7/29/2019 Stephen Hawking: Zašto čovjek treba postati interplanetarno biće

http://slidepdf.com/reader/full/stephen-hawking-zasto-covjek-treba-postati-interplanetarno-bice 1/2

64

—Crno Hawkingovo proročanstvo—

tekst MIROSLAV AMBRUŠ KIŠ

 fo toNCL

Konačni bijegu svemirBroj stanovnika na Zemlji povećava se eksponencijalnom brzinom, a resursi ostaju isti; da bi opstao kao vrsta, čovjek mora napustiti ovaj planet, kaže poznati astrofizičar

S

ljedeći će Badnjak u Americi obilje-žiti dvije činjenice: genocid puranai 44. obljetnica da je čovjek prvi put

 vlastitim očima 1968. vidio Zemljukako sviće iza obzora Mjesečevapustinjskoga krajolika. Tu sliku koja je postalaikonom druge polovine 20. stoljeća snimila jeposada Apolla 8. Prvi put, oslobodivši se Zemlji-ne gravitacije, trojica su muškaraca u zagrljajuMjesečeve gravitacije ovisila samo o Newtono- vim zakonima. Čovjek je na Badnjak 1968. godi-ne, u tih 20 sati kruženja oko Mjeseca, prvi putpostao interplanetarno biće.

ČOVJEK I TREBA POSTATI interplanetarna vrsta, rekao je u travnju 2007. tada 89-godišnjiArthur C. Clarke, pozdravljajući u telecastu izColomba u Šri-Lanci sudionike objave natjeca-

nja za Google Lunar X Prize. Opisao je da ga je1957. u Barceloni, na nekom znanstvenom sku-pu o istraživanju svemira, šokirala i obradova-la vijest o tome da su Sovjeti ispalili Sputnjika.S Gagarinom, a potom i Armstrongom na Mje-secu, godina 2001. činila mu se dovoljno dale-kom da bi u nju sa Stanleyem Kubrickom smje-stio uturističko putovanje u potrazi za zagonet-nim monolitom na Jupiterovu mjesecu Europi.Računica je bila dobra, ali ne i razvoj događaja.

"Jedini način da čovjek kao vrsta preži- vi katastrou u sljedećih sto godina jest dase što više ljudi pošalje u svemir", rekao jeprošlog tjedna kozmolog i astrofizičar Step-

hen Hawking, autor bestselera "Kratka povijest

 vremena" u intervjuu elektroničkom poštomkanadskoj obavještajnoj agenciji The Canadi-an Press.

"ULAZIMO U VRLO OPASNO razdoblje povi- jesti. Broj stanovnika raste eksponencijalnom brzinom, a taj se rast temelji na nepromjenji- vim zadanim resursima Zemlje. Sve se to odvijau kombinaciji s ljudskom sposobnošću da utje-če na okoliš, da ga mijenja, na vlastito dobro ilizlo. Ali u našem je genetskom kodu još upisa-na crta sebičnih i agresivnih instikata koji su u

prošlosti omogućili da opstanemo kao vrsta. Za

 budućnost čovječanstva to je atavizam. Zbog toga će biti jako teško opstati u sljedećih sto,da sad ne spominjemo sljedećih tisuću ili mili- jun godina", mračno je prognozirao Hawking u povodu početka prikazivanja dokumentar-ne serije od pet nastavaka "Hrabri novi svijet,sa Stephenom Hawkingom" prošle subote nakanalu Discovery World HD. "Trebamo otpu-tovati tako da se i ne osvrćemo prema Zemlji.Izgledi za dugoročno preživljavanje naše vrstene dopuštaju nam da se kolonisti u druge svje-

tove osvrću. Moramo se rasprostrijeti širom

Godine 1969. Apollo 11 sletio je na Mjesec i Neil

 Armstrong prvi je kročio

na njegovu površinu

7/29/2019 Stephen Hawking: Zašto čovjek treba postati interplanetarno biće

http://slidepdf.com/reader/full/stephen-hawking-zasto-covjek-treba-postati-interplanetarno-bice 2/2

65 29/11/2011

Tehnologija

"Koliko god je takvo mišljenje bilo neshvat-ljivo nekom tko je poput mene u tome sudje-lovao," kaže Mike Vucelić, "ono više govori osamim Amerikancima. Na poslovima progra-ma Apollo radilo je i nad svakom misijom stre-pilo 352.000 stvarnih, visokokvalificiranih lju-

di. Takve sumnje vrijeđaju svakoga od njih, dane govorim o našim ljudskim gubicima. Trojicaiz Apolla 1 nisu poginuli uvježbavajući filmskuulogu", ogorčeno o teoretičarima urote govo-ri Mike Vucelić.

