegij Osnove građanskog prava II sadrži 3 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu



visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.





Naziv predmeta: UPRAVNO POSTUPOVNO PRAVO I i IINositelj: Doc.dr.sc. Boris Ljubanović,Suradnik: Marijeta Vitez, dipl.iur.Semestar: IIISatnica: 3+1 ECTS: 6Semestar: IVSatnica: 3+1 ECTS: 5

a. Okvirni sadržaj predmeta1. Postupovno pravo (pojam sadržaj, dioba, funkcije)Osnovni procesni pojmovi (postupak, procesne radnje, procesne pretpostavke, pravni odnosi). Procesna načela. Upravno procesno pravo.

2.Upravni postupakPojam i uređenje upravnog postupka. Opći upravni postupak i posebni upravni postupci. Predmet upravnog postupka. Načela upravnog postupka. Subjekti upravnog postupka. Tijek upravnog postupka. Redovni i izvanredni pravni lijekovi u upravnom postupku. Izvršenje u upravnom postupku.

3. Prekršajni postupakPojam i uređenje prekršajnog postupka. Načela prekršajnog postupka. Subjekti prekršajnog postupka i njihova procesna funkcija (organi gonjenja, organi kažnjavanja, okrivljeni, oštećeni). Tijek prekršajnog postupka. Odluke o prekršajnom postupku. Mandatni postupak. Redovni i izvanredni pravni lijekovi u prekršajnom postupku. Izvršenje rješenja o prekršaju. Postupak za naknadu štete.

4. Upravno sudovanje i upravni sporOpća teorija o upravnom sudovanju. Sustavi sudske kontrole uprave. Pojam upravnog spora i vrste upravnih sporova. Predmet upravnog spora. Određivanje upravnog spora. Stranke u upravnom sporu. Nadležnost sudova za odlučivanje u upravnom sporu. Postupak u upravnom sporu. Ovlaštenja suda u upravnom sporu. Pravni lijekovi u upravnom sporu. Upravno-računski spor.

5. Osnovne informacije o pravosuđu i sudskom procesnom pravuPravosuđe i sudska funkcija vlasti. Sudovi i ostali nositelji pravosudne funkcije. Ustrojstvo sudova i njihova nadležnost. Sudsko procesno pravo i vrste sudskih postupaka. Osnovni pojmovi parničnog postupka. Osnovni pojmovi kaznenog postupka.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu s predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za pravno obrazovanjeStručno visoko obrazovanje u području uprave i upravnoga postupovnog prava radi stjecanja znanja i vještina primjerenih za neposredno uključivanje u provođenje upravnih postupaka i sličnih ranih procesa u upravnim ustrojstvima države, jedinica lokalne i regionalne samouprave te osoba javnoga i privatnoga prava.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava se izvodi na predavanjima, te seminaru i putem konzultacija.Na predavanjima se potiču studenti na aktivno sudjelovanje kroz dijalog, pitanja i sl. seminar je obvezni oblik nastave. Student obrađuje određenu temu uz pomoć voditelja seminara, pritom samostalno koristi literaturu, te pisano izrađuje seminarski rad o toj temi. Nakon usmenog izlaganja studenata o zadanoj temi, slijedi dijalog sa sudionicima seminara. Konzultacije su oblik individualnog rada sa studentima, na način da studenti iznose određena pitanja i probleme te zatim o njim raspravljaju s nastavnikom.Znanje se provjerava na ispitu koji treba pokazati koliko student razumije gradivo te koliko je sposoban pravnički razmišljati.



d. Popis literature potreban za studij i polaganje ispita1. Branko Babac: Upravno postupovno pravo – odabrana poglavlja, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Pravni fakultet, Osijek, 1998. ne treba učiti str. 131.-137. 227.-292.2. Zakon o općem upravnom postupku, Narodne novine br. 53/91.3. Zakon o upravnim sporovima, Narodne novine br. 53/91.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska1. Boris Ljubanović: Izvanredni pravni lijekovi u upravnom postupku, Pravni vjesnik 3-4/2002.2. Vladimir Ljubanović, Kazneno procesno pravo – izabrana poglavlja, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Pravni fakultet, Osijek, 2002.

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje Kolegij Upravno postupovno pravo I sadrži 6 ECTS bodova. Kolegij Upravno postupovno pravo II sadrži 5 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.





Naziv predmeta: USTROJSTVO I DJELOVANJE JAVNOG SEKTORA I i IINositelj: mr.sc. Mirela Mezak-StastnySemestar: IIISatnica: 2+0ECTS: 4Semestar: IVSatnica: 2+1ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj predmetaOPĆI DIO: Pojam, nastanak i razvitak javnog sektora. Razgraničenje javnog sektora prema državnoj upravi i privatnom sektoru (poduzetništvu). Javni sektor i poduzetništvo. Javni sektor i državna uprava. Subjekti u javnom sektoru. Financiranje institucija u okviru javnog sektora. Javne ovlasti u javnom sektoru. Ostvarivanje nadzora u javnom sektoru. Ekonomika javnog sektora. Organizacijski oblici u okviru javnog sektora: ustanove, trgovačka društva, udruge građana, fondovi, uprave (u sastavu ministarstava i samostalne). Good governance. Harmoniziranje propisa i prakse sa europskom stečevinom prava, te aktima Vijeća Europe.POSEBNI DIO: Djelatnosti u okviru javnog sektora. Društvene djelatnosti. Infrastrukturne djelatnosti. Komunalne djelatnosti. Državne ustanove koje se bave pružanjem odgovarajućih usluga građanima.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njihov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeZnanja o transformaciji države i društva. Znanja o skrbi o javnom dobru i znanja o bussinesu. Optimalizacija odabira oblika javnog sektora. Znanja i vještine za visoko stručno i etično djelovanje u institucijama javnog sketora. Veza s drugim predmetima je što se naslanja na neke (ustavno pravo, sociologija i dr), s nekim je komplementaran (npr. upravno pravo, upravna znanost). Doprinos se sastoji u tome da se prepoznaju tijekovi oko good governance, oko stjecanja nužnih znanja i vještina za rad u institucijama javnog sektora.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaPredavanja, seminari, vježbe, kolokvij, izlaganje i obrana seminarskih radnji, sudjelovanje u radionicama, prezentacijama i sl. te ispit

d. Popis literature potreban za studij i polaganje ispitaMecanović,Ivan, Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora, svezak I. i II., Osijek. 1995.POZITIVNI PROPISI:Ustav Republike Hrvatske, pročišćeni tekst i ispravak, NN 41/01, 55/01Zakon o ustanovama, NN 76/93Zakoni o pojednim djelatnostima u okviru javnog sektora

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaEugen, Pusić: Upravni sistemi I i II, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1985.Eugen, Pusić: Upravljanje u suvremenoj državi, Suivremena javna uprava, Zagreb, 2002.Jelčić, Božidar, Aktuelni problemi financiranja društvenih djelatnosti, Pravni fakultet, Zagreb, 1985.Jašić, Zoran, Osnove ekonomike obrazovanja, Zagreb, 1985,Jurković, Pero, Osnove ekonomike društvenih djelatnosti, Informator, Zagreb, 1987.Gatarić,Đuro, Djelatnosti od posebnog društvenog interesa i javna ovlaštenja, Narodne novine, Zagreb, 1986.



f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje Kolegij Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora I sadrži 4 ECTS boda. Kolegij Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora II sadrži 4 ECTS boda.Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.





Naziv predmeta: EKONOMIKA UPRAVENositelj: Mr.sc. Antun Marinac, predavačSemestar: IIISatnica: 2+0ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj predmetaSuvremena teorija organizacije, Teorijski pogledi na znanstvenu organizaciju hrvatskih autora, Postmoderno promišljanje organizacije, Pojam, predmet i zadaća ekonomike uprave i poduzeća, Suvremena uprava i poduzeće, Poduzetnik, Poduzetništvo, Inovacije i Management, Poslovna politika i planiranje, Financiranje, Investiranje, Računovodstvena funkcija, Financijsko-računovodstvena izvješća, Ekonomika rada, Troškovi, Kalkulacije i cijene, Prodaja, Kontroling, Analiza potencijala u poslovanju poduzeća.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeKolegij Ekonomika uprave – daje opća, ali i posebna znanja potrebna za razvoj poduzetne, menadžerske i na ekonomskoj racionalnosti (učinkovitosti i djelotvornosti) utemeljene uprave.Njime se omogućuje studentima stjecanje nužnih znanja i vještina o poslovnim procesima u javnom sektoru, a sve u cilju obrazovanja kvalitetnog profesionalnog «gradskog» upravljača. Kako bi osigurali djelotvornost i učinkovitost, pravično postupanje i isključivanje korupcije unutar uprave te vitalnost i otpornost javnog sektora studenti stječu temeljna znanja o novom menadžmentu u javnom sektoru. Germanska se verzija novog menadžmenta upravo nadovezuje na mikroekonomske discipline pazeći de se zbog tehničkog i ekonomskog pristupa ne izgube bitna interesna obilježja političkog procesa. Stoga se val upravnih reformi upotpunjuje uvođenjem ekonomske logike i tržišnog mehanizma u sustav državne uprave. U SAD su još više nego u Europi ekonomska i upravljačka načela prodrla iz gospodarstva u javnu upravu. Stoga su u okviru kolegija svi sadržaji po ekonomskim funkcijama prilagođeni javnom sektoru, a naglasak im je na provođenju (a ne samo donošenju) odluka. O ciljevima javne uprave studenti nauče kroz kolegije iz pravnoga polja, ali za realizaciju tih ciljeva i kvalitetno zadovoljavanje javnih potreba svakako valja napraviti dobar poslovni plan, kalkulaciju troškova, valja isfinancirati, a vrlo često i investirati u nove projekte, pročitati i proanalizirati financijska izvješća. Stručnjaci javne uprave stječu znanja o ekonomskom značenju troškova javnih usluga, eksplicitnim i implicitnim troškovima koji su njima čak važniji nego ekonomistima. Kroz kolegij se daju znanja o neprofitnom marketingu koji je od posebne važnosti za tranziciju javne uprave a ne dotiču ga se drugi predmeti. Spor i težak proces preobrazbe javne uprave po mjeri Europe traži više stručnjaka uprave i javne uprave koji će ih inovirati pridodajući im notu ekonomske racionalnosti. Program korespondira sa: predmetima ekonomskog polja, ali i s trgovačkim pravom, pravom društava, trgovačkim ugovorima, financijskim pravom te radnim i socijalnim pravom.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava se provodi kroz predavanja i seminare (2+0) u okviru III. semestra.Provjera znanja vrednuje se kroz nekoliko strukturiranih dimenzija: pohađanje nastave (10), aktivnosti u nastavi (10), seminar (10), pismeni ispit (15), usmeni ispit (25), esej (5), istraživanje (10), kontrolna provjera znanja (10), referat (5).

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaRukavina,K-Mujić,N.: Ekonomika poduzeća za pravnike, Osijek, 1998. (odabrana poglavlja)



Rukavina,K-Mujić,N.:Teorija organizacije, Osijek, 1994. (odabrana poglavlja)Meler, M.: Neprofitni marketing, Osijek, Ekonomski fakultet, 2003. (odabrana poglavlja)

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaOsmanagić, Bedenik,N.: Potencijali poduzeća, Alinea, Zagreb,1993. (odabrana poglavlja)Novak,M.,Sikavica,P.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb,1992.Stacey, R.D.: Strateški management i organizacijska dinamika, MATE, Zagreb, 1997.Drucker,P.F.: Efikasan direktor, Privredni vjesnik, Zagreb,1992.Drucker,P.F.:Nova zbilja, Novi liber, Zagreb, 1992.Drucker,P.F.:Inovacije i poduzetništvo, Globus NZ,Zagreb,1992.Blanchard,K.: Moć etičkog poslovanja, Horvat elektronika, Zagreb, 1990.Jokić,J: Poduzeće u promjeni, Alinea, Zagreb, 1994.

f. Način polaganja ispitaStandardni obrazac polaganja ispita je kroz pismeni i usmeni dio. Kod redovnih studenata ovaj je obrazac zamijenjen praćenjem rada i ocjenjivanjem kompletnog angažmana u strukturi koja je prikazana u točki A.c.

g. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmetaKvalitete izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova u okviru seminara te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.).



Naziv predmeta : ENGLESKI JEZIK III Nositelj: Vesna Vulić, prof., predavač.Semestar: IIISatnica: 1+0ECTS: 3

a. Okvirni sadržaj predmeta

1.European Union Law2.European Administrative Law Principles3.Administrative Doctrines-From the New Public Management to Good

Governance4.The Croatian Public Administration System5.Local Government in Britain6.European Charter of Local Self-government7.Local Government Development in Croatia Problems and Values

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeStudenti se tijekom nastave upoznaju sa pravnim sustavom u Velikoj Britaniji i Americi. Ono što je posebno važno je da usvajaju vokabular, gramatičke strukture i izraze koji su vezani za pravnu strukturu i njihovo daljnje pravno obrazovanje.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava kolegija Engleski jezik izvodi se putem predavanja (2 sata tjedno). Provjera znanja provodi se pismenim i usmenim putem.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaDunja M. Vićan, Branko Smerdel, Zlata Pavić: Engleski jezik za pravnike, Narodne Novine d.d., Zagreb 2002.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska1. John Eastwood – Oxford Practice Grammar2. Vjekoslav Karlovčan – An Advanced Learner`s English Grammar Workbook, Profil, 20023. The Constitution of the Republic of Croatia

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje Kolegij Engleski jezik III sadrži 3 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.





Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK III Nositelj: Semestar: IIISatnica: 1+0ECTS: 3


- Einführung ins Bürgerliche Recht- Rechtsgeschäfte- Vertragliche Schuldverhältnisse I- Vertragliche Schuldverhältnisse II- Gesetzliche Schuldverhältnisse- Familienrecht

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjePrije svega to je vokabular pravne struke koji je važan za njihovo pravno obrazovanje. To su stručni izrazi koji su isključivo u uporabi u pravnoj struci. Opća znanja se prije svega odnose na velik broj pojmova koje studenti stječu. Cjeline koje se obrađuju na nastavi studenti često mogu povezati sa drugim kolegijima koje slušaju. To se može najbolje vidjeti kada se obrađuje cjelina „Ustav Republike Hrvatske“.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava kolegija Njemački jezik izvodi se putem predavanja (1 sata tjedno). Provjera znanja provodi se pismenim i usmenim putem.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaNina Sokol, Susan Šarčević, Deutsch fur Juristen, Njemački za pravnike

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaRječnik pravne terminologijeGustav Šamšalović: Njemačko – hrvatski rječnik

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje Kolegij Njemački jezik III sadrži 3 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.





Naziv predmeta: ORGANIZACIJA I METODE RADA U UPRAVI Nositelj: Dragana Bjelić, dipl.iur.,predavačSemestar: IVSatnica: 3+0ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj predmetaTeorija organizacije: Općenito o teoriji organizacije. Klasična teorija organizacije. Neoklasična teorija organizacije. Moderna teorija organizacije. Društvena kontrola i organizacija.Organizacija i organizacijska struktura: Organizacijska struktura a) funkcija i hijerarhija, b) centralizacija i decentralizacija, c) djelovanje pojedinačno i djelovanje skupno, d) jedinice unutarnje i jedinice vanjske. Formalna i neformalna organizacijska struktura. Tehnologija i društveno razdjeljivanje činidaba (podjela rada). Upravljanje, odlučivanje, management.Utemeljivanje organizacije: O praktičnim problemima organiziranja. Organizacijski plan i elementi organizacije. Organizacijsko grupiranje. Reorganizacija. Promicanje organizacije i metoda rada.Upravljanje ljudskim izvorima: Prethodna pitanja: a) upravni službenici, b) značenje i uloga upravnih službenika, c) koncepcije i praxis upravne službe kao javne funkcije, d) osobna prava službenička, e) upravni službenici kao zasebni društveni sloj; Službenički sustavi; Personalna politika; Hrvatski službenički sustavi: Službenička etika; Metode podizanja osoblja; Metode podizanja vodećega osoblja.Upravljanje materijalnim poslovanjem uprave: Materijalna sredstva uprave, gospodarski oblik takvih sredstava te režim raspolaganja. Financijalni sugledi uvećanja značenja materijalnih trošenja uprave za gospodarstvo i društvo. Metode osiguranja ekonomičnosti upravnih programa. Racionalizacija i automatizacija u upravi. Financiranje proračunsko versus financiranje programsko.Upravljanje prenošenja informacije: Komunikacije i komunikacijski sustav. Semantički, tehnički i psihološki problemi priopćivanja poruka. Organizacijske posljedice priopćivanja poruka: očevidnici podataka, organizacijsko traženje, organizacijske jedinice za priopćavanje. Izvješćivanje u upravi i službeno dopisivanje. Elektroničko obrađivanje podataka. Sastanci u svijetlu priopćivanja poruka. Problemi elektroničke obrade podataka, naročito zaštita podataka, osiguranje tajnosti priopćavanja, etc.Planiranje u upravi: Pojam i vrste planiranja. Programsko planiranje. Planiranje tijeka rada. Strategija i logistika. Odlučivanje i obvezatnost planova i odluka. Istraživačke metode i tehnike. Problem legitimnosti sudjelovanja u upravnom planiranju. Postavljanje mjerila uspjeha. Organizacija upravnog planiranja.Odabrani problemi upravnoga nadziranja, nomotehnike i informatizacija javne uprave.: Metode i tehnike upravnoga nadziranja. Problematika nadziranja inspekcijskoga. Nomotehnika s obzirom na javnu upravu. Informatizacija javne uprave općenito. Organizacijske posljedice informatizacije. Metode i tehnike informatizacije. Informatizacija i političko odlučivanje. Kriteriji kakvoće nadziranja i postupanja upravnoga. Politički i građanski sugledi nadziranja.Kibernetički modeli u javnoj upravi Osnove teorije informacije, Kibernetika i uprava, Kibernetički kontrolni modeli. Primjena kibernetike u osebujnim područjima javne funkcije a) javna i državna sigurnost, b) urbanističko planiranje, c) upravljanje velikim gradovima, d) unutarnje upravne funkcije, e) državna riznica i revizija.Operacijsko istraživanje. Automatsko upravljanje. Upravljanje hijerarhijskih sustava s više razina. Teorija igara. Optimalno upravljanje.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima te njegov doprinos za pravno i ekonomsko obrazovanjeOsposobiti studente stručnog studija za razumjevanje rada uprave u suvremenim državnim zajednicama kroz temeljne elemente organizacije i obradu metoda rada.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja(IV. semestar – 45 sati predavanja).Nastava se provodi na dva načina: predavanjima uz korištenje informatičke tehnologije (LCD projekcije, internet), i seminarima. d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita



1. Eugen Pusić: DRŽAVA I DRŽAVNA UPRAVA, Pravni fakultet u Zagrebu, 1999.- (str. 330-447)

2. Eugen Pusić i dr.: HRVATSKA SREDIŠNJA DRŽAVNA UPRAVA i UPOREDNI UPRAVNI SUSTAVI, Školska knjiga, Zagreb, 1997, str: 255.-293.

3. Branko Babac: ORGANIZACIJA I SOCIJALNA ARGUMENTACIJA, Pravni vjesnik, 2-3/1985. str. 181 - 213.

4. Josip Žužul i Dražen Dragičević: INFORMATIKA U UPRAVI I PRAVOSUĐU, Sveučilišna tiskara Zagreb, 1996., str: 79.-102.,

5. Damir Ocvirk: PRAKTIČNI ASPEKTI RUKOVOĐENJA TIMSKIM RADOM U DRŽAVNIM UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA, Slobodno poduzetništvo 20/99, str. 64.- 76.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska1. Ivan Mecanović: PRAVO INFORMACIJA I ORGANIZACIJA DRŽAVNE

UPRAVE ZA OSIGURANJE OVOG PRAVA GRAĐANA, Pravni vjesnik PFO, 10/94, str.30.-38.

2. Zbornik radova: LOKALNA SAMOUPRAVA, Osijek, HILS, 2001.






Naziv predmeta: STATUSNO PRAVO GRAĐANANositelj: Mr.sc. Zlatko Pirc, predavačSemestar: IVSatnica: 2+0ECTS: 3

a. Okvirni sadržaj predmeta1. Pojam statusnih prava, njihovo značenje u zaštiti osobe i pravnom prometu.2. Bračno pravoPojam braka. Trajna obilježja braka. Pretpostavke za postojanje braka. Bračne smetnje – uklonjive, neuklonjive. Postupak sklapanja braka. Osobna prava i dužnosti bračnih drugova. Prava i dužnosti koje uređuju strogi propisi. Prava i dužnosti koje se uređuju sporazumno. Prestanak braka – smrću bračnog druga i proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništajem, razvodom. Postupak posredovanja prije razvoda braka. Imovinski odnosi bračnih drugova. Bračna stečevina. Vlastita imovina bračnih drugova. Bračni ugovor. Imovinski odnosi izvanbračnih drugova.3. Majčinstvo i očinstvoUtvrđivanje majčinstva. Priznanje majčinstva. Predmnjeva o bračnom očinstvu. Utvrđivanje izvanbračnog očinstva. Osporavanje majčinstva. Osporavanje očinstva.4. Roditeljska skrbPrava djece u obiteljskom zakonodavstvu. Mjere za zaštitu osobnih interesa djeteta. Upozorenje na pogreške i propuste. Nadzor nad roditeljskom skrbi. Oduzimanje roditelju prava da živi sa svojim djetetom. Upućivanje djeteta u ustanovu socijalne skrbi. Oduzimanje roditeljske skrbi.5. PosvojenjePretpostavke za posvojenje na strani posvojitelja (aktivna adoptivna sposobnost). Pretpostavke na strani posvojenika (pasivna adoptivna sposobnost). Osnivanje posvojenje. Prava i dužnosti iz posvojenja.6. SkrbništvoOvlasti centra za socijalnu skrb. Vrste skrbništva. Skrbništvo za maloljetne osobe. Skrbništvo za osobe lišene poslovne sposobnosti. Skrbništvo za posebne slučajeve. Zapreke za obavljanje skrbničke dužnosti. Dužnosti skrbnika.7. UzdržavanjeNačela i pravna obilježja uzdržavanja. Uzdržavanje između roditelja i djece. Uzdržavanje između ostalih srodnika. Uzdržavanje između tazbinskih srodnika. Uzdržavanje bračnog druga. Uzdržavanje izvanbračnog druga i uzdržavanje majke izvanbračnog djeteta.8. DržavljanstvoStjecanje hrvatskog državljanstva – podrijetlom, rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske, prirođenjem, po međunarodnim ugovorima. Prestanak državljanstva. Isprave o dokazivanju hrvatskog državljanstva. Prebivalište i boravište građana. Putne isprave hrvatskih državljana.Osobno ime. Matični broj građana. Stranci-pojam, putne isprave, ulazak i izlazak stranaca iz države.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njihov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeOsnovna znanja iz obiteljskog prava, propisa iz oblasti državljanstva, prebivališta i boravišta, putnih isprava i ostalih propisa koji uređuju statusna pitanja.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava i rad sa studentima provodi se putem predavanja tijekom IV. semestra (30 sati predavanja).