"Zagovornici teorije urote koji tvrde da lju-di nisu nikada hodali po Mjesecu tehnički nisuu pravu. No u širem kulturološkom kontekstu jesu", tvrdi David Chambers, strateg u bivšojprivatnoj svemirskoj tvrtki MirCorp, skupini

mladih američkih tehnoloških bogataša i sve-mirskih entuzijasta koji su na prijelazu mileni- ja vlastitim novcem od Rusa kupili svemirsku

stanicu Mir."TO ŠTO JE ČOVJEK HODAO površinom dru-

 gog nebeskog tijela, prema onome što je taj činmorao ostaviti na čovječanstvo, kao da se nika-da nije dogodilo!", kaže Chambers.

Utrka na Mjesec bila je jedna od bitaka hlad-noga rata. Srećom, samo s ratnim budžetom,ali bez ratnih žrtava. No taj je cilj bio samo pro-pagandni: zabiti američku zastavu.

"Gdje su naselja na Mjesecu 40 godina posli- je Armstronga, gdje su rudnici, tvornice?", pitase pisac Tom Clancy, također član skupine ula- gača u MirCorp.

"Sredinom devedesetih godina, četvrt sto-

ljeća otkako je čovek hodao po Mjesecu, osje-

svemira i naučiti ondje živjeti", odlučan je usvojim vizijama čovjekove budućnosti StephenHawking. Svoju zabrinutost za ljudsku vrstuprije tri godine u Hong Kongu opisao je ova-ko: "Pametni nikad neće sva jaja nositi u jednojkošari, a ni amerčki predsjednik i potpredsjed-nik nikad ne lete u istom avionu. Zašto bi ondatako dragocjena svemirska pojava, kao što ječovjek, riskirala da ama baš svi primjerci vrstežive na istom planetu?"

"ZNAČI, KRISTOFOR KOLUMBO, Charles Lin-dbergh i Neil Armstrong!", uzdahnuo je naglasJim Lovell te noći 20. srpnja 1969. nakon što jeposlije gledanja prijenosa s površine Mjesecaiz dvorišta pogledao u Zemljin prirodni sate-lit. Lovell je bio jedan od trojice ljudi koji su čaku dvjema misijama letjeli oko Mjeseca, ali sena površinu Zemljina prirodnog satelita nikadnije spustio. Prvi put kao pilot posade Apollo8, a drugi put kao zapovjednik misije Apollo13 kada se posada, nakon eksplozije spremni-ka s kisikom, dramatično spašavala u Mjeseče-voj letjelici kao u improviziranu čamcu za spa-

šavanje.Lovell je taj svoj uzdah i zapisao u autobio-grafiji, predlošku za film "Apollo 13" u kojem gaglumi Tom Hanks.

"ZA MENE JE VEĆI PODVIG bio let Apolla 8oko Mjeseca, nego što je to bilo sâmo spuštanjeApolla 11. Velika je stvar bila i ta što se Apollo10 spustio na samo 13,5 kilometara iznad Mje-sečeve površine i potom se vratio natrag zapo-vjednom brodu. Apollo 11 samo je već postignu-to nadogradio s onih 13,5 kilometara do Mjese-čeve površine. A ako me pitate privatno, i to suizveli traljavo", kaže Mike Vucelić, bivši zagre-bački student koji je kao North Americanov

inženjer završio u kontrolnom centru u Housto-nu u vrijeme Apolla. Bio je u smjeni kao opera-tivni še kontrole leta i kad su iz Apolla 13 posla-li poruku: "Houstone, imamo problem!"