d. Popis literature potreban za studij i polaganje ispitaAlinčić, M. – Bakarić, A. – Hrabar, D. – Jakovac Lozić, D. – Korać, A.: «Obiteljsko pravo», Zagreb, 2001. (stranice 29-30, 40-131, 145-218, 249-292, 303-349, 355-497);Obiteljski zakon, N. N., br. 116/03, 17/04, 136/04;Zakon o hrvatskom državljanstvu, N. N., br. 53/91, 70/91, 28/92, 113/93;



Zakon o prebivalištu i boravištu građana, N. N., br. 53/91, 26/93, 29/94, 11/00;

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaZakon o putnim ispravama hrvatskih državljana, N. N., br. 77/99, 33/02, 133/02;Zakon o osobnoj iskaznici, N. N., br. 11/02, 122/02;Zakon o matičnom broju, N. N., br. 9/92, 66/02;Zakon o osobnom imenu, N. N., br. 69/92, 26/93, 29/94;Zakon o strancima, N. N., br. 109/03.






Naziv predmeta: LOKALNA SAMOUPRAVANositelj: mr.sc. Mirela Mezak-Stastny,predavačSemestar: IVSatnica: 3+0ECTS: 5

a.Okvirni sadržaj predmetaDržava i društvo. Procesi integriranja i diferenciranja. Organizacija vlasti ("odozgo", "odozdo"; vertikalna i horizontalna dioba vlasti). Pravo na samoorganiziranje. Autopoietična i alopoietična zajednica. Lokalna demokracija - predstavnička i izravna. Temeljni pojmovi lokalne samouprave. Povijesni komparativni prikaz. Normativni izvori lokalne samouprave. Sustav lokalne samouprave. Funkcije lokalne samouprave. Ustrojstvo lokalne samouprave. Financiranje lokalne samouprave. Metodologija rada u lokalnoj samoupravi. Značaj osposobljenosti kapaciteta za obnašanje ovlasti. Regija i regionalizacija. Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Republici Hrvatskoj i Europska povelja o lokalnoj samoupravi. Temeljna načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Temeljna načela Nacrta Europske povelje o regionalnoj samoupravi. Načelo supsidijarnosti, načelo proporcionalnosti, načelo ekvilizacije, načelo konzultacije, načelo participacije, načelo lokalne demokracije i dr. Načelo monitoringa. Europska Unija i Vijeće Europe. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti. Zaštita prava na lokalnu i regionalnu samoupravu.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njihov doprinos za daljnje obrazovanjeZnanja se odnose na administrativno teritorijalni ustroj zajednica, koje mora biti što učinkovitije i bliskije građanima. Stečena znanja su u funkciji traganja za optimalnim veličinama zajednica, koje se umrežuju. Upravo ravnoteža vertikalne i horizontalne diobe vlasti daje odgovarajuća rješenja. Uz to znanja i vještine koje su vezi s lokalnom samoupravom omogućavaju studentima da se uključe u procese harmoniziranja hrvatskih propisa i prakse s aktima Vijeća Europe, osobito njenim konvencijama o lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Veza s drugim predmetima je izravna sa ustavnom pravom, upravnim pravom, upravnom znanošću, jer njihova sinergija omogućava identificiranje problema optimalnog odlučivanja, znanja i vještine osposobljavaju djelatnike na svim razinama uprave (lokalne, regionalne, državne). Svakako da dalje obrazovanje općenito, uključujući i doživotno obrazovanje, je nužnost za visoko stručno i etičko djelovanje administracije, ali i donositelja odluka na nižim razinama.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaPredavanja, seminari, vježbe, kolokvij, izrada i obrana seminarskih radnji, sudjelovanje u simuliranim treninzima i radionicma, panel diskusijama i sl.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaLokalna samouprava, hrvatska i nizozemska iskustva, Hrvatski institut za lokalnu samoupravu, Interkerkel Vredesberad, Osijek, 2001.Europska povelja o lokalnoj samoupravi i lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj (Zbornik radova), Osječko-baranjska županija, Pravni fakultet, Osijek, Veleposlanstvo lokalne demokracije Slavonije, Osijek, 1998.Nacrt Europske povelje o regionalnoj samoupravi, Europska povelja o lokalnoj samoupravi i lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj (Zbornik radova), Osječko-baranjska županija, Pravni fakultet, Osijek, Veleposlanstvo lokalne demokracije Slavonije, Osijek, 1998.

POZITIVNI PROPISI:Ustav Republike Hrvatske, pročišćeni tekst i ispravak, NN 41/01, 55/01Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 33/01Zakon o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi, potpisane u Strasbourgu 15.listopada 1985., NN-Međunarodni ugovori 14/97Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN 10/97, 124/97, 50/98, 68/98, 22/99, 42/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03



Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, NN 117/93, 69/97, 33/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 147/01, 150/02Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave, NN 33/96, 92/01Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, NN 33/01, 45/03Vjerodostojno tumačenje čl.31. st.1., čl.46.st.1. i 2., čl.53.st.4. i čl.90.st.1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 60/01Odluka o nedavanju vjerodostojnog tumačenja čl.84.st.1.toč.5. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 106/03.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaBabac, Branko; Lauc, Zvonimir, Regija i regionalizacija u Hrvatskoj: ustavno-pravne i političko-upravne problematike, Pravni fakultet, Osijek, Zavod za poslovna istraživanja, Osijek, 1989.Lauc, Zvonimir, Decentralizacija: uvjet optimalizacije lokalne i regionalne samouprave, Hrvatska javna uprava, br.3(2001),2, str. 177-205.Lauc,Zvonimir, Lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj: de lege ferenda, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.50(2000), ½, str.65-87.Lauc,Zvonimir, Promicanje i provedba načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi, osobito načela supsidijarnosti, Hrvatska javna uprava, br.1(1999),3, str. 447-472.






Naziv predmeta: OSNOVE RADNOG I SOCIJALNOG PRAVA I i IINositelj: Dragana Bjelić, dipl.iur., predavačSemestar: VSatnica: 2+1ECTS: 5Semestar: VISatnica:3+0 ECTS: 3

a. Okvirni sadržaj predmetaU okviru materije radnog prava sadržaj općeg teoretskog dijela predmeta fokusiran je na determiniranje osnovnih pojmova radnog prava, definiciju, predmet i nazive za radno pravo, odnose s drugim pravnim granama, izvore radnog prava te kriterije i način periodizacije povijesnog razvoja radnoga prava. U okviru općeg teoretskog dijela posebna se pozornost posvećuju uvodu u međunarodno radno i europsko radno pravo (EU i Vijeće Europe). Pozitivno pravni dio radnog prava obuhvaća individualno radno pravo i kolektivno radno pravo. Sadržaj individualnog radnog prava usmjeren je na zabranu diskriminacije pri zapošljavanju i radu, sklapanje ugovora o radu, pravni položaj malodobnih radnika, zaštitu života, zdravlja privatnosti i dostojanstva radnika, obrazovanje i osposobljavanje za rad, radno vrijeme, odmore i dopuste, noćni rad, zaštitu majčinstva, problematiku plaća, zaštitu radnika privremeno ili trajno nesposobnih za rad, izume i tehnička unapređenja radnika te zabranu takmičenja s poslodavcem, naknadu štete, prestanak ugovora o radu i ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa. Promtara se i uloga nacionalne politike za zapošljavanje te Agencije za privremeno zapošljavanje.Kolektivno radno pravo obuhvaća sudjelovanje radnika u odlučivanju, sindikate i udruge sindikata, značaj kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora, štrajk i rješavanje kolektivnih radnih sporova te zaštitu i promicanje gospodarskih i socijalnih prava kroz djelovanje Gospodarskog i socijalnog vijeća.Socijalno pravo obuhvaća uvod u osnovne pojmove i institute socijalnog prava, sadržaj mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, značaj i opseg zdravstvene zaštite te sadržaj socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjePredmetom pozitivnopravne grupe predmeta nedvojbeno se stječu znanja iz domene radnog i socijalnog prava neophodna za bavljenje poslovima pravnika po svršetku pravnog studija. Odnosno osobito dolazi do izražaja kod velikog dijela kolegica i kolega koji će se zapošljavati u tvrtkama i njihovim pravnim službama, odvjetničkim uredima specijaliziranim za problematiku radnog prava, upravnim tijelima, nevladinim organizacijama koje su usmjerene na zaštitu ljudskih prava te sudovima, odnosno njihovim odjelima za radno pravo.U kombinaciji sa sadržajem predloženih izbornih kolegija iz ove domene (Međunarodno radno pravo, Europsko radno pravo i europsko pravo socijalne sigurnosti, Ekonomska i socijalna prava u sustavu ljudskih prava), omogućuje se uska profilacija studentima zainteresiranim za predmetno područje, ali i njihova mobilnost, budući program obveznog i izbornih kolegija korespondira odgovarajućim kolegijima koji se, u istom ili sličnom opsegu, izvode na pravnim studijma u 25 zemalja članica Europske unije i zemljama kandidatima.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava će se provoditi kroz predavanja, konzultacije, mentorski rad, samostalne zadatke te uz primjenu multimedije i Interneta, a za polaznike seminara i kroz radionice, simulacije te izvannastavne aktivnosti

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaRavnić, A., Osnove radnog prava – domaćeg, uporednog, međunarodnog, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004.



Tintić, N., Radno i socijalno pravo, Knjiga prva – Radni odnosi (II), Narodne novine, Zagreb, 1972., (smo teoretski dijelovi), str. 1-34, 42, 70-74, 88-90, 110-113, 125-127, 161-169, 175-183, 187-191, 225-237, 281-300, 302-306, 313.318, 474-516, 577-585, 610-613, 623-627,

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaHerman, V., Socijalno osiguranje, Osnove zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 1990., str. 1- 28,Zakon o radu, pročišćeni tekst, NN., br. 137/04., Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, NN., br. 32/02., 86/02., 114/03., 151/03., Zakon o mirovinskom osiguranju, NN., br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., Zakon o zdravstvenom osiguranju, NN., br. 94/01., 88/02., 149/02., 117/03., 30/04., Zakon o zdrastvenoj zaštiti, NN., 121/03., Zakon o socijalnoj skrbi, NN., 73/97., 27/01., 59/01., 82/01., 103/03., Europska socijalna povelja i dodatni protokoli, NN. – Međunarodni ugovori, br. 15/02.

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje Kolegij Osnove radnog i socijalnog prava I sadrži 5 ECTS boda. Kolegij Osnove radnog i socijalnog prava II sadrži 3 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.





Naziv predmeta: NOMOTEHNIKANositelj: Jasmina Smolčić, dipl.iur., predavačSemestar: VSatnica: 2+0ECTS: 3

a. Okvirni sadržaj predmeta1. Pojam normativne djelatnosti 2. Potreba postojanja posebne znanosti o izradi pravnih propisa 3. Pravo kao tehnologija društvenih znanosti 4. Zadatak znanosti o izradi pravnih propisa 5. Pojam znanosti o izradi pravnih propisa 6. Predmet znanosti o izradi pravnih propisa i njezin odnos prema granama materijalnog prava 7. Metoda znanosti o izradi pravnih propisa. 8. Pripremanje, donošenje, publiciranje, objavljivanje, primjenjivanje propisa.9. Europski ustav, europski zakon, europski okvirni zakon, europska uredba, europska odluka.10. Propisi i opći akti u hrvatskom sustavu prava 10.1. Pravni propisi koje dodnose državni organi 10.2.. Pravni propisi koje dodnose nedržavni organi 11. Hijerarhija pravnih propisa 10.1. Hijerarhija pravnih propisa koje dodnose državni organi, 11.2. Ustav, ustavni zakoni, organski zakoni, obični zakoni, poslovnici, uredbe i dr.11.3. Obujam pravnog propisa12. Pretpostavke za donošenje i izradu pravnih propisa 12.1. Objektivne pretpostavke 12.2. Subjektivne pretpostavke13. Plan normativne djelatnosti 14. Načela za izradu pravnih propisa 15. Izrada konačnog teksta pravnog propisa 16. Forma teksta pravnog propisa 17. Izmjene i dopune pravnih propisa 18. Pročišćeni tekst pravnog propisa 19. Ispravci pravnih propisa.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njihov doprinos za daljnje obrazovanjeOvaj predmet služi za nužnu nomotehničku pismenost studenata. Svaki predmet koji se bavi "proizvodnjom" propisa, a to znači svi oni koji imaju i pozitivnopravne sadržaje, su povezani sa Nomotehnikom. Osobito to dolazi do izražaja u procesu harmoniziranja propisa, znači i sa predmetima koji se bave europskim pravom.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaPredavanja, seminari, vježbe, kolokvij, izrada i obrana seminarskih radnji, sudjelovanje u simuliranim treninzima i radionicma, panel diskusijama i sl.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBorković, Ivo. Nomotehnika, Pravni fakultet u Splitu i Pravni fakultet u Osijeku, Split, 1996.Z. Lauc: Normativni izvori lokalne samouprave, Lokalna samouprava - hrvatska i nizozemska iskustva, HILS, Osijek, 2000.Ustav Republike Hrvatske, pročišćeni tekst i ispravak (NN 41/01, 55/01)Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, pročišćeni tekst (NN 49/02)Zakon o Vladi Republike Hrvatske (NN 101/98, 15/00, 117/01, 199/03)Zakon o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (NN 28/96)Poslovnik Ustavnog suda Republike Hrvatske (181/03)Poslovnik Hrvatskoga sabora (NN 6/02, 41/02, 91/03, 58/04)Poslovnik Vlade Republike Hrvatske (NN 107/00, 24/01)Statut županijeStatut grada

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaI. Krbek, Prilog teoriji o pojmu prava, JAZU, Zagreb, 1952Prepearing Public Administrations for the European Administrtive Space, SIGMA Papers, no 23European Principles for Public Administration, SIGMA Papers, No 27The OECD Report on Regulatory Reforms, Synthesis, OECD, Paris, 1997.



Naziv predmeta: ARHIVISTIKANositelj: Tomislav Radonić, prof., predavačSemestar: VSatnica: 2+0ECTS: 3


U okviru predmeta Arhivistika studenti upoznaju osnovna načela, koncepte i terminologiju arhivistike, razvitak arhivistike i odnos prema srodnim disciplinama. Upoznaju obilježja i strukturu arhivskog gradiva. Tijekom nastave, u okviru predmeta Arhivistika, studenti stječu znanja o arhivskom zakonodavstvu, a koji je usmjeren očuvanju i zaštiti arhivskog gradiva. Isto tako, studenti razvijaju senzibilitet za značenje i korištenje arhivskog gradiva.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegovaveza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za dalje pravnoobrazovanjeU okviru predmeta Arhivistika studenti stječu čitav niz specifičnih znanja o postupcima zaštite, očuvanja, konzervacije, restauracije i sređivanja registraturne u arhivske građe, kao i osnovna znanja o načinima i uvjetima korištenja arhivske građe za znanstvene i upravne svrhe. Predmet arhivistika ima prilično dodirnih točaka s predmetom Uredsko poslovanje. Doprinos predmeta Arhivistika pravnom obrazovanju nalazi se prije svega u tome da se studente poduči pravilnom načinu postupanja s registraturnom i arhivskom građom, odnosno njenoj vrijednosti prije svega u dokumentarne, ali i povijesne svrhe.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava iz predmeta Arhivistika provodi se održavanjem predavanja ti jekom jednog semestra u ukupnom broju od 30 sati. Radi produbljivanja znanja iz pojedinih tema u okviru predmeta Arhivistika postoji mogućnost provođenja seminara. Znanje studenata provodi se održavanjem ispita koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. J. Paver, D. Eržišnik: Arhivistika za djelatnike u pismohranama, Arhiv Hrvatske, Zagreb, 1992.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska1. B. Stulli (urednik), Priručnik iz Arhivistike, Zagreb. 1977. g.






Naziv predmeta: EKONOMSKA POLITIKANositelj: mr.sc. Mirjana Jeleč Raguž, predavačSemestar: VSatnica: 3+1ECTS: 5

a. Okvirni sadržaj predmetaUvod:Nacionalno gospodarstvo; Gospodarstvene oblasti i gospodarstvene grane; Gospodarstveni sektori;Struktura nacionalnog gospodarstva; Nacionalno gospodarstvo i ekonomijske znanosti; Ekonomijska politika u sustavu ekonomijskih znanosti; Predmet izučavanja i ekonomijska politika Republike Hrvatske. Ekonomijska politika Europske unije;Činitelji gospodarstvenog života i gospodarstvenog razvoja Hrvatske i Europske unije: Prirodno-zemljovidni činitelji; Zemljovidni položaj i veličina zemlje; Količina i struktura zemljišnih površina; Reljef; Kvaliteta zemljišta; Vode; Rudno bogatstvo; Biljni pokrivač i životinjski svijet; Stanovništvo; Broj stanovnika i porast stanovništva; Gustoća stanovništva; Dobna struktura stanovništva; Socijalno-ekonomijska struktura stanovništva; Radni kontingent i zaposlenost; Nezaposlenost - uzroci i posljedice; Privremeno zapošljavanje u inozemstvu - migracije stanovništva i radne snage; Proizvedeno društveno bogatstvo Pojam, podjela i značenje proizvedenog domaćeg bogatstva; Proizvedeno domaće bogatstvo Republike Hrvatske; Obim i struktura proizvedenog društvenog bogatstva; Struktura fiksnih fondova; Raspored fiksnih fondova po gospodarstvenim granama; Prostorni razmještaj fiksnih fondova i problematika usklađivanja; Stopa rasta i trošnosti fiksnih fondova; Utjecaj politike investiranja i amortizacije na obim i strukturu fiksnih fondova;Ekonomijski odnosi s inozemstvom:Sadržaj ekonomijskih odnosa s inozemstvom, Značenje ekonomijskih odnosa s inozemstvom i utjecaj tih odnosa na gospodarstveni život i gospodarstveni razvitak; Suvremeni problemi uklapanja u svjetske procese razvoja; Suvremeni problemi rasta i razvoja Europske unije i ekonomijski položaj Hrvatske; Društveno- ekonomijski poredak:Uvjetovanost gospodarstvenog života i gospodarstvenog razvoja sustavom proizvodnih odnosa; Osnovna područja odraza društveno-ekonomijskog poretka na gospodarstvenu aktivnost; Koncepcija gospodarstvenog razvitka; Ekonomijski zakoni.; Ekonomijska politika; Pojam ekonomijske politike; Ciljevi, nositelji i sredstva ekonomijske politike; Ciljevi: puna zaposlenost; Rast nacionalnog prihoda; Stabilnost cijena; Zadovoljavanje javnih potreba i smanjenje nejednakosti; Pitanje ravnoteže: platna bilanca; Sukobi ciljeva: dilema "inflacija-nezaposlenost". Političko-ekonomijski ciklusi; Komponente države; Koncepcija države; Instrumenti; Proračunska politika; Monetarna politika; Devizna politika; Politika cijena i dobiti; Induktivno planitanje; Agrarna politika; Industrijska politika; Glavni instrumenti za akciju; Gospodarstveni sustav; Pojam i uvjetovanost sadržaja gospodarstvenog sustava, Razvoj gospodarstvenog sustava u Hrvatskoj; Novi gospodarstveni sustav - obilježja i elementi; Analiza elemenata novog gospodarstvenog sustava; Sustav sredstava; Sustav upravljanja; Sustav gospodarstvenog privređivanja; Sustav planiranja; Tržišni sustav; Sustav cijena; Novčarski sustav; Budžetski sustav; Sustav raspodjele; Kreditni sustav; Trgovinski sustav; Proračunski sustav; Domaći bruto proizvod; Domaći proizvod i nacionalni prihod; Pojam i struktura domaćeg bruto proizvoda; Raščlamba strukture domaćeg bruto proizvoda - neposredni i posredni koeficijent; Domaći proizvod kao ekonomijski agregatna veličina; Metode obračuna nacionalnog prihoda, izvori, struktura i dinamika; Raspodjela nacionalnog prihoda; investicijska, opća i osobna potrošnja; Politika raspodjele nacionalnog prihoda s obzirom na ciljeve razvoja; Investicijska politika i politika zadovoljavanja opće društvenih i osobnih potreba - analiza komponenata koje šine opću društvenu razinu; Opća ocjena stanja i gospodarstvenog razvoja Hrvatske; Osnovni pokazatelji razvijenosti gospodarstva Hrvatske; Strukturne disproporcije nastale razvojem gospodarstva i nasljeđenog stanja ex Jugoslavije; Ratne štete na hrvatskom gospodarstvu; Hipotetiča strategija razvoja hrvatskog gospodarstva u okvirima Europske unije.