Danas je, međutim, pravi problem to štočak 28 posto Rusa ne vjeruje da su se Ame-rikanci ikada spustili na Mjesec, a ta brojkaposebno varira i sve više raste među samimAmerikancima: od šest do 20 posto Ameri-kanaca ne vjeruje da je 12 njihovih zemljakaizmeđu 1969. i 1972. godine hodalo i vozikalose Mjesečevom površinom. Anketa provede-na 2009. u povodu 40. obljetnice "malog veli-kog koraka" govori o čak 25-postotnoj nevjeri-

ci među Amerikancima.

ćali smo kao da nas je država izdala. Nakonosvajanja Mjeseca, pitali smo se što je sljedećicilj, dakako svemirskih putovanja s ljudskomposadom", rekao mi je Rick Tumlinson, ideolog MirCorpa. "S povijesne distance od pola stolje-ća Lovell ima zadvoljštinu: Neila Armstronga

ne može se usporediti s Kolumbom i Lindber- ghom. Prema kulturnom utjecaju, misijamaApolla bolje od usporedbe s Kolumbom pristajeusporedba s vikinzima. Istina je, oni su u Ame-rici bili prije Kolumba, pa što? Za njima u Novisvijet nitko nije krenuo onako kako su koloniza-tori jurnuli za Kolumbom, a zračni prijevozniciza Lindberghom", kaže Rick Tumlinson.

MIKE VUCELIĆ LJUDE najradije ne bi slao usvemir. Ne još. "Kad lansiramo raketu, a onazbog nekakve greške izgori na lansirnoj ram-pi, nikom ništa. Osiguranje će isplatiti neka-kav novac. Zato se osiguranje i plaća. Kao inže-njer beskrajno se osjećam odgovornim kada na vrhu rakete sjede neki ljudi. I danas si vrtimfilm u glavi o tome jesam li mogao učiniti neštoda u atmoseri čistoga kisika zapečaćeni u kap-suli Apolla 1 ne izgore oni ljudi među kojima je bio i naš kućni prijatelj Ed White. Najteži trenu-tak u životu nije mi bio kada sam u Houstonučuo poziv upomoć iz Apolla 13, pa smo u rokuod četiri sata morali smisliti rješenje za koje seuopće nisu radile simulacije, nego kada su meod kuće nazvala djeca s porukom - 'Tata, nemojda nam strada i ovaj prijatelj'. A svemirski bro-dovi programa Apollo barem su imali maluraketu koja bi, ako lansiranje krene naopako,

kapsulu odvukla s mjesta katastroe. Astrona-uti u space shuttleu nisu imali izgleda jer lan-siranje rakete nije rađeno s rezervnim pla-nom", kaže Vucelić. Vjeruje da su ljudi, baremu orbiti, već odavno mogli letjeti onako sigurnokao što se danas leti prekooceanskim avioni-ma. Mogli su letjeti i na Mjesec mnogo sigurni- je nego letjelicama kojima je junački letjela nje- gova generacija.

"PA DOBRO, kako to da Amerikanci svemanje vjeruju da su njih dvanaestorica prije 40 godina hodala po Mjesecu?", upitao sam RickaTumlinsona. "Zanimljiva je socijalna struktu-ra onih koji su u programu Apollo skloni vidje-

ti državnu urotu i prijevaru. Pokazat će se dasu to najvatreniji Amerikanci. Najslabije obra-zovani, a najžešći patrioti. Njima će se, kao vje-rojatne, po glavi prije motati nevjerojatno kom-plicirane ideje o globalnoj uroti, nego što bi seusudili pomisliti da su administracije svih pred-sjednika, od Johnsona do danas, bježale od rizi-ka istraživanja svemira u svemirskim brodo- vima kojima pilotiraju ljudi. Ti ljudi ne moguzamisliti da je baš svaki Uncle Sam u Bijeloj kućidopuštao da u NASA-i bude sve manje ambicijai sve manje smjelih ciljeva. A upravo to i nedo-statak vizije doveli su i do toga da danas Ameri-kanci za let na svemirsku stanicu moraju kupo-

 vati kartu od Rusa", kaže Rick Tumlinson.

 Možda uvjeti za život koji odgovarajučovjeku postoje na Marsu (gore); Stephen Hawking (sasvim gore)

sva jaja u jednoj košari,

njegove vrste žive na