b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za dalje pravno obrazovanjeStudenti se upoznaju s ekonomijom, gospodarstvom i raznim ekonomskim procesima kao temeljnim aktivnostima svakoga društva. Kompetentan pravnik danas mora poznavati ključne ekonomske kategorije, pojavne oblike ekonomskih aktivnosti ljudi, kao i veze između pravnih instituta i njihove ekonomijske biti.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava se realizira u okviru V. semestra kroz 3 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno i donosi ukupno 5 ECTS. Predavanja i interaktivna rasprava sastavni su dio izvedbe programa ovog predmeta. Provjera znanja se vrednuje kroz rješavanje individualnih i grupnih zadataka. d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBosanac, N. Uvod u ekonomiku Hrvatske, Intergraf, Osijek, 1994.Crkvenac, M.: Ekonomska politika, Informatior, Zagreb, 1999.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaLovrenović, S.: Ekonomska politika, Zagreb, 1982.Mecanović, I., Bosanac, N.: Strategija društvenog i gospodarstvenog razvoja, Osijek, 2001.Bilješke s predavanja






Naziv predmeta: UREDSKO POSLOVANJENositelj: Jasmina Smolčić, dipl.iur., predavačSemestar: VSatnica: 2+0ECTS: 3

a. Okvirni sadržaj predmetaUredsko poslovanje predmet je koji izučava osnovne elemente sustava uredskog poslovanja u tijelima državne uprave Republike Hrvatske, ali i u oblicima trgovačkih društava.U okviru predmeta izučavaju se pojam uredskog poslovanja i korespodencije, organizacija i funkcioniranje uredskog poslovanja, pravni izvori reguliranja sustava uredskog poslovanja u Republici Hrvatskoj, osnovna načela uredskog poslovanja, osnovni pojmovi i ustroj sustava državne uprave u Republici Hrvatskoj, osnovni elementi trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj, pojam, struktura i organizacija poslova i postupaka uredskog poslovanja, osnovni pojmovi uredskog poslovanja; akt, pisarnica, evidencijske knjige, arhiviranje i čuvanje spisa I sl.S obzirom na suvremene tendencije razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije poseban aspekt izučavanja predmeta Uredskog poslovanja posvećen je strategiji i konceptu automatizacije ureda I primjeni informatičke tehnologije u obradi poslovnih podataka I poslovnome komuniciranju.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za dalje pravno obrazovanjeSpoznaje koje, izučavanjem sadržaja predmeta Uredsko poslovanje, stječu studenti omogućuju im stjecanje cjelovitih znanja o sustavu uredskog poslovanja u Republici Hrvatskoj, o značenju uredskog poslovanja u okviru poslovnoga I radnoga procesa unutar tijela državne uprave, te unutar različitih oblika trgovačkih društava. Studenti stječu konkretna znanja i vještine obavljanja svih uredskih poslova; uredske korespondencije I rukovanja sa spisima, te posebice suvremene organizacije ureda. Posebno se studenti osposobljavaju za samostalno i stručno obavljanje uredskih poslova primjenom informatičko-komunikacijske tehnologije čime se, po završetku studija mogu što brže i efikasnije uključiti u uredsko poslovanje u automatiziranom uredu, ali i primijeniti koncept automatizacije ureda u sustavu uredskog poslovanja u kojem takova primjena još ne postoji.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava u okviru predmeta Uredskoga poslovanja provodi se kroz predavanja unutar kojih su obuhvaćena teoretska izlaganja, ali i praktični vidovi rada sa studentima koji uključuju aktivno i neposredno sudjelovanje studenata u nastavi; korištenje i primjena informatičko-komunikacijskih sredstava i metoda, samostalno izvođenje određenih zadataka i postupaka. Dio predavanja obuhvaća korištenje informatičkoga kabineta u dijelu učenja o automatizaciji ureda.Osim ispita, znanje studenata provjerava se i periodičnim provjerama znanja u teoretskom i praktičnome dijelu učenja.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Odobaša, R.: Uredsko poslovanje - tijela državne uprave Republike Hrvatske,

Osijek, 1999.,2. Srića, V., Klement, A., Knežević, B.: Uredsko poslovanje: Strategija I koncepti

automatizacije ureda, Zagreb, Sinergija, 2003.,3. Materijali s predavanja.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska1. Birolla, H.: Primjena osobnih kompjutora u poduzećima, Informator, Zagreb,

1991.,, treće izmijenjeno izdanje,2. Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999. –

odabrana poglavlja.



Naziv predmeta: OSNOVE TRGOVAČKOG PRAVA Nositelj: Mr.sc. Mario VčelikSemestar: VISatnica: 3+0ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj predmetaI OPĆI DIOIzvori prava društvaPravni oblici trgovačkih društavaPravna osobnost trgovačkog društvaPreddruštvoImovina trgovačkog društvaOdgovornost za obveze trgovačkog društvaTvrtka trgovačkog društvaPredmet poslovanja trgovačkog društvaSjedište trgovačkog društvaZastupanje trgovačkog društvaII DRUŠTVA OSOBAJavno trgovačko društvo (pojam i osnivanje. vođenje poslova, zastupanje iprestanak društva)Komanditno društvo (pojam i osnivanje. vođenje poslova, zastupanje iprestanak društva)Tajno društvoGospodarsko interesno udruženjeOrtaklukZadrugaZadružni savezIII DRUŠTVA KAPITALADioničko društvo (pojam, dionice, načini osnivanja, organi društva, prestanakdruštva)Društvo s ograničenom odgovornošću (pojam, osnivanje, organi društva,prestanak društva).

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija, te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeSloženost društvenih i gospodarskih prilika sami po sebi nameću potrebu da više osoba zajednički djeluju i onda kada je riječ o zadovoljavanju pojedinačnih interesa svake od njih, tako da se to čini posredno ostvarenjem zajedničkog interesa te osobe i drugih koje s njom djeluju. Takvo udruživanje ostvaruje se u različitim tipovima društava kao pravnom obliku zajedničkog djelovanja.Shodno tome, ovaj kolegij obrađuje dio pravne znanosti kojim se uređuje zaštita i zadovoljavanje zajedničkih interesa suradnjom više osoba na privatno pravnoj osnovi, kao i uređenjem pravnih poslova u koje se upuštaju trgovci.Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s privatno pravnim udruženjima u hrvatskom pravnom sustavu kao sto su: ortakluk, javno trgovačko društvo, komanditno društvo, gospodarsko interesno udruženje, tajno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću, društvo za uzajamno osiguranje, zadruge i zadružni savez. Upoznavanje studenata s osnovnim značajkama i zakonitostima u radu navedenih društava, omogućuje im da se nakon završetka «specijalističkog» studija, lakše uključe svojim budućim radom u problematiku rada trgovačkih društava. Ovaj predmet, između ostalog povezan je i s drugim predmetima studija, kao sto su:GRAĐANSKO PRAVO (valjanost volje očitovane u stvaranju društva, cijeni se prema pravilima obveznog prava; stvarno pravo mjerodavno je za unošenje stvari u društvo; nasljedno pravo mjerodavno je kod pitanja nasljeđivanja udjela u društvu i si.)UPRAVNO PRAVO (za obavljanje nekih djelatnosti traže se suglasnosti i odobrenjakoja se daju u upravnom postupku)



RADNO PRAVO (ta grana prava daje odgovore na pitanje tko je s društvom uradnom odnosu; pitanja iz radnog odnosa trgovca i zaposlenika prosuđuju se premapravilima radnog prava).

PROPISI KOJIMA SE UREĐUJE FINANCIJSKO TRŽISTE(na društva se primjenjuju propisi kojima se ureduje financijsko tržište - propisi o vrijednosnim papirima, burzama, investicijskim fondovima, bankama - koji mogu utjecati na prijenos udjela u društvu ako su oni izraženi vrijednosnim papirima).

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava se provodi kroz predavanja i mentorski rad u okviru VI semestra. Provjera znanja vrednuje se kroz: pohađanje nastave, aktivnosti u nastavi, seminar, usmeni ispit, istraživanje.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaJakša Barbić: TRGOVAČKA DRUŠTVA, Organizator, Zagreb 1992.g.Jakša Barbić: PRAVO DRUSTVA (OPCI DIO), Organizator, Zagreb 1999. g.Jakša Barbić: PRAVO DRUŠTVA (DRUŠTVA KAPITALA), Organizator, Zagreb2000. g.Jakša Barbić: PRAVO DRUŠTVA (DRUŠTVA OSOBA), Organizator, Zagreb2002. g.Barbić, Buljan, Porobija: ORGANI DIONIČKOG DRUŠTVA, Organizator, Zagreb1996. g.Gorenc, Filipović, Slakoper, Brkanić: KOMENTAR ZAKONA O TRGOVAČKIMDRUSTVIMA, RRiF 2004. g.Vilim Gorenc: TRGOVAČKO PRAVO DRUŠTVA, Školska knjiga Zagreb 1998. g.Siniša Petrović: OSNOVE PRAVA DRUSTVA, Pravni fakultet Zagreb, 2001. g.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaJosip Kartal: DIONICKO DRUSTVO, UPH-MATRICA d.o.o., Zagreb 1994. g.Josip Kartal: EMISIJA DIONICA, UPH-MATRICA d.o.o., Zagreb 1994. g.Josip Kartal: DIONICE, UPH-MATRICA d.o.o., Zagreb 1994. g.Josip Kartal: DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU, UPH-MATRICA d.o.o., Zagreb 1994. g.Josip Kartal: KNJIGA POSLOVNIH UDJELA, UPH-MATRICA d.o.o., Zagreb1994. g.Josip Kartal: PRAKTIČNI PRIRUČNIK DRUŠTVA S OGRANIČENOMODGOVORNOŠĆU, UPH-MATRICA d.o.o., Zagreb 1995. g.Veljko Vučetić: ZAKON O PODUZEĆIMA S KOMENTAROM, «NN», Zagreb1990. g.

f. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS – om uz odgovarajuće obrazloženje Kolegij Osnove trgovačkog prava sadrži 4 ECTS boda. Takova bodovna vrijednost određena je s obzirom na kriterije studijskog opterećenja u smislu potrebnoga angažmana studenta za savladavanjem gradiva i polaganjem ispita. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu sadržaj predmeta, oblici provođenja nastave, opseg osnovne i dopunske literature.





Naziv predmeta: EUROPSKE INTEGRACIJENositelj: mr.sc. Mirjana Jeleč Raguž, predavačSemestar: VSatnica: 2+1ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj predmetaGlobalizacija, Pojam i značenje ekonomskih integracija u globalnoj ekonomiji, Povijesni korijeni i razlozi nastanka Europske unije, Povijesni razvoj od Zajednice za ugljen i čelik do danas, EZ – prosinac 1957.g. 6 zemalja članica, EU – svibanj 2004.g. 25 zemalja članica, Proširenje EU: kronološki pregled proširenja Unije u valovima, važnost i ekonomski aspekti proširenja.Razvoj gospodarstva Europe i njegov položaj u svijetu. Uvod u Europsku uniju: ekonomija, politika, kultura… Analiza sektorskog razvoja i međunarodno gospodarsko reguliranje u Europskoj uniji i u okvirima izvan njih: - poljoprivreda, industrija, promet, energija, tehnologija. Zajednička agrarna politika. Institucije Europske Unije: Vijeće Europske Unije – Vijeće Ministara, Europsko vijeće, Europski Parlament, Europska komisija, Sud pravde, Revizorski sud, Ekonomski i socijalni odbor, Odbor regija.Princip 4 slobode i kronologija nastanka, Maastrichtski summit 1992. i Kriteriji konvergencije, Ugovor iz Nice i Kopenhagenški kriteriji, Ugovor iz Amsterdama, EU – stvaranje jedinstvenog tržišta i carinska unija.Ostale ekonomske integracije u Europi i njihov regionalni značaj: CEFTA, EFTA, ALPE-DUNAV-ADRIA.Ostale ekonomske integracije u svijetu: NAFTA, AFTA, ASEAN, BRIC zemlje. Monetarna Unija: EURO, jedinstvena europska valuta, kako je do nje došlo, Efekt uvođenja Eura na globalnom tržištu, Europska Centralna Banka, osnivanje i značaj.Svjetske financijske institucije i njihov značaj: MMF i WB: od Bretton Woodsa do danas, principi rada, utjecaj i značaj.Odnosi EU i RH – povijest, sadašnjost, budućnost, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.Perspektive EU i projekt šire Europe.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje ekonomsko obrazovanjeCilj ovog kolegija je oblikovanje suvremenih teorijskih znanja i spoznaja o gospodarskim integracijskim procesima među državama s naglaskom na Europskoj uniji. Predmet se nadograđuje na sadržaj predmeta Međunarodna ekonomija. Studente ekonomskih, pravnih i ostalih studija se upoznaje s osnovama gospodarskog procesa integriranja u Europi, s osvrtom na Hrvatsku i zemlje jugoistočne Europe, te im se predočavaju prednosti i izazovi procesa gospodarskog integriranja na području svakodnevnog života.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava se realizira u ukupnom fondu od 30 + 15 sati (2+1), kao izborni kolegij u okviru V. semestra. Provjera znanja vrednuje se kroz nekoliko strukturiranih dimenzija: aktivnosti u nastavi, seminar, istraživanje aktualnih zbivanja u gospodarstvu Europske unije te istraživanje ostalih integracijskih oblika u svijetu.Ispit je usmeni.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Kandžija, V., Gospodarski sustav Europske unije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2003.2. Bogunović, A.: Ekonomske integracije i regionalna politika, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001.3. Zabilješke s predavanja. e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska



1. Grupa autora, Urednik Pavletić, V.: Globalizacija u Hrvatskoj, Hrvatska u globalizaciji, Zagreb, 2003. 2. Šundalić, A.: Hrvatsko društvo i integracijski procesi, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku, 2004.3. Ćapeta, T.: Europska Monetarna Unija, Informator, Zagreb 2000.4. Mc Agra, E.: Economic Integration Worldwide, McMillan Press, New York 2002.5. Davies, N.: Europe-a history, London 2002.


g. Način polaganja ispitaIspit se polaže usmeno.




Naziv predmeta: ZEMLJIŠNO KNJIŽNO UPRAVNO PRAVONositelj: Mr.sc. Zlatko Pirc, predavačSemestar: VSatnica: 2+1 ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj predmeta1. Pojam zemljišno knjižnog prava u subjektivnom i objektivnom smisluOdnos sa građanskim pravom (načela građanskog prava)Načelo ravnopravnostiNačelo dispozitivnostiNačelo prometnostiImovinska sankcijaZemljišno-knjižno pravo u objektivnom smisluMaterijalno zemljišno-knjižno pravoPostupravno zemljišno-knjižno pravo2. Izvori zemljišno-knjižnog pravaUstavZakon o zemljišnim knjigamaZakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravimaPravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišno-knjižnim odjelima sudovaOstali izvori3. Vrste evidencije nekretninaZemljišno knjižna evidencijaGeodetska uprava i kastastar zemljištaOstale vrste evidencija4. Funkcije i karakteristike zemljišnih knjigaFunkcijaPublicitetna funkcija (apsolutna, relativna prava-pojam)Zaštita povjerenjaDerivativnostKarakteristike5. Načela zemljišno-knjižnog uređenjaNačela stvarnostiStvarna pravaNačelo upisa Načelo javnostiNačelo povjerenjaNačelo konsenzusaNačelo legalitetaNačelo prvenstvaNačelo potpunostiNačelo specijalitetaNačelo preglednosti6. Sastav zemljišne knjigeGlavna knjigaZemljišno knjižni uložakIzvod iz zemljišne knjigeZbirka ispravaZbirka katastarskih planovaRegistri i ostale pomoćne evidencije7. Zemljišno-knjižni upisiVrste zemljišno-knjižnih upisaOpćenitoPretpostavke za uknjižbuKnjižni prednikIspravePredbilježbaOpćenitoPretpostvke za predbilježbuOpravdanje predbilježbe



Pravni učinci predbilježbeZabilježbaOpćenitoZabilježbe osobnih odnosaZabilježbe pravnih činjenicaZabilježbe pravnih činjenica po zemljišno-knjižnim pravilima (zabilježba prvenstvenog reda, zabilježba spora, zabilježba hipotekarne tražbine, zabilježba hipotekarne tužbe, zabilježba dosude, ostale zabilježbe pravnih činjenica po z.k. pravilima)Predmet upisaPravno vlasništvoEtažno vlasništvoPravo služnosti, realni tereti, založno pravo8. Zemljišno-knjižni postupakKarakteristikeNadležnostMolba za upis i priloziRješavanje molbeIzvršavanje upisaDostavljanjeRokoviPravni lijekovi (žalba, tužba za brisanje)9. Sudski poslovnik10. Državna izmjera i katastar nekretnina11. Unutarnje ustrojstvo državne geodetske uprave12. Katastar emisija u okoliš13. Poljopviredno zemljište

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeVlasništvo predstavlja maksimalni skup ovlaštenja koja nekoj osobi pripada u pogledu određene stvari i kao takvo je zaštićeno Ustavom. Može biti ograničeno u određenim okolnostima propisanim Zakonom te pod određenim uvjetima, ali ono i obvezuje njegovog nosioca na određena ponašanja. Zaštita vlasništva potrebna je radi sigurnosti koju sudionici stvarnopravno i stvarnopravnim odnosima trebaju imati u pravnom prometu. Jedan od vidova zaštite vlasništva te nekih stvarnih prava koja mogu biti na nekretninama ostvaruje se kroz zemljišno-knjižno pravo posebno kroz zemljišne knjige, javne knjige u koje se upisuju nekretnine, stvarna prava i neka obvezna prava nanekretninama te određeni odnosno relevantni za pravni promet nekretnina. Takva zaštita prvenstveno je moguća zbog važnih funkcija zemljišnih knjiga, a to su prvestveno publicitetna funkcija i zaštita povjerenja.Zemljišno-knjižno pravo dio je građanskog prava te ima karakteristike istoga, kao što su dispozitivnost , prometnost, imovinska sankcija, te ravnopravnost sudionika u pravnom prometu.I njime se, kao i upravnim pravom, reguliraju određeni odnosi među pojedincima, a sve navedeno ukazuje na usku povezanost s predmetnim studijem Upravnog prava, a upravni pravnici mahom se zapošljavaju kao voditelji zemljišno-knjižnih odjela.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNastava se provodi u obliku predavanja i seminara (30 sati predavanja i 15 sati seminara tijekom V semestara, kao izborni kolegij) i mentorski rad.Provjera znanja vrednuje se pohađanjem nastave, aktivnosti u nastavi, kontrolnom provjerom znanja, esejima, usmenim ispitom. d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaN. Gavella, I. Gliha, T. Josipović, Z. Stipković, ODABRANE TEME IZ STVARNOG PRAVA, pravni fakultet u Zagrebu - Zavod za građansko pravne znanosti i političko pravo, Zagreb, 1992.godina(poglavlje II – Uloga: uređenje zemljišnjih knjiga)



N. Gavella, T. Josipović, V. Belaj, Z. Stipković – STVARNO PRAVO, Informator, 1998.g.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaTatjana Josipović. Komentar Zakona o zemljišnim knjigama, Informator, Zagreb, 1998. godinaMladen Žuvela, Bruno Ružička: Zakon o zemljišnim knjigama, Zemljišno knjižni poslovnik, Organizator, 1997. godinaZakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 128/99)Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državne geodetske uprave (NN 70/01)






Naziv predmeta: PRAVO OKOLIŠANositelj: Prof.dr.sc. Vlado BelajSemestar: VSatnica: 2+1ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj predmetaI. UVOD U PRAVO ZAŠTITE OKOLIŠAPojam zaštite okoliša. Pojam prava okoliša (ekološko pravo). Vrste zaštite okoliša. Povijesni razvitak zaštite okoliša. Načela pravazaštite okoliša (načelo preventivnosti, načelo uzročnosti, načelo kooperacije,načelo opće naknade). Teorije o zaštiti okoliša.II. PRAVNI IZVORI PRAVA ZAŠTITE OKOLIŠAUstav Republike Hrvatske. Međunarodni ugovori o zaštiti okoliša. Deklaracija o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj. Zakoni o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj. Zakon o zaštiti okoliša. Posebni upravni zakoni o zaštiti okoliša (Zakon o otpadu, Zakon o zaštiti od buke, Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i posebnim mjerama sigurnosti pri upotrebi nuklearne energije, Zakon o prijevozu opasnih tvari itd.). Individualni zakoni o zaštiti pojedinih nacionalnih parkova, prirodnih rezervata, parkova prirode, ornitoloških rezervata, memorijalnih prirodnih spomenika, rijetkih biljnih i životinjskih vrsta i slično. Zakoni iz oblasti građanskog, upravnog i kaznenog prava koji uređuju pojedina pitanja prava zeštite okoliša.III. OPĆA PRAVNA ZAŠTITA OKOLIŠAIzvori opće pravne zaštite okoliša. Zaštita posebno vrijednih dijelova prirode. Nacionalni park. Park prirode. Strogi rezervat. Posebni rezervat. Park šuma. Zaštićeni krajolik. Spomenik prirode. Spomenik parkova arhitekture. Zaštita šuma. Zaštita vode (more, jezera, rijeke i drugi vodotoci). Zaštita tla, posebice poljoprivrednog zemljišta. Zaštita zraka od onečišćenja. Zaštita od buke.IV. GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA OKOLIŠAIzvori građanskopravne zaštite okoliša. Preventivna zaštita okoliša. Zaštita od štetnih imisija. Tužbe za zaštitu okoliša (ekološka tužba, negatorna tužba, posjedovna tužba i dopuštena samopomoć). Odgovornost za štetu nastalu onečišćavanjem okoliša. Subjektivna i objektivna odgovornost. Ekološki porezi.V. KAZNENOPRAVNA ZAŠTITA OKOLIŠAIzvori kaznenopravne zaštite okoliša. Kaznena djela protiv okoliša. Onečišćenje okoliša. Ugrožavanje okoliša bukom. Ugrožavanje okoliša otpadom. Unošenje radioaktivnog ili drugog opasnog otpada u Republiku Hrvatsku. Ugrožavanje okoliša napravama. Prenošenje zaraznih bolesti životinja i bilja. Proizvodnja štetnih sredstava za liječenje životinja. Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći. Protuzakoniti lov. Protuzakoniti ribolov. Mučenje životinja. Pustošenje šuma. Teška kaznena djela protiv okoliša.VI. MEĐUNARODNO PRAVO ZAŠTITE OKOLIŠARazvitak međunarodnog prava zaštite okoliša. Osnovna načela međunarodnog prava zaštite okoliša. Najvažniji međunarodni ugovori o zaštiti okoliša. Običajno međunarodno pravo o zaštiti okoliša.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeTemeljni cilj je proučavanjem različitih pravnih oblika zaštite okoliša i prirode odrediti mjesto i ulogu jedinica lokalne i regionalne samouprave na području zaštite okoliša i prirode. Jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju značajne ovlasti na području zaštite okoliša te je potrebno sustavno proučavanje radi iznalaženja najoptimalnijih rješenja.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaKolegij se izvodi kao izborni u okviru V. semestra, 30 sati predavanja i 15 sati seminara. Usmena provjera znanja.



d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Lončarić- Horvat, O. - Cvitanović, L. - Gliha, I. - Josipović, T. - Medvedović, D. - Omejec, J. - Seršić, M.: Osnove prava okoliša, 2001.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska1. Andrassy, J. - Bakotić, B. - Vukas, B.: Međunarodno pravo, I. dio, Zagreb,

1995.2. Birnie, P. W. - Boyle, A. E.: International Law the Environment, Oxford,

New York, 1992.3. Matutinović, I.: Ekološka efikasnost i poslovne strategije, Zagreb, 2001.4. Ustav Republike Hrvatske i pojedini zakoni iz zaštite okoliša (opći,

građanskopravni, upravnopravni, kaznenopravni)






Naziv predmeta: PRAVO OSIGURANJANositelj: Prof.dr.sc. Vlado BelajSemestar: VSatnica: 2+1ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj predmetaA/ Pojam, funkcija i razvoj osiguranja

1. pojam osiguranja,2. osiguranje kao gospodarska djelatnosti - funkcija osiguranja3. povjesni razvoj osiguranja

B/ Pravna vrela1. zakon kao pravno vrelo,2. uvjeti osiguranja i pravne posljedice nepredaje općih uvjeta,3. običaji,4. sudska i arbitražna praksa,5. pravna znanost

C/ Vrste osiguranja - kriterij podjele1. vrste osiguranja prema predmetu osiguranja,2. podjelaosiguranja prema načinu zasnivanja osigurateljskog odnosa,3. premijsko i uzajamno (prema kriteriju snošenja rizika),4. suosiguranje i reosiguranje,5. zdravstveno osiguranje - obvezatno i dopunsko ugovorno

D/ Ugovor o osiguranju1. opće značajke ugovora - ugovorna načela2. stranke ugovora,3. sklapanje ugovora,4. uobičajeni postupci kod sklapanja ugovora5. forma sklapanja ugovora6. trajanje ugovora7. elementi ugovora7.1. predmet osiguranja7.2. rizik7.3. premija osiguranja7.4. osigurani slučaj7.5. osigurane štete i štete isključene iz osiguranja,7.6. svota osiguranja i vrijednost osiguranog interesa,7.7. likvidacija šteta - isplate naknade ili ugovorene svote.7.8. onus probandi - teret dokazivanja pretpostavki za ostvarivanje prava na

naknadu štete8.Isprave o ugovoru o osiguranju9. Osiguranje osoba9.1. osiguranje života,9.2. osiguranje od posljedica nesretnog slučaja/nezgode10. Osiguranje imovine11. Obvezatno osiguranje u prometu

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeStudenti trebaju steći temeljna znanja o fenomenima osiguranja kako bi ih mogli efikasno primjenjivati u praksi.




d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Jakša, Branko: Pravo osiguranja, Informator, Zagreb, 1972., str. 3-17, 41-2812. Petranović, Vladimir: Osiguranje i reosiguranje, Informator, Zagreb, 1984., str. 1-35, 109-142

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska1. Pavić, Drago: Pomorsko osiguranje I, Croatia, Zagreb, 1986., (samo odabrana poglavlja).Zakonski tekstovi:1. Zakon o obveznim odnosima, NN br. 53/91., 73/91., 3/94., 7/96., (čl. 897-965)






Naziv predmeta: KONZULARNO UPRAVNO PRAVONositelj: doc.dr..sc. Boris LjubanovićSemestar: VSatnica: 2+1ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj predmeta1.Pojam konzula. Funkcije konzula. Razlika između konzularnih i diplomatskih funkcija. Kumulacija konzularnih i diplomatskih funkcija.2. Pojam konzularnog prava.3. Izvori konzularnog prava. Bečka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963. god. Međunarodno običajno pravo.4. Uspostavljanje i obavljanje konzularnih funkcija. Tko obavlja konzularne funkcije? Otvaranje konzularnog ureda. Četiri klase šefova konzularnih ureda. Imenovanje i prihvaćanje šefova konzularnih ureda. Konzularno osoblje.5. Prestanak konzularnih funkcija.6. Olakšice, privilegiji i imuniteti po konzularnom pravu.7. Režim koji se primjenjuje na počasne konzularne funkcionere i konzularne urede kojima oni upravljaju.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeStudenti stječu opća znanja o diplomatskom i konzularnom pravu te diplomatskim i konzularnim odnosima, kao i posebna znanja koja se tiču diplomatskih predstavništava i konzularnih ureda. Predmet je usko vezan s međunarodnim pravom. Doprinosi pravnom obrazovanju posebno nakon što je Hrvatska nakon osamostaljenja ustrojila svoju diplomatsku i konzularnu službu.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaKolegij se izvodi kao izborni u okviru V. semestra, 30 sati predavanja i 15 sati seminara.. Usmena provjera znanja.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:1. Juraj Andrassy, Međunarodno pravo, Zagreb, 1984., str. 293. – 302.2. Bečka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963. god., Međunarodno javno pravo, Izbor dokumenata, Zagreb, 1977., str. 134. – 157.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska 1. Milan Bartoš: Bečka konferencija o konzularnim odnosima (1963), Jugoslovenska revija za međunarodno pravo, Beograd, br. 2/1963., str. 161. – 173.





Naziv predmeta: VOJNO I POLICIJSKO UPRAVNO PRAVONositelj: doc.dr.sc. Boris LjubanovićSemestar: VSatnica: 2+1ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj predmeta1. ZAKONITOST I JAVNI POREDAK1.1. Pravnost kao ideja-vodilja upravnoga djelovanja. Ovlast diskrecionarna.1.2. Javni red, mir i poredak.1.3. Policija i javna služba.1.4. Vojska i obrambena djelovanja.1.5. Sažetak razmatranjâ.2. POLICIJSKO PRAVO2.1. Policijska nadleštva. Opća zaporka i načelo podrednosti.2.2. Policijske ovlasti. Civilna zaštita.2.3. Policijske mjere. Policijska ovlast diskrecionarna.2.4. Policijsko osoblje.2.5. Sažetak razmatranjâ.3. PRAVNO VOJNO-POLITIČKE UPRAVE3.1. Vojno-obrambeno ustrojstvo i oružane snage. Vojni dužnosnici i službenici.3.2. Dužnost i prava gradjanâ u obrani zemlje.3.3. Ovlasti tijelâ državne uprave.3.4. Vojna nadleštva.3.5. Sažetak razmatranjâ4. ODABRANI OSEBUJNI PROBLEMI VOJSKE I POLICIJE4.1. Općenito o tomu4.2. Obavještajne službe.4.3. “Civilno služenje vojske”.4.4. Regrutiranje te naoružavanje vojske i policije. Oružništvo.4.5. Sažetak razmatranjâ.5. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeProučavanje teorijskih metodoloških i sadržajnih odrednica upravnoga prava u suvislosti pravnoga uređivanja obrambenoga i policijskog ustrojstva s motrišta strategija obrane i nacionalne sigurnosti radi osposobljavanja za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća u području pravnoga uređivanja odnošaja koji proizlaze iz ostvarivanja strategije obrane i nacionalne sigurnosti.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja:Kolegij se izvodi kao izborni u okviru V. semestra, 30 sati predavanja i 15 sati seminara.. Usmena provjera znanja.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Ivanda, Stipe: Policijsko upravno pravo, Zagreb, Narodne novine, 2004.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaZakon o policiji




Naziv predmeta: GEODETSKO-KATASTARSKO UPRAVNO PRAVONositelj: Mr.sc. Zlatko Pirc, predavačSemestar: VSatnica: 2+1ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj predmeta1. Pojam upravnog prava, upravni postupak2. Pojam zemljišno knjižnog prava u subjektivnom i objektivnom smislu3. Odnos sa građanskim pravom

Načelo ravnopravnostiNačelo dispozitivnostiImovinska sankcija

4. Načela zemljišno-knjižnog prava5. Odnos zemljišne knjige i katastra6. Vrste evidencije nekretnina

Zemljišno-knjižna evidencijaGeodetska uprava i katastar zemljištaPotreba za evidencijama

7. Nekretnine8. Pravne osnove i zakonodavstvo9. Načela zemljišno knjižnog uređenja10. Stvarno pravo

VlasništvoPosjedSlužnostiZaložno pravo

11. Nasljedno pravo12. Katastarska izmjera

Katastarska česticaSadržaj i svrha katastra nekretninaKatastarski operatIzrada katastra nekretnina (zemljišta)Katastarske teritorijalne jediniceUtvrđivanje granica i omeđivanje katastarskih općina

13. Prijavni listSkica izmjereDiobni nacrtZbirka ispravaPrijavljivanje zemljišnoj knjiziObnavljanje katastra

14. Ured za katastar15. Zemljišna knjiga16. Državna izmjera i katastar nekretnina17. Unutarnje ustrojstvo državne geodetske uprave18. Katastar emisija u okoliš

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeVlasništvo predstavlja maksimalni skup ovlaštenja koja nekoj osobi pripada u pogledu određene stvari i kao takvo je zaštićeno Ustavom. Može biti ograničeno u određenim okolnostima propisanim zakonom te pod određenim uvjetima, ali ono i obvezuje njegovog nosioca na određena ponašanja.Vlasništvo nad nekretninama upisuje se u zemljišne knjige. Posjed je pak relativno trajni socijalni odnos u kome neki subjekt faktično ima u pogledu određenog objekta takvu vlast koja je socijalna realnost. Posjed nekretnina evidentira se u katastru zemljišta a također je zaštićen Zakonom. Odnos zemljišne knjige i katastra veoma je važan u svakodnevnim društvenim i pravnim okolnostima.Ovim predmetom usvajaju se znanja iz teorije i prakse evidentiranja nekretnina i prava na njima te održavanja sustava katastra koji je usko vezan za geodetsku upravu.



Kao tijela državne uprave i katastar i geodetska uprava neminovno se naslanjaju na upravno pravo te upravni postupak što predmet usko povezuje s općim predmetima studija upravnog prava a upravni pravnici imaju širok spektar mogućnosti zapošljavanja i u Uredima za katastar i geodetske poslove te u Državnoj geodetskoj upravi.

c. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaKolegij se izvodi kao izborni u okviru V. semestra, 30 sati predavanja i 15 sati seminara. Provjera znanja vrednuje se pohađanjem nastave, aktivnosti u nastavi, kontrolnom provjerom znanja, esejima, usmenim ispitom.

d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaN. Gavella, I. Josipović, V.Belaj, Z. Stipković – STVARNO PRAVO, Informator, 1998g.N. Gavella, I. Josipović, V.Belaj, Z. Stipković – POSJED STVARI I PRAVA, Narodne Novine, 1990g.Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN128/99)Uredba o Unutarnjem ustrojstvu Državne geodetske uprave (NN 70/01)I. Borković – UPRAVNO PRAVO

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunskaI. Josipović: Komentar zakona o zemljišnim knjigama,

Informator, Zagreb 1988.M. Žuvela, B. Ružička: Zakon o zemljišnim knjigama, Zemljišno knjižni poslovnik, Organizator, 1997g.






Naziv predmeta: AGRARNO I VODNO PRAVONositelj: Prof.dr.sc. Branko BabacSemestar: VSatnica: 2+1ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj predmeta1. TEORIJE O JAVNOM DOBRU.1.1. Općenito o javnomu dobru.1.2. Doktrine o javnomu dobru.1.3. Teorije o naravi javnoga dobra naspram koncepcijama o javnomu dobru i vlasništvo.1.4. Javno vlasništvou pravu hrvatskomu.1.5. Sažetak razmatranjâ o teoriji javnoga dobra.2. UPRAVLJANJE JAVNIM DOBROM2.1. Dobro porabe opće - pravna narav, vrsti i uredjenje upravljanja.2.2. Koncesija i koncesionirana javna služba po pravu francuskomu.2.3. Koncesija i koncesionirana javna služba po pravu hrvatskomu.2.4. O nekim osebujnim pitanjima koncesijâ i drugih načinâ povjeravanja javne službe.2.5. Sažetak razmatranja problemâ upravljanja javnim dobrom.3. DOBRO POMORSKO3.1. Općenito o dobru pomorskomu.3.2. Pomorsko dobro s obzirom na način nastanka, namjenu i vlasništvo.3.3. Pomorsko dobro - upravljanje i poraba.Dodatak - O nekim osebujnim pitanjima upravljanja dobrom pomorskim.3.4. Upisivanje dobra pomorskoga u javne knjige.3.5. Sažetak razmatranja o dobru pomorskomu.4. ZEMLJIŠNO DOBRO4.1. Općenito.4.2. Poljodjelsko zemljište.4.3. Koncesioniranje, zakup i plodouživanje zemljišta poljodjelskoga.4.4. Upravni nadzor nad iskorištavanjem zemljišta poljodjelskoga.4.5. Sažetak razmatranja o zemljišnom dobru.5. ŠUME I ŠUMSKO-ZEMLJIŠNO DOBRO5.1. Općenito o šumama i šumskomu zemljištu.5.2. Šume i šumsko zemljište s obzirom na vlasništvo i namjenu, upisivanje šuma i šumskoga zemljišta u javne knjige.5.3. Šume i šumsko zemljište - gospodarenje i poraba.5.4. Neka zasebna pitanja upravljanja i gospodarenja šumama i šumskim zemljištima (zaštita šumâ, društveno-gospodarski odnošaji u šumarstvu, te upravni nadzor).5.5 Sažetak razmatranja o šumama i šumskomu zemljištu.6. VODE I VODNO DOBRO6.1. Nekoliko raspredanja s motrišta odlučivanja političko-gospodarskoga.6.2. O pravnim osnovama ustrojstva vodnoga gospodarenja u Republici Hrvatskoj.6.3. Vodno dobro - pravna narav, vlasništvo, te upisivanje vodnoga dobra.6.4. Koncesioniranje javnoga vodnog dobra.Dodatak - O nekim osebujnim pitanjima vodogospodarenja: 1/ Vode i vodno dobro - Upravljanje i poraba. 2/ Vodopravni akti. 3/ Ustrojstvo vodogospodarenja. 4/ Nadzor i upravne mjere.6.5. Zaključna razmatranja o vodama i vodnomu dobru.7. JOŠ O NEKIM VRSTAMA JAVNIH DOBARA.7.1. Morske luke.7.2. Pravo lova i ribolova.7.3. Ceste i javno cestovno dobro.7.4. Zračno dobro.7.5. Zaključna razmatranja.8. IZVLAŠTENJE, UZ ZASEBAN OSVRT NA DENACIONALIZACIJU.8.1. Općenito o izvlaštenju.8.2. Svrha izvlaštenja: Interes Republike Hrvatske i korist od iskorištavanja nadomjesnoga.



8.3. Subjekti u izvlaštenju.8.4. Postupak izvlaštenja, rješenje o izvlaštenju, te retrocesija.Dodatak - Zaseban osvrt na denacionalizaciju.8.5. Sažetak razmatranjâ.9. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeProučavanje teorijskih, metodoloških i sadržajnih odrednica upravnoga prava u suvislosti javno-pravnog umješivanja u agrarne odnošaje i zaštićivanja te promicanja s javnom imovinom obuhvaćenih dobara.


d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Babac, B.: Javno dobro u pravu hrvatskomu - o nekim problemima

konstituiranja, Pravni vjesnik, Osijek 1-4/1998. str. 31.-72.2. Prpić, B.: O vrijednostima opće korisnih funkcija šuma, Šumarski list, CXVI

(1992), str. 301.-312.3. Gereš, D.: Održivi razvoj i integralno upravljanje vodama, 1. Hrvatska

konferencija o vodama, Zbornik radova, knj. 1. str. 49.-57.4. Margeta, J. - Kuzmanović, V.: Održivi razvoj obalnih područja i

gospodarenje vodama, kao pod treći supra, str. 75.-84.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska1. Beraković, B.: Gospodarenje vodama, kao pod treći supra, str. 95.-101.2. Beraković, B.: Gospodarenje vodama, Hrvatske vode, god. 1. (1993.),

1/93. str. 33.-40.3. Šimunović, I.: Vodno dobro, Hrvatska vodoprivreda, god. VI., br. 54., str.

4.-8.Zakonski i drugi tekstovi:

1. Zakon o poljoprivrednom zemljištu,2. Zakon o vodama,3. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva,4. Zakon o šumama,5. Zakon o zaštiti okoliša,6. Zakon o zaštiti priorode,7. Zakon o koncesiji






Naziv predmeta: PRAVO JAVNIH PODUZEĆANositelj: mr.sc. Mato PalićSemestar: VSatnica: 2+1ECTS: 4

a. Okvirni sadržaj predmeta1. POJAM JAVNOG I KOMUNALNOG PODUZEĆA: razlikovanje javnih poduzeća od drugih trgovačkih društava, zadovoljavanje interesa i potreba građana kao osnovni zadatak javnih i komunalnih poduzeća, problemi monopola u djelovanju javnih i komunalnih poduzeća i njihovo prevladavanje.2. OSNIVANJE JAVNIH I KOMUNALNIH PODUZEĆA: osnivaju se na osnovi zakona, odnosno statuta i odluka jedinica lokalne samouprave.3. UNUTARNJE USTROJSTVO JAVNIH I KOMUNALNIH PODUZEĆA: analiza unutarnje organizacije HEP-a, HT-a, HRVATSKIH CESTA i HRVATSKIH VODA, te komunalnih poduzeća u snabdijevanju vodom, održavanju i čišćenju javnih površina i sl.4. DRŽAVNI NADZOR NAD RADOM JAVNIH PODUZEĆA I NADZOR JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE NAD RADOM KOMUNALNIH PODUZEĆA: nadzor putem imenovanja uprava i nadzornih odbora, nadzor putem posebnih zavoda (telekomunikacije) i uprava (vodno gospodarstvo), nadzor putem županijskih skupština i poglavarstava kod ustrojbenih oblika na toj razini (ceste, vodno gospodastvo).5. KONCESIJE ZA OBAVLJANJE POSLOVA JAVNIH PODUZEĆA PO PRIVATNIM TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA: pojam koncesija, uvjeti davanja koncesija, obveze koncesionara, nadzor nad koncesionarima.6. PRIVATIZACIJA I MOGUĆNOST PRIVATIZACIJE JAVNOG SEKTORA: ekonomski motivi privatizacije, pravne mogućnosti privatizacije, posljedice privatizacije. Komparativni pregled vlasničkih odnosa u okviru poduzeća u javnom sektoru glede privatizacije. Dosadašnja iskustva u privatizaciji.7. NAČIN STJECANJA UKUPNOG PRIHODA U JAVNIMI KOMUNALNIM PODUZEĆIMA: paušalno plaćanje proizvoda i usluga, plaćanje stvarno potrošenih količina odgovarajućih proizvoda. Formiranje cijene i kontrola u formiranju cijena.ORGANIZACIJA POTROŠAČA I NJIHOVA FUNKCIJA U DJELOVANJU JAVNIH I KOMUNALNIH PODUZEĆA: obzirom na monopolne faktore kontrola potrošača je potrebna posebno u ovom sektoru.

b. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njihova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanjeUnutar prava javnog sektora jedan bitan podsustav jesu javna poduzeća. Poznavanja njihova djelovanja od velike je važnosti, jer su to veliki sustavi, do nedavno hijerarhijski, a sada umreženo ustrojeni. Osobito se to odnosi na procese privatizacije, koji udovoljava najčešće zahtjeve učinkovitosti, ali su i prijetnja zanemarivanja javnog interesa. Znanja se odnose i na način konzumiranja usluga, te sustavno utjecanje na kvalitet usluga, njihovu transparentnost. Povezanost s drugim kolegijima izravna je sa Ustrojstvom i djelovanjem javnog sektora, ali i sa Trgovačkim pravom i dr.


d. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Mecanović, I.: Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora II, Pravni fakultet Osijek, 1996.

e. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska1. Drucker, P.: Nova zbilja, Novi liber, Zagreb, 1990.2. Dragičević, A.: Ekonomija i novi razvoj, Zagreb, 1992.3. Lokin, B.: Hrvatska 2015., Zagreb, 2000.



4. Mecanović, I.: Teze za izradu strategije razvoja Županije osječko-baranjske, Zbornik radova, Osijek, 1996.5. Mumford, I.: Grad u historiji, Zagreb, 1988.6. Statut Grada Osijeka,7. Statur Hrvatske elektroprivrede,8. Statur Hrvatskih cesta,9. Statut javnog poduzeća - Hrvatske vode.




naziv dokumenta€¦ · web view · 2013-05-27veleučilište u požegi za ustroj i izvođenje...

Documents